Regulation on methods for the monitoring of forest ecosystem damage

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA 2069 Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 140/05, 82/06 i 129/08), ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi PRAVILNIK O NAČINU MOTRENJA OŠTEĆENOSTI ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Pravilnikom propisuju: načini za široko utemeljeno, usklađeno, sveobuhvatno i dugoročno motrenje oštećenosti šumskih ekosustava, mreže točaka, načini prikupljanja podataka, vođenje registra, te uvjeti korištenja i dostave prikupljenih podataka o oštećenosti šumskih ekosustava domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama. (2) U smislu ovoga Pravilnika, izrazi »šuma«, »ostala šumska zemljišta« i »ostala zemljišta« imaju značenje sukladno odredbama Zakona o šumama i podzakonskim aktima donesenim na temelju njega. Članak 2. (1) Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (u daljnjem tekstu: Program) na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. (2) Ciljevi Programa su: a) razvijati praćenje onečišćenja zraka i njegove učinke te motrenje drugih uzročnika i čimbenika koji imaju utjecaja na šume (biotički, abiotički i antropogeni čimbenici), b) ocijeniti zahtjeve za motrenjem šumskih ekosustava i razvijati motrenja tala, ponora ugljika, učinaka klimatskih promjena i biološke raznolikosti te zaštitne funkcije šuma, c) trajno vrednovati učinkovitost aktivnosti motrenja u procjeni stanja oštećenosti šumskih ekosustava i daljnji razvoj aktivnosti motrenja. (3) Programom se predviđaju akcije čija je namjena: a) promicati usklađeno prikupljanje, obradu i ocjenu podataka, b) poboljšati vrednovanje podataka i promicati cjelovito vrednovanje podataka na razini Republike Hrvatske i država članica Europske unije, c) poboljšati kvalitetu podataka i informacija prikupljenih u sklopu Programa, d) dalje razvijati aktivnosti motrenja, e) proširiti znanja o šumama, osobito o utjecaju prirodnog i antropogenog stresa, f) razvijati pokazatelje i metodologije za procjenu rizika ugroženosti šumskih ekosustava od različitih čimbenika u prostoru i vremenu. (4) Akcije iz stavka 3. ovoga članka moraju biti sukladne s istraživačkim programima Europske unije i Nacionalnom listom pokazatelja u dijelu koji se odnosi na oštećenost šumskih ekosustava. (5) Programom se moraju osigurati pouzdani podaci i informacije o stanju oštećenosti šumskih ekosustava i štetnim utjecajima na njih, usporedivi na razini Republike Hrvatske i država članica Europske unije. Program će pomoći u vrednovanju tekućih mjera za promicanje očuvanja i zaštite šumskih ekosustava za dobrobit održivog razvoja, s posebnim naglaskom na akcijama poduzetim za smanjenje negativnih učinaka na šumske ekosustave. Program će uzeti u obzir postojeće i planirane nacionalne, europske i globalne nadzorne mehanizme, te će se, kad je to prikladno, i povezati s njima te biti u skladu s odgovarajućim međunarodnim sporazumima. (6) U skladu s ciljevima iz stavka 2. ovoga članka, Europska komisija i Republika Hrvatska surađivat će i poticati tijesnu suradnju s drugim tijelima na međunarodnoj i paneuropskoj razini kako bi se promicalo očuvanje i zaštita šumskih ekosustava u svrhu promicanja održivog razvoja. (7) Za potrebe suradnje navedene u stavku 6.ovoga članka, Europska unija može podržati ove aktivnosti: a) osiguranje odgovarajućeg povezivanja sa znanstvenim koordinacijskim tijelom, b) ispitivanja i vrednovanja podataka. Članak 3. (1) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka b) ovoga Pravilnika, Program će se razvijati s pomoću istraživanja, eksperimenata, demonstracijskih projekata, testiranja na bazi oglednih projekata i utvrđivanja novih nadzornih aktivnosti. (2) Program će se razvijati, osobito da bi se: a) povećalo znanje o: • stanju šuma i drugog šumskog zemljišta, • odnosu stanja šuma i stanja drugog šumskog zemljišta, • odnosu između stanja šuma i drugog šumskog zemljišta te prirodnih i antropogenih čimbenika ugroženosti, b) procijenio utjecaj klimatskih promjena na šume i drugo šumsko zemljište, uključujući utjecaj na njihovu biološku raznolikost i sposobnost za pohranu ugljika, c) identificiralo, uzimajući u obzir odgovarajuće postojeće pokazatelje, ključne strukturne i funkcionalne elemente ekološkog sustava koji će biti pokazatelji za procjenu statusa i trendova biološke raznolikosti u šumama te zaštitne funkcije šuma. (3) Nacionalni centar iz članka 4. stavak 1. ovoga Pravilnika će, do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u suradnji s državama članicama Europske unije razvijati Program sukladno stavku 2. ovoga članka. (4) Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Europska komisija će u suradnji s državama članicama Europske unije razvijati Program sukladno stavku 2. ovoga članka. (5) Usporedno s mjerama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Republika Hrvatska može, na zahtjev Europske komisije ili na vlastitu inicijativu, provoditi dodatna ispitivanja, eksperimente, demonstracijske projekte ili nadzor nad fazom testiranja. (6) Mjere iz stavka 1., 2. i 5. ovoga članka pomoći će u prepoznavanju mogućnosti utvrđivanja novih nadzornih aktivnosti u sklopu Programa, koje će znatno pridonijeti potrebi za podacima i nadzorom u područjima navedenim u članku 2. stavak 2. točka b). (7) U razvijanju Programa uzimaju se u obzir znanstvene te financijske potrebe i ograničenja. (8) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka c) ovoga Pravilnika i uz akcije navedene u stavku 1., 2., 4. do 7. ovoga članka, Europska komisija tijesno surađuje s državama članicama, provodi ispitivanja, eksperimente i demonstracijske projekte da bi: a) promicala usklađeno prikupljanje, obradu i ocjenu podataka na razini Europske unije, b) unaprijedila vrednovanje podataka na razini Europske unije, c) unaprijedila kvalitetu podataka i obavijesti prikupljenih u sklopu Programa. (9) Za realizaciju ciljeva iz članka 2. stavak 2. točka c) ovoga Pravilnika i uz akcije navedene u stavku 1., 2., 4. do 7. ovoga članka, države članice mogu u svoje nacionalne programe uključiti ispitivanja, eksperimente i demonstracijske projekte u područjima opisanim u stavku 8. ovoga članka. Članak 4. (1) Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave (u daljnjem tekstu: Nacionalni centar) određuje se Hrvatski šumarski institut, kao javna ustanova Republike Hrvatske. (2) Nacionalni centar u obvezi je imenovati Koordinatora za poslove procjene i motrenja utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave. Članak 5. Program će nastaviti razvijati sustavnu mrežu točaka kako bi se mogle periodički provoditi inventure u svrhu prikupljanja reprezentativnih informacija o oštećenosti šumskih ekosustava (Razina 1) i mrežu ploha na kojima se provodi intenzivno i trajno motrenje šumskih ekosustava (Razina 2). Članak 6. (1) Mrežu točaka Razine 1 čine točke na sjecištima kvadratične mreže stranice kvadrata 16 km (bioindikacijske točke) koje su sustavno raspoređene na cjelokupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske. (2) Gušća mreža točaka Razine 1 može se uspostaviti za potrebe intenzivnijeg motrenja i dobivanje reprezentativnijih podataka na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili kada je to potrebno za pripremu godišnjih izvješća sukladno članku 18. stavak 2. ovoga Pravilnika. (3) Poduzorak mreže točaka Razine 1 na sjecištima kvadratične mreže stranice kvadrata 32 km može se upotrebljavati za inventarizaciju ostalih šumskih zemljišta. (4) Za potrebe intenzivnog i trajnog motrenja uspostavljaju se plohe Razine 2 razmještene u glavnim šumskim ekosustavima u Republici Hrvatskoj. Članak 7. (1) Za potrebe motrenja oštećenosti šumskih ekosustava, kao i za potrebe izvješćivanja domaćih i međunarodnih tijela i institucija, Nacionalni centar ustrojit će i voditi jedinstveni Registar oštećenosti šumskih ekosustava u elektronskom obliku, kao i arhiv uzoraka okoliša. (2) Registar oštećenosti šumskih ekosustava vodi se za Razinu 1 (u daljnjem tekstu: Registar Razine 1) i za Razinu 2 (u daljnjem tekstu: Registar Razine 2). (3) Registar Razine 1 sastoji se od: Registra oštećenosti krošanja, Registra stanja šumskih tala, Registra stanja ishrane šumskog drveća i drugih registara koji se ustanovljuju i vode u skladu s Nacionalnim programom motrenja oštećenosti šumskih ekosustava iz članka 19. stavak 1. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: Nacionalni program). (4) Registar Razine 2 sastoji se od: Registra oštećenosti krošanja, Registra stanja šumskog tla, Registra stanja ishrane šumskog drveća, Registra vegetacije, Registra prirasta i drugih registara koji se ustanovljuju i vode u skladu s Nacionalnim programom. (5) Registar oštećenosti šumskih ekosustava formirat će se na način da je iz njega moguće dobiti podatke o oštećenosti šumskih ekosustava prema različitim pokazateljima. (6) Arhiv uzoraka okoliša sastoji se od uzoraka tla i biljnog materijala s točaka Razine 1 i ploha Razine 2. (7) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javan i čini sastavni dio Informacijskog sustava zaštite okoliša. Članak 8. Podaci iz Registra oštećenosti šumskih ekosustava služe za: 1. utvrđivanje stanja šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, 2. potrebe gospodarenja šumama, 3. znanstvene svrhe, 4. potrebe institucija Republike Hrvatske i međunarodnih institucija. II. MREŽE TOČAKA I PLOHA Članak 9. (1) Metode za odabir i uspostavu točaka Razine 1 tiskane su u Prilogu I. Poglavlju 1. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. (2) Za odabir i uspostavu točaka Razine 1 na područjima koja su zaštićena temeljem posebnog propisa, potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela samo na onim zaštićenim područjima na kojima nisu dopuštene gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu. Članak 10. Na mreži točaka Razine 1 utvrđuje se: a) oštećenost krošanja, svake godine, b) stanje tla, svakih deset godina (po mogućnosti i češće), c) stanje ishrane šumskih vrsta drveća, svakih deset godina, d) druge poslove, u skladu s Nacionalnim programom. Članak 11. Na plohama Razine 2 provodi se intenzivno i trajno motrenje šumskih ekosustava koje obuhvaća: a) procjenu oštećenosti krošanja, uzorkovanje i analizu biljnog materijala, izmjeru rasta i prirasta pri svakom promatranju sukladno Prilogu I., Poglavlje 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika, b) uzorkovanje i analizu sastava depozicije i otopine tla, meteorološka mjerenja i motrenje prizemne vegetacije i bioraznolikosti, na najmanje 10% ploha Razine 2, sukladno Prilogu I., Poglavlje 5., 6., 7. i 8., c) kada je to potrebno, ostale aktivnosti motrenja kao što su praćenje kakvoće zraka, procjena vidljivih oštećenja od ozona, uzorkovanje i analize otpada sa stabala i fenološka motrenja, sukladno Prilogu I., Poglavlje 9., 10., 11. i 12. ovoga Pravilnika, d) druge poslove u skladu s Nacionalnim programom. Članak 12. (1) Nacionalni centar uspostavit će intenzivno motrenje na reprezentativnom broju ploha Razine 2. Broj ploha Razine 2 ograničen je na 15. Može se odabrati i veći broj ploha Razine 2, s tim da njihov broj ne smije prelaziti 20% broja točaka Razine 1. (2) Metode za odabir i uspostavu ploha Razine 2 tiskane su u Prilogu I. Poglavlje 1. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. (3) Za odabir i uspostavu ploha Razine 2 na područjima koja su zaštićena temeljem posebnog propisa potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela samo na onim zaštićenim područjima na kojima nisu dopuštene gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu. (4) Nakon uspostave nove plohe Razine 2 Nacionalni centar se obvezuje o tome izvijestiti Program. (5) Nakon što se uspostavi nova ploha Razine 2, Nacionalni centar zajedno s prijenosom prvih podataka o plohi dostavlja Europskoj komisiji pregled kriterija odabira i potpun popis svih ploha, uključujući osnovne informacije o lokaciji (zemljopisnoj širini, zemljopisnoj duljini i nadmorskoj visini i šumskoj svojti), te opće informacije za svaku plohu Razine 2 u normiranom obliku (Prilog I., Poglavlje 1. ovoga Pravilnika). III. PRIKUPLJANJE PODATAKA Članak 13. (1) Na mreži točaka Razine 1 podatke prikupljaju trgovačko društvo »Hrvatske šume« d.o.o. i javne ustanove nacionalnih parkova u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, a Šumarska savjetodavna služba u šumama šumoposjednika. (2) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su prikupljene podatke dostaviti u Nacionalni centar do kraja mjeseca kolovoza tekuće godine. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podatke za Registar stanja šumskih tala i Registar stanja ishrane šumskog drveća na točkama Razine 1 prikuplja Nacionalni centar. (4) Podaci koji se odnose na šume i šumsko zemljište u vlasništvu šumoposjednika georeferencirani su koordinatama za zemljopisnu širinu i zemljopisnu duljinu izraženim najmanje u stupnjevima i minutama. Ostali podaci georeferencirani su koordinatama za zemljopisnu širinu i duljinu izraženim u stupnjevima, minutama i sekundama. Članak 14. (1) Podatke potrebne za Registar Razine 1 mogu prikupljati samo službeno ovlaštene osobe pravnih osoba iz članka 13. stavak 1. ovoga Pravilnika. (2) Nacionalni centar ovlašćuje osobe za prikupljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka i vodi središnji popis ovlaštenih osoba. (3) Nacionalni centar obvezan je na zahtjev Ministarstva nadležnog za poslove šumarstva dostaviti popis iz stavka 2. ovoga članka. (4) Nacionalni centar obvezan je za ovlaštene osobe iz stavka 1. ovog članka svake godine organizirati seminar o procjeni oštećenosti krošanja. (5) Nacionalni centar obvezan je ažurirani središnji popis ovlaštenih osoba za prikupljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka objavljivati na vlastitim internetskim stranicama. Članak 15. (1) Nacionalni centar obvezan je svake godine obaviti kontrolnu procjenu oštećenosti krošanja na najmanje 10% točaka Razine 1. (2) Podaci dobiveni procjenom iz stavka 1. ovoga članka prilog su godišnjem izvješću o oštećenosti šumskih ekosustava. Članak 16. (1) Prikupljanje podataka za Registar Razine 2 provodi Nacionalni centar u suradnji s drugim znanstvenim institucijama. (2) Podaci koji se odnose na šume i šumsko zemljište u vlasništvu šumoposjednika georeferencirani su koordinatama za zemljopisnu širinu i zemljopisnu duljinu izraženim najmanje u stupnjevima i minutama. Ostali podaci georeferencirani su koordinatama za zemljopisnu širinu i duljinu izraženim u stupnjevima, minutama i sekundama. (3) Prikupljanje podataka na plohama Razine 2 za potrebe praćenja kakvoće zraka mogu obavljati samo pravne osobe ovlaštene sukladno posebnom propisu. Članak 17. (1) Način i metodologija prikupljanja podataka na točkama Razine 1 i plohama Razine 2 opisani su u Prilogu I. Poglavlje 2. do 12. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. (2) Za prikupljanje podataka na točkama Razine 1 i plohama Razine 2 na područjima koja su zaštićena temeljem posebnog propisa potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela samo na onim zaštićenim područjima na kojima nisu dopuštene gospodarske djelatnosti sukladno posebnom propisu. (3) Da bi se uskladile aktivnosti iz članka 3. stavak 6. i članka 5. ovoga Pravilnika te osigurala usporedivost podataka, priručnici koji propisuju metodologiju i način prikupljanja podataka moraju specificirati obvezne i neobvezne parametre te utvrditi nadzorne metode i formate koji će se upotrijebiti za prijenos podataka. Priručnici se trebaju razvijati na osnovi postojećih sustava kad su sustavi dostupni i prikladni. IV. PRISTUP PODACIMA I UVJETI KORIŠTENJA PODATAKA IZ REGISTRA OŠTEĆENOSTI ŠUMA Članak 18. (1) Nacionalni centar u obvezi je godišnje izvješće o oštećenosti šumskih ekosustava Republike Hrvatske javno objaviti na internetskim stranicama Nacionalnog centra zaključno do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Nacionalni centar u obvezi je do 15. prosinca svake godine Europskoj komisiji dostaviti podatke za svaku točku Razine 1 i plohu Razine 2 za prethodnu godinu na obrascima koji se nalaze u Prilogu I. Poglavlje 15. Glava V. ovoga Pravilnika. Izvješće se sastavlja sukladno odredbama iz Priloga I. Poglavlje 14. i Poglavlje 15. Glava IV.1. ovoga Pravilnika. (3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se i izvješće koje prati podatke i daje osnovne informacije o primijenjenim metodama motrenja. Upute i kodovi za prijenos podataka dani su u Prilogu I. Poglavlje 16. ovoga Pravilnika. Dio izvješća koji opisuje metode motrenja ostaje vrijediti dok se metode ne izmijene. (4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka moraju upućivati na zemljopisno područje i biti poslani Europskoj komisiji elektroničkim putem. (5) Podatke o oštećenosti šumskih ekosustava Nacionalni centar dostavlja u baze podataka Programa i Agencije za zaštitu okoliša (AZO). U mjeri u kojoj je to potrebno, podaci o oštećenosti šumskih ekosustava dostavljaju se Europskoj komisiji i Europskoj agenciji za okoliš (EEA) sukladno nacionalnim propisima iz područja zaštite okoliša. (6) Republika Hrvatska aktivno će diseminirati podatke, prikupljene na temelju zajedničkih formata i normi, pomoću elektronički georeferenciranih baza podataka administriranih u skladu s načelima Konvencije iz Aarhusa i odgovarajućih odredbi Europske unije o pristupu informacijama o okolišu. (7) Da bi se promicalo vrednovanje podataka i ostvarila najveća moguća dodatna vrijednost od korištenja podacima, Republika Hrvatska neće ograničavati pravo Europske komisije da se koristi podacima i diseminira ih u skladu s načelima Konvencije iz Aarhusa i odgovarajućih odredbi Europske unije o pristupu informacijama o okolišu. Članak 19. (1) Nacionalni centar u obvezi je do 15. veljače za tekuću godinu, izraditi i predložiti Nacionalni program Ministarstvu nadležnom za poslove šumarstva. (2) Nacionalni program iz stavka 1. ovoga članka mora obavezno sadržavati podatke o opsegu, vrsti i načinu prikupljanja podataka, te troškovnik za njegovu provedbu. (3) Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva će na temelju predloženog Nacionalnog programa iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o financijskom doprinosu za prihvatljive troškove. (4) Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva i Nacionalni centar sklopiti će sporazum o financijskom doprinosu iz stavka 3. ovoga članka. (5) Nacionalni centar odgovoran je za upravljanje aktivnostima obuhvaćenim Nacionalnim programom. Članak 20. (1) Aktivnosti predviđene člankom 3. stavak 5., 6. i 9., te člankom 5. ovoga Pravilnika provest će se u sklopu Nacionalnog programa izrađenog za dvogodišnje razdoblje. (2) Nadležno tijelo podnosi Nacionalni program Europskoj komisiji prije 1. studenog u godini koja prethodi početnom datumu svakog trogodišnjeg razdoblja. (3) Nacionalni centar u obvezi je Nacionalni program prilagoditi odobrenju Europske komisije, osobito da bi omogućio produljenje nadzorne aktivnosti nastale u skladu s člankom 3. stavkom 1. do 6. ovoga Pravilnika. (4) Nacionalni program bit će, kad se podnosi Europskoj komisiji, popraćen ex-ante (prethodnim) vrednovanjem, i u njega uključenim podrobnim ispitivanjem relevantnosti, izvedivosti i održivosti aktivnosti navedenih u Nacionalnom programu te ispitivanjem očekivanih rezultata. Nacionalni centar u obvezi je provoditi srednjoročno i ex-post (naknadno) vrednovanje te u njih uključiti procjenu stanja provedbe, učinkovitosti i uspješnosti aktivnosti motrenja. (5) Nacionalni centar provodi ex-ante vrednovanje, srednjoročni pregled i ex-post vrednovanje Nacionalnog programa u skladu s Prilogom VIII. ovoga Pravilnika. (6) Rezultati vrednovanja ex-ante prosljeđuju se Europskoj komisiji zajedno s Nacionalnim programom. V. STUDIJE, EKSPERIMENTI I DEMONSTRACIJSKI PROJEKTI Članak 21. Prijedloge studija, eksperimenata i demonstracijskih projekata te testiranja na temelju pilot faze, koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 3. stavak 5. i 9. ovoga Pravilnika, ocjenjuje Europska komisija na temelju kriterija propisanih u Prilogu