Law amending the Law on the protection of cultural property

362. Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENjU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji je donijela Skupština Crne Gore 26. saziva, na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2019. godini, dana 6. marta 2019. godine. Broj: 01-453/2 Podgorica, 11. mart 2019. godine Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, s.r. Na osnovu člana 82 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 26. saziva, na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2019. godini, dana 6. marta 2019. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA Član 1 U Zakonu o zaštiti kulturnih dobara („Službeni list CG“, br. 49/10 i 44/17) u članu 11 stav 1 tačka 15 riječi: „produžavanje trajanja svojstava i osobenosti“ zamjenjuju se riječima: „preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite, radi očuvanja kulturnih vrijednosti, unaprjeđenja svojstava, osobenosti i značaja“. U tački 16 riječi: „državni i lokalni planski dokumenti koji se izrađuju i donose u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostor“ zamjenjuju se riječima: „javni dokumenti koji se izrađuju i donose u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata“. Poslije tačke 24 dodaje se nova tačka koja glasi: „24a) Nosilac, odnosno čuvar tradicije je pojedinac, zajednica ili druga organizacija koja sprovodi, održava i prenosi nematerijalno kulturno dobro.“ Član 2 U članu 13 stav 1 poslije riječi „tehničkog“ dodaje se riječ „istorijskog,“. Član 3 U članu 16 stav 2 poslije tačke 11 dodaje se nova tačka koja glasi: „11a) dokumentacija o kulturnom dobru.“ Član 4 U članu 18 poslije stava 2 dodaju se dva nova stava koja glase: „(3) Zaposlenom u Upravi u vršenju poslova iz svoje nadležnosti za koje je potreban terenski rad, izdaje se službena legitimacija. (4) Sadržaj i obrazac službene legitimacije propisuje organ državne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).“ Član 5 U članu 21 stav 1 na kraju tačke 2 umjesto tačka-zarez stavlja se zarez i dodaju riječi: „a za nematerijalno dobro osnovne podatke o nosiocu, odnosno čuvaru tradicije;“. Član 6 U članu 23 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) Kulturna vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvrđuje se na osnovu istraživačkih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima, značaju i osobenostima dobra i njihovom valorizacijom.“ Na kraju stava 3 umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: „režim i mjere zaštite.“ Član 7 U članu 24 stav 2 riječi: „organ državne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo)“ zamjenjuju se riječju „Ministarstvo“. Član 8 Član 26 mijenja se i glasi: „(1) Rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro, zavisno od vrste kulturnog dobra, sadrži: 1) osnovne podatke o kulturnom dobru (naziv, vrsta, godina nastanka, mjesto gdje se nalazi i identifikacione oznake); 2) kratak opis kulturnog dobra; 3) opis granice nepokretnog kulturnog dobra i granice njegove zaštićene okoline; 4) podatke o vlasniku i držaocu kulturnog dobra i zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra, a za nematerijalno dobro osnovne podatke o nosiocu, odnosno čuvaru tradicije; 5) kategoriju kulturnog dobra; 6) podatke o objektu u kojem se trajno čuva ili izlaže pokretno kulturno dobro. (2) Ako se kulturno dobro sastoji od više djelova na kojima više lica ima pravo svojine, u rješenju o utvrđivanju statusa kulturno dobro se, umjesto podataka o vlasniku i držaocu dobra, odnosno o nosiocu, čuvaru tradicije konstatuje vlasništvo više lica. (3) Sastavni dio rješenja o utvrđivanju statusa pokretno kulturno dobro, koje je zbirka predmeta ili primjeraka, čini spisak predmeta sa identifikacionim oznakama, fotografijama i opisom svakog pripadajućeg predmeta. Član 9 U članu 40 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) Ugovor iz stava 1 ovog člana zaključuje se u pisanoj ili elektronskoj formi i dostavlja se putem pošte, neposredno ili elektronskim putem Upravi, u roku od osam dana od dana zaključivanja.