Regulation on measures to prevent the introduction and spread of harmful organism Anoplophora chinensis (Forster)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 546 Na temelju članka 10. stavka 4., članka 11. stavka 5., članka 14. stavka 4. i članka 50. Zakona o biljnom zdravstvu (»Narodne novine« br. 75/05 i 55/11) ministar poljoprivrede donosi PRAVILNIK O MJERAMA ZA SPRJEČAVANJE UNOŠENJA I ŠIRENJA ŠTETNOG ORGANIZMA – Anoplophora chinensis (Forster) I. OPĆE ODREDBE Sadržaj Pravilnika Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju mjere za sprječavanje unošenja i širenja štetnog organizma Anoplophora chinensis (Forster) (u daljnjem tekstu: štetni organizam), zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri unošenju i premještanju određenog bilja, provođenje posebnog nadzora i izvješćivanje o prisutnosti štetnog organizma. Članak 2. Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2012/138/EU od 1. ožujka 2012. godine o hitnim mjerama za sprječavanje unošenja i širenja štetnog organizma – Anoplophora chinensis (Forster) (SL L 64, 3.3.2012.). Značenje izraza Članak 3. U ovom Pravilniku koriste se sljedeći izrazi: – određeno bilje je bilje namijenjeno sadnji, isključujući sjeme, sljedećih rodova i vrsta: Acer, Aesculus hippocastanum, Alnus, Betula, Carpinus, Citrus, Cornus, Corylus, Cotoneaster, Crategus, Fagus, Lagerstroemia, Malus, Platanus, Populus, Prunus laucerasus, Pyrus, Rosa, Salix i Ulmus kojima promjer stabljike ili korijenovog vrata na njihovom najdebljem dijelu iznosi najmanje jedan 1 cm; – mjesto proizvodnje je svaki posjed, polje ili više polja koja su zasebna proizvodna jedinica, uključujući i proizvodna mjesta kojima se u fitosanitarnom pogledu odvojeno upravlja, kako je definirano u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere br. 5. »Rječnik fitosanitarnih izraza« Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO). II. UNOŠENJE I PREMJEŠTANJE ODREĐENOG BILJA Zahtjevi pri unošenju određenog bilja iz trećih zemalja osim iz Kine Članak 4. Određeno bilje podrijetlom iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan štetni organizam, isključujući ono podrijetlom iz Kine, dopušteno je unositi u Republiku Hrvatsku samo: a) ako su ispunjeni posebni zahtjevi iz točke 1. odjeljka I. (A) Priloga I., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio; b) ako je pri unošenju obavljen detaljan službeni pregled u skladu s točkom 2. odjeljka I. (A) Priloga I. ovoga Pravilnika pri čemu nisu pronađeni znakovi prisutnosti štetnog organizma. Zabrana unošenja određenog bilja podrijetlom iz Kine Članak 5. Zabranjuje se unošenje u Republiku Hrvatsku određenog bilja iz članka 3. ovoga Pravilnika podrijetlom iz Kine. Unošenje određenog bilja podrijetlom iz Kine Članak 6. (1) Određeno bilje podrijetlom iz Kine dopušteno je unositi u Republiku Hrvatsku samo: a) ako su ispunjeni posebni zahtjevi iz točke 1. odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika; b) ako je pri unošenju obavljen detaljan službeni pregled u skladu s točkom 2. odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika pri čemu nisu pronađeni znakovi prisutnosti štetnog organizma; c) ako mjesto proizvodnje tog bilja: (i) je upisano pod jedinstvenim upisnim brojem kojeg mu dodjeljuje kineska nacionalna služba nadležna za zdravstvenu zaštitu bilja; (ii) je obuhvaćeno u najnovijem važećem upisniku koji Europska komisija (u daljnjem tekstu: Komisija) redovito dostavlja državama članicama u skladu sa stavkom 2. ovoga članka; (iii) u prethodne dvije godine nije bilo obuhvaćeno u izvješću Komisije o brisanju iz upisnika u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, koji Komisija dostavlja državama članicama; (iv) u prethodne dvije godine nije bilo obuhvaćeno u izvješću Komisije u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka, koji Komisija dostavlja državama članicama. (2) Komisija izvješćuje države članice o upisniku mjesta proizvodnje koji je uspostavila kineska nacionalna služba za zaštitu bilja u skladu s točkom 1.(b) odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika. Kineska nacionalna služba za zaštitu bilja briše iz upisnika mjesto proizvodnje, bilo u slučaju da to mjesto više ne ispunjava zahtjeve iz točke 1.