Regulation on tariff system for electricity generation, with the exception of eligible customers, without the amounts of tariff items

4. Ostali prihodi kn Ukupno 5. kn (1+2+3+4) Napomena: Ostali prihodi uključuju izvanredne prihode, prihod od zateznih kamata i ostale prihode koji nastaju u poslovanju, a nisu računovodstvenim razdvajanjem (članak 21. Zakona o energiji) prikazani na ostalim djelatnostima energetskog subjekta. Tablica 4. UTVRĐIVANJE RAZLIKE IZMEĐU PRIZNATIH TROŠKOVA POSLOVANJA I OSTVARENIH PRIHODA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI ZA PRETHODNU REGULACIJSKU GODINU Red. Prethodna Prethodna Jed. Opis regulacijska regulacijska mjere broj godina godina plan ostvarenje Troškovi 1. kn poslovanja Troškovi 2. kn kapitala Troškovi ostvareni 3. pružanjem kn usluga (tabl. 3)* Troškovi 4. proizvodnje kn (1+2-3) Udio energije 5. za tarifne kupce (čl. 24)* Troškovi proizvodnje za 6. kn tarifne kupce (4 x 5) Prihod po 7. tarifnim kn stavovima Manje ostvareni 8. kn - potrebni prihod ΔTPpret (6-7) Više ostvareni 9. potrebni prihod kn - ΔTPpret (7-6) * ovoga Tarifnog sustava Tablica 5. TROŠKOVI ENERGETSKOG GORIVA Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan Loživo kn 1. ulje 000 t kn/t kn Prirodni 2. mil. m3 plin mil./m3 kn

3. Ugljen 000 t kn/t Ostali troškovi goriva

4. (ELLU, kn aditivi, kemikalije i sl.) Ukupno 5. kn (1+2+3+4) Tablica 6. NABAVA ELEKTRIČNE ENERGIJE Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan kn

1. NE Krško MWh kn/MWh kn TE

2. Plomin MWh d.o.o. kn/MWh kn

3. Uvoz MWh kn/MWh kn Nabava u

4. MWh Hrvatskoj kn/MWh Ukupno 5. kn (1+2+3+4) Tablica 7. NAKNADE I KONCESIJE Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan Naknada za 1. korištenje voda kn (HE) Naknada za zaštitu i 2. kn korištenje voda (TE) Naknade za korištenje 3. kn prostora elektrana

4. Koncesije kn Naknade za emisije u okoliš 5. kn (NO2, SO2, CO2) Ostali troškovi 6. određeni kn zakonom Ukupno 7. kn (1+2+3+4+5+6) Tablica 8. TROŠKOVI ODRŽAVANJA ELEKTRANA Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan

1. Ukupno kn Tablica 9. TROŠKOVI BRUTO PLAĆA Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan

1. Bruto plaće kn

2. Doprinosi na kn bruto plaće

3. Ukupno (1+2) kn Tablica 10. OSTALI TROŠKOVI OSOBLJA Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan Materijalna prava (socijalne pomoći, otpremnine, 1. kn jubilarne nagrade i ostale prigodne isplate) Troškovi 2. kn prijevoza na rad Naknade ostalih 3. kn troškova Ukupno 4. kn (1+2+3) Tablica 11. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan Dekomisija NE 1. kn Krško Dekomisija 2. kn elektrana Vrijednosno 3. usklađenje kn imovine Troškovi 4. zajedničkih kn funkcija Ostali troškovi 5. kn poslovanja Izvanredni 6. kn rashodi Ukupno 7. kn (1+2+3+4+5+6) Napomena: U slučaju da pojedini trošak prelazi 5% vrijednost ukupnih troškova poslovanja potrebno ga je posebno iskazati. Tablica 12.a AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – PRETHODNA REGULACIJSKA GODINA (OSTVARENJE) Prosj. god. Nabavna stopa Iznos Red. vrijednost amort. godišnje Opis prema amortizacije broj (kn) vijeku (kn) korištenja (%) Građevine, oprema i 1. postrojenja – hidroelektrane Građevine, oprema i 2. postrojenja – termoelektrane Ostale građevine, 3. oprema i postrojenja Ostala 4. materijalna imovina Nematerijalna 5. imovina

