Regulation on the adoption of the National programme for data collection regarding the Croatian fisheries for 2014-2016

STRANICA 8 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2175 Na temelju članka 5. stavka 5. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/2013 i 14/2014) i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 150/2011), a u vezi s Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. ve ljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5. 3. 2008.) i Uredbom Komisije (EZ) br. 665/2008 od 14. srpnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano za zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 186, 15. 7. 2008.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine donijela ODLU K U O DONOŠENJU NACIONALNOG PROGRAMA PRIKUPLJANJA PODATAKA O RIBARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. – 2016. GODINU I. Donosi se Nacionalni program prikupljanja podataka o ribar stvu Republike Hrvatske za 2014. – 2016. godinu (u daljnjem tekstu: Program). Program je sastavni dio ove Odluke. II. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede za provedbu Programa te za komunikaciju i suradnju s nadležnim službama Europske unije zaduženim za ribarstvo. III. Ovlašćuje se Ministarstvo poljoprivrede da s Institutom za oceanografi ju i ribarstvo kao odgovornom institucijom za provedbu Programa u biološkom dijelu sklopi odgovarajuće ugovore, a prema iznosu navedenom u fi nancijskom dijelu Programa. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/14-04/340 Urbroj: 50301-05/25-14-4 Zagreb, 18. rujna 2014. Predsjednik Zoran Milanović, v. r. NACIONALNI PROGRAM PRIKUPLJANJA PODATAKA O RIBARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014.-2016. GODINU I. Uvod Sadašnji Okvir za prikupljanje podataka uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Za jednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5. 3. 2008.) (u daljnjem tekstu: Uredba I. Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost na prijenos konce sije pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke poseb ne namjene – Brodogradilišta Kraljevica s društva Brodogradilište Kraljevica d.d. u stečaju, OIB: 11063000165, na novog Ovlaštenika koncesije, društvo Dalmont d.o.o., OIB: 84138883296. Novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., stječe pra vo gospodarskog korištenja pomorskog dobra iz točke I. Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – Brodogradilišta Kraljevica (»Narodne novine«, br. 105/2000, 96/2010 i 19/2011), te stječe sva prava i preuzima sve obveze kako je određeno tom Odlukom. II. Zadužuje se novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, dostavi ovjerene zadužnice na iznos od dvije godišnje naknade za stalni dio koncesijske naknade, u ukupnom iznosu od 1.114.560,00 kuna, u korist Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao instru ment osiguranja naplate naknade za koncesiju, a koje zadužnice čine prilog ugovoru o prijenosu koncesije iz točke V. ove Odluke. Ako novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., ne do stavi ovjerene zadužnice u iznosu i u roku iz stavka 1. ove točke, neće se potpisati ugovor o prijenosu koncesije iz točke V. ove Odluke, a novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., gubi sva prava utvrđena ovom Odlukom. III. Zadužuje se društvo Brodogradilište Kraljevica d.d. u stečaju da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke raskine Ugovor o potkoncesiji dijela pomorskog dobra luke posebne namje ne Brodogradilišta Kraljevica sklopljen 25. ožujka 2013. godine s društvom Dalmont d.o.o., te o istom dostavi dokaz Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Ovlašćuje se novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., da po sklapanju ugovora o prijenosu koncesije iz točke V. ove Odluke, preuzme Ugovore o potkoncesiji dijela pomorskog dobra luke posebne namjene Brodogradilišta Kraljevica sklopljene 25. ožujka 2013. godine između društva Brodogradilište Kraljevica d.d. u stečaju i društava Kvarnerplastika d.o.o., Takala d.o.o. i Vidis d.o.o., te je iste dužan do staviti Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture na znanje. Ovlašćuje se novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., da najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o potkoncesiji, koje je preuzeo sukladno stavku 2. ove točke, ponudi ovlaštenicima potkon cesije zaključenje novih ugovora o potkoncesiji. IV. Zadužuje se novi Ovlaštenik koncesije, društvo Dalmont d.o.o., da po donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice pokrene postupak kojim će se Odluka iz točke I. stavka 2. ove Odluke uskladiti s istim. V. Temeljem ove Odluke ovlašćuje se ministar pomorstva, prome ta i infrastrukture da potpiše ugovor o prijenosu koncesije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. VI. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/14-04/366 Urbroj: 50301-05/18-14-2 Zagreb, 25. rujna 2014. Predsjednik Zoran Milanović, v. r. mtomicic Rectangle PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 9 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Vijeća (EZ) br. 199/2008) te Uredbom Komisije (EZ) br. 665/2008 od 14. srpnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikuplja nje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano za zajedničku ribarstvenu poli tiku (SL L 186, 15. 7. 2008.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 665/2008). Kako bi se osigurao kontinuitet u prikupljanju podataka tijekom prijelaza s Okvira za prikupljanje podataka (OPP, engl. Data Collection Framework, DCF) na višegodišnji program za prikupljanje podataka, koji će zamijeniti sadašnji OPP, sadržaj Pla na prikupljanja podataka za 2013. godinu uglavnom je zadržan u ovome Programu koji je izrađen u skladu s trenutnim Okvirom za prikupljanje podataka. Nacionalni program prikupljanja podataka o ribarstvu Republi ke Hrvatske za 2014.-2016. godinu (u daljem tekstu: Program) je ustrojen prema Komisijinim »Smjernicama za podnošenje prijed loga nacionalnih programa prikupljanja podataka prema Uredbi Vijeća (EZ-a) br. 199/2008, Uredbi Komisije (EZ-a) br. 665/2008 i Odluci Komisije 2008/949/EC inačica 2009.« i čine ga dva dijela – tekstualni i tablični. II. Struktura provedbe Programa II.A Struktura provedbe i koordinacija na razini Republike Hrvatske Struktura provedbe: Tijelo državne uprave odgovorno za provedbu Programa je Mini starstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva (MP/UR). Pojedinosti o or ganizacijskim obilježjima Uprave ribarstva sadržane su u Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, a podroban opis zadaća svake administrativne jedinice unutar cjelokupnog ustroja UR-a naveden je u Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva po ljoprivrede. U Republici Hrvatskoj sve administrativne zadaće u sektoru ribar stva, među njima i praćenje, kontrolu i nadzor, provodi UR. Repu blika Hrvatska uspostavila je sustav obveznog prikupljanja podataka o ribarstvu sukladan zahtjevima pravne stečevine Europske unije. Ovo uključuje očevidnike, izvješća, iskrcajne deklaracije i prodajne listove, te Registar ribolovne fl ote Republike Hrvatske kao i Registar izdanih povlastica. Ovi segmenti uređeni su kroz podzakonske akte koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije. Državni zavod za statistiku (DZS) i Ministarstvo potpisali su 2009. sporazum kojim se UR-u prenose sve odgovornosti u vezi s izradom službene statistike za ribarstvo i akvakulturu koja se odnosi na ulov, ribolovni napor i proizvodnju. Osim središnjeg ureda u Zagrebu, UR ima sedam područnih ispo stava u svakoj od sedam obalnih županija (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik). Djelatnici u ispostavama zaduženi su za tehnička i administrativna pitanja u vezi s izdavanjem, registrira njem i administriranjem povlastica (gospodarski ribolov), dozvola (sportski i rekreacijski ribolov) i odobrenja (mali obalni ribolov), unosom podataka iz očevidnika i izvješća o ulovu u središnju bazu podataka te vođenjem registara povlastica i registara fl ote. Koordinaciju provedbe Programa na razini Republike Hrvatske obavlja UR. Osoba odgovorna za koordinaciju i provedbu Progra ma je pomoćnik ministra zadužen za pitanja ribarstva. Za provedbu Programa u razdoblju 2014.-2016. kao kontakt osoba i nacionalni korespondent određuje se Ivana Vukov. Ministarstvo poljoprivrede Uprava ribarstva Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb Republika Hrvatska +(385) 1 6106 111 Internet: http://www.mps.hr U provedbi Programa sudjeluju sljedeće ustanove: Institut za oceanografi ju i ribarstvo (IZOR): Institut za oceanografi ju i ribarstvo (IZOR) provodi programe pra ćenja i prikupljanja podataka u području ribarstvene biologije. IZOR je državna ustanova pod nadležnošću Ministarstva znanosti, obrazo vanja i sporta. Pokriva širok raspon područja pomorskih istraživa nja, među njima i ribarstvo. Riječ je o jedinoj istraživačkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj s formalnom svrhom provedbe ribarstvenih istraživanja. U pogledu provedbe Programa, IZOR je institucija od govorna za prikupljanje svih varijabli za biološku komponentu. Kao kontakt osoba za provedbu Programa u 2014.-2016. godini određuje se dr. sc. Nedo Vrgoč. Institut za oceanografi ju i ribarstvo Šetalište I. Meštrovića 63 21000 Split Republika Hrvatska +(385) 2 14 08 000 offi ce@izor.hr Državni zavod za statistiku (DZS): Državni zavod za statistiku (DZS) je državna upravna organizacija, središnje tijelo, glavni nositelj, distributer podataka i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. Između ostalih za daća, DZS je odgovoran za vođenje registra poslovnih subjekata na temelju kojeg se određuju subjekti za prikupljanje podataka. Tako đer, pri Ministarstvu poljoprivrede djeluje odjel zadužen za ribo prerađivačku industriju. DZS je ustanova odgovorna za statističko prikupljanje ekonomskih varijabli i socio-ekonomskih podatka o riboprerađivačkoj industriji. Kao kontakt osoba za provedbu Pro grama u 2014.-2016. godini određuje se Mira Šimanović. Državni zavod za statistiku Ilica 3 10000 Zagreb Republika Hrvatska +(385) 1 48 06 111 stat.info@dzs.hr Nacionalna koordinacija: Prvi koordinacijski sastanak održao se u ožujku 2014. godine. Glavni cilj prvog koordinacijskog sastanka bila je praktična razrada pred viđenih odredbi Programa i njihova provedba u 2014. godini. Na cionalni koordinacijski sastanci će se održavati dva puta godišnje (Prilog III., Tablica II.B.1.). Glavni cilj ovih sastanaka je planiranje za naredno razdoblje i razmjena iskustava o prošlom razdoblju pro vedbe Programa. II.B Međunarodna koordinacija Predviđeno je da se odrede osobe za međunarodnu suradnju (teh ničko i znanstveno osoblje izravno odgovorno za prikupljanje i/ ili obradu podataka u svakom segmentu) koje će sudjelovati kao STRANICA 10 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pelagični ribolov plivaricama koji obuhvaća oko 500 ribarskih plo vila, od kojih većina lovi malu plavu ribu, a neka od većih tijekom sezone od 25. svibnja – 25. lipnja1 i tunu. Obalni ribolov koji se obavlja raznim alatima poput jednostrukih i trostrukih mreža stajačica, parangala, plivarica i vrša; u Registru ribolovne fl ote i Registru povlastica Republike Hrvatske navedeno je preko 50 različitih alata; u okviru ovog oblika ribolova postoji oko 3000 plovila. Zakon o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/2013 i broj 14/2014) razlučuje gospodarski i negospodarski ribolov. U kategoriji negospodarskog ribolova Zakon poznaje sportski, rekreacijski i ribo lov za znanstvene potrebe, dok u kategoriji gospodarskog ribolova Zakon poznaje kategorije gospodarskog ribolova i malog obalnog ribolova koji je pak kategorija u koju prelaze isključivo nositelji odo brenja za mali ribolov. Mali ribolov, kategorija koja je mogla kori stiti mreže u negospodarskom ribolovu, prestaje postojati 1. siječnja 2015. godine. U Registru ribarske fl ote Republike Hrvatske upisano je 4.270 plovila u kategoriji gospodarskog ribolova. Iz prijašnje ka tegorije malog ribolova, njih 3.500 je ušlo u registar gospodarskih ribara, sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europ skoj uniji. S obzirom da su ta plovila prešla u kategoriju gospodar skog ribolova u proteklom razdoblju, bit će uzeta u obzir u budućim revizijama programa. Kao u ostalim državama Mediterana, mjere upravljanja uvelike se odnose na primjenu tehničkih mjera, među kojima su minimalne iskrcajne veličine, veličine oka, vremenska i prostorna ograničenja ribolova i lovostaji, kao i ograničenja alata koja su ponajprije usmje rena na zaštitu mlađi2. Obzirom na specifi čne zemljopisne odlike, te velik broj ribara i iskrcajnih mjesta, kao i ograničenosti tehničkih i ljudskih kapaciteta, teško je procijeniti stupanj pridržavanja pro pisima, te je potrebno dodatno osnažiti sustav nadzora i kontrole ulova i iskrcaja. III.B Ekonomske varijable Ekonomske varijable obuhvaćene ovim Programom prikupljaju se u skladu sa zahtjevima pravne stečevine Europske unije. III.B.1 Prikupljanje podataka (a) Defi nicija varijabli Ekonomske varijable koje će se prikupljati defi nirane su Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008, Uredbom Komisije (EZ) br. 665/2008 i Od lukom Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. kojom se usvaja višegodišnji program Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korište nje podataka o sektoru ribarstva za razdoblje 2011. – 2013. (SL L 41, 16. 2. 2010.) (u daljnjem tekstu: Odluka Komisije 2010/93/EU). U nastavku se daju defi nicije varijabli koje se koriste u ovom segmentu. Izravni poticaji: operativni poticaji koje daje javna uprava ili in stitucija Europske unije, a koji su isključeni iz prometa, uključujući naknade za obustavljanje ribolova (isplate za privremene obustave ribolova), povrat trošarina za gorivo ili slične paušalne naknade i isključujući socijalno osiguranje, neizravne potpore poput nižih pri stojba na ulaze kao što su gorivo, potpore ulaganjima i premije za trajnu obustavu ribolova (izlazak iz fl ote). Ostali prihodi: prihod svrstan pod ostale troškove poslovanja uklju čen u račune poduzeća koji se isključuju iz prometa; obuhvaća ostali 1 Sezona ovisi o Preporuci ICCAT-a. 2 Plavoperajna tuna jedina je vrsta kojom se upravlja temeljem kvota (TAC). predstavnici Republike Hrvatske i partner-institucija uključenih u provedbu Programa. U Prilogu III. Tablici II.B.1 sadržani su svi međunarodni sastanci na kojima Republika Hrvatska namjerava sudjelovati. Republika Hrvat ska će sudjelovati na svim Regionalnim koordinacijskim sastancima na koje bude pozvana. U tu svrhu predviđena su posebna sredstva u dijelu »Koordinacija« (Prilog IV. – Financijski obrasci) kako bi se potaknulo sudjelovanje nacionalnog koordinatora ili njegovog predstavnika te ostalih značajnih stručnjaka na sastancima i radnim skupinama organiziranim od strane Europske komisije. Republika Hrvatska smatra da dvoje stručnjaka treba sudjelovati na Regional nim koordinacijskim sastancima. Republika Hrvatska također na mjerava sudjelovati na sastancima organiziranim od strane GFCM-a i ICCAT-a vezanim uz OPP. II.C Regionalna koordinacija Program, kako je navedeno u tabličnom dijelu (Prilog III., Tabli ca II.B.) predviđa sudjelovanje dviju osoba na Regionalnom ko ordinacijskom sastanku za Sredozemno more i Crno more (RCM Med&BS), kao i sudjelovanje dvaju istraživača u godišnjim radnim skupinama za MEDITS i MEDIAS, također regionalno koordinira nih, te ICCAT-ovoj radnoj skupini za plavoperajnu tunu. U okviru regionalne suradnje, Republika Hrvatska sudjeluje u zajed ničkim istraživanjima u okviru MEDITS-a, te koordinirano provodi program praćenja resursa male plave ribe metodom eholokacije u okviru regionalne suradnje pod okriljem FAO AdriaMed projekta. Ova suradnja će se nastaviti. III. Modul procjene sektora ribarstva III.A Opći pregled sektora ribarstva Ribarstvo u Republici Hrvatskoj, relativno malo sudjeluje u uku pnom BDP-u. Prema DZS-u, u 2011. godini taj udio se kretao od 0,22 – 0,27%. No ta vrijednost odražava samo vrijednost ulova te proizvodnje u akvakulturi, a ne obuhvaća ostale djelatnosti poveza ne s ribarstvom poput prerade ribe, lučkih usluga i drugih vezanih aktivnosti. Najznačajniji dio ulova odnosi se na ulov male plave ribe, a naj značajnije vrste u ulovu male plave ribe su srdela i inćun. Dodatno, uzgajališta tuna predstavljala su značajan kanal plasmana ulova male plave ribe, a posljednjih godina rastao je i segment prerade u dijelu soljenja inćuna i srdele. Glavne su ciljane vrste pridnenog (koćarskog) ribolova oslić, trlja, škamp i muzgavci. Premda ove vrste čine najveći dio lovina koćarske fl ote, važno je istaknuti da ukupni ulovi nisu velik (primjerice, ulovi vrsta poput arbuna – Pagellus erythrinus, škampa – Nephrops norve gicus, muzgavaca – Eledone spp. i kozice – Parapenaeus longirostris). Glavne ciljane vrste pelagičnog ribolova su srdela, inćun i plavope rajna tuna, pri čemu se tuna većinom lovi za potrebe daljnjeg uzgoja. Valja napomenuti da se većina gospodarske fl ote sastoji od razmjer no malih plovila ograničene snage (u prosjeku 66 kW i 11 GT). Pro cjenjuje se da manje od 5% ulova potječe iz ribolovnih voda Repu blike Hrvatske koje se nalaze u području izvan 12 nm. Općenito govoreći, gospodarski se ribolov može podijeliti na: Demerzalni ribolov koji uključuje koćarski ribolov te ribolov pridne nim parangalima i obuhvaća oko 400 – 500 ribarskih plovila, od ko jih su neka veća plovila koja mogu ploviti izvan teritorijalnih voda. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 11 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE o ribolovnoj fl oti za sva ribolovna plovila u registru plovila tijekom referentne godine, a ne samo podatke o plovilima koja su u registru fl ote bila 1. siječnja relevantne referentne godine«, hrvatska će po pulacija plovila koja podliježu prikupljanju podataka biti dopunjena plovilima koja su u ribolov ušla tijekom referentne godine, a suklad no podacima raspoloživim u bazi podataka Informacijskog sustava u ribarstvu Republike Hrvatske (FIS) koji se vodi u UR (podaci se uno se iz očevidnika, izvješća, iskrcajnih deklaracija i prodajnih listova). Svi segmenti fl ote identifi cirani prema aktivnosti navedeni su u ta bličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.B.1). Okvirna populacija uzor kovanja jednaka je ciljanoj populaciji. Nekoliko je skupova plovila s manje od 10 plovila u svakom. Za potrebe OPP-a, ti su skupovi združeni u klastere prema kategorija ma dužine preko svega (LOA) (Prilog III., Tablica III.B.2). Bilo je i nekoliko plovila s jedinstvenim ribolovnim tehnikama koji su pri dodani segmentima prema naporu tijekom godine i sekundarnom alatu (drugom najzastupljenijem alatu). (d) Izvori podataka Skup ekonomskih varijabli hrvatske ribolovne fl ote temeljit će se na nekoliko glavnih izvora podataka: • Informacijskom sustavu u ribarstvu (FIS) koji vodi UR (u bazu po dataka unose se sve transverzalne varijable i opseg i vrijednost po trošnje plavog dizela po plovilu; podaci o potporama koje smatraju izravnim poticajima i potporama čije se vrijednosti prikupljaju u okviru OPP-a prikupljat će se izravno ili posredstvom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju); • upitnicima za prikupljanje ekonomskih podataka. Podaci o izvorima podataka za svaku varijablu po segmentu navede ni su u tabličnom dodatku (Prilog III., Tablica III.B.3). Dosljednost podataka iz upitnika i administrativnih izvora osigurat će se dodavanjem podataka o količini i vrijednosti iskrcaja u upit nike kako bi se podaci mogli unakrsno provjeriti. (e) Strategija uzorkovanja i razine preciznosti Vrsta strategije uzorkovanja Podaci će se prikupljati stratifi ciranim nasumičnim uzorkovanjem. Dodatna stratifi kacija unutar segmenta fl ote Ne predviđa se dodatna stratifi kacija unutar segmenata fl ote. Određivanje veličine uzorka za svaki segment fl ote Kako bi se procijenila veličina uzorka za prikupljanje ekonomskih varijabli, izračunata je varijabilnost tonaže (GT) i snage u kW. Koefi cijent varijacije tonaže uzet je kao temelj određivanja veličine uzorka cijele fl ote. Kao cilj pri prikupljanju ekonomskih varijabli koje nedo staju određena je točnost razine 2. Uzorak je distribuiran među relevantnim stratumima s glavnim ciljem minimiziranja pogreške uzorkovanja za stratifi kacijsku vari jablu. U tu je svrhu uporabljena optimalna Neymanova alokacija, koja jamči minimalnu varijancu varijable rabljene pri stratifi kaciji. Veličina uzorka svakog stratuma prilagođena je kako bi se osigu rala preciznost i to sukladno kriterijima: ne manje od 10% svakog stratuma, ne manje od pet opažanja po segmentu s <50 plovila uz pretpostavku odaziva od 50%. Planirana veličina uzorka svakog stra tuma prikazana je u tabličnom dijelu (Prilog III., tablica III.B.1). U skladu s raspodjelom GT nekoliko se segmenata mora uzorkovati na temelju cenzusa. Promjena uzorka s vremenom, rotacijske skupine Planirano je korištenje slučajnih uzoraka i prilagodba veličine uzor ka u skladu s odazivom tijekom provedbe. Nakon prvih rezultata prihod od uporabe plovila (npr. turizam), kao i isplate osiguranja za štetu na opremi/plovilu ili gubitak opreme/plovila. Pripisana vrijednost neplaćenog rada: može biti važna u slučaju malih i srednjih obiteljskih poduzeća. Može se izračunati za sva po duzeća koja daju podatke o neplaćenim članovima obitelji koji rade u sektoru. Izračun će se temeljiti na podacima o zaposlenju (broju članova obitelji uključenih u posao) i prosječnom »trošku plaćene radne snage« izračunatom za sektor. Za izračun nacionalnog EPRV (Ekvivalenta punog radnog vre mena, engl. Full Time Equivalent): ekonomskim upitnikom i izvje šćima poduzeća će se prikupiti podaci o radnim satima/tjednima u godini. Taj će se parametar zatim podijeliti nacionalnim godišnjim brojem sati punoga radnog vremena (uzima se broj radnih sati u Re publici Hrvatskoj dobiven metodologijom DZS-a, a koji iznosi 2084). Troškovi kapitala: računaju se prema metodologiji PIM (metodolo gija je predložena u izvještaju studije br. FISH/2005/03 objavljenom na stranicama Europske komisije kao smjernice u provedbi nacio nalnih programa prikupljanja podataka o ribarstvu). Podatak o sta rosti svakog plovila raspoloživ je u Registru ribolovne fl ote. Podatke o vrijednosti stvarnog kapitala (zamjena, osiguranje i nabava) upit nikom će prikupiti UR. Za izračun troškova kapitala primjenjivat će se obrazac izrađen za potrebe prikupljanja i obrade ovih podataka. Vrijednost kvote i ostalih ribolovnih prava: odnosi se na vrijed nost zakupa/najma/prodaje prava na iskorištavanje kvota. U Repu blici Hrvatskoj ovaj se sustav danas odnosi samo na ribolov tune. Izračun učinkovitosti goriva prema ulovu: podaci o potrošnji pla vog dizela prikupljaju se prema cenzusu od svih fi zičkih i pravnih osoba ovlaštenika povlastice koja se njime služe (na razini obrta odnosno tvrtke). Podaci obuhvaćaju 76% aktivnih plovila i 84% napora, no s upitnicima će se prikupiti dodatni podaci o ostalim vrstama goriva. Vremenski pomak za troškove goriva i potrošnju iznosi godinu dana. Podaci se svake godine prikupljaju za prethodnu godinu. No podaci o potrošnji plavog dizela prikupljaju se tijekom iste godine i dostupni su mjesečno. Parametar učinkovitosti goriva prema ulovu računat će se u skladu s preporukama tehničkih tijela Europske komisije, OPP-a i STECF-a. Izvori podataka iz kojih će se prikupljati ti podaci navedeni su u tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.B.3). (b) Način prikupljanja podataka Podatke o ribolovnom naporu, kapacitetu fl ote i ulovu u potpunosti pokriva UR i prikupljat će ih se na temelju cenzusa. Ostale eko nomske varijable prikupljat će se upitnicima: u tom će slučaju nacrt prikupljanja podataka biti stratifi cirano nasumično uzorkovanje ili anketa na probabilističkom uzorku kako je defi nirana u Smjerni cama za podnošenje NP-a tehničkih tijela Europske komisije u se gmentu OPP-a. Način prikupljanja podataka za svaku varijablu naveden je u tablič nom dijelu (Prilog III., Tablica III.B.3). (c) Ciljana populacija i okvirna populacija Stanje u Registru ribolovne fl ote od 1. siječnja godine za koju se vrši obrada podataka i aktivnost plovila tijekom godine temelj su segmentiranja fl ote i prikupljanja ekonomskih podataka. Plovila se moraju svrstati sukladno aktivnosti tijekom godine. Kad plovilo ko risti određeni alat više od 50% ribolovnih dana, pripisuje se određe nom skupu plovila. Kad u godini rabi nekoliko različitih alata pa ga se ne može svrstati ni u jedan skup (nijedan alat ne rabi više od 50% ribolovnih dana) mora se svrstati u skup »polivalentnih plovila«. U skladu s općom preporukom STECF-a iz srpnja 2010. godine da »država članica treba prikupljati ekonomske i transverzalne podatke STRANICA 12 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Koefi cijent varijacije (KV) defi niran je kao omjer standardne devi jacije i aritmetičke sredine. Formula je: KV III.B.4 Prezentacija podataka Za vrijeme provedbe Programa, podaci će se prikupljati i obrađivati do kraja svake godine. Očekuje se da će vremenski pomak za priku pljanje ekonomskih podataka biti jedna godina. III.B.5 Regionalna koordinacija U ovom segmentu navedene su preporuke radnih tijela Europske komisije koje su uzete u obzir kod izrade Programa. Br. Preporuka RCM-a (Regionalnog koordinacijskog sastanka) Poduzeti koraci 1. Opća preporuka STECF-a iz srpnja 2010. godine: »zemlja članica treba prikupljati ekonomske i transverzalne podatke o ribo lovnoj fl oti za sva ribolovna plovila u registru plovila tijekom referentne godine, a ne samo podatke o plovilima koja su u registru fl ote bila 1. siječnja relevantne referentne godine». Prihvaćena. 