“ Član 10 U članu 42 poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi: „(6) Odredbe st. 1 i 4 ovog člana ne odnose se na zaštićenu okolinu nepokretnog kulturnog dobra.“ Član 11 U članu 45 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi: „(4) Odredbe st. 1 do 3 ovog člana ne odnose se na objekte koji nemaju status kulturno dobro a nalaze se unutar kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta ili područja.“ Član 12 U članu 46 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) Ponuda iz stava 1 ovog člana traje najmanje 60 dana.“

Član 13 U članu 49 stav 1 mijenja se i glasi: „(1) Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra zaključuje se u pisanoj ili elektronskoj formi i dostavlja putem pošte, neposredno ili elektronskim putem Upravi, u roku od osam dana od dana zaključivanja.“ Član 14 U članu 51 stav 1 tačka 3 poslije riječi „pisanoj“ dodaju se riječi: „ili elektronskoj“. Član 15 U članu 52 na kraju stava 5 briše se tačka i dodaju riječi: „koji obezbjeđuje jemstvo u traženom iznosu u državi članici Evropske unije.“ U stavu 6 poslije riječi „dobara“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „antikviteta i umjetnina“. Član 16 U članu 55 stav 1 poslije riječi „odmah“ dodaju se riječi: „putem pošte, usmeno ili elektronskim putem“. Član 17 U članu 60 stav 1 na kraju tačke 1 umjesto tačka-zarez stavlja se zarez i dodaju riječi: „odnosno u skladu sa propisima države članice Evropske unije;“. Član 18 U članu 61 stav 1 tačka 1 riječ „vršenja“ zamjenjuje se riječju „sprovođenja“. Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi: „(5) Uprava je dužna da redovno prati stanje kulturnih dobara u toku trajanja koncesije.“ Član 19 Poslije člana 62 dodaje se novi član koji glasi: „Javno-privatno partnerstvo Član 62a (1) Za održivo korišćenje nepokretnog kulturnog dobra sredstva se mogu obezbijediti i iz javno- privatnog partnerstva u skladu sa posebnim zakonom.“ Član 20 Član 63 mijenja se i glasi: „(1) Država članica Evropske unije (u daljem tekstu: država članica) može tražiti povraćaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa njene teritorije, ako se taj predmet nalazi na teritoriji Crne Gore i ako je prije ili nakon protivpravnog odnošenja zaštićen kao nacionalno blago koje ima umjetničku, istorijsku ili arheološku vrijednost prema njenim nacionalnim propisima ili je takvim utvrđen u administrativnom postupku, u skladu sa članom 36 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. (2) Popis zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom, u smislu stava 1 ovog člana, utvrđuje Ministarstvo. (3) Smatra se da je protivpravno odnesen i kulturni predmet koji nije vraćen u državu članicu nakon isteka roka za privremeno iznošenje ili kršenja nekog drugog uslova kojim se uređuje privremeno iznošenje.“ Član 21 Član 64 mijenja se i glasi: „(1) Postupak za povraćaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa teritorije države članice pokreće se tužbom države članice protiv držaoca kulturnog predmeta pred nadležnim sudom u Crnoj Gori. (2) Uz tužbu iz stava 1 ovog člana dostavlja se: 1) dokument sa opisom predmeta na koji se zahtjev odnosi i u kojem je navedeno da je riječ o kulturnom predmetu; 2) izjava nadležnog organa države članice da je potraživani kulturni predmet protivpravno odnesen sa njene teritorije. (3) Postupak za povraćaj kulturnog predmeta može se pokrenuti u roku od tri godine od dana kada je država članica saznala za mjesto na kojem se kulturni predmet nalazi i za identitet lica koje ga posjeduje, a najkasnije u roku od 30 godina nakon što je predmet nezakonito iznesen sa teritorije države članice koja je tražila povraćaj. (4) Ako je potraživani kulturni predmet dio javne zbirke, koja je u skladu sa propisima države članice definisana kao javna i koja je u vlasništvu države članice, lokalnog ili regionalnog tijela u državi članici ili institucije koja se nalazi na njenoj teritoriji ili je sakralni predmet pod posebnom zaštitom nacionalnih propisa države članice, postupak za povraćaj kulturnog predmeta može se pokrenuti u roku od 75 godina od dana kada je odnesen sa teritorije države članice, ako međunarodnim ugovorom nije određen drugi rok. (5) Postupak povraćaja nije dozvoljen ako u trenutku kada bi postupak trebalo pokrenuti iznošenje kulturnog predmeta sa teritorije države članice koja je tražila povraćaj više nije nezakonito.