6. Zemljište - - Ukupno 7. (1+2+3+4+5+6) Tablica 12.b AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – SADAŠNJA REGULACIJSKA GODINA (PROCJENA) Prosj. god. stopa Nabavna Iznos Red. amort. vrijednost godišnje Opis prema amortizacije broj vijeku (kn) (kn) korištenja (%) Građevine, oprema i 1. postrojenja – hidroelektrane

2. Građevine, oprema i postrojenja – termoelektrane Ostale građevine, 3. oprema i postrojenja Ostala materijalna 4. imovina Nematerijalna 5. imovina

6. Zemljište - - Ukupno 7. (1+2+3+4+5+6) Tablica 12.c AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – BUDUĆA REGULACIJSKA GODINA (PLAN) Prosj. god. stopa Iznos Red. Nabavna amort. godišnje Opis broj vrijednost(kn) prema amortizacije vijeku (kn) korištenja (%) Građevine, oprema i 1. postrojenja – hidroelektrane Građevine, oprema i 2. postrojenja – termoelektrane Ostale građevine, 3. oprema i postrojenja Ostala 4. materijalna imovina Nematerijalna 5. imovina

6. Zemljište - - Ukupno 7. (1+2+3+4+5+6) Tablica 13. PRINOS OD REGULIRANE IMOVINE Red. Prethodna Sadašnja Buduća Jed. Opis regulacijska regulacijska regulacijska mjere broj godina godina godina ostvarenje procjena plan Vrijednost regulirane 1. imovine na početku kn godine

