National Water Protection Plan

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 77. stavka 1. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. sijeènja 1999. godine donijela DRŽAVNI PLAN ZA ZAŠTITU VODA A. OSNOVNE I OPÆE ODREDBE I. 1. Državni plan za zaštitu voda (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se poradi provedbe zaštite voda i voda mora u pogledu zaštite od oneèišæenja s kopna i otoka, a sadrži: potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoæe voda. kategorizaciju voda, mjere zaštite voda, mjere za sluèajeve izvanrednih i iznenadnih zagaðenja voda, plan graðenja objekata i ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, izvore i naèin financiranja Plana, te popis fizièkih i pravnih osoba zaduženih za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i odgovornost. 2. Županijski plan za zaštitu voda mora biti usklaðen s odredbama ovoga Plana. B. CILJEVI I NAÈELA PLANA II. 1. Cilj je Plana, da se vodama upravlja prema naèelu jedinstvenog vodnog sustava i naèelu održivog razvitka. 2. U Planu se polazi prvenstveno od naèela prevencije koje podrazumijeva planiranje i poduzimanje potrebnih mjera u zaštiti voda, kada i ne postoje èvrsti dokazi o promjenama u kakvoæi voda. Preventivne mjere su mjere spreèavanja i ogranièavanja u ispuštanju opasnih i drugih tvari, koje bi mogle uzrokovati oneèišæenje ili zagaðenje voda. 3. Nadzor oneèišæenja je radnja kojom se osigurava stalno praæenje ispuštanja otpadnih voda na samom izvoru oneèišæenja. 4. Naèelo "uporabe najbolje raspoložive tehnologije" podrazumijeva: štednju sirovina i energije, iskljuèivanje opasnih tvari iz tehnoloških procesa, te smanjenje kolièina i štetnosti svih ispuštenih tvari prije njihova ispuštanja u prijemnik. 5. Naèelo "oneèišæivaè plaæa", znaèi da za svako oneèišæenje voda, korisnik voda koji je to oneèišæenje izazvao, ima obavezu platiti naknadu u skladu sa stupnjem izazvanog oneèišæenja. Takoðer ima obavezu podmirenja troškova èišæenja i uklanjanja zagaðenja kao i naknadu štete koja je izravna posljedica zagaðenja. 6. Osiguranje stalnih informacija o stanju kakvoæe voda i razmjena podataka sa susjednim državama je naèelo od osobite važnosti za upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu voda. C. NAZIVLJA U PLANU III. 1. "Oneèišæenje voda" je promjena kakvoæe voda, koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzroènika zagaðenja, u kolièini kojom se mijenjaju svojstva voda u odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu. 2. "Zagaðenje voda" je oneèišæenje veæe od dopuštenog. Nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari iz skupine A. i B. (lista tvari utvrðena Uredbom o opasnim tvarima u vodama, "Narodne novine", broj 78/89), kada se prekoraèuju njihove dopuštene vrijednosti u vodama. Zagaðenje voda se oèituje pogoršanjem utvrðene vrste vode odnosno kategorije vode. Zagaðenjem voda dovodi se u opasnost zdravlje i životi ljudi i mogu nastupiti poremeæaji u gospodarstvu i drugim podruèjima poradi stanja kakvoæe vodnog okoliša. 3. "Vrsta vode" se odreðuje temeljem ispitivanja kakvoæa vode koja odgovara utvrðenim uvjetima njene opæe ekološke funkcije, kao i uvjetima korištenja vode za odreðene namjene. Na temelju mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine, broj 77/98), vode se prema kakvoæi svrstavaju u pet vrsta. 4. "Kategorija vode" je planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode, te dijelovi mora pod utjecajem oneèišæenja s kopna, razvrstavaju u skupine temeljem kategorizacije vode. Mjerila za pojedinu vrstu vode iz podtoèke 3. ove toèke, odgovaraju pojedinoj kategoriji vode. 5. "Otpadne vode" su vode koje se ispuštaju iz sustava javne odvodnje. 6. "Sanitarne otpadne vode" su vode koje se ispuštaju nakon uporabe iz domaæinstva, ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti. 7. "Tehnološke otpadne vode" su vode korištene u proizvodnom procesu koje se ispuštaju iz farmi, industrijskih postrojenja i pri drugoj proizvodnji, a ispuštaju se nakon završenog odreðenog tehnološkog procesa. 8. "Sustav javne odvodnje" èini skup objekata i ureðaja za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih voda, njihovo dovoðenje do ureðaja za proèišæavanje, proèišæavanje i ispuštanje u prijemnik, te zbrinjavanje mulja koji nastaje u postupku proèišæavanja i odvodnje oborinskih voda iz naselja. 9. "Ekvivalentni stanovnik (ES)" oznaèava jedinicu optereæenja koja se primjenjuje u izražavanju kapaciteta ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda ili optereæenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 (biokemijska potrošnja kisika) sa vrijednosti koja otpada na jednog stanovnika, a iznosi 60,00 g kisika na dan. 10. "Ureðaji za prethodno èišæenje otpadnih voda" su graðevine s postrojenjem koje ima tehnologiju kojom se uklanjaju opasne i druge tvari iz tehnoloških otpadnih voda prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje. 11. "Ureðaji za proèišæavanje" su vodne graðevine s postrojenjima kojima se proèišæavaju otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije njihova ispuštanja u prirodni prijemnik. Prema stupnju proèišæavanja dijele se na: prethodni stupanj proèišæavanja; prvi stupanj proèišæavanja; drugi stupanj proèišæavanja i treæi stupanj proèišæavanja. 12. "Prethodni stupanj proèišæavanja" je radnja i postupak kojima se iz otpadnih voda uklanjaju krupne raspršene i plutajuæe otpadne tvari. 13. "Prvi stupanj proèišæavanja" je primjena fizikalih i/ili kemijskih postupaka èišæenja otpadnih voda kojima se iz otpadne vode uklanja najmanje 50% suspendirane tvari, a vrijednost BPK5 smanjuje barem za 20% u odnosu na vrijednosti ulazne vode (influenta). 14. "Drugi stupanj proèišæavanja" je primjena bioloških i/ili drugih postupaka èišæenja kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari i BPK5 influenta za 70 do 90%, a koncentracija KPK (kemijska potrošnja kisika) za najmanje 75%. 15. "Treæi stupanj proèišæavanja" je primjena fizikalno-kemijskih, bioloških i drugih postupaka, kojima se u otpadnim vodama naselja smanjuje koncentracija hranjivih tvari influenta za najmanje 80%, odnosno uklanjaju i drugi posebni pokazatelji otpadnih tvari, u granicama vrijednosti koje nije moguæe postiæi primjenom drugog stupnja èišæenja. 16. "Odgovarajuæi stupanj proèišæavanja" je primjena bilo kojeg postupka èišæenja ili naèin ispuštanja voda kojima se u ispuštenim vodama (efluent) i u prirodnom prijemniku postižu propisane dopuštene vrijednosti za utvrðene pokazatelje. 17. "Obalni ispust" je vodna graðevina za ispuštanje proèišæene otpadne vode na obali ili na manjoj udaljenosti od obale u prirodni prijemnik, na dubini manjoj od 20 m od površine vode u prijemniku. 