Regulation on the Action Programme for the protection of water against pollution derived from nitrates of agricultural origin

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1368 Na temelju članka 50. stavka 4. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) i članka 11. stavka 2. Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine«, broj 163/03, 40/07, 14/14), ministar poljoprivrede donosi II. AKCIJSKI PROGRAM ZAŠTITE VODA OD ONEČIŠĆENJA UZROKOVANOG NITRATIMA POLJOPRIVREDNOG PODRIJETLA Opće odredbe Članak 1. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (u daljnjem tekstu: Program) sadrži: – cilj donošenja, – tumačenje pojmova, – obveznike primjene uvjeta i mjera, – uvjete i način primjene gnojiva, – opća načela korištenja gnojiva, – mjere skladištenja i zbrinjavanja stajskog gnoja, – razdoblje primjene, – završne odredbe. Cilj donošenja Članak 2. Cilj ovoga Programa je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla radi postizanja dobrog stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i sprečavanja pogoršanja već dostignutog stanja vodnih tijela u pogledu onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla. Tumačenje pojmova Članak 3. U smislu ovoga Programa pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: 1. »Gnojiva« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana bilja. 2. »Gnojivo s dušikom« je svako gnojivo koje sadrži dušik ili dušikove spojeve koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama s ciljem poboljšanja uvjeta za ishranu biljaka, a uključuje kruti stajski gnoj, gnojovku, gnojnicu, kompost i otpadni mulj. 3. »Stajski gnoj« je kruti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica i stajski gnoj kao organski gnoj u prerađenom obliku. NN 60/2017, II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla 4. »Kruti stajski gnoj« je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti. 5. »Gnojovka« je polu-tekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje. 6. »Gnojnica« je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti). 7. »Kompost« je organsko gnojivo i poboljšivač tla proizveden kontroliranom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim gnojivima i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih tvari. 8. »Otpadni mulj« je mulj: – iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava i gradova te iz drugih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova, – iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, – iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji nisu spomenuti u prvoj i drugoj alineji ove točke. 9. »Obrađeni mulj« je otpadni mulj podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizašle iz njegovog korištenja. 10. »Organsko gnojivo« je gnojivo koje sadrži biljna hranjiva u obliku organskih tvari biljnog ili životinjskog podrijetla. 11. »Mineralna gnojiva« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana biljaka, a u kojem su deklarirana hranjiva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili �zikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima. 12. »Primjena« je dodavanje gnojiva u tlo (raspodjelom po površini tla, injektiranjem u tlo, unošenjem u tlo ispod površine ili miješanjem s površinskim slojem tla) na biljku ili oboje. 13. »Onečišćenje« je izravno ili neizravno odlaganje ili primjena gnojiva s dušikom koje za posljedicu ima prekomjerni unos dušikovih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, na način da uzrokuje opasnost za ljudsko zdravlje, šteti živim organizmima i vodnom ekosustavu, šteti pogodnosti korištenja voda ili onemogućuje druge načine korištenja voda. 14. »Domaće životinje« jesu životinje navedene u Tablici 1. Dodatka I. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa, a uzgajaju se radi ostvarivanja koristi. 15. »Uvjetno grlo« (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg. 16. »Poljoprivredna površina« je oranica, višegodišnji nasad, livada i pašnjak. Obveznici primjene Članak 4. 1. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12). 2. Uvjeti i mjere propisani ovim Programom smatraju se preporukom poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima izvan ranjivih područja iz točke 1. ovoga članka. Uvjeti i način primjene gnojiva Članak 5. 1. Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe: – postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće, – optimalna opskrba usjeva hranjivima, – održavanje ili popravljanje plodnosti tla. 2. Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju: – najveću iskoristivost dodanih hranjiva, – najmanji gubitak hranjiva, – najmanji prijenos hranjiva u vode, – zaštitu okoliša. Članak 6. 1. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir: – očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa, – količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla, – hranjiva unesena u tlo gnojidbom, – hranjiva iznesena iz tla prinosom, – pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, – uvjeti i tehnološki postupci tijekom proizvodnje. 2. Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre: – sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N), – sadržaj fosfora (P2O5), – sadržaj kalija (K2O), – pH tla, – sadržaj humusa u tlu. 3. Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka provodi se u laboratorijima za analizu tla, svake proizvodne godine, na uzorcima tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva. 4. Uz primjenu načela navedenih u točki 1. ovoga članka, gnojidba dušikom ne može biti viša od količine propisane u Dodatku II. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa. Članak 7. Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu vodi se kako je propisano u Dodatku III. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa. Opća načela korištenja gnojiva Članak 8. 1. Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Programom zabranjeno. 2. Na poplavljenim područjima gnojivo se unosi u tlo po završetku razdoblja poplave. 3. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva te mogućnost ravnomjerne raspodjele, sa što manjim gubicima. 4. Kod primjene mineralnih gnojiva mora se osigurati da nema preklapanja prohoda rasipača/raspodjeljivača, odnosno stvaranja dvostrukih prohoda ili praznih mjesta na poljoprivrednoj površini. 5. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabrana primjene gnojiva s dušikom provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta gdje nije zabranjena primjena gnojiva s dušikom provode se mjere i uvjeti propisani ovim Programom. Članak 9. 1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti primjene dušika od 170 kg/ha dušika (N). 2. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. 3. U cilju smanjivanja gubitaka dušika stajski gnoj primjenjuje se kako slijedi: – gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti, – na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo, – stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla, – gnojovku prije gnojenja treba promiješati. 4. Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunata na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka I. ovoga Programa. Članak 10. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se: 1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače; 2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Članak 11. Zabranjena je primjena gnojiva: – na tlu zasićenom vodom, – na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem, – na zamrznutom tlu, – na poplavljenom tlu, – na nepoljoprivrednim zemljištima, – na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode, – na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više, – na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka, – pomiješanog s otpadnim muljem, – podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami. Članak 12. 1. Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini propisana je u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa. 2. Iznimno od odredbi točke 1. ovoga članka, najveća dozvoljena količina stajskog gnoja prema graničnim vrijednostima može biti veća od one propisane u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa, ukoliko se provodi kemijska analiza stajskog gnoja kojom su dobivene vrijednosti dušika, fosfora i kalija manje od vrijednosti prikazanih u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa. 3. Kemijska analiza stajskog gnoja iz točke 2. ovog članka provodi se za sljedeće parametre: – sadržaj suhe tvari stajskog gnoja, – sadržaj ukupnog i amonijskog dušika (N), – sadržaj fosfora (P2O5), – sadržaj kalija (K2O), – pH stajskog gnoja. 4. Kemijska analiza iz točke 3. ovoga članka provodi se najmanje dva puta godišnje, a prije primjene stajskog gnoja na poljoprivredne površine. Skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja Članak 13. 1. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima (u daljem tekstu: spremnici). 2. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. 3. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. 4. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, propisana je u Tablici 4. Dodatka I. ovoga Programa. 