2. Investicije kn Imovina primljena bez 3. kn naknade Amortizacija 4. kn regulirane imovine Vrijednost otuđene i 5. kn rashodovane imovine Vrijednost regulirane 6. imovine na kraju kn godine (1+2-3-4-5) Prosječna vrijednost 7. regulirane imovine kn (1+6)/2 Obračunana kamata na 8. kratkoročna/dugoročna kn dugovanja Vrijednost dugovanja 9. kn na početku godine Vrijednost dugovanja 10. kn na kraju godine Prosječna vrijednost 11. kn dugovanja (9+10)/2 Prosječna stopa 12. kamate na dugovanja % (8/11) x 100 Odobrena stopa 13. povrata na vlastiti % kapital Vrijednost kapitala na 14. kn početku godine Vrijednost kapitala na 15. kn kraju godine Prosječna vrijednost 16. vlastitog kapitala kn (14+15)/2 Ponderirana prosječni 17. troškovi kapitala % (čl. 20., st. 4.)* Prinos od regulirane 18. kn imovine (7 x 17)/100 * ovoga Tarifnog sustava Napomena: Dugovanja obuhvaćaju kratkoročne i dugoročne obveze koje podliježu obračunu kamata. PRILOG 2. ODREĐIVANJE ELASTIČNOSTI ULAZNIH PARAMETARA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Svrha određivanja elastičnosti parametara proizvodnje električne energije je stvaranje mehanizama za prilagođavanje planske cijene proizvodnje stvarnim troškovima poslovanja kako bi se zaštitili interesi tarifnih kupaca kad su troškovi niži odnosno poslovanje energetskog subjekta kada su troškovi viši od planiranih. Osnovna načela određivanja elastičnosti parametara proizvodnje električne energije prikazana su u sljedećoj tablici. Ukupni troškovi proizvodnje električne energije su označeni s UTP. Sve veličine koje su planske u indeksu imaju oznaku (p), a koje su ostvarene oznaku (o). Simbol f označava funkciju odnosno funkcionalnu ovisnost varijabli. Promjena primarne energije dotoka odnosno promjena njene nadomjesne energije te promjene cijena ugljena, plina, loživog ulja i nabave uključuju, zato što su izražene u kunama, osim nominalne promjene samih navedenih veličina i promjenu tečaja. (1) Elastičnost hidrologije određuje se kao omjer planiranog troška Tne izbjegnute ili dodatno proizvedene nadomjesne energije i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Nadomjesna energija je energija proizvedena u TE Sisak i TE Rijeka na loživo ulje, te električna energija nabavljena na tržištu. Do promjene troškova Tne dolazi zbog promjene primarne energije dotoka ∆hpe u hidroelektranama, koji se odražavaju kao promjena troškova radi angažiranja odgovarajuće količine nadomjesne energije, i zbog promjene cijene nadomjesne energije ∆hcne u odnosu na planirane vrijednosti. Planski iznos troškova nadomjesne energije Tne odgovara planskim troškovima proizvodnje hidroelektrana. (2) Elastičnost za cijenu ugljena određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje ugljena Tu i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Do promjene troškova Tu dolazi zbog promjene cijene ugljena ∆ucu i promjene tečaja dolara ∆d u odnosu na planirane vrijednosti. (3) Elastičnost za cijenu prirodnog plina određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje prirodnog plina Tp i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Do promjene troškova Tp dolazi zbog promjene cijene prirodnog plina ∆pcp i promjene tečaja dolara ∆d u odnosu na planirane vrijednosti. (4) Elastičnost za cijenu loživog ulja određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje loživog ulja Tlu i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Do promjene troškova Tlu dolazi zbog promjene cijene loživog ulja ∆luclu i promjene tečaja dolara ∆d u odnosu na planirane vrijednosti. (5) Elastičnost za tečaj kune prema dolaru određuje se kao omjer planiranog iznosa kreditnih obveza djelatnosti proizvodnje nominiranim u dolarima Td i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Do promjene troškova Td dolazi zbog promjene tečaja dolara ∆d u odnosu na planiranu vrijednost. (6) Elastičnost za tečaj kune prema euru određuje se kao omjer planiranog iznosa kreditnih obveza djelatnosti proizvodnje nominiranih u eurima Te i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Do promjene troškova Te dolazi zbog promjene tečaja eura ∆e u odnosu na planiranu vrijednost. (7) Elastičnost za cijenu nabave električne energije određuje se kao omjer planiranog troška nabave Tn i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Nabava električne energije je nabava iz TE Plomin d.o.o., NE Krško, isporuka od EP BiH Sarajevo, nabava iz industrijskih elektrana te nabava s tržišta. Do promjene troškova Tn dolazi zbog promjene cijene nabave ∆ncn i promjene tečaja eura ∆e u odnosu na planirane vrijednosti. PRILOG 3. TARIFNE STAVKE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE Prazna polja na mjestu tarifnih stavki u tablici iz ovoga priloga ukazuju da u drugim tarifnim sustavima, bez visine tarifnih stavki (prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom za povlaštene kupce) postoje dotične tarifne stavke, dok crtica u polju znači da niti u jednom tarifnom sustavu takvih tarifnih stavki nema. PRILOG 4. RAČUNANJE PRIHODA PROIZVOĐAČA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI Godišnji prihod proizvođača UP određuje se primjenom tarifnih stavki na tarifne elemente kao zbroj mjesečnih prihoda ostvarenih po pojedinim tarifnim grupama odnosno tarifnim modelima iz Priloga 3. ovoga Tarifnog sustava. Ovisno o tarifnom modelu, tarifni elementi koji se uzimaju u obzir su: ENJT(i, j, k) – radna energija koju tijekom čitavog dana u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh], ENVT(i, j, k) – radna energija koju za vrijeme većeg dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh], ENNT(i, j, k) – radna energija koju za vrijeme manjeg dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh] te PV(i, j, k) – vršna radna snaga u mjesecu i koju na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kW]. Radi jednostavnosti, u različitim tarifnim modelima tarifne stavke koje se zasnivaju na ovim tarifnim elementima označit će se rednim brojem tarifnog modela iz Priloga 3. ovoga Tarifnog sustava. Tako će se npr. označiti kao (2) ili npr. kao (8). Prihod proizvođača u mjesecu i po pojedinom tarifnom modelu j izračunava se kao: gdje je: nk(j) – broj obračunskih mjernih mjesta kupaca koji pripadaju tarifnom modelu j. Prihod proizvođača u mjesecu i po svim tarifnim modelima je jednak: gdje je: m – ukupan broj tarifnih modela. Godišnji prihod proizvođača UP ostvaren primjenom tarifnih stavki jednak je zbroju prihoda po mjesecima: Prihod UP izračunava se za prethodnu regulacijsku godinu kao ostvarena vrijednost UP(o), a za buduću regulacijsku godinu kao planska vrijednost UP(p). Na temelju ostvarenog prihoda UP(o) primjenom tarifnih stavki i priznatih troškova poslovanja proizvođača TPtar(o) za prethodnu regulacijsku godinu utvrđuje se vrijednost njihove razlike: ∆TPpret = UP(o) – TPtar(o). Na temelju planskih vrijednosti troškova proizvodnje TPtar(p) za buduću regulacijsku godinu, proizvođač je dužan predložiti takve visine tarifnih stavki da daju očekivani planirani prihod UP(p) koji ne prelazi planirane troškove poslovanja TPtar(p) korigirane za ∆TP (troškovi ∆TPpret uz uvažavanje inflacije): UP(p) ≤ TPtar(p) – ∆TP. S obzirom da su tarifni modeli univerzalno definirani da obuhvate sve mogućnosti koje se mogu pojaviti u bilo kojem tarifnom sustavu, bez visine tarifnih stavki, (proizvodnja električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca), neke tarifne stavke mogu imati iste vrijednosti za različite tarifne modele. PRILOG 5. ODREĐIVANJE TARIFNIH ELEMENATA I PRIMJENA TARIFNIH STAVKI TARIFNIH SUSTAVA ZA REGULIRANE ELEKTROENERGETSKE DJELATNOSTI 5.1. Radna snaga (1) Tarifna stavka za radnu snagu, za tarifne modele s mjerenjem snage, primjenjuje se na ostvareno vršno opterećenje, a obračunava se za mjesečno obračunsko razdoblje. (2) Vršno opterećenje je najveće srednje opterećenje izmjereno tijekom 15 minuta unutar mjesečnoga obračunskog razdoblja u doba viših dnevnih tarifnih stavki. (3) Ako se vršno opterećenje istodobno mjeri na više obračunskih mjernih mjesta u okviru jedne građevinske lokacije, ako postoje tehnički uvjeti, obračunska snaga se utvrđuje kao najveći zbroj istodobno izmjerenih snaga na tim obračunskim mjernim mjestima. (4) Za kupce iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom 30 kW i više obvezno je mjerenje vršnog opterećenja. (5) Za utvrđivanje obračunske snage društvima gradskog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatra se kompletna mreža gradske elektrovuče. (6) Za utvrđivanje obračunske snage društvima željezničkog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatraju se sve elektrificirane pruge u Republici Hrvatskoj priključene na distribucijsku mrežu, a drugom sve priključene na prijenosnu mrežu. (7) Prilikom zaključenja ili raskida ugovora o opskrbi i korištenju mreže te u slučaju obračuna za razdoblje različito od mjesečnoga obračunskog razdoblja, izmjereno vršno opterećenje, naknada za mjernu uslugu i naknada za opskrbu obračunavaju se razmjerno broju dana korištenja mreže. (8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena snaga izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu snagu neizravnog kupca pomnoženu s faktorom istodobnosti 0,5. (9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže. 5.2. Radna energija (1) Tarifna stavka za radnu energiju ovisi o kategoriji kupca i tarifnom modelu, a primjenjuje se u obračunu za obračunsko razdoblje. (2) Kod kupaca s dvotarifnim mjerenjem, tarifne stavke za radnu energiju ovise o dobu dana. (3) Po višim dnevnim tarifnim stavkama (VT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 7 do 21 sat