18. "Podmorski ispust" je vodna graðevina za ispuštanje proèišæene otpadne vode u more na udaljenosti od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manjoj od 500 m i na dubini veæoj od 20 m od površine vode u prijemniku. 19. "Vrlo osjetljiva podruèja" su podruèja u kojima je zabranjeno ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj èišæenja i izgraðenost sustava javne odvodnje (to su vode I. kategorije, podzemne vode i druge). 20. "Osjetljiva podruèja" su podruèja u koja je dopušteno ispuštanje otpadnih voda uz treæi stupanj èišæenja (to su vode II. i III. kategorije). 21. "Manje osjetljiva podruèja" su podruèja u koja je dopušteno ispuštanje otpadnih voda uz odgovarajuæi stupanj èišæenja (to su vode III., IV. i V. kategorije). 22. "Posebno štiæena podruèja" su podruèja na kojima se provode posebne mjere zaštite voda poradi zahvata vode za piæe ili posebno vrijednih vodnih podruèja i sl. D. PROVEDBA ZAŠTITE VODA IV. Potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoæe voda a) površinske vode, podzemne vode i more 1. Istraživanja i ispitivanja kakvoæe voda i mora obavljaju se poradi utvrðivanja vrste vode odnosno ocjenjivanja njihove kakvoæe i uzroka promjena kakvoæe, te utvrðivanja i primjene potrebnih mjera zaštite voda. Ispitivanja i istraživanja voda i mora rade se na osnovi prihvaæenih programa kojima se obavezno utvrðuje visina sredstava i izvori financiranja za njihovu provedbu. 2. Programi ispitivanja kakvoæe voda na prekograniènim vodama, koji su predmet ugovora izmeðu Republike Hrvatske i susjednih država u svezi vodnogospodarskih odnosa, objavljuju se u "Narodnim novinama", kao prilozi ove toèke i èine sastavni dio Plana (Prilog D-1). Rezultati ispitivanja kakvoæe voda iz ove toèke, kao i rezultati nacionalnog programa ispitivanja koji su u Programu mreže meðunarodnog monitoringa dunavskog sliva (Trans National Monitoring Network - TNMN), program su Stalne komisije Konvencije o zaštiti rijeke Dunav. O programu ispitivanja kakvoæe voda iz ove toèke brine Državna uprava za vode, a program provode Hrvatske vode - Glavni vodnogospodarski laboratorij. 3. Programe ispitivanja kakvoæe voda na državnim vodama (nacionalni program ispitivanja), unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru pod utjecajem oneèišæenja s kopna kao i praæenje njihova izvora oneèišæenja s kopna (Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od oneèišæenja s kopna Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od oneèišæenja, "Narodne novine - Meðunarodni ugovori", broj 12/93, u daljnjem tekstu: LBS - program) izraðuju i provode Hrvatske vode uz suglasnost Državne uprave za vode i uz mišljenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša vezano uz LBS - program. 4. Županijskim planom za zaštitu voda utvrðuju se programi ispitivanja kakvoæe lokalnih voda. Rezultati ispitivanja se dostavljaju Hrvatskim vodama i objavljuju zajedno s izvješæem o rezultatima ispitivanja državnih voda. 5. Hrvatske vode su obvezne izraditi i objaviti godišnji izvještaj o rezultatima svih programa ispitivanja kakvoæe voda i mora, a svakih pet godina i ocjenu promjene kakvoæe voda. Državna uprava za vode o stanju kakvoæe voda izvješæuje svakih pet godina Nacionalno vijeæe za vode, Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor. b) otpadne vode 6. Ispitivanje otpadnih voda te tehnoloških otpadnih voda obavljaju fizièke i pravne osobe koje ispuštaju otpadne vode, a u skladu s èlankom 80. Zakona o vodama. Fizièke i pravne osobe koje tehnološke otpadne vode ispuštaju izravno u more, kao i pravne osobe koje se bave djelatnosti javne odvodnje otpadnih voda koje se takoðer ispuštaju izravno u more, dužne su obavljati ispitivanje kakvoæe voda u skladu s LBS - programom ispitivanja kakvoæe vode, koji se utvrðuje vodopravnom dozvolom. Podaci o rezultatima ispitivanja dostavljaju se Hrvatskim vodama, koje su dužne izraditi godišnji izvještaj i dostaviti ga Državnoj upravi za vode. c) ostala ispitivanja i istraživanja voda 7. Programi posebnih ispitivanja i istraživanja kakvoæe voda obavljaju se u skladu s posebnim programima, koje utvrðuje Državna uprava za vode na prijedlog Hrvatskih voda. 8. Programe istraživanja i ispitivanja kakvoæe voda mogu obavljati samo za to ovlašteni laboratoriji u skladu s Pravilnikom o ovlaštenim laboratorijima ("Narodne novine", broj 78/97). V. Kategorizacija voda 1. Kategorizacijom voda se utvrðuje planirana vrsta vode. Planirana vrsta vode osigurava se izradom planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda iz ovoga Plana. 2. Kategorizacijom voda se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode, te dijelovi mora pod utjecajem oneèišæenja s kopna, razvrstavaju u skupine za koje se utvrðuje kategorija vode, koja mora zadovoljavati propisane uvjete za odreðenu vrstu vode polazeæi od mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda ("Narodne novine", broj 77/98). 3. Kategorizacija voda za državne vode utvrðuje se kao prilog ove toèke i èini njegov sastavni dio (Prilog D-2). 4. Kategorizacija voda za lokalne vode sadržana je u županijskom planu za zaštitu voda. 5. Kategorizacija voda odnosi se na vodotoke s nereguliranim protokom, za sva protjecanja jednaka ili veæa od mjeseènih malih voda 95% osiguranosti i na vodotoke s reguliranim protokom, za protjecanja veæa od garantirane male vode. Državna uprava za vode æe zajedno s Hrvatskim vodama utvrditi mjerodavni protok i izraèun mjerodavnog optereæenja za dijelove vodotoka i pripadajuæu kategoriju vode i na temelju dobivenih podataka predložiti novu kategorizaciju voda do 31. prosinca 1999. godine. VI. Mjere zaštite voda Mjere za zaštitu voda obuhvaæaju: a) ciljeve mjera, b) administrativne mjere, c) mjere za oèuvanje kakvoæe voda, d) mjere za spreèavanje i smanjenje oneèišæenja voda, e) provedbene mjere i f) dinamiku provedbi mjera. a) Ciljevi mjera zaštite voda su: 1. Saèuvati površinske i podzemne vode koje su još èiste. U kategorizaciji voda ove su svrstane u prvu kategoriju vode. 2. Zaustavljanje trenda pogoršanja kakvoæe voda. Postiže se razradom mjera koje æe se provesti u srednjoroènom i dugoroènom razdoblju. 3. Saniranje i uklanjanje izvora oneèišæenja prvenstveno na postojeæim i planiranim izvorištima pitke vode, kao i drugim mjestima gdje se voda koristi za namjene za koje je potrebno osigurati II. ili III. kategoriju vode (industrija, poljoprivreda, ribnjaèarstvo, rekreacija itd.). 