(b) odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika ili u slučaju da je Komisija dostavila Kini dokaze o prisutnosti štetnog organizma pri unošenju određenog bilja koje potječe iz tog mjesta proizvodnje. Upisnik s najnovijim podacima kineska služba za zaštitu bilja dostavlja Komisiji koja o tome izvješćuje države članice. Kineska nacionalna služba za zaštitu bilja upisuje u upisnik mjesto proizvodnje kad utvrdi da to mjesto proizvodnje udovoljava zahtjevima iz točke 1.(b) odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika. Upisnik s najnovijim podacima kineska služba za zaštitu bilja dostavlja Komisiji i prilaže potrebna objašnjenja. Komisija izvješćuje države članice o najnovijoj verziji upisnika i, kada je to potrebno, o priloženim objašnjenjima. Putem informativnih internetskih stranica Komisija omogućuje javnosti pristup najnovijoj verziji upisnika. (3) Ako se prilikom obveznih zdravstvenih pregleda na upisanim mjestima proizvodnje kao što je navedeno u točkama (ii), (iii) i (iv) iz točke 1.(b) odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika uoči prisutnost štetnog organizma, kineska nadležna služba za zaštitu bilja dužna je odmah o svom nalazu obavijestiti Komisiju koja o tome odmah izvješćuje države članice. Putem informativnih internetskih stranica Komisija omogućuje javnosti pristup ovim informacijama. (4) Kad Komisija ima dokaze iz drugih izvora osim onih iz stavaka 2. i 3. ovoga članka da mjesto proizvodnje upisano u upisnik nije u skladu s točkom 1.(b) odjeljka I. (B) Priloga I. ovoga Pravilnika ili da je štetni organizam pronađen na određenim biljkama uvezenim iz takvog mjesta proizvodnje, Komisija o tome izvješćuje države članice. Putem informativnih internetskih stranica Komisija omogućuje javnosti pristup ovim informacijama. Zahtjevi pri premještanju Članak 7. (1) Određeno bilje koje potječe iz demarkiranih područja u Republici Hrvatskoj uspostavljenih na temelju članka 10. ovoga Pravilnika, dopušteno je premještati na teritoriju Republike Hrvatske samo ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1. odjeljka II. Priloga I. ovoga Pravilnika. (2) Određeno bilje koje ne potječe iz demarkiranih područja, a uneseno je u ta područja, dopušteno je premještati na teritoriju Republike Hrvatske samo ako su ispunjeni uvjeti iz točke 2. odjeljka II. Priloga I. ovoga Pravilnika. (3) Određeno bilje koje je u skladu s člankom 4. i 6. ovoga Pravilnika uvezeno iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan štetni organizam, dopušteno je premještati unutar Republike Hrvatske samo ako su ispunjeni uvjeti iz točke 3. odjeljka II. Priloga I. ovoga Pravilnika. Posebni nadzor i izvješćivanje Članak 8. (1) Radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma ili dokazivanja zaraze određenog bilja tim organizmom na teritoriju Republike Hrvatske, provodi se posebni nadzor u skladu s godišnjim programom donesenim na temelju Zakona o biljnom zdravstvu[1] (»Narodne novine«, br. 75/05 i 55/11) (u daljnjem tekstu: Zakon). (2) Nadležna uprava izvješćuje Komisiju i druge države članice Europske unije o rezultatima posebnog nadzora, svake godine do 30. travnja. (3) Nadležna uprava u roku od 5 dana izvješćuje Komisiju i druge države članice Europske unije, u pisanom obliku, o prisutnosti štetnog organizma na području za koje je poznato da štetni organizam nije bio prisutan ili se smatra iskorijenjenim ili je zabilježena zaraza na biljnim vrstama za koje nije poznato da su domaćini štetnog organizma. Sumnja na zarazu Članak 9. (1) Kad posjednici bilja uoče simptome koji upućuju na zarazu štetnim organizmom, obvezni su o tome odmah izvijestiti nadležnog fitosanitarnog ili šumarskog inspektora (u daljnjem tekstu: nadležni inspektor). (2) U slučaju sumnje na zarazu štetnim organizmom, nadležni inspektor uzima uzorak i šalje ga na laboratorijsku analizu u nadležni laboratorij. III. FITOSANITARNE MJERE Demarkirana područja Članak 10. (1) Kad se posebnim nadzorom iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika na nekom području potvrdi zaraza štetnim organizmom, ili kad postoji neki drugi dokaz o pojavi tog štetnog organizma, ministar na temelju zapisnika nadležnog inspektora određuje demarkirano područje koje se sastoji od zaraženog područja i sigurnosnog područja, u skladu s odjeljkom I. Priloga II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. (2) U uvjetima navedenim u točki 1. odjeljka II. Priloga II. ovoga Pravilnika nije potrebno uspostaviti demarkirana područja iz stavka 1. ovoga članka. Mjere koje će se provoditi u