“ Član 22 U članu 65 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će, prema okolnostima slučaja, savjesnom držaocu kulturnog predmeta odrediti pravičnu naknadu, pod uslovom da držalac kulturnog predmeta dokaže da je prilikom sticanja kulturnog predmeta postupao sa dužnom brigom i pažnjom, na teret države članice kojoj se kulturni predmet vraća.“ Poslije stava 7 dodaju se dva nova stava koji glase: „(8) Sud će posebno posvetiti pažnju svim okolnostima sticanja kulturnog predmeta, a naročito: dokumentaciji o porijeklu predmeta, dozvoli za iznošenje dobijenoj u skladu sa propisima države članice koja potražuje predmet, svojstvo stranke, plaćenu cijenu, kao i da li je držalac konsultovao bilo koji dostupni registar ukradenih predmeta i ostale relevantne informacije koje je realno mogao dobiti, ili je preduzeo neki drugi korak koji bi savjesni držalac preduzeo u datim okolnostima. (9) Troškove nastale prilikom sprovođenja odluke o povraćaju kulturnog predmeta snosi država članica koja je tražila povraćaj.“ Član 23 U članu 66 stav 1 tačka 3 riječi: „60 dana“ zamjenjuju se riječima: „šest mjeseci“. Član 24 U članu 70 na kraju stava 1 umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: „kojima kulturno dobro može da bude izloženo.“ Član 25 U članu 73 poslije stava 2 dodaju se tri nova stava koja glase: „(3) Zaštitni znak na kulturnim dobrima sadrži naziv ispisan na crnogorskom jeziku i latiničnom pismu, a može sadržati i naziv na drugom jeziku i pismu. (4) Grb i zastava Crne Gore sastavni su dio zaštitnog znaka kulturnog dobra kojim se afirmiše ugled i dostojanstvo Crne Gore. (5) Zaštitni znak na kulturnim dobrima ne smije da sadrži naziv druge države i njena obilježja.“ Dosadašnji st. 3 i 4 postaju st. 6 i 7.

Član 26 U članu 74 stav 2 briše se. Član 27 Član 75 mijenja se i glasi: „Redovno održavanje kulturnog dobra Član 75 (1) Redovno održavanje kulturnog dobra je preduzimanje mjera zaštite na kulturnom dobru od strane vlasnika ili držaoca, za koje na osnovu stručne procjene Uprave nije potrebno izdavanje konzervatorskih uslova. (2) Redovno održavanje sprovodi se na osnovu stručne pomoći Uprave.“ Član 28 U članu 77 stav 2 poslije riječi „namjenom“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „uz preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite“. Član 29 U članu 80 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi: „(4) Postupak i način davanja odobrenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore u područjima gdje se nalaze kulturna dobra, propisuje Ministarstvo.“ Dosadašnji stav 4 postaje stav 5. Član 30 U članu 81 stav 3 mijenja se i glasi: „(3) Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima: 1) istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; 2) elaborat istraživanja i zaštite; 3) obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije.“ Poslije stava 6 dodaje se novi stav koji glasi: „(7) Zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanje i potrebna dokumentacija iz st. 5 i 6 ovog člana dostavljaju se Upravi putem pošte, neposredno ili elektronskim putem.“ Dosadašnji stav 7 postaje stav 8. Član 31 U članu 82 poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi: „(3) Pravno lice iz stava 2 ovog člana dužno je da Upravi dostavlja fazne izvještaje u odnosu na rok i uslove za vršenje istraživanja koji su određeni odobrenjem iz člana 81 ovog zakona.