4. Sustavni nadzor nad izvorima oneèišæavanja voda, moguæim iznenadnim zagaðenjima i uspostava preventivnih mjera za sprjeèavanje iznenadnih zagaðenja, prioritetni je zadatak u kratkoroènom razdoblju. b) Administrativne mjere zaštite voda su: 1. planske osnove upravljanja vodama za vodna i slivna podruèja koja uz ostalo sadrže: procjenu moguænosti optereæenja vodotoka, ukupno planirano optereæenje ispuštanja otpadnih voda, utvrðivanje mjerodavnog protoka prijemnika za prijem optereæenja, te rješenja za smanjenje optereæenja prijemnika. 2. izmjene i dopune izdanih vodopravnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda putem dozvolbenih naloga i njihovo usklaðivanje s potrebnim mjerama i ciljevima zaštite voda, 3. stalno praæenje propisa iz djelokruga zaštite voda te njihovo usklaðivanje s utvrðenim mjerama u provedbi zaštite voda, 4. izrada katastra zaštite voda koji se usklaðuje s informatièkim sustavom zaštite okoliša, te izrada druge tehnièke dokumentacije potrebne za provedbu mjera zaštite voda, 5. uspostavljanje sustava informiranja o stanju kakvoæe voda i uèinkovitosti primijenjenih mjera. c) Mjere za oèuvanje kakvoæe voda su: 1. zabrana izgradnje na podruèjima gdje se ugrožava kakvoæa vode izvorišta i podzemnih voda koja se koriste ili planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu, 2. zabrana ili ogranièenje izgradnje na posebno štiæenim podruèjima i vrijednim vodnim ekosustavima proglašenim parkovima prirode, nacionalnim parkovima i sl. 3. ogranièenje izgradnje i obavljanja djelatnosti na malim vodotocima ili kraškim podruèjima gdje ispuštanje otpadnih voda može imati utjecaj na kakvoæu voda i pored primjene potrebnih mjera zaštite, 4. zabrana ispuštanja opasnih tvari iz stavka 2. èlanka 3. Uredbe o opasnim tvarima u vodama i prioritetno uklanjanje popisanih opasnih tvari iz A. skupine opasnih tvari Uredbe, 5. ogranièenje ispuštanja opasnih tvari iz stavka 3. èlanka 3. Uredbe o opasnim tvarima u vodama, 6. poveæanje kapaciteta prijemnika izgradnjom potrebnih vodnih graðevina. d) Mjere za sprjeèavanje i smanjenje oneèišæenja voda su: 1. planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje. 2. planiranje, rekonstrukcija i izgradnja ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, 3. smanjenje optereæenja otpadnim vodama iz raznih tehnoloških procesa i prilagodba sastava otpadnih voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u prirodni prijemnik, 4. zamjena postojeæih tehnologija s boljim i èišæim tehnologijama u tehnološkim procesima gdje opasne i druge tvari oneèišæuju vode, 5. uvoðenje programa mjera za smanjenje oneèišæenja voda od agrotehnièkih sredstava, 6. ureðenje erozijskih podruèja i sprjeèavanje ispiranja gradnjom regulacijskih vodnih graðevina, pošumljavanjem, pravilnom obradom tla, i pravilnom uporabom agrotehnièkih sredstava u proizvodnji bilja, 7. gradnja i opremanje odlagališta svih vrsta otpada koja zadovoljavaju tehnièko-tehnološke uvjete, osobito iz Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom ("Narodne novine", broj 123/97) i Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ("Narodne novine", broj 32/98), 8. saniranje postojeæih neureðenih odlagališta otpada, prvenstveno na onim mjestima gdje postoji opasnost od oneèišæenja podzemnih voda i površinskih voda koje se zahvaæaju za piæe, 9. uklanjanje kopnenih izvora oneèišæenja mora, koji uzrokuju ogranièavanje korištenja mora za odreðene namjene (uzgoj školjki, riba, rekreacija i dr.). e) Provedbene mjere U cilju ostvarenja mjera zaštite voda utvrðenih u toèki VI. podtoèkama a), b), c) i d), izraðuje se Plan provedbenih mjera koji sadrži osobito: 1. popis èimbenika oneèišæenja voda i mora, ocjenu stanja i odreðivanje prioriteta u poduzimanju potrebnih mjera, 2. analizu moguænosti uporabe boljih tehnologija u odreðenom tehnološkom procesu, 3. utvrðivanje potrebnih mjera zaštite voda i mora kao i potrebnih financijskih sredstava za njihovo provoðenje, te ocjenu dobiti od ulaganja u provedbi predviðenih mjera, 4. vremensku razradu provedbe utvrðenih mjera, 5. odgovorne osobe za izvršenje plana provedbenih mjera. f) Dinamika u provedbi mjera Plan provedbenih mjera radi se za: • kratkoroèno razdoblje (do 2005. godine), • srednjoroèno razdoblje (do 2010. godine) i • dugoroèno razdoblje (do 2025. godine). VII. Mjere za sluèajeve izvanrednih i iznenadnih zagaðenja voda Izvanredno zagaðenje je ako poradi smanjenog protoka ili drugih okolnosti prijeti opasnost ili doðe do pogoršanja utvrðene vrste vode u vodotoku ili drugom prijemniku u koji se izlijevaju otpadne vode. Iznenadno zagaðenje je kada doðe do iznenadnog izlijevanja opasnih tvari i drugih tvari koje mogu pogoršati utvrðenu vrstu vode odnosno njenu kategoriju ili zagaditi površinske i podzemne vode ili more uslijed zagaðenja s kopna. a) Mjere kod izvanrednog zagaðenja 1. Mjere kod izvanrednog zagaðenja primjenjuju se u sluèajevima nepovoljnih hidroloških prilika i smanjenja protoka odnosno kod mjerodavnih malih voda, koje uzrokuju pogoršanje utvrðene vrste ili kategorije vode u toèki miješanja nakon ispusta otpadnih voda. 2. Mjere se primjenjuju u skladu s èlankom 78. Zakona o vodama, kod mjerodavnih malih voda i kad na mjestima gdje vodotok prima otpadne vode gradova i naselja, a otopljeni kisik u vodi padne ispod 4,0 mg/l, kao i na drugim vodama, ako je pogoršanje kakvoæe voda toliko, da ugrožava zdravlje ljudi, ekološku funkciju vode ili uporabu vode za piæe i druge namjene. Mjerodavna mala voda odreðuje se iz dužine vremenskih intervala koji se kreæu od 7 do 40 dana sa povratnim razdobljem od 5 do 20 godina. Državna uprava za vode i Hrvatske vode dužne su utvrditi mjerodavnu malu vodu za sve toèke ispitivanja kakvoæe voda zajedno s geodetskim koordinatama mjesta ispitivanja kakvoæe voda u kratkoroènom razdoblju. 3. Mjere u izvanrednim sluèajevima zagaðenja su: • pojaèani nadzor na mjestima ispusta svih oneèišæivaèa koji otpadne vode ispuštaju u vodotok, • dodatni program ispitivanja kakvoæe voda koji utvrðuju i provode Hrvatske vode, • smanjenje optereæenja otpadnim vodama na ispustu uz nadzor rada svih instaliranih objekata za zaštitu voda, • smanjenje ispuštanja tehnoloških otpadnih voda, • ogranièavanje ili zabrana ispuštanja otpadnih voda. 4. Zabrana ili ogranièenje ispuštanja tehnoloških otpadnih voda smanjenjem proizvodnje, proglašava se kada otopljeni kisik na mjernom profilu vodotoka padne ispod 4,0 mg/l, to jest kada je kakvoæa vode toliko loša, da je ugrožena ekološka funkcija vode, te zdravlje i život ljudi. 