Regulation on conditions for the transport of poultry for breeding or production purposes

1. Objekat u kojem se vrši uzgoj i proizvodnja živine i jaja za priplod može se odobriti ako: a) ispunjava uslove u pogledu prostorija i postupaka iz Dijela 2 ovog priloga; b) se primjenjuju i sprovode programi za kontrolu u skladu sa Dijelom 3 ovog priloga; c) je u svakom prostoru omogućeno sprovođenje postupaka kontrole iz podtačke d) ove tačke; d) kontrolu i praćenje zdravlja životinja vrši službeni veterinar.

2. Praćenje zdravlja živine iz tačke 1 podtačke d) ovog dijela obuhvata: – sprovođenje najmanje jednog službenog nadzora godišnje uz dodatne provjere (verifikaciju) primjene higijenskih mjera i rada objekta u skladu sa Dijelom 2 ovog priloga; – provjere evidencije uzgajivača o svim podacima potrebnim za kontinuirano praćenje zdravstvenog statusa objekta; - provjere da li se u objektima drži samo živina.

3. Objektu koji ispunjava uslove dodjeljuje se kontrolni broj. Dio 2 Prostorije i postupci u objektima za uzgoj i proizvodnju živine i jaja za priplod A. Objekti za uzgoj djedovskih i roditeljskih jata

1. U objektima za uzgoj i proizvodnju djedovskih i roditeljskih jata treba da: 1) prostori i prostorije: - obezbjeđuju sprječavanje unošenja bolesti; ili - obezbjeđuju kontrolu bolesti ukoliko se bolest pojavi; - su međusobno odvojene ukoliko je u objektu smješteno više vrsta živine; - imaju obezbijeđene higijenske uslove, da omoguće sprovođenje praćenja zdravlja živine i da su u skladu sa vrstom proizvodnje; 2) je oprema u prostorijama u skladu sa vrstom proizvodnje; 3) je omogućeno čišćenje i dezinfekcija prostora i vozila za prevoz živine i jaja na odgovarajućem mjestu.

2. Uzgoj djedovskih i roditeljskih jata vrši se na sljedeći način: a) tehnike uzgoja treba da su zasnovane na principu »zaštićenog uzgoja« i na načelu »sve unutra/sve van« a čišćenje, dezinfekcija i depopulacija treba da se sprovode između svih proizvodnih ciklusa; b) u objektima za djedovska i roditeljska jata i uzgoj drži se samo živina: – iz sopstvenog objekta, i/ili – iz drugih objekata za djedovska i roditeljska jata i uzgoj koji su odobreni; i/ili – uvezena u skladu sa ovim pravilnikom. c) lica odgovorna za nadzor u objektu uspostavljaju i sprovode higijenska pravila a zaposlena lica nose odgovarajuću radnu odjeću, a posjetioci zaštitnu odjeću; d) zgrade, boksovi i oprema treba da se održavaju u ispravnom i funkcionalnom stanju; e) jaja se sakupljaju nekoliko puta na dan, a zatim bez odlaganja čiste i dezinfikuju; f) lice odgovorno za uzgoj živine bez odlaganja obavještava o svim promjenama u proizvodnji ili drugim znacima koji upućuju na prisutnost zarazne bolesti živine a u slučaju sumnje na bolest, službeni veterinar odmah uzima i šalje uzorke u ovlašćenu laboratoriju radi potvrde bolesti; g) lice odgovorno za uzgoj živine vodi i čuva evidenciju za svako jato najmanje dvije godine nakon uklanjanja jata koja sadrži: - dolaske i odlaske živine; - rezultate proizvodnje; - morbiditet i mortalitet sa potvrdom uzroka; - sva laboratorijska ispitivanja i rezultate ispitivanja; - porijeklo živine; - odredište jaja. h) kada se pojavi zarazna bolest živine, rezultati laboratorijskih ispitivanja se odmah dostavljaju službenom i ovlašćenom veterinaru. B. Inkubatorske stanice

1. Inkubatorska stanica treba da ima: a) fizički i funkcionalno izdvojene prostorije od prostorija za uzgoj, a raspored prostorija treba da omogući odvojeno držanje različitih prostornih jedinica za: – skladištenje i sortirnicu jaja; – dezinfekciju; – predinkubaciju; – priplod; – pripremu i pakovanje pošiljke za otpremanje. b) podove i zidove izgrađene od odgovarajućeg, nepropusnog i lakoperivog materijala; c) prirodno ili vještačko osvjetljenje; d) odgovarajuće sisteme za ventilaciju i zagrijavanje; e) obezbijeđeno higijensko iznošenje otpada (jaja i pilića); f) zaštitu od ptica i glodara; g) opremu sa glatkim i vodootpornim površinama.

