Law on Islands

HRVATSKI SABOR 2287 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O OTOCIMA Proglašavam Zakon o otocima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. studenoga 2018. Klasa: 011-01/18-01/132 Urbroj: 71-06-01/1-18-2 Zagreb, 26. studenoga 2018. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r. ZAKON O OTOCIMA DIO PRVI UVODNE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića u Jadranskom moru te poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci), određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora �nanciranja. Članak 2. Poluotok Pelješac u smislu ovoga Zakona ima status otoka. Interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka Članak 3. S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti. Otoci kao područja s razvojnim posebnostima Članak 4. NN 116/2018 (21.12.2018.), Zakon o otocima Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja. Značenje pojmova Članak 5. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. otok prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine veće od 1 km2 2. otočić prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km2 do 1 km2 3. hrid prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, vidljiv iznad površine mora 4. greben prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, povremeno potopljen ispod površine mora 5. Registar otoka – jedinstveni registar otoka, otočića i hridi u kojem su oni klasi�cirani po vanjskim obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji) 6. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom 7. otočani hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu 8. obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci 9. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava 10. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku 11. otoci sa speci�čnim položajem – otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku 12. otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima 13. otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike 14. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac 15. pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pritom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu 16. čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način 17. kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru 18. Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značenja 19. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske 20. otočni koordinator – �zička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka 21. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, radi učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave 22. otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva de�niranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od važnosti za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a 23. otočni poslodavci – �zičke osobe – obrtnici, trgovac pojedinac i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu. DIO DRUGI HRVATSKO OTOČJE Otoci, otočići, hridi i grebeni Članak 6. (1) Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske. (2) Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona. (3) Ministarstvo ustrojava i vodi Registar otoka. (4) Metodologiju ustrojavanja i vođenja Registra otoka pravilnikom propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar). Razvrstavanje otoka Članak 7. U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom, kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom otoci se razvrstavaju prema: a. geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti b. udaljenosti od kopna c. speci�čnom položaju. Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti Članak 8. (1) Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave na sedam područja: I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica) i Veli Brijun II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornat VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac. (2) Područjima iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovoga članka. Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna Članak 9. (1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na: 1. pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna 2. kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna 3. priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu 4. premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom. (2) Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornat, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo, Prežba i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima. (3) Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet, Vrnik i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima. (4) Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima. (5) Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac. (6) Za svaku pojedinu skupinu otoka iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program u skladu s potrebama svake pojedine skupine otoka proizašlih zbog njihove udaljenosti od kopna. (7) Pri donošenju Programa iz stavka 6. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode. Otoci sa specifičnim položajem Članak 10. (1) Otoci i dijelovi otoka sa speci�čnim položajem su: Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres – dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornat i Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo – dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo – dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Svetac / Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Budikovac Veli (u sastavu Grada Visa); Prežba i Sušac (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika). (2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz speci�čnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze. (3) Pri donošenju Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode. Otočna urbana područja Članak 11. (1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja. (2) Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta. (3) Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela. (4) Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona. DIO TREĆI RAZVIJENOST OTOKA POGLAVLJE I. OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI Vrednovanje razvijenosti otoka na temelju otočnih razvojnih pokazatelja Članak 12. (1) Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka vrednuje se otočnim razvojnim pokazateljima. (2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja. (3) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine. (4) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo. (5) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija potrebne za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka. (6) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (7) Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja razvijenosti otoka propisuje ministar pravilnikom. Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima Članak 13. (1) Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u: – I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci – II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci – III. skupinu koju čine razvijeni otoci. (2) Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci. (3) Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti. (4) Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja razvijenosti otoka iz članka 12. ovoga Zakona. Otočno prioritetno područje Članak 14. (1) Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te radi �zičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka ustrojavaju se otočna prioritetna područja. (2) U otočno prioritetno područje svrstavaju se pučinski otoci iz članka 9. stavka 2., otoci sa speci�čnim položajem i otoci I. skupine iz članka 13. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona. (3) Strateški ciljevi razvoja otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka i planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona. POGLAVLJE II. PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA Otoci u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela Članak 15. (1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjera i aktivnosti te raspoloživim �nancijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovu učinku na razvoj otoka, uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. (2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima Članak 16. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. DIO ČETVRTI INSTITUCIONALNI OKVIR Nositelj otočne politike Članak 17. Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja. Otočno vijeće Članak 18. (1) Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo. (2) Otočno vijeće čine: a) predstavnici Hrvatskoga sabora b) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela c) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka d) otočni koordinatori e) predstavnici otočnih razvojnih dionika f) predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem. (3) Ministar predsjeda radom Otočnog vijeća. (4) Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 27. ovoga Zakona. (5) Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu. (6) Za svoj rad u Otočnom vijeću članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu. (7) Administrativno-stručne poslove Otočnog vijeća obavlja Ministarstvo. (8) Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom. Otočni koordinatori Članak 19. (1) Otočni koordinator je �zička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. (2) Otočni koordinator obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je nadležan regionalni koordinator. (3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinator za otočno područje obavlja sljedeće poslove: 1. surađuje s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka 2. obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke za jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata 3. sudjeluje u radu Otočnog vijeća 4. obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu. (4) Prethodnu suglasnost regionalnom koordinatoru za zasnivanje radnog odnosa otočnog koordinatora daje Ministarstvo. (5) Nadzor nad radom otočnih koordinatora provodi Ministarstvo. (6) Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 3. točke 2. ovoga članka. (7) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem �nanciranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će sporazumom. (8) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar. DIO PETI CILJEVI RAZVOJA OTOKA Održivi razvoj otoka Članak 20. (1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene. (2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi. Katastar i zemljišne knjige na otocima Članak 21. (1) Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetnim i od strateškog značenja. (2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležna tijela u skladu s posebnim propisima. (3) Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a izrađuju ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Državna geodetska uprava. Pametni otok Članak 22. (1) Ovim Zakonom potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su: 1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini 2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele 3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 4. promicanje održive mobilnosti na otocima 5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima 6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva 7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka 8. diverzi�ciranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti 9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana 10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima. (2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za �nanciranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela. (3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima. Poticanje zadrugarstva na otocima Članak 23. (1) Ministar nadležan za poduzetništvo donosi Program poticanja zadružnog poduzetništva za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju i na području otoka, a koji uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi ministarstvo nadležno za poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom i drugim tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo dodjeljuje �nancijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovoga članka. (3) Sredstva za ostvarivanje �nancijske potpore iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za zadružno poduzetništvo. Poticanje razvoja civilnog društva na otocima Članak 24. (1) U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje. (2) Ministar donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a koji uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo. (3) Ministarstvo dodjeljuje �nancijske potpore organizacijama civilnog društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovoga članaka. (4) Sredstva za ostvarivanje �nancijske potpore iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacijama civilnog društva iz stavka 2. ovoga članka. (5) Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar. DIO ŠESTI PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE Nacionalni plan razvoja otoka Članak 25. (1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan). (2) Nacionalni plan de�nira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka. (3) Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja: a) prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz) b) vodoopskrba i odvodnja c) gospodarski razvoj i poduzetništvo d) demografska obnova e) poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo f) gospodarenje otpadom g) zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine h) elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina i) zaštita prirode i okoliša j) kultura i očuvanje kulturne baštine k) predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost l) čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama m) socijalna skrb n) razvoj civilnog društva o) turizam p) stambeno zbrinjavanje r) zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića. (4) Programska područja Nacionalnog plana u najvećoj će mogućoj mjeri slijediti odrednice Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona. (5) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela. (6) Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina. (7) Nacionalni plan mora biti usklađen s dokumentima prostornog uređenja. Plan razvoja otoka Članak 26. (1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na otoku s jednom jedinicom lokalne samouprave odnosno sporazumno sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave donose plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: plan razvoja otoka). (2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja otoka. (3) Za otoke sa speci�čnim položajem plan razvoja otoka ili otočne skupine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojoj otok teritorijalno pripada. (4) Plan razvoja otoka izrađuje se u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona i obvezna je osnova za �nanciranje razvojnih programa i projekata iz sredstava fondova Europske unije i drugih izvora �nanciranja. (5) Plan razvoja otoka izrađuje se i donosi za razdoblje od sedam godina. (6) Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog plana razvoja otoka osigurat će: jednu trećinu Ministarstvo, jednu trećinu jedinica područne (regionalne) samouprave i jednu trećinu jedinica/jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga članka. (7) Metodologiju i postupak izrade planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom. Otočni godišnji program Članak 27. (1) Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine, a vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona, te izvore njihova �nanciranja. (2) Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu. Razvojni sporazum Članak 28. (1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske. (2) Razvojnim sporazumom iz stavka 1. ovoga članaka usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu. DIO SEDMI OTOČNA PRAVA POGLAVLJE I. PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa Članak 29. (1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizira se, usklađuje i unapređuje kao sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza. (2) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini �nanciranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuju se Nacionalnim planom. Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz Članak 30. (1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima. (2) Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) u skladu sa zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet. (3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka i visina povlastice, uspostava informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovoga članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objava redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza uređuju se zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet. Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz Članak 31. (1) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave. (2) Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana: – djeca do navršene osme godine života – učenici i studenti – umirovljenici – stariji od 65 godina – osobe s invaliditetom i osoba koja je u pratnji osobe s invaliditetom. (3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju: – učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku – korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima. (4) Osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka koje ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza. (5) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i osobama s invaliditetom iz stavka 4. ovoga članka. (6) Visinu i način ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom. Pravo na povlašteni prijelaz mosta Članak 32. (1) Otočani te �zičke osobe – obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju cestarinu. (2) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom. (3) Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta propisuje pravilnikom ministar nadležan za pomorstvo i promet, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za �nancije i ministra. POGLAVLJE II. VODA ZA LJUDSKU POTROŠNJU Opskrba vodom za ljudsku potrošnju na otocima Članak 33. (1) Radi poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe opskrba vodom za ljudsku potrošnju osigurava se u skladu s ovim Zakonom. (2) Isporučitelj vodne usluge dužan je isporučivati vodu za ljudsku potrošnju plovilima vodonoscima (u daljnjem tekstu: vodonosci) i/ili autocisternama za otočna naselja ili dijelove otočnih naselja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Otočaninu, stanovniku naselja iz stavka 1. ovoga članka osigurava se opskrba vodom za ljudsku potrošnju u količini do najviše 45 m3 godišnje odnosno do najviše 5 m3 mjesečno, po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje. (4) Fizičkoj i pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost u naselju iz stavka 1. ovoga članka isporučuje se voda za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni do maksimalno 50 % razlike između stvarne cijene vode i cijene vode koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje. (5) Visina cijene isporučene vode iz stavka 3. ovoga članka koju plaćaju socijalno ugroženi otočani ne može biti viša od one određene odredbama zakona kojim se uređuje javna vodoopskrba. (6) Ministarstvo će su�nancirati troškove prijevoza vodonoscem i autocisternom jednom mjesečno za korisnike iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka u visini ukupnih troškova, a za korisnike iz stavka 5. ovoga članka i razliku do pune cijene vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje. (7) Odredbe ovoga članka provode se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka. (8) Uvjeti isporuke vode za ljudsku potrošnju vodonoscem i autocisternom na otocima određuju se općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga koje u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna vodoopskrba donosi isporučitelj vodnih usluga. (9) Ministar će pravilnikom propisati način ostvarivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode. POGLAVLJE III. EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA Otočna iskaznica Članak 34. (1) Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autenti�kacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa. (2) Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona te nadzor nad korištenjem �nancijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona. (3) Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva. DIO OSMI GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA Poticanje djelatnosti od važnosti za gospodarski razvoj otoka Članak 35. (1) Djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka koje podupire država poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnim naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom »Hrvatski otočni proizvod«; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; tradicijski ribolov; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi, uvažavajući odredbe donesene posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša te mjere iz relevantnih strateških dokumenata; eksploatacija mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine; djelatnost socijalne skrbi i zdravstva; djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona i druge djelatnosti de�nirane Nacionalnim planom. (2) Djelatnosti navedene u stavku 1. ovoga članka planiraju se i provode sukladno uvjetima i ograničenjima određenim posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i prirode i drugim propisima. Hrvatski otočni proizvod Članak 36. (1) Ministarstvo je nositelj programa »Hrvatski otočni proizvod«. (2) Cilj je programa »Hrvatski otočni proizvod« poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine. (3) Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete »Hrvatski otočni proizvod« otočnim proizvodima te baštini koja čuva otočnu tradiciju i identitet iz stavka 2. u skladu s programom iz stavka 1. ovoga članka. (4) Način provođenja mjera i aktivnosti programa »Hrvatski otočni proizvod« propisuje ministar pravilnikom. Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima Članak 37. (1) Otočni poslodavci jednom godišnje mogu ostvariti pravo na potpore za djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka iz članka 35. ovoga Zakona. (2) Potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se otočnim poslodavcima u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta. (3) Visina potpora dodjeljuje se sukladno razvrstavanju otoka iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Visine potpora za otočne poslodavce koji obavljaju svoju djelatnost na otocima iz članka 13. ovoga Zakona iznose: I. skupina otoka – 100 %-tni iznos potpora II. skupina otoka – 75 %-tni iznos potpora III. skupina otoka – 45 %-tni iznos potpora. (5) Financijska sredstva za potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva. (6) Način ostvarivanja prava na potpore iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom u skladu s važećim propisima o državnim potporama. Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima Članak 38. (1) Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine na otocima se zabranjuje uvođenje te se može dozvoliti uklanjanje svih životinjskih vrsta koje su de�nirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom. (2) Jedinice područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje izvješćuju Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima. Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima Članak 39. Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s prostornim planovima. Gospodarenje otpadom na otocima Članak 40. (1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost su�nancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (2) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost su�nancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog ili područnog (regionalnog) interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.). Davanje kredita otočnim ulagačima uz povlaštene uvjete Članak 41. Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim programima kreditiranja uz povlaštene uvjete može poticati ulaganja pravnih osoba, obrtnika i ostalih �zičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost koje na otocima započinju ili proširuju djelatnost određenu člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona. DIO DEVETI PRAVO PRVOKUPA Pravo prvokupa Republike Hrvatske Članak 42. (1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima de�niranim u Državnom programu zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora koji donosi Vlada Republike Hrvatske. (2) Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske. (3) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi iz stavka 2. ovoga članka navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije. (4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima, kao i u postupcima stjecanja �ducijalnog vlasništva. (5) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red. (6) Ako vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 1. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku, sukladno posebnom propisu, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske. (7) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude. (8) Ako istekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena. (9) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 6. ovoga članka kojom prihvaća ponudu iz stavka 3. ili stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove �nancija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i prometa te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. (10) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 9. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka. (11) Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva. Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Članak 43. (1) Ako ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona ne bude prihvaćena u roku iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu pod istim uvjetima jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana. (2) Ako istekom roka iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da jedinica područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana. (4) Ako istekom roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena. (5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red. (6) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona. Nedopuštenost prodaje Članak 44. (1) Nekretnina iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu. (2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka. Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Članak 45. (1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima i otočićima. (2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa. DIO DESETI PROVEDBA ZAKONA Izvješćivanje Članak 46. Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovoga Zakona. Nadzor Članak 47. (1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim zakonom. (2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. DIO JEDANAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Izvršenje zabilježbe Članak 48. (1) Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda, po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva, na temelju članka 42. stavka 1. i članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, provest će upis uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbu zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske. (2) Na traženje nadležnog državnog odvjetništva Državna geodetska uprava dostavit će dokumentaciju potrebnu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka. (3) U svrhu izvršenja zabilježbe odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava po potrebi će izvršiti tehničku reambulaciju ili katastarsku izmjeru na otocima iz članka 42 stavka 1. ovoga Zakona. (4) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih ovim člankom osiguravaju se u državnom proračunu ili drugim izvorima. Donošenje provedbenih propisa, planova i programa Članak 49. (1) Pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 7., članka 31. stavka 6., članka 33. stavka 9., članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 6. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Pravilnik iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za pomorstvo i promet u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Odluku iz članka 19. stavka 8. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske do 31. prosinca 2020. (5) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (7) Program iz članka 23. stavka 1. donijet će ministar nadležan za poduzetništvo u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (8) Program iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (9) Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona donijet će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u roku od 180 dana od dana donošenja Nacionalnog plana razvoja otoka. Provedbeni propisi i programi koji ostaju na snazi Članak 50. Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 49. stavaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći provedbeni propisi i programi doneseni na temelju Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.): – Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (»Narodne novine«, br. 77/06. i 66/07.) – Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (»Narodne novine«, br. 82/07. i 35/11.) – Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (»Narodne novine«, br. 35/11.) – Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (»Narodne novine«, br. 47/07.) – Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine (»Narodne novine«, br. 72/16.) – Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora – Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (»Narodne novine«, br. 7/00.). Članak 51. (1) Razvrstavanje otoka u skupine iz članka 2. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) ostaje na snazi do donošenja odluke iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona. (2) Zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba koje su izvršene na temelju članka 35.b stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) primjenjuju se do izvršenja upisa uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbe zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona. Prestanak važenja propisa Članak 52. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.). Stupanje na snagu Članak 53. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/18-01/123 Zagreb, 21. studenoga 2018. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r. PRILOG 1 POPIS OTOKA I OTOČIĆA Redni broj Naziv otoka/otočića Geografska površina (m2) Podjela otok/otočić Županija Jedinica lokalne samouprave (teritorijalno nadležna za otok/otočić) 1. CRES 405.705.293 otok PGŽ Grad Cres i Grad Mali Lošinj 2. KRK 405.218.994 otok PGŽ Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik 3. BRAČ 395.438.030 otok SDŽ Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan 4. HVAR 297.376.802 otok SDŽ Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj 5. PAG 284.181.553 otok ZŽ i LSŽ Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana 6. KORČULA 271.466.109 otok DNŽ Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka 7. DUGI OTOK 113.305.339 otok ZŽ Općina Sali 8. MLJET 98.015.857 otok DNŽ Općina Mljet 9. VIS 89.721.921 otok SDŽ Grad Komiža i Grad Vis 10. RAB 86.115.120 otok PGŽ Općina Lopar i Grad Rab 11. LOŠINJ 74.366.091 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 12. PAŠMAN 60.110.056 otok ZŽ Općina Pašman i Općina Tkon 13. ŠOLTA 58.176.475 otok SDŽ Općina Šolta 14. UGLJAN 51.049.186 otok ZŽ Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko 15. LASTOVO 40.823.785 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 16. KORNAT 32.463.820 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 17. ČIOVO 28.127.899 otok SDŽ Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir 18. OLIB 26.142.083 otok ZŽ Grad Zadar 19. MOLAT 22.178.022 otok ZŽ Grad Zadar 20. VIR 22.075.764 otok ZŽ Općina Vir 21. MURTER 17.577.982 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati i Općina Tisno 22. UNIJE 16.875.910 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 23. IŽ 16.513.234 otok ZŽ Grad Zadar 24. ŠIPAN 16.223.399 otok DNŽ Grad Dubrovnik 25. SESTRUNJ 15.124.115 otok ZŽ Općina Preko 26. ŽIRJE 15.079.719 otok ŠKŽ Grad Šibenik 27. ŽUT 14.827.419 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 28. SILBA 14.270.576 otok ZŽ Grad Zadar 29. PRVIĆ 12.756.459 otok PGŽ Općina Baška 30. DRVENIK VELI 11.696.248 otok SDŽ Grad Trogir 31. IST 9.734.200 otok ZŽ Grad Zadar 32. PREMUDA 8.665.480 otok ZŽ Grad Zadar 33. PLAVNIK 8.637.122 otok PGŽ Grad Krk 34. MAUN 8.502.796 otok ZŽ Grad Pag 35. ŠĆEDRO 8.367.461 otok SDŽ Općina Jelsa 36. ZLARIN 8.047.620 otok ŠKŽ Grad Šibenik 37. KAPRIJE 7.119.324 otok ŠKŽ Grad Šibenik 38. SV. GRGUR 6.376.875 otok PGŽ Općina Lopar 39. BIŠEVO 5.915.335 otok SDŽ Grad Komiža 40. VELI BRIJUN 5.722.615 otok IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 41. ILOVIK 5.508.490 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 42. SV. KLEMENT 5.275.844 otok SDŽ Grad Hvar 43. DOLIN 4.611.518 otok PGŽ Grad Rab 44. GOLI 4.538.711 otok PGŽ Općina Lopar 45. LOPUD 4.377.318 otok DNŽ Grad Dubrovnik 46. SVETAC / SV. ANDRIJA 4.193.858 otok SDŽ Grad Komiža 47. ZVERINAC 4.177.872 otok ZŽ Općina Sali 48. SUŠAC 4.025.460 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 49. ŠKARDA 3.782.313 otok ZŽ Grad Zadar 50. SUSAK 3.771.587 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 51. RAVA 3.633.862 otok ZŽ Grad Zadar 52. RIVANJ 3.615.315 otok ZŽ Općina Preko 53. DRVENIK MALI 3.427.341 otok SDŽ Grad Trogir 54. KAKAN 3.388.666 otok ŠKŽ Grad Šibenik 55. ZMAJAN 3.300.754 otok ŠKŽ Grad Vodice 56. JAKLJAN 3.066.225 otok DNŽ Grad Dubrovnik 57. PREŽBA 2.809.440 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 58. TIJAT 2.779.724 otok ŠKŽ Grad Vodice 59. PIŠKERA 2.668.046 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 60. ZEČA 2.549.702 otok PGŽ Grad Cres 61. KOLOČEP 2.439.119 otok DNŽ Grad Dubrovnik 62. PRVIĆ (VODICE) 2.407.033 otok ŠKŽ Grad Vodice 63. VRGADA 2.315.344 otok ZŽ Općina Pakoštane 64. LAVDARA 2.272.293 otok ZŽ Općina Sali 65. TUN VELI 2.210.428 otok ZŽ Općina Sali 66. ŠKRDA 2.052.868 otok LSŽ Grad Novalja 67. LEVRNAKA 1.833.883 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 68. SIT 1.770.660 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 69. LAVSA 1.756.113 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 70. KURBA VELA 1.736.793 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 71. MRČARA 1.451.178 