Regulation on the publication of the Agreement between the Government of Montenegro and the Government of the Republic of Croatia on cooperation in protection against natural and civil disasters

9. Na osnovu člana 21 stav 2 Zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora („Službeni list Crne Gore“, broj 77/08), Vlada Crne Gore, na sjednici od 24. januara 2013. godine, donijela je O D L U K U O OBJAVLJIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE CRNE GORE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O SARADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA Član 1 Objavljuje se Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, koji je potpisan 27. maja 2008. godine u Zagrebu, u originalu na crnogorskom i hrvatskom jeziku. Član 2 Tekst Sporazuma iz stava 1 ove Odluke, u originalu na crnogorskom jeziku, glasi: S P O R A Z U M IZMEĐU VLADE CRNE GORE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O SARADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA Vlada Crne Gore i Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ugovorne strane), Uvjerene u nužnost međusobne saradnje radi sprečavanja, odnosno ublažavanja posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa, Poštujući već potpisane međunarodne ugovore u ovoj oblasti koji obavezuju ugovorne strane, sporazumjele su se kako slijedi: PREDMET SPORAZUMA Član 1 Ugovorne strane ovim Sporazumom uređuju okvirne uslove saradnje u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, a posebno u: 1. planiranju i sprovođenju preventivnih mjera za zaštitu od poplava, zemljotresa, požara, radioloških opasnosti, kao i industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa; 2. međusobnom obavještavanju o opasnostima, nastanku i posljedicama katastrofa; 3. međusobnoj pomoći pri zaštiti, spašavanju i otklanjanju posljedica katastrofa; 4. obrazovanju i osposobljavanju pripadnika civilne zaštite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa i stručnjaka za zaštitu i spašavanje kroz informativne sastanke, tečajeve, obuke, seminare i drugo, kao i organizovanju i obavljanju zajedničkih vježbi za zaštitu i spašavanje; 5. razmjeni naučnih i tehničkih podataka, kao i drugih dokumenata bitnih za zaštitu od katastrofa; 6. saradnji u razvoju i proizvodnji opreme za spašavanje. ZNAČENJE IZRAZA Član 2 Za potrebe ovog Sporazuma koriste se sljedeći izrazi: 1. »prirodne i civilizacijske katastrofe« – su elementarne nepogode, industrijske nesreće, drugi štetni događaji prirodnog ili civilizacijskog porijekla sa razornim djelova njem, koji u znatnoj mjeri teško oštećuju ili neposredno ugrožavaju život, njegove uslove, materijalna dobra i životnu sredinu i u slučaju kojih je nužno preduzeti vanredne zaštitne mjere; 2. »obavještenja i podaci o događaju« – su podaci o prirodnim i civilizacijskim katastrofama koji se saopštavaju da bi se stanovništvo pravovremeno obavijestilo o opasnostima u cilju preduzimanja hitnih mjera za zaštitu života, materijalnih dobara i životne sredine; 3. »zaštitne mjere« – su preventivne, hitne i naknadne mjere, odnosno djelatnosti: – za sprečavanje, ublažavanje i otklanjanje opasnosti koje ugrožavaju stanovništvo, – za očuvanje materijalnih dobara i životne sredine; 4. »spašavanje i pružanje pomoći« – su djelatnosti spasilačkih ekipa i sredstava, i jedinica opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa; 5. »spasilačke ekipe i pojedinci koji učestvuju u pomoći« – su