2. Postupci koji se sprovode u inkubatorskim stanicama treba da se vrše na sljedeći način: a) da se zasnivaju na jednosmjernom kretanju jaja, pokretne opreme i zaposlenih lica. b) jaja za priplod treba da potiču iz objekata za djedovska ili roditeljska jata i da su uvezena iz zemalja u skladu sa odredbama ovog pravilnika; c) lica odgovorna za nadzor u objektu uspostavljaju i sprovode higijenska pravila a zaposlena lica nose odgovarajuću radnu odjeću, a posjetioci zaštitnu odjeću; d) zgrade i oprema treba da su održavani u ispravnom i funkcionalnom stanju; e) obavezna je dezinfekcija jaja u vremenu između njihovog dolaska u inkubatorsku stanicu i postupka inkubacije, dezinfekcija inkubatora i inkubatorskih stanica i opreme, nakon svakog ciklusa nasađivanja; f) za procjenu zdravstvenog statusa inkubatorske stanice sprovodi se program kontrole mikrobiološkog onečišćenja; g) lice odgovorno za uzgoj živine bez odlaganja obavještava o svim promjenama u proizvodnji ili drugim znacima koji upućuju na prisutnost zarazne bolesti živine a u slučaju sumnje na bolest, službeni veterinar odmah uzima i šalje uzorke u ovlašćenu laboratoriju radi potvrde bolesti; h) lice odgovorno za uzgoj živine vodi i čuva evidenciju za svako jato najmanje dvije godine nakon uklanjanja jata koja sadrži: - porijeklo jaja i datum dolaska; - proizvodnju nasada; - svaku neobičajenost; - sva laboratorijska ispitivanja i rezultate ispitivanja; - detalje o svim programima vakcinacije; - broj i odredište inkubiranih jaja koja se nijesu izlegla; - odredište jednodnevnih pilića. i) kada se pojavi zarazna bolest živine, rezultati laboratorijskih ispitivanja se odmah dostavljaju službenom i ovlašćenom veterinaru. Dio 3 Program za kontrolu bolesti živine Program za kontrolu bolesti živine treba da sadrži: a) rasprostranjenost bolesti na području Crne Gore; b) razloge za donošenje programa, uzimajući u obzir važnost bolesti i koristi od programa u odnosu na troškove koji iz njega proizlaze; c) geografsko područje na kojem se program sprovodi; d) statusne kategorije koje se primjenjuju u objektima za živinu, standarde koji se u svakoj kategoriji moraju postići i dijagnostičke postupke koji se sprovode; e) procedure za praćenje sprovođenja monitoring programa; f) mjere koje se preduzimaju ukoliko, iz bilo kog razloga, objekat izgubi svoj status; g) mjere koje se preduzimaju ako su rezultati laboratorijskog ispitivanja pozitivni. A. Infekcije sa Salmonella pullorum, Salmonella gallinarum i Salmonella arizonae

1. Vrste živine na koje se odnosi: a) Salmonella pullorum et gallinarum: kokoške, ćurke, biserke, prepelice, fazani, jarebice i patke. b) Salmonella arizonae: ćurke.