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 72. ARTA VELA 1.279.995 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati 73. VELE SRAKANE 1.182.335 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 74. KATINA 1.128.527 otok ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 75. PLANIK 1.091.094 otok ZŽ Grad Zadar 76. MALI BRIJUN 1.074.577 otok IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 77. VELE ORJULE 1.055.151 otok PGŽ Grad Mali Lošinj 78. SMOKVICA VELA 1.054.430 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 79. BADIJA 970.827 otočić DNŽ Grad Korčula 80. SV. PETAR 956.393 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 81. ŽIŽANJ 927.544 otočić ZŽ Općina Tkon 82. OLIPA 902.754 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 83. ŠKULJ 881.017 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 84. GANGARO 793.351 otočić ZŽ Općina Tkon 85. BABAC 787.240 otočić ZŽ Općina Sv. Filip i Jakov 86. KOLUDARC 783.666 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 87. TRAMERKA 745.407 otočić ZŽ Grad Zadar 88. KOPIŠTE 738.726 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 89. SV. MARKO 705.634 otočić PGŽ Općina Omišalj 90. LOKRUM 693.795 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 91. MARINKOVAC 680.662 otočić SDŽ Grad Hvar 92. ŠILO VELO 676.758 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 93. PROIZD 632.042 otočić DNŽ Općina Vela Luka 94. ČEŠVINICA 619.091 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 95. STIPANSKA 618.785 otočić SDŽ Općina Šolta 96. LUNGA 617.814 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 97. MURVENJAK 609.582 otočić ZŽ Općina Pakoštane 98. MALE SRAKANE 605.481 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 99. KOŠARA 579.686 otočić ZŽ Općina Tkon 100. OBONJAN 550.390 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 101. RADELJ 540.362 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 102. ZEČEVO 536.319 otočić ZŽ Općina Vrsi 103. KOBRAVA 520.811 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 104. KRUČICA 474.289 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 105. ARKANĐEL 474.010 otočić SDŽ Općina Marina 106. KURBA MALA 423.344 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 107. MLADINE 414.572 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 108. GLAMOČ 412.582 otočić ZŽ Općina Sali 109. ORUDA 405.646 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 110. ZVIRINOVIK 404.778 otočić DNŽ Općina Blato 111. MANA 395.627 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 112. KRKNATA 391.674 otočić ZŽ Općina Sali 113. ORUD 389.820 otočić SDŽ Grad Trogir 114. ARTA MALA 389.019 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 115. LOGORUN 386.956 otočić ŠKŽ Općina Tribunj 116. ABA VELA 383.042 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 117. KNEŽAK 358.459 otočić ZŽ Grad Zadar 118. OKLJUČ 358.291 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 119. KRAPANJ 356.141 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 120. MASLINOVIK 351.201 otočić ŠKŽ Općina Primošten 121. MIŠJAK VELI 348.666 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 122. TETOVIŠNJAK VELI 348.028 otočić ŠKŽ Općina Tisno 123. KASELA 342.384 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 124. LUPAC 336.302 otočić ŠKŽ Grad Vodice 125. MALE ORJULE 335.780 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 126. GANGAROL 332.103 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 127. OŠLJAK 331.553 otočić ZŽ Općina Preko 128. TRSTENIK 330.186 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 129. MIŠJAK MALI 320.389 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 130. KAMENI ŽAKAN 320.008 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 131. ŠĆITNA 317.853 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 132. BUDIKOVAC VELI 316.748 otočić SDŽ Grad Vis 133. DRVENIK 309.450 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 134. RAVNI ŽAKAN 301.058 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 135. DOBRI 297.313 otočić SDŽ Grad Hvar 136. RUDA 295.908 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 137. STOMORINA 294.692 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 138. LUŠKI 293.825 otočić ZŽ Općina Sali 139. PALAGRUŽA 285.539 otočić SDŽ Grad Komiža 140. GUSTAC (LAVSA) 284.502 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 141. GUSTAC (KORNAT) 284.450 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 142. VRNIK 281.558 otočić DNŽ Grad Korčula 143. TRSTENIK 278.423 otočić DNŽ Općina Blato 144. SV. FUMIJA 276.183 otočić SDŽ Općina Okrug 145. BOROVNIK 273.219 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 146. SVRŠATA VELA 270.089 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 147. RAVNIK 266.605 otočić SDŽ Grad Vis 148. MAŽIRINA 265.775 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 149. DOLFIN VELI 259.702 otočić LSŽ Grad Novalja 150. GOMINJAK 253.298 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 151. VODNJAK VELI 252.666 otočić SDŽ Grad Hvar 152. TAJAN 250.990 otočić DNŽ Općina Ston 153. OBLIK 249.077 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 154. RAŠIP VELI 246.069 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 155. ŽUTSKA ABA 238.687 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 156. BOROVNJAK VELI 234.007 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 157. MORAČNIK 233.801 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 158. BALKUN 233.738 otočić SDŽ Općina Šolta 159. POMEŠTAK 233.577 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 160. PLANJAK 232.221 otočić DNŽ Grad Korčula 161. ŽMINJAK 229.086 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 162. GORNJA ABA 225.315 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 163. OSINJ 217.000 otočić DNŽ Općina Slivno 164. TMARA 214.851 