lica (ili lice) koje (ili koju) druga strana odredi za pružanje pomoći; 6. »oprema« – su sredstva za pojedinačnu ili zajedničku zaštitu, uključujući tehnička i druga sredstva za spašavanje, koja upotrebljavaju spasilačke ekipe i pojedinci prilikom spašavanja i pružanja pomoći; 7. »humanitarna pomoć« – su materijali, predmeti, sredstva, namirnice, pitka voda, lijekovi i sanitetski materijali namijenjeni besplatnoj raspodjeli ugroženom, odnosno stradalom stanovništvu u cilju ublažavanja štetnih posljedica prirodnih i civilizacijskih katastrofa. RAZMJENE SAZNANJA I ISKUSTAVA Član 3 Ugovorne strane međusobno će se izvještavati o svojim naučnim i tehničkim dostignućima i iskustvima u oblasti zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, u interesu predviđanja, uklanjanja katastrofa i djelotvorne zaštite i spašavanja. Razmjena podataka i drugih dokumenata obuhvata prirodne i civilizacijske katastrofe, izradu zajedničkog naučno-istraživačkog programa za slučaj ugroženosti, planove za slučaj opšte opasnosti od katastrofa i opasnosti koje su od obostranog interesa za ugovorne strane, kao i saradnju u izradi planova za zaštitu i spašavanje. Saradnja u toj oblasti obavljaće se saglasno nacionalnim zakonodavstvima ugovornih strana. Ugovorne strane će međusobno razmijeniti podatke o njihovom nacionalnom zakonodavstvu koje uređuje tu oblast. PODSTICANJE RAZVOJA I PROIZVODNJE OPREME ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Član 4 Ugovorne strane će potpomagati saradnju među privrednim društvima i ustanovama ugovornih strana kao i u oblasti tehnološkog razvitka i proizvodnje u sprovođenju zajedničkih programa za zaštitu i spašavanje. PODSTICANJE SARADNJE HUMANITARNIH ORGANIZACIJA Član 5 Ugovorne strane će podsticati saradnju između humanitarnih organizacija ugovornih strana u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, osiguravajući pravni okvir za njihovo međusobno djelovanje. SARADNJA U OBLASTI OBRAZOVANJA I USAVRŠAVANJA ZA POTREBE SPAŠAVANJA I PRUŽANJA POMOĆI Član 6 Ugovorne strane će podsticati međusobnu saradnju radi obrazovanja i usavršavanja spasilačkih ekipa koje učestvuju u spašavanju na sljedeći način: 1. uspostavljanjem neposrednih veza između obrazovnih ustanova i podsticanjem razmjene instruktora, predavača i drugih stručnjaka; 2. saradnjom u obrazovanju i obučavanju; 3. podsticanjem međusobne razmjene obrazovnih materijala i sredstava, kao i iskustava stečenih u zaštiti i spašavanju, bitnih za obrazovanje i usavršavanje; 4. organizovanjem zajedničkih vježbi zaštite i spašavanja. OBAVJEŠTAVANJE O OPASNOSTIMA Član 7 Ugovorne strane međusobno će se izvještavati o opasnostima, mogućnostima nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa koje mogu ugroziti drugu ugovornu stranu. U tu će svrhu svaka ugovorna strana na području svoje države prikupljati potrebne podatke i obavještenja i neposredno ih dostaviti nadležnim organima iz čl. 7 i 9 ovog sporazuma. Ugovorne strane međusobno će se izvještavati o prirodnim i civilizacijskim katastrofama nastalim na području svoje države. Obavještenje mora da sadrži opis nastale opasnosti ili događaja, podatke o mjestu, vremenu, obimu i posljedicama, kao i o preduzetim mjerama. Ugovorna strana koja pruža pomoć u slučaju nastanka katastrofe, obavijestiće ugovornu stranu koja traži pomoć o svojim spasilačkim snagama i sredstvima koje može staviti na raspolaganje, kao i o mogućnostima i načinima pružanja