tom slučaju navedene su u točki 2. istog odjeljka. (3) U demarkiranom području nadležni će inspektor narediti mjere navedene u odjeljku III. Priloga II. ovoga Pravilnika. (4) Nadležna uprava će odrediti vremenska razdoblja u kojima će se provoditi mjere iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-1 Izvješćivanje o provedenim mjerama Članak 11. (1) Nadležna uprava će u roku od 30 dana izvijestiti Komisiju i druge države članice o poduzetim mjerama ili mjerama koje namjerava poduzeti u skladu s člankom 10. ovoga Pravilnika. (2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadržava opis demarkiranih područja, ako su uspostavljena, njihovu točnu lokaciju s kartom koja prikazuje granice tih područja i trenutni status štetnog organizma, mjere koje su poduzete da bi se ispunili uvjeti za premještanje određenog bilja u skladu s člankom 7. ovoga Pravilnika. Izvješće mora sadržavati opis okolnosti te dokaze i kriterije na temelju kojih su poduzete mjere. Ako nadležna uprava procijeni da nije potrebno uspostaviti demarkirano područje u skladu sa člankom 10. stavkom 2. ovoga Pravilnika izvješće mora sadržavati razloge opravdanosti donošenja takve odluke. (3) Nadležna uprava će najkasnije do 30. travnja svake godine poslati Komisiji i državama članicama izvješće s ažuriranim podacima o svim demarkiranim područjima koja su uspostavljena u skladu sa člankom 10. ovoga Pravilnika i njihovim točnim lokacijama s kartama koje prikazuju granice tih područja i mjere koje provodi ili namjerava provoditi. Druge mjere Članak 12. (1) Radi zaštite od unošenja štetnog organizma u Republiku Hrvatsku i njegovog širenja, ministar može propisati i druge mjere u skladu s ovim Pravilnikom. (2) O mjerama iz stavka 1. ovoga članka nadležna uprava izvješćuje Europsku komisiju. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Izmjena nakon pristupanja Europskoj uniji Članak 13. Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji riječi: »Republika Hrvatska« u člancima 4., 6. i 7. te Prilogu I. odjeljku II. ovoga Pravilnika zamjenjuju se riječima: »Europska unija« u odgovarajućem padežu. Prestanak važnosti Članak 14. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja štetnog organizma – Anoplophora chinensis (Forster) (»Narodne novine«, br. 59/10 i 62/11). Članak 15. Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti članak 5. ovoga Pravilnika. Stupanje na snagu Članak 16. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim odredbi članka 6., članka 8. stavka 2. i 3., članka 11. i članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-02/12-01/129 Urbroj: 525-09/0024-13-9 Zagreb, 18. veljače 2013. Ministar Tihomir Jakovina, v. r. PRILOG I. I. Zahtjevi pri unošenju A – Unošenje određenog bilja podrijetlom iz trećih zemalja osim iz Kine 1. Ne dovodeći u pitanje odredbe iz Popisa III., dijela A, točke 9., 16. i 18. i Popisa IV., dijela A, odjeljka I., točke 14., 15., 17., 18., 19.2., 20., 22.1., 22.2., 23.1., 23.2., 32.1., 32.3., 33., 34., 36.1., 39., 40., 43., 44. i 46. Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama[2] (»Narodne novine«, br. 74/06, 84/10 i 120/11) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) određeno bilje podrijetlom iz trećih zemalja, osim iz Kine, za koje je poznato da je u njima prisutan štetni organizam mora pratiti fitosanitarni certifikat u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, a u rubrici »Dopunska izjava« fitosanitarnog certifikata mora biti navedeno: (a) da je bilje tijekom svoga cijelog životnog ciklusa raslo na mjestu proizvodnje koje je registrirala i nadzirala nacionalna služba nadležna za zdravstvenu zaštitu bilja zemlje podrijetla, i da se to mjesto proizvodnje nalazi u nezaraženom području koje je nadležna služba uspostavila u skladu s odgovarajućim Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere. U rubrici »Mjesto podrijetla« fitosanitarnog certifikata mora biti upisan naziv nezaraženog područja; ili (b) da je bilje tijekom razdoblja od najmanje dvije godine prije izvoza raslo na mjestu proizvodnje za koje je u skladu s odgovarajućim Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere utvrđeno da nije zaraženo štetnim organizmom: (i) koje je registrirala i nadzirala nacionalna služba za zdravstvenu zaštitu bilja zemlje podrijetla; i http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-2 (ii) na kojem su godišnje obavljena najmanje dva