5. Operativne planove za provedbu mjera u sluèaju izvanrednih zagaðenja na državnim vodama donose i provode Hrvatske vode. 6. Operativne planove za provedbu mjera u sluèaju izvanrednih zagaðenja na lokalnim vodama donosi županijska skupština, a provode ga Hrvatske vode. 7. Ravnatelj Državne uprave za vode proglašava mjere za sluèaj izvanrednog zagaðenja na prijedlog Hrvatskih voda. b) Mjere kod iznenadnog zagaðenja 1. Kada doðe do iznenadnog zagaðenja potrebno je odmah obaviti dojavu o nastanku iznenadnog zagaðenja i postupiti u skladu s operativnim planom poradi sprjeèavanja širenja odnosno uklanjanja nastalog zagaðenja. Vodopravni inspektor æe utvrditi stupanj ugroženosti te donijeti rješenje o poduzimanju potrebnih mjera i dostaviti ga osobama koje su dužne primijeniti te mjere. Shema postupaka u sluèaju iznenadnog zagaðenja navodi se u Prilogu D 3, Shema 1 i sastavni je dio ovog Plana. 2. Mjere koje æe se poduzeti u sluèajevima iznenadnog zagaðenja su: • obavješæivanje nadležnih tijela i javnosti te primjena operativnih planova poradi suzbijanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagaðenja, • utvrðivanje uzroka, poèinitelja, vrste i opsega zagaðenja, ocjena stupnja ugroženosti ekološke funkcije voda te zdravlja i života ljudi, kao i moguænost širenja zagaðenja, • nadzor nad nastalim zagaðenjem i njegovim širenjem, informiranje javnosti i korisnika vode o kakvoæi vode i po potrebi zabrana njezine uporabe, • obavljanje sanacijskih radova nad nastalim zagaðenjem u skladu s operativnim planovima, te uklanjanje uzroka iznenadnog zagaðenja. Mjere koje æe se poduzeti ovise o stupnju ugroženosti utvrðene vrste odnosno kategorije vode poradi nastalog iznenadnog zagaðenja. 3. Stupanj ugroženosti proglašava vodopravni inspektor prema sljedeæim mjerilima: I. stupanj ugroženosti u vodni okoliš su dospjele manje kolièine opasnih tvari ili drugih tvari koje uzrokuju zagaðenje, brzom primjenom potrebnih mjera može se sprijeèiti širenje zagaðenja, ne oèekuju se veæe posljedice po ekološku funkciju voda i za njenu uporabu, postupa se u skladu s mjerama sadržanim u županijskom planu za zaštitu voda. II.stupanj ugroženosti u vodni okoliš su dospjele veæe kolièine opas ugroženosti nih tvari ili drugih tvari koje uz rokuju zagaðenje, brzom primjenom potrebnih mjera može se sprijeèi ti širenje zagaðenja, ali su ugroženi izvori pitke vode ili drugi izvori namijenjeni za razno korište nje voda i priobalnog mora. posljedice po ekološku funkciju voda, kao i njenu uporabu su znatne i potrebno je proglasiti mjere ko jima se ogranièava korištenje vode, postupa se u skladu s mjerama sadržanim u županijs kom planu za zaštitu voda. III.stupanj ugroženosti u vodni okoliš su dospjele kolièine opasnih tvari ili drugih tvari koje uzrokuju zagaðe nje s moguæim prekograniènim posljedicama ili s moguæim posljedicama na susjedne županije, brzom primjenom potrebnih mjera može se spri jeèiti širenje zagaðenja, ali su ugroženi iz vori pitke vode ili drugi izvori namijenjeni za razno korištenje voda i priobalnog mora, posljedice po ekološku funkciju vode, kao i na njenu uporabu su velike i potrebno je proglasiti mjere zabrane korištenja vode, postupa se u skladu s mjerama sadržanim u Držav nom planu za zaštitu voda. 4. Za I. i II. stupanj ugroženosti primjenjuju se mjere utvrðene županijskim planom za zaštitu voda, a za III. stupanj ugroženosti primjenjuju se mjere utvrðene Državnim planom za zaštitu voda. Rješenjem vodopravnog inspektora primjenjuju se potrebne mjere i operativni planovi. Primjena mjera prestaje kada vodopravni inspektor proglasi prestanak primjene. O mjerama i postupcima tijekom njihova poduzimanja obavješæuje se javnost. Postupci u sluèaju iznenadnog zagaðenja navode se u Prilogu D-3, Shema 1, koja je sastavni dio ovog Plana. 5. Kada se proglasi III. stupanj ugroženosti odnosno kada iznenadna zagaðenja nastanu na državnim i prekograniènim vodama mogu nastupiti sluèajevi: 5.1. Kada su iznenadna zagaðenja nastala unutar granica Republike Hrvatske i to: 5.1.1. Iznenadna zagaðenja nastala na državnim vodama unutar granice Republike Hrvatske i 5.1.2. Iznenadna zagaðenja nastala na državnim vodama unutar granice Republike Hrvatske s moguæim prekograniènim posljedicama. 5.2. Iznenadna zagaðenja nastala izvan granica Republike Hrvatske 5.1.1. Postupci u sluèaju iznenadnih zagaðenja kada su ona nastala na državnim vodama unutar granica Republike Hrvatske su: Postupa se u skladu s Prilogom D-3. Shema 2 koji je sastavni dio ovog Plana, a postupci su: 1. Procjena i oèevid zagaðenja Procjenu i oèevid zagaðenja obavljaju Hrvatske vode - Sektor za zaštitu voda i mora i vodopravni inspektor, koji donosi rješenje o primjeni mjera te odreðuje njihove izvršitelje. 2. Korištenje financijskih jedinica PIAC-a 07. U sluèaju iznenadnog zagaðenja kada su ona nastala na državnim vodama stavljaju se u djelovanje funkcijske jedinice PIAC-a 07 koje se navode u Prilogu D-4 i sastavni su dio ovog Plana. PIAC-jedinice su ustrojene u okviru Dunavskog sustava žurnog uzbunjivanja, a u Republici Hrvatskoj koristi se i u sluèajevima iznenadnog zagaðenja na državnim vodama kada su posljedice ogranièene na podruèje naše države. Vodoprivredni inspektor ili druga struèna osoba obavješæuje o iznenadnom zagaðenju osobu za kontakte pri Komunikacijskoj jedinci. Osoba za kontakt pri Komunikacijskoj jedinici, telefonom ili faks porukom, dalje obavješæuje: • Ekspertnu jedinicu • Jedinicu za donošenje odluka • Odgovornu osobu za koordiniranje rada PIAC-a 07. Ekspertna jedinica, ili struèna osoba iz Hrvatskih voda (kontakt osoba Ekspertne jedinice) procjenjuje: • da li su poduzete odgovarajuæe mjere koje je rješenjem naredio vodoprivredni inspektor, • treba li o prijedlozima daljnjih mjera odluèivati cijela Ekspertna jedinica, • potrebu za uslugama provedbe mjera po ovlaštenim, te struèno i tehnièki osposobljenim fizièkim i pravnim osobama, specijaliziranim za provedbu mjera. Ekspertna jedinica obavješæuje kontaktnu osobu pri Jedinici za donošenje odluka u Državnoj upravi za vode i odgovornu osobu za koordiniranje rada PIAC-a 07 o poduzetim mjerama. Jedinica za donošenje odluka (kontakt osoba i odgovorna osoba za koordiniranje rada PIAC-a 07), po primitku izvješæa Komunikacijske i Ekspertne jedinice, razmatra izvješæa i odluèuje o potrebi konzultiranja institucija imenovanih u Jedinicu za donošenje odluka, a u svezi s poduzimanjem daljnjih mjera. Odgovorna osoba za koordiniranje rada PIAC-a 07 dostavlja Komunikacijskoj jedinici telefonsku i faks poruku o poduzetim postupcima i mjerama. 3. Vodopravni inspektor u dogovoru s Jedinicom za donošenje odluka (DU) proglašava prestanak mjera i postupaka. 5.1.2. Postupci u sluèaju iznenadnih zagaðenja kada su ona nastala na državnim vodama unutar granice Republike Hrvatske s moguæim prekograniènim posljedicama Postupa se u skladu s Prilogom D-3, Shema 2 koja je sastavni dio ovog Plana, a postupci su: 1. Postupa se kao u toèki VII. b) 5.1.1., podtoèkama 1. i 2. 