pomoći. Prema st. 1, 2 i 3 ovoga člana obavještenje se može proslijediti usmeno ili pisano, na jezicima ugovornih strana. Obavještenja izrečena usmenim putem moraju se i pisano potvrditi. Za dostavljanje i primanje obavještenja o opasnostima, odnosno katastrofama, ukoliko drugim međunarodnim ugovorima koji obavezuju ugovorne strane nije drugačije utvrđeno, nadležni su: – u Crnoj Gori: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore, – u Republici Hrvatskoj: Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Organi iz stava 5 ovog člana ovlašćeni su da u sprovođenju ovog Sporazuma uspostave neposredne veze. U tu svrhu ugovorne strane razmijeniće adrese i telekomunikacione brojeve (telefon, faks i imena lica neposredno odgovornih za podnošenje i primanje zahtjeva za pomoć). SPROVOĐENJE ZAŠTITNIH MJERA Član 8 Ugovorne strane će u svrhu sprečavanja, odnosno smanjivanja zajedničke opasnosti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa planirati i preduzeti odgovarajuće zajedničke zaštitne mjere. TRAŽENJE I PRUŽANJE POMOĆI Član 9 Ugovorna strana koja je pretrpjela katastrofu može drugu ugovornu stranu zamoliti za pomoć. Pomoć se može pružiti slanjem spasilačkih ekipa i pojedinaca koji učestvuju u pružanju pomoći, opremi i humanitarne pomoći. Zahtjev za pomoć iz stava 1 ovog člana mora da sadrži: podatke o vrsti i obimu potrebne pomoći, podatke o ustanovama i pojedincima sa kojima se uspostavlja veza i predlog načina pomoći. Pružanje pomoći odvija se u skladu sa nacionalnim zakonodavstvima ugovornih strana. Za slanje i primanje zahtjeva za pomoć, nadležni su: – u Crnoj Gori: Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore, – u Republici Hrvatskoj: Državna uprava za zaštitu i spašavanje. PRELAZAK DRŽAVNE GRANICE ZA PRUŽANJE POMOĆI U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU Član 10 Prilikom katastrofa spasilačke ekipe i pojedinci koji učestvuju u akciji pružanja pomoći mogu prelaziti državnu granicu ugovornih strana na graničnom prelazu ili izvan njega bez obavljanja granične provjere, na osnovu usmene saglasnosti organa granične i carinske kontrole, a koje su u Republici Hrvatskoj u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva finansija. U Crnoj Gori ti organi su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave i Ministarstva finansija. Prilikom prelaska državne granice vođa spasilačke ekipe mora predati nadležnim graničnim organima ugovorne strane primateljice popis lica koja učestvuju u akciji pružanja pomoći. Prelazak državne granice izvan područja graničnih prelaza spasilačkih ekipa i lica koja učestvuju u pomoći u slučajevima katastrofe, ugovorne strane će najaviti nadležnim graničnim i carinskim organima za kontrolu prelaska državne granice. Spasilačke ekipe i pojedinci koji učestvuju u pomoći moraju imati ispravu izdatu od nadležnog organa državne uprave koja dokazuje njihov identitet. Članovi spasilačkih ekipa i pojedinci koji učestvuju u pomoći imaju pravo na području druge ugovorne strane nositi pripadajuću uniformu. Na područje druge ugovorne strane nije dopušteno prenositi vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva. U slučaju katastrofe evakuisani državljani ugovornih strana, kao i državljani trećih država, smiju prelaziti državnu granicu na graničnom prelazu ili izvan graničnog prelaza bez isprava za prelazak državne granice, uz obavezu da svoj dolazak moraju odmah prijaviti nadležnom organu za poslove