2. RCM Med&BS 2010 Posebne primjedbe: – podskupina za ekonomska pitanja pred laže da se razmotre mogućnost i potreba sklapanja ribolovnih sporazuma s trećim zemljama u području/regiji Crnog mora (GSA 29). – skupina za ekonomska pitanja preporuču je državama članicama da učvrste propise Europske unije kako bi obavezale dionike na dostavljanje traženih podataka i time unaprijedile prikupljanje podataka u sklo pu OPP-a. Republika Hr vatska se slaže s prijedlogom. 3. RCM Med&BS 2010 prima na znanje da postupak združivanja u klastere, kad se pro vodi, mora strogo slijediti statističku meto dologiju. Valja slijediti smjernice SGECA-e, u kojima su izloženi različiti pristupi. Daljnji koraci poduzimat će se na regionalnoj razini, preko RCM-ova. Praćeno tije kom pripreme Programa. 4. RCM Med&BS 2010 preporučuje državama članicama da provjeravaju kvalitetu svojih podataka i da prije RCM-ova poduzmu do datne mjere radi olakšavanja preporučenih provjera usporedivosti. Pratit će se. 5. Uz opise projektnih zadaća koje je predložila SGECA 2009-02, RCM Med&BS 2010 pre poručuje procjenjivanje metodoloških izvje štaja i provjeru prakse zemalja članica u vezi s metodama prikupljanja podataka. Usto, podskupina predlaže podrobnije podatke o tome kako zemlje članice računaju indikator kvalitete (KV) u svojem NP-u. Podaci su iznijeti u Pro gramu. provedbe Programa razmotrit će se mogućnost primjene sustava rotacije unutar uzorka. III.B.2 Procjenjivanje Metode procjene s uzorka na populaciju Za procjenu totala ekonomskih varijabli za sve segmente kao po sredni faktori (eng. rising factors) koristit će se procjenitelji totala. U trenutku izrade Programa nije poznato koja je varijabla prikladnija kao posredni faktor. Tijekom prvih godina provedbe mogu se raz motriti dvije mogućnosti: • vrijednost ulova; • GT dani/kW dani/GT (kW dani za potrošnju goriva i troškove go riva; GT dani za druge varijable, ovisno o aktivnosti plovila; GT varijable, ovisno o veličini plovila, ali ne o aktivnosti plovila). Općenita formula za procjenu totala glasi: kn i in i i n i i j r r x X 1 1 1 * gdje je: X j – procjena totala varijable; x i – prikupljena varijabla na uzorku; n – veličina uzorka; n+k – populacija; r i – posredni faktor procjene totala (eng. rising factor). Pridavanje nedobivenih odgovora/korekcije za nedobivene odgo vore Isti posredni faktori koji će se koristiti pri procjeni totala koristit će se i za procjenu varijabli koje nedostaju, u slučaju kad ih nema u odgovorima. No kako će se podaci prikupljati intervjuima, očekuje se da će upitnici biti uglavnom popunjeni. III.B.3 Procjena kvalitete podataka Kako bi se zajamčila kvaliteta prikupljenih podataka, računat će se indikatori točnosti i varijabilnosti podataka. Evaluacija kvalite te podataka ovisi o shemi prikupljanja podataka. Cjelovit popis po varijabli naveden je u tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.B.3). Odaziv po jedinici (broj poduzeća koja su odgovorila/ukupni uzo rak) i po čestici (broj odgovora za svaku varijablu) će se izračunati u svim slučajevima (cenzus i probabilističko uzorkovanje). Formula glasi: %100* N n rj r j – odaziv (po čestici j); N – ukupni broj plovila u uzorku; n – broj plovila koja su dala podatke (upitnik/po varijabli). Obuhvat se također računa kod probabilističkog uzorkovanja (broj odgovora/ukupna populacija). Koefi cijent varijacije (KV) se računa kod probabilističkog uzorkova nja i kad je odaziv po cenzusu ispod 70%. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 13 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE u unutarnjem moru (npr. ribolovne zone E i G) prevladavaju oslić, trlja kamenjarka i muzgavac, ali u sjevernom području (zona G) love se i vrste poput grdobine, raža i ljuskavki. Obilježja ribolovnih zona izvan teritorijalnih voda (zone H, I, J, K) jesu slaba ribolovna aktivnost i mali ulovi zbog ograničenja fl ote (tj. malih plovila i ogra ničene snage motora). GNS DEF >=16 0 0: jednostruke mreže stajačice kojima se love različite pridnene vrste. Ovaj metier skup je raznih mreža stajači ca. Najvažnije su prostica, psara i bukvara. Ove se mreže razlikuju prvenstveno po veličini oka. Zbirno gledajući, ulovom prevladavaju oslić, bukva (Boops boops), šarun (Trachurus spp.), modrak (Spicara maena), pas mekuš i kostelj (Mustelus mustelus i Squalus acanthias) i cipli (Mullus spp.). Sastav ulova ovisi o području i veličini oka. Ri bolovna aktivnost obavlja se gotovo isključivo u unutarnjem moru. Stupanjem na snagu novog sustava šifriranja, u 2011. godini i for malno su ovi alati podvedeni pod istu zbirnu oznaku. PS SPF >=14 0 0: plivarice za sitnu plavu ribu. Glavne ciljane vr ste ovoga metiera su srdela (Sardina pilchardus) i inćun (Engraulis encrasicolus), s nešto ulova skuše i šaruna mrežom srdelarom. Mali dio ribolova obuhvaća uporabu plivarice igličare namijenjene lovu iglice (Belone belone). Ribolov se prvenstveno obavlja u unutarnjem moru i teritorijalnim vodama, te dijelom u vodama izvan teritori jalnog mora. GTR DEF >=16 0 0: trostruke mreže stajačice kojima se love ra zličite pridnene vrste. Ovaj metier obuhvaća dvije glavne trostruke mreže stajačice, listaricu i poponicu. Listarica se ponajviše koristi u istarskom području za lov lista (Solea vulgaris), dok se poponica koristi u unutarnjem moru za lov različitih vrsta, među kojima su glavonošci, škrpina, oslić, kostelj i ljuskavke. Stupanjem na snagu novog sustava šifriranja, u 2011. godini i formalno su ovi alati pod vedeni pod istu zbirnu oznaku. MISC: predstavlja skupinu tradicionalnih i sporednih alata koji se upotrebljavaju gotovo isključivo u unutarnjem moru i tek dijelom u teritorijalnom moru. Ovo je skupina različitih alata koji nisu mogli biti pridruženi drugim metierima zbog svojih konstrukcijskih i upo rabnih posebnosti. Ciljane vrste ovih alata uključuju različite vrste riba, mekušaca, spužvi, školjkaša i drugih morskih organizama. Na nacionalnoj razini MISC metier je raščlanjen po načinu uporabe i ciljanim vrstama kako je prikazano u Prilogu III. (Tablica III.C.2.), i obuhvaća: • MISC SPO/MOL 0 0: različiti alati za prikupljanje algi, spužvi, mekušaca i drugih vrsta. Glavne ciljanje vrste su spužve, Venus verrucosa, Arca noae, Mytilus galoprovincialis i drugi školjkaši. • MISC CEP 0 0: osti za lov glavonožaca. Glavne ciljanje vrste su Octopus vulgaris, Sparus aurata i Loligo vulgaris. • MISC SPF >=16 0 0: priobalna plivarica srdelara kojiom se lovi mala plava riba, prvenstveno Sardina pilchardus, Engraulis encra sicolus i Scomber japonicas. • MISC DEF 0 0: različiti alati za lov pridnenih vrsta, uglavnom Oblada melanura, Mullus barbatus, Sarpa salpa i Merluccius mer luccius. • MISC DEF >=52 0 0: plivarica namjenjena lovu pridnenih vr sta kao što su Mugilidae, Oblada melanura i Sarpa salpa. • MISC WOR 0 0: klopke za lov crva (Polychaeta). • MISC DEF >=10 0 0: plivarica oližnica namijenjena ulovu pridnenih vrsta riba. Metieri određeni po naporu za koje je zatraženo izuzeće: MISC SPO/MOL 0 0: ovaj metier uključuje različite grupe aktiv nosti prikupljanja školjkaša i spužvi, uključujući ručno prikupljanje 6. RCM Med&BS 2010 preporučuje da se usta nove jasne smjernice za pohranu i dostavu metapodataka. RCM Med&BS preporučuje da SGECA/DCF 2010 osmisli smjernice o tome što bi defi nicija, pohrana i dostava me tapodatka zemlje članice trebale obuhvatiti. Republika Hr vatska je zain teresirana za rezultate rada. III.B.6 Izuzeća i nesukladnosti Poteškoće iz provedbe u 2013. godini uzete su u obzir pri izradi Pro grama. Veličina uzorka za prikupljanje podataka o fl oti defi nirana je u skladu s varijancom GT-a; varijabilnost ekonomskih indikatora mogla bi, međutim, biti veća. III.C Biološke varijable koje se odnose na metiere III.C.1 Prikupljanje podataka (a) Šifriranje i dogovoreno nazivlje Metieri navedeni u tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.C.1.) slijede sustav šifriranja i imenovanja usvojen od strane radnih ti jela Europske komisije za Sredozemno more 2009. godine (RCM Med&BS 2009). MISC metieri su dalje raščlanjeni na nacionalnoj razini kako je prikazano u Prilogu III. (Tablica III.C.2.). (b) Izbor metiera za uzorkovanje Temelj određivanja i izbora metiera bio je prosjek podataka3 iz 2010. i 2011. godine sukladno podacima iz Informacijskog sustava u ri barstvu odnosno baze podataka koju vodi UR. Podaci su struktu rirani po plovilima i odnose se na ulov, napor i vrijednost iskrcaja iz očevidnika, izvješća o ulovu, iskrcajnih deklaracija i prodajnih listova. Zasebni podaci dostupni su o alatima, veličini oka mreže, ribolovnim zonama, razdobljima lova i ciljanim vrstama. Nacionalni propisi kojima se usvajaju međunarodne šifre ribolov nih alata na snagu su stupili početkom 2011. godine. Kao izravna posljedica toga bit će nužno ponovno razmotriti metodologiju se gmentiranja u sljedećim godinama provedbe Programa kako bi se odredio postupak temeljen na unaprijed utvrđenim i parametrizi ranim kriterijima (alat, veličina oka mreže, ciljane vrste, ribolovna zona i razdoblje ribolova). Kratak opis izabranih metiera Kod defi niranja metiera za potrebe Programa u obzir su uzeti svi defi nirani kriteriji. Metieri su određeni po podacima iz 2010. go dine, a slijedi kratki opis metiera koji su određeni za uzorkovanje, odnosno provedbu Programa. OTB DEF >=40 0 0: lov pridnenih vrsta pridnenim povlačnim mrežama. Glavne ciljane vrste ovoga metiera jesu trlja kamenjarka (Mullus barbatus), oslić (Merluccius merluccius), bijeli i mrki muz gavac (Eledone cirrosa i Eledone moschata), škamp (Nephrops nor vegicus) i kozica (Parapenaeus longirostris). Sastav ulova razlikuje se ovisno o ribolovnoj zoni (ribolovne zone prikazane su na Slici 1., Prilog I.). U ribolovnoj zoni A (Istra) osobito su važni muzgavac i drugi glavononošci, kao i list (Solea vulgaris) i trlja kamenjarka. U ribolovnoj zoni C, koju se može smatrati vanjskom zonom, dalje od obale, ulovom u većoj mjeri prevladavaju oslić i škamp. Ulovima 3 Kako je Informacijski sustav ribarstva uspostavljen nedavno, smatra se da podaci iz 2009. godine gotovo u potpunosti obuhvaćaju ribolovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj. Međutim, kako su podaci iz 2010. i 2011. godine kompletirani i validirani, korišteni su kao baza za određivanje metiera i planiranje uzorkovanja. STRANICA 14 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Podaci za ovaj metier će se prikupljati sukladno ICCAT-ovim Prepo rukama. Obzirom da se manje od 5% ulova iskrcava, sva mjerenja će se provesti stereoskopskom kamerom kako bi se procijenio du žinsko-maseni sastav ulovljene ribe. Ovaj metier je određen kako bi se osigurala regionalna koordinacija uzorkovanja plavoperajne tune i sukladno međunarodnim obvezama (RCM Med&BS 2009. i 2010. godine), te ne podliježe ranije određenim parametrima za određi vanje metiera. LLD LPF 0 0 0: plutajući parangali za veliku pelagičnu ribu. Iako ovaj metier obuhvaća svega 0,04% napora i 0,006% iskrcaja, određen je sukladno ICCAT-ovim Preporukama (RCM Med&BS 2009. i 2010. godine) kako bi se osigurala regionalna koordinacija u uzorkovanju plutajućih parangala. Metier je podijeljen na dva metiera na razini 7, kao je prikazano u Prilogu III. (Tablica III.C.2 i Tablica III.C.3.): – LLD LPF 0 0 0 BFT: plutajući parangali za lov plavoperajne tune (Th unnus thynnus) i – LLD LPF 0 0 0 SWO: plutajući parangali za lov igluna (Xiphias gladius). Mora se naglasiti da treba provesti kontrolne mjere i detaljan nadzor ulova tune kao ciljanog i sporednog ulova kako bi se osigurala pro vedba plana oporavka ove vrste. Zato ovaj nadzor podliježe kontrol nim mjerama Zakona o morskom ribarstvu u skladu s Preporukama ICCAT-a. Također treba naglasiti da Republika Hrvatska djeluje pre ma odredbama Dodatka I ICCAT-ove Preporuke za Plan oporavka plavoperajne tune, te je dopušten lov male tune za potrebe daljnjeg uzgoja. Kako bi se odredile maseno-dužinske frekvencije male ribe povodi se program snimanja stereoskopskom kamerom sukladno ICCAT-ovoj Preporuci. U Republici Hrvatskoj se ne provodi lov tunja dugokrilca, pa stoga i nije određen takav metier. (c) Strategija uzorkovanja Sva planirana uzorkovanja u okviru Programa temelje se na istraživa nju na probabilističkom uzorku. Primarni cilj uzorkovanja na moru jest procjena veličine odbačenog ulova, kao i prikupljanje podataka o ulovu te provedba uzorkovanja dužinskih frekvencija zadržanog i odbačenog ulova. Izbor sheme uzorkovanja 2 kad je riječ o metie rima izabranima za uzorkovanje na plovilu (OTB DEF >=40 0 0, PS SPF >=14 0 0, SB SV DEF 0 0 0) povezan je s ograniče nim uvjetima rada na plovilima. Treba napomenuti da se najveći dio ribolovne fl ote sastoji od razmjerno malih plovila ograničene tonaže i snage motora (u prosjeku 66 kW i 11 GT). Budući da će biti potrebno revidirati strategiju uzorkovanja u okviru pune provedbe OPP-a, optimalnu vrijednost »x%« nemoguće je unaprijed odrediti, te će ista biti određena u kasnijim fazama provedbe Programa. Sukladno sporazumu RCM Med&BS 2010. godine za sljedeće me tiere nije potrebno prikupljati podatke o odbačenom ulovu: FPO DEF 0 0 0; LHP-LHM CEP 0 0 0 i LHP-LHM FIF 0 0 0. Podaci trebaju biti dostavljeni za sljedeće metiere: GNS DEF >=16 0 0; PS SPF >=14 0 0; GTR DEF >=16 0 0; LLS DEF 0 0 0 i PS LPF >=14 0 0. Republika Hrvatska će u nared nim godinama poduzeti korake kako bi se odredila količina odba čenog ulova u ovim metierima. Sva uzorkovanja će se obavljati na plovilima u najvećoj mogućoj mjeri. Uzorkovanje na obali (iskrcajna mjesta) provest će se za sve metiere, uzimajući u obzir prostornu i vremensku stratifi kaciju. (d) Ciljana i okvirna populacija U tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.C.4) sažete su strategije uzorkovanja za svaki metier. Ciljana populacija defi nirana je kao ukupni broj izlazaka u ribolov (ribolovnih putovanja), a okvirne populacije su jedinice uzorkova i prikupljanje uz pomoć različite opreme. Ulovi su jako mali, a ko risnika ima duž obale što otežava pravilno uzorkovanje i zahtjeva poseban odnos prema ovom pitanju. Uzimajući u obzir ograničenja i posebnosti u uzorkovanju ovoga metiera zatraženo je izuzeće za 2014. godinu. Za vrijeme provedbe Programa u 2014. godini napra vit će se analiza kako bi se proveo pilot projekt kojim bi se utvrdio pogodan način rješavanja ovoga pitanja u nadolazećim godinama. MISC CEP 0 0: količina i vrijednost ulova ovoga metiera je jako mala i obuhvaća svega 0.14% ukupnog iskrcaja prema statistici koja proizlazi iz očevidnika i prodajnih listova u kojima se vodi eviden cija o ulovu glavonožaca i pridnene ribe (Octopus vulgaris, Sparus aurata, Loligo vulgaris itd.). Lov se obavlja s obale ili iz malog plovila i većina ribara koristi ove alate kao dodatnu opremu dok obavlja glavne ribolovne operacije, te pri tom ulovi tek nekoliko jedinki. Uzimajući u obzir trošak potreban za praćenje ovih aktivnosti, isto kao i zanemarivu vrijednost i količinu ulova, te činjenicu da se ovi alati koriste većinom kao dodatna oprema za vrijeme ribolova, za navedene metiere zatražena su izuzeća. Ovi metieri su odabrani isključivo na temelju napora, a ne vrijednosti ili količini ulova. Uzi majući u obzir distribuciju ribolovne fl ote i činjenicu da su ovi alati vezani većinom za priobalni ribolov, jasno je da bi trošak prikuplja nja i praćenja ulova bio iznimno velik. Republika Hrvatska je svjesna važnosti uzimanja u obzir i ovih metiera i u budućnosti će obratiti pozornost na rješavanje ovih problema. Tijekom provedbe Programa predviđa se razvoj prikladnog pilot projekta kojim bi se obuhvatili ovi metieri. Rezultati i tijek provedbe tog projekta će biti uključeni u reviziju Programa. Očekuje se da će pilot studije u trajanju od 6 mje seci početi u trećem kvartalu 2014. godine, a obuhvatit će terenska uzorkovanja i upitnike koji se tiču ova dva metiera. Rezultati ovih studija očekuju se početkom 2015. godine. FPO DEF 0 0 0: vrše i zamke za pridnene vrste. Glavne ciljane skupine su škamp (Nephrops norvegicus) i bijela riba. Ovaj metier je također određen samo po naporu. LLS DEF 0 0 0: parangali za pridnene vrste riba. Glavne ciljane vrste su Merluccius merluccius, Triglidae (Trigla lucerna, Aspitrigla cuculus i Eutrigla gurnardus) i Conger conger. Ovaj metier je određen prema naporu (4,7% od ukupnog napora) iako su mu vrijednosti i količina ulova mali (0,3% ukupnog iskrcaja i 0,3% ukupne vrijed nosti iskrcaja). Parangali se uglavnom koriste kao dodatni alat od strane profesionalnih ribara ili na manjim plovilima. LHP-LHM CEP 0 0 0: povrazi s kukom za lov glavonožaca. Glav ne ciljanje vrste su Octopus vulgaris, Loligo vulgaris i Sepia offi cinalis. SB-SV DEF 0 0 0: mreže potegače za lov pridnenih vrsta. Ovaj metier sadrži različite vrste obalnih potegača koje se tradicionalno koriste u obalnom ribolovu. Među njima prednjači mreža migavica kojom se većinom lovi gira (Spicara spp.), bukva, šarun, trlja i ra zličite sparidne vrste. Ostale potegače s većim značajem su girarica (ciljana vrsta Spicara smaris), oližnica (ciljana vrsta Atherina boyeri) i igličara (ciljana vrsta Belone belone). Ribolov ovoga tipa obavlja se gotovo isključivo u unutarnjem moru. LHP-LHM FIF 0 0 0: povrazi za lov ribe. Glavne ciljane vrste su Diplodus vulgaris, Sardina pilchardus i Sparus aurata. PS LPF >=14 0 0: odnosi se na velike plivaričare koji love tunu u okviru sustava individualnih kvota. Ribolovna sezona je ograni čena prema preporukama ICCAT-a na razdoblje od 25. svibnja do 25. lipnja i sva plovila obuhvaćena sadašnjim ICCAT-ovim propisima podliježu obvezi regionalnih ili nacionalnih promatrača na plovi lima. Iskrcaj ulova ovoga metiera nije značajan jer se zasniva na ribolovu za potrebe daljnjeg uzgoja tune na uzgajalištima, odnosno ulovljena tuna se živa transportira do uzgojnih kaveza na farmama. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 15 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE III.C.3 Procjena kvalitete podataka Temeljita procjena kvalitete podataka još nije obavljena pa će imati prioritet tijekom provedbe Programa. Na temelju dostupnih poda taka iz praćenja metiera OTB DEF >=40 0 0 dobiveni su okvir ni indikatori kvalitete podataka i ciljeva uzorkovanja, ali bit će ih nužno revidirati. Za ostale metiere u trenutku izrade Programa nije bilo moguće utvrditi kvalitetu podataka, pa će se tijekom prve go dine provedbe Programa vršiti početna, odnosno pilot istraživanja s primarnim ciljem evaluacije kvalitete i defi nicije kasnijih metoda i obima uzorkovanja. III.C.4 Prezentacija podataka Podaci o varijablama koje se odnose na metiere bit će dostupni za slanje i primjenu u radnim skupinama GFCM-a i drugim mogućim korisnicima (ICCAT, Europska unija, SGMED i RCM Med&BS) u godini nakon što su podaci prikupljeni. Vremenski razmak između prikupljanja i objavljivanja bit će 3-6 mjeseci ovisno o terminu sa stanka radne skupine nakon prve godine provedbe. Konačni provje reni i validirani podaci bit će dostupni svim krajnjim korisnicima. III.C.5 Regionalna koordinacija O aktivnostima koje se moraju provesti u suradnji o drugim europ skim sredozemnim zemljama raspravljat će se u okviru Regionalnog koordinacijskog sastanka za Sredozemno more i Crno more (RCM Med&BS). U ovom segmentu navedene su preporuke radnih tijela Europske komisije koje su uzete u obzir kod izrade Programa. Preporuka RCM-a Poduzeti koraci RCM Med&BS preporučuje svim državama člani cama da se strogo pridržavaju referentnog popisa metiera ustanovljenog na regionalnoj razini (izvje štaj RCM Med&BS iz 2009. godine). Ako kombi nacija alata i ciljane skupine ne odgovara identi fi ciranom referentnom metieru šeste razine, naci onalni metier mora biti registriran kao »Razni«, rangiran poput ostalih metiera i opisan u NP-u i nužnim obrascima ako je razvrstan rangiranjem. Prihvaćeno. RCM Med&BS preporučuje svim državama člani cama da se strogo pridržavaju smjernica SGRN-a u pogledu dogovorenog načina šifriranja i ime novanja, kao i referentnih popisa metiera koje je na regionalnoj razini uspostavio RCM. Tehničke tablice moraju se ispunjavati na engleskom jeziku. Prihvaćeno. RCM Med&BS preporučuje svim državama čla nicama da ispune svoje nacionalne tablice III.C.1 (u skladu sa smjernicama iz 2009. godine) radi određivanja nacionalne i regionalne važnosti sva kog metiera koji je država članica identifi cirala u skladu s odredbama OPP-a. Prihvaćeno. Radi rangiranja metiera za uzorkovanje, nacio nalni podaci o naporu, iskrcajima i vrijednosti po metieru i ribolovnom području treba regio nalno kompilirati prije idućeg sastanka. Da bi se to omogućilo, sudionici iz država članica moraju se strogo pridržavati dogovorenog sustava ime novanja ribolovnih područja, metiera i jedinica varijabli, kao i rokova za predaju nacionalnih podataka. Prihvaćeno. nja. Okvir uzorkovanja uzima u obzir razna područja uzorkovanja, defi nirana na temelju zamijećene ribolovne aktivnosti, kao i sezo nalnost, što su uglavnom mjesečni uzorci (ne uključujući lovostaje), kako bi se dobile tromjesečne procjene relevantnih varijabli. (e) Stratifi kacija uzorkovanja i plan alokacije Kako bi se provelo istodobno uzorkovanje po odabranim metierima, primijenit će se različite strategije ovisno o mogućnosti pristupa ribi na iskrcajnim mjestima i mjestima prve prodaje. Za sva takva uzor kovanja koristit će se shema uzorkovanja 1. Jedinica uzorkovanja je jedno ribolovno putovanje, koje općenito za većinu metiera traje jedan dan. Za OTB DEF >=40 0 0, prema postojećim je podacima procije njena kvaliteta podataka i određeni približni ciljevi uzorkovanja. Ciljeve, odnosno pokrivenost metiera uzorkovanjem, bit će potreb no revidirati tijekom provedbe Programa kako bi se osigurala puna primjena OPP-a. Alokacija ciljeva uzorkovanja prema stratumima temeljit će se na varijabilnosti procjena parametara. Za ostale metiere primijenjen je osnovni uvjet uzorkovanja jednog izlaska u ribolov svakog mjeseca tijekom ribolovne sezone zajedno s podacima o aktivnosti po području. U Prilogu III. (Tablica III.C.5.) prikazan je intenzitet uzorkovanja dužinskog sastava ulova po dužini. U nekim slučajevima nije izraču nat ukupni broj primjeraka koje treba uzorkovati kako bi se postigle točnosti na razini stoka, budući da u ovom trenu nedostaju podaci koji su potrebni za izračun. Ovaj će se izračun izvršiti nakon pro vedbe prve godine Programa. U dijelu uzorkovanja u okviru metiera PS LPF >=14 0 0, potreb no je istaknuti da je ribolov tune u Republici Hrvatskoj uglavnom namijenjen uzgoju, što znači da uzorkovanje u smislu kako je on predviđen u ostalim metierima nije moguće. Cijeli ovaj metier po kriven je regionalnim ili nacionalnim promatračima, te se predviđa provedba procjene broja i količine ulovljenih tuna korištenjem pod vodnih kamera. Uzorkovanje će se obaviti na ulovima koji ne služe za transfer žive tune u kaveze. Dio procjene dužinskog sastava lovine obavljat će se i na uzorcima uginulih primjeraka (mortalitet). Važno je naglasiti da Republika Hrvatska ima iznimno malen postotak iskr caj tune i da se većina transportira živa za potrebe uzgoja. Izlov jegulja: Jegulja se u gospodarskom ribolovu u Republici Hr vatskoj lovi u zanemarivim količinama i na vrlo ograničenom po dručju. Ukupan ulov jegulje u referentnoj godini iznosio je manje od 100 kg i to većinom kao sporedni ulov. Metier FYK CAT određen je na temelju dostupnih podataka o slučajnim ulovima jegulje. Iako je ukupan ulov metiera 0,8 tona, valja istaknuti da se svega 5% odnosi na jegulju. Obzirom na sporadični karakter ulova, tijekom provedbe Programa planira se provesti anketiranje ribara kako bi se utvrdile daljnje mjere za postupanje po pitanju ovoga metiera. III.C.2 Procjenjivanje i priprema podataka za krajnje korisnike Za procjenu odbačenog ulova i procjenu totala tih procjena pri mjenjivat će se metodologija objašnjena u »Workshop on Discard Sampling Methodology and Raising Procedures. Danish Institute for Fisheries Research. October 2003«. Za dužinski i starosni sastav ulova uputa je bio rad »Jardim, E. 1999. Analysis of sardine sampling data – coeffi cient of variation. Relatórios científi cos e técnicos nº 37; IPIMARAs«, koji se temelji na radu Flatmana (1990; Biological sampling targets and the precision of estimated age compositions. MAFF Direct. Fish. Res., Lowestoft , 21, str. 65). Podaci koji se odnose na metier OTB DEF >=40 0 0 statistički su evaluirani prema navedenim metodologijama, no zbog niza ogra ničenja bilo je nužno načiniti niz pretpostavki. Rezultati se stoga smatraju preliminarnima. Tijekom provedbe Programa spomenute će postupke procjenjivanja trebati unaprijediti. STRANICA 16 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE III.D Biološke varijable – rekreacijski ribolov III.D.1 Prikupljanje podataka U Sredozemnom moru i Crnom moru tri su glavne vrste/skupine vrsta za koje je potrebno tromjesečno prikupljati podatke o ulovu u rekreacijskom ribolovu: jegulja, tuna i morski psi. Tuna (Th unnus thynnus) jedna je od vrsta koju se lovi u sportskom i rekreacijskom ribolovu. U skladu s ICCAT-ovim zahtjevima, tom se obliku ribolova dodjeljuje kvota za izlov. Podaci o količini ulova prikupljaju se svakodnevno i pohranjuju u bazu podataka za tunu u sklopu FIS-a. Uzorkovanje se planira provoditi tijekom godišnjih natjecanja sukladno propisima ICCAT-a. Premda morski psi nisu ciljana vrsta u rekreacijskom ribolovu, tije kom provedbe Programa u suradnji s Hrvatskim savezom za sport ski ribolov na moru planira se pripremit i provest istraživanje kori štenjem upitnika kako bi se ustanovilo je li bila ulovljena neka vrsta morskog psa. Kad budu dobiveni rezultati, donijet će se odluka o tome je li potreban kakav postupak uzorkovanja radi procjene ulova. Kako do sada nije bilo prijavljenih slučajnih ulova jegulje u rekrea cijskom ribolovu, a područja na kojim jegulja obitava su ograničena, ocijenjeno je da sličan upitnik za slatkovodni rekreacijski ribolov ne bi pružio kvalitetne podatke i njegova izrada ne bi bila opravdana. Republika Hrvatska će razmotriti razvoj pilot-projekta vezanog uz ovu problematiku u narednim godinama. III.D.2 Procjena i priprema podataka za krajnje korisnike Podaci o tuni prikupljaju se na temelju cenzusa. Informacije se pod nose Europskoj komisiji i radnim skupinama ICCAT-a. III.D.3 Procjena kvalitete podataka Kvaliteta podataka s natjecanja u ribolovu tune smatra se prvom razinom točnosti. No, u rekreacijskom ribolovu tune bit će potreb no osnažiti sustav prijave ulova iz rekreacijskog ribolova u smislu kontrole robusnosti i kvalitete podataka. III.D.4 Prezentacija podataka Podaci će biti dostupni od 2015. godine. III.D.5 Regionalna koordinacija U ovom segmentu navedene su preporuke radnih tijela Europske komisije koje su uzete u obzir kod izrade Programa. Br. Preporuka RCM-a Poduzeti koraci 1. RCM Med&BS 2011. smatra da rekreacijski ribolov jegulje ne treba biti predmet uzor kovanja jer to nije ciljana aktivnost. Prihvaćeno. III.D.6 Izuzeća i nesukladnosti Premda se morski psi tradicionalno ne love rekreacijskim ribolo vom, tijekom 2014. godine prikupljat će se podaci o mogućem ulovu morskih pasa i jegulja jednostavnim upitnikom. Prema dobivenim rezultatima donijet će se odluka o traženju izuzeća. III.E Biološke varijable koje se odnose na stok III.E.1 Prikupljanje podataka (a) Izbor stokova za uzorkovanje Stokovi su izabrani sukladno odgovarajućim odredbama Dodatka VII. (na godišnjoj ili trogodišnjoj razini) Odluke Komisije 2010/93/ RCM Med&BS preporučuje da sve sredozemne države koje ne provode biološko uzorkovanje jegulje (Anguilla anguilla) na području Sredoze mlja izlože razloge za to. RCM Med&BS podsjeća da je jegulja vrsta prve skupine te da je obuhva ćena planom oporavka. Prihvaćeno. RCM Med&BS preporučuje strogo pridržavanje izlaznih podataka tablice za metiere u kojima se uzorkuje odbačeni ulov koju je 2010. godini predložio PGMed. Prihvaćeno. U nekim slučaje vima (GNS & GTR & LLS) radit će se pi lot-istraživanja radi određivanja količine odbače nog ulova. Preporuka RCM Med&BS od 2009. i 2010. godi ne za razinu 7 za veliku pelagičnu ribu u skladu s ICCAT-ovim Preporukama po pitanju metiera LLD LPF 0 0 0. Prihvaćeno. III.C.6 Izuzeća i nesukladnosti U 2013. godini Republika Hrvatska je za provedbu u 2014. godini zatražila izuzeća za sljedeće metiere: MISC SPO/MOL 0 0 (ovaj metier pripada grupi metiera MISC): razni alati za skupljanje algi, spužvi, mekušaca i drugih vrsta. Odre đen je po naporu (4,8% ukupnog napora), ali obuhvaća samo 0,2% ukupnog iskrcaja i 0,2% ukupne vrijednosti iskrcaja, stoga je zatra ženo izuzeće. Ovaj metier uključuje različite grupe aktivnosti priku pljanja školjkaša i spužvi, uključujući ručno prikupljanje i prikuplja nje uz pomoć različite opreme. Ulovi su jako mali, a korisnika ima duž čitave obale. Ciljane vrste se razlikuju od područja do područja, pa bi stoga trošak prikupljanja podataka za ovaj metier premašio vrijednost samog iskrcaja. MISC CEP 0 0 (ovaj metier pripada grupi metiera MISC): osti za lov glavonožaca. Ovaj metier određen je za uzorkovanje prema naporu (3,1% ukupnog napora), međutim masa i vrijednost ulova u ovom metieru, prema statistici koja se vodi preko očevidnika i prodajnih listova, iznosi svega 0,14% ukupnog iskrcaja i vrijednosti, a obuhvaća glavonošce i pridnenu ribu (Octopus vulgaris, Sparus au rata, Loligo vulgaris, itd.). Lov se obavlja s obale ili iz malog plovila i većina ribara koristi ove alate kao dodatnu opremu dok obavlja glavne ribolovne operacije, te pri tom ulovi tek nekoliko jedinki. Uzimajući u obzir trošak potreban za mjesečno praćenje ovih ulova jasno je on prevelik u odnosu na vrijednost i količinu ulova, stoga je zatraženo izuzeće. Nadalje, što se tiče MISC SPO/MOL 0 0 i MISC CEP 0 0 ne postoje planovi upravljanja za lokalne zajednice i nije poznato kako će se koristiti prikupljeni podaci. LHP-LHM CEP 0 0 0: povrazi s kukom za lov glavonožaca. Ovaj metier je odabran za uzorkovanje na temelju napora (0,3% ukupnog napora), ali zbog male tržišne vrijednosti iskrcaja (0,08% ukupne vrijednosti iskrcaja) zatraženo je izuzeće. LHP-LHM FIF 0 0 0: povrazi za lov ribe. Ovaj metier je odabran za uzorkovanje na temelju napora (1,7% ukupnog napora) kao dio MISC metiera, ali je zbog male vrijednosti iskrcaja (0,07% ukupne vrijednosti iskrcaja) zatraženo izuzeće. Izuzeće metiera LHP-LHM CEP 0 0 0 i LHP-LHM FIF 0 0 0 zatraženo je zbog toga što se ribolov ovim grupama alata obavlja uglavnom s malih plovila i koriste se kao dodatna oprema. Kako bi uzorkovanje u dovoljnoj mjeri za provođenje analize bilo skupo u odnosu na vrijednost ulova, zatraženo je izuzeće. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 17 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE III.E.6 Izuzeća i nesukladnosti U 2013. godini dobivena su izuzeća od uzorkovanja svojti Scomber spp; Trachurus spp; Octopus vulgaris i Parapenaeus longirostris. U razdoblju 2014.-2016. godine Republika Hrvatska će prikupljati po datke o ovim vrstama i na temelju njih zatražiti izuzeće od STECF-a u narednim godinama ukoliko to bude opravdano. Tijekom provedbe Programa Republika Hrvatska neće vršiti uzorko vanja vrsta označenih sivom bojom u tabličnom dijelu (Prilog III, Tablica III.E.1) obzirom da te vrste čine manje od 10% europskog ulova u Sredozemlju i da iskrcaj tih vrsta ne doseže minimalnu ra zinu (200 tona). Riječ je o sljedećim vrstama: Alopias superciliosus Alopias vulpinus Aristeomorpha foliacea Aristeus antennatus Boops boops Carcharhinus plumbeus Carcharias taurus Centrophorus granulosus Cetorhinus maximus Coryphaena equiselis Coryphaena hippurus Dalatias licha Dicentrarchus labrax Dipturus batis Dipturus oxyrinchus Etmopterus spinax Galeorhinus galeus Galeus melastomus Gymnura altavela Heptranchias perlo Hexanchus griseus Illex spp., Todarodes spp. Istiophoridae Isurus oxyrinchus Lamna nasus Leucoraja circularis Leucoraja melitensis Loliginidae, Ommastrephidae Loligo vulgaris Lophius budegassa Lophius piscatorius Lophius spp Merluccius merluccius Micromesistius poutassou Mugilidae Mullus barbatus Mullus surmuletus Mustelus asterias Mustelus mustelus Mustelus punctulatus Myliobatis aquila EU i prikazani su u tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.E.1, TablicaIII.E.2). (b) Način prikupljanja podataka Podaci potrebni za računanje traženih parametara prikupit će se iz uzoraka iz raznih izvora poput tržnica, znanstvenih istraživanja i uzorkovanja na plovilu. Biološko uzorkovanje provodit će IZOR. (c) Ciljana i okvirna populacija Ciljana populacija defi nirana je kao ukupni broj izlazaka u ribolov (ribolovnih putovanja), kako ih defi nira OPP, a okvirne populaci je su jedinice uzorkovanja. Okvir uzorkovanja uzima u obzir razna područja uzorkovanja, defi nirana na temelju opažene ribolovne ak tivnosti, kao i sezonalnost, a to su uglavnom mjesečni uzorci (ne uključujući lovostaje), kako bi se prikupile tromjesečne procjene relevantnih varijabli. (d) Stratifi kacija uzorkovanja i plan alokacije U tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.E.2) prikazan je višegodiš nji plan uzorkovanja varijabli koje se odnose na stokove. III.E.2 Postupci procjene Izvori relevantnih podataka bit će tržnice, upitnici i uzorkovanje na plovilima. Iz svakog će razreda dužinske kategorije vrsta iz ulova biti uzorkovan određen broj uzoraka – prikupit će se podaci o starosti (očitavanjem otolita), dužini, pojedinačnoj masi, spolu i zrelosti. III.E.3 Procjena kvalitete podataka Temeljita procjena kvalitete podataka još nije učinjena, pa će imati prioritet tijekom provedbe Programa. U slučaju metiera OTB, godiš nje će se računati KV starosti, dužine, mase, spola i zrelosti. III.E.4 Prezentacija podataka Podaci o varijablama koje se odnose na stok bit će dostupni za slanje i primjenu krajnjim korisnicima (kao što su radne skupine GFCM-a, ICCAT, SGMED i RCM Med&BS) s vremenski razmakom između prikupljanja i objavljivanja od tri do šest mjeseci u godini nakon što su podaci prikupljeni. III.E.5 Regionalna koordinacija O aktivnostima koje će se provesti u suradnji o drugim europskim sredozemnim zemljama raspravljat će se u okviru Regionalnog ko ordinacijskog sastanka za Sredozemno more i Crno more (RCM Med&BS). U ovom segmentu navedene su preporuke radnih tijela Europske komisije koje su uzete u obzir kod izrade Programa. Preporuka RCM-a Poduzeti koraci RCM Med&BS preporučuje da se nastavi s analizom s PGMed-a 2010. godine i da se godišnje pregleda vaju uzorkovani podaci za varijable metiera i pro cjenjuje KV na regionalnoj razini. Država članica treba prilagoditi svoj NP u skladu s tim podacima. Prihvaćeno. RCM Med&BS revidirao je vrste skupine 3 i, kao što je dogovoreno 2008. godine, preporučuje da minimalni popis vrsta skupine 3 za Sredozemno more obuhvaća sljedećih 11 vrsta (već prisutnih u referentnom popisu MEDITS-a): Aspitrigla cuculus, Citharus linguatula, Helicolenus dactylopterus, Lepi dorhombus boscii, Pagellus acarne, Pagellus bogara veo, Phycis blennoides, Spicara fl exuosa,Trigloporus lastoviza, Trisopterus minutus capelanus, Zeus faber. Zatražena izuzeća. STRANICA 18 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Varijable koje se odnose na stok procjenjivat će se do razine točnosti 2 (KV 12,5%), što nije u skladu sa zahtjevom OPP-a za razinu toč nosti 3 (KV 2,5%) u slučaju vrsta kojima se može odrediti starost. Razlog za to je što preliminarne procjene ciljeva uzorkovanja (OTB) upućuju na to da bi potrebni intenzitet uzorkovanja za točnost razi ne 3 onemogućili preveliki troškovi. III.F Transverzalne varijable Transverzalne varijable odnose se na varijable koje omogućuju pro cjenu ribolovnog kapaciteta, ribolovnog napora i iskrcaja te se mogu izraziti u obliku koji odgovara biološkim i ekonomskim komponen tama za daljnju analizu. Podaci se prikupljaju i razvijen je Informacijski sustav ribarstva za pohranu informacija i upravljanje njima. Povrh toga, za plovila kraća od 10 metara dužine preko svega, Republika Hrvatska propisala je da su ovlaštenici dužni voditi izvješća o ulovu za svaki odlazak u ribolov. Iznimno, za sva plovila dužine preko svega ispod 10 metara koja rabe povlačne alate, pravni okvir predviđa vođenje očevidnika, a ne izvješća o ulovu. Transverzalne varijable će se prikupljati za sva plovila iz Registru ribolovne fl ote koja su u referentnoj godini imala više od jednog ribolovnog dana. Podaci o kapacitetu fl ote prikupljat će se za sva plovila bez obzira na ribolovnu aktivnost. Nakon dodavanja novih plovila napravit će se korekcija podataka uz reviziju Programa. III.F.1 Kapacitet III.F.1.1 Prikupljanje podataka Izvori podataka za procjenu varijabli kapaciteta su: • registar fl ote, koji daje podatke o karakteristikama plovila (snazi motora (kW), tonaži (GT), duljini preko svega (LOA) i starosti (godina izgradnje); te • registar povlastica • očevidnik i izvješće o ulovu. Ta će tri izvora dati podatke o stupnju aktivnosti svakog plovila u re ferentnoj godini i potpomoći razvrstavanje plovila u segmentu fl ote u skladu s procesima opisanim u odjeljku III.B.1 (C). Za svaku će se godinu u nacionalnoj bazi podataka OPP-a pohraniti tablica s cjelokupnom fl otom prema stanju 1. siječnja, karakterizi ranom u skladu sa segmentima. Svaka će varijabla biti prikupljena iz izvora metodologijom na vedenom u sljedećoj tablici. Varijabla Skup plovila Izvor Izračun Broj plovila Sva plovila Registar fl ote uz usporedbu s podacima iz očevidnika i izvješća o ulovu. Broj plovila koja pripadaju istom segmentu fl ote i razre du LOA; plovila s 0 dana ak tivnosti u izvješćima o ulovu i očevidnicima treba svrstati među neaktivna. Za aktiv na plovila, varijablu treba izračunati i po metieru, isto plovilo treba uzeti u obzir u svakom metieru u kojem je bilo operacija. Nephrops norvegicus Odontaspis ferox Oxynotus centrina Pagellus erythrinus Penaeus kerathurus Prionace glauca Pristis pectinata Pristis pristis Pteroplatytrygon violacea Raja asterias Raja spp Raja undulata Rhinobatos cemiculus Rhinobatos rhinobatos Rostroraja alba Sarda sarda Scyliorhinus spp Selachimorpha (Pleurotremata) Sepia offi cinalis Shark-like Selachii Solea vulgaris Sparus aurata Sphyrna lewini Sphyrna mokarran Sphyrna tudes Sphyrna zygaena Spicara fl exuosa Spicara smaris Squalus acanthias Squalus blainvillei Squatina aculeata Squatina oculata Squatina squatina Squilla mantis Th unnus alalunga Torpedo marmorata Triglidae Veneridae Zeus faber. Podaci na temelju kojih je napravljen popis, nisu dopuštali u svim slučajevima razlučivanje do razine vrste, zato se u popisu koriste razine roda radije nego vrste (npr. Lophius spp – sastoji se od Lop hius budegassa i Lophius piscatorius, Triglidae – od Trigla lucerna, Aspitrigla cuculus i Eutrigla gurnardus, Raja spp – od Raja clavata i Raja miraletus, Trachurus spp – od Trachurus trachurus i Trachurus mediterraneus i Scyliorhinus spp – Scyliorhinus canicula i Scylior hinus stellaris). Za Eledone moschata i Eledone cirrosa napravljena je pilot studija na temelju koje je određena prosječna zastupljenost ovih vrsta u ulovu. Republika Hrvatska namjerava i dalje raditi na ovoj problematici. Neke su vrste uključene u uzorkovanje premda ih se godišnje ulovi manje od 200 tona (Spicara smaris). Uključene su zbog svoje gospo darske važnosti ili važnosti u pojedinim oblicima ribolova. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 19 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ribolovni dani Plovila (LOA>10 m) Plovila (LOA<=10 m) s povlačnim alatima Očevidnici Broj kalendarskih dana. Izra čun se radi po području ope racije, segmentu fl ote, metie rima, razredu LOA. Ako neko plovilo obavlja operacije u sklopu više od jednog metie ra tijekom jednog putovanja ili dana, tada ribolovni dan treba dodijeliti svim metieri ma za koje je plovilo u tom putovanju/danu imalo ribo lovni napor. Ako se tijekom jednog dana pojavi više od jedne zone, napor treba do dijeliti zoni u kojoj su plovila primijenila većinu napora. Za pasivne alate, ribolovni dani moraju u obzir uzeti dane u kojima su mreže postavljene dok je plovilo u luci. Ribolovni dani Plovila (LOA<=10 m) s pasivnim alatima Izvješće o ulovu Broj kalendarskih dana. Izra čun se radi po području ope racije, segmentu fl ote, metie rima, razredu LOA. Ako neko plovilo obavlja operacije u više od jednog metiera tijekom jednog putovanja ili dana, tada ribolovni dan treba do dijeliti svim metierima za koje je plovilo u tom putovanju/ danu imalo ribolovni napor. Ako se tijekom jednog dana pojavi više od jedne zone, napor treba dodijeliti zoni u kojoj su plovila primijenila većinu napora. Za pasivne alate, ribolovni dani moraju u obzir uzeti dane u kojima su mreže postavljene dok je plovilo u luci kW* ribo lovni dani Sva plovila s povlačnim alatima Registar fl o te; ribolovni dani Računa se za svako plovilo koje rabi koće ili dredže mno ženjem snage plovila (kW) s ukupnim ribolovnim danima. GT* ribo lovni dani Sva plovila s povlačnim alatima Registar fl o te; ribolovni dani Računa se za svako plovilo koje rabi koće ili dredže mno ženjem bruto-tonaže (BT) s ukupnim ribolovnim danima. Broj puto vanja Plovila (LOA>10 m) Plovila (LOA<=10 m) s povlačnim alatima Očevidnici Računaju se sva putovanja s namjerom ribolova neovisno o ostvarenom ulovu. Broj puto vanja Plovila (LOA<=10 m) s pasivnim alatima Izvješće o ulovu Računaju se sva putovanja s namjerom ribolova neovisno o ostvarenom ulovu. Broj opreme Broj ribolovnih operacija Plovila (LOA>10 m) Plovila (LOA<=10 m) s povlačnim alatima Očevidnici Broj svih ribolovnih operacija s plivaricom po metieru, se gmentu fl ote i dužini preko svega. Prosječna starost Sva plovila Registar fl ote Aritmetička sredina starosti plovila koja pripadaju istom segmentu fl ote i razredu du žine preko svega. Prosječna dužina preko svega Sva plovila Registar fl ote Aritmetička sredina ukupne dužine preko svega svih plo vila u istom segmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Prosječna tonaža plovila Sva plovila Registar fl ote Aritmetička sredina bruto-to naže svih plovila u istom se gmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Prosječ na snaga plovila Sva plovila Registar fl ote Aritmetička sredina snage motora (kW) svih plovila u istom segmentu fl ote i razre du dužine preko svega Dodatne informacije nalaze se u tabličnom dijelu (Prilog III., Tablica III.F.1). III.F.1.2 Procjena kvalitete podataka Kao što je navedeno u Prilogu III., Tablici III.F.1, podaci se priku pljaju na temelju cenzusa pa će se za određivanje moguće sustavne pogreške pri procjenjivanju rabiti veličina obuhvata. III.F.2 Ribolovni napor III.F.2.1 Prikupljanje podataka Za procjenu varijabli koje se odnose na ribolovni napor izvori poda taka su očevidnici i izvješća o ulovu. Kao što je navedeno u Prilogu III., Tablici III.F.1, podaci se prikupljaju na temelju cenzusa, bez ob zira na dužinu plovila. U sljedećoj tablici naveden je podroban opis postupka računanja vrijednosti svake varijable: Varijabla Skup plovila Izvor Postupak Dani na moru Plovila (LOA>10m) Plovila (LOA<=10m) s povlačnim alatima Očevidnici Ukupni broj dana na moru (= dana izvan luke), uključujući dane plovidbe do ribolovne zone i povratka iz nje. Pri računanju se u obzir uzima svako neprekidno razdoblje od 24 sata ili dio razdoblja. Dani na moru Plovila (LOA<=10m) s pasivnim alatima Izvješće o ulovu Ukupni broj dana na moru (= dana izvan luke), uključujući dane plovidbe do ribolovne zone i povratka iz nje. Pri računanju se u obzir uzima svako neprekidno razdoblje od 24 sata ili dio razdoblja. Ribolovni sati Plovila (LOA>10m) Plovila (LOA<=10m) s povlačnim alatima Očevidnici Zbroj vremena u ribolovu za plovila koja pripadaju istom metieru i razredu dužine preko svega. Primjenjuje se samo na plovila s koćama i dredžama. STRANICA 20 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE III.F.2.4 Regionalna koordinacija U ovom segmentu navedene su preporuke radnih tijela Europske komisije koje su uzete u obzir kod izrade Programa. Br. Preporuka RCM-a Poduzete mjere 1. STECF-ova plenarna preporuka iz srpnja 2010. godine: »Država članica treba priku pljati ekonomske i transverzalne podatke o ribolovnoj fl oti za sva ribolovna plovila u registru plovila tijekom referentne godine, a ne samo za plovila koja se u registru fl o te nalaze 1. siječnja relevantne referentne godine«. Prihvaćeno. III.F.2.5 Izuzeća i nesukladnosti Izuzeća nisu zatražena. III.F.3 Iskrcaj III.F.3.1 Prikupljanje podataka U Republici Hrvatskoj ne postoje plovila tvornice koje ulov prerađuju na moru. Zajedno s obilježjima fl ote (tj. malim plovilima s motori ma male snage), to uvjetuje da se sva riba iskrcava svježa ili poleđe na s ribolovnih putovanja koja uglavnom traju jedan dan, a najviše tri dana. Jedina je iznimka fl ota plivaričara tunolovaca koji ribu ne iskrcavaju, nego je prebacuju u transportne kaveze te na uzgajali šta radi daljnjeg uzgoja. Njihovo je djelovanje ograničeno na jedan mjesec, a putovanja im traju do sedam dana. Uz podatke o iskrcaju iz očevidnika i izvješća o ulovu, prikupljaju se podaci i iz prodajnih listova. Sustav prve prodaje na snazi je od 2008. i prema njoj je prvi kupac dužan UR dostavljati podatke o prvoj prodaji. Podaci se zatim unose u FIS preko zaštićenog komunikacijskog protokola (https). Po daci koji se prikupljaju iz prodajnih listova usklađeni su s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o osnivanju sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku politiku ribarstva i Ured bom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006. Podatke provjerava UR. Prodajnim listovima prikupljaju se podaci o: (1) oznaci plovila, (2) datumu iskrcaja, (3) iskrcajnoj luci, (4) broju očevidnika ili izvješća o ulovu, (5) ulovljenim vrstama, (6) kategoriji, (7) prezentaciji, (8) prezervaciji, (9) svježini, (10) odredištu i (11) ribolovnoj zoni. Kad je riječ o prebacivanju tuna u kaveze radi uzgoja, UR prikuplja sve informacije u skladu s ICCAT-ovim odredbama. Radi gospodare nja tunom, u FIS-u je uspostavljena posebna baza podataka. Budući da se prikupljaju svi podaci, mogu se odrediti količina i vrijednost iskrcaja, pri čemu vrijeme iskrcaja podrazumijeva vrijeme prebačaja u uzgojne kaveze. Varijable iskrcaja procjenjivat će se u skladu s izračunima prikazani ma u sljedećoj tablici. Vrijednost iskrcaja i težina žive vage iskrcaja mogu se procijeniti za sve razine propisane Uredbom Komisije (EZ) br. 665/2008. Spajanje prodajnih listova s iskrcajnim deklaracijama za sve prodajne listove omogućuje jednaku segmentaciju podataka kao za očevidnike. Broj mreža / dužina Plovila (LOA>10 m) Očevidnici Zbroj svih mreža i dužina sva kog plovila u pojedinom me tieru, segmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Broj mreža / dužina Plovila (LOA<=10 m) Izvješće o ulovu Zbroj svih mreža i dužina sva kog plovila u pojedinom me tieru, segmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Broj paran gala / broj povraza Plovila (LOA>10 m) Očevidnici Zbroj parangala i povraza sva kog plovila u svakom metieru, segmentu fl ote i razredu duži ne preko svega. Broj paran gala / broj povraza Plovila (LOA<=10 m) Izvješće o ulovu Zbroj parangala i povraza sva kog plovila u svakom metieru, segmentu fl ote i razredu duži ne preko svega. Broj vrša/ klopki Plovila (LOA>10 m) Očevidnici Zbroj vrša i klopki svakog plovila u svakom metieru, se gmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Broj vrša/ klopki Plovila (LOA<=10 m) Izvješće o ulovu Zbroj vrša i klopki svakog plovila u svakom metieru, se gmentu fl ote i razredu dužine preko svega. Vrijeme u moru Plovila (LOA>10 m) Očevidnici Zbroj ukupnog vremena u moru svakog pasivnog alata za svako plovilo u svakom metieru, segmentu fl ote i ra zredu dužine preko svega. Vrijeme u moru Plovila (LOA<=10 m) Izvješće o ulovu Zbroj ukupnog vremena u moru svakog pasivnog alata za svako plovilo u svakom metieru, segmentu fl ote i ra zredu dužine preko svega. Izvor podataka za svaku varijablu, populacija i shema prikupljanja podataka navedeni su u Prilogu III. (Tablica III.F.1.). III.F.2.2 Procjena kvalitete podataka Procjena kvalitete podataka provodi se na tri odvojene razine: 1. Prva se razina provodi tijekom unosa podataka. Primjenom skupa validacijskih pravila – baza podataka automatski provjerava šifru alata, datume događaja i količinu ulova – procjenjuje se poklapa nje podataka (unakrsna provjera). 2. Druga razina procjene kvalitete podataka obavljat će se automat skim rutinama nakon pohrane podataka. Tim se postupcima us poređuju prosječne vrijednosti napora koje potječu iz određenog vremenskog razdoblja za isto plovilo ili skupinu plovila s istim uzorkom aktivnosti. Usto, za plovila duža od 15 metara podaci će se uspoređivati s informacijama o ribolovnoj zoni iz VMS-a. 3. Treća se razina procjene kvalitete podataka provodi praćenjem obuhvata i procjenom nasumičnosti plovila o kojima nisu dostav ljeni podaci. Na temelju toga može se pretpostaviti prisutnost su stavne pogreške u procjenama. Nakon validacije svih informacija, svi podaci o naporu pohranit će se u bazi podataka OPP-a u tablici (tablicama) u skladu s traženom segmentacijom. III.F.2.3 Prezentacija podataka Nakon izrade baze podataka vremenski razmak od referentnog raz doblja iznosit će tri mjeseca. Tijekom razvoja baze podaci će biti dostupni nakon šest mjeseci. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 21 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1., Prilog II.). Prva istraživanja pokrenuta 1994. godine provedena su uzduž obala Španjolske, Francuske, Italije i Grčke. Godine 1996. područje istraživanja povećano je na gotovo cjelokupno Jadransko more, uključujući Sloveniju, Republiku Hrvatsku i Albaniju kao su dionice. S vremenom je područje dodatno šireno, uključujući jug Alboranskog mora (Maroko) i vode uz Maltu, Cipar i Crnu Goru. Ciljevi: • Procjena indeksa abundancije (prema količini i biomasi) glavnih gospodarskih pridnenih vrsta na dubinama od 10 do 800 metara. • Opisati demografsku strukturu gospodarskih vrsta, kao i uzorke rasprostranjenosti. • Provođenje biološkog uzorkovanja i uzorkovanja starosti, uključu jući izdvajanje dijelova radi određivanja starosti glavnih ciljanih vrsta. • Procjena utjecaja ribolova na okoliš. • Prikupljanje oceanografskih podataka (temperatura i salinitet) iz vodenog stupca na postajama za uzorkovanje. Plan uzorkovanja: Postaje za istraživanja odabrane su nasumce za svaki dubinski stra tum. Stratifi kacija je načinjena u odnosu na dubinu mora, prema sljedećim batimetrijskim granicama: 10, 50, 100, 200, 500 i 800 metara. Srednja površinska jedinica za stalnu postaju programa u Jadranskom moru jest jedna postaja na 200 četvornih metara (za razliku od 60 m2 u drugim područjima) jer se područje smatra raz mjerno ravnomjernim kad je riječ o dubini. Postaje se uzorkuju sva ke godine. Trajanje potega iznosi 30 minuta na dubinama manjim od 200 metara i 60 minuta na većim dubinama. Indeks relativne abundancije računa se kao prosječni ulov stratifi ciran po površini prikladnoj za poteg (u nm2). U Republici Hrvatskoj se uzorkovanje obavlja na ukupno 60 postaja. Sastavljen je popis od 40 uobičajeno ciljanih vrsta (ribe, mekušci i rakovi) s obzirom na njihovu gospodarsku važnost, dostupnost pridnenoj povlačnoj mreži i potencijalnu važnost kao bioloških indikatora u različitim područjima (MEDITS Instruction Manual, 2012.). Za izabrane se vrste bilježe ukupni broj jedinki, distribucija dužinskih frekvencija, spol (uključujući stupanj zrelosti gonada) i ukupna masa. Za sve ostale vrste nakon svakog potega bilježe se ukupni broj i ukupna masa. Na svakoj se postaji uz to bilježe temperatura, salinitet i tlak. Podaci se bilježe u elektroničkom obliku. Defi nirano je pet standar dnih formata za razmjenu. • Tip 1: obilježja svakog potega. • Tip 2: ulov po potegu, količina i masa. • Tip 3: biološki parametri svake referentne vrste (veličina, spol, zrelost). • Tip 4: potezi po stratumu. • Tip 5: podaci o temperaturi. Radi lakšeg pohranjivanja i obrađivanja podataka, nedavno je ra zvijen računalni program ATRIS, poboljšanje prethodnog programa DAME. Alat: Primjenjuje se standardna pridnena povlačna mreža defi nirana ME DITS-ovim protokolom. Specifi ciran je materijal i dužina konopa od širilice do vreće mreže. Mreža (GOC 73) pridnena je koća konstrui rana za eksperimentalni ribolov u znanstvene svrhe i može se rabiti u cijelom rasponu dubina i u raznim uvjetima na koje se nailazi u cjelokupnom području istraživanja. Ima razmjerno veliko vertikalno Varijabla Skup plovila Izvor podataka Izračun Vrijed nost iskrcaja Sva plovila Prodajni listovi, iskrcajna deklara cija Zbroj ukupne vrijednosti po vrsti i putovanju za svako plovilo unutar svakog meti era, segmenta fl ote i razreda LOA. Ukupna vrijednost za svaku vrstu umnožak je uku pne iskrcane mase i prosječ ne cijene u prodajnom listu. Živa vaga iskrcaja Sva plovila Prodajni listovi, iskrcajna deklara cija Zbroj žive vage iskrcaja na kon primjene faktora kon verzije na prerađenu masu iskrcaja za svaku vrstu i pre zentaciju. Ako je kategorija prezentacije »cijela«, faktor konverzije iznosi 1. Cijene po gospo darskoj vrsti Sva plovila Prodajni listovi Ponderirana aritmetička sre dina prosječnih cijena za iskrcajnu masu po vrsti i pu tovanju. III.F.3.2 Procjena kvalitete podataka Podaci iz prodajnih listova automatski se unakrsno uspoređuju s iskr cajnim deklaracijama radi provjere primjene pravila. Važeća pravila omogućuju automatsku identifi kaciju nedostavljenih prodajnih listo va, kao i vrijednost u očevidniku/iskrcajnoj deklaraciji. Kad je mogu će, poduzimaju se mjere za ispravljanje pogrešnih vrijednosti. Nepot puni podaci ne uzimaju se u obzir za unos u bazu podataka OPP-a. III.F.3.3 Prezentacija podataka Nakon što baza podataka bude spremna za primjenu, podaci će biti dostupni s razmakom od tri mjeseca. Dotad će razmak iznositi šest mjeseci. III.F.3.4 Regionalna koordinacija Br. Preporuka RCM-a Poduzete mjere 1. nema III.F.3.5 Izuzeća i nesukladnosti Nisu zatražena izuzeća. III.G Znanstvena istraživanja na moru III.G.1 Planirana istraživanja Program obuhvaća dva istraživanja: – MEDITS, (Mediterranean International Bottom Trawl Survey) – Međunarodno istraživanje koćarskih područja Sredozemnog mora; i – MEDIAS, (Mediterranean Acoustic Survey) – Eho-monitoring Sre dozemnog mora. MEDITS – Međunarodno istraživanje koćarskih područja Sre dozemnog mora Područje istraživanja MEDITS-a cjelokupna su ribolovna (koćarska) područja uz obale zemalja sudionica od 10 do 800 metara (Slika STRANICA 22 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE aktivnosti izvodit će se brzinom između 3,5 i 4,5 čvorova. Trajanje potega odredit će se prema uspješnosti identifi kacije ehotragova ili stratuma. Broj ribolovnih aktivnosti bit će onaj broj koji jamči pravilnu identifi kaciju ehotragova ili stratuma otkrivenih tijekom istraživanja. Prikupljanje bioloških podataka ciljanih vrsta (inćun – Engraulis encrasicolus, srdela – Sardina pilchardus, papalina – Sprattus spra ttus) sastoji se od određivanja distribucije dužinskih učestalosti radi utvrđivanja moda ili modova te omjera dužine i mase. Pored toga, provest će se i biološko uzorkovanje te analize ciljanih vrsta s ci ljem određivanja starosti preko otolita, određivanja zrelosti, spolne zastupljenosti itd. Određivanje distribucije dužinskih učestalosti te analize odnosa du žine i mase provest će se i za sve ostale popratne pelagijske vrste riba. Usto, provest će se uzorkovanje okolišnih varijabli: temperatu re, saliniteta, kisika, planktonskih zajednica itd. Oprema i alati: Akustično uzorkovanje provest će se znanstvenim ehosonderom EK-60 proizvođača Simrad opremljenim s radnom frekvencijom od 38 kHz koja se koristi kao osnovna za procjenu indeksa obimnosti naselja (broj jedinki i biomasa) ciljanih vrsta uočenih tijekom istra živanja, uzimajući u obzir njihovu dužinsku frekvenciju i odgovara juću snagu odjeka TS (eng. Target Strength). Dodatne će se frekven cije (120 kHz) rabiti za poboljšanje identifi kacije raznih pelagičnih vrsta izradom i primjenom posebnih algoritama. Za lov na detektirane pelagične vrste rabit će se, poradi standardi zacije prikupljenih podataka, potpuno jednaka pelagijska koća kao ona koja se koristi tijekom eho-monitoringa na zapadnom dijelu Ja dranskoga mora (Italija), a pri brzini povlačenja od 3,5 do 4,5 čvo rova. Zbog kontrole točnosti uzorkovanja, mreža će biti opremljena mrežnim sondama (tj. uređajem SIMRAD FS20/25 Net Sounder ili sličnim). Akustično uzorkovanje provodit će se danju, pri čemu će se prikupljati vrijednosti sA ili NASC (Nautical Acoustic Scattering Coeffi cient) u m2/Nm2. Jedinica uzorkovanja ili EDSU (Elementary Distance Sampling Unit) jest nautička milja. Ehogrami se pohranju ju digitalno u binarnim datotekama koje stvaraju datagrami znan stvenog sondera EK-60 (*.raw). Podaci se pravodobno geografski označavaju radi kasnije obrade. Za očitavanje ehograma rabit će se program SonarData Echoview (Myriax Ltd), što će omogućiti identi fi kaciju različitih ehotragova uz pomoć obavljenih potega. Plovilo: U istraživanju će se rabiti BIOS DVA. Sagrađen je 2009. godine, a prvo istraživanje za potrebe MEDIAS-u komplementarnog nacional nog eho-monitoringa (Projekta PELMON) obavio je u rujnu 2009. godine. Datumi: Istraživanja će se obavljati od ljeta do rane jeseni u skladu s među narodno dogovorenim protokolom MEDIAS-a. Nadležni znanstvenik: Nadležni je znanstvenik dr. Vjekoslav Tičina s Instituta za oceano grafi ju i ribarstvo. Ustanove sudionice: Za provedbu istraživanja MEDIAS u hrvatskim vodama i Zaštiće nom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP-u) Republike Hrvatske odgovoran je Institut za oceanografi ju i ribarstvo. III.G.2 Preinake istraživanja Istraživanje MEDITS provodi se u skladu s međunarodnim proto kolima. Radna skupina MEDITS na svojem je posljednjem sastan ku otvorila pitanje mogućih promjena skala zrelosti (usklađivanje) i razvrstavanja cijelog ulova iz potega (ne samo referentnih vrsta) (3,5 m) i horizontalno otvaranje (21,5 m), olovnju od 40 m, plutnju od 32,2 metra i veličinu oka na vreći od 20 mm. Oceanografske podatke prikuplja kompaktni CTD SBE-37 pričvr šćen na mrežu. Plovilo: U istraživanju 2012. godine koristio se talijanski istraživački brod ANDREA (kao i u prethodnim godinama), a od 2013. godine in stitutski istraživački brod BIOS DVA. Riječ je o plovilu sagrađenom 2009. godine, dugom 36 m, širokom 8 m, s 336 GT i snage od 895 kW. Iako se od 2013. godine koristi novo plovilo, istraživanja provedena u 2013. godini omogućila su da metodologija istraživa nja ostane ista i da se osigura dosljednost istraživanja. Prije početka MEDITS istraživanja u 2013. godini, provedeno je pokusno istraži vanje na kojem su sudjelovali znanstvenici iz relevantnih institucija koje provode isto u Italiji (laboratorija dr. Antonella Sala iz Anco ne (CNR-ISMAR)). Istraživanja su testirala rad mreže i opreme na brodu. Rezultati su pokazali da oprema radi u skladu s MEDITS priručnikom, dok će se daljnje aktivnosti interkalibracije na razini Jadrana provesti tijekom provedbe Programa. Datumi: Kao što je defi nirano u MEDITS-ovu priručniku iz 2012. godine (verzija 6), istraživanje će se obavljati od svibnja do srpnja i proci jenjeno je da će ukupno trajati 25 dana. Nadležni znanstvenik: Nadležni je znanstvenik dr. Nedo Vrgoč s Instituta za oceanografi ju i ribarstvo. Ustanove sudionice: Za provedbu istraživanja MEDITS u hrvatskim vodama odgovoran je Institut za oceanografi ju i ribarstvo, a istraživanja u GSA 17 ko ordiniraju se s onima u Italiji (Fano) i Sloveniji. MEDIAS – (Mediterranean Acoustic Survey) – Eho-monitoring Sredozemnog mora Eho-monitoring Sredozemnog mora (MEDIAS) pokrenuto je 2008. godine, i podrazumijeva usklađivanja akustičnih istraživanja koja provode države članice Europske unije. Obuhvaća Grčku, Francusku, Italiju, Maltu, Španjolsku i Sloveniju. U koordinaciji sudjeluju i pred stavnici Bugarske i Rumunjske te Republike Hrvatske (u svojstvu promatrača). Svrha koordinacije jest uspostava i poboljšanje zajed ničkog protokola, kao i optimiziranje nacrta istraživanja, čime bi se omogućila usporedba rezultata nacionalnih istraživanja. Ciljevi: Ustanoviti indekse obimnosti naselja gospodarski važnih pelagičnih vrsta u Jadranskom moru, napose inćuna (Engraulis encrasicolus) i srdele (Sardina pilchardus). Plan uzorkovanja: Plan akustičkog uzorkovanja sastoji se od 30 transekata okomitih na obalu koji obuhvaćaju cjelokupni kontinentski prag a protežu se u smjeru 43º – 223º u rasponu dubina od 20 do 200 m, tj. do središ nje crte Jadrana, te nasumično raspoređenih transekata u području unutarnjeg mora. Površina područja istraživanja iznosi približno 13,580 nm2 (Slika 2., Prilog II.). Cilj uzorkovanja pelagijskom koćom je identifi kacija ehotragova ili stratuma koje očitava ehosonder tijekom dnevnog ribarenja. Ribare nje pelagijskom koćom će se po mogućnosti provoditi i noću kad se jata pelagičnih riba raspršuju i podižu na površinu (dnevna vertikal na migracija) radi usporedbe rezultata dnevnih i noćnih ribolovnih aktivnosti i njihove točnosti kao metoda uzorkovanja. Akustični po daci sakupljat će se brzinom od 9 do 10 čvorova (nm/h) a ribolovne PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 23 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Slatkovodna akvakultura. Trenutačno u slatkovodnoj akvakulturi sudjeluje 49 poduzeća/obrta koja uglavnom proizvode šarana i pa strvu. No ima više proizvodnih jedinica ovlaštenih za akvakulturu, a neka poduzeća imaju više od jedne proizvodne jedinice: za proi zvodnju šarana specijalizirano je 28 jedinica (mahom ribnjaci, dvije jedinice šarane proizvode u kavezima u akumulacijskim jezerima), a drugih 28 proizvodi pastrvu (bazeni), deset jedinica ovlaštena su mrjestilišta za opskrbu tržišta (poribljavanje), a ostale uvoze mlađ ili imaju vlastite mladičnjake. U 2009. godini bilo je 9.530 hektara šaranskih ribnjaka i 50.629 m2 pastrvskih ribnjaka. Ukupna proizvodnja u slatkovodnom uzgoju bila je oko 5.000 tona, s podjednakim udjelom proizvodnje šarana (Cyprinus carpio) i pastrve (Oncorhynchus mykiss) na koje zajedno otpada oko 81% proizvodnje u slatkovodnom uzgoju. Još je 12% ukupne proizvodnje uzgoj bijelog i sivog glavaša (Hypophthalmicht hys molitrix i Hypophthalmichthys nobilis). Prikupljanje podataka o slatkovodnim vrstama nije obavezno. Ipak, Republika Hrvatska namjerava na godišnjoj osnovi prikupljati po datke o cijelom sektoru uzgoja, uključujući slatkovodnu akvakulturu. Pregled sektora uzgoja s obzirom na segmentaciju OPP-a prikazan je u tabličnom dijelu u Prilogu III. (Tablica IV.A.1.) Nekoliko je ribo gojilišta koja su jedina u pojedinim poljima segmentacijske matrice, primjerice samo jedno poduzeće ima recirkulirajući sustav za uzgoj jegulje, jedan mali proizvođač proizvodi šarane u kavezima u jezeru i jedan koji uglavnom proizvodi sivog glavaša (ta će se poduzeća združiti s rastilištima šarana), neki proizvođači imaju vlastita mr jestilišta i uzgajališta mlađi šarana i pastrve (takva je aktivnost u Prilogu III. Tablici IV.A.1 označena kao kombinirani uzgoj, no u Prilogu III. Tablici IV.A.2 sva su svrstana među uzgajališta). Republika Hrvatska namjerava tijekom provedbe Programa priku pljati ekonomske podatke o sektoru uzgoja u skladu s OPP-ovom podjelom. Prikupljanje podataka o akvakulturi počelo je nedavno. Kako se uzgajališta školjkaša (proizvođači dagnji i kamenica) nisu razdvajala po vrsti u uzgoju, u trenutku pripreme Programa nije bilo jasno koliko ima proizvođača dagnji, odnosno kamenica među uzgajalištima školjkaša. Podjela u Prilogu III. (Tablica IV.A.2) (uz goj na pergolarima: školjkaši) može se ažurirati tijekom prikupljanja podataka i tijekom pripreme tehničkog izvještaja. IV.A.2 Prikupljanje podataka (a) Defi nicije varijabli U nastavku se daju defi nicije varijabli koje se koriste u ovom se gmentu. Ostali prihodi: prihod klasifi ciran kao ostali prihodi poslovanja u računima tvrtke koji ne obuhvaćaju promet; prihod od ostalih djelatnosti različitih od akvakulture, primjerice prodaja dozvola za rekreacijski ribolov na ribnjacima. Pripisana vrijednost neplaćenog rada: relevantna je u slučaju ma lih i srednjih obiteljskih poduzeća, uobičajenih u uzgoju školjkaša u Republici Hrvatskoj. Računa se za sva pojedinačna poduzeća koja dostave podatke o neplaćenim članovima obitelji koji rade u sekto ru. Izračun se temelji na podacima o zaposlenicima (broj članova obitelji koji sudjeluju u poslu) i prosječnim »troškovima plaćenih radnika« za sektor. Amortizacija kapitala: računa se prema računovodstvenim podaci ma (amortizacija kapitala tijekom godine) i prikuplja ekonomskim upitnikom za akvakulturu. Financijski troškovi, neto: prihod od fi nancijske aktivnosti podu zeća minus fi nancijski troškovi. prema zahtjevu OPP-a (izvještaj sa sastanka MEDITS-a, 15. – 16. lipnja 2010. godine, Split). U bližoj bi budućnosti to moglo biti pri hvaćeno na međunarodnoj razini. MEDIAS je prvi put proveden 2009. godine. Buduća će istraživanja slijediti metodologiju i protokole što ih je odobrio koordinacijski odbor MEDIAS-a (posljednji sastanak održan je 25. – 26. ožujka 2010. godine u Capo Granitoli). III.G.3 Prezentacija podataka Podaci će krajnjim korisnicima biti dostupni u roku od 6 mjeseci nakon istraživanja. Svi podaci će biti predstavljeni na dva godišnja koordinacijska MEDITS i MEDIAS sastanka. III.G.4 Regionalna koordinacija Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u radnim skupinama ME DITS-a i MEDIAS-a i prihvatila je preporuke