“ Član 32 U članu 84 stav 2 poslije riječi „oduzima“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „odnosno priznaje“. Poslije stava 12 dodaju se dva nova stava koji glase: „(13) Istraživačka licenca će se priznati stranom pravnom i fizičkom licu ako je izdata u skladu sa odgovarajućim propisima države članice Evropske unije. (14) Ako lice iz stava 13 ovog člana ispuni uslove za oduzimanje licence iz stava 10 ovog člana, Ministarstvo će posebnim rješenjem zabraniti rad na teritoriji Crne Gore i o tome obavijestiti državu članicu Evropske unije.“ U stavu 14 poslije riječi „izdatih“ dodaju se riječi: „i priznatih“. Stav 15 mijenja se i glasi: „(15) Bliže uslove i način izdavanja, prestanka važenja i oduzimanja istraživačke licence, odnosno priznavanje licence, kao i sadržaj i način vođenja registra izdatih i priznatih istraživačkih licenci propisuje Ministarstvo.“ Dosadašnji st. 13, 14 i 15 postaju st. 15, 16 i 17. Član 33 Član 85 mijenja se i glasi: „Strana fizička i pravna lica koja nijesu državljani članice Evropske unije mogu da vrše istraživanja kulturnih dobara na teritoriji Crne Gore u saradnji sa domaćim pravnim licem koje ima odobrenje iz člana 81 ovog zakona ako ispunjavaju uslove utvrđene ovim zakonom.“ Član 34 U članu 88 stav 1 tačka 5 riječi: „arheologa sa istraživačkom licencom ili da se radovi privremeno obustave i sprovede odgovarajuće arheološko istraživanje“ zamjenjuju se riječima: „javne ustanove iz člana 122 ovog zakona ili da se radovi privremeno obustave i da ta ustanova sprovede odgovarajuće arheološko istraživanje.“ Član 35 U članu 89 st. 2 i 3 mijenjaju se i glase: „(2) Planski dokument mora da bude usklađen sa studijom zaštite kulturne baštine (u daljem tekstu: studija zaštite). (3) Uprava daje mišljenje na planski dokument, u odnosu na usklađenost sa studijom zaštite, shodno zakonu kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata.“ Član 36 Član 90 mijenja se i glasi:

„Studija zaštite kulturne baštine Član 90 (1) Studija zaštite je dokument kojim se obezbjeđuje zaštita, očuvanje i integracija kulturne baštine u okviru planiranja održivog prostornog razvoja. (2) Studija zaštite obavezno sadrži: 1) osnovne karakteristike i razvoj područja; 2) identifikaciju i opis vrijednosti kulturne baštine: kulturnih dobara, potencijalnih kulturnih dobara i svih zona koje imaju vrijednosti kulturnog pejzaža; 3) ocjenu stanja; 4) analizu rizika; 5) smjernice i mjere zaštite; 6) grafičke priloge na kojima su obavezno predstavljene vrijednosti kulturne baštine i mjere zaštite. (3) Studiju zaštite izrađuje i donosi Uprava, a njena izrada se može povjeriti pravnom licu koje ima konzervatorsku licencu. (4) Bliži način i uslove za izradu studije zaštite i sadržaj studije zaštite propisuje Ministarstvo.“ Član 37 Član 91 mijenja se i glasi: „Plan upravljanja nepokretnim kulturnim dobrom Član 91 (1) Plan upravljanja nepokretnim kulturnim dobrom (u daljem tekstu: Plan upravljanja) je strateški dokument za dugoročno upravljanje, zaštitu, očuvanje, korišćenje i prezentaciju nepokretnih kulturnih dobara. (2) Planom upravljanja se utvrđuje i uspostavlja strategija, ciljevi, aktivnosti i implementacione strukture za upravljanje kulturnim dobrom na efikasan i održiv način, sa ciljem očuvanja vrijednosti kulturnog dobra. (3) Plan upravljanja se obavezno donosi za nepokretno kulturno dobro koje je upisano na Listu svjetske baštine i nepokretno kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu. (4) Plan upravljanja sadrži: 1) svrhu i opis procesa izrade; 2) opis kulturnog dobra; 3) vrijednosti i značaj kulturnog dobra; 4) ključna pitanja i stanje, uključujući odredbe koje se odnose na upravljačku strukturu i mehanizme za ostvarivanje integralne zaštite; 5) izjavu o viziji i rukovodeće principe; 6) ciljeve upravljanja; 7) plan aktivnosti za realizaciju ciljeva, sa vremenskim okvirom, prioritetima, resursima i indikatorima; 8) način i plan praćenja implementacije sa indikatorima; 9) rok važenja plana, sa metodom dopune i izmjene plana. (5) Izradom Plana upravljanja rukovodi Ministarstvo i sprovodi se kroz učešće svih subjekata uključenih u upravljanje kulturnim dobrom. (6) Plan upravljanja donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Uprave.