2. Program kontrole bolesti živine: a) Serološka i/ili bakteriološka ispitivanja vrše se radi utvrđivanja prisutnosti infekcije; b) Za ispitivanje uzimaju se uzorci: krvi, slabije razvijeni jednodnevni pilići, paperje ili prašina iz inkubatora, brisevi zidova inkubatora, stelja ili voda iz pojilica. c) Kada se iz jata uzimaju uzorci krvi za serološko ispitivanje na Salmonella Pullorum ili Salmonella arizonae prilikom određivanja broja uzoraka uzimaju se u prethodne pojave bolesti u objektu i prevalencije infekcije u zemlji porijekla živine; d) Jata se pregledaju tokom perioda nosivosti u vrijeme najpogodnije za otkrivanje bolesti. B. Infekcije sa Mycoplasma gallisepticum i Mycoplasma meleagridis:

1. Vrste na koje se odnosi: a) Mycoplasma gallisepticum: kokoške i ćurke. b) Mycoplasma meleagridis: ćurke.

2. Program kontrole bolesti: a) Prisutnost infekcije potvrđuje se serološkim i/ili bakteriološkim testovima i/ili prisutnošću lezija vazdušnih kesica kod jednodnevnih pilića ili ćurića. b) Za ispitivanje se uzimaju uzorci: krvi, sjemena, briseva dušnika, nazalnih šupljina (choanae), kloake ili vazdušnih kesica jednodnevnih pilića ili ćurića c) Testovi za utvrđivanje Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis sprovode se na reprezentativnom broju uzoraka kako bi se omogućila neprekidna kontrola bolesti tokom uzgoja i nosivosti, odnosno prije samog početka nosivosti i svaka tri mjeseca nakon toga. C. Rezultati i mjere koje se preduzimaju: Test se smatra negativnim ukoliko nema reaktora a u suprotnom, jato je sumnjivo i na njega se primjenjuju mjere iz Dijela 4 ovog Priloga. D. Za gazdinstva koja se sastoje od dvije ili više odvojenih proizvodnih jedinica, Uprava može da odobri odstupanja od sprovođenja mjera za proizvodne jedinice bez bolesti na gazdinstvu koje je zaraženo pod uslovom, da je ovlašćeni ili službeni veterinar potvrdio da su te proizvodne jedinice potpuno odvojeni prostori za smještaj, držanje i ishranu a postupci koji se u njima sprovode sprečavaju širenje bolesti iz jedne proizvodne jedinice u drugu. Dio 4 Kriterijumi za privremenu zabranu rada ili ukidanje odobrenja objekta

1. Službeni veterinar privremeno zabranjuje rad objektu kojem je izdato odobrenje: a) kada više ne ispunjavaju uslove iz Dijela 2 ovog Priloga; b) do završetka sprovođenja odgovarajućeg istraživanja za bolest, kada je; – u objektu postavljena sumnja na pojavu Avijarna influence ili Njukastl bolesti; – jobjekat primio živinu ili jaja za priplod iz objekta u kojem je postavljena sumnja ili potvrđena Avijarna influenca ili Njukastl bolest; – došlo do kontakta kojim se bolest mogla prenijeti između objekta i mjesta izbijanja Avijarane influence ili Njukastl bolesti; c) do sprovođenja novih testova, ako rezultati kontrole sprovedeni u skladu sa Dijelom 2 i Dijelom 3 ovog Priloga dajukazuju na sumnju na pojavu bolesti uzrokovanu sa Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Salmonella arizonae, Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis; d) do sprovođenja svih mjera po nalogu službenog veterinara, ukoliko objekat ne ispunjava uslove iz Dijeloa1 tačka 1 podtač. a), b) i c) ovog Priloga.

2. Uslovi za nastavak rada nakon privremene zabrane: a) ukoliko je službeni veterinar privremeno zabranio rad objektu radi pojave Avijarne influence ili Njukastl bolesti i ako je izvršeno prinudno klanje, može se 21 dan nakon izvršenog čišćenja i dezinfekcije dozvoliti nastavak rada objekta; b) ukoliko je službeni veterinar privremeno zabranio rad objektu radi pojave radi infekcije uzrokovane sa: 1) Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, ili Salmonella arizonae, može se dozvoliti nastavak rada objekta nakon dobijanja negativnih rezultata dva uzastpono sprovedena testa u objektu u razmaku od najmanje 21 dana, prinudnog klanja zaraženog jata i izvršene dezinfekcije nakon prinudnog klanja; 2) Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis, može se dozvoliti nastavak rada objekta nakon dobijanja negativnih rezultata dva uzastpono sprovedena testa u objektu u razmaku od najmanje 60 dana.