detaljna službena pregleda u odgovarajuće vrijeme i pri čemu nisu pronađeni znakovi prisutnosti štetnog organizma; i (iii) gdje je bilje raslo na mjestu: – koje je fizički potpuno zaštićeno od unošenja štetnog organizma; ili – na kojem se obavljaju odgovarajuća preventivna tretiranja i koje je okruženo sigurnosnim područjem širine najmanje 2 km unutar kojeg se godišnje u odgovarajuće vrijeme obavljaju službena istraživanja radi otkrivanja znakova prisutnosti štetnog organizma. U slučaju otkrivanja znakova prisutnosti štetnog organizma, odmah se poduzimaju mjere iskorjenjivanja radi ponovnog uspostavljanja nezaraženog sigurnosnog područja; i (iv) na kojem je neposredno prije izvoza obavljen detaljan službeni pregled bilja radi otkrivanja mogućih znakova prisutnosti štetnog organizma, osobito na korijenju i stabljikama bilja. Pregled uključuje uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi. Veličina uzorka za pregled mora biti takva da omogući otkrivanje barem 1% zaraze sa stupnjem sigurnosti od 99%, ili (c) da bilje, uzgojeno iz podloga koje zadovoljavaju uvjete iz točke 1.(b) dijela A ovoga odjeljka na koje su cijepljene plemke, zadovoljava sljedeće uvjete: (i) za vrijeme izvoza promjer cijepljenih plemki na najdebljem dijelu nije veći od 1 cm; (ii) cijepljeno bilje mora biti službeno pregledano u skladu s točkom 1.(b) (iv) dijela A ovoga odjeljka. 2. Određeno bilje uvezeno u skladu s točkom 1. ovoga odjeljka mora biti detaljno pregledano na mjestu ulaska ili na odredištu koje je odobreno u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za obavljanje provjera identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose iz trećih zemalja, kad se te provjere obavljaju na mjestima koja nisu mjesta ulaska[3] (»Narodne novine«, br. 100/07). Prilikom obavljanja pregleda primjenjuju se metode koje osiguravaju pronalaženje bilo kakvih znakova prisutnosti štetnog organizma, osobito na korijenju i stabljikama bilja. Pregled uključuje uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi. Veličina uzorka za pregled mora biti takva da omogući otkrivanje barem 1% zaraze sa stupnjem sigurnosti od 99%. B – Unošenje određenog bilja podrijetlom iz Kine 1. Ne dovodeći u pitanje odredbe iz Popisa III., dijela A, točke 9., 16. i 18. i Popisa IV., dijela A, odjeljka I., točke 14., 15., 17., 18., 19.2., 20., 22.1., 22.2., 23.1., 23.2., 32.1., 32.3., 33., 34., 36.1., 39., 40., 43., 44. i 46. Pravilnika određeno bilje podrijetlom iz Kine mora pratiti fitosanitarni certifikat u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, a u rubrici »Dopunska izjava« fitosanitarnog certifikata mora biti navedeno: (a) da je bilje tijekom svoga cijelog životnog ciklusa raslo na mjestu proizvodnje koje je registrirala i nadzirala nacionalna kineska služba nadležna za zdravstvenu zaštitu bilja, i da se to mjesto proizvodnje nalazi u nezaraženom području koje je kineska nadležna služba http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-3 uspostavila u skladu s odgovarajućim Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere. U rubrici »Mjesto podrijetla« fitosanitarnog certifikata mora biti upisan naziv nezaraženog područja; ili (b) da je bilje tijekom razdoblja od najmanje dvije godine prije izvoza raslo na mjestu proizvodnje za koje je u skladu s odgovarajućim Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere utvrđeno da nije zaraženo štetnim organizmom: (i) koje je registrirala i nadzirala kineska nacionalna služba za zdravstvenu zaštitu bilja; i (ii) na kojem su godišnje obavljena najmanje dva službena pregleda u odgovarajuće vrijeme i pri čemu nisu pronađeni znakovi prisutnosti štetnog organizma; i (iii) gdje je bilje raslo na mjestu: – koje je fizički potpuno zaštićeno od unošenja štetnog organizma; ili – na kojem se obavljaju odgovarajuća preventivna tretiranja i koje je okruženo sigurnosnim područjem širine najmanje 2 km unutar kojeg se godišnje u odgovarajuće vrijeme obavljaju službena istraživanja radi otkrivanja znakova prisutnosti štetnog organizma. U slučaju otkrivanja znakova prisutnosti štetnog organizma, odmah se poduzimaju mjere iskorjenjivanja radi ponovnog uspostavljanja nezaraženog sigurnosnog područja; i (iv) na kojem je neposredno prije izvoza obavljen detaljan službeni pregled bilja radi otkrivanja mogućih znakova prisutnosti štetnog organizma, osobito na korijenju i stabljikama bilja. Pregled uključuje uzimanje uzoraka iz svake partije bilja ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi. Veličina uzorka za pregled mora biti takva da omogući otkrivanje barem 1% zaraze sa stupnjem sigurnosti od 99%. (c) da bilje, uzgojeno iz podloga koje zadovoljavaju uvjete iz točke 1.