“ Član 38 U članu 101 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) Ako je za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru potrebna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola primjenjuju se i propisi o planiranju prostora i izgradnji objekata.“ Na kraju stava 3 umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: „u roku od 15 dana prije početka izvođenja tih radova.“ Poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi: „(4) Obavještenje o početku izvođenja radova Uprava dostavlja nadležnoj inspekciji.“ Član 39 Član 102 mijenja se i glasi: „(1) Za izradu konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru i na pokretnom kulturnom dobru, Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove. (2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, za izradu konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru za koje je neophodna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata, Uprava, na zahtjev organa nadležnog za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, izdaje konzervatorske uslove. (3) Do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore za rekonstrukciju objekta u postojećim gabaritima koji ima status kulturnog dobra i nalazi se na području za koje ne postoji važeći planski dokument sa detaljnom razradom, kao ni smjernice za rekonstrukciju objekata u planu šire teritorijalne cjeline, nadležni organ urbanističko-tehničke uslove može izdati na osnovu konzervatorskih uslova.

(4) Konzervatorski uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, zavisno od vrste kulturnog dobra i planiranih radova, sadrže vrstu konzervatorske mjere i druge uslove kojima se obezbjeđuje autentičnost i integritet kulturnog dobra.“ Član 40 Član 103 mijenja se i glasi: „(1) Konzervatorski projekat je dokumentacija za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru. (2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, može da izrađuje javna ustanova iz člana 122 ovog zakona ili drugo pravno lice koje ima odgovarajuću konzervatorsku licencu iz člana 106 ovog zakona. (3)Izuzetno od stava 2 ovog člana konzervatorski projekat za nepokretno kulturno dobro za koje je neophodna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata, je idejni i glavni projekat izrađen u skladu sa zakonom. (4) Za izradu konzervatorskog projekta iz stava 3 ovog člana, nije obavezno raspisivanje i sprovođenje javnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje kulturnog dobra, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata. (5) Privredno društvo, pravno lice odnosno preduzetnik koji ima licencu za izradu tehničke dokumentacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata u slučaju iz stava 3 ovog člana, mora da ima i licencu u skladu sa članom 106 ovog zakona odnosno mora angažovati i ustanovu, odnosno pravno lice iz stava 2 ovog člana. (6) Ovlašćeni inženjer u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata u slučaju iz stava 3 ovog člana mora imati i odgovarajuću konzervatorsku licencu. (7) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, ili privrednog društva koje vrši reviziju tehničke dokumentacije, odnosno organa nadležnog za izdavanje građevinske dozvole. (8) Prije izrade konzervatorskog projekta vrše se sva potrebna istraživanja. (9) Bliži način i uslove za izradu konzervatorskog projekta i sadržaj konzervatorskog projekta propisuje Ministarstvo.“ Član 41 Član 104 mijenja se i glasi: „Sprovođenje konzervatorskih mjera na pokretnom kulturnom dobru i konzervatorski nadzor Član 104 (1) Konzervatorske mjere na pokretnom kulturnom dobru mogu da sprovode javne ustanove, odnosno pravna i fizička lica iz člana 8 ovog zakona. (2) Konzervatorski nadzor nad sprovođenjem konzervatorskih mjera iz stava 1 ovog člana vrši javna ustanova iz člana 122 ovog zakona, odnosno Uprava ako ta ustanova sprovodi konzervatorske mjere. (3) Ustanova iz stava 2 ovog člana, odnosno Uprava sačinjava izvještaj o konzervatorskom nadzoru, koji sadrži detaljan opis praćenja sprovođenja konzervatorskih mjera sa fotodokumentacijom.