policije. UNOŠENJE I IZNOŠENJE MATERIJALA PREKO DRŽAVNE GRANICE Član 11 Ugovorne strane će pojednostaviti postupke pri unošenju i iznošenju preko državne granice opreme za zaštitu i spašavanje i humanitarne pomoći. Prilikom prelaska državne granice vođa spasilačke ekipe mora predati nadležnim graničnim organima ugovorne strane - primateljice jedino popis spasilačke opreme, odnosno sredstva humanitarne pomoći. U hitnim slučajevima kada se državna granica prelazi izvan graničnog prelaza, navedeni popis treba predati najbližem organu nadležnom za poslove policije. Spasilačke ekipe i pojedinci koji učestvuju u pomoći mogu preko državne granice prenijeti jedino zaštitnu opremu i opremu za spašavanje, sredstva koja su potrebna za njihovo snabdijevanje i djelovanje i sredstva humanitarne pomoći. Zabrane i ograničenja za međunarodnu robnu trgovinu ne važe za prevoz zaštitne opreme i opreme za spašavanje i sredstva humanitarne pomoći. Ako se zaštitna oprema i oprema za spašavanje ne potroše u akciji, treba ih ponovno vratiti ugovornoj strani pošiljateljici. Ukoliko se oprema za spašavanje ostavlja kao humanitarna pomoć, treba vrstu, količinu i mjesto gdje se nalazi oprema, prijaviti nadležnom organu ugovorne strane primateljice koja će o tome obavijestiti nadležne carinske organe. U tom slučaju primjenjuju se propisi ugovorne strane- primateljice. Odredba stava 3 ovoga člana primjenjuje se i za unošenje ljekova koji sadrže narkotike i psihotropne supstance u ugovornu stranu primateljicu i vraćanje nepotrošenih količina ugovornoj strani - pošiljateljici. Unošenje i iznošenje narkotika i psihotropnih supstanci, saglasno međunarodnim sporazumima, ne tretira se kao uvoz i izvoz robe u robnom prometu. Ljekovi koji sadrže narkotike i psihotropne supstance mogu se unijeti samo u količinama koje su potrebne za hitnu medicinsku pomoć i moraju biti evidentirani na za to predviđenom obrascu, a mogu se upotrebljavati samo pod nadzorom medicinskog osoblja sa odgovarajućim stručnim obrazovanjem saglasno nacionalnom zakonodavstvu ugovorne strane iz koje dolazi spasilačka ekipa. O potrošenim ljekovima koji sadrže narkotike i psihotropne supstance ugovorna strana - pošiljateljica obavještava ugovornu stranu primateljicu u pisanom obliku na osnovu evidencije izdatih ljekova koji sadrže narkotike i psihotropne supstance. Ugovorne strane uzajamno dozvoljavaju upotrebu potrebne opreme za zaštitu i spašavanje i humanitarnu pomoć u ugovornoj strani primateljici bez formalnog postupka, plaćanja depozita i drugih davanja. UPOTREBA VAZDUHOPLOVA I PLOVILA ZA PREVOZ SPASILAČKIH EKIPA I POMOĆI Član 12 Vazduhoplovi i plovila mogu se koristiti za hitne prevoze spasilačkih ekipa ili pojedinaca koji učestvuju u pružanju pomoći, kao i za druge oblike pomoći u skladu sa ovim Sporazumom. O korišćenju vazduhoplova i plovila pri zaštiti i spašavanju i o pružanju pomoći treba odmah obavijestiti organ koji je zatražio pomoć i dostaviti mu tačne podatke o vrsti i oznakama vazduhoplova i plovila, posadi i teretu. Vrijeme, predviđeni smjer kretanja i mjesto spuštanja, odnosno pristajanja određuje država primateljica. Za posade vazduhoplova i plovila kao i za spasilačke ekipe i pojedince koji pomažu shodno se primjenjuju odredbe člana 10 ovoga sporazuma koje se odnose na prelazak državne granice, a za vazduhoplove i plovila, prevezenu zaštitnu i spasilačku opremu, odnosno humanitarnu pomoć primjenjuju se odredbe člana 11 ovoga