(b) dijela B ovoga odjeljka na koje su cijepljene plemke, zadovoljava sljedeće uvjete: (i) za vrijeme izvoza promjer cijepljenih plemki na najdebljem dijelu nije veći od 1 cm; (ii) cijepljeno bilje mora biti službeno pregledano u skladu s točkom 1.(b) (iv) dijela B ovoga odjeljka. (d) registracijski broj mjesta proizvodnje. 2. Određeno bilje uvezeno u skladu s točkom 1. ovoga odjeljka mora biti detaljno pregledano na mjestu ulaska ili na odredištu koje je odobreno u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za obavljanje provjera identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta koji se unose iz trećih zemalja, kad se te provjere obavljaju na mjestima koja nisu mjesta ulaska. Prilikom obavljanja pregleda primjenjuju se metode koje osiguravaju pronalaženje bilo kakvih znakova prisutnosti štetnog organizma, osobito na korijenju i stabljikama bilja. Pregled uključuje uzimanje uzoraka iz svake partije bilja ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi. Veličina uzorka za pregled mora biti takva da omogući otkrivanje barem 1 % zaraze sa stupnjem sigurnosti od 99%. Uzimanje uzoraka destrukcijskom metodom iz stavka 1. ove točke određuje se prema tablici: Broj biljaka u partiji Stupanj uzimanja uzoraka destrukcijskom metodom (broj biljaka koje moraju biti posječene) 1 – 4500 10% od veličine partije > 4500 450 II. Zahtjevi pri premještanju 1. Određeno bilje koje potječe iz demarkiranih područja u Republici Hrvatskoj dopušteno je premještati unutar Republike Hrvatske samo ako ga prati biljna putovnica pripremljena i izdana u skladu s odredbama Pravilnika o Fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama[4] i ako je tijekom razdoblja od najmanje dvije godine prije premještanja raslo na mjestu proizvodnje: (i) koje je registrirano u skladu s odredbama Pravilnika o Fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama; i (ii) na kojem su godišnje obavljena dva detaljna službena pregleda sa ciljem utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma, u odgovarajuće vrijeme, pri čemu nisu pronađeni znakovi prisutnosti štetnog organizma; kad je to potrebno, pregled uključuje uzimanje uzoraka na korijenu i stabljikama bilja ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi. Veličina uzorka za pregled mora biti takva da omogući otkrivanje barem 1% zaraze sa stupnjem sigurnosti od 99%; i (iii) koje je smješteno u demarkiranom području gdje je bilje uzgojeno na lokaciji: – koja je fizički potpuno zaštićena od unošenja štetnog organizma; ili – na kojoj se provode odgovarajuća preventivna tretiranja ili na kojoj se prije premještanja za svaku partiju određenog bilja provodi uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom na način kako je navedeno u tablici iz točke 2. odjeljka (B) ovoga Priloga i u svakom slučaju kada se godišnjim službenim pregledima koji se obavljaju u polumjeru od najmanje 1 km oko lokacije u odgovarajućim vremenskim razdobljima ne utvrdi štetni organizam niti znakovi njegove prisutnosti. Podloge koje udovoljavaju zahtjevima navedenim u stavku 1. ove točke mogu se cijepiti s plemkama koje nisu uzgojene pod istim uvjetima, ali ne mogu biti šire od 1 cm na svom najdebljem dijelu. (2) Određeno bilje koje ne potječe iz demarkiranih područja, a uneseno je u mjesto proizvodnje koje se nalazi u demarkiranom području, može se premještati unutar Republike Hrvatske pod uvjetom da mjesto proizvodnje ispunjava uvjete iz točke 1.(iii) ovoga odjeljka i samo ako ga prati biljna putovnica izdana u skladu sa Pravilnikom o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama. http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-4 (3) Određeno bilje koje je u skladu s odjeljkom I. ovoga Priloga uvezeno iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan štetni organizam, dopušteno je premještati unutar Republike Hrvatske samo ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1. ovoga odjeljka. PRILOG II. USPOSTAVA DEMARKIRANIH PODRUČJA I MJERE IZ ČLANKA 10. OVOGA PRAVILNIKA I. Uspostava demarkiranih područja 1. Demarkirano područje iz članka 10. ovoga Pravilnika sastoji se od: (a) zaraženog područja u kojem je potvrđena prisutnost štetnog organizma i koje uključuje sve bilje koje pokazuje simptome zaraze štetnim organizmom i, kada je to potrebno, sve bilje koje je u vrijeme sadnje pripadalo istoj partiji, i (b) sigurnosnog područja u polumjeru od najmanje 2 km računajući od granice zaraženog područja. 