“ Član 42 Član 105 mijenja se i glasi: „Sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru i konzervatorski nadzor Član 105 (1) Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra ili investitor dužan je da prijavi Upravi sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru i obezbijedi konzervatorski nadzor. (2) Sprovođenje konzervatorskih mjera iz stava 1 ovog člana može da vrši javna ustanova iz člana 122 ovog zakona ili pravno lice koje ima odgovarajuću konzervatorsku licencu za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima. (3) Konzervatorski nadzor nad sprovođenjem konzervatorskih mjera iz stava 1 ovog člana vrši pravno lice koje ima konzervatorsku licencu za izradu konzervatorskog projekta i za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima i sačinjava izvještaj o konzervatorskom nadzoru, koji sadrži detaljan opis praćenja sprovođenja konzervatorskih mjera sa fotodokumentacijom i dostavlja ga Upravi i vlasniku odnosno držaocu kulturnog dobra. (4) Na sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru za koje je potrebna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola primjenjuje se i zakon kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata a Uprava ili vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra može da u toku svih faza građenja izvrši uvid na licu mjesta. (5) Ako se utvrdi da se ne postupa u skladu sa zakonom i pravilima struke Uprava donosi rješenje o zabrani daljeg izvođenja radova. (6) U slučaju iz stava 4 ovog člana stručni nadzor je dužan da dostavlja Upravi i vlasniku odnosno držaocu kulturnog dobra fazni izvještaj o vršenju stručnog nadzora, obavijesti Upravu i vlasnika odnosno držaoca kulturnog dobra o utvrđenim nepravilnostima i traži mišljenje za njihovo otklanjanje, odnosno saglasnost na izmijenjeni projekat. (7) Uprava je dužna da utvrdi da li su radovi izvedeni u skladu sa konzervatorskim projektom nakon dostavljanja izvještaja iz stava 3 ovog člana, odnosno na zahtjev stručnog nadzora u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata. (8) Uprava je dužna da, po obavještenju stručnog nadzora prije sačinjavanja konačnog izvještaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata, sačini i dostavi stručno mišljenje u slučaju gradnje na ili u neposrednoj blizini nepokretnog kulturnog dobra.“ Član 43 U članu 106 stav 2 poslije riječi „oduzima“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „odnosno priznaje“. Poslije stava 12 dodaju se dva nova stava koji glase: „(13) Konzervatorska licenca će se priznati stranom pravnom i fizičkom licu ako je izdata u skladu sa odgovarajućim propisima države članice Evropske unije. (14) Ako lice iz stava 13 ovog člana ispuni uslove za oduzimanje licence iz stava 10 ovog člana, Ministarstvo će posebnim rješenjem zabraniti rad na teritoriji Crne Gore i o tome obavijestiti državu članicu Evropske unije.“ U stavu 14 poslije riječi „izdatih“ dodaju se riječi: „i priznatih“. Stav 15 mijenja se i glasi: „(15) Bliže uslove i način izdavanja, prestanka važenja i oduzimanja konzervatorske licence, odnosno priznatih licenci, kao i sadržaj i način vođenja registra izdatih i priznatih konzervatorskih licenci propisuje Ministarstvo.“ Dosadašnji st. 13, 14 i 15 postaju st. 15, 16 i 17. Član 44 U članu 107 stav 2 mijenja se i glasi: „(2) Ako je za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru podnijeta prijava građenja, odnosno izdata građevinska dozvola, Uprava će rješenje iz stava 1 tač. 1 i 2 ovog člana dostaviti nadležnoj inspekciji u oblasti planiranja prostora i izgradnji objekata.“