II. ovoga Pravilnika. VI. NADLEŽNO TIJELO Članak 22. (1) Nadležno tijelo mora postupati u skladu s odredbama propisanim ovim Pravilnikom i posebnim propisima. (2) Nadležno tijelo mora ispunjavati najmanje sljedeće kriterije: a) biti tijelo državne uprave ili ustanova / pravna osoba s javnim ovlastima sukladno propisima jedne od država članica Europske unije, b) ponuditi odgovarajuća financijska jamstva koje je izdala Vlada Republike Hrvatske, osobito u odnosu na puni povrat iznosa koji se duguje Europskoj komisiji, c) djelovati u skladu sa zahtjevima zdravoga financijskog upravljanja, d) osigurati transparentnost poslova koji se provode u skladu s posebnim propisima. Članak 23. (1) U smislu ovoga Pravilnika nadležnim tijelom Republike Hrvatske određuje se Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: »nadležno tijelo»). (2) Nadležno tijelo je tijelo s kojim kontaktira Europska komisija. Članak 24. Europska komisija s nadležnim tijelom sklapa sporazum u skladu s posebnim propisom. Članak 25. Nadležno tijelo obavlja sljedeće zadaće: a) provodi redovite provjere kako bi se osigurala ispravna provedba mjera koje se financiraju temeljem financijskog doprinosa Europske unije, b) poduzima odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo nepravilnosti i prijevaru te po potrebi pokreće postupak za naplaćivanje izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili neispravno upotrijebljenih sredstava, c) dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje ona zatraži, d) posrednik je kojemu se isplaćuje financijski doprinos Europske unije, e) vodi račune i evidenciju primitka i plaćanja financijskog doprinosa za potporu Nacionalnog programa, uključujući sve račune i dokumentaciju koja ima slične dokazne vrijednosti za potporu troškovima Nacionalnog programa. Članak 26. Europska komisija može obaviti pregled dokumentacije i provjeru (na licu mjesta) postojanja, relevantnosti i ispravnog poslovanja nadležnog tijela u skladu sa zdravim financijskim upravljanjem. VII. NACIONALNI PROGRAMI I PRILAGODBE Članak 27. (1) Nacionalni program, i njegove prilagodbe u skladu s člankom 20. ovoga Pravilnika, sadržava informacije i popratne dokumente navedene u Prilogu III. ovoga Pravilnika. Obrasci navedeni u Prilogu III. ovoga Pravilnika upotrebljavaju se za dostavljanje Nacionalnog programa i s njim povezanih prilagodbi Europskoj komisiji u papirnatom i digitalnom obliku. (2) Sve aktivnosti iz članaka 3. stavak 5., 6. i 9., te članka 5. ovoga Pravilnika za koje se traži financijski doprinos Europske unije, uključuju se u Nacionalni program kao pojedinačni zahtjevi. Članak 28. (1) Prilagodbe Nacionalnog programa odnose se samo na studije, eksperimente, demonstracijske projekte te na probne faze motrenja u skladu s člankom 3. stavak 5., 6. i 9. ovoga Pravilnika. (2) Zahtjevi za prilagodbu Nacionalnog programa podnose se Europskoj komisiji na obrascima iz Priloga III. ovoga Pravilnika. VIII. FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I MOTRENJE Članak 29. (1) Republika Hrvatska je odgovorna za zdravo i učinkovito upravljanje financijskim doprinosom Europske unije, radi čega će: a) osigurati da se aktivnosti koje financira Europska unija stvarno provedu i da se provedu na ispravan način, osiguravajući vidljivost financijskog doprinosa Europske unije, b) spriječiti svaku nepravilnost, c) vratiti izgubljene iznose koji su posljedica nepravilnosti ili nemara, d) osigurati da Nacionalni centar i nadležno tijelo imaju odgovarajuće unutrašnje upravljanje i sustave nadzora. (2) Europska komisija će, na temelju podnesenog Nacionalnog programa ili na temelju odobrenih prilagodbi Nacionalnog programa, odlučiti o financijskim doprinosima za prihvatljive troškove u dvije faze, tj. donosi po jednu odluku za svaku godinu programskog razdoblja. Odluka Europske komisije upućuje se nadležnom tijelu. (3) Republika Hrvatska će Europskoj komisiji osigurati sve potrebne obavijesti i napraviti sve potrebne pripreme kako bi olakšala provjere, uključujući nadzor Europske komisije ili Europskog revizorskog suda na licu mjesta, koje Europska komisija smatra prikladnim za potrebe upravljanja financijskim doprinosom Europske unije. (4) Republika Hrvatska obavijestit će Europsku komisiju o svim aktivnostima poduzetim u smislu ispunjavanja obveza iz stavka 3. ovoga članka. Članak 30. Prihvatljivi troškovi su oni koje je izravno i u cijelosti moguće pripisati Nacionalnom programu koji je odobrila Europska komisija. Članak 31. (1) Rashodi se pravdaju odgovarajućim izvornim dokumentima (računima) ili dokumentima istovjetne dokazne vrijednosti. (2) Izvorni se dokumenti ne prilažu uz izjavu o rashodima. (3) Nadležno tijelo, ako se to od njega zatraži, prosljeđuje Europskoj komisiji sve pojedinosti, uključujući račune, koje mogu biti potrebne za osiguranje procjene rashoda. Članak 32. (1) Da bi se troškovi smatrali prihvatljivima moraju biti predviđeni u odobrenom Nacionalnom programu, izravno povezani s njegovim provođenjem i nužni za taj Program. (2) Troškovi moraju biti razumni i u skladu s načelima zdravoga financijskog upravljanja, osobito s obzirom na primjerenost cijena i isplativost. (3) Troškovi moraju stvarno nastati tijekom razdoblja prihvatljivosti navedenog u odluci Europske komisije kojom se odobrava Nacionalni program. Smatra se da je trošak nastao tijekom razdoblja prihvatljivosti kad: • je zakonska obveza plaćanja troška ugovorena nakon početka razdoblja prihvatljivosti odnosno prije kraja tog razdoblja; • obavljanje aktivnosti na koju se trošak odnosi mora započeti nakon početka razdoblja prihvatljivosti i završiti prije kraja tog razdoblja. (4) Troškovi moraju biti u cijelosti plaćeni prije dostavljanja konačne dokumentacije zajedno s konačnom izjavom o rashodima i prihodima. Članak 33. (1) Troškovi osoblja mogu se smatrati prihvatljivim izravnim rashodima s obzirom na stvarno radno vrijeme namijenjeno Nacionalnom programu. Izračunavaju se na temelju stvarne bruto plaće ili nadnice uvećane za obvezatne doprinose, ali bez ikakvih drugih troškova. (2) Radno vrijeme svakog zaposlenika, uključujući državne službenike i zaposlenike u državnim agencijama, koji rade u okviru Nacionalnog programa, evidentira se uporabom kartica radnog vremena ili izvješćima iz sustava za praćenje radnog vremena koji je ustanovilo i potvrdilo nadležno tijelo i njegovi mogući partneri. Članak 34. Putni se troškovi mogu smatrati prihvatljivima ako se izravno i u cijelosti mogu pripisati odobrenom Nacionalnom programu. Putni se troškovi naplaćuju u skladu s unutrašnjim pravilima nadležnog tijela. Članak 35. (1) Režijski troškovi namijenjeni pokrivanju općih neizravnih troškova potrebnih za zapošljavanje, upravljanje, smještaj i izravnu ili neizravnu potporu osoblja koje obavlja poslove Nacionalnog programa ili koji se odnose na infrastrukturu i opremu na mjestu rada, prihvatljivi su ako su stvarni, utemeljeni i ne uključuju troškove dodijeljene drugim proračunskim stavkama. (2) Režijski su troškovi prihvatljivi do najviše 7% ukupnog iznosa prihvatljivih izravnih troškova. (3) Režijski troškovi terete Nacionalni program u skladu s odobrenom politikom troškovnog računovodstva nadležnoga tijela. Članak 36. Kad troškovi uključuju amortizaciju kapitalnih ulaganja koja traju više od godine dana i čija je cijena veća od 500,00 EUR, ti se amortizacijski troškovi smatraju prihvatljivima pod uvjetom da se: – odnose isključivo na Nacionalni program i razdoblje prihvatljivosti predmetne faze Nacionalnog programa, – troškovi za ulaganja u zgrade i infrastrukturu amortiziraju tijekom 10 godina uporabom linearne metode, a za drugu se opremu, uključujući i informatičku opremu, primjenjuje petogodišnja linearna metoda. Članak 37. Nabavni troškovi rabljene opreme prihvatljivi su ako: a) prodavač opreme osigura deklaraciju u kojoj se navodi njezino podrijetlo i potvrdi da ni u jednom trenutku tijekom prethodnih sedam godina oprema nije nabavljena uz pomoć nacionalne potpore ili potpore Europske unije, b) cijena opreme ne premašuje njezinu tržišnu vrijednost i manja je od cijene slične nove opreme, c) oprema ima tehničke značajke potrebne za rad i u skladu je s važećim normama i standardima. Članak 38. (1) Rashodi koji se odnose na podugovore s posrednicima ili savjetnicima (konzultantima) moraju se temeljiti na stvarnim troškovima i biti im priloženi odgovarajući računi te druga popratna dokumentacija. (2) Iznimno, kad se trošak definira kao postotak ukupnih troškova poslova, može se smatrati prihvatljivim samo ako ga nadležno tijelo može pravdati usporedbom sa stvarnom vrijednošću obavljenih radova ili usluga. Članak 39. (1) Porez na dodanu vrijednost (PDV) smatra se prihvatljivim kad nadležno tijelo ne može naplatiti PDV plaćen u okviru Nacionalnog programa. (2) Nadležno tijelo od relevantnih nacionalnih državnih tijela pribavlja izjavu da se PDV nije mogao naplatiti za sredstva i usluge potrebne za mjere provedene u okviru Nacionalnog programa. Članak 40. (1) Sljedeći se troškovi smatraju neprihvatljivima: a) svaki trošak za aktivnosti koje se financiraju sredstvima pomoći iz drugih financijskih instrumenata Europske unije, b) gubici zbog tečajnih razlika, c) nepotrebni ili rasipni rashodi, d) troškovi distribucije te troškovi marketinga i oglašavanja za promidžbu proizvoda ili komercijalnih aktivnosti, e) sve pričuve za moguće buduće gubitke ili odgovornosti, f) dužničke kamate i kamate na posuđeni kapital, g) nenaplativa potraživanja. (2) Neki troškovi iz stavka 1. točke d) ovoga članka mogu se smatrati prihvatljivima ako je tako dogovoreno s Europskom komisijom. (3) Neprihvatljive troškove iz stavka 1. ovoga članka Europska komisija neće uzeti u obzir pri izračunavanju ukupnih troškova Nacionalnog programa. Članak 41. (1) Konverzija eura u nacionalnu valutu i obrnuto obavlja se po dnevnom tečaju eura objavljenom u seriji C Službenog lista Europske unije. (2) Tečaj za konverziju eura u nacionalnu valutu i obrnuto je tečaj objavljen posljednjega radnog dana mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem su Nacionalni program ili, u slučaju plaćanja, financijsko izvješće i zahtjev za isplatu, potpisani i podneseni Europskoj komisiji. Članak 42. Nadležno tijelo može zatražiti pretfinanciranje u iznosu od 50 % godišnje pomoći Europske unije za Nacionalni program najranije tri mjeseca nakon datuma zaprimanja službene obavijesti o odluci Europske komisije. Pretfinanciranje podliježe sklapanju sporazuma u skladu s člankom 24. ovoga Pravilnika. Članak 43. (1) Nadležno tijelo Europskoj komisiji podnosi izjave o isplatama izvršenim u okviru Nacionalnog programa sukladno Prilogu IV. ovoga Pravilnika. Uz te izjave prilažu se izvješća o napredovanju aktivnosti poduzetih u okviru Nacionalnog programa. Izjave se podnose najkasnije 15 mjeseci nakon zaprimanja službene obavijesti o odluci Europske komisije i obuhvaćaju rashode iz prethodne godine. (2) Prihvatljive rashode, koji su u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i navedeni u godišnjem izvješću, Europska komisija prebija pretfinanciranjem Republici Hrvatskoj u okviru Nacionalnog programa. (3) Kad izvješća premašuju odgovarajuće pretfinanciranje, Europska komisija vrši privremenu isplatu. (4) Privremene isplate ne smiju premašiti 30% godišnjeg financijskog doprinosa Europske unije za Nacionalni program. Članak 44. (1) Svaka od dviju faza iz članka 29. stavak 2. ovoga Pravilnika mora se u cijelosti tehnički i financijski provesti u skladu sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika, najkasnije dvije godine nakon zaprimanja službene obavijesti o odluci Europske komisije. (2) Nadležno tijelo daje zahtjev za isplatu preostalog iznosa prihvatljivih rashoda najkasnije 27 mjeseci nakon zaprimanja službene obavijesti o odluci Europske komisije. (3) Preostali iznos za svaku fazu isplaćuje se nakon što Europska komisija primi zahtjev za konačnom isplatom za svaku fazu i nakon što pregleda financijsko izvješće priloženo uz zahtjev za isplatom. Članak 45. Republika Hrvatska, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, osigurava da su zahtjevi nadležnog tijela za plaćanjem međusobno usklađeni i odgovaraju odluci Europske komisije iz članka 29. stavak 2. ovoga Pravilnika. Članak 46. Nadležno tijelo podnosi Europskoj komisiji zahtjeve za pretfinanciranje i plaćanja sukladno Prilozima V., VI. i VII. ovoga Pravilnika. IX. NEPRAVILNOSTI Članak 47. (1) Svaki iznos izgubljen zbog nepravilnosti ili nemara Republika Hrvatska utjeruje i vraća Europskoj uniji. (2) Ako Europska komisija, u razdoblju od pet godina nakon konačne isplate preostalog iznosa posljednje godine Nacionalnog programa, uoči bilo kakvu nepravilnost u poslu koji je financirala Europska unija, pri čemu iznos o kojem je riječ nije vraćen Europskoj uniji u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, o tome će izvijestiti Republiku Hrvatsku i dati joj mogućnost da se očituje. (3) Ako Europska komisija, nakon ispitivanja okolnosti i pojašnjenja Republike Hrvatske potvrdi nepravilnost, Republika Hrvatska u obvezi je vratiti iznos iz stavka 2. ovoga članka. X. PROVJERE, REVIZIJE I STRUČNI POSJETI Članak 48. (1) Europska komisija može provjeriti na koji se način financijskim doprinosom Europske unije koriste nadležno tijelo, Nacionalni centar ili podizvođači odgovorni za provedbu mjera koje se provode u okviru Nacionalnog programa. (2) Europska komisija ili bilo koji predstavnik kojega ona ovlasti može obaviti reviziju nadležnog tijela, Nacionalnog centra ili podizvođača, odgovornih za potpunu provedbu mjera koje se provode u okviru Nacionalnog programa, u bilo kojem trenutku tijekom trajanja ugovora i do pet godina nakon posljednjih uplata financijskog doprinosa Europske unije za Nacionalni program. (3) Europska komisija ili bilo koji ovlašteni predstavnik treba imati pristup dokumentaciji potrebnoj za utvrđivanje prihvatljivosti troškova sudionika Nacionalnog programa, kao što su na primjer računi ili izvaci iz platnih lista. (4) Revizija se provodi na povjerljivoj osnovi. Europska komisija mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njezin ovlašteni predstavnik s podacima do kojih ima pristup ili koji su mu osigurani postupa kao s povjerljivima. (5) Izvješće o nalazima revizije šalje se nadležnom tijelu, Nacionalnom centru i podizvođačima. Oni svoje primjedbe mogu priopćiti Europskoj komisiji u roku od jednog mjeseca nakon njegova primitka. Europska komisija može odlučiti da primjedbe predane nakon roka ne uzme u obzir. (6) Na temelju zaključaka revizije, Europska komisija poduzima odgovarajuće mjere koje smatra potrebnima, uključujući izdavanje naloga za povrat sredstava koji se odnosi na cjelokupan iznos njezinih isplata ili na njihov dio. Članak 49. (1) Nadležno tijelo, Nacionalni centar i podizvođači osoblju Europske komisije i osobama koje Europska komisija ovlasti omogućiti će pristup lokacijama ili prostorima gdje se provode mjere u okviru Nacionalnog programa te dokumentima koji se odnose na stručno i financijsko upravljanje poslovima. Pristup osoba koje je ovlastila Europska komisija može biti podložan sporazumu o povjerljivosti podataka koji se dogovara između Europske komisije i nadležnog tijela. (2) Provjere mogu započeti tijekom programskoga razdoblja i provode se na povjerljivoj osnovi (u tajnosti). (3) Nadležno tijelo, Nacionalni centar ili podizvođači odgovorni za provedbu mjera koje se provode u okviru Nacionalnog programa osigurati će odgovarajuću pomoć Europskoj komisiji ili osobama koje ona ovlasti. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 50. Prilozi I. do VIII. Tiskani su u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Članak 51. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (»Narodne novine« broj 129/06). (2) Odredbe članka 19. stavaka 3. i 4. ovoga Pravilnika prestaju važiti danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Članak 52. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 2. stavka 4., članka 3. stavaka 8. i 9., članka 12. stavka 5., članka 18. stavaka 2., 3. i 4., članka 20. te članaka 22. do 49. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-01/10-01/06 Urbroj: 538-07-10-01 Zagreb, 6. svibnja 2010. P ot pr e d sj e d ni k V la d e R e p u bl ik e H rv at s k e i m in is ta r re gi o n al n o g ra z v oj a, š u m ar st v a i v o d n o g a g o s p o d ar st v a m r. sc . B o ži d a r P a n k r et ić , v. r. PRILOG I. Priručnik o parametrima, metodama motrenja i obliku podataka za usklađeno motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume Priručnik se sastoji od sljedećih poglavlja: Poglavlje 1. METODE ZA ODABIR I USPOSTAVU TOČAKA RAZINE 1 I PLOHA RAZINE 2 Poglavlje 2. METODE ZA PROCJENU OŠTEĆENOSTI KROŠANJA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 3. METODE ZA ODREĐIVANJE KEMIZMA BILJNOG MATERIJALA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 4. METODE ZA UTVRĐIVANJE RASTA I PRIRASTA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 5. METODE ZA MOTRENJE SASTAVA DEPOZICIJE NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 6. METODE ZA METEOROLOŠKA MJERENJA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 7. METODE ZA MOTRENJE SASTAVA OTOPINE TLA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 8. METODE ZA MOTRENJE PRIZEMNE VEGETACIJE I BIORAZNOLIKOSTI NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 9. METODE ZA MOTRENJE OTPADA SA STABALA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 10. METODE ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 11. METODE ZA PROCJENU VIDLJIVIH OŠTEĆENJA OD OZONA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 12. METODE ZA FENOLOŠKA MOTRENJA NA PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 13. METODE ZA MOTRENJE ŠUMSKIH TALA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 Poglavlje 14. DETALJNE UPUTE ZA DOSTAVLJANJE OSNOVNIH INFORMACIJA O PRIMIJENJENIM METODAMA MOTRENJA I REZULTATA VREDNOVANJA/TUMAČENJA DOBIVENIH NA NACIONALNOJ RAZINI Poglavlje 15. UPUTE ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA I FORMATU PODATAKA Poglavlje 16. POPIS KODOVA I POJAŠNJENJA ZA PODATKE MOTRENJA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 Posebne odredbe predviđene svakim poglavljem temelje se na tehničkim preporukama stručnih skupina Programa. Uspostavlja se razlika između obveznih i neobveznih aktivnosti motrenja (parametara, metoda itd.). POGLAVLJE 1. METODE ZA ODABIR I USPOSTAVU TOČAKA RAZINE 1 I PLOHA RAZINE 2 I. Odabir točaka Razine 1 Točke Razine 1 smještene su na sjecištima kvadratične mreže stranice kvadrata 16 km koja se nadovezuje na europsku mrežu točaka Programa. II. Odabir ploha Razine 2 Za odabir ploha Razine 2 moraju se primjenjivati sljedeći kriteriji: a) najmanja je veličina plohe 0,25 hektara mjerena na horizontalnoj ravnini, b) kako bi se smanjio utjecaj aktivnosti na susjedna područja, ploha je okružena zaštitnim pojasom. Stvarna širina pojasa ovisi o šumskoj zajednici i starosti šume. Ako je područje plohe i njezina okoliša ujednačeno s obzirom na visinu i starosnu strukturu, širina zaštitnog pojasa može se ograničiti na 5 ili 10 m. Ako se šumsko područje na kojemu je postavljena ploha sastoji od miješovitih sastojina, različitih svojti ili mu je struktura raznodobna, zaštitna se zona povećava do pet puta potencijalne najveće visine stabala na plohi, c) plohe moraju biti lako dostupne bez ikakvih ograničenja pristupa ili uzorkovanja, d) ne smiju postojati razlike s obzirom na gospodarenje plohom, njezinim zaštitnim pojasom i okolnom šumom, e) ometanja uzrokovana motrenjem moraju se svesti na najmanju moguću mjeru, f) mora se izbjegavati izravno onečišćenje ploha iz poznatih lokalnih izvora onečišćenja, g) plohe moraju biti smještene dovoljno daleko od ruba šume, najmanje pet puta potencijalne najveće visine stabala na plohi. III. Postavljanje i dokumentiranje ploha Svaka se postavljena ploha podrobno opisuje. Podroban opis plohe uključuje: točnu lokaciju plohe (položaj središta i uglova plohe), skicu na kojoj su prikazane stalne oznake uglova plohe ili granica plohe, broj stabala na plohi te sve druge važne stalne odredive elemente na plohi ili u njezinoj blizini (npr. pristupna cesta, rijeka, jarak, velika stabla). Lokacije uzorkivača i mjesta uzorkovanja (npr. uzorkivači depozicije i pedološke jame) bilježe se na karti (GPS-om ili pomoću udaljenosti i smjera od središta plohe). Opći podaci o novim ili dodatnim plohama određuju se i dostavljaju Europskoj komisiji u okviru redovitog dostavljanja podataka. IV. Definicija potplohe U načelu se sva stabla na cjelokupnoj plohi uključuju u uzorak za procjenu stabala (npr. oštećenost krošnje, procjena prirasta). U slučaju plohe s mnogo stabala (tj. guste sastojine) može se odrediti potploha koja se upotrebljava za istraživanja. Površina potplohe u trenutku postavljanja plohe mora biti dovoljno velika da omogući pouzdanu informaciju o sastojini za istraživanja u okviru najmanje 20 godina, a po mogućnosti za čitav životni vijek sastojine. U tom razdoblju na potplohi treba biti dostupno najmanje 20 stabala. V. Opći podaci o svakoj plohi U trenutku postavljanja nove plohe i prvih istraživanja o svakoj trajnoj plohi intenzivnog motrenja prikupljaju se sljedeći podaci: Kod Republike Hrvatske Broj plohe motrenja Zemljopisna širina i duljina – Podaci o položaju plohe Nadmorska visina Ekspozicija Površina plohe Broj stabala na plohi Potploha (ako postoji) Dostupnost vode glavnim svojtama Vrsta humusa Tip tla (procjena) – Podaci o sastojini Srednja dob dominantne etaže Glavne svojte Drvna zaliha (procjena) – Ostala opažanja Povijest plohe Ostale plohe za motrenje smještene u blizini Sve promjene koje se odnose na organizaciju motrenja i druge važne informacije (npr. šumski radovi, oluje, štetnici) dostavljaju se godišnje Europskoj komisiji. VI. Zamjena uništenih točaka i ploha i dodatne točke/plohe Ponovo postavljene točke/plohe (nakon obnove sastojine) ili dodatne točke/plohe (na novim šumskim površinama ili šumskim zemljištima) dobivaju novi broj. Republika Hrvatska u obvezi je dostaviti Europskoj komisiji, zajedno sa slijedećom redovitom dostavom podataka, informacije o: – razlogu zamjene točke/plohe ili o potrebi postavljanja dodatnih točaka/ploha, – rezultatima posljednjih promatranja/mjerenja, – kriterijima za odabir novih ploha. VII. Prijenos podataka Republika Hrvatska u obvezi je dostaviti Europskoj komisiji informacije navedene u ovom poglavlju za svaku plohu Razine 2 u formatu koji je određen obrascima 1. i 2. navedenim u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 2. METODE ZA PROCJENU OŠTEĆENOSTI KROŠANJA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Procjena oštećenosti krošanja obvezna je i provodi se na točkama Razine 1 i plohama Razine 2 te se jednom godišnje ponavlja. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za oštećenost krošanja Programa. II. Odabir stabala za motrenje II.1. Odabir stabala za motrenje na točkama Razine 1 Na svakoj točki Razine 1 stabla za motrenje odabiru se u skladu sa strogo definiranim, objektivnim i nepristranim statističkim postupkom. Koristi se križni sistem s 24 stabla na plohi (tj. kroz središnju točku plohe odrede se dvije međusobno okomite duljine dužine 50 m, na čijim se krajevima obilježava šest najbližih stabala). U procjenu moraju biti uključene sve svojte šumskog drveća. Stabla za motrenje moraju biti visoka najmanje 60 cm. Samo predominantna, dominantna i kodominantna stabla, a koja odgovaraju Kraftovim klasama 1, 2 i 3, ispunjavaju uvjete za odabir stabala za procjenu oštećenosti krošanja. Način označavanja stabala na kojima se vrši motrenje mora biti takav da omogućava procjenu istih stabala sljedeće godine. Stabla sa slomljenim vrhovima ne ispunjavaju uvjete za motrenje. Stabla koja se posijeku kao mjera gospodarenja šumom, srušena stabla (npr. vjetrolom ili slomljena stabla) i mrtva dubeća stabla moraju se zamijeniti novim stablima odabranim u skladu s nepristranim postupkom. Stablo se smatra mrtvim ako su sva provodna tkiva u deblu mrtva. Mrtvo se stablo mora zabilježiti, ali samo jedanput. Sječa sastojina podrazumijeva da točka prestaje postojati dok se ne uspostavi nova sastojina, a središte plohe mora se označiti radi ponovnog uspostavljanja motrenja. II.2. Odabir stabala za motrenje na plohama Razine 2 Motre se sva predominantna, dominantna i kodominantna stabla na plohi, a koja odgovaraju Kraftovim klasama 1, 2 i 3. Kad ploha ima mnogo stabala (npr. guste sastojine), broj stabala na kojima se vrši procjena oštećenosti krošanja može se smanjiti uporabom potplohe. U slučaju korištenja potplohe sva se predominantna, dominantna i kodominantna stabla na potplohi, a koja odgovaraju Kraftovim klasama 1, 2 i 3, moraju motriti. U nekim se slučajevima može dopustiti uporaba drugog, ali objektivnog i nepristranog sustava kako bi se smanjio ili odabrao odgovarajući broj stabala za motrenje. Iste se metode primjenjuju svake godine i u svakom istraživanju procjenjuje se najmanje 20 stabala. III. Datum procjene Procjena se obavlja po dovršetku formiranja novih iglica i lišća, a prije jesenske promjene boje lišća. IV. Opće informacije Na točkama Razine 1 bilježe se i procjenjuju sljedeći parametri: a) za točku: – kod Republike Hrvatske, – broj točke, – datum motrenja, – koordinate zemljopisne širine i duljine, – dostupnost vode glavnim svojtama, – vrsta humusa, – nadmorska visina, – ekspozicija, – podaci o sastojini, – prosječna dob dominantne etaže, – podaci o tlu, – tip tla, – dodatne informacije o točki specifične za tekuću godinu (aktivnosti, događaji), b) za stabla: – broj točke, – broj stabla, – svojta, – osutost krošnje, – gubitak boje lišća/iglica, – oštećenja zbog lako prepoznatljivih uzroka (kukci, gljive, abiotički čimbenici…), – identifikacija tipa oštećenja, – opažanja o stablu. Na plohama Razine 2 moraju se prikupljati sljedeće informacije o plohama i stablima na plohi: a) za plohu: – kod Republike Hrvatske, – broj plohe, – koordinate zemljopisne širine i duljine, – ekspozicija – nadmorska visina, b) za stabla: – broj stabla, – datum motrenja, – svojta, – osutost krošnje, – gubitak boje lišća/iglica, – odumrla stabla, – socijalna klasa, – vidljivost krošnje, – zasjenjenost krošnje, – opažanja. V. Procjena odabranih stabala V.1. Vizualna procjena osutosti krošanja Osutost krošanja se procjenjuje jednom godišnje, u koracima od 5% u odnosu na stablo potpune krošnje u lokalnim uvjetima (lokalno referentno stablo). Stablo s osutošću krošnje između 95 i 100%, koje je još uvijek živo, ocjenjuje se s 99%. Ocjena 100% rezervirana je za mrtvo stablo. Klasa Stupanj osutosti krošnje Postotak gubitka iglica/lišća 0 1 2 3 4 nema osutosti blaga osutost umjerena osutost jaka osutost mrtvo stablo 0 – 10 11 – 25 26 – 60 61 – 99 100 V.2. Vizualna procjena gubitka boje lišća/iglica Klasa Gubitak boje lišća/iglica Postotak zahvaćenosti krošnje 0 1 2 ne postoji ili je zanemariv blag umjeren 0 – 10 11 – 25 26 – 60 3 jak > 60 Ako se dodatno kombiniraju klase osutosti i gubitka boje lišća/iglica, upotrebljavaju se sljedeće kombinirane klase oštećenosti: Klasa osutosti krošanja Klasa gubitka boje lišća/iglica 1 2 3 Dobivena klasa oštećenosti 0 1 2 3 4 0 I II III IV I II III III IV II II III III IV 0 = neoštećeno, I = blago oštećeno, II = umjereno oštećeno, III = jako oštećeno, IV = mrtvo VI. Procjenjivanje uzroka oštećenja stabala VI.1. Odabir stabala za motrenje Procjenjivanje uzroka oštećenja stabala nije obvezno za dopunjavanje godišnjeg istraživanja oštećenosti krošanja. VI.2. Gustoća i vremenski raspored istraživanja Na točkama Razine 1 i plohama Razine 2 procjenjivanje uzroka oštećenja stabala provodi se tijekom uobičajenoga ljetnog procjenjivanja oštećenosti krošanja. Na plohama Razine 2 pri provođenju cjelovitog programa, tzv. »ključnih ploha«, obavlja se dodatni terenski izvid za procjenu oštećenja stabala, ako se izvan razdoblja ocjenjivanja oštećenosti krošanja primijeti veće oštećenje. Promatranja izvršena od strane osoblja odgovornog za uzorkovanje depozicije ili fenološka promatranja mogu poslužiti kao sustav ranog uzbunjivanja. Dodatni terenski izvid obavlja se u vrijeme kad se pretpostavlja da uzrok oštećenja doseže svoj maksimum (npr. u proljeće za defolijatore). VI.3. Parametri procjene uzroka oštećenja Parametri procjene uzroka oštećenja su: – opis simptoma (dio stabla, simptomi, specifikacija simptoma, lokacija u krošnji), – uzroci, – zahvaćenost krošnje. VII. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji, upotrebljavaju se obrasci od 3. – 8. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 3. METODE ZA ODREĐIVANJE KEMIZMA BILJNOG MATERIJALA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Određivanje kemizma biljnog materijala u skladu s člankom 10. točka c) i člankom 11. točka a) provodi se: – godišnje na svim plohama Razine 2 – svakih deset godina na točkama Razine 1. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za folijarne analize i otpad sa stabala Programa. II. Metodologija II.1. Datum uzorkovanja Bjelogorične vrste i ariš uzorkuju se nakon što se novo lišće/iglice u potpunosti razvije, a prije samog početka jesenske promjene boje. Zimzelene vrste uzorkuju se tijekom razdoblja mirovanja. Najpogodnije vrijeme uzorkovanja određuje se za svaku regiju, i unutar svake regije za ravničarske i planinske terene. II.2. Uzorkovanje biljnog materijala na točkama Razine 1 Uzorkovanje se obavlja prema sljedećoj metodologiji: Na svakoj točki uzorkuje se biljni materijal (izbojci s lišćem/iglicama) iz gornje trećine krošanja pet stabala dominantne svojte šumskog drveća. Uzorkuju se samo dominantna i kodominantna stabla označena za procjenu oštećenosti. Potrebno je sakupiti najmanje 2 izbojka duljine 25 – 30 cm po stablu. Biljni materijal se sprema u označene vrećice dostavljene iz Nacionalnog centra te se dostavlja Nacionalnom centru u roku 5 dana od datuma uzorkovanja. Oznaka na vrećici sadržava sljedeće: Broj točke Datum uzorkovanja Svojta drveća Napomene Uz uzorke se dostavlja popis uzoraka: Broj točke Datum uzorkovanja Svojta drveća Napomene II.3. Odabir stabala na plohama Razine 2 Uzorkuje se najmanje 5 stabala glavnih svojti šumskog drveća iz Poglavlja XV. Točka 16. ovoga Pravilnika zastupljenih na plohi (izbojci s lišćem/iglicama). Stabla za uzorkovanje odabiru se u skladu s ovim kriterijima: a) ne uzorkuju se stabla koja se koriste za procjenu oštećenosti krošnje, b) kad je procjenjivanje oštećenosti krošanja ograničeno na stabla na potplohi, stabla za uzorkovanje odabiru se iz preostalog dijela cjelokupne plohe. Ako se ne upotrebljava potploha, stabla za uzorkovanje odabiru se u zaštićenoj zoni. U tom slučaju stabla u zaštićenoj zoni dobivaju poseban broj, c) stabla moraju biti predominantna ili dominantna (šuma zatvorenog sklopa) ili stabla visine ± 20 % u odnosu na srednju visinu sastojine (šuma otvorenog sklopa), d) stabla moraju biti u blizini lokacija na kojima su uzeti uzorci tla za analizu; mora se obratiti pozornost na to da glavno korijenje uzorkovanih stabala nije oštećeno uzorkovanjem tla, e) stabla moraju biti reprezentativna za prosječnu razinu osutosti krošanja na plohi (± 5 % prosječnog gubitka lišća), f) stabla moraju biti reprezentativna za zdravstveni status stabala na plohi. Tijekom godina uzorkuju se ista stabla. Stabla koja se koriste za uzorkovanje lišća označavaju se postojećim ili posebno dodijeljenim brojevima. Radi izbjegavanja prekomjernog oštećivanja uzorkovanih stabala dopušteno je izmjenjivanje dvaju nizova od pet stabala. Svaki niz mora odgovarati gore navedenim kriterijima. II.4. Opći podaci Prikupljaju se sljedeći podaci: – broj točke/plohe, – datum uzorkovanja i analize; – svojta šumskog drveća. II.5. Odabir i količina lišća/iglica Sječu stabala na plohi treba izbjegavati jer to može utjecati na uzorkovanje iglica/lišća. Uzorkovano lišće i iglice uzima se iz gornje trećine krošnje, ali ne iz prvih pršljenova četinjača. Za bjelogorične svojte uzima se uzorak lišća i iglica tekućeg godišta. Za zimzelene svojte uzima se uzorak lišća i iglica tekućega godišta i dvogodišnje lišće i iglice (tekuća godina +1). Važno je da se uzorkovano lišće i iglice razvilo na punoj svjetlosti. Kod svih je svojti potrebno obratiti ozornost da su lišće i iglice za uzorak potpuno razvijeni, posebno kod svojti s nekoliko listanja godišnje (npr. Pinus halepensis, Pseudotsuga menziesii, Eucalyptus sp., Quercus sp.). Za svojte iz rodova Larix i Cedrus uzorci se uzimaju s kratkih grančica iz prethodne godine (jednogodišnji izbojci). Općenito se uzorkovanje obavlja tako da su zastupljeni svi položaji u krošnjama u odnosu na strane svijeta. Ako je potrebno, dopušteno je uzorkovati različite položaje na svakom stablu. Na posebnim lokacijama s očiglednim utjecajem jednog položaja (npr. strmi obronci ili jak prevladavajući vjetar) uzorkuje se samo jedan položaj koji uvijek mora biti isti. U takvim je slučajevima položaj potrebno dokumentirati. Za analizu glavnih elemenata te Fe, Mn, Zn i Cu preporučuje se količina od 50 grama svježeg lišća/iglica. Može se uzorkovati i veća količina biljnog materijala, u skladu s potrebama analitičkih metoda ili kako bi se uzorke sačuvalo za kasniju uporabu. II.6. Način uzorkovanja Prihvatljiv je svaki pogodan način uzorkovanja koji uzima u obzir svojtu i veličinu sastojina itd., pod uvjetom da ne dovodi do kontaminacije uzorka, teškog oštećenja stabla ili opasnosti za osobe koje obavljaju uzorkovanje. II.7. Prethodna obrada prije slanja uzoraka u laboratorij na analizu Uzorkuje se najmanje pet stabala svake glavne svojte zastupljene na plohi; pet se uzoraka čuva odvojeno u vrećicama; za analizu se priprema uzorak sastavljen miješanjem jednakih količina svakoga od pet uzoraka (kad se pet stabala analizira svako posebno, izračunava se srednja vrijednost za svaki element). Posebno treba paziti na to da se svaki uzorak jasno označi (broj plohe, svojta, starost iglica itd.) prije slanja u laboratorij. Te se oznake stavljaju na vanjsku stranu vrećice (izravno na vrećicu napisane neizbrisivom tintom ili se na vrećicu lijepi naljepnica). II.8. Obrada prije analize Kod uzoraka četinjača odvajaju se jednogodišnji i dvogodišnji izbojci. Kako bi se izbjegla kontaminacija uzoraka, ne smiju se upotrebljavati naprašene plastične rukavice. Uzorke nije potrebno sustavno prati, međutim preporučuje se pranje destiliranom vodom u regijama s visokom razinom onečišćenja zraka ili u blizini mora. Sušenje u peći obavlja se na temperaturi od najviše 80 °C najmanje 24 sata, nakon čega se lišće/iglice odvajaju od grančica (u slučaju sastavljenih listova preporučuje se odvojiti manje listove od osi lista), određuje se masa 100 listova ili 1000 iglica i uzorci se melju. II.9. Kemijska analiza Određuje se samo ukupna koncentracija elemenata. Odobrena je uporaba nacionalnih metoda. Međutim, potrebno je potvrditi ukupne koncentracije elementa dobivene nacionalnim metodama s koncentracijama koje su potvrđene na referentnim standardnim uzorcima. Razlikujemo obvezne i neobvezne parametre: Obvezni parametri Neobvezni parametri Dušik (N) Sumpor (S) Fosfor (P) Kalcij (Ca) Magnezij (Mg) Kalij (K) Cink (Zn) Mangan (Mn) Željezo (Fe) Bakar (Cu) Olovo (Pb) Bor (B) III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 9. – 11. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 4. METODE ZA UTVRĐIVANJE RASTA I PRIRASTA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Mjerenje promjena prirasta u skladu s člankom 11. točka a) na svim se plohama provodi tijekom razdoblja mirovanja vegetacije. Razdoblje mirovanja u zimi 2004./2005. je bazno mjerenje koje se ponavlja u petogodišnjim vremenskim razmacima. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za rast i prirast šuma Programa. Mjerenje rasta i prirasta podijeljeno je u dva dijela: a) periodičko mjerenje parametara stabala (obvezno svih pet godina), b) analiza prirasta putem izvrtaka ili pomoću kolutova (neobvezno). Ovdje opisana metodologija neprikladna je za makiju i slične tipove vegetacije. U periodičkim mjerenjima parametara stabala prsni se promjeri mogu odrediti iz opsega stabala. II. Metodologija II.1. Datum mjerenja Mjerenje se obavlja tijekom razdoblja mirovanja vegetacije. II.2. Odabir stabala za uzorak U načelu, mjerenjem se prate sva stabla na plohi. U slučaju da ploha ima mnogo stabala (npr. guste sastojine), može se odrediti potploha koja se upotrebljava za izmjeru stabala. U tom se slučaju mjere stabla na potplohi. Veličina potplohe u vrijeme izmjere treba biti dovoljno velika da omogućuje dobivanje pouzdanih procjena za prirast sastojine tijekom cjelokupnoga razdoblja izmjere. Određuje se točna veličina te potplohe i o njoj se izvješćuje. Brojevima se jednoznačno obilježavaju sva stabla čiji promjer s korom iznosi najmanje 5 cm. II.3. Opći podaci Prikupljaju se sljedeći podaci: – broj plohe, – podaci o izmjeri i analizama, – broj stabla. II.4. Parametri koji se mjere Obvezni parametri Neobvezni parametri Periodička mjerenja Svojta Prsni promjer stabla Visina stabla Kora Visina stabla (na svim stablima) Visina krošnje (na svim stablima) Visina do baze krošnje na poduzorku stabala na plohi Podaci o gospodarenju Širina krošnje Procjena volumena Analiza prirasta Širina goda Povijest promjera stabla s korom u razmacima od pet godina Procjena temeljnice i volumena III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 12. – 16. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 5. METODE ZA MJERENJE DEPOZICIJE NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Mjerenje depozicije u skladu s člankom 11. točka b) ovoga Pravilnika provodi se na najmanje 10 % ploha Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za depoziciju Programa. II. Metodologija Svaka ploha na kojoj se mjeri depozicija podrobno se opisuje. Neke su informacije već uključene u opis ploha za motrenje šuma (zemljopisna duljina, zemljopisna širina, nadmorska visina, ekspozicija, svojta itd.). Ostale informacije treba dokumentirati s posebnim obzirom na stanje depozicije (izloženost lokalnim izvorima emisija, uporaba okolnog zemljišta, lokacija s obzirom na rub šume itd.). Za tumačenje i razumijevanje procesa depozicije mogu se prikupiti i informacije o obliku krošnje, indeksu lisne površine itd. II.1. Motrenje depozicije prokapljivanja Mjerenja depozicije prokapljivanja obavljaju se na plohama Razine 2, na posebnim lokacijama unutar ploha. Mjerenja treba obavljati na plohama Razine 2 koje su prostorno dobro raspoređene po teritoriju Republike Hrvatske, a ako je to potrebno na svim plohama Razine 2. Ako na plohi Razine 2 nije moguće obavljati mjerenja, tada se obavljaju u blizini plohe i u istoj sastojini. Mjerenja ni na koji način ne smiju utjecati na druga istraživanja na plohi (tla, vegetacije i dr.). Pri obavljanju mjerenja mora se paziti da se ni na koji način ne ošteti ploha. II.2. Motrenje depozicije na otvorenom području u šumi Na lokaciji u blizini plohe Razine 2 (na udaljenosti do 2 km), postavljaju se uzorkivači za mokru i/ili ukupnu depoziciju. Lokacija se odabire tako da se predmeti oko uzorkivača ne nalaze bliže od svoje dvostruke visine. II.3. Praćenje onečišćenja zraka Mjerenje onečišćenja zraka provodi se na posebno određenim lokacijama izvan plohe Razine 2, ali se iz praktičnih razloga ili koordinacije s drugim projektima može obavljati na određenoj udaljenosti od plohe Razine 2. Na mjesto mjerenja ne smiju utjecati lokalni izvori emisija. II.4. Mjerno razdoblje Mjerenje se provodi mjesečno, tjedno ili u vremenskom razmaku koji ovisi o vremenskim uvjetima na određenoj plohi, ne kraćem od tjedan dana i ne dužem od mjesec dana. Kad je tijekom godine potrebno primijeniti različita mjerna razdoblja (npr. tjedno ljeti i mjesečno zimi), određuju se dva odvojena mjerna razdoblja i rezultati se dostavljaju odvojeno. Unutar jednog mjernog razdoblja duljina je mjernog razdoblja stalna. Isto se mjerno razdoblje koristi za motrenje depozicije prokapljivanja i za motrenje depozicije na otvorenom području u šumi. II.5. Uzorkovanje i postupanje s uzorcima Za skupljanje uzoraka treba upotrebljavati čiste mjerne instrumente i posude. Za ispiranje opreme upotrebljava se deionizirana voda. Važno je tijekom uzorkovanja i transporta posude držati na tamnom i hladnom mjestu. Po toplu i sunčanu vremenu mogu se dodati konzervansi kako bi se spriječio rast alga. U tom se slučaju upotrebljavaju samo konzervansi koji ne utječu na analizu nijednog od mjerenih iona. II.6. Prethodna obrada, transport i pohranjivanje uzoraka Mjeri se količina svakoga prikupljenog uzorka pojedinačnih prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla ili iz uzorkivača na otvorenom. Uzorci se mogu analizirati odvojeno ili zajedno s uzorcima prikupljenim s iste plohe u istom mjernom razdoblju. Uzorci prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla ili uzorci prikupljeni na otvorenom analiziraju se odvojeno. Uzorci za mjerenje procjeđivanja po površini stabla mogu se objediniti samo za stabla iste svojte, slične veličine i dominantnosti. Uzorci uzeti tjedno mogu se analizirati kakvi jesu ili se prije analize mogu pomiješati u mjesečni uzorak. Pri određivanju količina za miješanje moraju se poštivati omjeri koji odgovaraju udjelu tjednih uzoraka u mjesečnom uzorku. Uzorci se transportiraju u laboratorije što je prije moguće (po mogućnosti u kutijama za hlađenje) i do analize drže se na hladnom (4 °C) i tam-nom mjestu. II.7. Opći podaci Prikupljaju se sljedeći podaci: – broj plohe, – kod uzorkivača, – datum početka razdoblja motrenja, – datum završetka razdoblja motrenja, – broj (jednakih) mjernih razdoblja tijekom razdoblja motrenja. Mogu se prikupljati i dodatni neobvezni podaci kad su potrebni za tumačenje rezultata, npr. podaci o obliku krošnje, indeksu površine lista itd. II.8. Kemijska analiza Obvezni i neobvezni parametri za analizu uzoraka ukupne depozicije, prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla i magle prikazani su u sljedećoj tablici: Vrsta uzorka Obvezni Neobvezni Ukupna depozicija, prokapljivanje, procjeđivanje po površini stabla Količina oborina pH i vodljivost na 25 °C Na, K, Mg, Ca, NH4 Al, Mn, Fe i drugi teški metali, npr. Cu, Zn, Hg, Pb, Cd, Co, Mo Cl, NO3, SO4 P ukupno, PO4 Ukupni alkalitet Obvezno za pojedinačne uzorke ako je pH > 5 DOC, N ukupni (N ukupni nije obvezan za ukupnu depoziciju, ali se preporučuje) S ukupni, HCO3 HCO3 se može dobiti izračunom (iz pH, ukupnog alkaliteta, temperature i ionske snage) ili izravnim mjerenjem Magla, mraz (inje) pH i vodljivost Na, K, Mg, Ca, NH4 Cl, NO3, SO4, P ukupni Alkalitet Al, Mn, Fe i drugi teški metali, npr. Cu, Zn, Hg, Pb, Cd, Co, Mo DOC = otopljeni organski ugljik i N ukupni = ukupni dušik. Terenski obrazac za uzorkovanje depozicije – TOUD 1 Broj plohe: Lokalitet: Datum uzorkovanja: VRSTA OBORINA: (1 – kiša, 2 – pljusak, 3 – snijeg, 4 – magla, 5 – nepoznato, 6 – nedostatak oborina, 7 – ostalo) UZIMANJE UZORAKA UNUTAR ŠUMSKE PLOHE Broj uzorkivača Volumen (ml) Stanje uzorka* Napomena KŠ1 KŠ2 KŠ3 KŠ4 KŠ5 KŠ6 KŠ7 KŠ8 KŠ9 UKUPNO (ml) Broj boce poslane u laboratorij /KŠ /KŠ /KŠ UZIMANJE UZORAKA IZVAN ŠUMSKE PLOHE Broj uzorkivača Volumen (ml) Stanje uzorka* Napomena KO1 KO2 KO3 UKUPNO (ml) Broj boce poslane u laboratorij /KO Datum slanja uzorka u laboratorij: Datum dolaska uzorka u laboratorij: * 1 – insekti, 2 – lišće/iglice, 3 – miris, 4 – boja, 5 – trunje, 6 – ostalo Ime i prezime i potpis odgovorne osobe: Mjesto i datum: III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 17. – 19. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 6. METODE ZA METEOROLOŠKA MJERENJA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Meteorološka mjerenja provode se u skladu s člankom 11. točka b) ovoga Pravilnika na najmanje 10% ploha Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za meteorološka i fenološka mjerenja Programa. II. Metodologija II.1. Lokacija mjerne opreme Kako bi se predočili klimatski uvjeti na plohama Razine 2, mjerenja se provode unutar istog šumskog područja. Općenito se mjerenja (uz iznimku temperature tla, vlage u tlu i oborina u sastojini) mogu provoditi iznad zastora krošnje na plohi ili na mjernom mjestu na otvorenom unutar šumskog područja u blizini plohe (obično udaljenost do 2 km). Udaljenost od mjerne točke na otvorenom do obližnjih sastojina ili drugih prepreka mora biti najmanje dvostruke visine srednjeg stabla dominatne etaže sastojine. Temperatura tla, vlaga tla i oborine u sastojini mjere se na plohi. Kad god je to moguće odgovarajuća se oprema kombinira s opremom za depoziciju. Kako bi se izbjeglo ometanje sustava korijenja i stanja tla, oprema se smješta tako da je lako dostupna i da se može održavati bez nepotrebnog prolaženja kroz plohu. II.2. Metode za mjerenje trenutne meteorološke situacije na plohi ili u njezinoj blizini Postavljanjem meteorološke postaje na otvorenom području u blizini plohe ili postavljanjem tornja u sastojini u blizini plohe, vremenski se uvjeti neprekidno prate. Tehnička oprema, senzori i njihovo postavljanje u skladu su s međunarodnim meteorološkim normama. Dobivaju se podaci o sljedećim parametrima: Obvezno Neobvezno Oborina Temperatura zraka Vlažnost zraka Brzina vjetra Smjer vjetra Sunčevo zračenje UVB zračenje Temperature tla Vlažnost tla Oborine u sastojini (prokapljivanje i procjeđivanje po površini debla) II.3. Prikupljanje, združivanje, pohranjivanje i dostavljanje podataka Podaci se prije dostavljanja združuju u dnevne vrijednosti (zbroj ili prosječna/srednja vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost). Prikupljaju se i dostavljaju sljedeći podaci o plohi: – kod države, – broj plohe, – podaci o upotrijebljenoj opremi, – lokacija ploha (zemljopisna duljina, zemljopisna širina, nadmorska visina) i opreme (u odnosu na plohu), – datum početka i završetka mjernog razdoblja, – učestalost mjerenja (izraženo brojem). POPIS PARAMETARA Parametar Jedinica Srednja vrijednost Iznos Minimum Maksimum Napomene Oborina (mm) (*) Ukupne oborine (uključujući snijeg itd.) Temperatura zraka (ºC) (*) (*) (*) Relativna vlažnost zraka % Brzina vjetra (m/s) (*) (*) Smjer vjetra (º) (*) Prevladavajući smjer vjetra Sunčevo zračenje (W/m²) (*) UVB zračenje (W/m²) (*) Temperatura tla (ºC) (*) (*) (*) Vlažnost tla (vodni potencijal) (hPa) Vlažnost tla (sadržaj vode u tlu) (Vol%) (*) (*) (*) Oborine u sastojini (prokapljivanje i procjeđivanje po površini debla) (mm) (*) (*) Ostalo Navesti u podacima uz izvješće (*) Obvezatno dostaviti III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 20. – 23. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 7. METODE ZA MOTRENJE SASTAVA OTOPINE TLA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Motrenje sastava otopine tla u skladu s člankom 11. točka b) ovoga Pravilnika provodi se na najmanje 10 % ploha Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za tlo Programa. II. Metodologija II.1. Odabir lokacije uzorkivača Uzorkivači za otopinu tla (lizimetri) postavljaju se u blizini mjesta na kojima se provodi procjena oštećenosti krošanja. Uzorkivači za otopinu tla mogu se nasumično ili sustavno rasporediti po cjelokupnoj plohi, premda taj postupak može biti ograničen kamenjem ili deblima. Zbog narušavanja tla protočni uzorkivači za otopinu tla (lizimetri nultog tlaka) ne postavljaju se u središnji dio plohe u kojem se motre parametri stabala. Iz praktičnih se razloga može upotrebljavati potploha. Uzorkivači za otopinu tla koji su već postavljeni mogu se zadržati, međutim novi se postavljaju kao što je predloženo. II.2. Dubine uzorkovanja Uzorkivači za otopinu tla postavljaju se na određene dubine, ali prihvatljivo je i postavljanje po horizontima tla. Kad je potrebno uzorkivači za otopinu tla se postavljaju na najmanje dvije dubine: – jedan unutar zone korijena (predložena dubina od 10 do 20 cm) da bi se dobio uvid u koncentracije hraniva i toksičnih elemenata u blizini korijena, – jedan ispod zone korijena (predložena dubina od 40 – 80 cm) da bi se procijenio iznos elemenata iz zone korijena. Treći se lizimetar može postaviti odmah ispod sloja humusa. II.3. Gustoća uzorkovanja Na plohama na kojima se provode drugi programi intenzivnog motrenja, npr. meteorološka mjerenja i mjerenja depozicije, uzorkovanje otopine tla provodi se mjesečno ili dvotjedno. Uzorkovanje se provodi u istom mjesecu godine. II.4. Transport, pohranjivanje uzoraka i priprema uzoraka za analizu Uzorci otopine tla transportiraju se i pohranjuju tako da se kemijske promjene svedu na najmanju moguću mjeru. Pohranjivanje uzoraka otopine tla na hladnom (4 °C) i tamnom mjestu smanjit će biološku aktivnost. U mnogim slučajevima, a naročito tijekom hladne sezone dovoljno je uzorak držati na tamnom mjestu. Mogu se upotrebljavati organski i neorganski konzervansi, međutim oni mogu djelovati na analizu. Kako bi se moguće promjene uzoraka svele na najmanju moguću mjeru, uzorak otopine tla treba pohraniti što je prije moguće nakon usisavanja. Izvješćuje se o postupku transporta i pohranjivanja (uključujući razdoblje čekanja). Kad je to potrebno o problemima tih postupaka i njihovim odstupanjima podrobno se izvješćuje. Za određivanje kovina u tragovima, alikvotni se dijelovi uzorka transportiraju u laboratorij u bocama ispranim kiselinom. Ako se prikupljaju uzorci tla, moraju se držati na hladnom u plastičnim ili polietilenskim vrećicama i pohraniti na 4 °C do centrifugiranja ili pripreme zasićenog ekstrakta. Centrifugiranje ili ekstrakcija provode se unutar 18 do 30 sati nakon prikupljanja uzoraka tla. II.5. Opći osnovni podaci Prikupljaju se sljedeći podaci: – kod Republike Hrvatske, – broj plohe, – podaci o uzorkivaču (tip, dubina), – datum početka razdoblja motrenja, – datum završetka razdoblja motrenja, – broj (jednakih) mjernih razdoblja tijekom razdoblja motrenja. II.6. Metode analize Pri motrenju sastava otopine tla razlikuju se obvezni i neobvezni parametri. POPIS PARAMETARA Parametar Jedinica Obvezan/neobvezan Vodljivost μS/cm Neobv. pH Obv. Alkalitet μmolc/l Neobv. (ako je pH > 5) DOC mg/l Obv. Natrij (Na) mg/l Neobv.(1) Kalij (K) mg/l Obv. Kalcij (Ca) mg/l Obv. Magnezij (Mg) mg/l Obv. Aluminij (ukupni) mg/l Obv. (ako je pH< 5) Aluminij (nevezan) mg/l Neobv. Željezo (Fe) mg/l Neobv. Mangan (Mn) mg/l Neobv. Ukupni fosfor (P) mg/l Neobv. NO3-N mg/l Obv. SO4-S mg/l Obv. NH4-N mg/l Neobv. (2) Klor (Cl) mg/l Neobv.(1) Krom (Cr) μg/l Neobv. Nikal (Ni) μg/l Neobv. Cink (Zn) μg/l Neobv.(3) Bakar (Cu) μg/l Neobv.(3) Olovo (Pb) μg/l Neobv. Kadmij (Cd) μg/l Neobv. Silicij (Si) mg/l Neobv. Obv. = Obvezan Neobv. = Neobvezan (1) Mjerenje se preporučuje kad se izračunavaju kisele lužnate zalihe. (2) Mjerenje NH4 preporučuje se na područjima s visokom depozicijom NHx (iznad 20 kg NHx po hektaru godišnje) (3) Preporučuje se jer su to biogeni mikroelementi. Države članice mogu analizirati i više, sve ili dio neobveznih parametara. III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 24. – 26. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 8. METODE ZA MOTRENJE PRIZEMNE VEGETACIJE I BIORAZNOLIKOSTI NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Popis prizemne vegetacije u skladu s člankom 11. točka b) ovoga Pravilnika provodi se na najmanje 10% ploha Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za stanje prizemne vegetacije i Radne grupe za bioraznolikost Programa. II. Metodologija II.1. Način uzorkovanja Mogu se upotrebljavati dva različita načina uzorkovanja koja dovode do bolje kvalitativne ili kvantitativne karakterizacije: (a) u prvom se slučaju dinamika ocjenjuje motrenjem promjena u sastavu svojti na velikom području, uporabom jedinica uzorkovanja većih od 100 m2, uz nisku ili srednju točnost procjene promjena pokrova svake od tih svojti, (b) u drugom se slučaju istraživanje usmjerava na dinamiku populacije (ekspanzija ili regresija) na manjem području. Manje jedinice uzorkovanja (općenito manje od 10 m2) upotrebljavaju se za točnu procjenu pokrova svojti. Područje odabrano za motrenje vegetacije mora biti reprezentativno za plohe kako bi bilo usporedivo s drugim parametrima koji se bilježe na istoj plohi. Radi dobivanja statistički pouzdanih podataka upotrebljava se nekoliko jedinica za uzorkovanje (ponavljanja).U skladu s fitocenološkom praksom, potrebno je kartirati svojte najmanje na razini plohe. Kako bi se postigla usporedivost rezultata unutar Europske unije, obvezna je jedinstvena veličina površine uzorkovanja od 400 m2, reprezentativna za prizemnu vegetaciju ploha Razine 2. Ta površina može biti zbir površina potploha unutar plohe Razine 2. Podaci se dostavljaju za ukupnu površinu uzorkovanja, a ne po potplohama (sumirani podaci). Rezultati odvojenih potploha čuvaju su u Registru Razine 2. Može se slobodno odabrati broj i oblik jedinica za uzorkovanje. Ako se potplohe međusobno ne dodiruju, potrebno ih je što više razmaknuti unutar plohe Razine 2 ili njezine zaštitne zone kako bi se prostorna korelacija među jedinicama uzorkovanja unutar plohe svela na najmanju moguću mjeru. Također je potrebno iz uzorka isključiti velike heterogenosti (pećine i stijene, putovi i staze, ognjišta, potoci i ribnjaci, jame i kanali, tresetna područja). Plohe za motrenje prizemne vegetacije u pravilu se ne ograđuju. Jedinice uzorkovanja potrebno je trajno označiti. II.2. Opći podaci Prikupljaju se sljedeći opći podaci: – kod Republike Hrvatske, – broj plohe, – datum uzorkovanja i analize, – postojanje ograda, – ukupna površina, – podaci o ukupnom sloju prizemne vegetacije (pokrovnost), sloju grmlja i zeljastih biljaka (pokrovnost i prosječna visina) i sloju mahovina (pokrovnost). II.3. Mjerenje brojnosti ili pokrovnosti svojte Republika Hrvatska može u procjeni primijeniti vlastitu ljestvicu pod uvjetom da ju je moguće preračunati u pokrovnost u rasponu od 0,01% (veoma rijetko) do 100% (potpun pokrov). II.4. Slojevi vegetacije Svaku svojtu potrebno je odvojeno zabilježiti u odnosu na njenu pripadnost određenome vertikalnome sloju vegetacije. Da bi se osigurala usporedivost rezultata razlikujemo slijedeće slojeve, čija primjena je obvezujuća: – sloj mahovina (terestrički), – sloj prizemnoga rašća (zeljaste biljke i drvenaste biljke < 0,5 m visine), – sloj grmlja (drvenaste biljke i penjačice > 0,5 m visine), – sloj drveća (drvenaste biljke i penjačice > 5,0 m visine). Ponik i pomladak te obrštena stabla niža od 0,5 metara uvrštavaju se u sloj prizemnog rašća. II.5. Svojte Treba uzeti u obzir sve fanerogame (papratnjače i cvjetnice), žilne kriptogame (bescvjetnice), terestričke mahovine i lišajeve. Za te skupine popis svojti mora biti potpun. Vrste koje ne žive na tlu (neterestričke vrste) i gljive mogu se dodatno zabilježiti, ali poželjno je da su predmet posebnog istraživanja. Neutvrđene svojte treba kao takve zabilježiti i, ako nisu rijetke u jedinicama uzorkovanja, treba ih uzorkovati i pohraniti u herbarij za naknadnu identifikaciju. Svojte koje se susreću samo na posebnim mjestima (npr. stijene, panjevi, putovi i staze, mrtvo drvo i sl.) treba zabilježiti odvojeno. II.6. Gustoća i vrijeme motrenja Istraživanje prizemne vegetacije potrebno je provesti svakih pet godina na najmanje 10% ploha Razine 2. Kad je sastav prizemne vegetacije složen i ovisan o godišnjem dobu, tijekom godine može biti potrebno provesti drugo motrenje da se procijeni cjelokupan pokrov. Naknadno motrenje prizemne vegetacije ponavlja se u približno isto godišnje doba. II.7. Analiza Procijenjene informacije na jedinicama uzorkovanja sumiraju se na razini plohe Razine 2. III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 27. i 28. navedeni u Poglavlju 14. Glava V. ovoga Priloga. IV. Bioraznolikost Za iskazivanje vrijednosti bioraznolikosti koriste se slijedeći parametri s iskazanim vrijednostima i načinom njihovog prikupljanja: IV.1. Starost staništa Starost u godinama Vrijednost 1 – 40 1 41 – 80 2 81 – 120 / raznodobno 4 > 120 5 Starost staništa se dobiva se iz općih informacija o plohi. IV.2. Broj svojti drveća na plohi Broj svojti Vrijednost 1 1 2 – 3 2 4 – 5 3 6 – 7 4 = > 8 5 Broj svojti drveća računa se kao ukupni zbroj pojedinačnih svojti dobiven iz zadnjeg motrenja rasta i prirasta. IV.3. Broj debelih stabala Broj debelih stabala Vrijednost Nema 0 1 – 5 1 6 – 10 2 11 – 15 3 16 – 20 4 > 20 5 Debela se stabla definiraju kao stabla promjera većeg od dvostrukog srednjeg promjera na plohi. IV.4. Standardna devijacija promjera u cm Standardna devijacija promjera Vrijednost 0 – 5 1 6 – 10 2 11 – 15 3 16 – 20 4 > 20 5 IV.5. Broj različitih biljnih svojti u sloju prizemne vegetacije (za plohe na kojima se motri prizemna vegetacija, a najmanje su površine 100 m2) Broj biljnih svojti Vrijednost 1 – 10 1 11 – 20 2 21 – 30 3 31 – 40 4 > 40 5 IV.6. Broj dubećih mrtvih stabala Broj dubećih mrtvih stabala Vrijednost 0 0 1 – 2 2 3 – 4 3 5 – 6 4 > 6 5 POGLAVLJE 9. METODE ZA MOTRENJE OTPADA SA STABALA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Motrenje otpada sa stabala provodi se u skladu s člankom 11. točka c) ovoga Pravilnika na plohama Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za folijarne analize i otpad sa stabala Programa. II. Metodologija II.1. Uzorkovanje Za motrenja otpada sa stabala potrebno je da plohe obuhvate širok raspon tala, podneblja i strukture sastojina određene svojte. Motrenja otpada sa stabala provodi se samo na plohama Razine 2 na kojima se provodi i intenzivno motrenje depozicije, otopine tla, fenologije, kao i meteorološka mjerenja. II.2. Postavljanje i broj uzorkivača otpada sa stabala Uzorkivači otpada sa stabala postavljaju se tako da je moguća usporedba s rezultatima depozicije i otopine tla. Uzorkivači imaju stalan položaj i mogu se postaviti u slučajnom ili sustavnom rasporedu, u dovoljnom broju da predstavljaju cijelu plohu, a ne samo dominantnu svojtu drveća. Otpad sa stabala uzorkuje se iz 10 – 20 uzorkivača po plohi ovisno o veličini plohe i svojtama drveća uključenim u procjenu. Republika Hrvatska može odabrati tip uzorkivača za motrenje otpada sa stabala. II.3. Gustoća uzorkovanja Otpad sa stabala skuplja se najmanje jedanput mjesečno. U razdobljima pojačanog pojavljivanja otpada sa stabala potrebno ga je prikupljati svaka dva tjedna. Uzorci se mogu objediniti u periodičke uzorke za kemijske analize. U regijama sa snijegom i mrazem zimi te u udaljenim područjima otpad sa stabala prikuplja se jedanput prije zimskog razdoblja i jedanput nakon što se otopi snijeg jer mraz usporava raspadanje otpada. II.4. Kemijska analiza uzoraka Pri analizi uzoraka otpada sa stabala razlikuju se obvezni i neobvezni elementi: Obvezni Neobvezni Ca, K, Mg, C, N, P, S Na, Zn, Mn, Fe, Cu, Pb, Al, B Uzorci otpada sa stabala za kemijsku se analizu suše u sušioniku do konstantne mase na maksimalnoj temperaturi od 80 °C, a ponajbolje na temperaturi od 65 °C. Za određivanje mase suhe tvari 100 listova ili 1000 iglica uzorci se dodatno suše na temperaturi od 105 °C. Na temelju postotka vlage u poduzorcima cjelokupna količina svake frakcije može se prevesti u suhu masu na 80 °C. Uzorci sušeni na temperaturi od maksimalno 80 °C melju se u homogeni prah. Kemijska analiza otpada sa stabala provodi se na istovjetni način kao i kemijska analiza lišća/iglica. Rezultati kemijske analize, kao i masa, otpada sa stabala prikazuju se za temperaturu 80 °C. III. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 29. – 31. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 10. METODE ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Praćenje kakvoće zraka provodi se u skladu s člankom 11. točka c) ovoga Pravilnika na plohama Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću zraka Programa. II. Odabir metode i opreme Pasivno uzorkovanje provodi se na plohama Razine 2 na kojima se ne prati onečišćenje zraka s pomoću aktivnih uzorkivača. Republika Hrvatska može slobodno odabrati vrstu instrumenta za pasivno uzorkovanje koji će upotrebljavati. Potrebno je dokazati da su rezultati dobiveni korištenjem tih uzorkivača i postupaka u skladu s mjerenjima dobivenim referentnom metodom (aktivni uzorkivač). III. Mjerno razdoblje Uzorkovanje se obavlja najmanje svaka dva tjedna. Na udaljenim se lokacijama mjerno razdoblje može produljiti na četiri tjedna, a na jako onečišćenim lokacijama skratiti na jedan tjedan. Mjerenje ozona za listopadne svojte ograničuje se na vegetacijsko razdoblje, a za crnogorične svojte i za druge onečišćivače provodi se tijekom cijele godine. IV. Odabir ploha i lokacija Praćenje kakvoće zraka vezano je za plohu Razine 2 i provodi se na plohama na kojima su dostupni podaci meteoroloških mjerenja i motrenja depozicije. Poželjno je birati plohe s različitim stupnjem izloženosti zračnom onečišćenju, tj. plohe na kojima se očekuje visoka izloženost i gdje postoje druge postaje za motrenje kakvoće zraka.Koncentracije onečišćenja u zraku mjere se u blizini, ali izvan šume, na mjestu reprezentativnom za plohu. Praćenje se može provoditi na otvorenom, po mogućnosti tamo gdje su postavljeni uzorkivači za motrenje depozicije i meteorološka oprema. V. Parametri Sljedeći su parametri dio neobveznog praćenja kakvoće zraka: Spojevi Parametri Napomene Plinoviti spojevi O3, SO2, NO2, NO, HNO3, HNO2, NH3, VOC S obzirom na izravni utjecaj na vegetaciju, ozon je u većini područja u Europi najvažniji onečišćivač. Čestice SO4 2-, NO3 , NH4 +, bazični kationi Za izračunavanje suhe depozicije čestica, mjerenja se po mogućnosti trebaju provesti uzimajući u obzir distribuciju veličine čestica. Parametar O3 NH3 NO2 SO2 srednja koncentracija maksimalna koncentracija* AOT 40* X X X X X X X X X * Samo kod aktivnog uzorkovanja. VI. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 32. – 34. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 11. METODE ZA PROCJENU VIDLJIVIH OŠTEĆENJA OD OZONA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Procjena vidljivih oštećenja od ozona provodi se u skladu s člankom 11. točka c) ovoga Pravilnika na plohama Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću zraka Programa. II. Opseg Procjena vidljivih oštećenja od ozona po mogućnosti se obavlja na plohama Razine 2 na kojima se provodi pasivno uzorkovanje ozona. III. Procjenjivanje i vrednovanje III.1. Procjenjivanje na plohama Razine 2 Procjenjivanje vidljivih oštećenja od ozona na glavnim svojtama drveća obavlja se na istih 5 stabala na kojima se provodi uzorkovanje za kemijsku analizu biljnog materijala. Uzorci za procjenu vidljivih oštećenja od ozona skupljaju se svake godine s gornjeg, suncu izloženog dijela krošnje. III.2. Procjena na svjetlu izloženim lokalitetima za uzorkovanje Svjetlu izložen lokalitet za uzorkovanje (u daljnjem tekstu: LESS) uspostavlja se u blizini pasivnog uzorkivača ozona. Cilj je dobiti procjenu vidljivih oštećenja od ozona na vegetaciji šumskog ruba koja nije smještena na udaljenosti većoj od 500 m od aktivnog uzorkivača ozona. Procjena se obavlja na drveću, grmlju, penjačicama i prizemnom rašću (jednogodišnje su biljke neobvezne). Iz procjene su isključene jednosupnice. III.3. Razdoblje procjene Identifikacija i kvantifikacija vidljivih oštećenja od ozona u okviru ploha Razine 2 provodi se za četinjače između listopada i veljače, a za listače između srpnja i početka rujna. Općenito, identifikacija vidljivih oštećenja od ozona u okviru LESS-a i za prizemnu vegetaciju u okviru ploha Razine 2 (neobvezna) provodi se najmanje jedanput godišnje tijekom kasnog ljeta (i početkom ljeta ako je to izvedivo), a prije prirodnog gubitka boje i prije nego starenje i/ili suša izazove gubitak lišća. III.4. Procjena glavnih listopadnih svojti drveća Za glavne listopadne svojte drveća, uzorkuje se 5 grana (što je moguće manjih, ali s prisutnim svim razvojnim fazama lista) sa svakog stabla, iz suncu izložene gornje trećine krošnje, što se obavlja zajedno s uzorkovanjem za kemijsku analizu iglica/listova ili u skladu s fenofazama stabala na plohi, ako je to moguće. Nakon što se skupi reprezentativni broj listova po grani procjenjuje se u najboljim svjetlosnim uvjetima oštećenost od ozona prema sljedećim kriterijima: Rezultat Postotak, definicija 0 1 2 Nema oštećenja, nijedan list nije oštećen. 1 – 5% listova pokazuje simptome oštećenja 6 – 50% listova pokazuje simptome oštećenja 3 51 – 100% listova pokazuje simptome oštećenja III.5. Procjena za glavne svojte drveća četinjača Kao i pri postupku uzorkovanja listača, sa svakog se stabla uzorkuje 5 grana (što je moguće manjih, ali koje imaju barem iglice tekuće godine i iglice prethodne godine) iz suncu izloženoga gornjeg dijela krošnje.Ako je taj dio stabla nedostupan, upotrebljava se dio grana skupljenih za folijarnu analizu.Za svaku se starost iglica, od tekuće godine do tri godine starosti, bilježi klorotična pjegavost u postotku zahvaćene površine tako da se razvrstaju sve iglice iste starosti koje čine površinu, a zatim se određuje odgovarajuća klasa u skladu sa sljedećom tablicom: Klasa Definicija 0 1 2 3 Nisu prisutna oštećenja. 1 – 5% površine je zahvaćeno 6 – 50% površine je zahvaćeno 51 – 100% površine je zahvaćeno. Rezultati se izračunavaju prema starosti iglica. Stabla (i svojte) trebaju imati odvojene rezultate za iglice različitih starosti. Konačni rezultat za pojedino stablo rezultat je koji odgovara prosječnom postotku oštećenih iglica određene starosti za to stablo (izračunava se prosječni postotak oštećenih iglica u svim pojedinačnim pršljenovima iglica određene starosti na tom stablu), dok je konačni rezultat za plohu prosjek postotaka oštećenih iglica svih uzorkovanih stabala. III.6. Identifikacija vidljivih oštećenja od ozona na (manjem) drveću, grmlju i trajnicama na LESS-u i (neobvezno) na prizemnoj vegetaciji na plohama Razine 2. Za procjenu vidljivih oštećenja od ozona na manjim stabalima, grmlju i trajnicama na LESS-u i (neobvezno) na prizemnoj vegetaciji na plohama Razine 2 potrebni su sljedeći podaci za svaku slučajno odabranu uzorkovanu prostornu jedinicu: – kod i botanički naziv svojte pojedinog stabla, grma i zeljastih svojti, s oznakom pokazuju li ili ne pokazuju vidljiva oštećenja od ozona, – stabla i grmovi procjenjuju se pojedinačno, a penjačice i zeljaste biljke kao populacija, – procjene se izražavaju kao učestalost, srednje vrijednosti i ukupne vrijednosti: – učestalost kvadrata za uzorkovanje, uključujući biljke s vidljivim oštećenjima od ozona (postotak zahvaćenog područja vegetacije šumskog ruba) – učestalost vrsta sa simptomima oštećenja (postotak tih svojti u odnosu na ukupan broj svojti na rubu šume) – prosječan broj svojti s vidljivim oštećenjima od ozona – ukupan broj svojti s vidljivim oštećenjima od ozona – procjene se priopćuju intervalom pouzdanosti na razini 95%-tne vjerojatnosti. Stanje vlažnosti tla bilježi se za LESS i neobveznim potplohama. Svaku oštećenu svojtu treba uzorkovati i fotografirati u skladu s tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću zraka. IV. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 35. – 37. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 12. METODE ZA FENOLOŠKA MOTRENJA NA PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Fenološka motrenja provode se u skladu s člankom 11. točka c) ovoga Pravilnika na plohama Razine 2. Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za meteorologiju i fenologiju Programa. II. Metodologija Letimičan pregled plohe i zaštitne zone obavlja se samo na plohama Razine 2 na kojima se provode meteorološka mjerenja i motrenja depozicije i otpada sa stabala. Metode motrenja moraju bili jednostavne i ograničene na: – pojavu listanja, promjene boje i opadanja lišća/iglica – biotičke štete (štetnici i/ili bolesti), – abiotičke štete (npr. mraz, vjetar, tuča). II.1. Lokalitet Motrenja se obavljaju na plohi i/ili u zaštićenoj zoni onih ploha Razine 2 na kojima se provode meteorološka mjerenja te motrenje depozicije i otpada sa stabala. II.2. Učestalost Datumi motrenja mogu se podudarati s datumima skupljanja uzoraka depozicije ili otopine tla. Fenološka motrenja tijekom vegetacijskog razdoblja potrebno je provoditi najmanje jedanput u dva tjedna. II.3. Procjena fenofaza Sve svojte na plohama važne su za intenzivno motrenje, ali prednost treba dati glavnim svojtama na plohi. U procjenu se može uključiti i više svojti koje se trebaju odvojeno bilježiti. Bilježe se samo pojave koje su se dogodile i/ili promijenile učestalost/intenzitet od prethodne procjene. Procjene se ponavljaju dok sve fenofaze ne završe. III. Intenzivno fenološko motrenje na razini pojedinačnog stabla Faze koje treba pratiti (ovisno o svojti): pojava lišća/iglica, pojava sekundarnih izbojaka, drugo listanje, cvjetanje, jesenska obojenost, odumiranje lišća/iglica i opadanje lišća/iglica. III.1. Odabir svojti i ploha Prioritet treba dati: – plohama na kojima se provode najmanje meteorološka mjerenja – najvažnijoj svojti na plohi koja je već evidentirana kao glavna svojta (mogu se dodati druge svojte na plohi). III.2. Kriteriji za odabir stabala Stabla se odabiru među stablima na kojima se provodi procjena oštećenosti krošanja. Treba dati prednost stablima koja su jasno vidljiva kad se stoji izvan plohe jer velik broj ulazaka na plohu može utjecati na stanje prizemne vegetacije na plohi. Ako nije jasno vidljiv dovoljan broj stabala na kojima se procjenjuje oštećenost krošanja, treba odabrati dodatna stabla na plohi ili u zaštićenoj zoni. U tom slučaju: – stabla moraju biti dominantna ili kodominantna – treba dati prednost stablima na kojima se provode (ili se planiraju) periodička mjerenja prirasta, – ne smiju se uključiti stabla odabrana za uzorkovanje lišća/iglica za analizu. Za uzorkovanje na plohi odabire se između 10 i 20 stabala po svojti. Sva se stabla moraju označiti brojem. Ako već imaju brojeve (npr. za procjenu oštećenosti krošnje i prirasta) ti se brojevi ostavljaju i upotrebljavaju. Ako odabrano stablo odumre ili bude uklonjeno, ono se može zamijeniti drugim. Novoodabranom stablu treba dati novi broj koji se unosi u Registar Razine 2 i o kojemu se izvješćuje Europska komisija. III.3. Procjenjivani dio krošnje Vrh krošnje (suncu izloženi dio krošnje) mora se vidjeti s jedne točke promatranja. Ako to nije moguće prihvatljiv je i srednji dio krošnje. Isti dio krošnje treba se koristiti za fenološka motrenja tijekom čitave godine kao i u sljedećim godinama. III.4. Smjer procjene Smjer iz kojega se motre pojedinačna stabla mora svaki put biti isti. Treba ga zabilježiti uporabom određenog koda za smjer. Kodovi za smjer su: 1 sjever 2 sjeveroistok 3 istok 4 jugoistok 5 jug 6 jugozapad 7 zapad 8 sjeverozapad Svaku promjenu smjera procjene treba zabilježiti i prijaviti. III.5. Učestalost motrenja Tijekom razdoblja od početka do kraja pojedine fenofaze, tjedna promatranja obavljaju se istoga dana u tjednu. III.6. Faze koje treba pratiti Četinjače Listače Pojava iglica Sekundarni izbojci Cvjetanje Razvoj lišća Drugo listanje Cvjetanje Jesenska obojenost Odumiranje i opadanje lišća U fazi cvjetanja bilježi se samo otvaranje muških cvjetova (koje obilježava cvjetni prah) dok se ostale faze bilježe kvantitativno. Osim toga treba zabilježiti oštećenost iglica, listova ili cvjetova izazvanu kasnim proljetnim mrazem, kao i intenzitet oštećenosti. Kodovi za fenofaze i druge parametre motrenja su: 1 pojava lišća/iglica 2 promjena boje 3 opadanje lišća/iglica 4 značajni simptomi oštećenja lišća ili krošnje 5 ostala oštećenja (lomovi, izvale) 6 sekundarni izbojci/drugo cvjetanje 7 cvjetanje IV. Dodatne tehnike motrenja Dodatne tehnike (motrenje otpada sa stabala ili mjerenje opsega mjernom vrpcom) mogu osigurati dopunske informacije. Motrenje otpada sa stabala daje kvantitativne podatke, npr. o cvjetanju, proizvodnji sjemena, otpadanju lišća/iglica itd. Kontinuirana mjerenja promjene opsega mogu osigurati informacije o početku i prestanku rasta te o reakciji stabla na stres. Kemizam prokapljivanja može osigurati dodatne informacije o pojavi fenofaza kroz promjene u protoku hraniva. V. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci 38. – 40. navedeni u Poglavlju 15. Glava V. ovoga Priloga. POGLAVLJE 13 METODE ZA MOTRENJE ŠUMSKIH TALA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 I. Opće napomene Motrenje šumskih tala u skladu s člankom 10. točka b) ovoga Pravilnika provodi se svakih deset godina (po mogućnosti i češće) na točkama Razine 1 i plohama Razine 2. Metodologija i način uzorkovanja za točke Razine 1 i plohe Razine 2 istovjetni su sukladno priručniku Programa (Manual on Method and Criteria for Harmonized Sampling, Assesment, Monitoring and Analysis of the Effects of Air Pollution on Forest – Sampling and Analysis of Soil). Odredbe ovoga Poglavlja temelje se na tehničkim preporukama Stručne skupine za tlo Programa. II. Metodologija II.1. Opći podaci Opći podaci o plohi trajnog motrenja šumskih tala unose se u obrasce općih podataka plohe motrenja prilikom prvog uzorkovanja tla, a prema potrebi mogu se mijenjati i/ili nadopunjavati u skladu s promjenama na terenu. Obrasci općih podataka plohe motrenja: Broj postaje (ICP) Kod države (ICP) Zemljopisna širina (ddmmss) Zemljopisna duljina (ddmmss) Uprava šuma (park ili sl.) Gospodarska jedinica Odjel Odsjek Broj postaje (ICP) Nadmorska visina (m) Izloženost (°) Nagib (°) Stjenovitost (%) Kamenitost (%) Fitocenološka pripadnost Broj postaje (ICP) Tlo (WRB) Tlo (HR) Matični supstrat (ICP šifrarnik) Dostupnost vode (ICP šifrarnik) Forma humusa Datum uzorkovanja (ddmmyy) Istraživač/ tvrtka (institucija) Ostala opažanja (radovi u sastojini, primjena pesticida itd.) Uz obrasce općih podataka plohe motrenja, izrađuje se i prilaže skica plohe motrenja na kojoj se nalazi pozicija profila, pozicija točaka (plohica) na kojima se obavlja uzorkovanje tla, te pozicija stabala dominantne etaže. Tijekom uzorkovanja tla fotografira se ploha motrenja i fotografije se pohranjuju u bazu podataka. Na svakoj točki Razine 1 snimi se 20 fotografija, i to na svakoj točki pojedinačnog uzorkovanja snime se 4 fotografije – po jedna u pravcu glavnih strana svijeta. Fotografije se pažljivo označavaju i upisuju u Obrazac fotografija plohe motrenja. Obrazac fotografija plohe motrenja Oznake fotografija na plohi motrenja Pravac snimanja (glavne strane svijeta) Točka/položaj na postaji (središte gdje se registrira pozicija postaje – »centar« + 4 skupine stabala pozicioniranih od središta u pravcu glavnih strana svijeta – N, E, S, W) Centar N E S W N ICPCN datum ICPNN datum ICPEN datum ICPSN datum ICPWN datum E ICPCE datum ICPNE datum ICPEE datum ICPSE datum ICPWE datum S ICPCS datum ICPNS datum ICPES datum ICPSS datum ICPWS datum W ICPCW datum ICPNW datum ICPEW datum ICPSW datum ICPWW datum II.2. Uzorkovanje pedoloških profila Pedološki profil otvara se jednokratno, prilikom uzimanja uzoraka tla, do dubine matičnog supstrata, na poziciji koja najbolje reprezentira lokaciju, vodeći pri tomu računa da se značajnije ne oštećuje korijenje drveća. Tlo se klasificira u skladu s WRB klasifikacijom. Profil dobiva oznaku postaje prema Programu, ispred koje se dodaje „ICP« (npr. ICP1). Na profilu se izrađuje mikromonolit, te provodi uzorkovanje tla po genetskim horizontima za analizu kemijskih i fizičkih svojstava tla, u skladu s ISO normom 10381-2- Soil quality – Sampling – Part 2: Guidance on sampling techniques. Uzorci iz pedološkog profila uzimaju se na slijedeći način: 1. uzorci u neporušenom stanju se uzimaju pomoću metalnih cilindara koji imaju volumen između 100 cm3 (50 X 53 mm, 40,6 X 76 mm) i 400 cm3 (50 X 79,8 mm). Rub koji se utiskiva u tlo mora biti izvana koso naoštren. Uzorkovanje u profilu tla mora predstavljati reprezentativno mjesto bez krupnijeg korijenja, kamenja ili hodnika od životinja. Uzorci se uzimaju iz svakog horizonta na tri mjesta utiskivanjem cilindra u tlo pomoću prstena i plastičnog čekića. Odvajanje uzorka iz tla obavlja se pomoću noža ili lopatice, a višak tla se odreže nožem. Cilindar s uzorkom se poklopi, označi i pospremi u kutiju za transport. 2. uzorci u porušenom stanju se uzimaju iz profila tla upotrebom noža. Profil tla se zagladi, i lagano nakopa s jedne strane kako bi se mogli definirati horizonti tla. Po jednom uzorku uzima se oko 1 kg tla iz svakog horizonta tla te se odstranjuje kamenje i korijenje. Uzimanje uzoraka počinje od dna pedološkog profila pa do površine. Kod uzorkovanja sastavlja se kompozitni uzorak iz jednog horizonta tla na više mjesta iz sredine horizonta te se uzorci pomiješaju. Na taj način se uzorkuju svi horizonti u pedološkom profilu. Uzorci se stavljaju u plastične vrečice i označuju. S uzorcima se dalje postupa u skladu s normom ISO 10381-3 (Soil quality – Sampling – Part 3: Guidance on safety). Nakon obrade profila isti je potrebno poravnati s iskopanim tlom. Svi podaci se upisuju u Obrasce pedološkog profila i pohranjuju se u bazu podataka točke, a tu se prilažu i fotografije profila. Obrasci pedološkog profila Oznaka profila: Istraživač: Datum obrade: Horizonti Donja granica horizonata Fragmenti stijena Bro j Oznak a Oznak a cilindr a Dubin a Jasnoć a Topografij a Pojav a (%) Promje r (mm) Obli k Trošenj e Vrst a 1. 2. 3. 4. 5. Broj Tekstura sitnice Razgradnja i humifikacija biljnih ostataka Boja tla Mazotine Suho stanje Vlažno stanje Pojava (%) Veličina (mm) Boja Kontrast Granica 1. 2. 3. 4. 5. Bro j Redox potencija l (rH) Redukcijsk i uvjeti u tlu Lakotopiv e soli (%) pH vrijednos t tla Organsk a tvar (%) Karbonati Gips Sadrža j (%) Form a Sadrža j (%) Form a 1. 2. 3. 4. 5. Broj Stanje vlage Volumna gustoća Struktura tla Konzistencija tla Stupanj Tip Veličina agregata Suho stanje Vlažno stanje Ljepljivost Plastičnost 1. 2. 3. 4. 5. Bro j Porozite t (%) Pore Korijenje Ostala biološka svojstva Ti p Promje r Broj < 2 mm/dm 2 Broj > 2 mm/dm 2 Promje r Broj < 2 mm/dm 2 Broj > 2 mm/dm 2 Količin a Vrst a 1. 2. 3. 4. 5. Broj Prevlake Cementacija/Zbijenost Pojava (%) Kontrast Tip Oblik Lokacija Stupanj Kontinuitet Struktura sloja Priroda sloja 1. 2. 3. 4. 5. Broj Koncentracije minerala Pojava (%) Tip Oblik Veličina (mm) Tvrdoća Priroda Boja 1. 2. 3. 4. 5. Broj Miris tla Materijali prenešeni čovjekom Artefakti Pojava (%) Vrsta Veličina (mm) Tvrdoća Trošenje Boja 1. 2. 3. 4. 