sporazuma. Za korišćenje vazduhoplova primjenjuju se propisi o vazdušnom saobraćaju ugovornih strana, naročito obaveza javljanja podataka o letovima nadležnim organima za vazdušni saobraćaj. Svaki plan leta mora da sadrži podatke koji povezuju let sa ovim sporazumom. Za gašenje požara otvorenog prostora u graničnom području radi sprečavanja nje govog daljeg širenja, ugovorne strane će omogućiti protivpožarnim vazduhoplovima prelazak vazdušnog graničnog prostora do dubine 10 km uz prethodni dogovor obje ugovorne strane. Protivpožarni vazduhoplovi Republike Hrvatske su vojni vazduhoplovi, vode se u Registar vojnih vazduhoplova i njihovi su piloti vojna lica. KORIŠĆENJE VOJNIH VAZDUHOPLOVA I PLOVILA ZA PRUŽANJE POMOĆI U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU Član 13 Korišćenje vojnih vazduhoplova i plovila za svrhe iz ovog sporazuma dozvoljeno je samo uz saglasnost sa ugovornom stranom primateljicom, o čemu će nadležni organi ugovornih strana zaključiti tehnički sporazum. NADLEŽNOST U VOĐENJU AKCIJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Član 14 Za vođenje akcije spašavanja i pružanja pomoći u svim slučajevima nadležni su organi ugovorne strane primateljice. Zadaci se povjeravaju isključivo vođama spasilačkih ekipa ugovorne strane poši ljateljice, koji će svoje podređeno osoblje upoznati sa detaljima njihovog sprovođenja. ZAŠTITA I PRUŽANJE POMOĆI U RADU SPASILAČKIH EKIPA Član 15 Nadležna organi države primateljice moraju obezbijediti odgovarajuću zaštitu i pomoć spasilačkim ekipama i pojedincima ugovorne strane pošiljateljice, koji učestvuju u pružanju pomoći. FINANSIRANJE TROŠKOVA POMOĆI Član 16 Ugovorna strana pošiljateljica nema pravo od ugovorne strane primateljice zahtijevati povraćaj troškova za datu pomoć. To se odnosi takođe i za troškove koji bi nastali zbog upotrebe, oštećenja ili gubitka opreme za spašavanje. U slučaju potpunog ili djelimičnog vraćanja troškova nastalih prilikom pružanja pomoći ne primjenjuju se odredbe stava 1 ovoga člana. Ugovorna strana pošiljateljica ima prvenstvo u vraćanju troškova. Troškove pomoći koju pružaju pravna ili fizička lica posredovanjem ugovorne strane pošiljateljice, snosi ugovorna strana primateljica. Ako su ekipe za spašavanje i pojedinci koji pružaju pomoć potrošili svoje zalihe, troškove za njihovo snabdijevanje, smještaj i materijal za njihove potrebe do kraja pružanja pomoći snosi ugovorna strana primateljica. Po potrebi pruža im se, takođe, odgovarajuća logistička i medicinska pomoć. NAKNADE ŠTETE I ODŠTETE Član 17 Ugovorne strane se odriču svakog zahtjeva za naknadu štete na opremi za spašavanje, ukoliko je štetu prouzrokovala spasilačka ekipa ili pojedinac koji pomaže tokom obavljanja spasilačkih zadataka i pružanja pomoći na osnovu ovog sporazuma, i ako šteta nije prouzrokovana namjerno. Ugovorne strane se odriču svih prava na naknadu štete u slučaju tjelesne povrede i trajnih posljedica na zdravlje i u slučaju smrti učesnika u akciji spašavanja ako do toga dođe tokom spašavanja na osnovu ovog sporazuma, osim ako nije prouzrokovana namjerno. Ukoliko se pri sprovođenju zadataka iz ovog sporazuma prouzrokuje šteta trećem licu, odgovornost preuzima ugovorna strana primateljica kao da su štetu prouzrokovale njene spasilačke ekipe i pojedinci koji učestvuju u pružanju pomoći, osim ukoliko su štetu namjerno prouzrokovala lica odnosno spasilačke ekipe ugovorne strane pošiljateljice. Odgovornost za naknadu