2. Stavlja se u aktivnost Glavni meðunarodni centar za uzbunjivanje - PIAC 07 (Principal International Alert Centres) koji je ustrojen u Dunavskom sustavu žurnog uzbunjivanja. Primjenjuju se mjere navedene u toèki VII. b) podtoèka 2., na temelju rješenja državnog vodopravnog inspektora, te se rješenjem odreðuju izvršitelji mjera. O poduzimanju mjera obavješæuju se sve funkcijske jedinice PIAC-a, a postupa se kako slijedi. • primitak izvješæa o iznenadnom zagaðenju posredstvom Komunikacijske jedinice u Zagrebu PIAC-a 07, • izvješæivanje o dogaðaju priobalnih stranaka nizvodno, putem PIAC-a nizvodnih zemalja, • izvješæivanje Stalne komisije DRPC (Konvencije o zaštiti rijeke Dunav), • objavljivanje uzbunjivanja u slivu Dunava na podruèju Republike Hrvatske, • evidentiranje poduzetih mjera u slivu Dunava na podruèju Republike Hrvatske i • proglašenje prestanka uzbunjivanja u slivu Dunava na podruèju Republike Hrvatske. 3. Postupci unutar Dunavskog sustava žurnog uzbunjivanja su standardizirani i obavljaju se prema meðunarodnom priruèniku (International Operations Manual). Komuniciranje u Sustavu se obavlja satelitskom mrežom, odnosno putem faks poruka, ako satelitski sustav nije dostupan. 5.2. Postupci kada su iznenadna zagaðenja nastala izvan granica Republike Hrvatske Postupci u sluèaju iznenadnih zagaðenja izvan granica Republike Hrvatske kada zagaðenja mogu imati posljedice u Republici Hrvatskoj provode se u skladu s Prilogom D-3, Shema 3 kako slijedi: 1. Obavijest ili uzbunjivanje u svezi iznenadnog zagaðenja dolazi u Komunikacijsku jedinicu PIAC-a 07 od PIAC-a uzvodne zemlje. 2. Nakon primitka dojave o iznenadnom zagaðenju, osoba za kontakte u Komunikacijskoj jedinici obavješæuje o tome telefonom i faks porukom: • Ekspertnu jedinicu, • Jedinicu za donošenje odluka i • Odgovornu osobu za koordiniranje rada PIAC-a 07. 3. Osobe za kontakte Ekspertne jedinice, Jedinice za donošenje odluka i odgovorna osoba za koordiniranje PIAC-a 07, meðusobno se dogovaraju o poduzimanju mjera od iznenadnog zagaðenja, te odluèuju o potrebi pozivanja institucija ukljuèenih u funkcijske jedinice PIAC-a. Postupci unutar Sustava su kako je to navedeno u toèki VII. b) 5.1.2. podtoèka 3. 4. Vodopravni inspektor u dogovoru s odgovornom osobom za koordiniranje rada PIAC-a u Jedinici za donošenje odluka, proglašava prestanak mjera i postupaka. 6. Operativni planovi 6.1. U sluèaju iznenadnog zagaðivanja, poèinilac zagaðenja, fizièka ili pravna osoba koja je vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je nastalo iznenadno zagaðenje, neodložno poduzima potrebne mjere u skladu s operativnim planom za provedbu mjera sprjeèavanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagaðenja. O poduzetim mjerama se obavješæuje županijski odnosno državni vodopravni inspektor. 6.2. Operativni plan za provedbu mjera dužne su izraditi sve fizièke i pravne osobe koje svojom djelatnošæu mogu izazvati iznenadno zagaðenje površinskih i podzemnih voda ili zagaðenje mora s kopna, te pravne osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje otpadnih voda. 6.3. Operativni plan sadrži osobito: • procjenu o moguæim uzrocima, opsegu i opasnosti od iznenadnog zagaðivanja, te preventivne mjere za sprjeèavanje nastajanja iznenadnog zagaðenja, • procjenu ugroženosti voda od iznenadnog zagaðenja, • organizaciju postupka, obim i naèin provedbe mjera u sluèaju iznenadnog zagaðenja, • odgovorne osobe i potrebne struène zaposlenike u provedbi mjera, • opremu i sredstva za provedbu mjera, • potrebu sudjelovanja drugih fizièkih i pravnih osoba u provedbi potrebnih mjera (intervencija) • program osposobljavanja zaposlenika i struènih osoba za primjenu mjera, • program provjere provedbe operativnog plana, • naèin i sredstva informiranja o iznenadnom zagaðenju. 6.4. Operativni plan iz toèke VII. b) podtoèke 6.2. dužne su izraditi i Hrvatske vode. Operativnim planom moraju se predvidjeti sve mjere koje æe se poduzimati u sluèajevima iznenadnog zagaðenja voda nastalog u koritu ili inundaciji državnih voda, te mora ako je uzrok zagaðenja državni vodotok, kao i u sluèajevima prekograniènih iznenadnih zagaðenja kad se stavlja u funkciju PIAC 07 u skladu s toèkom VII. b) podtoèka 5. 6.5. Nositelje izrade operativnog plana iz toèke VII. b) podtoèke 6.2. odreðuje se županijskim planom za zaštitu voda. 7. Postupci kod iznenadnog zagaðenja mora Kada doðe do iznenadnog zagaðenja mora u kojemu je uzrok iznenadno zagaðenje vode nastalo na kopnu, mjere koje se poduzimaju moraju biti u skladu s Planom intervencija kod iznenadnog oneèišæenja mora u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 8/97). U sluèaju iznenadnog zagaðenja mora postupa se kako je navedeno u Shemi 1, Priloga D-3. Dojava o iznenadnom zagaðenju dostavlja se i nadležnoj Luèkoj kapetaniji. U županijskim planovima za zaštitu voda, županije koje na svom teritoriju imaju more, obraðuju postupke intervencija i za sluèajeve iznenadnog zagaðenja mora. VIII. Plan graðenja objekata i ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda a) Objekti - sustavi javne odvodnje 1. Graðenje sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u vodotoke ("manje osjetljiva podruèja") preporuèa se završiti do: • 2005. godine za objekte veæe od 15.000 ES, • 2010. godine za objekte izmeðu 2.000 i 15.000 ES i • 2005. godine za objekte koje otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva podruèja", a veæi su od 10.000 ES. 2. Otpadne vode zabranjeno je ispuštati u "vrlo osjetljiva podruèja". Iznimno i pod posebnim uvjetima može se dopustiti ispuštanje otpadnih voda u "vrlo osjetljiva podruèja". Prijedlog tih podruèja izradit æe Hrvatske vode u suradnji s Ministarstvom prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša do 31. prosinca 1999. godine, a utvrdit æe ravnatelj Državne uprave za vode i objaviti ih u "Narodnim novinama". 