tih koordinacijskih skupina. Preporuke RCM-a Poduzete mjere RCM Med&BS raspravljao je o mogućim im plikacijama razvrstavanja svih ulova (ne pod uzorkovanjem) po potegu, ali nije imao po trebne informacije za procjenu implikacija u pogledu organizacije rada. Čeka se da zemlje sudionice prikupe informacija i da RCM donese od luku. III.G.5 Izuzeća i nesukladnosti Nema uočenih nesukladnosti i ne traže se izuzeća. IV. Modul procjene ekonomske situacije u sektoru uzgoja i riboprerađivačke industrije IV.A Prikupljanje podataka o sektoru uzgoja IV.A.1 Pregled sektora uzgoja Hrvatski sektor uzgoja ribe i drugih vodenih organizama sastoji se od slatkovodne akvakulture i marikulture. Marikulturna proizvodnja obuhvaća niže navedeno. • Kavezni uzgoj bijele ribe u zaštićenim obalnim vodama. Njime se bavi ukupno 29 poduzeća sa 49 ovlaštenih proizvodnih jedinica. U sektoru je jedno veliko mrjestilište koje proizvodi mlađ lubina i komarče za lokalno tržište i nekoliko manjih s vlastitim rastili štima, koja također prodaju dio mlađi na tržištu. U 2009. godini ukupna proizvodnja lubina, komarče i druge bijele ribe iznosila je 5.000 tona. • Kavezni uzgoj plavoperajne tune. Tune od 8 kilograma uzgajaju se do tržišne veličine (iznad 30 kg) uglavnom za izvoz u Japan. U 2010. godini registrirano je šest uzgajališta s 10 ovlaštenih pro izvodnih jedinica. U 2009. godini proizvedeno je ukupno 4.200 tona plavoperajne tune (što predstavlja otprilike pola ukupne vri jednosti izvoza ribe). • Uzgojem školjkaša na pergolarima bavi se 112 malih uzgajališta školjkaša (uglavnom obiteljskih poduzeća) s oko 268 proizvodnih jedinica. U 2009. godini proizvedeno je 2.100 tona kamenica i dagnji. • Proizvodnja ostalih vrsta obuhvaća jedno poduzeće s dvije ovlašte ne proizvodne jedinice koje je 2010. godine počelo uzgajati pastrvu u kavezima. STRANICA 24 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Strategija uzorkovanja Podaci se prikupljaju nasumičnim uzorkovanjem. Daljnja stratifi kacija unutar sektora/segmenta U prvoj godini provedbe neće biti stratifi kacije unutar segmenta. No poslije se uzgajališta školjkaša mogu stratifi cirati po vrsti (kameni ce i dagnje). Stratifi kacija se može temeljiti na opsegu proizvodnje dagnji i kamenica. Određivanje veličine uzorka Veličina uzorka defi nirana je u skladu s varijancom ukupnog kapa citeta svih poduzeća u populaciji uzgajališta školjkaša. Cilj je bila točnost razine 2 OPP-a, s intervalom pouzdanosti od 95%. Rezultati su prikazani u Prilogu III. (Tablica IV.A.2.). Promjena uzorka s vremenom, rotacijske skupine U trenu izrade Programa nije poznato koja bi bila frekvencija uzor kovanja kad bi se veličina uzorka uzgajališta školjkaša određivala uz pomoć varijance vrijednosti proizvodnje. Usto, nije poznato ni koliki će biti odaziv jer se ekonomski podaci trenutačno ne prikupljaju. Planirano je da se tijekom prvih godina provedbe uzorkovanjem obuhvate sva uzgajališta školjkaša kako bi se za svako ustanovili odaziv i dostupnost podataka. Stoga će se svake godine uzorkovati druga poduzeća. IV.A.3 Procjenjivanje Metode procjene s uzorka na populaciju Kao posredni faktor za procjenu totala većine ekonomskih varijabli (eng. rising factor) za uzgajališta školjkaša primjenjivat će se procje nitelj omjera, utemeljen na vrijednosti proizvodnje, koji UR priku plja na temelju cenzusa. Za procjenu vrijednosti kapitala, međutim, rabit će se proizvodni kapacitet. kn i in i i n i i j r r x X 1 1 1 * gdje je: Xj – procjena totala varijable; ix – prikupljena varijabla za uzorak; n – veličina uzorka; n+k – populacija; ri – posredni faktor procjene totala. Pridavanje nedobivenih odgovora/korekcije za nedobivene odgovore Kad je odaziv u slučaju cenzusa manji od 100%, podaci koji nedo staju izvode se iz uzorka, uzimajući u obzir vrijednost proizvodnje poduzeća koja nedostaju (što u potpunosti pokriva evidencija UR-a) i uzorak. Formula glasi: jn i i n i i j Y y x X * 1 1 gdje je: Xj – varijabla o poduzeću koja nedostaje; ix – prikupljena varijabla na uzorku; n – veličina uzorka; Yj – vrijednost proizvodnje poduzeća; jy – vrijednost proizvodnje uzorka. Izvanredni troškovi, neto: izvanredni, neplanirani prihodi, koji nisu uključeni u prihod, minus izvanredni, neočekivani troškovi, koji nisu obuhvaćeni ostalim stavkama troškova. Nacionalni EPRV (Ekvivalenta punog radnog vremena, engl. Full Time Equivalent): broj zaposlenih pretvoren u ekvivalente punog radnog vremena (EPRV). Broj osoba koje rade manje od standar dnog radnog vremena zaposlenog radnika s punim radnim vreme nom tijekom cijele godine (defi nirano zakonom) pretvara se u ekvi valente punog radnog vremena s obzirom na puno radno vrijeme tijekom cijele godine zaposlenika u jedinici. Ta kategorija obuhvaća radnike koji rade manje od standardnog radnog dana, manje od standardnog broja radnih dana u tjednu ili manje od stanardnog broja radnih tjedana/mjeseci u godini. Pretvaranje se provodi na temelju broja odrađenih sati. Podaci se prikupljaju na godišnjoj osnovi za prethodnu fi nancijsku godinu. (b) Način prikupljanja podataka Za većinu segmenata defi niranih u Prilogu III. (Tablica IV.A.1) samo je nekoliko poduzeća koja se bave s više oblika proizvodnje, primje rice uzgojem i mrijestom ili kaveznim uzgojem lubina i komarče i uzgojem tuna ili jegulje. Te su male djelatnosti združene prema glavnoj djelatnosti poduzeća ili glavnoj vrsti u uzgoju. Podaci za gotovo sve segmente prikupljat će se na osnovi cenzusa. No za uzgajališta školjkaša primijenit će se drugačiji način. Uzga jališta školjkaša mala su poduzeća obiteljskog karaktera i moguće je da ne vode računovodstvo na odgovarajući način. Stoga će se u prvim godinama prikupljanja podataka za taj segment primjenjivati probabilističko uzorkovanje. (c) Ciljana i okvirna populacija Populacija za prikupljanje podataka defi nirana je prema Eurostato voj defi niciji u klasifi kaciji NACE pod šifrom 03.2 »Akvakultura«, a ažurirana je prema UR-ovu registru povlastica za uzgoj. U slučaju kad jedno poduzeće ima nekoliko povlastica, u svrhu OPP-a smatra ga se jednim poduzećem. Trenutačno se, međutim, podaci za stati stiku akvakulturne proizvodnje prikupljaju na razini povlastice, što je točnije nego što to zahtijeva OPP, koji statističku jedinicu defi nira kao »poduzeće«. Zbog toga će se ekonomski podaci koji nedosta ju prikupljati dodatnim upitnicima na razini poduzeća. Postojećim obrascima za prikupljanje podataka dodat će se stavke za prikuplja nje dodatnih podataka o zaposlenima, živom inventaru i troškovima hrane (po jedinici). Opis populacije i svakog segmenta izložen je u Prilogu III. (Tablica IV.A.2.) Naveden je broj poduzeća u glavnim segmentima, uključu jući način prikupljanja podataka, populaciju i veličinu uzorka. Se gmentacija je učinjena na temelju podataka o povlasticama. (d) Izvori podataka Trenutačno postoji nekoliko izvora za prikupljanje podataka: • marikultura: očevidnici o uzgoju; • slatkovodna akvakultura: obrazac. Institucija koja prikuplja navedene podatke i vodi ove registre je Ministarstvo poljoprivrede – Uprava ribarstva. S obzirom na to da većina informacija trenutačno nedostaje, ti će se podaci prikupiti upitnicima. Prikupljanje će obaviti UR. Izvori podataka za svaku varijablu navedeni su u Prilogu III. (Tablica IV.A.3.). (e) Okvir uzorkovanja i plan alokacije Okvir uzorkovanja i plan alokacije relevantni su samo za uzgajališta školjkaša jer se za ostale segmente podaci prikupljaju na temelju cenzusa. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 25 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE IV.B.1 Prikupljanje podataka (a) Defi nicije varijabla Svi podaci vezani za riboprerađivačku industriju prikupljat će se u skladu s zahtjevima OPP-a. Ostali prihodi: prihod razvrstan kao ostali prihodi poslovanja u računima tvrtke koji ne obuhvaćaju promet; prihod od ostalih dje latnosti, različitih od riboprerađivačkih. Pripisana vrijednost neplaćenog rada: može se računati za sva podu zeća koja dostave podatke o neplaćenim članovima obitelji koji rade u sektoru. Izračun se temelji na podacima o zaposlenicima (broj članova obitelji koji sudjeluju u poslu) i prosječnim »troškovima plaćenih radnika« za sektor. Amortizacija kapitala: prikuplja se iz izvještaja o prihodu i troško vima. Financijski troškovi, neto: prihod od fi nancijske aktivnosti poduzeća minus troškovi fi nancijske aktivnosti. Prikuplja se iz knjigovodstve nih podataka tvrtke (izvještaja o prihodima i troškovima). Izvanredni troškovi, neto: izvanredni, neplanirani prihodi, koji nisu uključeni u prihod, minus izvanredni, neočekivani troškovi, koji nisu obuhvaćeni ostalim stavkama troškova. Dug: fi nancijski prihodi nastali kad kreditori daju zajmove dužnici ma, izravno ili preko posrednika, dokumentirane neprenosivim do kumentima ili nedokumentirane; kratkoročni zajmovi i dugoročni zajmovi tvrtke do kraja fi nancijske godine. (b) Način prikupljanja podataka Primijenit će se cenzus (A), kojim se podaci pokušavaju sakupiti od svih članova populacije. (c) Ciljana i okvirna populacija Prema OPP-u, populacija za prikupljanja podataka o preradi ribe mora biti defi nirana u skladu s registrom poslovnih subjekata. Mo raju se obuhvatiti poduzeća čija je glavna djelatnost defi nirana u skladu s Eurostatovom defi nicijom pod šifrom NACE 10.20: »Pre rada i konzerviranje ribe, rakova i mekušaca«. Ciljana populacija prikazana je u Prilogu III. (Tablica IV.B.1.). Zbog nedostatka podataka o zaposlenima u izradi Programa, Prilog III. (Tablica IV.B.1) ispunjen je uz nekoliko pretpostavki: • riboprerađivačka industrija segmentirana je prema podacima o zaposlenosti iz DZS-a; • poduzeća o kojima nije bilo podataka o zaposlenima u registru po slovnih subjekata (glavna djelatnost defi nirana prema šifri NACE 10.20) uvrštena su među poduzeća s manje od 10 zaposlenih. (d) Izvori podataka Podaci o riboprerađivačkoj industriji prikupljat će se iz nekoliko izvora: • podaci koje sakuplja DZS za potrebe strukturne poslovne statistike; • podaci koje sakuplja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; i • podaci koje sakuplja UR ekonomskim upitnicima koje nadopunju ju DZS-ove podatke. Informacije o izvorima podataka za svaku varijablu navedene su u Prilogu III. (Tablica IV.B.2.) Pojedinačni podaci iz DZS-a dopunjavat će se podacima iz UR-ovih upitnika. Kako bi se osiguralo slaganje podataka iz različitih izvora, primijenit će se unakrsne provjere, primjerice podatke o opsegu i vrijedno sti proizvodnje sakupljat će UR i DZS. Za neka poduzeća koja nisu obuhvaćena DZS-ovim istraživanjem, svi će se podaci sakupljati upitnikom UR-a. IV.A.4 Procjena kvalitete podataka Kako bi se zajamčila kvaliteta prikupljenih podataka, računat će se indikatori točnosti i varijabilnosti podataka. U svim slučajevima (cenzus i probabilističko uzorkovanje) računa se odaziv po jedinici (broj poduzeća koja su odgovorila/ukupni uzorak) i po čestice (odaziv po svakoj varijabli). Kod probabilističkog uzorkovanja računa se obuhvat (broj odgovora/ ukupna populacija). Koefi cijent varijacije (KV) računa se kod probablističkog uzorkova nja i kad je odaziv po cenzusu manji od 70%. Cjelovit popis indikatora po varijabli naveden je u Prilogu III. (Ta blica IV.A.3.). IV.A.5 Prezentacija podataka Provedbom Programa, socio-ekonomski podaci prikupljaju se i obrađuju svake godine za prethodnu godinu. Očekuje se da će raz mak za prikupljanje ekonomskih podataka iznositi godinu dana. Može biti određenih teškoća povezanih s malim segmentima. U tom slučaju, radi dostave podataka združit će se sa sličnim segmentima, primjerice kavezni uzgoj šarana s uzgajalištem šarana. IV.A.6 Regionalna koordinacija Br. Preporuka RCM-a Poduzete mjere 1. nema IV.A.7 Izuzeća i nesukladnosti Očekuju se poteškoće s obuhvaćanjem populacije jer ispitanicima treba vremena da pripreme podatke i nauče pravilno ispunjavati obrasce, a u nekim slučajevima i ažuriraju računovodstveni sustav kako bi mogli dati podatke. Prikupljanje podataka o proizvodnji u akvakulturi počelo je nedav no. Dosad nije bilo podjele između uzgajališta dagnji i uzgajališta kamenica pa u vrijeme pripreme Programa nije bilo jasno koliko među uzgajalištima školjkaša ima proizvođača jednih, a koliko dru gih. Segmentacija navedena u Prilogu III. (Tablica IV.A.2) može se ažurirati kad se prikupe točniji podaci. IV.B Prikupljanje ekonomskih podataka o riboprerađivačkoj industriji Hrvatski riboprerađivački sektor činile su uglavnom tvornice kon zerva, no nakon 1990-ih dolazi do strukturnih promjena. Većina je tih tvornica zatvorena jer su izgubile glavno tržište, a riboprerađi vački sektor okrenuo se proizvodnji soljenih, zamrznutih i marini ranih proizvoda. Prema Registru poslovnih subjekata4, preradom ribe bavi se 75 po duzeća, od čega ih je 70 aktivno. Financijske izvještaje dostavile su 43 tvrtke koje se moglo segmentirati prema broju zaposlenih: 21 tvrtka zapošljavala je 10 ili manje radnika (mikrotvrtke), 12 je za pošljavalo 10 – 49 osoba, u devet je radilo između 50 i 249 radnika, a u jednoj više od 250 zaposlenika. Republika Hrvatska je svjesna potrebe prikupljanja podataka o za poslenicima po spolu, međutim kako ovi podaci nisu dostupni iz Registra poslovnih subjekata prikupit će se putem upitnika. Tijekom narednih godina potreban je dodatni rad na ovom pitanju. 4 Može se naći na: www.biznet.hr STRANICA 26 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE V. Modul procjene učinaka ribolovnog sektora na morski ekosustav Indikatori 1 – 4: Za indikatore 1 – 4 glavni će izvori podataka biti istraživanja ME DITS i MEDIAS: 1) status zaštite ribljih vrsta, 2) udio krupnih je dinki bez obzira na vrstu krupnih, 3) prosječna maksimalna dužina jedinki i 4) veličina prve spolne zrelosti. Ta će se četiri indikatora za pridnene vrste računati na temelju podataka prikupljenih istraživa njima, a za pelagijske vrste na temelju podataka koji će se prikupljati u okviru MEDIAS-a. Već je u tijeku slična inicijativa, dogovorena u okviru MEDITS-a5. Prihvaćeni su i dobiveni razni indikatori populacije i zajednice, koji odgovaraju onima predloženim u smjernicama OPP-a. Indikatori za mjerenje utjecaja ribolova na parametre populacije i zajednice određeni su prema sljedećim kriterijima: a) da se mogu izračunati jednostavno i pouzdano (s velikom točnošću) iz dostupnih podataka MEDITS-a i b) da smjer promjene nastale pod utjecajem ribolova mora biti poznat. Prema tim kriterijima izabrana su četiri indikatora stanja populacije (intrinzični stupanj rasta populacije, ukupna smrt nost, prosječna dužina i dužina prve spolne zrelosti) i pet indikatora stanja zajednice (ukupna abundancija, ukupna biomasa, prosječna masa jedinki, prosječna dužina jedinki i udjel krupnih jedinki u svim vrstama). Indikatori 5–7: (5) rasprostranjenost ribolovnih aktivnosti, (6) grupiranje ribolovnih aktivnosti i (7) područja koja nisu pod utjecajem aktivnih pridnenih alata Ti će se indikatori temeljiti na podacima VMS-a koji postoje za svako plovilo dužine preko svega od 15 m ili više. Informacije o položaju plovila prikupljaju se svakih 15 minuta ili 2 sata, ovisno o tome ide li komunikacija preko GPRS-a ili satelita, i pohranjuju se u informacijski sustav ribarstva (FIS). Informacije su dostupne u svrhu OPP-a. Kako bi se dobile informacije na razini metiera, izradit će se sred njoročne tablice s položajima plovila po putovanju. Te će tablice sa državati osnovne informacije o identifi kaciji plovila/putovanja kako bi se omogućilo združivanje s podacima VMS-a. Spajanje obiju tablica omogućit će pridodavanje jednog metiera ili više njih svakom plovilu/putovanju i kasnije združivanje podataka radi izračunavanja indikatora. Ako je nekom putovanju pridodano više od jednog metiera, položaji će se ponavljati onoliko puta koliko je metiera pridodano tom ribolovnom putovanju. Rezultati indikatora bit će dostupni godinu dana nakon početka provedbe Programa. Indikator 8: postotak odbačenog ulova gospodarski iskorištava nih vrsta Za procjenu indikatora 8 (postotak odbačenog ulova gospodarski iskorištavanih vrsta) rabit će se podaci sakupljeni tijekom biološkog uzorkovanja na moru (odjeljak III.C). Pomoću tih podataka evalui rat će se selektivnost svakog alata i njegov utjecaj na ekosustav. Indikator 9: energetska učinkovitost ribolova Izvodi se iz informacija prikupljenih u okviru odjeljaka III.B i III.F, a rezultat je omjera troška goriva i vrijednosti iskrcaja. Vrijednost iskrcaja procjenjuje se tromjesečno po metieru kao uku pna vrijednost iskrcane ribe izražena živom vagom. Kvartalna procjena troška goriva po metieru izvodit će se u skladu sa STECF-ovim smjernicama o kvartalnoj procjeni. Kvartalna procjena 5 MEDITS 2007. godina: Procjena trendova indeksa povezanih s iskorištava nim populacijama i zajednicama pridnenih riba u Sredozemnom moru. DCR MEDITS working group. Nantes, Francuska, 15. – 18. ožujka 2005. godine i Kavala, Grčka, 2. – 6. travnja. (e) Okvir uzorkovanja i plan alokacije Budući da se podaci prikupljaju temeljem cenzusa, opis okvira uzor kovanja nije relevantan. IV.B.2 Procjenjivanje U slučaju kad je odaziv manji od 100% populacije, podaci koji nedo staju izvode se iz uzorka, uzimajući u obzir vrijednost proizvodnje poduzeća koje nedostaje i u uzorku. Formula glasi: jn i i n i i j Y y x X * 1 1 gdje je: Xj – varijabla o poduzeću koja nedostaje; ix – prikupljena varijabla na uzorku; n – veličina uzorka (broj poduzeća o kojima podatak postoji); Yj – vrijednost proizvodnje ili prihod poduzeća; jy – vrijednost proizvodnje ili prihod poduzeća za koja podatak postoji. Kad za određeno poduzeće ne bude dostupan podatak o veličini ili vrijednosti proizvodnje, kao temelj za procjenu rabit će se broj za poslenih. IV.B.3 Procjena kvalitete podataka Kako bi se zajamčila kvaliteta podataka, prikupljat će se indikatori točnosti i varijabilnosti podataka. Za sve segmente računa se odaziv po jedinici (broj poduzeća koja su odgovorila/ukupni uzorak) i po čestici (odaziv po svakoj varijabli). Usto, kad je cenzusni odaziv manji od 70%, računat će se koefi cijent varijacije. Informacije o planiranim indikatorima kvalitete podataka i me todama prikupljanja podataka navedene su u Prilogu III. (Tablica IV.B.2.). IV.B.4 Objava i prezentacija podataka Provedbom programa podaci se prikupljaju i obrađuju za prethodnu godinu. Očekuje se da će vremenski razmak za ekonomske podatke o riboprerađivačkoj industriji biti 1,5 godina. IV.B.5 Regionalna koordinacija Br. Preporuka RCM-a Poduzete mjere 1. nema IV.B.6 Izuzeća i nesukladnosti Tijekom prve godine provedbe mogu se pojaviti teškoće s obuhva tom i odazivom. Sve teškoće bit će dokumentirane i prikazane u godišnjem izvještaju. Tijekom pripreme Programa populacija riboprerađivačke industrije defi nirana je uz nekoliko pretpostavki. Krajnje procjene populacije prerađivačke industrije bit će navedene u godišnjem izvještaju. U skladu s tim prilagodit će se standardne tablice za prikupljanje po dataka u kasnijem razdoblju. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 27 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE • fotodokumentacije koćarskih istraživanja i • baze podataka o mjerenjima morskih obalnih struja sjevernog Ja drana VF radarima. Kako bi se MEDAS prilagodio potrebama pohrane bioloških podata ka i upravljanja njima, razvit će se sljedeće mogućnosti: 1. Modul za integraciju varijabli na bazi metiera. Taj će modul po hranjivati podatke prema programu uzorkovanja u lukama. Stari podaci sakupljeni DemMonom, PelMonom i programima praće nja obalnog ribolova bit će organizirani i uneseni u novi modul. 2. Modul za integraciju varijabli stoka. Riječ je o modulu za pohranu podataka prikupljenih na plovilima, mjerenjima na pojedinačnoj bazi. Zajedno s podacima prikupljenima u lukama, podaci s plo vila iz prijašnjih godina bit će uređeni i pohranjeni u novi modul. 3. Modul za objedinjavanje podataka prikupljenih istraživanjima u skladu s podatkovnim formatima predviđenim ATRIS-om. 4. Metapodaci – skup informacija sa svim podrobnostima o postup cima uzorkovanja, okviru uzorkovanja za svaki protokol uzorko vanja, veličini uzorka, točnosti za svaku procijenjenu varijablu i informacijama o segmentiranju i grupiranju svake varijable te formatom standardnih izvještaja. 