5. II.3. Uzorkovanje pojedinačnih i prosječnih uzoraka Uzorkovanje pojedinačnih i prosječnih uzoraka na plohama trajnog motrenja odnosi se na uzorkovanje: • organskog sloja na površini tla, • mineralnog sloja tla. Uzorkovanje pojedinačnih uzoraka tla obavlja se sukladno normi ISO 10381-2: 2002. Soil quality – Sampling – Part 2: Guidance on sampling techniques II.3.1. Uzorkovanje organskog sloja na površini tla Na svakoj plohici za uzorkovanje najprije se uzima organski sloj na površini kvadratnog oblika veličine 25x25 cm. Iz podhorizonta O- i H- horizonata (L, F i H) uzorci se uzimaju zasebno. Izuzetno, ako je H- podhorizont tanji od 1 cm onda se iz F- i H- podhorizonata uzorci uzimaju zajedno kao OFH, odnosno HFH. Kod uzorkovanja se mora paziti da se organski materijal ne kontaminira s mineralnim česticama. Ukoliko se to desi mora se obaviti uzorkovanje na novoj plohici. Ukoliko se samo na nekim plohicama postaje može zasebno izdvojiti F- i H- podhorizonte, formira se jedinstveni prosječni uzorak (OFH ili HFH). Homogenizirani prosječni uzorci spremaju se u vrećice s oznakom postaje, oznakom podhorizonta te datumom uzorkovanja, (npr. 1, OL, 24.06.2010). Uzorci O ili H- horizonata važu se na terenu neposredno nakon uzorkovanja. II.3.2. Uzorkovanje mineralnog sloja tla Uzorci mineralnog tla uzimaju se sondom unutarnjeg promjera > ili = 8 cm, s dvije dubine (0-10 cm i 10-20 cm) na istim plohicama na kojima su se uzimali uzorci iz organskog horizonta. Svih 5 poduzoraka trebaju biti istog volumena osim u slučaju variranja limitirajuće dubine tla. U slučaju da skeletnost tla onemogućuje uzorkovanje sondom, ono se može obaviti i odgovarajućom lopaticom. Po 5 uzoraka (prikupljeno na svih 5 točaka) homogenizira se u prosječni uzorak, tako da se na postaji motrenja dobiju dva prosječna uzorka mineralnog tla. Ovi uzorci iz mineralnih slojeva dobivaju oznaku u vidu slova »M« (mineralno) te 01 (0-10 cm), odnosno 12 (10-20 cm). Uzorci se pohranjuju u vrećice s oznakom plohe, oznakom sloja, te datumom uzorkovanja (npr. 1, M01, 24.06.2010). U posebnu posudu uzima se prosječni uzorak za određivanje trenutne vlažnosti (u laboratoriju). Pri prvom uzorkovanju u motrenju tla na najmanje 3 plohice, iz sredine mineralnih slojeva potrebno je uzeti uzorke pomoću valjka volumena 100 cm3. Nakon obavljenog uzorkovanja tlo na plohici se poravna pomoću viška tla s iste plohice. III. Vremenska dinamika uzorkovanja Motrenje stanja tla na mreži točaka Razine 1 i ploha Razine 2 odvijat će se svakih deset godina (po mogućnosti i češće). IV. Transport, čuvanje, priprema i analiza uzoraka tla Uzorci tla se pripremaju za laboratorijske analize u skladu s normom HRN ISO 11464:2004 – Kakvoća tla – Priprema uzoraka za fizikalne i kemijske analize. Čuvanje i transport uzoraka tla mora onemogućiti kemijske promjene u uzorku. Ako se to dogodi, uz izvješće je potrebno priložiti opis uzroka dugotrajnog ili neprikladnog transporta. Uzorci se čuvaju u arhivu uzoraka najmanje 10 godina. V. Parametri fizikalne i kemijske analize tla U tablicama 1. i 2. nalazi se popis parametara za fizikalne i kemijske analize tla. Mikrobiološke analize šumskih tala se u pravilu ne rade. Za svaki parametar izdvojene su metode analiza koje se u Republici Hrvatskoj najčešće provode i preporučene ISO norme. Tablice sadrže i vremensku dinamiku motrenja pojedinih parametara tla i dubine uzorkovanja profila i prosječnih uzoraka tla. Fizikalni parametri (osim količine suhe tvari) analiziraju se jednokratno prilikom prvog uzimanja uzoraka na pojedinoj plohi motrenja, budući da se u šumskim tlima ne očekuju promjene. Kemijski parametri također se jednokratno analiziraju iz pojedinačnih uzoraka tla iz pedološkog profila, dok se iz prosječnih uzoraka analiziraju svakih pet godina. Tablica 1: Fizikalni parametri Parametri Metode korištene u RH Preporučene ISO norme Vremenska dinamika Dubina mjerenja Profil Prosječni uzorci Mehanički sastav tla Internacionalna A i B metoda HRN ISO 11277:2004 1/1 Svi horizonti 0-10 cm, 10 20 cm Volumna gustoća tla Cilindri po Kopeckom HRN ISO 11272:2004 1/1 Svi horizonti 0-10 cm, 10 20 cm Skeletnost Terenska procjena HRN ISO 11272:2004 1/1 Svi horizonti 0-10 cm, 10 20 cm Količina suhe tvari Gravimetrijska metoda HRN ISO 11465:2004 1/5 O- ili H pothorizonti Tablica 2: Kemijski parametri Parametri Metode korištene u RH Preporučene ISO norme Profil – jednokratno Prosječni uzorci Dubina mjerenja Vremenska dinamika Dubina mjerenja Kiselost tla (pH vrijednost) Elektrometrijsko određivanje HRN ISO 10390:2005 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Sadržaj karbonata (CaCO3) Scheiblerov kalcimetar – volumetrijsko određivanje HRN ISO 10693:2004 Svi horizonti1 1/5 O- ili H pothorizonti2: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Ukupni dušik Modificirana metoda po Kjeldahlu, Elementarna analiza HRN ISO 11261:2004 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Organski ugljik Metoda po Tjurin u (bikromatna metoda), Elementarna analiza HRN ISO 10694:2004 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Ukupni metali i potencijalno toksični elementi: P, Ca, K, Mg, Mn, Cu, Pb, Cd, Zn, Al, Fe, Cr, Ni, S, Hg, Na Ekstrakcija u zlatotopci i određivanje na AAS HRN ISO 11466:2004 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Kapacitet zamjene kationa (CEC – Ca, Mg, K, Na, Al, Fe, Mn) Barij-klorid metoda, Amon-acetat metoda (pH=7) HRN ISO 11260:2005 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Zamjenjiva kiselost Modificirana metoda po Kappenu HRN ISO 14254:2004 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm Zamjenjivi H+ Titracija do pH 7,8 Svi horizonti 1/5 O- ili H pothorizonti: OF(HF), OH (HH) ili OFH (HFH), 0-10 cm, 10-20 cm 1 Ako je pH (CaCl2)>6 2 Ako je pH (CaCl2)>5,5 Rezultati laboratorijskih analiza unose se u standardizirane obrasce priređene za motrenje tala u skladu s Programom na mreži Razine 1, koji predstavljaju osnovu za organiziranje baze podataka. U posebne obrasce unose se rezultati analiza uzoraka tla iz profila: Obrazac analiza – profil tla, te rezultati analiza prosječnih uzoraka s plohe motrenja: Obrazac analiza – ploha motrenja. Obrazac analiza – profil tla Oznaka profila: Laboratorij: Analitičar: Datum analize: Bro j Oznaka horizont a Donja granica horizonat a (cm) Skeletno st (vol. %) Granulometrijski sastav (%) Tekstur na klasa Gustoć a tla Karbona ti (g kg 1) 2 – 0,2 m m 0,2 – 0,06 3 mm 0,063 – 0,002 mm < 0,00 2 mm 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Bro j pH Ukup ni dušik Organs ki ugljik Sadržaj u zlatotopki ekstrahiranih (mg kg-1) u vod i u CaCl 2 (g kg-1) P C a K M g M n C u P b C d Z n A l F e C r N i S H g N a 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Br oj Zamjenj iva kiselost Zamjenj ivi Al Zamjenj ivi Ca Zamjenj ivi Fe Zamjenj ivi K Zamjenj ivi Mg Zamjenj ivi Mn Zamjenj ivi Na Zamjenj ivi H cmol kg-1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Obrazac analiza – ploha motrenja Oznaka postaje: Laboratorij: Analitičar: Datum analize: Bro j Oznak a sloja Količin a suhe tvari (kg m-2) Skeletnos t (vol. %) Granulometrijski sastav (%) Teksturn a klasa Gustoć a tla Karbonat i (g kg-1) 2 – 0,2 m m 0,2 – 0,06 3 mm 0,06 3 – 0,00 2 mm < 0,00 2 mm 1. OL ili HL 2. OF ili HF 3. OFH ili HFH 4. M01 5. M12 Br oj pH Ukup ni dušik Organ ski ugljik Sadržaj u zlatotopki ekstrahiranih (mg kg-1) Ozna ka sloja u vo di u CaC l2 (g kg-1) P C a K M g M n C u P b C d Z n A l F e C r N i S H g N a 1. OL ili HL 2. OF ili HF 3. OFH ili HFH 4. M01 5. M12 Br oj Ozna ka sloja Zamjen jiva kiselost Zamjen jivi Al Zamjen jivi Ca Zamjen jivi Fe Zamjen jivi K Zamjen jivi Mg Zamjen jivi Mn Zamjen jivi Na Zamjen jivi H cmol kg-1 1. OL ili HL 2. OF ili HF 3. OFH ili HFH 4. M01 5. M12 VI. Prijenos podataka Za prijenos podataka o svakoj plohi Europskoj komisiji upotrebljavaju se obrasci koje u okviru posebnih projekata odobri Europska komisija. POGLAVLJE 14. DETALJNE UPUTE ZA DOSTAVLJANJE OSNOVNIH INFORMACIJA O PRIMIJENJENIM METODAMA MOTRENJA I REZULTATA VREDNOVANJA/TUMAČENJA DOBIVENIH NA NACIONALNOJ RAZINI I. Opće napomene Osim dostavljanja podataka u skladu s člankom 18. stavak 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika priprema se i dostavlja Europskoj komisiji dokument (Izvješće koje prati rezultate, u daljnjem tekstu: IPR) s osnovnim informacijama o metodama motrenja koje su primijenjene na plohama Razine 1 i 2. IPR se sastoji od dva dijela: 1. dio koji opisuje stvarno primijenjene metode uzorkovanja, procjene i analize, upotrijebljenu opremu, itd. (vidi II.1), 2. dio o iznimkama i smetnjama koje su se pojavile (vidi II.2). II. Izvješće koje prati rezultate (IPR) II.1. Dio IPR-a koji opisuje stvarno primijenjene metode Ovaj dio IPR-a opisuje stvarno primijenjene metode plana uzorkovanja, procjene i analize, upotrijebljenu opremu, itd. Daju se sljedeće pojedinosti: Metode motrenja/uzorkovanja Daju se pojedinosti o stvarno primijenjenoj opremi i stvarnoj dubini, vremenu i učestalosti motrenja/uzorkovanja. Pojedinosti o uzorkovanju zajedno s pojedinostima o pohranjivanju i transportu navode se kad god se uzimaju uzorci. Ukratko se opisuju sve primijenjene kontrolne mjere. Metode za analizu i izračunavanje rezultata Daju se pojedinosti o pripremi uzoraka i metodama primijenjenim u analizi, uključujući mogućnosti za ponovno izračunavanje dobivenih podataka. Sve se primijenjene kontrolne mjere (npr. sudjelovanje u interkalibracijskim testovima) ukratko opisuju. Informacije dane kroz upitnike, koji su sastavni dio IPR-a (u daljnjem tekstu: IPR upitnik), vrijede sve dok se ne promijene primijenjene metode. Posebnu pozornost valja obratiti na promatranje i bilježenje promjena u primijenjenim metodama za inventarizaciju, transport i analizu. Regionalne se razlike navode i objašnjavaju veoma iscrpno (npr. različite metode koje primjenjuju laboratoriji koji provode analize). II.2. Dio IPR-a koji se odnosi na nastale iznimke i smetnje (godišnji IPR) Uz opće informacije o metodama opisanim s pomoću IPR upitnika, informacije o posebnim poteškoćama, iznimkama, smetnjama i problemima pri validaciji podataka koji se dostavljaju godišnje trebaju također biti dostavljene. Iznimke i smetnje Izvješćuje se o izuzetnim situacijama (iznimkama) i smetnjama za odvijanje Programa. Pored opisa metoda primijenjenih za uzorkovanje, analizu itd., prikazanih u IPR upitniku, potrebno je dobro dokumentirati iznimke i smetnje, te se sve dokumentirano u IPR godišnjem izvješću dostavlja Europskoj komisiji zajedno s podnesenim podacima. Validacija podataka, upravljanje podacima i kakvoća podataka Daju se postupci za provjeru valjanosti (validaciju) podataka, uključujući provjeravanje vjerodostojnosti podataka, te postupci primijenjeni za provjeru homogenosti nizova podataka. Kad su podaci nepotpuni, u određenim slučajevima mogu se dati procjene na temelju rezultata iz drugih izvora. Takvi se procijenjeni podaci posebno naznačuju, a upotrijebljene pretpostavke podrobno dokumentiraju.Mora se dati i opis primijenjenih metoda za osiguranje i nadzor kakvoće. Europska komisija može zatražiti dodatne informacije ako su potrebne na temelju godišnjih IPR upitnika. POGLAVLJE 15. UPUTE ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA I FORMATU PODATAKA I. Opće tehničke informacije za dostavljanje podataka I.1. Medij za dostavu podataka CD-ROM je odabrani medij za dostavljanje podataka. Umjesto dostave podataka na CD-ROM-u koristi se elektronički prijenos podataka ako je to moguće. I.2. Oblik podataka Sve informacije na CD-ROM-u moraju biti zabilježene u ASCII kodu u skladu sa strukturom određenom u točki V. ovoga Poglavlja. I.3. Datoteke CD-ROM sadržava datoteke s općim podacima o plohama i rezultatima mjerenja na plohama. II. Validacija podataka i upravljanje podacima Daju se postupci za provjeru valjanosti (validaciju) podataka, uključujući provjeravanje vjerodostojnosti podataka, te postupci primijenjeni za provjeru homogenosti nizova podataka. Kad su podaci nepotpuni, u određenim slučajevima mogu se dati procjene na temelju rezultata iz drugih izvora. Takvi se procijenjeni podaci posebno naznačuju, a upotrijebljene pretpostavke podrobno dokumentiraju. III. Godišnje izvješće o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata Svrha izvješća je osiguravanje informacija o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata na nacionalnoj razini. Nacionalni centar odlučuje koja se vrednovanja i tumačenja podataka motrenja provode, obavlja navedena vrednovanja i tumačenja te rezultate priopćuje Europskoj komisiji. IV. Vremenski raspored za dostavljanje IPR-a i izvješća o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata IV.1. Vrijeme dostave IPR-a IPR upitnik popunjava se i dostavlja Europskoj komisiji zajedno s prvom dostavom podataka. Ako se metode promijene, dostavljaju se informacije o promjenama. Dio IPR-a koji se odnosi na opise uočenih iznimaka i smetnji dostavlja se Europskoj komisiji zajedno s podacima koji se dostavljaju godišnje. IV.2. Vrijeme dostave Izvješća o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata Izvješća o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju dostavljaju se Europskoj komisiji prije 31. prosinca svake godine. V. Dostavljanje podataka u digitalnom obliku – obrasci Vrsta motrenja/sadržaj Obrazac br./ime Razina Postavljanje plohe 1 XXGENER. PLT: Informacije na razini plohe II Postavljanje plohe 2 Druga promatranja na plohama za intenzivno motrenje šumskih ekosustava II Krošnja 3 XX1993.PLO: Informacije na razini plohe I Krošnja 4 XX1993.TRE NEW: Informacije na razini stabla I Krošnja 5 Sadržaj datoteke s informacijama na razini plohe koju treba upotrijebiti u kombinaciji s rezultatima procjene stanja krošanja na Razini 1 I Krošnja 6 XX1996.PLT (TCP): Sadržaj datoteke s informacijama na razini plohe koju treba upotrijebiti pri procjeni stanja krošanja II Krošnja 7 XX1996.TRM (TC1): Sadržaj datoteke s informacijama na razini stabla (obvezno) koje treba upotrijebiti pri procjeni stanja stabla II Krošnja 8 XX2004.TRO: Sadržaj datoteke s informacijama na razini stabla (neobvezno) koje treba upotrijebiti pri procjeni stanja stabla II Lišće/iglice 9 XX1996.PLF: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s određivanjem kemizma lišća/iglica II Lišće/iglice 10 XX1996.FOM: Sadržaj datoteke s informacijama o kemijskoj analizi lišća/iglica (obvezno) II Lišće/iglice 11 XX1996.FOO: Sadržaj datoteke s informacijama o kemijskoj analizi lišća/iglica (neobvezno) II Prirast 12 XX1993.PLI: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava za prirast II Prirast 13 XX1996.IPM: Sadržaj datoteke s informacijama o prirastu – periodične izmjere II Prirast 14 XX1996.IRA: Sadržaj datoteke s informacijama o prirastu – analiza kolutova (neobvezno) II Prirast 15 XX1996.IEV: Sadržaj datoteke s obrađenim podacima o prirastu (neobvezno) II Prirast 16 XX2002.INV: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava za izvješćivanje o drvnoj masi na plohi II Depozicija 17 XX1996.PLD: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s mjerenjem depozicije II Depozicija 18 XX1996.DEM: Sadržaj datoteke s mjerenjima depozicije (obvezno) II Depozicija 19 XX1996.DEO: Sadržaj datoteke s mjerenjima depozicije (neobvezno) II Meteorologija 20 XX1996.PLM: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s meteorološkim mjerenjima II Meteorologija 21 XX1996.MEM: Sadržaj datoteke s meteorološkim mjerenjima (obvezno) II Meteorologija 22 XX1996.MEO: Sadržaj datoteke s meteorološkim mjerenjima (neobvezno) II Meteorologija 23 XX1996.MEC: Sadržaj datoteke s klimatskim informacijama (neobvezno) II Otopina tla 24 XX1996.PSS: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s mjerenjima otopine tla II Otopina tla 25 XX1996.SSM: Sadržaj datoteke s mjerenjima otopina tla (obvezno) II Otopina tla 26 XX1996.SSO: Sadržaj datoteke s mjerenjima otopina tla (neobvezno) II Prizemna vegetacija 27 XX1997.PLV: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s popisom prizemne vegetacije II Prizemna vegetacija 28 XX1996.VEM: Sadržaj datoteke s popisom prizemne vegetacije II Otpad sa stabla 29 XX1996.LFP: Sadržaj datoteke o plohi (skraćena verzija podataka) koja se upotrebljava u kombinaciji s motrenjem otpada sa stabala II Otpad sa stabla 30 XX2002.LFM: Sadržaj datoteke s informacijama o analizi otpada sa stabala (obvezno) II Otpad sa stabla 31 XX2002.LFO: Sadržaj datoteke s informacijama o analizi otpada sa stabla (neobvezno) II Ozon 32 XX2000.pac: Kakvoća zraka: Ozon II Ozon 33 XX2000.pps: Kakvoća zraka: Ozon II Ozon 34 XX2000.aqm: Kakvoća zraka: Ozon II Ozonsko oštećenje 35 XX2004.PLL: Procjena oštećenja od ozona II Ozonsko oštećenje 36 XX2004.LTF: Procjena oštećenja od ozona II Ozonsko oštećenje 37 XX2004.LSS: Procjena oštećenja od ozona II Fenologija 38 XX2004.PLP: Obrazac za registraciju stabala odabranih za intenzivno fenološko motrenje II Fenologija 39 XX2004.PHE: Fenološke pojave i biotički i abiotički (štetni) događaji (razina plohe – ekstenzivno) II Fenologija 40 XX2004.PHI: Bilježenje fenoloških pojava i biotičkih i abiotičkih (štetnih) događaja (razina plohe – intenzivno) II Obrasci navedeni u Glavi V. ovoga Poglavlja dostupni su za svaku godinu u elektronskome obliku zadanog formata na web-stranicama ustanove nadležne za koordinaciju provođenja Programa na međunarodnoj razini. Za pojedinu godinu mogu se koristiti i drugi formati obrazaca, pod uvjetom da su isti važeći, odnosno prihvaćeni od strane Europske komisije. POGLAVLJE 16. POPIS KODOVA I POJAŠNJENJA ZA PODATKE MOTRENJA NA TOČKAMA RAZINE 1 I PLOHAMA RAZINE 2 Sljedeći se kodovi i pojašnjenja upotrebljavaju za prijenos podataka s točaka Razine 1 i ploha Razine 2 u okviru ovoga Pravilnika. Opće informacije o točki/plohi (1) Kod države 01 Francuska 02 Belgija 03 Nizozemska 04 Njemačka 05 Italija 06 Velika Britanija 07 Irska 08 Danska 09 Grčka 10 Portugal 11 Španjolska 12 Luksemburg 13 Švedska 14 Austrija 15 Finska 50 Švicarska 51 Mađarska 52 Rumunjska 53 Poljska 54 Slovačka 55 Norveška 56 Litva 57 Hrvatska 58 Češka 59 Estonija 60 Slovenija 61 Moldavija 62 Rusija 63 Bugarska 64 Latvija 66 Cipar (2) Broj točke/plohe motrenja Broj točke/plohe motrenja podudara se s jedinstvenim brojem koji je dodijeljen stalnoj točki/plohi tijekom odabira ili postavljanja. (3) Datum motrenja, procjene i analize Datum se popunjava sljedećim redom: dan, mjesec i godina Dan Mjesec Godina 08 09 04 (4) Koordinate zemljopisne dužine/širine Ispuniti svih šest znamenki koordinata zemljopisne dužine/širine sredine točke/plohe: + / - stupnjevi minute sekunde Zemljopisna širina + 5 0 1 0 2 7 Zemljopisna dužina - 0 1 1 5 3 2 (5) Dostupnost vode glavnim vrstama (procjena) 1 Nedovoljna 2 Dovoljna 3 Prekomjerna (6) Vrsta humusa 1 Mull 2 Moder 3 Mor 4 Anmor 5 Treset 6 Ostalo 7 Sirovi (7) Nadmorska visina 1 ≤ 50 m 2 51—100 m 3 101—150 m 4 151—200 m 5 201—250 m 6 251—300 m 7 301—350 m 8 351—400 m 9 401—450 m 10 451—500 m 11 501—550 m 12 551—600 m 13 601—650 m 14 651—700 m 15 701—750 m 16 751—800 m 17 801—850 m 18 851—900 m 19 901—950 m 20 951—1000 m 21 1001—1050 m 22 1051—1100 m 23 1101—1150 m 24 1151—1200 m 25 1201—1250 m 26 1251—1300 m 27 1301—1350 m 28 1351—1400 m 29 1401—1450 m 30 1451—1500 m 31 1501—1550 m 32 1551—1600 m 33 1601—1650 m 34 1651—1700 m 35 1701—1750 m 36 1751—1800 m 37 1801—1850 m 38 1851—1900 m 39 1901—1950 m 40 1951—2000 m 41 2001—2050 m 42 2051—2100 m 43 2101—2150 m 44 2151—2200 m 45 2201—2250 m 46 2251—2300 m 47 2301—2350 m 48 2351—2400 m 49 2401—2450 m 50 2451—2500 m 51 >2500 m (8) Ekspozicija 1 S 2 SI 3 I 4 JI 5 J 6 JZ 7 Z 8 SZ 9 Ravno (9) Prosječna dob dominantne etaže (u godinama) 1 ≤ 20 2 21—40 3 41—60 4 61—80 5 81—100 6 101—120 7 > 120 8 Preborne sastojine (10) Tip tla Aluvijalna tla 101 Aluvijalno tlo eutrično 102 Aluvijalno karbonatno 103 Aluvijalno kiselo 104 Humofluvisol 105 Aluvijalno tlo umbrično 106 Aluvijalno tlo sa sulfuričnim horizontom ili sa sulfidičnim materijalom 107 Aluvijalno tlo salično Glejna tla 108 Euglej eutrični 109 Euglej karbonatni 110 Euglej distrični 111 Euglej andični 112 Humoglej 113 Euglej s umbričnim A horizontom 114 Euglej dobro dreniran 115 Euglej s permafrostom Regosoli 116 Koluvij s prevagom sitnice, nekarbonatni 117 Regosol karbonatni 118 Regosol sa sadržajem gipsa unutar 20-50cm od površine 119 Regosol kiseli 120 Regosol umbrični 121 Regosol s permafrostom Humusno-akumulativna tla 122 Ranker eutrični 123 Ranker distrični 124 Rendzina 125 Vapneno dolomitna crnica 126 Ranker umbrični 127 Crnica na vapnencu litična 128 Crnica ili ranker s permafrostom Eolski pijesci 129 Eolski pijesak tipični 130 Eolski pijesak posmeđeni 131 Eolski pijesak lesivirani 132 Eolski pijesak feralični 133 Eolski pijesak albični 134 Eolski pijesak karbonatni 135 Eolski pijesak oglejeni Vulkanska tla 136 Vulkansko tlo tipično 137 Vulkansko tlo molično 138 Vulkansko tlo umbrično 139 Vulkansko tlo vitrično 140 Vulkansko tlo oglejeno 141 Vulkansko tlo s permafrostom Vertična tla 142 Smonica eutrična 143 Smonica distrična 144 Smonica karbonatna 145 Smonica s nakupinama gipsa Kambična tla 146 Eutrično smeđe 147 Kiselo smeđe 148 Kiselo smeđe humusno 149 Smeđe na dolomitu karbonatno 150 Crvenica 151 Smeđe na vapnencu i dolomitu vertično 152 Smeđe na vapnencu i dolomitu antropogenizirano 153 Smeđe oglejeno tlo 154 Smeđe tlo s permafrostom Karbonatna tla 155 Karbonatno tlo tipično 156 Karbonatno tlo lesivirano 157 Karbonatno tlo skeletno Gipsična tla 158 Gipsično tlo tipično 159 Gipsično tlo karbonatno 160 Gipsično tlo lesivirano 161 Gipsično tlo skeletno Solonetz 162 Solonetz tipični 163 Solonetz molični 164 Solonetz karbonatni 165 Solonetz gipsični 166 Solonetz epiglejni 167 Solonetz oglejeni Solončak 168 Solončak tipični 169 Solončak molični 170 Solončak karbonatni 171 Solončak gipsični 172 Solončak sodni 173 Solončak oglejeni 174 Solončak s permafrostom Smeđa tla 175 Smeđe tlo tipično 176 Smeđe tlo lesivirano 177 Smeđe tlo karbonatno 178 Smeđe tlo gipsično Černozemi 179 Černozem tipični 180 Černozem karbonatni 181 Černozem lesivirani 182 Černozem glosični 183 Černozem oglejeni Feozemi 184 Feozem tipični (rendzina na laporu duboka) 185 Feozem karbonatni 186 Feozem lesivirani 187 Feozem sa stagnirajućom površinskom vodom 188 Feozem oglejeni Grejzemi 189 Grejzem haplični 190 Grejzem oglejeni Lesivirana tla 191 Lesivirano tlo tipično 192 Lesivirano tlo ferično 193 Lesivirano tlo akrično 194 Lesivirano tlo karbonatno 195 Lesivirano tlo vertično 196 Lesivirano tlo opodzoljeno 197 Lesivirano tlo površinski oglejeno 198 Lesivirano tlo oglejeno Liksisoli 199 Liksisol tipični 200 Liksisolferični 201 Liksisol s proslojkom