3. Županijskim planom za zaštitu voda planira se graðenje sustava javne odvodnje, odreðuje se odgovorna pravna osoba za izvršenje plana i planira osiguranje potrebnih financijskih sredstava za njegovo izvršenje. b) Ureðaji za proèišæavanje otpadnih voda 1. Gradnji ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda može se pristupiti, ako je završeno graðenje najmanje 70% ukupnog kapaciteta sustava javne odvodnje: 2. Graðenje "drugog stupnja" ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda iz kojih se otpadne vode ispuštaju u vodotoke ("manje osjetljiva podruèja") preporuèa se završiti do: • 2010. godine za objekte veæe od 15.000 ES, • 2025. godine za objekte izmeðu 2.000 i 15.000 ES i • 2005. godine za objekte koji otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva podruèja", a veæi su od 10.000 ES. 3. Graðenje "prvog stupnja" ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, iz kojih se otpadne vode ispuštaju u more putem odgovarajuæeg podmorskog ispusta preporuèa se završiti do: • 2010. godine za objekte veæe od 15.000 ES, • 2025. godine za objekte izmeðu 2.000 i 15.000 ES i • 2005. godine za objekte koje otpadne vode ispuštaju uz "drugi stupanj" èišæenja, a veæi su od 2.000 ES. 4. Popis ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda veæih od 50.000 ES èije se graðenje smatra prioritetom, daje se kao prilog ove toèke Plana pod nazivom "Ureðaji za proèišæavanje veæi od 50.000 ES" (Prilog D-5) i sastavni je dio ovog Plana. 5. Županijskim planom za zaštitu voda planira se graðenje ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, odreðuje se odgovorna pravna osoba za izvršenje plana graðenja i planira se osiguranje potrebnih financijskih sredstava za izvršenje plana graðenja. IX. Izvori i naèin financiranja Plana Financijska sredstva za provedbu ovog Plana osiguravaju se iz sljedeæih izvora: • naknade za zaštitu voda iz koje se financira zaštita voda u skladu s èlankom 3. toèka 4. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine", broj 107/95 i 88/98), • cijene komunalne usluge na osnovi èlanka 18. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95 i 70/97), • državnog proraèuna Republike Hrvatske, • kredita, stranih i domaæih, • stranih i domaæih donacija, • od novèanih kazni izreèenih zagaðivaèima u prekršajnim postupcima i • zamjene meðunarodnih dugova u svrhu provedbe programa zaštite voda. X. Fizièke i pravne osobe zadužene za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i odgovornost Za provedbu ovog Plana zadužuju se: • Državna uprava za vode, • Hrvatske vode, • fizièke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti oneèišæuju ili mogu zagaditi vode, • osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost. 1. Državna uprava za vode nadležna je za: • inspekcijski i upravni nadzor nad provedbom ovog Plana i usklaðenosti svakog županijskog plana za zaštitu voda s ovim Planom, • koordinaciju provedbe meðunarodnih obveza koje su obuhvaæene ovim Planom, • provedbu potrebnih istraživanja kakvoæe voda i mora na temelju preuzetih meðunarodnih obveza, posebnih istraživanja voda i mora vezano uz promjene kakvoæe zbog utjecaja otpadnih i drugih voda s kopna, • provedbu mjera na zaštiti voda koje se financiraju iz državnog proraèuna Republike Hrvatske, • davanje potrebnih naputaka bitnih za provedbu ovog Plana, • izradu izvještaja Vladi Republike Hrvatske o provedbi Plana. 2. Hrvatske vode nadležne su za: • razradu mjera zaštite i izradu provedbenih mjera za zaštitu voda, • izradu financijskih planova, • izradu operativnih planova za sluèaj izvanrednih i iznenadnih zagaðenja voda, • prikupljanje i obradu podataka dobivenih ispitivanjem kakvoæe voda i dostavu izvještaja o stanju kakvoæe voda u Državnu upravu za vode najmanje jednom godišnje, odnosno prema potrebi, • davanje prijedloga za izmjene ili dopune programa ispitivanja kakvoæe voda, • stalno praæenje uèinkovitosti mjera predviðenih Planom i dostavu izvještaja Državnoj upravi za vode, najmanje jednom godišnje uz prijedloge izmjena ili dopuna mjera, • osiguranje stalnog struènog nadzora nad radom objekata za zaštitu voda, a o nepravilnostima u radu tih objekata izvješæuju Državnu vodopravnu inspekciju. 3. Fizièke i pravne osobe koje obavljanjem djelatnosti oneèišæuju ili mogu zagaditi vode su zadužene za: • izradu plana provedbenih mjera kojim æe se razraditi mjere utvrðene ovim Planom kao i financijski plan za njihovu provedbu, • izradu operativnog plana za provedbu mjera u sluèajevima izvanrednog i iznenadnog zagaðenja, • razvoj programa osposobljavanja za voditelje tehnoloških pogona i procesa, poradi promicanja gospodarenja vodama, • razradu projekata ulaganja za prijelaz na bolje tehnologije proizvodnje. 4. Osobe koje obavljaju djelatnost odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda dužne su: • izraditi plan provedbenih mjera i operativni plan u skladu s ovim Planom, • razraditi planove razvoja sustava javne odvodnje u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda, • obavljati stalni nadzor nad svim korisnicima koji ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje i podnositi prijave vodopravnoj inspekciji, ako ispuštanja otpadnih voda nisu u skladu s vodopravnom dozvolom ili Odlukom o odvodnji otpadnih voda, • obavljati stalni nadzor nad kakvoæom otpadne vode prije ispuštanja iz sustava javne odvodnje u prirodni prijemnik i skrbiti, da kakvoæa otpadne vode bude u skladu s uvjetima iz vodopravne dozvole. 5. Odgovorne osobe za provedbu ovog Plana iz toèke X. podtoèke 1., 2., 3. i 4. su: • ravnatelj Državne uprave za vode, • generalni direktor Hrvatskih voda, odnosno osoba odreðena provedbenim i operativnim planom iz ovog Plana toèke VI. e) podtoèke 5. i toèke VII. b) podtoèke 6.4., • direktor pravne osobe ili osoba navedena u planu provedbenih mjera i operativnom planu iz ovog Plana toèke VI. e) podtoèke 5. i toèke VII. b) podtoèke 6.2., • fizièka osoba koja samostalno obavlja djelatnost zadužena je prema Planu izraditi provedbeni plan mjera i operativni plan. 6. U sluèaju da se provedbeni planovi, operativni planovi kao i druge mjere ne primjenjuju u skladu s ovim Planom, odgovorne osobe su dužne poduzeti zakonom propisane radnje radi ostvarenja ciljeva Plana. PRILOG D-1. Program ispitivanja kakvoæe voda na prekograniènim vodama na osnovi potpisanog Sporazuma o vodnogospodarskim odnosima izmeðu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Maðarske Osnova za program Sporazum o vodnogospodarskim odnosima ispitivanja izmeðu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Maðarske, ("Narodne novine Meðunarodni ugovori" br. 10/94) Mjesta ispitivanja kakvoæe voda: rijeka Dunav Državna granica, maðarska strana - Mohaè, na 1433. rkm Državna granica, hrvatska strana - Batina, na 1424. rkm rijeka Mura Gorièan-Letenje, s mosta-matica rijeka Drava Botovo-Ortiloš, s mosta-matica rijeka Drava Terezino Polje-Barè, od 1999. god. rijeka Drava Donji Miholjac-Dravosabolè, s mosta: desna obala sredina lijeva obala Mjesto radioloških ispitivanja rijeka Dunav Državna granica, maðarska strana - Mohaè, na 1433. rkm desna obala, sredina, lijeva obala, uzima se voda, sediment, obraštaj i riba Državna granica, hrvatska strana - Batina na 1424. rkm Uèestalost uzorkova- obavlja