u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 8 do 22 sata u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena. (4) Po nižim dnevnim tarifnim stavkama (NT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 21 do 7 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 22 do 8 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena. (5) Kod kupaca s jednotarifnim mjerenjem, tarifna stavka za radnu energiju nije ovisna o dobu dana (JT). (6) Kod upravljane potrošnje električne energije kupcu se jamči opskrba električnom energijom osam sati dnevno (u pravilu tijekom niže dnevne tarife). (7) Primjena odredbe iz stavka 6. ove točke moguća je u dijelu distribucijske mreže s izgrađenim sustavom daljinskog upravljana potrošnjom, uz uvjet da je obračunsko mjerno mjesto izgrađeno prema propisanim tehničkim uvjetima. (8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena energija izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu energiju neizravnog kupca. (9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže. 5.3. Prekomjerno preuzeta jalova energija (1) Prekomjerno preuzeta jalova energija je pozitivna razlika između stvarno izmjerene jalove energije i jalove energije koja odgovara prosječnom faktoru snage manjem od 0,95, što odgovara približno 33% radne energije. (2) Prekomjerno preuzeta jalova energija kupcu se obračunava za mjesečno obračunsko razdoblje. (3) Tarifna stavka za prekomjerno preuzetu jalovu energiju, induktivnu i kapacitivnu, ista je za sve naponske razine. (4) Kupci iz kategorije kućanstva ne plaćaju dio naknade za korištenje mreže koji se odnosi na prekomjerno preuzetu jalovu energiju. (5) Kod kupaca iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom do 30 kW može se na temelju značajki potrošnje trajno ugraditi mjerni uređaj s mogućnosti mjerenja jalove energije radi obračuna prekomjerno preuzete jalove energije. (6) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih postoji mjerenje i obračunava se prekomjerno preuzeta jalova energija, ne mijenjaju se uvjeti mjerenja jalove energije bez obzira na to što im je priključna snaga manja od 30 kW. (7) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih ne postoji trajno mjerenje, a prekomjerno preuzeta jalova energija se obračunava na temelju povremenog mjerenja, način obračuna se ne mijenja sve do ugradnje brojila s mjerenjem jalove energije, a najkasnije u roku od tri godine. 5.4. Obračun i promjena tarifnog modela (1) Pri obračunu snage, preuzete radne energije i prekomjerno preuzete jalove energije, kilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati (kvarh) zaokružuju se na cijele brojeve. (2) Kupci mogu jedanput godišnje (po isteku 12 mjeseci od zadnje promjene) besplatno promijeniti tarifni model, ukoliko su na mjernom mjestu osigurani tehnički uvjeti potrebni za mjerenje prema odabranom tarifnom modelu. (3) Promjena tarifnog modela iz stavka 2. ove točke ne podrazumijeva i obvezujuću promjenu mjernog uređaja na račun operatora mreže. 5.5. Obračun odstupanja vršne snage na visokom i srednjem naponu (1) Obračun odstupanja izmjerene vršne snage u odnosu na ugovorenu vršnu snagu provodi se na sljedeći način: – ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju između 85% i 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je izmjerenoj; – ako je izmjerena vršna snaga veća od 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga u tom razdoblju jednaka je izmjerenoj vršnoj snazi uvećanoj za dvostruku razliku između izmjerene vršne snage i vrijednosti 105% ugovorene vršne snage; – ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju manja od 85% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je vrijednosti 85% ugovorene vršne snage. (2) Kupci mogu ugovoriti različite vršne snage po obračunskim razdobljima, ali najviše do iznosa priključne snage iz elektroenergetske suglasnosti. (3) Kupac ugovara vršnu snagu za ugovorno razdoblje od jedne godine. (4) Ako kupac želi promjenu ugovorene vršne snage za iduće obračunsko razdoblje, njegov zahtjev za promjenom snage mora biti zaprimljen najmanje 7 dana prije početka obračunskog razdoblja na koje se odnosi. (5) Ako kupac želi povećanje ugovorene vršne snage u tekućem obračunskom razdoblju, zahtjev za promjenom snage mora dostaviti najmanje 3 dana prije povećanja vršne snage. (6) Ako kupac ne zatraži promjenu ugovorene vršne snage prije isteka roka iz stavka 3. ove točke, ugovorena vršna snaga primjenjivat će se i u narednom ugovornom razdoblju po načelu mjesec za mjesec. (7) Ako tijekom obračunskog razdoblja kupac nije u mogućnosti koristiti ugovorenu vršnu snagu zbog više sile, poremećenog ili izvanrednog pogona mreže te u slučaju drugih izvanrednih okolnosti, obračunska snaga određuje se ponderiranjem izmjerenih vršnih opterećenja pojedinih intervala u tom obračunskom razdoblju.