Fe cementacije 202 Liksisol lesivirani 203 Liksisol epiglejni 204 Liksisol oglejeni Planosoli 205 Planosol eutrični 206 Planosol distrični 207 Planosol molični 208 Planosol umbrični 209 Planosol s permafrostom Smeđa podzolasta tla 210 Smeđe podzolasto eutrično 211 Smeđe podzolasto distrično 212 Smeđe podzolasto epiglejno 213 Smeđe podzolasto oglejeno 214 Smeđe podzolasto s permafrostom Podzoli 215 Podzol tipični 216 Podzol posmeđeni 217 Podzol željezni 218 Podzol slabo spodični 219 Podzol oglejeni 220 Podzol s permafrostom Akrična tla 221 Akrično tlo tipično 222 Akrično tlo ferično 223 Akrično tlo humusno 224 Akrisol s proslojkom Fe cementacije 225 Akrisol oglejeni Alisoli 226 Alisol tipični 227 Alisol ferični 228 Alisol humusni 229 Alisol s cementacijom Fe 230 Alisol epiglejni 231 Alisol glejni Nitisoli 232 Nitisol tipični 233 Nitisol ocrveničeni 234 Nitisol humusni Feralsoli 235 Feralsol tipični 236 Feralsol feralični 237 Feralsol ocrveničeni 238 Feralsol humusni 239 Feralsol gerični 240 Feralsol s s proslojkom Fe cementacije Lateritna tla 241 Lateritno tlo eutrično 242 Lateritno tlo distrično 243 Lateritno tlo humusno 244 Lateritno tlo isprano Treseti 245 Treset folični 246 Treset terični 247 Treset fibrični 248 Treset sa sulfidičnim materijalom 249 Treset s permafrostom Antropogena tla 250 Antropogeno tlo duboko orano 251 Antropogeno tlo fimično 252 Deposol 253 Antropogeno tlo gradova (11) Površina plohe/potploha Površina plohe ili potploha iskazuje se u 0,0001 ha. (12) Broj stabala na plohi Uzorak stabala na obje razine uključuje sve svojte drveća, pod uvjetom da su stabla visoka najmanje 60 cm. (13) Procjena prirasta Procijenjeni prirast se iskazuje kao apsolutni i relativni. Apsolutni prirast predstavlja prosječni prirast tijekom cijelog životnog razdoblja sastojine. Relativni prirast dobivamo tako da apsolutni prirast (izražen brojčanom vrijednošću) svrstamo u jednu od tri opisne kategorije (1 – nizak, 2 – normalan, 3 – visok). Upotrebljavaju se sljedeći kodovi: Kod apsolutnog prirasta Kod relativnog prirasta 0 = 0,0 – 2,5 m3 po hektaru godišnje 1 = 2,5 – 7,5 m3 po hektaru godišnje 2 = 7,5 – 12,5 m3 po hektaru godišnje 1 = nizak 2 = normalan 3 = visok 3 = 12,5 – 17,5 m3 po hektaru godišnje 4 = 17,5 – 22,5 m3 po hektaru godišnje 5 = >22,5 m3 po hektaru godišnje (14) Ostala opažanja Ovdje se navode važne informacije koje se odnose na točku/plohu. Opće informacije na razini stabla (15) Broj uzorkovanog stabla Broj stabla je broj koji je stablu dodijeljen tijekom postavljanja plohe. (16) Kod svojte (Referenca: Flora Europaea) Listače (* = svojte koje se koriste za određivanje kemizma lišća) 001 Acer campestre * 002 Acer monspessulanum * 003 Acer opalus 004 Acer platanoides 005 Acer pseudoplatanus * 006 Alnus cordata * 007 Alnus glutinosa * 008 Alnus incana 009 Alnus viridis 010 Betula pendula * 011 Betula pubescens * 012 Buxus sempervirens 013 Carpinus betulus * 014 Carpinus orientalis 015 Castanea sativa (C. vesca) * 016 Corylus avellana * 017 Eucalyptus sp. * 018 Fagus moesiaca * 019 Fagus orientalis 020 Fagus sylvatica * 021 Fraxinus angustifolia 022 Fraxinus excelsior * 023 Fraxius ornus * 024 Ilex aquifolium 025 Juglans nigra 026 Juglans regia 027 Malus domestica 028 Olea europaea * 029 Ostrya carpinifolia * 030 Platanus orientalis 031 Populus alba 032 Populus canescens 033 Populus hybrides * 034 Populus nigra * 035 Populus tremula * 036 Prunus avium * 037 Prunus dulcis (Amygdalus communis) 038 Prunus padus 039 Prunus serotina 040 Pyrus communis 041 Quercus cerris * 042 Quercus coccifera (Q. calliprinos) * 043 Quercus faginea * 044 Quercus frainetto (Q. conferta) * 045 Quercus fruticosa (Q. lusitanica) 046 Quercus ilex * 047 Quercus macrolepis (Q. aegilops) 048 Quercus petraea * 049 Quercus pubescens * 050 Quercus pyrenaica (Q. toza) * 051 Quercus robur (Q. peduculata) * 052 Quercus rotundifolia * 053 Quercus rubra * 054 Quercus suber * 055 Quercus trojana 056 Robinia pseudoacacia * 057 Salix alba 058 Salix caprea 059 Salix cinerea 060 Salix eleagnos 061 Salix fragilis 062 Salix sp. 063 Sorbus aria 064 Sorbus aucuparia 065 Sorbus domestica 066 Sorbus torminalis 067 Tamarix africana 068 Tilia cordata 069 Tilia platyphyllos 070 Ulmus glabra (U. scabra, U. montana) 071 Ulmus laevis (U. effusa) 072 Ulmus minor (U. campestris, U. carpinifolia) 073 Arbutus unedo 074 Arbutus andrachne 075 Ceratonia siliqua 076 Cercis siliquastrum 077 Erica arborea 078 Erica scoparia 079 Erica manipuliflora 080 Laurus nobilis 081 Myrtus communis 082 Phillyrea latifolia 083 Phillyrea angustifolia 084 Pistacia lentiscus 085 Pistacia terebinthus 086 Rhamnus oleoides 087 Rhamnus alaternus 099 Ostale listače Četinjače (* = svojte koje se koriste za određivanje kemizma iglica) 100 Abies alba * 101 Abies borisii-regis * 102 Abies cephalonica * 103 Abies grandis 104 Abies nordmanniana 105 Abies pinsapo 106 Abies procera 107 Cedrus atlantica 108 Cedrus deodara 109 Cupressus lusitanica 110 Cupressus sempervirens 111 Juniperus communis 112 Juniperus oxycedrus * 113 Juniperus phoenicea 114 Juniperus sabina 115 Juniperus thurifera * 116 Larix decidua * 117 Larix kaempferi (L. leptolepis) 118 Picea abies * 119 Picea omorika 120 Picea sitchensis * 121 Pinus brutia * 122 Pinus canariensis 123 Pinus cembra 124 Pinus contorta * 125 Pinus halepensis * 126 Pinus heldreichii 127 Pinus leucodermis 128 Pinus mugo 129 Pinus nigra * 130 Pinus pinaster * 131 Pinus pinea * 132 Pinus radiata * 133 Pinus strobus 134 Pinus sylvestris * 135 Pinus uncinata * 136 Pseudotsuga menziesii * 137 Taxus baccata 138 Thuya sp. 139 Tsuga sp. 199 Ostale četinjače Informacije koje se odnose na procjenu oštećenosti krošanja i izmjere prirasta (17) Osutost Za svako je stablo brojka koja označuje osutost izražena kao postotak (u koracima od 5%) uspoređen sa stablom potpune krošnje. 0 0% 5 1 – 5% 10 6 – 10% 15 11 – 15% itd. (18) Kodovi promjene boje 0 nema promjene boje (0 – 10% krošnje) 1 blaga promjena boje (11 – 25% krošnje) 2 umjerena promjena boje (26 – 60% krošnje) 3 velika promjena boje (>60% krošnje) 4 mrtvo stablo (19) Identifikacija vrste oštećenja Kad je to moguće treba dodati daljnju oznaku vrste oštećenja, npr. za kukce: vrstu ili skupinu (npr. »potkornjaci«). (20) Izloženost 1 Nema posebne izloženosti (ploha leži unutar većega šumskog područja bez izraženog reljefa ili je reljef veoma blag) 2 Ograničena izloženost (plohe u blizini ruba šume, na obroncima itd.) 3 Jako izložene plohe (šumski vrhovi itd.) (21) Uklanjanje stabala i mortalitet Kod 0-: stablo je živo i na njemu se mogu obavljati mjerenja 01 stablo je živo (u tekućem i prethodnom popisu) 02 novo živo stablo 03 živo stablo (prisutno, ali neprocijenjeno u prethodnom popisu) Kod 1-: stablo uklonjeno, nestalo 11 planirana sječa 12 sječa zbog biotičkih razloga 13 sječa zbog abiotičkih razloga 14 posječeno, razlog nepoznat 18 razlog nestanka nepoznat Kod 2-: stablo još živo i stojeće, ali nisu izvršena mjerenja krošnje ili se mjerenja visine ne smiju uzeti u obzir pri izračunima sastojine ili rasta. 21 nagnuto ili viseće stablo 22 ako se ne evidentiraju stabla koja imaju krošnje oštećene više od 50% 23 kad je uzorkovanje ograničeno na Kraftove klase 1, 2 i 3 24 slomljen vrh (vrhovi) stabla 25 stablo nije u uzorku za izmjere visina 29 ostali razlozi (navesti) Kod 3-: Stojeće mrtvo stablo (visoko najmanje 1,3 m) 31 stablo bez loma grana u krošnji, biotički razlog 32 stablo bez loma grana u krošnji, abiotički razlog 33 lom grana u krošnji 34 slomljeno deblo, ispod baze krošnje i iznad 1,3 m 38 drvo bez loma grana u krošnji, nepoznat uzrok smrti Kod 4-: stablo koje je palo živo ili mrtvo (visina ispod 1,3 m ili deblo ili krošnja dodiruje tlo na jednom mjestu) 41 abiotički razlozi 42 biotički razlozi 48 nepoznat uzrok (22) Socijalna klasa 1 predominantna stabla (zajedno sa slobodno stojećem stablima) – stabla kojima gornji dio krošnje dopire iznad zastora sastojine 2 dominantna – stabla čije krošnje formiraju zastor sastojine 3 kodominantna – stabla koja dopiru u zastor sastojine, ali su niža od 1 ili 2 4 podstojna – stabla čije krošnje ne dopiru do zastora sastojine (23) Zasjena krošnje 1 krošnja je znatno utjecana (zasjenjena ili u fizičkom kontaktu s drugom krošnjom) s jedne strane 2 krošnja je znatno utjecana (zasjenjena ili u fizičkom kontaktu s drugim krošnjama) s dvije strane 3 krošnja je znatno utjecana (zasjenjena ili u fizičkom kontaktu s drugim krošnjama) s tri strane 4 krošnja je znatno utjecana (zasjenjena ili u fizičkom kontaktu s drugim krošnjama) s četiri strane 5 krošnja je otvorena ili bez znakova utjecaja zasjenjenja 6 podstojna stabla (24) Vidljivost 1 vidljiva cijela krošnja 2 krošnja samo djelomično vidljiva 3 krošnja vidljiva samo u protusvjetlu 4 krošnja nije vidljiva (25) Prsni promjer Promjer na prsnoj visini (1,30 m) s korom na točnost od 0,1 centimetar. Kad se za mjerenje upotrebljava mjerna vrpca potrebna je samo jedna vrijednost. Kad se upotrebljava promjerka utvrđuje se i bilježi maksimalni i minimalni promjer (s korom) (promjer 1 i promjer 2). (26) Kora Debljina kore na visini debla od 1,30 m izražena u centimetrima na točnost od jedne decimale. (27) Visina stabla Visina se stabla izražava u metrima i zaokružuje na 0,1 metar. (28) Drvna masa stabla Drvna masa stabla može se procijeniti na temelju izmjerenog promjera i visine tako da se koriste lokalne ili opće drvno-gromadne tablice. Drvna masa stabla izražava se u kubičnim metrima (m3) na točnost od tri decimale. (29) Visina do krošnje Visina do krošnje zaokružena na 0,1 metar određuje se do najniže žive grane, s tim da se ne uzimaju u obzir vodeni izbojci. (30) Duljina krošnje Duljina krošnje zaokružena na 0,1 metar određuje se od najniže žive grane do vrha stabla, s tim da se ne uzimaju u obzir vodeni izbojci. (31) Širina krošnje Širina krošnje je prosječna vrijednost najmanje četiri polumjera krošnje pomnoženih s dva i zaokruženih na 0,1 metar. (32) Promjer bez kore Promjer bez kore izračunava se kao promjer s korom od čega se odbije debljina kore na dvije strane. Promjer bez kore za pet godina unatrag izračunava se kao promjer bez kore umanjen za prirast posljednjih pet godina stabla na obje strane. Promjer bez kore izražava se u centimetrima na točnost od jedne decimale. (33) Temeljnica na plohi Temeljnica na plohi je zbroj temeljnica svih stabala na plohi. Temeljnica na plohi za pet godina unatrag izračunava se na temelju procijenjenog promjera bez kore prije pet godina svih stabala na plohi. Temeljnica na plohi izražava se na točnost od 0,1 m2. (34) Drvna zaliha na plohi Drvna zaliha na plohi je zbroj drvnih zaliha svih stabala na plohi. Drvna zaliha na plohi za pet godina unatrag izračunava se na temelju procijenjenog promjera bez kore prije pet godina svih stabala na plohi. Drvna se zaliha na plohi izražava u metrima kubičnim na točnost od 0,1 m3. (35) Prorede Ako do prorede dođe tijekom petogodišnjeg razdoblja između dviju godina kad su se određivali promjeri, temeljnica i drvna zaliha na plohi, bilježi se da = 1, ne = 0. U dodatnom se dijelu opisuju pojedinosti prorede što je moguće iscrpnije (uključujući: način prorede, godinu prorede, intenzitet prorede izražen kao broj stabala, temeljnica/ha, i drvna zaliha/ha). Informacije o određivanju kemizma biljnog materijala i motrenju otpada sa stabala (36) Oznaka uzorka Oznaka uzorka lišća/iglica sastoji se od: • koda svojte koju slijedi, • točka • oznake za starost listova/iglica (tekuća godina = 0, prethodna godina = 1), Primjer: uzorak iglica prethodne godine Picea abies (118) je: 118.1 (37) Brojevi stabala u uzorku U uzorkovanjima u kojima treba upotrijebiti stabla izvan plohe ili potplohe (lišće/iglice, izvrtci/kolutovi), uzorkovanim stablima moraju se dodijeliti posebne oznake. Oznake tih stabala počinju slovom: • F lišće/iglice, • R analiza putem izvrtaka, • D analiza putem kolutova nakon čega slijede brojevi redoslijedom. Brojeve treba dostaviti Europskoj komisiji. Primjer: F001 (38) Masa 100 listova ili 1000 iglica Određuje se masa 100 listova ili 1000 iglica (sušenih u sušioniku) u gramima. Informacije o motrenju sastava depozicije i meteorološkim mjerenjima (39) Kod uzorkivača Za uzorkivače za motrenje sastava depozicije upotrebljavaju se sljedeći kodovi: 1 prokapljivanje 2 ukupna depozicija 3 mokra depozicija 4 procjeđivanje po površini debla 5 magla 6 led 7 koncentracija zraka 9 ostalo Pojedinosti o upotrijebljenoj opremi navode se u IPP-u. (40) Količina uzorka Ukupna se prikupljena količina uzorka (uzoraka) dijeli prema površin(ama)i uzorkivača i izražava u milimetrima. (41) Početni i završni datum razdoblja motrenja Početni i završni datum svakog razdoblja motrenja navodi se na obrascima u istom obliku kao i datum motrenja, procjene i analize. Razdoblje motrenja sastoji se od jednog ili više mjernih razdoblja. Mjerna razdoblja unutar jednog razdoblja motrenja moraju biti jednako dugačka. Najmanja duljina mjernog razdoblja iznosi jedan tjedan, a najveća jedan mjesec. Kad su tijekom godine potrebna različita mjerna razdoblja (npr. tjedna ljeti i mjesečna zimi), određuju se dva odvojena razdoblja motrenja i rezultati se na obrascima iskazuju odvojeno. (42) Broj mjernih razdoblja Broj mjernih razdoblja u svakom razdoblju motrenja odvojeno se navodi u obrascima. (43) Mjerno razdoblje Navodi se mjerno razdoblje u kojem je uzorak prikupljen. Početkom svake godine započinje novi niz mjernih razdoblja. Kad se uzorci iz nekoliko mjernih razdoblja prije analize spajaju, u IPP-u se navode detaljne informacije o postupku miješanja. Broj prvoga mjernog razdoblja upotrebljava se za oznaku razdoblja analize (npr. kad se uzorci iz razdoblja 9, 10, 11 i 12 spajaju u jedan uzorak za analizu, taj uzorak dobiva oznaku razdoblja 9). Kod mjernog instrumenta Svim mjernim instrumentima koji se postavljaju na plohi ili u njezinoj blizini dodjeljuje se kod mjernog instrumenta. Taj se kod sastoji od broja plohe (najviše četveroznamenkasti broj) i uzastopnog broja za sve mjerne instrumente (do broja 99). Kad se mjerni instrumenti zamjenjuju ili dodaju, upotrebljavaju se novi kodovi (npr. peti mjerni instrument na plohi 1234 dobiva tako kod 1234.05). (44) Lokacija Bilježi se mjesto mjernog instrumenta: S mjerni je instrument postavljen na plohi ili u zaštitnom pojasu plohe. Može biti postavljen ispod krošanja, iznad krošanja ili u šumskom tlu F mjerni je instrument postavljen na otvorenom području u blizini šume W mjerni je instrument postavljen na meteorološkoj postaji O mjerni je instrument postavljen na nekom drugom mjestu. (45) Oznake parametara AT temperatura zraka PR oborine RH relativna vlažnost WS brzina vjetra WD smjer vjetra SR sunčevo zračenje UR UVb zračenje TF prokapljivanje SF procjeđivanje po površini debla ST temperatura tla MP matični supstrat u tlu WC sadržaj vode u tlu XX mogu se upotrebljavati drugi kodovi za dodatne parametre, ali moraju biti navedeni u IPP-u. Podaci o mjernom instrumentu (46) Vertikalni položaj Vertikalni položaj (visina ili dubina) mjernog instrumenta označava se u metrima, uz predznak plus (za visinu iznad tla) ili predznak minus (za dubinu u tlu), uporabom dvije znamenke s jednom decimalom. Primjer: + 24,9 ili – 00,6 (47) Kod mjernog instrumenta Za uzorkivače i način bilježenja podataka upotrebljavaju se sljedeći kodovi: 10 ručno očitavanje i bilježenje na papir 20 mehaničko bilježenje (ručno očitavanje i bilježenje na papir) 30 izravno bilježenje na papir 40 digitalno bilježenje (samostalni uzorkivač) 50 digitalno bilježenje (integrirani instrument za bilježenje podataka) Pojedinosti o opremi navode se u IPP-u. (48) Interval skeniranja (samo automatski mjerni instrumenti) Interval između dvaju uzastopnih mjerenja iskazuje se u sekundama. (49) Interval pohranjivanja (samo automatski mjerni instrumenti) Interval između dvaju uzastopnih pohranjivanja podataka iskazuje se u minutama. (50) Oborina i prokapljivanje Za oborinu i prokapljivanje navodi se njihova dnevna količina u milimetrima, uporabom formata do četiri znamenke i jednom decimalom (9999,9) (51) Temperatura (zraka i tla) Temperatura se izražava u °C uporabom predznaka plus ili minus i dvije znamenke s jednom decimalom. Dostavljaju se dnevne srednje vrijednosti, dnevni minimum i dnevni maksimum. Primjer: + 23,6 ili – 12,7 (52) Relativna vlažnost Relativna vlažnost iskazuje se u postocima, kao srednja dnevna vrijednost te minimalna i maksimalna dnevna vrijednost, uporabom tri znamenke i jedne decimale. Primjer: 076,4 (53) Brzina vjetra Brzina vjetra iskazuje se u metrima u sekundi, kao srednja dnevna vrijednost i najveća dnevna vrijednost, uporabom dvije znamenke i jedne decimale. Primjer: 14,8 (54) Smjer vjetra Ruža vjetrova se razdjeljuje u osam odjeljaka po 45° s početkom na 22,5°. Navodi se prevladavajući smjer vjetra u danu i priopćuje njegova srednja vrijednost. (55) Sunčevo zračenje i UVb zračenje Sunčevo zračenje i UVb zračenje izražava se kao srednja dnevna vrijednost, uporabom najviše četiri znamenke s jednom decimalom. Primjer: 0125,7 (56) Procjeđivanje po površini debla Procjeđivanje po površini debla izražava se u milimetrima oborina i navodi se njegova dnevna količina, uporabom najviše četiri znamenke s jednom decimalom. Primjer: 0228,2 (57) Vodni potencijal tla Vodni potencijal tla iskazuje se u hektopaskalima, kao srednja dnevna vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost u danu, uporabom najviše četiri znamenke s jednom decimalom. Primjer: 1241,2 (58) Sadržaj vode u tlu Sadržaj vode u tlu izražava se u volumnom postotku, kao dnevna srednja vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost dosegnuta u danu, uporabom najviše dvije znamenke s jednom decimalom. Primjer: 28,2 (59) Potpunost Potpunost je pokazatelj obuhvata postupaka mjerenja i pohranjivanja i izražava se u postocima, uporabom najviše tri znamenke (100 % = potpuno). Informacije vezane za motrenje otopine tla (60) Broj uzorkivača Uzorkivači na plohi trajno se označuju brojem (1 — 99) (61) Kod uzorkivača Sljedeći se kodovi upotrebljavaju za uzorkivače za otopinu tla: 1 Tenzioni lizimetri 2 Gravitacijski lizimetri 3 Centrifugiranje 4 Ekstrakcija (62) Dubina uzorkovanja Dubina uzorkovanja u metrima ispod površine Primjer: –0,40 Informacije vezane za motrenje prizemne vegetacije (63) Broj plohe/istraživanja Broj istraživanja dodjeljuje se svaki put (dan) ili u svim okolnostima (unutar i izvan ograde), kad se na pojedinačnoj plohi obavlja motrenje prizemne vegetacije. Kombiniranjem broja plohe i broja istraživanja dobiva se jedinstven broj plohe/istraživanja. (64) Ograda Vegetacija unutar ograde i izvan nje može se jako razlikovati, stoga se u načelu prizemna vegetacija uvijek popisuje izvan ograde. Kad se istraživanje provodi unutar ograde o tome se mora izvijestiti kao o odvojenom istraživanju i navesti kod: 1 Da, ispitivanje unutar ograde, 2 Ne, ispitivanje izvan ograde. (65) Ukupna uzorkovana površina Ukupna uzorkovana površina izražava se u m2 s najviše četiri znamenke. U IPP-u se iznose pojedinosti o broju ponavljanja, lokaciji/usmjerenosti ploha za motrenje prizemne vegetacije i njihovoj veličini. (66) Visina i pokrovnost prizemne vegetacije Prosječna visina i procijenjena pokrovnost ukupnog sloja prizemne vegetacije, sloja grmlja, sloja prizemnog rašća i mahovina dostavlja se kako slijedi: Visina (m) Pokrov (%) Ukupan sloj prizemne vegetacije + Sloj grmlja + + Sloj prizemnog rašća + + Sloj mahovina + (+) = potrebno dostaviti Prosječna se visina slojeva izražava u metrima s jednom znamenkom i dvije decimale. Primjer: 9,99 Procijenjena pokrovnost izražava se kao postotak (%) cjelokupnoga uzorkovanog područja. (67) Slojevi Određeni su sljedeći slojevi. 1 sloj drveća (drvenaste biljke i penjačice > 5,0 m visine), 2 sloj grmlja (drvenaste biljke i penjačice > 0,5 m visine), 3 sloj prizemnoga rašća (zeljaste biljke i drvenaste biljke < 0,5m visine), 4 sloj mahovina (terestrički). Ponik i pomladak te obrštena stabla niža od 0,5 metara uvrštavaju se u sloj prizemnog rašća. (68) Kod svojte Treba primijeniti kôd svojte koji se sastoji od triju skupina brojčanih kodova za porodicu, rod i svojtu koje su odvojene točkama. (69) Pokrovnost biljnih svojti Pokrovnost se izražava u % s tri znamenke i dvije decimale (999,99). Primjer: 999,99 Podaci o oštećenju pod utjecajem ozona (70) Ocjena i definiranje postotka listova oštećenih od ozona na izbojku s približno 30 listova 0 Nema oštećenja, nijedan list nije oštećen. 