se dvanaest puta godišnje nja za kakvoæu voda na rijekama Muri i ponavlja se u èetiri tromjeseèna ciklusa Dravi - u prvom mjesecu hrvatska strana obavlja uzorkovanje i ispitivanje, u drugom mjesecu maðarska strana obavlja uzorkovanje i ispitivanje u treæem mjesecu uzorkovanja su zajednièka, a svaka strana posebno obavlja ispitivanja. na rijeci Dunav - od 1998. godine obavlja se uzorkovanje naizmjence èetiri puta na maðarskoj strani, èetiri puta na hrvatskoj strani, dva puta zajednièki uzorkovanje na hrvatskoj strani i dva puta zajednièki uzorkovanje na ma ðarskoj strani, a svaka strana obavlja ispitivanja posebno Uèestalost uzorkova- obavlja se šest puta godišnje nja za radiološka ispitivanja na rijeci Dunav - od 1998. uzorkovanje se obavlja 2 puta i to svaka strana na svojoj strani, a jedno zajednièko uzorkovanje æe biti jednom na hrvatskoj strani i jednom na maðarskoj strani. Pokazatelji ispitivanja kakvoæe voda Na rijekama Muri i programom su obuhvaæeni: Dravi fizikalno-kemijski pokazatelji, hranjive tvari, metali i metaloidi organski spojevi (pesticidi) mikrobiološki pokazatelji biološki pokazatelji Na rijeci Dunavu programom su obuhvaæeni svi prethodni pokazatelji i radiološki pokazatelji napomena: Pojedine pokazatelje ispitivanja kakvoæe vode utvrðuje Stalna hrvatsko-maðarska komisija za vodnogospodarstvo Sudionici u izvršenju programa O izvršenju programa - Državna uprava za vode se brine i nadležna je: Ispitivanja obavljaju: Hrvatske vode, Glavni vodnogospodarski laboratorij u suradnji s Ovlaštenim laboratorijima koji imaju provedena domaæa i meðunarodna poredbena ispitivanja Sredstva potrebna za Sredstva se osiguravaju u Državnom proraèunu izvršenje Programa i Republike Hrvatske i iznose: njihovo osiguranje 480.000,00 kn PRILOG D-1. Program ispitivanja kakvoæe voda na prekograniènim vodama na osnovi potpisanog Ugovora izmeðu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o ureðenju vodnogospodarskih odnosa Osnova za program Ugovor izmeðu Vlade Republike Hrvatske i ispitivanja Vlade Republike Slovenije o ureðenju vodnogospodarskih odnosa (1/2Narodne novineR - Meðunarodni ugovori br. 10/97) Mjesta ispitivanja kakvoæe voda: rijeka Mura Mursko Središæe (most) rijeka Drava Ormož (most) Dodatna ispitivanja na staroj Dravi poslije Ormoža rijeka Sutla Harmica - Dobova (granièni prijelaz) rijeka Kupa Kamanje (most nizvodno) rijeka Dragonja Dragonja - Kaštela (most) Uèestalost uzorkova- obavlja se dvanaest puta godišnje nja za kakvoæu voda na rijekama: Muri, ponavlja se u èetiri tromjeseèna ciklusa Dravi, Savi i Kupi - u prvom mjesecu hrvatska strana obavlja uzorkovanje i ispitivanje, u drugom mjesecu slovenska strana obavlja uzorkovanje i ispitivanje u treæem mjesecu uzorkovanja su zajednièka, a svaka strana posebno obavlja ispitivanja. Uèestalost uzorkova- obavlja se èetiri puta godišnje nja za kakvoæu voda na rijekama: Sutla, - u prvom mjesecu hrvatska strana obavlja Èabranka i Dragonja uzorkovanje i ispitivanje u petom mjesecu uzorkovanja su zajednièka, a svaka strana posebno obavlja ispitivanja u osmom mjesecu uzorkovanja su zajednièka, a svaka strana posebno obavlja ispitivanja u jedanaestom mjesecu slovenska strana obavlja uzorkovanje i ispitivanje Pokazatelji ispitivanja kada je uzorkovanje dvanaest puta godišnje kakvoæe voda Na rijekama: Muri, programom su obuhvaæeni: Dravi, Savi i Kupi fizikalno-kemijski pokazatelji, hranjive tvari, metali i metaloidi, organski spojevi (pesticidi), mikrobiološki pokazatelji (dva puta godišnje), biološki pokazatelji (dva puta godišnje), radioaktivnost (èetiri puta godišnje, samo na Savi). Pokazatelji ispitivanja kada je uzorkovanje èetiri puta godišnje kakvoæe voda Na rijekama: Sutla, programom su obuhvaæeni: Èabranka i Dragonja fizikalno-kemijski pokazatelji, hranjive tvari, metali i metaloidi, organski spojevi (pesticidi), mikrobiološki pokazatelji (dva puta godišnje), biološki pokazatelji (dva puta godišnje) Sudionici u izvršenju programa O izvršenju programa - Državna uprava za vode se brine i nadležna je: Ispitivanja obavljaju: Hrvatske vode, Glavni vodnogospodarski laboratorij u suradnji s Ovlaštenim laboratorijima koji imaju provedena domaæa i meðunarodna poredbena ispitivanja Sredstva potrebna za Sredstva se osiguravaju u Državnom proraèunu izvršenje Programa i Republike Hrvatske i iznose: njihovo osiguranje 680.000,00 kn PRILOG D-2 KATEGORIZACIJA VODA Prirodni prijemnici Dijelovi vodotoka ili podruèja za Kategorija koja se utvrðuje kategorija vode 1 2 3 A. - VRLO OSJETLJIVA - podzemne vode koje se PODRUÈJA koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu 1 gorski potoci do naselja 1 vodotoci na kraškim podruè jima do naselja 1 vode u nacionalnim parkovima i parkovima prirode 1 B. - MEÐUDRŽAVNE VODE Dunav II Karašica (Baranja) II Karašica kanal (Baranja) II Borza II Hatvan II Travnik II Drava II Dombo II "dalica II Izidorijus II Zajza II Mura II Zelena II Pritok Trnave (Dravske) II Sava - granica Slovenije do Zagreba II od Zagreba do Siska III od Siska do granice SRJ II Bosut - do ušæa u Bið II od ušæa u Bið do granice SRJ III Studva II Smogva II Ilinaèki-Boris-Granièni Ilnici-Šidski II Lipa II Una - izvor - Martin Brod I granica BiH - ušæe u Savu II Èabranka - izvor - Èabar I Èabar do ušæa II Kupa - izvor - Metlika I Metlika - ušæe Korane II Glina - izvor Topusko I Topusko - ušæe u Kupu II Glinica II Maðarac II Podzvidska II Grabarska s pritokom II Šiljkovaèa s pritokom II Vidovska II Velika Ja"a II Korana - od Plitvièkih jezera do Slunja I od Slunja do Kupe II Bregana - od izvora do Bregane I od Bregane do ušæa u Savu II Sutla - od izvora do Klanjca I od Klanjca do ušæa u Savu II Dragonja II Butišnica II Mraèaj II Neretva - od granice BiH do mora II Konavoštica II Sustav "Baæinska jezera - Rastok" II Sustav "Trebižat Vrljika - Rièica" II C. - OSTALE DRŽAVNE VODE Vuka - od ceste Ðakovo - Osijek II Vuèica - ušæe potoka Marjanac II Karašica - ušæe Branjinske rijeke II Bednja - cesta Ivanec - Varaždin II Spaèva - ušæe Brižnice II Bið - cesta V. Kopanica - Ðakovo II Orljava - ušæe Orljavice II Lond"a - do ceste Èaglin II Ilova - Ustava Ulovac III Pakra - cesta Brusnik - Kusonje II Pakra od ušæa Ilove III Èesma - cesta Èazma - Narta Bjelovar II Glogovnica - cesta Vrbovec - Bjelovar II Sunja - cesta Sunja - Kostajnica II Kupèina - cesta Jastrebarsko - Karlovac II Dobra - cesta Vrbovsko - Mrkopalj II Krapina - cesta Konjšæina - Zlatar II Odra - sifon na odteretnom kanalu II Mrežnica - cesta Generalski stol Perjašica II Mirna - cesta Pazin - Buzet II Raša - cesta Pazin - Potpiæan II Lika - ušæe Glamošèice II Gacka - cesta Otoèac - Lièko