2. Točno razgraničenje područja iz točke 1. ovog odjeljka mora se temeljiti na znanstvenim načelima, biologiji štetnog organizma, stupnju zaraze, specifičnoj rasprostranjenosti određenog bilja u tom području i dokazima o udomaćenju štetnog organizma. U slučaju kada nadležna uprava zaključi da je iskorjenjivanje štetnog organizma moguće, uzimajući u obzir okolnosti izbijanja zaraze štenim organizmom, rezultate istrage ili neposrednu primjenu mjera iskorjenjivanja, polumjer sigurnosnog područja može se smanjiti najmanje na 1 km računajući od granice zaraženog područja. U slučajevima kada iskorjenjivanje štetnog organizma više nije moguće polumjer sigurnosnog područja ne može biti manji od 2 km. 3. Ako se prisutnost štetnog organizma potvrdi izvan zaraženog područja, granice zaraženog i sigurnosnog područja izmijenit će se u skladu s novonastalom situacijom. 4. Ako se provedbom posebnog nadzora iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika i praćenja iz točke 1.(h) odjeljka 3. ovoga Priloga u demarkiranom području, tijekom vremenskog razdoblja koje uključuje barem jedan životni ciklus i jednu dodatnu godinu što u svakom slučaju nije manje od četiri uzastopne godine, ne pronađe štetni organizam, demarkirano područje može se ukinuti. Točna duljina životnog ciklusa utvrđuje se na osnovu podataka prikupljenih u području u kojem je štetni organizam nađen ili u sličnom klimatskom području. Isto tako demarkirano područje može biti ukinuto u slučaju kada se daljnjom istragom utvrdi da su zadovoljeni uvjeti iz točke 1. odjeljka 2. ovog Priloga. II. Uvjeti pod kojima nije potrebno uspostavljati demarkirano područje 1. U skladu s člankom 10. stavkom 2. ovoga Pravilnika nije potrebno uspostaviti demarkirano područje, kao što je to propisano člankom 10. stavkom 1. ovoga Pravilnika, pod uvjetom: (a) da postoji dokaz da je štetni organizam unesen u određeno područje na bilju na kojem je utvrđena njegova prisutnost i postoji naznaka da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja u to područje ili da se radi o izoliranom nalazu koji može ili ne mora biti neposredno povezan s određenim biljem te se ne očekuje da će doći do udomaćenja štetnog organizma; i (b) ako se utvrdi da štetni organizam nije udomaćen i da širenje i razmnožavanje štetnog organizma nije moguće zbog njegove biologije te, uzimajući u obzir rezultate određenog istraživanja, mjere iskorjenjivanja koje mogu uključivati preventivnu sječu i zbrinjavanje određenog bilja s korijenjem nakon što je pregledano. 2. Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 1. ovoga odjeljka nije potrebno uspostavljati demarkirana područja pod uvjetom da se provode sljedeće mjere: (a) hitne mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje štetnog organizma te isključuje mogućnost njegovog širenja; (b) praćenje zdravstvenog stanja tijekom vremenskog razdoblja koje traje najmanje jedan životni ciklus štetnog organizma i jednu dodatnu godinu, uključujući praćenje tijekom barem 4 uzastopne godine, u polumjeru od najmanje 1 km oko zaraženog bilja ili područja gdje je pronađen štetni organizam. Praćenje zdravstvenog stanja mora biti redovito i intenzivno osobito tijekom prve godine; (c) uništenje sveg zaraženog biljnog materijala; (d) osiguranje sljedivosti do podrijetla zaraze te, koliko je moguće, osiguranje sljedivosti bilja povezanog s izbijanjem zaraze i obavljanje pregleda kako bi se pronašao bilo kakav znak zaraze. Pregled uključuje uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi; (e) obavljanje aktivnosti koje podižu razinu javne svijesti o prijetnji koju predstavlja ovaj štetni organizam; (f) primjena drugih mjera koje doprinose iskorjenjivanju štetnog organizma u skladu s Međunarodnim standardom za fitosanitarne mjere ISPM br. 9. – Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama i primjena integriranog pristupa u skladu s Međunarodnim standardom za fitosanitarne mjere ISPM br. 14. – Upotreba integriranih mjera u sistematskom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama. Mjere navedene u točkama (a) do (f) bit će dostupne u obliku izvješća u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika. III. Mjere u demarkiranom području 1. U demarkiranim područjima poduzimaju se sljedeće mjere sa ciljem iskorjenjivanja štetnog organizma: (a) hitna sječa zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze štetnim organizmom i potpuno uklanjanje njihovog korijenja; u slučajevima kad je zaraženo bilje otkriveno van razdoblja leta štetnog organizma sječa bilja i uklanjanje korijenja provest će se prije početka novog razdoblja leta. U iznimnim slučajevima kad nadležna uprava odluči da takva sječa nije primjerena može se primijeniti zamjenska mjera iskorjenjivanja uz uvjet da pruža istu razinu zaštite od širenja štetnog organizma. Razloge za donošenje te odluke i opis mjera moraju se poslati Komisiji u obliku izvješća u skladu sa člankom 11. ovoga Pravilnika; (b) sječa sveg određenog bilja u polumjeru od 100 m oko zaraženog bilja i pregled tog bilja sa ciljem pronalaženja bilo kakvih znakova zaraze. U iznimnim slučajevima kada nadležna uprava odluči da je takva sječa neprimjerena, potreban je detaljni pregled s ciljem pronalaska bilo kakvih znakova zaraze na svom određenom bilju koje se ne namjerava sječi unutar navedenog polumjera te kada je to potrebno, primjenu mjera za sprječavanje mogućeg širenja štetnog organizma sa tog bilja; (c) uklanjanje, pregled i zbrinjavanje bilja posječenog u skladu s točkama (a) i (b) i njihovog korijenja. Poduzimanje svih potrebnih preventivnih mjera radi sprječavanja širenja štetnog organizma tijekom i nakon sječe; (d) sprječavanje bilo kakvog premještanja potencijalno zaraženog materijala iz demarkiranog područja; (e) osiguravanje sljedivosti do podrijetla zaraze te, koliko je moguće, osiguravanje sljedivosti bilja povezanog sa izbijanjem zaraze i pregled kako bi se pronašao bilo kakav znak zaraze. Pregled uključuje uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom odnosno metodom u kojoj je neizbježno da se biljka iz koje se uzorak uzima uništi; (f) kada je to moguće zamjena određenog bilja drugim biljem; (g) zabrana sadnje novog određenog bilja na otvorenom u području iz točke 1.(b) ovoga odjeljka, osim na mjestima proizvodnje iz odjeljka 2. Priloga I. ovoga Pravilnika; (h) intenzivno praćenje prisutnosti štetnog organizma godišnjim pregledom u odgovarajuće vrijeme na biljkama domaćinima, s posebnim naglaskom na sigurnosno područje, uključujući uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom kada je to potrebno. Broj uzoraka mora biti naveden u izvješću u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika; (i) aktivnosti koje podižu razinu javne svijesti o prijetnji koju predstavlja ovaj štetni organizam i mjere donesene s ciljem sprječavanja unošenja i širenja štetnog organizma unutar Republike Hrvatske, uključujući uvjete za premještanje štetnog organizma iz demarkiranog područja uspostavljenog u skladu s člankom 10. ovoga Pravilnika; (j) tamo gdje je to potrebno, određene mjere za rješavanje bilo kakvih iznimnih situacija za koje se opravdano smatra da mogu onemogućiti, spriječiti ili odgoditi iskorjenjivanje, posebno onih koje se odnose na pristupačnost i odgovarajući način iskorjenjivanja sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo, osobu ili subjekt koji je za njih odgovoran; (k) druge mjere koje doprinose iskorjenjivanju štetnog organizma u skladu s Međunarodnim standardom za fitosanitarne mjere ISPM br. 9. – Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama i primjena integriranog pristupa u skladu s Međunarodnim standardom za fitosanitarne mjere ISPM br. 14. – Upotreba integriranih mjera u sistematskom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama. Mjere navedene u točkama (a) do (k) bit će dostupne u obliku izvješća u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika. 2. Kada rezultati posebnog nadzora iz članka 8. ovoga Pravilnika, tijekom više od 4 uzastopne godine, potvrde prisutnost štetnog organizma na određenom području i u slučaju kada postoji dokaz da štetni organizam više ne može biti iskorijenjen, nadležna uprava može propisati mjere koje su ograničene na sprječavanje širenja štetnog organizma unutar tog područja. Takve mjere će uključivati najmanje sljedeće: (a) sječu zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze štetnim organizmom i potpuno uklanjanje njihovog korijenja. Sječa se mora