1 1 – 5% listova pokazuje simptome oštećenja od ozona 2 6 – 50% listova pokazuje simptome oštećenja od ozona 3 51 – 100% listova pokazuje simptome oštećenja od ozona (71) Ocjena i definiranje udjela pojedinih godišta iglica oštećenih od ozona na uzorkovanim granama četinjača 0 Nije prisutno oštećenje 1 1 – 5% površine je zahvaćeno 2 6 – 50% površine je zahvaćeno 3 51 – 100% površine je zahvaćeno. (72) Kodovi i definicije kodova za razvrstavanje stanja vlažnosti tla u okviru LESS plohe i potploha 1 Mokro ili vlažno (obalne zone i mokra ili vlažna područja uz potok, livadu ili dolinu rijeke) 2 Umjereno suho (travnjak ili livada i obronci okrenuti na sjever ili istok) 3 Vrlo suho (izloženi kameniti rubovi) Podaci o fenološkim promatranjima (73) Kodovi za fenofaze i druge parametre motrenja 1 pojava lišća/iglica 2 promjena boje 3 otpadanje lišća/iglica 4 značajni simptomi oštećenja lišća ili krošnje (npr., obršteni listovi ili ogoljeni dijelovi krošnje) 5 ostala oštećenja (lom, izvaljena stabla). 6 sekundarni izbojci/drugo listanje 7 cvjetanje (74) Zastupljenost fenofaza i drugih parametara motrenja 0 0% 1 0 – 33% 2 >33 – 66% 3 >66 – <100% 4 100%. U slučaju da se opaze znatna oštećenja lišća ili krošnje (događaj koda 4) ili druga oštećenja (događaj koda 5), treba obaviti dodatnu procjenu u skladu s priručnikom o procjeni stanja oštećenosti krošanja i njegovim uputama za procjenu uzroka oštećenja. (75) Promatrani dio krošnje 1 vrh krošnje 2 sredina krošnje 3 vrh i sredina krošnje (76) Faze cvjetanja Broj muških cvjetova koji su u opisanoj fazi, ili su tu fazu već prošli, bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom: 0 faza nije prisutna 1 faza je prisutna (npr. tri ili više muška cvijeta). (77) Pojava iglica, razvoj listova, jesenska obojenost i otpadanje lišća Omjer iglica ili listova vidljivoga dijela krošnje koji su u opisanoj fazi, ili su tu fazu već prošli, bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom: 0 0% 1 >0 – 33% 2 >33 – 66% 3 >66 – <100% 4 100%. (78) Otpadanje zelenog lišća Otpadanje zelenog lišća izazvano npr. tučom, olujom s vjetrom, kukcima ili sušom treba bilježiti u skladu sa sljedećom klasifikacijom, na razini pojedinačnog stabla: 0 0% 1 >0 – 33% 2 >33 – 66% 3 >66 – <100% 4 100. (79) Oštećenje iglica, listova ili cvjetova pod utjecajem mraza Oštećenje iglica, listova ili cvjetova izazvano kasnim mrazom (u proljeće) bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom: 0 0% 1 >0 – 33% 2 >33 – 66% 3 >66 – <100% 4 100 U slučaju kad se opaze znakovi znatnog oštećenja lista ili krošnje (događaj koda 4) ili drugih oštećenja (događaj koda 5), treba obaviti dodatnu procjenu u skladu s posebnim priručnikom o procjeni stanja oštećenosti krošanja i njegovim uputama za procjenu uzroka oštećenja. Informacija vezano za dodatne informacije o uzrocima oštećenja (80) Lokacija simptoma u krošnji 1 Gornji dio krošnje 2 Donji dio krošnje 3 Pojedini dijelovi krošnje/pojedine grane 4 Cjelokupna krošnja (81) Zahvaćeni dijelovi stabla i lokacija u krošnji Zahvaćeni dio Specifikacija zahvaćenog dijela Simptom Specifikacija simptoma Lokacija u krošnji Listovi / iglice 1 Ovogodišnje iglice 11 Djelomično ili potpuno pojedeno / nedostaje 1 Rupe ili djelomično pojedeno / nedostaje 31 Gornji dio krošnje 1 Starije iglice 12 Grizotine (zahvaćeni rubovi lista / iglice) 32 Donji dio krošnje 2 Iglice svih starosti 13 Potpuno pojedeno/ nedostaje 33 Dijelovi krošnje / grane 3 Listače (uključujući zimzelene vrste) 14 Ogoljeno 34 Cijela krošnja 4 Minirano 35 Prijevremeno otpadanje 36 Promjena boje od svijetlo zelene do žute 2 U cijelosti 37 Promjena boje od crvene do smeđe (uključujući nekrozu) 3 Pjege, mrlje 38 Potamnjenost 4 Rubno 39 Ostale boje 5 Prstenasto 40 Međužilno 41 Vrh, apikalno 42 Djelomično 43 Uz žile 44 Mikrofilija (sitni listovi) 6 Druge nenormalne veličine 7 Deformacije 8 Kovrčavost 45 Zakrivljenost 46 Zarolanost 47 Zakrivljenost peteljke 48 Preklopijenost 49 Šiške 50 Uvenulost 51 Ostale deformacije 52 Ostali simptomi 9 Znakovi prisutnosti kukaca 10 Crna prekrivenost listova 53 Gnijezdo 54 Odrasli oblici, ličinke, nimfe, kukuljice, jajna legla 55 Znakovi prisutnosti gljiva 11 Bijela pokrivenost listova 56 Plodna tijela gljiva 57 Ostali znakovi prisutnosti 12 Grane, izbojci, pupoljci 2 Ovogodišnji izbojci 21 Pojedeni/nestali 1 Gornja krošnja 1 Promjer<2 cm (grančice) 22 Slomljeni 13 Donja krošnja 2 Promjer2-<10 cm 23 Mrtvi/odumirući 14 Dijelovi 3 Promjer>=10 cm 24 Odbacivanje 15 Ukupna krošnja 4 Različite veličine 25 Nekroza 16 Glavni izbojak na vrhu 26 Rane (oguljena kora, napukline itd.) 17 Oguljena kora 58 Pupoljci, ostale rane 27 Napukline 59 Ostale rane 60 Curenje smole (četinjače) 18 Tečenje sluzi (listače) 19 Trulež 20 Deformacije 8 Uvenulost 51 Savijenost, spuštenost, zakrivljenost 61 Rak 62 Tumori 63 Vještičine metle 64 Ostale deformacije 52 Ostali simptomi 9 Znakovi prisutnosti kukaca 10 Izbušene rupe, piljevina 65 Gnijezdo 54 Bijele točke ili prekrivenost 66 Odrasli oblici, ličinke, nimfe, kukuljice, jajna legla 55 Znakovi prisutnosti gljiva 11 Plodna tijela gljiva 57 Ostali znakovi prisutnosti 12 Vrat korijena 3 Deblo krošnje 31 Rane (oguljena kora, napukline itd.) 17 Oguljena kora 58 Deblo 32 Napukline (napukline od mraza) 59 Vrat korijena 33 Ostale rane 60 Cijelo deblo 34 Curenje smole (četinjače) 18 Tečenje sluzi (listače) 19 Trulež 20 Deformacije 8 Rak 62 Tumori 63 Uzdužni nabori (zaraštene pukotine od mraza) Ostale deformacije 52 Nagnuto 21 Palo (s korijenom) 22 Slomljeno 13 Nekroza 16 Ostali simptomi 9 Znakovi prisutnosti kukaca 10 Izbušene rupe, 65 piljevina Bijele točke ili prekrivenost 66 Odrasli oblici, ličinke, nimfe, kukuljice, jajna legla 55 Znakovi prisutnosti gljiva 11 Plodna tijela gljiva 57 Žuti do narančasti mjehurići 67 Mrtvo stablo 4 Ni na jednom dijelu stabla nema simptoma 0 Bez procjene 9 (82) Glavne kategorije uzročnika/čimbenika Skupina uzročnika Kod Divljač i ispaša 100 Kukci 200 Gljive 300 Abiotčki čimbenici 400 Izravno djelovanje čovjeka 500 Vatra 600 Atmorsfersko onečišćenje 700 Ostali čimbenici 800 (Istraživani ali neutvrđeni) 999 (83) Skupina uzročnika Divljač i ispaša 100 Kukci 200 Gljive 300 Abiotčki čimbenici 400 Izravno djelovanje čovjeka 500 Vatra 600 Atmorsfersko onečišćenje 700 Ostali čimbenici 800 (Istraživani ali neutvrđeni) 999 (84) Skupina uzročnika – divljač i ispaša Razred Kod Vrsta Kod Jeleni 110 Srna 111 Obični jelen 112 Sjeverni jelen 113 Europski los/sjevernoamerički los 114 Ostali jeleni 119 Svinje 120 Divlja svinja 121 Ostale svinje 129 Glodavci 130 Kunić 131 Zec 132 Vjeverica itd. 133 Voluharica 134 Dabar 135 Ostali glodavci 139 Ptice 140 Tetrijebi 141 Vrane 142 Djetlići 143 Zebe 144 Ostale ptice 149 Domaće životinje 150 Krave 151 Koze 152 Ovce 153 Ostale domaće životinje 159 Ostali kralježnjaci 190 Medvjed 191 Ostali kralježnjaci 199 (85) Skupina uzročnika – kukci Razred Kod Defolijatori 210 Kukci koji buše deblo,grane i grančice(i izbojke) 220 Kukci koji grizu pupoljke 230 Kukci koji uništavaju(buše)plodove 240 Kukci koji sišu 250 Kukci mineri u listu 260 Kukci koji stvaraju šiške 270 Ostali kukci 290 (86) Skupina uzročnika – gljive Razred Kod Gljive uzročnici otpadanja i rđe iglica 301 Rđa debla i izbojaka 302 Gljive uzročnici odumiranja i tumora 309 Naglo uvenuće 303 Gljive truležnice debla i korijena 304 Ostale gljive 390 (87) Skupina uzročnika – abiotički Razred Kod Vrsta Kod Posebni faktori Kod Kemijski čimbenici 410 Poremećaji ishrane- 411 Manjak Cu 41101 manjak hraniva Manjak Fe 41102 Manjak Mg 41103 Manjak Mn 41104 Manjak K 41105 Manjak N 41106 Manjak B 41107 Toksičnost Mn 41108 Ostalo 41109 Morska sol+površinske aktivne tvari 412 Fizikalni čimbenici 420 Lavina 421 Suša 422 Poplava/visoka voda 423 Mraz 424 Zimski mraz 42401 Proljetni mraz 42402 Tuča 425 Vrućina/suncožar 426 Munja 427 Odron 429 Snijeg/led 430 Vjetar/pijavica 431 Zimska oštečenost- 432 Zimsko isušivanje Plitko/siromašno tlo 433 Ostali abiotički čimbenici 490 (88) Skupina uzročnika – izravno djelovanje čovjeka Razred Kod Vrsta Kod Zakopani predmeti 510 Neispravna tehnika sadnje 520 Promjena namjene zemljišta 530 Šumski radovi ili sječa šuma 540 Sječe 541 Orezivanje 542 Smolarenje 543 Skidanje pluta 544 Šumski radovi na susjednim stablima i drugi šumski radovi 545 Mehanička oštećenja/oštećenja od vozila 550 Gradnja cesta 560 Zbijanje tla 570 Neispravna uporaba kemijskih sredstava 580 Pesticidi 546 Sol za odleđivanje 547 Ostala izravna djelovanja čovjeka 590 (89) Skupina uzročnika – atmosferski onečišćivači Razred Kod SO2 701 H2S 702 O3 703 PAN 704 F 705 HF 706 Ostalo 790 (90) Skupina uzročnika – ostalo Razred Kod Vrsta/tip Kod Parazitne biljke/epifitske biljke/penjačice 810 Viscum album 81001 Arceuthobium oxycedri 81002 Hedera helix 81003 Lonicera sp 81004 Bakterije 820 Bacillus vuilemini 82001 Brenneria quercinea 82002 Virusi 830 Nematode 840 Bursaphelenchus xylophilus 84001 Konkurencija 850 Nedostatak svjetla 85001 Fizičke interakcije 85002 Konkurencija općenito (gustoća) 85003 Ostalo 85004 Somatske mutacije 860 Ostalo (uzrok poznat, ali nije na popisu) 890 (91) Opseg Opseg oštećenja ukazuje na dio (%) zahvaćenog dijela stabla pod utjecajem uzročnika ili čimbenika oštećenja, npr. postotak zahvaćenih grana. Opseg simptoma koji odražavaju osutost (npr. oštećenost lišća pod utjecajem defolijatora) ukazuje na dio (%) površine listova koja je izgubljena zbog djelovanja određenog uzročnika/ čimbenika. Opseg simptoma treba uzeti u obzir ne samo postotak oštećenih listova nego i »intenzitet« oštećenja na razini lista: fiziološki je za stablo velika razlika ako 30% njegovih listova ima samo manje rupice ili je 30% njegova lišća potpuno pojedeno. Površina zahvaćenog lišća izražava se kao postotak postojećeg lišća u vrijeme promatranja. (92) Razredi opsega oštećenja Razred Kod 0% 0 1-10% 1 11-20% 2 21-40% 3 41-60% 4 61-80% 5 81-99% 6 (93) Naziv uzroka Primjenjuje se nomenklatura koju preporučuje ICP Forests. PRILOG II. Mjerila procjenjivanja koja se odnose na studije i eksperimente Sedam kriterija navedenih u tablici koja slijedi Europska komisija primjenjuje u svrhu procjenjivanja prijedloga studija, eksperimenata i demonstracijskih projekata te testiranja na temelju pilot faze uključene u Nacionalni program. Raspon mogućih bodova za svako pitanje koje određuje sedam kriterija, te izlučni rezultati za svako pitanje navedeni su u tablici koja slijedi. Ako prijedlog ne postigne najmanji rezultat za pitanje izlučuje se iz procesa. Kriteriji Raspon procjene Izlučni rezultat Bodovi procjene 1. Koherencija projekta 0 do 20 manje od 9 Jesu li ciljevi projekta potpuno objašnjeni? Odgovara li namjena projekta ciljevima motrenja koje uređuje Uredba (EZ-a) br. 2152/2003? Jesu li očekivani rezultati objašnjeni? Je li dano cjelovito i iscrpno objašnjenje potrebnih aktivnosti? 2. Planiranje 0 do 10 manje od 4 Je li planiranje realno? 3. Financijska izvodivost 0 do 10 manje od 4 Je li proračunska procjena realna? 4. Trajnost 0 do 20 manje od 15 Imaju li poduzete mjere i rezultati trajan učinak nakon završetka projekta? 5. Opća kakvoća prezentacije 0 do 10 / Je li projekt prezentiran na logičan i dobro argumentiran način? Je li prijedlog dobro strukturiran, jasan i potpun? 6. Kakvoća prijedloga 0 do 20 manje od 9 Procjena metodologije i postavki projekta 7. Interes Zajednice 0-20 / Osigurava li taj projekt izravno ili neizravno zajamčenu dodanu vrijednost na razini Zajednice? PRILOG III. OBRASCI NACIONALNOG PROGRAMA Tip aktivnosti Tip A: Koordinacija i upravljanje Podtip Mjera Obrasci A1 Troškovi koordinacije 2a A2 Opći troškovi 2a A3 Putni troškovi 2a A4 Upravljanje podacima i prijenos podataka Europskoj komisiji kao i troškovi raspačavanja podataka 2a A5 Troškovi razrade srednjoročnog pregleda i procjene ex-post 2a Tip B: Troškovi povezani s motrenjem šumskih ekosustava (članak 5. ovoga Pravilnika) Podtip Mjera Obrasci B1 Periodička motrenja za dobivanje reprezentativnih informacija o stanju šuma 2b B2 Intenzivno i trajno motrenje 2c Tip C: Studije, eksperimenti, demonstracijski projekti i pilot faze (članak 3. stavci 5., 6. i 9. ovoga Pravilnika) Podtip Mjera Obrasci C2 Studije, eksperimenti, demonstracijski projekti za daljnji razvoj sustava. 3 C3 Studije, eksperimenti, demonstracijski projekti za promicanje usklađenog prikupljanja i dostavljanja podataka kako bi se unaprijedilo vrednovanje podataka i njihova kakvoća, uključujući tečajeve kalibracije i testove usporedivosti. 3 C4 Motrenja faza testiranja 3 Obrasci Za prezentaciju višegodišnjeg Nacionalnog programa upotrebljavaju se sljedeći obrasci: – kratak opis programa (Obrazac 1), – posebne informacije (Obrasci 2 – 3). Obrazac za kratak opis programa sadržava administrativne informacije o nadležnom tijelu i sažete informacije o izvođačima u programu zajedno s vremenskim rasporedom. Obrazac mora imati žig nadležnoga tijela, biti valjano potpisan od ovlaštene osobe nadležnog tijela, datiran i s imenom potpisnika navedenim ispod potpisa. Uz programski list koji se odnosi na sažeti prikaz pojedinačnih zahtjeva predaje se obrazac za posebne informacije (koji sadržava tehničke informacije o izvođačima) koji se popunjava za svaki pojedinačni zahtjev za pomoć. Za prilagodbe Nacionalnog programa potpuno revidiran Obrazac 1 mora se popratiti informacijama o posebnim mjerama (Obrazac 3). Svi obrasci moraju biti označeni s »Izmjene i dopune Nacionalnog programa br. …«. Niže navedeni obrasci dostupni su u elektronskome obliku zadanog formata (Excel tablica) na web-stranicama ustanove nadležne za koordinaciju provođenja Programa na međunarodnoj razini. Obrazac 1: PROGRAMSKI LIST Sažetak pojedinačnih zahtjeva Obrazac 2a: List za koordinaciju i upravljanje Obrazac 2b: List za sustavnu mrežu Obrazac 2c: List za intenzivno motrenje List 3: List za aktivnosti C Aktivnost (C2/C3/C4) Pojedinačni zahtjev br. Izmjene i dopune Nacionalnog programa Nº Da/Ne Ukupni prihvatljivi troškovi (*) Zatražena pomoć (*)Troškovi se navode u hrvatskim kunama ili eurima (€) kao što je navedeno u obrascu 1. Ime agencije: Ime podnositelja zahtjeva Kratak opis aktivnosti: (daljnje se informacije dostavljaju na posebnom listu, ako je to potrebno) Ciljevi: Postavke: Očekivani rezultati: Osoba za kontakt: Očekivani datum početka: Očekivani datum završetka: Tel: Faks: e-mail: Ostale napomene: PRILOG IV. Godišnja izvješća o isplatama korisnicima Uvodne napomene Godišnja izvješća i izvješća o napredovanju podnose se u dva primjerka na sljedeću adresu: European Commission Directorate-General Environment Unit B.3 B–1049 Brussels – godišnje izvješće o izdacima (obrazac u tablici 1) – stanje napredovanja radova (obrazac u tablici 2) Tablica 1. Izvješće o izdacima za Nacionalni program Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 (a) Ukupna odobrena pomoć (c) Ukupne isplate korisnicima do kraja razdoblja 31.12.20 Tablica 2. Stanje napredovanja radova Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 Zahtjev br. Naslov Provedba Dinamika provedbe Napomene PRILOG V. Zahtjev za pretfinanciranje Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 Broj Nacionalnog programa: Traženi iznos pretfinanciranja: .................................................... EUR Podaci o banci: Ime banke: Adresa podružnice/kod: Telefon/faks, teleks, e-mail adresa: Račun br.: Ime računa: Sastavljeno u ........................................ Datum: .................................... Za nadležno tijelo (Potpis i žig) Ime i prezime odgovorne osobe u nadležnom tijelu (tiskanim slovima): PRILOG VI. Potvrda o isplatama Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 Broj Nacionalnog programa: Ukupne isplate nadležnom tijelu isplaćene u ime Europske komisije do zadnjeg dana razdoblja: EUR ........................................................... Ukupne isplate od strane Europske komisije: EUR ............................. Traženi iznos: EUR .................................. Nadležno tijelo odgovorno za provedbu mjera donesenih u skladu s ovim Pravilnikom potvrđuje da: (1) su radovi predviđeni fazom Nacionalnog programa započeli dana ............................... na predviđenoj lokaciji (2) je cjelokupna faza – Nacionalnog programa završena dana ....... (3) se ne traži potpora za mjere koje su završene do vremena kad je Europska komisija odlučila o Nacionalnom programu. (4) se ne traži potpora za mjere koje Europska komisija podupire u okviru drugog financiranja Europske unije ili koje su uključene u nacionalne/regionalne programe temeljem Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 257/1999. (5) ukupni stvarni troškovi prihvatljivih izdataka nadležnoga tijela iznose ......................................................................................................; (6) su navedeni troškovi raščlanjeni prema tipu mjera koje su navedene u priloženoj tablici 3; (7) je na terenu utvrđeno da su obavljeni radovi takvi kao što je utvrđeno u dokumentaciji koja je priložena uz zahtjev za pomoć na temelju koje je Europska komisija donijela odluku; (8) iznos povrata poreza na dodanu vrijednost uključen u prijavljene izdatke iznosi ..........................................................................................; (9) Podaci o banci: Ime banke: Adresa podružnice/kod: Telefon/faks, teleks, e-mail adresa: Račun br.: Ime računa: Sastavljeno u ................................... Datum: ......................................... Za nadležno tijelo: (Potpis i žig) Ime i prezime odgovorne osobe u nadležnom tijelu (tiskanim slovima): PRILOG VII. Tablica 3. Bilanca stanja prihoda i rashoda Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 Zahtjev br. Traženi doprinos Zajednice Doprinos nadležnog tijela Ostalo javno financiranje Ostalo privatno financiranje Komercijalni prihodi ostvareni Nacionalnim programom Ukupno Tablica 4. Raščlamba troškova za Nacionalni program 20 - 20 Faza: Razdoblje od 1/ /20 do 1/ /20 (razvrstano prema podtipu aktivnosti) Zahtjev br. Tip aktivnosti (A,B,C) Podtip aktivnosti (1, 2, …) Troškovi Napomene 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ukupno PRILOG VIII. VREDNOVANJA I PREGLEDI Upute za vrednovaje ex-ante Vrednovanje ex-ante uzima u obzir iskustva iz prethodnih aktivnosti motrenja. Vrednovanje ex ante zamišljeno je da pokaže potencijalne faktore rizika i prepreke za provedbu na terenu te mora staviti naglasak na tehnički i financijski mehanizam motrenja. Osim toga, vrednovanje ex ante osigurava dodatne informacije koje su Europskoj komisiji potrebne pri pregledu prijedloga i donošenju pravedne i transparentne odluke o financijskom doprinosu. U tom smislu proces vrednovanja mora olakšati konstruktivan dijalog između tijela odgovornog za Nacionalni program i stručnjaka, te Europske komisije. Glavni elementi kojima se mora pozabaviti vrednovanje ex-ante (1) Kratak opis elemenata programa i definicija cilja (2) Pregled nacionalnog shvaćanja motrenja. (3) Prioriteti u okviru nacionalnog programa. (4) Posebni cilj aktivnosti i očekivani rezultati. (5) Intenzitet i periodičnost prikupljanja podataka te analiza uz kratko objašnjenje. (6) Nacionalne posebnosti i povezanost s drugim aktivnostima motrenja šuma Srednjoročni pregled/vrednovanje ex-post Srednjoročni pregled i vrednovanje ex-post prikazuju ostvareni napredak te stavljaju naglasak na analizu manjkavosti i potencijala. Glavni elementi s kojima se moraju pozabaviti srednjoročni pregled i naknadno procjenjivanje Srednjoročno Ex-post Dio A – Postignuća i glavni zaključci X X Dio B – Procjena uspjeha i neuspjeha kao i učinkovitosti 1. Ustroj i organizacija Nacionalnog programa 2. Usklađenost programa Europske Unije s Nacionalnim programom 3. Ocjena elemenata programa X Dio C – Analiza troškova i dobiti X Dio D – Preporuke 1. Preporuke povezane s programom Europske Unije 2. Preporuke povezane s Nacionalnim programom X Dio E – Zaključci X X