U stavu 3 riječ „građevinska“ zamjenjuje se riječju „nadležna“. Član 45 U članu 108 stav 2 poslije riječi „zahtjev“ dodaju se riječi: „vlasnika odnosno držaoca kulturnog dobra, odnosno“. Stav 3 mijenja se i glasi: „(3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog člana dostavlja se izvještaj o izvršenim radovima, izvještaj o konzervatorskom nadzoru, odnosno stručnom nadzoru za nepokretno kulturno dobro za koje je potrebna prijava građenja, odnosno građevinska dozvola.“ Član 46 U članu 121 na kraju stava 1 tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: „izradu konzervatorskih projekata, izradu studija zaštite kulturne baštine i druge poslove koji se odnose na zaštitu i očuvanje kulturne baštine u skladu sa ovim zakonom.“ Član 47 Član 128 mijenja se i glasi: „(1) Sredstva iz opštih prihoda budžeta Crne Gore i namjenska sredstva od rente za očuvanje kulturnih dobara obezbjeđuju se i koriste u skladu sa programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara. (2)Program iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na predlog Ministarstva, na period od jedne godine. (3) Konkurs za dodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana koji sadrži uslove za dodjelu sredstava, objavljuje se na internet stranici Ministarstva. (4) Raspodjelu sredstava iz stava 1 ovog člana vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo. (5) Aktom o obrazovanju komisije utvrđuje se sastav, zadaci, način rada i naknada za rad članova komisije.“ Član 48 U članu 134 stav 1 tačka 3 mijenja se i glasi: „3) ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra ne zaključi u pisanoj ili elektronskoj formi i ne dostavi ga Upravi putem pošte, neposredno ili elektronskim putem u roku od osam dana od dana zaključivanja (član 49 stav 1).“ Član 49 U članu 136 stav 1 tačka 3 poslije riječi „pisanoj“ dodaju se riječi: „ili elektronskoj“. Član 50 U članu 138 stav 1 tačka 1 poslije riječi „odmah“ dodaju se riječi: „putem pošte, usmeno ili elektronskim putem“. Tačka 6 mijenja se i glasi: „6) ne prijavi Upravi sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru i ne obezbijedi konzervatorski nadzor (član 105 stav 1);“ Tačka 7 briše se. Član 51 Poslije člana 141a dodaje se novi član koji glasi: „Usklađivanje Član 141b Podzakonski akti doneseni do stupanja na snagu ovog zakona uskladiće se sa ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Podzakonski akt iz člana 17 ovog zakona donijeće se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.“ Član 52 Poslije člana 147b dodaje se novi član koji glasi: „Sprovođenje programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Član 147c Sprovođenje programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara započeto do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara („Službeni list CG“, br. 49/10 i 44/17).“ Član 53 Poslije člana 148b dodaju se dva nova člana koji glase: „Integralna zaštita do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore Član 148c Do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, integralna zaštita kulturnih dobara obezbjeđuje se planskim dokumentima koji se donose u skladu sa zakonom. Odložena primjena Član 148d Od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji primjenjivaće se odredbe ovog zakona, i to: 1) član 40 stav 2, član 48 stav 1 i član 134 stav 1 tačka 3 u dijelu koji se odnosi na zaključivanje i dostavljanje ugovora u elektronskoj formi; 2) član 50 stav 1 i član 136 stav 1 tačka 3 u dijelu koji se odnosi na zaključivanje ugovora u elektronskoj formi; 3) član 52 stav 5 u dijelu koji se odnosi na obezbjeđivanje jemstva; 4) član 81 stav 3 u dijelu koji se odnosi na odgovarajuću licencu i obezbijeđena tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije i stav 7; 5) član 84 stav 2 u dijelu koji se odnosi na priznavanje licence, st. 13 i 14 i stav 15 u dijelu koji se odnosi na priznate licence i 6) član 106 stav 2 u dijelu koji se odnosi na priznavanje licence, st. 13 i 14 i stav 15 u dijelu koji se odnosi na priznate licence.“ Član 54 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

Broj: 26-2/19-1/10 EPA 627 XXVI Podgorica, 6. mart 2019. godine Skupština Crne Gore 26. saziva Predsjednik, Ivan Brajović, s.r.