provesti odmah, no u slučajevima kad je zaraženo bilje otkriveno van razdoblja leta štetnog organizma sječa bilja i uklanjanje korijenja provest će se prije početka novog razdoblja leta. U iznimnim slučajevima kad nadležna uprava odluči da takva sječa nije primjerena može se primijeniti zamjenska mjera iskorjenjivanja uz uvjet da pruža istu razinu zaštite od širenja štetnog organizma. Razloge za donošenje te odluke i opis mjera moraju se poslati Komisiji u obliku izvješća u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika; (b) uklanjanje, pregled i zbrinjavanje posječenog bilja i njihovog korijenja. Poduzimanje potrebnih preventivnih mjera radi sprječavanja širenja štetnog organizma tijekom i nakon sječe; (c) sprječavanje bilo kakvog premještanja potencijalno zaraženog materijala iz demarkiranog područja; (d) kada je to moguće zamjena određenog bilja drugim biljem; (e) zabrana sadnje novog određenog bilja na otvorenom u zaraženom području iz točke 1.(a) odjeljka 1. ovoga Priloga, osim na mjestima proizvodnje iz odjeljka 2. Priloga I. ovoga Pravilnika; (f) intenzivno praćenje prisutnosti štetnog organizma godišnjim pregledom u odgovarajuće vrijeme na biljkama domaćinima, uključujući uzimanje uzoraka ciljanom destrukcijskom metodom kada je to potrebno. Broj uzoraka mora biti naveden u izvješću u skladu sa člankom 11. ovog Pravilnika; (g) aktivnosti koje podižu razinu javne svijesti o prijetnji koju predstavlja ovaj štetni organizam i mjere donesene s ciljem sprječavanja unošenja i širenja štetnog organizma unutar Republike Hrvatske, uključujući uvjete za premještanje štetnog organizma iz demarkiranog područja uspostavljenog u skladu s člankom 10. ovoga Pravilnika; (h) tamo gdje je to potrebno, određene mjere za rješavanje bilo kakvih iznimnih situacija za koje se opravdano smatra da mogu onemogućiti, spriječiti ili odgoditi iskorjenjivanje, posebno onih koje se odnose na pristupačnost i odgovarajući način iskorjenjivanja sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo, osobu ili subjekt koji je za njih odgovoran; (i) druge mjere koje doprinose zadržavanju štetnog organizma. Mjere navedene u točkama (a) do (i) bit će dostupne u obliku izvješća u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika. [1]Zakonom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o mjerama zaštite od unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i njihova širenja unutar Zajednice [2]Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o mjerama zaštite od unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i njihova širenja unutar Zajednice [3]Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Komisije 2004/103/EZ od 7. listopada 2004. o provjerama identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta, navedenih u dijelu B, Priloga V. Direktive Vijeća 2000/29/EZ, koje se mogu obavljati na mjestima koja nisu mjesta ulaska u Zajednicu ili na mjestima koja su u blizini mjesta ulaska, te o podrobnim uvjetima za obavljanje tih provjera [4]Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Komisije 92/90/EEZ od 3. studenoga 1992. koja utvrđuje obveze kojima podliježu proizvođači i uvoznici bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta i koja utvrđuje pojedinosti u vezi njihovog upisa; Direktive Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. kojom se utvrđuje stupanj standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri premještanju određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta unutar Zajednice i kojom se utvrđuju podrobni postupci u vezi izdavanja takvih biljnih putovnica te uvjeti i podrobni postupci njihove zamjene; Direktive Komisije 93/50/EEZ od 24. lipnja 1993. koja navodi određeno bilje koje nije navedeno u Prilogu V. dijelu A Direktive Vijeća 77/93/EEZ čiji se proizvođači ili skladišta i distribucijski centri na područjima proizvodnje tog bilja, upisuju u službeni upisnik i Direktive Komisije 2005/17/EZ od 2. ožujka 2005. koja izmjenjuje i dopunjuje određene odredbe Direktive 92/105/EEZ koja se odnosi na biljne putovnice http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-1-backlink http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-2-backlink http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-3-backlink http://hidra.srce.hr/arhiva/263/100541/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013 03 31 546.html#footnote-29081-4-backlink