štete određene u st. 1 i 2 ovoga člana, nastaje u trenutku dolaska na područje ugovorne strane primateljice i traje do napuštanja njene teritorije. ZBRINJAVANJE I PRUŽANJE POMOĆI EVAKUISANIM LICIMA Član 18 Lica koja su u slučaju katastrofe došla kao evakuisana sa teritorije jedne na teritoriju druge ugovorne strane, primaju do svog prvog mogućeg povratka svo potrebno snadbijevanje i pomoć. Troškove podrške i povratka tih lica snosi država iz koje dolaze, ukoliko se ugovorne strane drugačije ne dogovore. Ugovorne strane moraju omogućiti povratak svim licima koja su evakuacijom došla sa teritorije jedne ugovorne strane na teritoriju druge ugovorne strane. UPOTREBA SREDSTAVA VEZE Član 19 Organi iz člana 9 ovog sporazuma osiguraće međusobne telefonske, radio i druge veze među organima, spasilačkim ekipama i pojedincima koji učestvuju u pružanju pomoći u skladu sa ovim sporazumom. STALNO MJEŠOVITO POVJERENIŠTVO Član 20 Radi praćenja sprovođenja ovog Sporazuma ugovorne strane će osnovati Stalno mješovito povjereništvo (u daljem tekstu: Povjereništvo) sastavljeno od predstavnika nadležnih organa iz člana 7 stav 5 i člana 9 stav 4 ovog sporazuma. Svaka ugovorna strana ima u Povjereništvu jednak broj članova, a najmanje tri. Ugovorne strane će diplomatskim putem, obavijestiti jedna drugu o svojim predstavnicima u sastavu Povjereništva. Zadaci Povjereništva prema ovom sporazumu su prije svega: praćenje sprovođenja sporazuma, rješavanje konkretnih organizacionih i tehničkih pitanja, određivanje načina održavanja veza i međusobnog obavještavanja i priprema njegovog poslovnika. Povjereništvo se sastaje najmanje jedanput godišnje i to naizmjenično u Crnoj Gori i u Republici Hrvatskoj. Inicijativa za sazivanje vanrednog sastanka može dati svaka ugovorna strana. RJEŠAVANJE SPOROVA Član 21 Sporove proizašle iz tumačenja ili primjene ovog sporazuma, a koje ne mogu riješiti nadležni organi iz člana 7 stav 5 i člana 9 stav 4 ovog sporazuma, ugovorne strane riješiti će diplomatskim putem. UTICAJ OVOG SPORAZUMA NA DRUGE MEĐUNARODNE UGOVORE Član 22 Ovaj Sporazum ne utiče na obaveze koje za ugovorne strane proizilaze iz drugih međunarodnih ugovora, koji ih obavezuju. ZAVRŠNE ODREDBE Član 23 Ovaj sporazum zaključuje se na neodređeno vrijeme. Ovaj sporazum privremeno se primjenjuje od datuma njegovog potpisivanja, a stupa na snagu datumom prijema posljednjeg pisanog obavještenja kojim se ugovorne strane međusobno obavještavaju, diplomatskim putem, o ispunjenju uslova predviđenih njihovim nacionalnim zakonodavstvima za stupanje na snagu ovog sporazuma. Svaka ugovorna strana može ovaj sporazum otkazati pisanim obavještenjem drugoj ugovornoj strani diplomatskim putem. U tom slučaju sporazum prestaje da važi nakon šest (6) mjeseci od dana kada je druga ugovorna strana primila obavještenje o otkazu. Ovaj sporazum može se izmjeniti i dopuniti pisanim pristankom obiju ugovornih strana. Svaka tako dogovorena izmjena i dopuna stupa na snagu na način predviđen stavom 2 ovog člana. Sastavljeno u Zagrebu dana 27. maja 2008. godine u dva istovjetna primjerka, svaki od njih na crnogorskom i hrvatskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. Za Vladu Za Vladu Crne Gore Republike Hrvatske mr Zoran Begović, s.r. Damir Trut, s.r. Član 3 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu CG-Međunarodni ugovori“. Broj: 06-87/4 Podgorica, 24. januar 2013. godine Vlada Crne Gore Predsjednik, Milo Đukanović, s.r.