5. Međunarodne šifre – šifre nacionalnog sustava kodiranja vrsta, alata, ribolovnih područja itd., usklađene sa šiframa Europske unije određenima u sklopu OPP-a. Kako bi se obje uključene institucije mogle služiti istim primarnim podacima o kapacitetu, naporu i geografskom podrijetlu iskrcaja predviđen je standardiziran i parametriziran protok informacija kroz bazu podataka. Ovaj protok informacija bit će osiguran kroz Nacionalnu bazu podataka OPP-a. Nacionalna baza podataka OPP-a usklađena s propisima u vezi s OPP-om (Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008, članci 13. – 17.; Uredba Komisije (EZ) br. 665/2008, članak 8.; Odluka Komisije 2010/93/ EU, Dodatak poglavlje VI.A.). Hijerarhijski iznad te baze primar nih/podrobnih podataka, skladište je završnih, grupiranih podataka (Data Warehouse, DW) u standardnim formatima koje će također obuhvatiti nacionalni ustroj OPP-a. Za upravljanje podacima prikupljenima u sklopu OPP-a na nacional noj razini i razvitak nacionalne baze podataka te upravljanje njome bit će zadužena UR. Baza podataka bit će temelj cjelokupne sistemske arhitekture. Primat će podatke iz zasebnih izvora (UR, IZOR, APPRRR i UR/FIS) preko FTP-a, protokola za prijenos podataka. Ustrojit će se postupci za učitavanje/slanje podataka u pravilne tablice. Svaki prijenos poda taka bit će evidentiran, a evidencija pohranjena. Na odgovarajućem mediju koji jamči sigurno očuvanje izvornih podataka pohranjivat će se pričuvne kopije izvornih datoteka. Baza podataka OPP-a imat će ove glavne mogućnosti i podatke: • provjerene primarne podatke o transverzalnim i socioekonomskim varijablama. Uz valjane primarne podatke, temelj daljnjim izraču nima i grupiranjima podataka poput grupiranja potrebnog radi procjene okolišnih indikatora 5 do 7 i 8, kao i križanjima tran sverzalnih i bioloških podataka, bit će i godišnji (stanje 1. siječnja) podaci za svaku populaciju (fl ota, tvrtke koje se bave uzgojem, prerađivačka poduzeća); • metapodatke o procjenjivanju socioekonomskih varijabli; • podrobne podatke o biološkim varijablama – radi razmjene podat ka s UR-om, primarni će se podaci analizirati i u nacionalnu bazu pohranjivat će se samo podrobna završna procjena; • podrobni podaci o istraživanjima; troška goriva dobit će se razmjernom alokacijom kvartalnog napora u svakom metieru. Premda se informacije o plavom dizelu prikupljaju kontinuirano, za ostala će se plovila informacije prikupljati upitnicima na godišnjoj bazi. Valja upamtiti da je trošak goriva jedan od najvažnijih činitelja u troškovima poslovanja, čiju važnost dodatno naglašava stalan porast cijene dizelskog goriva. Izračun troška goriva daje relevantan indi kator koji omogućuje usporedbu različitih energetskih učinkovitosti lova na razne vrste te različitih vrsta alata za lov na istu vrstu. Rezultati indikatora bit će dostupni godinu dana nakon početka provedbe Programa. Podrobne informacije o izvorima podataka za svaki indikator na vedene su u Prilogu III. (Tablica III.B.1.). Indikatori za mjerenje utjecaja na morski ekosustav navedeni su Prilogu III. (Tablica V.1.). VI. Modul upravljanja i korištenja podataka VI.A Upravljanje podacima Za podatke prikupljene u sklopu Programa trenutačno su odgovorne dvije institucije: UR i IZOR, pa su primarni podaci podijeljeni izme đu tih dviju glavnih baza podataka: Transverzalni i socioekonomski podaci: Upravljanje tim podacima i njihova pohrana obavlja se u sklopu In formacijskog sustava ribarstva (FIS). FIS je multidisciplinarna, rela cijska baza podataka sastavljena od nekoliko međusobno povezanih baza podataka. FIS se izvodi preko baze podataka SQL Server 2005, uz alate GIS ESRI koji omogućuju analizu prostornih podataka. FIS se sastoji od: 1) nacionalnog registara osoba i baza podataka pravnih subjekata 2) baze podataka registra fl ote 3) baze podataka o prodaji ribe 4) baze podataka akvakulture 5) baze podataka o plavom dizelu 6) baze podataka VMS-a 7) baze podataka ribarstvene inspekcije (u izradi) 8) baze podataka o ribolovnim dozvolama (sportski i rekreacijski ribolov) 9) administracije. Biološki podaci: IZOR trenutačno rabi tri glavne baze podataka za pohranu poda taka iz ribolovnog sektora: a) bazu podataka u Excelu za pohranu podataka dobivenih programima praćenja (monitoring) pridnenog koćarenja i dvije baze podataka (DAME, odnosno ATRIS) za pohra nu podataka iz istraživanja MEDITS, odnosno MEDIAS. Osim tih baza podataka, IZOR ima i Oracleovu bazu podataka ME DAS (Marine Enviromental Database of the Adriatic Sea, baza poda taka o morskom okolišu Jadranskog mora) koju će dodatno proširiti kako bi se njome moglo primati i pohranjivati podatke prikupljene u sklopu OPP-a te upravljati njima. MEDAS se trenutačno sastoji od ovih glavnih dijelova i mogućnosti: • referalne baze podataka – tematske baze podataka (fi zička oceano grafi ja, kemijska oceanografi ja, biologija, ribarstvo), • baze podataka o indikatorima stanja morskog okoliša, akvakulture i ribarstva, • baze podataka o kakvoći vode za kupanje na hrvatskim plažama, STRANICA 28 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE VII. Praćenje preporuka stručnih službi Europske komisije i Odbora za znanost • Revizija Smjernica za nacionalne programe i tehničke izvještaje u sklopu Okvira za prikupljanje podataka, STECF SGECA/SGRN 09-03 izvještaj, Ispra, 19. – 21. listopada 2009. godine; • Značajke kvalitete prikupljanja ekonomskih podataka – meto de izračuna pokazatelja i strategije uzorkovanja, STECF-SGE CA-0902 izvještaj, Barcelona, 11. – 14. svibnja 2009. godine; • Evaluacija godišnjih izvještaja za 2009. godinu u sklopu Okvira za prikupljanje podataka, STECF-SGRN-10-02 izvještaj, Hamburg, 5. – 10. lipnja 2010. godine. VIII. Popis izuzeća Sljedeća tablica sadrži popis izuzeća zatraženih Programom. Naziv Sekcija Programa Izuzeće prihvaće no ili odbačeno Godina prihvaćanja ili odbacivanja prijašnjih zahtjeva za izuzećem Izuzeće ekonomskih varijabli III.B.6 P 2013. Izuzeće vari jabli bioloških metiera III.C.6 – Varijable sljede ćih biloških metiera: FPO DEF 0 0 0 LLS DEF 0 0 0 MISC SPO/MOL 0 0 MISC CEP 0 0 LHP-LHM CEP 0 0 0 LHP-LHM FIF 0 0 0 P 2013. Izuzeće bio loških varijabli kod rekreacij skog ribolova (morski psi i jegulje) III.D.6 – biološke varijable – rekreacijski ribolov P 2013. Izuzeće bio loških varijabli vezanih uz stokove III.E.5 i III.E.6 – biološke varijable vezane uz sto kove P 2013. Izuzeće transverzal nih varijabli (vremenski odmak) III.F transverzalne vari jable P 2013. Izuzeće ekonomskih varijabli III.B.6 O 2014. Izuzeće bio loških varijabli vezanih uz metiere III.C.6 – biološke varijable vezane uz metiere: MISC SPO/MOL 0 0 MISC CEP 0 0 LHP-LHM CEP 0 0 0 LHP-LHM FIF 0 0 0 Pilot-stu dije 2014. • podrobni podaci o okolišnim indikatorima; • dešifriranje prema standardima šifriranja (ažurirane tablice šifriranja) Europske unije. Prema tim će se tablicama šifrirati podaci iz svih usta nova koje proizvode podatke za pohranu u nacionalnoj bazi; • defi niranje i održavanje formata podataka (temeljem: vremenskih i zemljopisnih obilježja, vrsta, dužine plovila preko svega, ribolovne tehnike, segmenta fl ote, metiera) za grupiranje; • pohrana svih informacija o razmjeni i unosu podataka te kopija razmijenjenih datoteka; i • izvor podataka za upite i izvještaje DW-a. Skladište podataka (DW) • jasan, dosljedan i homogen izvor već provjerenih i šifriranih gru piranih podataka; • omogućuje krajnjim korisnicima pristup podacima sa svakog mje sta; • daje niz standardnih izvještaja, usklađenih s formatima koje su zadali EU/STECF i GFCM, koji omogućuju brže dobivanje nacio nalnih rezultata i jamče kakvoću podataka koji se moraju prenijeti. Taj novi ustroj sustava, sastavljen od nacionalne baze primarnih i pojedinačnih podataka te modula za pohranu grupiranih podataka poput DW-a, omogućit će osiguranje usklađenosti na svim razina ma, kako slijedi u nastavku. Primjena DW-a uz nacionalnu bazu korisnicima će, među ostalim, omogućiti: 1. pristup (zaštićeni internetski) svim podacima (primarnim, po jedinačnim i grupiranim podacima) njihove razine ovlaštenja; i 2. preuzimanje/izvoz podataka iz upita i izvještaja. Takav će ustroj uz to omogućiti administraciji da učinkovito šalje podatke koje traže organizacije za upravljanje ribarstvom poput GFCM-a, ili Europska komisija i njezina tehnička tijela, uz osiguranu dosljednost podataka, usklađenost šifri i visokog standarda kakvoće podataka. Zbog toga je nužno razviti novu bazu podataka za pohra nu usklađenih i provjerenih pojedinačnih podataka, bazu OPP-a, u okviru FIS-a. Hijerarhijski iznad te baze primarnih/podrobnih po dataka, mora se razviti »skladište podataka« za pohranu završnih izvještaja u standardnim formatima Europske unije. Ustroj nacionalne baze podataka u sklopu FIS-a i nove mogućnosti MEDAS-a bit će razvijeni tijekom provedbe Programa. VI.B Korištenje podataka Ustroj nacionalne baze podataka omogućit će pristup svim vrstama registriranih korisnika. 1) Internetski pristup (preko web-servera) s nekim uobičajenim pre glednikom kao programom klijentom. Registriranim korisnicima pristup mora biti omogućen preko zaštićenog protokola https. Registrirane korisnike valja podijeliti na najmanje dvije zasebne skupine koje se razlikuju prema mogućnosti pristupa završnim podacima, pohranjenima u DW-u, i grupiranim podacima u glav noj bazi podataka (obično razina za partnere i Komisiju). 2) Internetski pristup preko FTP-a kojim se učitavaju/preuzimaju podaci radi razmjene podataka između hrvatskih sudionika u OPP-u. Svi skupovi podataka koji potkrepljuju znanstvene analize na me đunarodnim sastancima/raspravama u kojima sudjeluje Republika Hrvatska, primjerice GFCM-u, organizirat će se, analizirati i pre zentirati. OPP-ov proračun obuhvaća vrijeme osoblja provedeno na unosu, obradi i dohvaćanju podataka te grupiranju podataka za procjenji vačke radne skupine. Obuhvaćeno je i vrijeme utrošeno na znanstve nu analizu tih podataka. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 29 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PGMed Grupa za planiranje metodološkog razvoja za Sredoze mlje (eng. Mediterranean Planning Group for Methodo logical Development) RCM Med&BS Regionalni koordinacijski sastanak za Sredozemno more i Crno more (eng. Regional Coordination Meeting for the Mediterranean and Black Sea) SGECA Podskupina za ekonomske procjene (eng. Subgroup on economic assessment) SGMED Podskupina za Sredozemlje (eng. Sub-group on Th e Me diterranean) SGRN Podskupina za istraživačke potrebe (eng. Sub-group on Research Needs) ST standardna tablica STECF Znanstveni, tehnički i ekonomski odbor za ribarstvo (eng. Scientifi c Technical and Economic Committee for Fisheries) TR tehnički izvještaj (eng. Technical Report) UR Uprava ribarstva VMS Sustav praćenja plovila (eng. Vessel Monitoring System) X. Reference Anom. 2003. Workshop on Discard Sampling Methodology and Raising Procedures Danish Institute for Fisheries Research, Char lottenlund, Denmark.2 – 4 September, 2003. Final Report. Th e ICES Planning Group on Commercial Catch, Discards and Biological Sam pling (PGCCDBS). Bertrand, J.A., De Sola, L.G., Papaconstantinou, C., Relini, G., So uplet, A. 2002. Th e general specifi cations of the MEDITS surveys. Scientia Marina, 66 (Suppl. 2): 9 – 17. EuropeAid/123609/D/SER/HR: Design and Implementation of Na tional Fisheries Management Strategy & Delivery Mechanisms For Organisation of Th e Market In Fisheries. Fisheries & Aquaculture Sector Study Final Report. 2 December 2008. PHARE 2005 Project. Fish/2005/03. Evaluation of Th e Capital Value, Investments And Capital Costs In Th e Fisheries Sector. IREPA Onlus, October 2006. Jardim, E. 1999. Analysis of sardine sampling data – coeffi cient of variation. Relatórios científi cos e técnicos nº 37; IPIMARA", which is based on previous work by Flatman (1990; Biological sampling targets and the precision of estimated age compositions. MAFF Di rect. Fish. Res., Lowestoft , 21, 65p.). RCM MED&BS 2009 Report of the 6th Regional Coordination Mee ting for the Mediterranean and Black seas (RCM Med&BS) 2009, Venice, 13 – 16 October, 2009. RCM MED&BS 2010 Report of the 7th Regional Coordination Mee ting for the Mediterranean and Black seas (RCM Med&BS) 2010, Varna, 17 – 21 May, 2010. RCM MED&BS 2011 Report of the 8th Regional Coordination Mee ting for the Mediterranean and Black seas (RCM Med&BS) 2011, Ljubljana, 10 – 13 May, 2011. RCM MED&BS 2012 Report of the 9th Regional Coordination Mee ting for the Mediterranean and Black Sea, Madrid, 23 – 27 July, 2012. STECF-SGECA-0902. Quality aspects of the collection of economic data – methods of calculation of the indicators and sampling stra tegies, report, Barselona, 11 – 14 May 2009. Izuzeće bio loških varijabli – rekreacijski ribolov (morski psi i jegulje) III.D.6 – biološke varija ble vezane – rekreacijski ribolov Studija 2014. Izuzeće bio loških varijabli vezanih uz stokove III.E.5 i III.E.6 – biološke varijable vezane uz sto kove O 2014. P – prihvaćeno, O – odbačeno. IX. Popis kratica APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural nom razvoju BDP bruto domaći proizvod DCF Okvir za prikupljanje podataka (eng. Data Collection Framework) DČ država članica DemMon Program praćenja pridnenog koćarenja DW skladište podataka (eng. Data Warehouse) DZS Državni zavod za statistiku EK Europska komisija EU Europska unija FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naro da (eng. Food and Agriculture Organization of the United Nations) FIS Informacijski sustav ribarstva FTP Protokol za prijenos datoteka (eng. File Transfer Proto col) GFCM Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (eng. General Fisheries Commission for the Mediterranean) GPRS opća paketna radiousluga (eng. General Packet Radio Service) GSA zemljopisna potpodručja (eng. Geographical Sub-areas) ICCAT Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (eng. International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas) IZOR Institut za oceanografi ju i ribarstvo KV koefi cijent varijacije LOA dužina preko svega (eng. Length Overall) MEDAS Baza podataka jadranskog morskog okoliša (eng. Mari ne Environmental Database of the Adriatic Sea) MEDIAS Mediteransko akustično istraživanje (eng. Mediterrane an Acoustic Survey) MEDITS Međunarodno istraživanje koćarskih područja Sredo zemnog mora (eng. Mediterranean International Trawl Survey) MP Ministarstvo poljoprivrede NACE statistička klasifi kacija gospodarskih aktivnosti u EU-u NP nacionalni program (National Programe) OPP Okvir za prikupljanje podataka (eng. Data Collection Framework, DCF) PelMon Program praćenja ribolova sitnih pelagičnih vrsta pli varicama STRANICA 30 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PRILOG II. MEDITS Zemljopisno područje: Slika 1. Područje obuhvaćeno istraživanjem koćarskih područja MEDITS u Republici Hrvatskoj. MEDIAS Zemljopisno područje: FAO područje 37, dio 2.1 (sjeverni Jadran) GSA 17. Slika 2. Nacrt akustičnog istraživanja u istočnom Jadranu (hrvatske vode). – tj. istočni dio GSA 17: 30 paralelnih transekata u otvorenom moru između 43° – 223° do središnje crte i nasumično raspoređenih transekata u unutarnjem moru. STECF SGECA/SGRN 09-03. Review of Guidelines for the National Programs and Technical Reports under the Data Collection Fra mework, report, Ispra, 19 – 21 October, 2009. STECF-SGRN-10- 02. Evaluation of 2009 Annual Reports related to the Data Collection Framework, report, Hamburg, 5 – 10 July, 2010. Report of the 9th Liaison Meeting, Brussels, 24 – 26 September, 2012. MEDITS working group (2012). MEDITS. International bottom trawl survey in the Mediterranean. Instruction manual. Version 6. Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku. Uredba Komisije (EZ) br. 665/2008 od 14. srpnja 2008. o utvrđiva nju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008 o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku. Odluka Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. kojom se usvaja višegodišnji program Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korište nje podataka o sektoru ribarstva za razdoblje 2011. – 2013. Uredba Komisije (EZ) br. 1078/2008 od 3. studenoga 2008. o utvrđi vanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 861/2006 u pogledu izdataka država članica za prikupljanje i upravljanje osnovnim podacima o ribarstvu. XI. Prilozi PRILOG I. Slika 1. Ribolovne zone u ribolovnom moru Republike Hrvatske Izvor: Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvat ske (»Narodne novine«, broj 5/2011). Napomena: naziv ministarstva sa slike se izmijenio u Ministarstvo poljoprivrede. PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 31 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PRILOG III. Standardne tablice T ab li ca I I. B .1 – P la n ir an a m eđ u n ar o d n a k o o rd in ac ij a STRANICA 32 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 33 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 34 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE T ab li ca I II .B .1 . – S eg m en ti p o p u la ci je z a p ri k u p lj an je e k o n o m sk ih p o d at ak a PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 35 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 36 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.B.2 – Ekonomsko grupiranje segmenata fl otre u klastere PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 37 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.B.3 – Stategija prikupljanja ekonomskih podataka STRANICA 38 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 39 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 40 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 41 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 42 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 43 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.1. – Izbor metiera za uzorkovanje STRANICA 44 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.2. – Opis metiera koji se objedinjavaju Zatraženo izuzeće Zatraženo izuzeće Zatraženo izuzeće Zatraženo izuzeće Zatraženo izuzeće Zatraženo izuzeće PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 45 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.3. – Planirana putovanja po metieru STRANICA 46 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 47 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.4. – Strategija uzorkovanja metiera STRANICA 48 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 49 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 50 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 51 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.5. – Intenzitet uzrokovanja dužinskih sastava (svi metieri zajedno) STRANICA 52 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 53 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 54 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 55 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 56 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 57 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.C.6. – Ostvareno uzorkovanje dužine uloga, iskrcaja i odbačenih ulova po metieru i vrsti Tablica III.E.1. – Stokovi za uzorkovanje i odstupanja STRANICA 58 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 59 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.E.2. – Dugoročni plan uzrokovanja varijabli stoka STRANICA 60 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.E.3. – Intenzitet uzorkovanja varijabli stoka PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 61 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 62 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 63 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 64 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 65 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 66 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 67 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.F.1. – Strategija prikupljanja podataka transverzalnih varijabli STRANICA 68 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica III.F.2. – Faktori konverzije Tablica III.G.1. – Popis istraživanja PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 69 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica IV.A.1 – Opći pregled akvakulturnih aktivnosti Tablica IV.A.2 – Populacijski segmenti za prikupljanje akvakulturnih podataka STRANICA 70 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica IV.A.3 – Startegija uzorkovanja – Sektor akvakulture PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 71 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 72 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 73 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 74 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 75 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 76 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 77 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 78 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 79 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE STRANICA 80 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 81 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica IV.B.1 – Riboprerađivačka industrija – Populacijski segmenti za prikupljanje ekonomskih podataka Tablica IV.B.2 – Startegija uzorkovanja – Riboprerađivačka industrija STRANICA 82 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 83 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica V.1 – Indikatori za procjenu učinaka ribolovonog sektora na morski ekosustav STRANICA 84 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PRILOG IV Financijski obrasci Nacionalnog programa prikupljanja podataka o ribarstvu Republike Hrvatske za 2014. – 2016. godinu usklađeni s Uredbom Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku Detaljni fi nancijski obrasci predviđenog godišnjeg proračuna Nacionalni program prikupljanja podataka o ribarstvu Republike Hrvatske za 2014. – 2016. godinu INDIKATIVNI TROŠAK PROGRAMA Godina Planirani opravdani troškovi Maksimalni fi nancijski doprinos Europske unije 2014. 8.439.689,89 kn 6.751.751,91 kn 2015. 8.439.689,89 kn 6.751.751,91 kn 2016. 8.439.689,89 kn 6.751.751,91 kn UKUPNO 25.319.069,67 kn 20.255.255,74 kn *navedeni iznosi su iskazani bez PDV-a Dodatna pojašnjenja koja navodi Republika Hrvatska MODUL SEKCIJA POJAŠNJENJA / KOMENTARI A – Procjena sektora ribarstva A1-T Transverzalne varijable A2 - Biološke varijable A3 - Znanstvena istraživanja na moru A1-E Ekonomske varijable A1+A2+A3 Troškovi upravljanja i kori štenja podataka B – Procjena ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade B1 – Sektor uzgoja B2 – Sektor prerade C – Procjena učinaka ribolovnog sektora na morski ekosustav Koordinacija i podrška za znanstve no savjetovanje Opći komentari PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 85 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Plaća po radnom danu** Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka*** Čovjek/dan Intervjui i upitnici UR 264.970,38 kn Tehničar 3 0 kn - kn Tehničar 2 0 kn - kn Tehničar 1 328 kn 807 264.970,38 kn IZOR Znanstvenik Viši zn. suradnik Znanstvenik Znanstveni suradnik Tehničar Načelnik službe Tehničar Viši savjetnik Ukupno 0 264.970,38 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu *** Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat) Napomena: Aktivnost "Intervjui i upitnici" uključuje svo dodatno vrijeme provedeno u svrhu sakupljanju podataka (izvanterenske aktivnosti) Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 1 1 3 150,00 kn 426,33 kn 172,00 kn 1.450,99 kn 5 2 1,5 120,00 kn 278,00 kn 3.142,00 kn 7.312,00 kn 7 2 1,5 150,00 kn 175,00 kn 6.134,00 kn 9.809,00 kn Ukupno 18.571,99 kn Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 313.727,74 kn 12 60 20% 12.549,11 kn 35.910,95 kn 6 36 5% 299,26 kn Ukupno 12.848,37 kn Teren - prikupljanje podataka (M.