Lešæe II Zrmanja - cesta Graèac - Knin II Krka - Željeznièki most u Kninu II Cetina - brana akumulacije Peruèa II D. - SPOJNI, OTERETNI I OBODNI KANALI Oteretni kanal Lonja - Strug II Oteretni kanal Kupa - Kupa II Oteretni kanal Sava - Odra II Spojni kanal Zelina - Lonja Glogovnica - Èesma II Obodni kanal Bið polje (zapad) II Obodni kanal Krak II Obodni kanal Jelas polje (istoèni) II Obodni kanal Jelas polje (zapadni) II Obodni kanal Orljava - Ad"amovka II Obodni kanal Kupèina II Obodni kanal Županijski II Spojni kanal Karašica - Drava II Obodni kanal Koševo - Vrbovci II Obodni kanal Cetine (desni) II Oteretni kanal Mala Neretva II E. - PRIRODNA JEZERA Trakošæansko jezero II Plitvièka jezera I Jezero Vrana - Cres I Jezera i slapovi rijeke Krke I Vransko jezero (kod Biograda) II Baæinska jezera II F. - AKUMULACIJE Akumulacija "Petnja" II Akumulacija "Baèica" II Akumulacija "Pakra" II Akumulacija "Sutlansko jezero" II Akumulacija "Borovik" II Akumulacija "Lapovac II" II Akumulacija "Letaj" II "Akumulacija "Butoniga" II Akumulacija "Baštica" II Akumulacija "Rièice" II Akumulacija "Njivice" II Akumulacija "Ponikve" II Akumulacija "Dubrava" II Akumulacija "Èakovec" II Akumulacija "Vara"din" II Akumulacija "Tribalj" II Akumulacija "Bajer" II Akumulacija "Lokve" II Akumulacija "Lepenica" II Akumulacija "Krušèica" II Akumulacija "Razovac" II Akumulacija "Pranèeviæi" II Akumulacija "Ðale" II Akumulacija "Peruèa" II Retencije II G. - MORE More u zoni utjecaja ispuštanja Podruèje izvan kruga oko difuzo otpadnih voda s kopna ra ispusta, radiusa 300 m. II* More u posebno štiæenim i vrlo osjetljivim podruèjima I* * Odnosi se na kategorizaciju voda mora koju }e izraditi Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša s Ministarstvom pomorstva prometa i veza, a u suradnji s Državnom upravom za vode i to do 31. prosinca 1999. godine. Kategorizacija voda mora bit }e objavljena u "Narodnim novinama" kao dopuna Priloga D-2. PRILOG D-4. USTROJ I ZADATAK GLAVNOG MEÐUNARODNOG CENTRA ZA UZBUNJIVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U ZAGREBU - PIAC 07 Funkcijske jedinice Ukljuèene Glavna Glavnog meðunarodnog Sjedišta jedinica institucije u zadaæa centra PIAC 07 jedinicu jedinice Ministarstvo obrane, Ministarstvo obrane - Izvješæivanje o Odjel za sustav motrenja i Sektor za komunikacije i iznenadnom zagaðenju obavješæivanja informacijsku tehnologiju, u slivu Dunava Komunikacijska Adresa: Opatièka 1, Odjel za sustav motrenja i jedinica - CU 10000 Zagreb obavješæivanja. (Communication Unit) Tel.: (01) 48 11 995, 48 11 994 Faks: (01) 45 51 511 Osoba za kontakte: Boris Kržiæ E-mail: bkrzic@zvonimir.mor.tel.hr Hrvatske vode Zagreb - Hrvatske vode Zagreb, Sektor zaštite voda i mora od Adresa: Ul. grada Vukovara 220, zagaðenja, Ekspertna jedinica - EU 10000 Zagreb Službe za zaštitu voda u Struèna prosudba (Expert Unit) vodnogospodarskim odjelima, moguæih posljedica Tel.: (01) 63 07 333, 63 07 539 Glavni vodnogospodarski iznenadnog zagaðenja Faks: (01) 61 51 794 laboratorij, Mob.: 098 352 388 - Državni hidrometeorološki zavod, Osoba za kontakte: Nena Hak - Institut "Ruðer Boškoviæ" E-mail: nenahak@voda.hr Zagreb (Ovlašteni referentni laboratorij), INA Zagreb - (Operativno informativni centar - baza podataka). Državna uprava za vode - Državna uprava za vode Zagreb Odjel državne vodopravne inspekcije, Adresa: Ul. grada Vukovara 220 - Odjel gospodarenja vodama 10000 Zagreb Odsjek zaštite voda, Državna uprava za zaštitu Tel.: (01) 61 51 820, 63 07 333 prirode i okoliša, Jedinica za donošenje Faks.: (01) 61 51 821 Ministarstvo obrane - Odluèivanje o odluka - DU Sektor za komunikacije i poduzimanju potrebnih (Decision Making Unit) Osoba za kontakte: Željko Makviæ informacijsku tehnologiju, mjera E-mail: du.vode@zg.tel.hr Ministarstvo unutarnjih poslova, Odgovorna osoba za Ministarstvo vanjskih poslova, koordiniranje Ministarstvo zdravstva, rada PIAC 07 Hrvatska: Nacionalni savjet za akcidentalna stanja, Borivoj Glumbiæ: Tel.: 043 334 838 - Državni hidrometeorološki Faks: 043 334 828 zavod, E-mail: vgiilova@bj.tel.hr - Hrvatske vode. Zlatko Ledecki: zamjenik Tel.: (01) 63 07 326 Faks: (01) 61 51 821 E-mail: du.vode@zg.tel.hr@ PRILOG D-5 UREÐAJI ZA PROÈIŠÆAVANJE VEÆI OD 50.000 ES Velièina Procjena potreb Županija Grad Prirodni objekta Stupanj Stupanj nih fin. sred prijemnik (ESx103) èišæenja izgraðenosti stava (106 kn) 1 2 3 4 5 6 7 Vukovarsko- Vinkovci Bosut 63 III. 166,32 srijemska Županja Sava 70 II. 131,60 Brodsko-posavskaSlavonski Brod Sava 80 II. 147,20 Bjelovarsko- Daruvar Toplica 50 III. II. (50%) 84,00 bilogorska Bjelovar Èesma 230 III. II. (43%) 276,00 Koprivnièko- Koprivnica Drava 70 III. I. (30%) 150,00 križevaèka Karlovaèka Karlovac-D. ResaKupa 80 II. 120,00 Kutina Lonja 50 III. 136,00 Sisaèko- Petrinja Kupa 70 II. 131,60 moslavaèka Sisak Sava 70 II. 105,00 Grad Zagreb Zagreb Sava 1500 II. 1600,00 Zagrebaèka Zaprešiæ Krapina 70 II. 105,00 Zagorsko- Stubica-Zabok- Krapina 50 II. 75,00 krapinska Oroslavje Vukovarsko- Vukovar Dunav 85 II. 153,00 srijemska Osjeèko- Osijek Drava 794 II. 889,28 baranjska Donji Miholjac Drava 65 II. 124,80 Varaždinska Varaždin Drava 130 II. II. (30%) 145,60 Meðimurska Èakovec Trnava 75 III. 189,00 Poreè More 105 II. I. (100%) 144,48 Istarska Rovinj More 66 II. I. (25%) 120,38 Pula More 140 II. I. (40%) 206,00 Primorsko- Rijeka More 540 II. I. (40%) 576,28 goranska Zadarska Zadar More 160 II. 243,20 Knin 50 II. 102,00 Šibenska Šibenik More 120 II. 196,80 Sinj Cetina 50 II. 102,00 Splitsko- Split-Solin dalmatinska Kaštela More 504 II. 584,64 Trogir More 75 II. 189,00 Dubrovaèko- Dubrovnik More 125 II. I. (80%) 172,20 neretvanska Svekoliko: 7.600,38 E. OSTALE PRIJELAZNE I ZAKLJUÈNE ODREDBE XI. Ravnatelj državne uprave za vode raspisat æe natjeèaj i izvršiti odabir onih struèno i tehnièki osposobljenih fizièkih i pravnih osoba, za koje se po tehnièkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim uvjetima iz natjeèaja može zakljuèiti da su najpodobniji za otklanjanje posljedica nastalih u sluèajevima iznenadnog zagaðenja. Popis izabranih fizièkih i pravnih osoba objavit æe se u "Narodnim novinama". XII. Ovlašæuje se ravnatelj Državne uprave za vode da odlukama može obavljati pojedinaène izmjene i dopune Priloga D-1 ovome Planu, u skladu sa zakljuècima stalnih komisija imenovanih za provedbu ugovora o vodnogospodarskim odnosima sa susjednim državama. Odluke o izmjenama i dopunama objavit æe se u "Narodnim novinama". XIII. Ovaj Plan objavit æe se u "Narodnim novinama". Klasa: 351-02/98-01/11 Urbroj: 5030114-98-1 Zagreb, 14. sijeènja 1999. Predsjednik mr. Zlatko Mateša, v. r.