5. Iznimno od odredbi točke 4. ovoga članka, gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica. Članak 14. 1. Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti u skladu s člankom 9. točkom 1. zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina te ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti u skladu s člankom 13. točkom 4. ovoga Programa, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti: – gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, – preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora, – zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine. 2. Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka. 3. Zbrinjavanje viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse. Razdoblje primjene Članak 15. Ovaj Program stupa na snagu 1. srpnja 2017. i donosi se za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu. Završne odredbe Članak 16. Stupanjem na snagu ovoga Programa prestaje važiti I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 15/13, 22/15). Članak 17. Ovaj Program objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/17-01/18 Urbroj: 525-07/0012-17-7 Zagreb, 19. lipnja 2017. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r. Dodatak I. Tablica 1.: Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje DOMAĆA ŽIVOTINJA UG/DOMAĆOJ ŽIVOTINJI Goveda starija od 24 mjeseca 1,0 Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 0,6 Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 0,3 Rasplodni bikovi 1,4 Telad 0,15 Konji 1,2 Ždrebad 0,5 Ovce i koze 0,10 Janjad, jarad 0,05 Krmače 0,3 Nerasti 0,4 Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,15 Odojci 0,02 Kokoši nesilice 0,004 Tovni pilići 0,0025 Purani 0,02 Kunići i pernata divljač 0,002 Tablica 2.: Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG VRSTA DOMAĆE ŽIVOTINJE kg N/godina Goveda 70 Konji 60 Ovce i koze 70 Svinje 80 Perad 85 Ostale domaće životinje 85 Tablica 3.: Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini Vrsta stajskog gnoja N P2O5 K2O Granične vrijednosti primjene dušika (N) Najveća dozvoljena količina stajskog gnoja prema graničnim vrijednostima Sadržana količina hranjiva (kg) (%) (%) (%) (kg/ha) (t/ha) N P2O5 K2O Goveđi 0,5 0,3 0,5 170 34 170 102 170 Konjski 0,6 0,3 0,6 170 28 170 85 170 Ovčji 0,8 0,5 0,8 170 21 170 106 170 Svinjski 0,6 0,5 0,4 170 28 170 142 113 Kokošji 1,5 1,3 0,5 170 11 170 147 57 Brojlerski 3,0 3,0 2,0 170 5.5 170 170 110 Goveđi kompost 2,1 2,2 0,8 170 8 170 180 65 Goveđa gnojovka 0,4 0,2 0,5 170 42 m3/ha 170 85 210 Svinjska gnojovka 0,5 0,4 0,3 170 34 m3/ha 170 136 102 Tablica 4.: Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m3 DOMAĆA ŽIVOTINJA GNOJOVKA KRUTI STAJSKI GNOJ GNOJNICA Goveda starija od 24 mjeseca 7,1 7,0 3,5 Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 5,8 4,2 2,9 Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 2,3 2,1 1,2 Rasplodni bikovi 7,1 7,0 3,5 Telad 1,2 1,0 0,7 Konji - 7,0 Ždrebad - 3,5 Ovce i koze - 1,0 Janjad, jarad - 0,5 Krmače 2,55 1,73 0,84 Nerasti 2,55 1,73 0,84 Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,64 0,44 0,21 Odojci 0,21 0,09 0,035 Kokoši nesilice 0,032 0,016 Tovni pilići - 0,006 Purani - 0,03 Kunići i pernata divljač - 0,042 Dodatak II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI UNOSA DUŠIKA U TLO, PREMA BILJNIM VRSTAMA BILJNE VRSTE GRANIČNA VRIJEDNOST (kg N/ha) Krma s trajnih travnjaka i pašnjaka: 2 – kosni travnjak 170 3 – kosni travnjak 240 4 – kosni travnjak 320 Pašno-košna uporaba 240 Djeteline i djetelinske mješavine 80 Djetelinsko-travne mješavine 240 Trave, travne mješavine i djetelinsko-travne mješavine 320 Kukuruz za zrno 270 Kukuruz za silažu 270 Krumpir 240 Pšenica 180 Ječam 150 Tritikale 150 Zob 120 Raž 120 Druge žitarice 120 Uljana repica 200 Druge uljarice 80 Hmelj 270 Soja 80 Suncokret 150 Šećerna repa 300 Korjenaste krmne kulture 200 Drugi jednogodišnji usjevi 200 Duhan 80 Voćne vrste: Voće 150 Masline 100 Drugo voće (jagode, borovnice) 80 Vinova loza 100 Povrće: Plodovito 250 Korjenasto i gomoljasto 170 Lisnato 150 Zeljasto 300 Lukovičasto 120 Poriluk 250 Mahunasto 60 Dodatak III. EVIDENCIJA KORIŠTENJA GNOJIVA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU NAZIV GOSPODARSTVA MIBPG ARKOD PARCELA/KATASTARSKA ČESTICA (broj) POVRŠINA (ha) KULTURA/ha STAJSKI GNOJ MINERALNO GNOJIVO DATU M DOMAĆA ŽIVOTINJ A TIP GNOJIV A KOLIČINA (t, m3/ha) UKUPN O (t, m3) DATUM TIP GNOJIVA (FORMULACIJ A) KOLIČIN A (kg/ha) UKUPNO (t)