Ž.) NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE A - Procjena sektora ribarstva A1-E (Ekonomske varijable) Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Radno mjesto gradacija Troškovi osoblja (HRK) Ukupan iznosKvalifikacije* Multi-Flex server Završni sastanak u Zagrebu Pripremni sastanak za prikupljanje podataka Putni troškovi (HRK) Troškovi trajne opreme (HRK) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Svrha i odredište Prijenosno računalo (5 kom) UR STRANICA 86 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 100.000,00 kn 200.000,00 kn Ukupno 300.000,00 kn 264.970,38 kn 18.571,99 kn 12.848,37 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 596.390,74 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Stručnjak ekonomist Troškovi podugovaranja Opis Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi osoblja 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). UR Razvoj baze podataka UR Opis IZOR Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Troškovi podugovaranja (HRK) SVEUKUPNO HRK SAŽETAK Putni troškovi Troškovi trajne opreme Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 87 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Plaća po radnom danu** Čovjek/dan Ribarnice Intervjui i upitnici Ukupno vrijeme UR 0 0 10 3.219,35 kn Tehničar 3 0 kn - kn Tehničar 2 378 kn 5 1.889,10 kn Tehničar 1 266 kn 5 1.330,25 kn IZOR 0,00 0 0 - kn Znanstvenik Viši zn. suradnik 0 kn - kn Znanstvenik Znanstveni suradnik 0 kn - kn Tehničar Načelnik službe 0 kn - kn Tehničar Viši savjetnik 0 kn - kn Ukupno 0,00 0 10 3.219,35 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu *** Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat) Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 1 3 3 150,00 kn 316,00 kn 952,00 kn 3.796,00 kn 1 3 2 150,00 kn 275,00 kn 1.124,00 kn 2.774,00 kn 1 3 2 150,00 kn 250,00 kn 968,00 kn 2.468,00 kn 1 2 1 150,00 kn 150,00 kn 108,00 kn 408,00 kn Ukupno 9.446,00 kn Iznos (bez PDV a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 313.727,74 kn 12 60 35% 21.960,94 kn 35.910,95 kn 6 36 5% 299,26 kn Ukupno 22.260,20 kn Troškovi trajne opreme (HRK) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Sastanak - Tribunj, Zadar Multi-Flex server UR Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Prijenosno računalo (5 kom) Dubrovnik-Korčula Ukupan iznosŠifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Svrha i odredište Putni troškovi (HRK) Napomena: Aktivnost "Intervjui i upitnici" uključuje svo dodatno vrijeme provedeno u svrhu sakupljanju podataka (izvanterenske aktivnosti) (npr. vrijeme utrošeno na obradu uzoraka) Sastanak - Poreč, Rijeka Sastanak - Split REGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE A - Procjena sektora ribarstva A1-T (Transverzalne varijable) Troškovi osoblja (HRK) Radno mjesto gradacijaKvalifikacije* Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka*** STRANICA 88 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 50.000,00 kn Ukupno 50.000,00 kn 3.219,35 kn 9.446,00 kn 22.260,20 kn kn 50.000,00 kn 84.925,55 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Troškovi podugovaranja (HRK) Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis SVEUKUPNO HRK Troškovi podugovaranja Opis UR Troškovi trajne opreme Razvoj baze podataka Putni troškovi Troškovi osoblja SAŽETAK PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 89 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Plaća po radnom danu** Čovjek/dan Ribarnice Praćenje na moru/rijeci Intervjui i upitnici Ukupno vrijeme IZOR 771 - - 807 417.900 kn koća znan. kat. I 1.400 kn - - - - 0 kn koća znan. kat. II 900 kn - - - - 0 kn koća djelatnik kat. III 500 kn 240 240 120.000 kn vrša škamp znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn vrša škamp znan. kat. II 900 kn - 0 kn vrša škamp djelatnik kat. III 500 kn 24 24 12.000 kn plivarica znan. kat. I 1.400 kn - - - - 0 kn plivarica znan. kat. II 900 kn - - - - 0 kn plivarica djelatnik kat. III 500 kn 108 108 54.000 kn priobalje znan. kat. I 1.400 kn - - - - 0 kn priobalje znan. kat. II 900 kn - - - - 0 kn priobalje djelatnik kat. III 500 kn 232 232 116.000 kn parangal znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn parangal znan. kat. II 900 kn - 0 kn parangal djelatnik kat. III 500 kn 48 48 24.000 kn vrša jastog znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn vrša jastog znan. kat. II 900 kn - 0 kn vrša jastog djelatnik kat. III 500 kn 24 24 12.000 kn tuna znan. kat. I 1.400 kn - - 0 kn tuna znan. kat. II 900 kn - - - 0 kn tuna djelatnik kat. III 500 kn 50 50 25.000 kn tuna parangal znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn tuna parangal znan. kat. II 900 kn - 0 kn tuna parangal djelatnik kat. III 500 kn 10 10 5.000 kn iglun parangal znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn iglun parangal znan. kat. II 900 kn - 0 kn iglun parangal djelatnik kat. III 500 kn 5 5 2.500 kn ekstra plava riba djelatnik kat. III 500 kn 20 20 10.000 kn ekstra ostala djelatnik kat. III 500 kn 10 10 5.000 kn admin. podrška 900 kn 36 32.400 kn Ukuni iskrcaj 771 - - 807 417.900 kn IZOR - 304 - 340 193.400 kn koća znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn koća znan. kat. II 900 kn - 0 kn koća djelatnik kat. III 500 kn 100 100 50.000 kn plivarica znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn plivarica znan. kat. II 900 kn - 0 kn plivarica djelatnik kat. III 500 kn 96 96 48.000 kn priobalje znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn priobalje znan. kat. II 900 kn - 0 kn priobalje djelatnik kat. III 500 kn 56 56 28.000 kn tuna znan. kat. I 1.400 kn 10 10 14.000 kn tuna znan. kat. II 900 kn - 0 kn tuna djelatnik kat. III 500 kn 24 24 12.000 kn tuna parangal znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn tuna parangal znan. kat. II 900 kn - 0 kn tuna parangal djelatnik kat. III 500 kn 14 14 7.000 kn iglun parangal znan. kat. I 1.400 kn - 0 kn iglun parangal znan. kat. II 900 kn - 0 kn iglun parangal djelatnik kat. III 500 kn 4 4 2.000 kn admin. podrška 900 kn 36 32.400 kn Ukupni odbačeni ulov - 304 - 340 193.400 kn IZOR znan. kat I 0 kn - 0 kn znan. kat. II 0 kn - 0 kn djelatnik kat. III 0 kn - 0 kn Rekreacijski ribolov - - - - 0 kn PILOT STUDIJE 1. MISC SPO/MOL 0 0 -> alati za prikupljanje morskih organizama 53.015 kn 2. MISC CEP 0 0 -> osti za glavonošce 53.015 kn 3. LHP-LHM CEP 0 0 0 -> povraz s kukom za lov glavonožaca 53.015 kn 4. LHP-LHM FIF 0 0 0 -> povrazi 53.015 kn 5. Rekreacijski ribolov – jegulja 53.015 kn Ukupno pilot studije 265.074 kn Ukupno 771 304 - 1.147 611.300 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu *** Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat) Napomena: Aktivnosti "Ribarnice", "Praćenje na moru/rijeci" i "Intervjui i upitnici" uključuju svo dodatno vrijeme provedeno u svrhu sakupljanju podataka (izvanterenske aktivnosti) Podsekcija Iskrcaji uključuje vrijeme posvećeno prikupljanju podataka istraživanjem stvarnog iskrcaja, ali i istovremenim uzorkovanjem. Podsekcija Odbačeni ulov uključuje vrijeme posvećeno prikupljanju podataka koje se odnosi samo na aktivnost procjene / evaluacije odbačenog ulova Is kr ca j Re kr ea ci js k i r ib ol ov O db ač en i u lo v Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća REGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE A - Procjena sektora ribarstva A2 - Biološke varijable Ukupan iznos Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka*** Po ds ek ci ja Troškovi osoblja (HRK) Kvalifikacije* Radno mjesto Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) STRANICA 90 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Kvalifikacije Radno mjesto Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Broj osoba Broj dana na moru Dnevnica Ukupno IZOR Znanstvenik znanstveni savjetnik Znanstvenik Znanstveni suradnik Tehničar stručni suradnik Tehničar 0,00 kn Ukupno 0,00 kn Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 886.225,00 kn 36 2,0 1,50 150,00 kn 59.400,00 kn 59.400,00 kn 13 2,0 2,0 150,00 kn 23.400,00 kn 23.400,00 kn 24 2,0 2,0 550,00 kn 62.400,00 kn 62.400,00 kn 12 2,0 2,0 550,00 kn 31.200,00 kn 33.000,00 kn vrša škamp sa spavanjem 6 2,0 2,0 550,00 kn 22.800,00 kn 22.800,00 kn 18 2,0 1,0 150,00 kn 14.400,00 kn 19.800,00 kn 18 2,0 2,0 550,00 kn 50.400,00 kn 50.400,00 kn 24 2,0 2,0 150,00 52.800,00 kn 52.800,00 kn plava riba -ekstra uzorkovanje 10 2,0 1,0 150,00 13.000,00 kn 13.000,00 kn bijela riba extra uzorkovanje 10 1,0 1,0 150,00 8.500,00 kn 8.500,00 kn 43 2,0 2,0 150,00 kn 86.350,00 kn 86.350,00 kn 6 2,0 2,0 150,00 kn 9.900,00 kn 9.900,00 kn 15 2,0 2,0 550,00 kn 59.400,00 kn 59.400,00 kn 8 2,0 2,0 550,00 kn 25.500,00 kn 25.500,00 kn parangal komiža spavanje 6 2,0 2,5 550,00 kn 21.000,00 kn 21.000,00 kn vrša komiža spavanje 6 2,0 2,5 550,00 kn 21.000,00 kn 21.000,00 kn parangal bez spavanja 6 2,0 1,5 150,00 kn 6.900,00 kn 6.900,00 kn 30 1,5 1 150,00 kn 29.850,00 kn 29.850,00 kn 19 2,0 2 150,00 kn 46.400,00 kn 43.400,00 kn 20 1,5 2,00 550,00 kn 29.000,00 kn 29.000,00 kn parangal tuna more 7 1,0 2,00 150,00 kn 4.900,00 kn 4.900,00 kn parangal tuna ribarnica 5 1,0 1,00 150,00 kn 2.750,00 kn 2.750,00 kn parangal iglun more 2 1,5 2,00 150,00 kn 1.900,00 kn 1.900,00 kn parangal iglun ribarnica 5 1,5 1,00 150,00 kn 3.625,00 kn 3.625,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje na moru koća 56.250,00 kn 56.250,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje s kraja koća 30.000,00 kn 30.000,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje vrša 3.000,00 kn 3.000,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje na moru plivarica 36.000,00 kn 36.000,00 kn naknada ribart za uzorkovanje s kraja plivarica 18.000,00 kn 18.000,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje na moru priobalci 14.000,00 kn 14.000,00 kn naknada ribart za uzorkovanje s kraja priobalci 29.000,00 kn 29.000,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje vrša 3.000,00 kn 3.000,00 kn naknada ribaru za uzorkovanje parangali 3.000,00 kn 6.000,00 kn 886.225,00 kn tuna-putovanje na ribarnicu sa spavanjem IZOR Svrha i odredište koća-putovanje na ribarnicu sa spavanjem tuna-putovanje na brod sa spavanjem tuna--putovanje na brod plivarica-putovanje ribarnica sa spavanjem plivarica-brod bez spavanja priobalje-putovanje na brod priobalje-putovanje na ribarnicu sa spavanjem Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. priobalje-putovanje na brod sa spavanjem priobalje-putovanje na ribarnicu Naknade za dane provedene na moru (HRK) Naknade za dane provedene na moru mogu se isplatiti nezavisno od troškova osoblja ili uključeno u osnovnu plaću. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenja. Putni troškovi (HRK) plivarica-putovanje ribarnica koća-putovanje na brod sa spavanjem tuna--putovanje na ribarnicu koća-putovanje na ribarnicu koća-putovanje na brod Ukupno PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 91 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 80.000,00 kn 12 36 100% 26.666,67 vaga za istraživački brod 43.000,00 kn 12,0 60 100% 8.600,00 35.266,67 Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno 500,00 kn 6 3.000,00 kn mjerač oka i tega mreže 20.000,00 kn 3 60.000,00 kn ihtimetar elektronski 100.000,00 kn 2 200.000,00 kn pomično mjerilo (tune) 200,00 kn 2 400,00 kn 700,00 kn 10 7.000,00 kn binokularna lupa 80.000,00 kn 2 160.000,00 kn vaga mala 150,00 kn 6 900,00 kn 2,00 kn 2500 5.000,00 kn putni frižider veliki 1.500,00 kn 2 3.000,00 kn putni frižideri 200,00 kn 4 800,00 kn vrećice za otolite 0,15 kn 2000 300,00 kn 280,00 kn 10 2.800,00 kn ependorfice 2,40 kn 1500 3.600,00 kn škarice, štipaljke, skalpeli 200,00 kn 50 10.000,00 kn kemikalije za čuvanje uzoraka 115,00 kn 80 9.200,00 kn kemikalije za uklapanje 1.500,00 kn 3 4.500,00 kn brusni papir 8,00 kn 500 4.000,00 kn 250,00 kn 45 11.250,00 kn rukavice debele 100,00 kn 25 2.500,00 kn papirnati ručnici 120,00 kn 20 2.400,00 kn Uzorci ribe oslić 50,00 kn 100 5.000,00 kn trlja 35,00 kn 50 1.750,00 kn muzgavac 25,00 kn 200 5.000,00 kn škamp 100,00 kn 50 5.000,00 kn srdela 20,00 kn 150 3.000,00 kn inćun 20,00 kn 150 3.000,00 kn skuša 80,00 kn 30 2.400,00 kn lokarda 25,00 kn 30 750,00 kn sarun 25,00 kn 30 750,00 kn kozica 70,00 kn 15 1.050,00 kn hobotnica 100,00 kn 100 10.000,00 kn list 100,00 kn 45 4.500,00 kn gira 25,00 kn 100 2.500,00 kn tuna 80,00 kn 450 36.000,00 kn iglun 80,00 kn 120 9.600,00 kn Ukupno 580.950,00 kn Ukupan iznos (bez PDV-a) Ukupno 611.300,00 kn 0,00 kn 886.225,00 kn 35.266,67 kn 580.950,00 kn 0,00 kn Pilot studije 265.074,18 kn 2.378.815,85 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013.godinu EUR HRK 1 7,573548 PC (10 komada, jedinična vrijednost 8.000,00 kn) Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Troškovi trajne opreme (HRK) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. vage ručne 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). rukavice kese za uzorke flakoni za otolite IZOR ihtiometri obični SVEUKUPNO HRK Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi podugovaranja Troškovi osoblja Naknade za dane provedene na moru Putni troškovi Troškovi trajne opreme SAŽETAK Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Opis Troškovi podugovaranja (HRK) Opis Ukupno IZOR STRANICA 92 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA NAZIV ISTRAŽIVANJA* Zona GSA17 Kvartal Kv. 2 2014. godina Plaća po radnom danu** Čovjek/dan Znanstvenik znan. kat. I 1.400 kn 1,00 2,00 2,00 5,00 7.000,00 kn Znanstvenik znan. kat. II 900 kn 20,00 2,00 12,00 34,00 30.600,00 kn Tehničar djelatnik kat. III 500 kn 140,00 1,00 220,00 361,00 180.500,00 kn Ukupno 161,00 5,00 234,00 400,00 218.100,00 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu *** Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat) **** Uključuje vrijeme pripreme za koordinatora istraživanja (maksimalno 5 dana) i regulacijsko vrijeme Kvalifikacije Radno mjesto Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Broj osoba Broj dana na moru Dnevnica Ukupno Znanstvenik znan. kat. I 1 1 150,00 kn 150,00 kn Znanstvenik znan. kat. II 1 20 150,00 kn 3.000,00 kn Tehničar djelatnik kat. III 7 20 150,00 kn 21.000,00 kn Ukupno 24.150,00 kn Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 2 2 4 150,00 kn 670,00 kn 1.940,00 kn 1.940,00 kn kn Ukupno 1.940,00 kn Naziv plovila Duljina Snaga motora Tonaža Posada 25.000,00 kn 2.000,00 kn 8.000,00 kn Trošak po danu 35.000,00 kn 20 Ukupno 700.000,00 kn Trošak najma Broj dana upotrebe REGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE Svrha i odredište 36,0 m 895 kw Troškovi plovila (HRK) Za znanstvena istraživanja na moru, uključujući i istraživanja koja provode ovlaštena plovila, prihvatljivi su troškovi najma i ostali operativni troškovi. Ovi troškovi, kao i karakteristike plovila moraju biti definirani. Za plovila u vlasništvu države članice ili partnera prihvatljivi su samo operativni troškovi. Troškovi kao što su održavanje, troškovi pogona, poboljšanja i neizravni troškovi (kao što su osposobljavanje za sigurnost na brodu) nisu prihvatljivi. Troškovi vezani uz posadu uključuju plaće i druge socijalne troškove posade te hranu. Troškovi vezani uz plovilo uključuju troškove kao što su lučke pristojbe, najam opreme za rad te osiguranje plovila. Karakteristike plovila Kometari / primjedbe 7 A - Procjena sektora ribarstva A3 - Znanstvena istraživanja na moru Naknade za dane provedene na moru (HRK) Naknade za dane provedene na moru mogu se isplatiti nezavisno od troškova osoblja ili uključeno u osnovnu plaću. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenja. Troškovi osoblja (HRK) Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća * Odabrati naziv istraživanja s popisa sukladno Prilogu IX Odluke Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. kojom se usvaja višegodišnji program Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o sektoru ribarstva za razdoblje 2011. – 2013. Međunarodno istraživanje koćarskih područja Sredozemnog mora - MEDITS ukrcaj/iskrcaj sa broda 336 Troškovi vezani uz plovilo Najam i/ili operativni troškovi po danu Gorivo i maziva ulja BIOS DVA Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Trošak po danu i broj dana upotrebe prema dr. sc. Nedi Vrgoču Troškovi vezani uz posadu Putni troškovi (HRK) Dodatni sati / dani povezani s vremenom na moru**** Sati / dani posvećeni obradi uzoraka Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Vrijeme na moru (sati / dani) *** Ukupno vrijeme (praćenje na moru/rijeci) Ukupan iznosKvalifikacije* Radno mjesto PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 93 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 43.401,00 0,6 60 100% 434,01 10.000,00 6 36 100% 1.666,67 Ukupno 2.100,68 Jedinična cijena (bez PDV-a) EUR Količina Ukupno 13000 1 98.456,12 kn 20 10 1.514,71 kn 15 10 1.136,03 kn 5 15 568,02 kn 0,5 1000 3.786,77 kn 120 3 2.726,48 kn Kemikalije (alkohol, ) 700 1 5.301,48 kn mrežne sonde (SIMRAD ITI) 366000 1 366.000,00 kn košara za sortiranje ribe 10,00 20 1.514,71 kn Ostalo 500,00 1 3.786,77 kn Ukupno 484.791,10 kn Ukupan iznos (bez PDV-a) Ukupno 0,00 kn 218.100,00 kn 24.150,00 kn 1.940,00 kn 700.000,00 kn 2.100,68 kn 484.791,10 kn 0,00 kn 1.431.081,78 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu EUR HRK 1 7,573548 Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Opis SVEUKUPNO HRK SAŽETAK Troškovi osoblja Naknade za dane provedene na moru Putni troškovi Troškovi plovila Troškovi trajne opreme Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi podugovaranja Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Troškovi podugovaranja (HRK) 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis pridnena povlačna mreža Škarice-štipaljke-skalpeli-noževi za skalpele papirnati ručnici rukavice grube plastične kese za uzorke flakoni (pakovanje 1000) Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Troškovi trajne opreme (HRK) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) mikroskop vaga brodska precizna STRANICA 94 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA NAZIV ISTRAŽIVANJA* Zona GSA17 Kvartal Kv. 3 2014. godina Plaća po radnom danu** Čovjek/dan Znanstvenik znan. kat. I 1.400,00 kn 30 5 80 115 161.000,00 kn Znanstvenik znan. kat. II 900,00 kn 60 - - 60 54.000,00 kn Tehničar djelatnik kat. III 500,00 kn 90 - 165 255 127.500,00 kn Tehničar djelatnik kat. III (tehničko-infor. podrška) 500,00 kn 70 70 35.000,00 kn Ukupno 180,00 5,00 315,00 500,00 377.500,00 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu *** Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat) **** Uključuje vrijeme pripreme za koordinatora istraživanja (maksimalno 5 dana) i regulacijsko vrijeme Kvalifikacije Radno mjesto Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Broj osoba Broj dana na moru Dnevnica Ukupno Znanstvenik znan. kat. I 1 30 150,00 kn 4.950,00 kn Znanstvenik znan. kat. II 2 30 150,00 kn 9.000,00 kn Tehničar djelatnik kat. III 3 30 150,00 kn 14.850,00 kn Ukupno 28.800,00 kn Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 5 1 1 150,00 kn 650,00 kn 3.800,00 kn kn Ukupno 3.800,00 kn Naziv plovila Duljina Snaga motora Tonaža Posada 25.000,00 kn 2.000,00 kn 8.000,00 kn Trošak po danu 35.000,00 kn 30 Ukupno 1.050.000,00 kn Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. 36,0 m 895 kw Najam i/ili operativni troškovi po danu Gorivo i maziva ulja BIOS DVA Troškovi vezani uz posadu Broj dana upotrebe Troškovi vezani uz plovilo Za znanstvena istraživanja na moru, uključujući i istraživanja koja provode ovlaštena plovila, prihvatljivi su troškovi najma i ostali operativni troškovi. Ovi troškovi, kao i karakteristike plovila moraju biti definirani. Za plovila u vlasništvu države članice ili partnera prihvatljivi su samo operativni troškovi. Troškovi kao što su održavanje, troškovi pogona, poboljšanja i neizravni troškovi (kao što su osposobljavanje za sigurnost na brodu) nisu prihvatljivi. Troškovi vezani uz posadu uključuju plaće i druge socijalne troškove posade te hranu. Troškovi vezani uz plovilo uključuju troškove kao što su lučke pristojbe, najam opreme za rad te osiguranje plovila. Trošak najma Kometari / primjedbe * Odabrati naziv istraživanja s popisa sukladno Prilogu IX Odluke Komisije 2010/93/EU od 18. prosinca 2009. kojom se usvaja višegodišnji program Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka o sektoru ribarstva za razdoblje 2011. – 2013 A - Procjena sektora ribarstva A3 - Znanstvena istraživanja na moru Ukupan iznos Putni troškovi (HRK) Troškovi plovila (HRK) Ukupno vrijeme (praćenje na moru/rijeci) Karakteristike plovila ukrcaj i iskrcaj s broda Svrha i odredište Kvalifikacije* Radno mjesto Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća REGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE Dodatni sati / dani povezani s vremenom na moru**** Sati / dani posvećeni obradi uzoraka Naknade za dane provedene na moru (HRK) 336 Naknade za dane provedene na moru mogu se isplatiti nezavisno od troškova osoblja ili uključeno u osnovnu plaću. Ukoliko je potrebno, navesti pojašnjenja. Mediteransko akustično istraživanje - MEDIAS Vrijeme na moru (sati / dani) *** Troškovi osoblja (HRK) PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 95 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 43.401,00 kn 1,0 60 100% 723,35 kn pelagijska koća 91.423,00 kn 1,0 60 100% 1.523,72 kn 15.000,00 kn 12,0 36 100% 5.000,00 kn 10.000,00 kn 6,0 36 100% 1.666,67 kn Ukupno 8.913,73 kn Jedinična cijena (bez PDV-a) EUR Količina Ukupno 5000 1 37.867,74 kn 1 30.000,00 kn 2 300,00 kn 5 600,00 kn 4 400,00 kn 30 300,00 kn epruvete za mikrocentrifugu 3*1000 1.500,00 kn stalak za kivete 25 2.750,00 kn IT oprema (hardware i/ili software - licenca ECHOVIEW) 1 18.000,00 kn servisiranje mjerne opreme (vaga) 8.000,00 kn metler laboratorijska vaga 1 16.000,00 kn dodatna frekvencija eho sondera (120 kHz) 1 190.000,00 kn 2 60.000,00 kn Ukupno 365.717,74 kn Ukupan iznos (bez PDV-a) 27.000,00 kn Ukupno 27.000,00 kn 377.500,00 kn 28.800,00 kn 3.800,00 kn 1.050.000,00 kn 8.913,73 kn 365.717,74 kn 27.000,00 kn 1.861.731,47 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu EUR HRK 1 7,573548 CTD sonda (kalibracija) SVEUKUPNO HRK SAŽETAK Troškovi osoblja Naknade za dane provedene na moru Putni troškovi Troškovi plovila Troškovi trajne opreme Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi podugovaranja Troškovi podugovaranja (HRK) Opis Angažman vanjskog suradnika za MEDIAS Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). mjerne užetnice za čeličnu užad ribarskog vitla papirnati ručnici rukavice laboratorijske kese za uzorke plastične Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Opis popravak mreže škarice, štipaljke, skalpeli 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). mikroskop USB Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Troškovi trajne opreme (HRK) brodska vaga precizna PC (2 KOM) STRANICA 96 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL 2014. godina Plaća po radnom danu** Vrijeme posvećeno korištenju podataka*** Čovjek/dan Razvoj baze podataka Obrada podataka Korištenje podataka UR - - - 185 62.346,82 kn Tehničar 3 685,78 kn 3 2.057,34 kn Tehničar 2 488,94 kn 30 14.668,20 kn Tehničar 1 300,14 kn 152 45.621,28 kn IZOR 274 715 162 1.161 769.200,00 kn koća znan. kat. I 1.400 kn 2 10 20 32 44.800,00 kn koća znan. kat. II 900 kn 10 30 10 50 45.000,00 kn koća djelatnik kat. III 500 kn 250 250 125.000,00 kn plivarica znan. kat. I 1.400 kn - 0,00 kn plivarica znan. kat. II 900 kn 7 35 45 87 78.300,00 kn plivarica djelatnik kat. III 500 kn 156 156 78.000,00 kn priobalje znan. kat. I 1.400 kn 2 15 30 47 65.800,00 kn priobalje znan. kat. II 900 kn 10 30 15 55 49.500,00 kn priobalje djelatnik kat. III 500 kn 102 102 51.000,00 kn tuna znan. kat. I 1.400 kn 2 6 10 18 25.200,00 kn tuna znan. kat. II 900 kn - 0,00 kn tuna djelatnik kat. III 500 kn 5 60 20 85 42.500,00 kn tun par znan. kat. I 1.400 kn 1 5 5 11 15.400,00 kn tun par znan. kat. II 900 kn - 0,00 kn tun par djelatnik kat. III 500 kn 2 10 5 17 8.500,00 kn ig par znan. kat. I 1.400 kn 1 1 1 3 4.200,00 kn ig par znan. kat. II 900 kn - 0,00 kn ig par djelatnik kat. III 500 kn 2 5 1 8 4.000,00 kn baza znan. kat. II 900 kn 20 20 18.000,00 kn baza djelatnik kat. III 500 kn 210 210 105.000,00 kn admin. podrska 900 kn 10 9.000,00 kn Ukupno 274 715 162 1.346 831.546,82 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu. Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat). *** Vrijeme posvećeno korištenju podataka ograničeno je kako bi se podržala znanstvena analiza kao osnova za savjetovanje u upravljanju ribarstvom (prema Višegodišnjem programu Europske unije) Napomena: Upravljanje podacima uključuje unos podataka, kontrolu kvalitete i obradu podataka Korištenje podataka uključuje procjene bioloških parametara, izradu skupova podataka (za procjenu stoka, bioekonomsko modeliranje i ostalo) i znanstvenu analizu Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno IZOR 10 3,0 1,5 150,00 kn 2.280,00 kn 29.550,00 kn 20 2 2 150,00 kn 2.280,00 kn 52.350,00 kn Ukupno 81.900,00 kn Iznos (bez PDV a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 313.727,74 kn 12 60 35% 21.960,94 kn Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Troškovi trajne opreme (HRK) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) UR Multi-Flex server NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE A - Procjena sektora ribarstva SEKCIJA A1-E (Ekonomske varijable) i A1-T (Transverzalne varijable) A2 - Biološke varijable A3 - Znanstvena istraživanja na moru Putni troškovi (HRK) koordinacijski sastanci s ribarima UR koordinacijski sastanci (Zagreb) Svrha i odredište Troškovi upravljanja i korištenja podataka Troškovi osoblja (HRK) Kvalifikacije* Radno mjesto - gradacija Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Vrijeme posvećeno upravljanju podacima Ukupan iznosUkupno vrijeme Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 97 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 35.910,95 kn 6 36 50% 2.992,58 kn 30.000,00 kn 12 36 100% 10.000,00 kn 46.677,39 kn 12 36 100% 15.559,13 kn 31.377,26 kn 12 36 100% 10.459,09 kn 17.769,00 kn 12 36 100% 5.923,00 kn 16.000,00 kn 12 36 100% 5.333,33 kn 16.000,00 kn 12 36 100% 5.333,33 kn Ukupno 77.561,40 kn Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 200.000,00 kn 100.000,00 kn Ukupno 300.000,00 kn 831.546,82 kn 81.900,00 kn 77.561,40 kn 0,00 kn 300.000,00 kn 1.291.008,22 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. besprekidno napajanje (UPS)*3 kom notebook 2 kom PC 2kom aplikacijski server IZOR bazni server Prijenosno računalo (5 kom) server za mrežnu pohranu Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis IZOR Troškovi trajne opreme Opis UR PODUGOVOR ZA STATISTIKU Razvoj baze podataka Troškovi podugovaranja (HRK) Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme SVEUKUPNO (HRK) SAŽETAK Troškovi osoblja Putni troškovi Troškovi podugovaranja REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Plaća po radnom danu** Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka*** Vrijeme posvećeno korištenju podataka*** Čovjek/dan Intervjui i upitnici Razvoj baze podataka Obrada podataka Korištenje podataka*** UR Tehničar 3 0 kn - 0,00 kn Tehničar 2 0 kn - 0,00 kn Tehničar 1 298 kn 631 187.842,39 kn Ukupno 0 0 0 0 631 187.842,39 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu. Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat). *** Vrijeme posvećeno korištenju podataka ograničeno je kako bi se podržala znanstvena analiza kao osnova za savjetovanje u upravljanju ribarstvom (prema Višegodišnjem programu Europske unije) Napomena: Upravljanje podacima uključuje unos podataka, kontrolu kvalitete i obradu podataka Korištenje podataka uključuje procjene bioloških parametara, izradu skupova podataka (za procjenu stoka, bioekonomsko modeliranje i ostalo) i znanstvenu analizu Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Kvalifikacije* Radno mjesto - gradacija Vrijeme posvećeno upravljanju podacima*** NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE Troškovi osoblja (HRK) B1 - Sektor uzgoja B - Procjena ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade Ukupno vrijeme Ukupan iznos STRANICA 98 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 1 3 1 150,00 kn 150,00 kn 450,00 kn 1 3 2 150,00 kn 234,09 kn 467,34 kn 1.871,88 kn 1 2 1 75,00 kn 75,00 kn 276,02 kn 426,02 kn 1 3 1 75,00 kn 75,00 kn 275,03 kn 500,03 kn 1 2 1 75,00 kn 75,00 kn 46,40 kn 196,40 kn 1 2 2 150,00 kn 240,00 kn 1.087,25 kn 2.047,25 kn 1 1 1 75,00 kn 75,00 kn 64,00 kn 139,00 kn 1 2 1 - kn - kn 20,00 kn 20,00 kn Ukupno 5.650,58 kn Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 313.727,74 kn 12 60 5% 3.137,28 kn 35.910,95 kn 6 36 5% 299,26 kn Ukupno 3.436,54 kn Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 50.000,00 kn 50.000,00 kn 187.842,39 kn 5.650,58 kn 3.436,54 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 246.929,51 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Troškovi trajne opreme (HRK) Prijenosno računalo (5 kom) Razvoj baze podataka DGPA Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Opis SVEUKUPNO HRK Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme Troškovi trajne opreme Troškovi osoblja Putni troškovi DCF prikupljanje podataka - Ogulin, Troškovi podugovaranja DCF prikupljanje podataka - Daruvar, DCF prikupljanje podataka - N.Marof, SAŽETAK 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis Multi-Flex server NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE DCF prikupljanje podataka - Pokupje Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Troškovi podugovaranja (HRK) DCF prikupljanje podataka - Ston DCF prikupljanje podataka - Sišćani, B1 - Sektor uzgoja Svrha i odredište DCF prikupljanje podataka - Končanica DCF prikupljanje podataka - Požega, B - Procjena ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade Putni troškovi (HRK) PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 99 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Plaća po radnom danu** Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka*** Vrijeme posvećeno korištenju podataka*** Men/Days Intervjui i upitnici Razvoj baze podataka Obrada podataka Korištenje podataka UR Tehničar 3 0 kn - 0,00 kn Tehničar 2 0 kn - 0,00 kn Tehničar 1 282 kn 313 88.187,75 kn Ukupno - - - - 313 88.187,75 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu. Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat). *** Vrijeme posvećeno korištenju podataka ograničeno je kako bi se podržala znanstvena analiza kao osnova za savjetovanje u upravljanju ribarstvom (prema Višegodišnjem programu Europske unije) Napomena: Upravljanje podacima uključuje unos podataka, kontrolu kvalitete i obradu podataka Korištenje podataka uključuje procjene bioloških parametara, izradu skupova podataka (za procjenu stoka, bioekonomsko modeliranje i ostalo) i znanstvenu analizu Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća B2 - Sektor prerade B - Procjena ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE Troškovi osoblja (HRK) Ukupan iznosUkupno vrijemeKvalifikacije* Radno mjesto gradacija Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Vrijeme posvećeno upravljanju podacima*** STRANICA 100 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL SEKCIJA 2014. godina Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 313.727,74 kn 12 60 5% 3.137,28 kn 35.910,95 kn 6 36 5% 299,26 kn 3.436,54 kn Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 50.000,00 kn 50.000,00 kn 88.187,75 kn 0,00 kn 3.436,54 kn B - Procjena ekonomske situacije sektora uzgoja i prerade B2 - Sektor prerade Multi-Flex server DGPA Prijenosno računalo (5 kom) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) Opis Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) Troškovi osoblja Svrha i odredište UR Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis Troškovi trajne opreme (HRK) Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Troškovi podugovaranja (HRK) Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE Razvoj baze podataka SAŽETAK Putni troškovi Troškovi trajne opreme Putni troškovi (HRK) PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 101 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 0,00 kn 50.000,00 kn 141.624,29 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,578861 Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme SVEUKUPNO HRK Troškovi podugovaranja REGIJA MODUL 2014. godina Radno mjesto gradacija Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Plaća po radnom danu Vrijeme posvećeno korištenju podataka*** Ukupno vrijeme Ukupan iznos Čovjek/dan Razvoj baze podataka Obrada podataka Korištenje podataka UR 10.988,30 kn Tehničar 3 0 kn 0 0,00 kn Tehničar 2 378 kn 15 5.667,30 kn Tehničar 1 266 kn 20 5.321,00 kn IZOR 24,00 25,00 15,00 64,00 60.600,00 Znanstvenik znan. kat. I 1.400 kn 2,00 15,00 5,00 22,00 30.800,00 kn Znanstvenik znan. kat. II 900 kn 2,00 10,00 10,00 22,00 19.800,00 kn Tehničar djelatnik kat. III 500 kn 20,00 20,00 10.000,00 kn Tehničar Ukupno 24 25 15 64 71.588,30 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu. Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat). *** Vrijeme posvećeno korištenju podataka ograničeno je kako bi se podržala znanstvena analiza kao osnova za savjetovanje u upravljanju ribarstvom (prema Višegodišnjem programu Europske unije) Napomena: Upravljanje podacima uključuje unos podataka, kontrolu kvalitete i obradu podataka Korištenje podataka uključuje procjene bioloških parametara, izradu skupova podataka (za procjenu stoka, bioekonomsko modeliranje i ostalo) i znanstvenu analizu NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE C - Procjena učinaka ribolovnog sektora na morski ekosustav Troškovi osoblja (HRK) Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Vrijeme posvećeno upravljanju podacima Kvalifikacije* STRANICA 102 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE REGIJA MODUL 2014. godina Broj putovanja Broj osoba po putovanju Broj dana po putovanju Dnevnica po osobi (isključujući hotel) Dnevnica po osobi (uključujući hotel) Ukupni putni troškovi prema svrsi i odredištu Ukupno 6 2 2 170,00 kn 1.500,00 kn 5.580,00 kn Ukupno 5.580,00 kn Iznos (bez PDV-a) Broj mjeseci korištenja Razdoblje amortizacije Postotak iskoristivosti za ovu sekciju Ukupno 35.910,95 kn 6 36 30% 1.795,55 kn 16.000,00 kn 12 36 100% 5.333,33 kn 16.000,00 kn 12 36 100% 5.333,33 kn Ukupno 12.462,21 kn Jedinična cijena (bez PDV-a) Količina Ukupno Ukupno Ukupan iznos (bez PDV-a) 50.000,00 kn Ukupno 50.000,00 kn 71.588,30 kn 5.580,00 kn 12.462,21 kn 0,00 kn 50.000,00 kn 139.630,51 kn Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Trajna oprema je oprema koja je uključena u inventar trajnih dobara ili oprema koja se smatra imovinom u skladu s računovodstvenim metodama, pravilima i načelima države članice ili partnera. Razdoblje koji se koristi za izračun prihvatljivog iznosa (broj mjeseci korištenja) započinje sa stvarnim datumom početka programa ili s datumom nabave robe (ukoliko je nakon početka programa) i završava na dan završetak programa ili na kraju godine za koju je proračun predviđen. Razdoblje amortizacije je 36 mjeseci u slučaju računalne opreme u vrijednosti koja ne prelazi 25.000 € / jedinici i 60 mjeseci u slučaju ostale opreme. Putni troškovi moraju biti u skladu s internim pravilima korisnika. Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije (koje se u pravilu daje odobravanjem putovanja u okviru nacionalnog programa, ako su eksplicitno prikazana). Odredišta (samo za godišnje izvješće) moraju biti jasna te se svrha svakog putovanja mora upisati u nastavku sveukupnog obračuna putnih troškova. Prihvatljivi su samo putni troškovi nastali u okviru provedbe nacionalnog programa za prikupljanje podataka. Razvoj baze podataka Podugovor = standardna i ne-inovativna usluga pružena državama članicama i/ili partnerima koji nisu mogućnosti osigurati ove usluge. Troškovi moraju biti detaljno opisani u tekstu programa i prihvatljivi su samo uz suglasnost Komisije (općenito prihvaćanjem nacionalnog programa). Troškovi podugovaranja (HRK) notebook (2 kom) Troškovi trajne opreme (HRK) SVEUKUPNO HRK SAŽETAK Troškovi osoblja Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme UR Prijenosno računalo (5 kom) IZOR Troškovi podugovaranja Putni troškovi Troškovi trajne opreme Opis UR 1. PRIHVATLJIVI potrošni materijal mora biti izravno povezan s prikupljanjem podataka, poput alata, materijala i ostalog pribora potrebnog isključivo za uzorkovanje, mjerenje, određivanje starosti i ostale zadatke koje zahtjeva Uredba (uzorci riba, rezni alati za otolite, mjerne vrpce, mjerne ploče, rukavice, hvataljke, vage, kašete, kutije za uzorke, omotnice (za otolite), kemikalije, popravak mreža, plovci, okovi itd.). 2. NEPRIHVATLJIV je općeniti potrošni materijal, kao što je uredski materijal i ostali pribor koji nije izravno povezan sa znanstvenom djelatnošću prikupljanja podataka (žice, kabeli, čizme, odjeća, baterije, kolica, kante, maramice, baklje, signali, punjači, mobilni telefoni, sigurnosna oprema, automobili, objavljivanje, poštanski troškovi itd.). Opis UR IZOR Troškovi potrošnog materijala i održavanje IT opreme (HRK) sastanci koordinacije-Zagreb C - Procjena učinaka ribolovnog sektora na morski ekosustav Putni troškovi (HRK) Svrha i odredište NADREGIJA: SREDOZEMNO MORE I CRNO MORE PC (2 kom) Opis (u slučaju naplate potraživanja, navesti broj nabavnog računa) PETAK, 26. RUJNA 2014. BROJ 114 – STRANICA 103 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Koordinacijski sastanci 2014. godina KUNA Sastanci i radionice* Trajanje sastanka (dani) Broj sudionika po državi članici koji predstavljaju opravdani trošak Šifre naziva (samo u godišnjem izvješću) Broj osoba prisutnih na sastanku Broj dana provedenih na sastanku Dnevnica Putni troškovi Ukupno 1/ Prikupljanje podataka: nacionalna koordinacija i koordinacija na razini Europske unije Nacionalna koordinacija (prvi sastanak) 2 n/a 2 3 150,00 kn 1.325,37 kn 3.550,74 kn Nacionalna koordinacija (drugi sastanak) 2 n/a 2 3 150,00 kn 1.325,37 kn 3.550,74 kn Sastanak nacionalnih dopisnika 2014-01 1 2 1 2 530,15 kn 6.136,03 kn 7.196,33 kn Sastanak nacionalnih dopisnika 2014-02 1 2 1 2 530,15 kn 6.136,03 kn 7.196,33 kn 2/ Prikupljanje podataka: regionalna koordinacija Regionalni koordinacijski sastanak za Sredozemno i Crno more - rujan 2014., ZAGREB 5 3 3 5 150,00 kn 1.325,37 kn 6.226,11 kn Radionica osposobljavanja za regionalne baze podataka - 2014-1 4 2 Radionica osposobljavanja za regionalne baze podataka - 2014-2 4 2 Radionica osposobljavanja za regionalne baze podataka - 2014-3 4 2 Upravljačka skupina za regionalnu bazu podataka - Mediterranean 3 2 Organizacijska skupina za ekonomsite [PGECON] BERLIN 5 2 2 5 530,15 kn 4.715,00 kn 14.731,48 kn Radionica ekonomista - 1 Gdyan 5 2 2 5 530,15 kn 4.715,00 kn 14.731,48 kn Radionica ekonomista - 2 Den Haag 5 2 1 5 530,15 kn 4.715,00 kn 7.365,74 kn 3/ ICES & ostale skupine za planiranje i radionice povezane s Okvirom za prikupljanje podataka Organizacijska skupina za gospodarski ulov, odbačaj i biološko uzorkovanje (PGCCDBS) 5 2 PGMed 5 2 Radionica o praktičnoj provedbi statistički relevantnih programa uzorkovanja ulova (WKPICS3) 5 2 Istraživačka skupina o praktičnoj provedbi planova uzorkovanja odbačaja (SGPIDS) 5 2 4/ Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom GFCM GFCM sastanak pododbora za ekonomiju i socijalne znanosti (SCESS) 3 2 GFCM sastanak pododbora za statistiku i informacije (SCSI) 3 2 GFCM sastanak pododbora za analizu stoka (SCSA) 3 2 GFCM sastanak pododbora za morski okoliš i ekosistem (SCMEE) 3 2 Radna skupina za analizu stoka male plave ribe i Sredozemnom moru 6 2 2 6 530,15 kn 12.117,68 kn 30.597,13 kn Radna skupina za analizu stoka pridnenih vrsta i hrskavičnjača u Sredozemnom moru 6 2 2 6 530,15 kn 12.117,68 kn 30.597,13 kn Radna skupina za bio-ekonomske analize i modele koje koristi GFCM 4 2 Radna skupina za selektivnost i ribolovnu tehnologiju 3 2 Sastanak stalne radne skupine za metodologiju analize stoka: analiza vremenskih serija 5 2 Radna skupina za završetak TASK 1 & 2 okvira za dostavu podataka 5 2 ICCAT Sastanak za skupine vrsta 5 2 2 7 530,00 kn 12.117,68 kn 31.655,35 kn Stalni odbor za istraživanje i statistiku 5 2 2 7 530,00 kn 12.117,68 kn 31.655,35 kn Radna skupina za metode procjene stoka 4 1 1 6 530,00 kn 12.117,68 kn 15.297,68 kn Procjena stoka - iglun 4 1 Procjena stoka - iglun u Sredozemnom moru 4 2 1 4 530,00 kn 12.117,68 kn 14.237,68 kn Procjena stoka - velikooka tuna 4 1 5/ Grupe za planiranje znanstvenih istraživanja na moru Radna skupina za međunarodna pelegička istraživanja (WGIPS) 5 2 Radna skupina za integraciju istraživanja i okolišnog pristupa (WGISUR) 3 2 Međunarodna radna skupina za istrživanja pridnenom koćom (IBTSWG) 5 2 Istraživačka skupina za kalibraciju akustičkih instrumenata u ribolovnoj znanosti (SGCal) 1 2 Istraživača skupina o standardima u istraživanjima ihtioplanktona (SGSIPS) 5 2 Radna skupina za istraživanja koćom s gredom (WGBEAM) 5 2 Radna skupina o poboljšanju korištenja podataka istraživanja za procjenu i znanstveni savjet (WGISDAA) 3 2 Radionica za identifikaciju larve porodice Clupeidae (WKIDCL) 5 2 Radionica za DATRAS podatke, prioritete i provjere (WKDRP) 3 2 Radna skupina za istraživanja škampa (SGNEPS) 5 2 Radionica SSGESST predsjedavajućih stručnih skupina 2 2 Koordinacijski sastanak za MEDITS - Radna skupina 5 2 2 7 530,15 kn 12.117,68 kn 31.657,43 kn Koordinacijski sastanak za MEDIAS 2 2 2 4 530,15 kn 12.117,68 kn 28.476,54 kn Radna skupina za znanost i tehnologiju u ribarstvu (WGFAST) 5 2 1 7 530,15 kn 12.117,68 kn 15.828,72 kn 51.221,37 kn 243.330,61 kn 294.551,98 kn Za putovanja izvan Europske unije, potrebno je prethodno odobrenje Komisije. Financiranje Komisije (80%) odobrava se za: 1/ Nacionalna koordinacija: doprinos za organizaciju sastanka, putne troškove i dnevnice za do 2 sastanka; 2/ Regionalna koordinacija: doprinos za organizaciju sastanka, dnevnice i putne troškove organizacije; putne troškove i dnevnice za do 3 sudionika, uključujući jednog ekonomista; 3/ Skupine za planiranje sakupljanja podataka: putni troškovi i dnevnice za do 2 stručnjaka; 4/ Skupine za planiranje istraživanja na moru: putni troškovi i dnevnice za do 2 stručnjaka; 5/ Radne skupine za procjenu stoka: putni troškovi i dnevnice za do 2 stručnjaka. Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 Koordinacija i podrška za znanstveno savjetovanje UKUPNO (2014) - IOR UKUPNO (2014) UKUPNO (2014) - UR STRANICA 104 – BROJ 114 PETAK, 26. RUJNA 2014.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: »Dio k.č.br. 13825 i dio k.č.br. 13827/1 omeđen je spojnicama: Y X TOČKA 1 6 374 220.24 4 819 258.1083 TOČKA 2 6 374 220.72 4 819 259.3469 TOČKA 3 6 374 222.77 4 819 263.9714 TOČKA 4 6 374 091.77 4 819 321.8678«. Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6. II. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/14-04/365 Urbroj: 50301-05/18-14-2 Zagreb, 25. rujna 2014. Predsjednik Zoran Milanović, v. r. 2177 Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hr vatske (»Narodne novine«, broj 150/2011), a u vezi s člankom 28. stavkom 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Na rodne novine«, br. 155/2002, 47/2010, 80/2010 i 93/2011), Vlada 2176 Na temelju članka 47. stavaka 1. i 3. Zakona o pomorskom do bru i morskim lukama (»Narodne novine«, br. 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009 i 123/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjed nici održanoj 25. rujna 2014. godine donijela ODLUKU O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O OSNIVANJU LUČKE UPRAVE SPLIT I. U Odluci o osnivanju Lučke uprave Split (»Narodne novine«, br. 45/97, 155/98 i 72/2011), u točki IV. podtočka 1. Bazen Gradska luka – kopneni dio, u stavku 2. riječi: »Dalje, granica ide prema sjeveru do spoja korijena Gata sv. Nikole i kamenog pločnika, te na sjever do spoja Obale Lazareta i Obale hrvatskog narodnog preporoda, a dalje obalom u smjeru juga do početne točke, odnosno lukobrana.« zamjenjuju se riječima: »Dalje, granica ide prema sjeveru do spoja korijena Gata sv. Nikole i kamenog pločnika, te na sjever do spoja Obale Lazareta i Obale hrvatskog narodnog preporoda. Odatle gra nica ide na zapad paralelno s obalom na udaljenosti 2.4 m od obale obuhvaćajući stare kamene bitve na zapadnoj strani malog mula. Dalje, obalom u smjeru juga do početne točke, odnosno lukobrana.«. U stavku 4. iza broja: »13826« dodaje se zarez i riječi: »dio 13825 i dio 13827/1.«. Osoblje – sažetak Vrijeme posvećeno korištenju podataka*** Čovjek/dan UR Tehničar (A1-E) 3 0 kn 0 0 0 0 0 0 0,00 kn Tehničar (A1-E) 2 0 kn 0 0 0 0 0 0 0,00 kn Tehničar (A1-E) 1 328 kn 0 807 0 0 0 807 264.970,38 kn Tehničar (A1-T) 3 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (A1-T) 2 378 kn 5 1.889,10 kn Tehničar (A1-T) 1 266 kn 5 1.330,25 kn Tehničar (A1+A2+A3) 3 686 kn 3 2.057,34 kn Tehničar (A1+A2+A3) 2 489 kn 30 14.668,20 kn Tehničar (A1+A2+A3) 1 300 kn 152 45.621,28 kn Tehničar (B1) 3 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (B1) 2 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (B1) 1 298 kn 631 187.842,39 kn Tehničar (B2) 3 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (B2) 2 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (B2) 1 282 kn 313 88.187,75 kn Tehničar (C) 3 0 kn 0 0,00 kn Tehničar (C) 2 378 kn 15 5.667,30 kn Tehničar (C) 1 266 kn 20 5.321,00 kn UKUPNO UR 0 0 807 0 0 0 1981 617.554,99 kn IZOR znan. kat. I 1.400 kn 0 48 0 30 134 71 283 396.200,00 kn znan. kat. II 900 kn 0 82 0 239 117 92 530 477.000,00 kn djelatnik kat. III 500 kn 766 525 0 29 968 26 2314 1.157.000,00 kn stručni sur. Infor. 500 kn 152 76.000,00 kn UKUPNO IZOR 766 655 0 298 1.219 189 3279 2.106.200,00 kn Sveukupno 766 655 807 298 1.219 189 5260 2.723.754,99 kn * Prihvatljive su samo kategorije znanstvenika (uključujući ekonomista) i tehničko osoblje ** Odabrati plaću prema radnom danu ili po radnom satu. Mjerna jedinica odgovara odabranoj plaći (za radni dan => dan; za radni sat => sat). *** Vrijeme posvećeno korištenju podataka ograničeno je kako bi se podržala znanstvena analiza kao osnova za savjetovanje u upravljanju ribarstvom (prema Višegodišnjem programu Europske unije) Konverzija EUR -> HRK prema srednjem tečaju HNB-a za 2013. godinu. EUR HRK 1 7,573548 SAŽETAK TROŠKOVA OSOBLJA 2014 GODINA Vrijeme posvećeno upravljanju podacima Troškovi osoblja (HRK) Korištenje podatakaRibarnice Praćenje na moru/rijeci Ukupno vrijeme Ukupan iznos Razvoj baze podataka Obrada podataka Podaci u tablici moraju biti u skladu s vremenskim kontrolnim karticama (eng. timesheets), kako je navedeno u Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Radno mjesto Intervjui i upitnici Kvalifikacije* Šifra naziva (samo u godišnjem izvješću) Plaća po radnom danu** Vrijeme posvećeno sakupljanju podataka mtomicic Rectangle