otočić ŠKŽ Općina Primošten 165. OŠJAK 212.933 otočić DNŽ Općina Vela Luka 166. SESTRICA VELA 211.744 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 167. KOZJAK 209.506 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 168. JEROLIM 207.144 otočić SDŽ Grad Hvar 169. PRŽNJAK VELI 204.325 otočić DNŽ Općina Blato 170. BELI 202.038 otočić ZŽ Grad Zadar 171. UTRA 201.809 otočić ZŽ Općina Sali 172. MOROVNIK 201.323 otočić ZŽ Grad Zadar 173. GUSTAC (ŽUT) 198.264 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 174. MRKAN 196.909 otočić DNŽ Općina Konavle 175. VANGA (KRASNICA) 193.806 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 176. VERUDA 192.214 otočić IŽ Grad Pula 177. BRŠĆAK 189.434 otočić ZŽ Općina Sali 178. VINIK VELI 188.560 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 179. SESTRICA VELA 187.520 otočić ZŽ Općina Preko 180. CEJA 183.396 otočić IŽ Općina Medulin 181. BRUŠNJAK VELI 181.802 otočić ZŽ Grad Pag 182. BRATIN 174.703 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 183. SMOKVICA VELA 173.243 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica 184. OBUN 170.717 otočić ZŽ Općina Pakoštane 185. ŠKOLJ VELI 170.203 otočić ZŽ Općina Kali 186. DAJNA VELA 170.099 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 187. FENERA 169.954 otočić IŽ Općina Medulin 188. BOROVAC (ISTOČNI) 167.533 otočić SDŽ Grad Hvar 189. BALABRA VELA 167.342 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 190. BRUŠNJAK (SIT) 165.422 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 191. MOLUNAT (VELIKI ŠKOLJ) 164.647 otočić DNŽ Općina Konavle 192. LUTROŠNJAK (STROŠNJAK) 163.511 otočić ZŽ Grad Zadar 193. SESTRICA MALA 162.974 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 194. SRIDNJAK 159.658 otočić DNŽ Općina Blato 195. TRAMERČICA 157.825 otočić ZŽ Grad Zadar 196. KRBELA VELA 156.141 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 197. RAŠIP MALI 154.559 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 198. MAJSAN 152.773 otočić DNŽ Grad Korčula 199. KOMORNIK 151.537 otočić ZŽ Općina Pašman 200. SIKAVAC VELI 147.828 otočić ZŽ Grad Pag 201. PANITULA VELA 147.762 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 202. SV. ANDRIJA 144.164 otočić IŽ Grad Rovinj 203. JIDULA 142.409 otočić ZŽ Općina Preko 204. BAVLJENAC 140.265 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 205. SRIDNJI 140.189 otočić ZŽ Grad Zadar 206. JUŽNI GREBEN 138.859 otočić ZŽ Grad Zadar 207. JAZ 136.964 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica 208. VRHOVNJAK 136.946 otočić DNŽ Općina Blato 209. MAMAN 136.466 otočić PGŽ Grad Rab 210. ZAPADNI GREBEN 135.655 otočić ZŽ Grad Zadar 211. SIKAVAC MALI 135.629 otočić ZŽ Grad Pag 212. GALEŠNJAK 132.475 otočić ZŽ Općina Pašman 213. GARMENJAK VELI 131.858 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 214. VLAŠNIK 126.866 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 215. SV. JEROLIM 125.962 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 216. BODULAŠ 124.559 otočić IŽ Općina Medulin 217. SV. NIKOLA 124.281 otočić IŽ Grad Poreč 218. SV. KATARINA 124.193 otočić IŽ Grad Rovinj 219. VELIKA KOTULA 123.703 otočić ZŽ Općina Tkon 220. DRAŽEMANSKI VELI 123.431 otočić ŠKŽ Općina Tisno 221. ULJANIK 123.233 otočić IŽ Grad Pula 222. TUN MALI 122.572 otočić ZŽ Općina Sali 223. SKALA VELA 122.387 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 224. DUBOVAC 120.146 otočić DNŽ Općina Ston 225. VODENJAK 116.704 otočić ZŽ Grad Zadar 226. KORITNJAK 116.600 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 227. MUNTAN 115.304 otočić ZŽ Općina Pašman 228. RAKITAN 115.179 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 229. ZEČEVO 113.289 otočić SDŽ Općina Jelsa 230. SV. JURAJ 112.408 otočić IŽ Općina Vrsar 231. TAJAN 110.834 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 232. DUGO 110.408 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 233. FRAŠKER 110.136 otočić IŽ Općina Medulin 234. KLOBUČAR 110.003 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 235. BOROVNJAK MALI 106.809 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 236. BUČ VELI 106.623 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 237. RAVAN 106.153 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 238. SESTRICA SRIDNJA 104.837 otočić ZŽ Općina Preko 239. SV. IVAN 102.663 otočić IŽ Grad Rovinj 240. ČAVLIN 101.789 otočić ŠKŽ Općina Tisno 241. PLANIKOVAC 100.836 otočić SDŽ Grad Hvar 242. LUCMARINJAK 100.503 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 243. CRKVINA 99.836 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 244. CRKLICA 99.249 otočić DNŽ Općina Blato 245. MRTOVNJAK 97.928 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 246. SESTRICA VELA 97.760 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 247. SUTVARA 97.674 otočić DNŽ Grad Korčula 248. KRKNJAŠ VELI 96.961 otočić SDŽ Grad Trogir 249. PRŽNJAK MALI 96.610 otočić DNŽ Općina Blato 250. OBRUČAN VELI 96.552 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 251. BRGULJSKI 96.332 otočić ZŽ Grad Zadar 252. MAŠKIN 95.785 otočić IŽ Grad Rovinj 253. TEGINA 95.464 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 254. LAGANJ VELI 94.954 otočić PGŽ Grad Rab 255. TAJNIK 93.913 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 256. GRUJICA 93.264 otočić ZŽ Grad Zadar 257. GARMENJAK VELI 92.863 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 258. SVILAN 92.579 otočić ŠKŽ Općina Primošten 259. BISAGA 92.237 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 260. PRIŠNJAK VELI 91.812 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 261. DUŽAC VELI 90.291 otočić ZŽ Općina Pašman 262. DONJI ŠKOLJ 90.284 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 263. PETROVAC 90.063 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 264. MRTOVNJAK 89.797 otočić ZŽ Općina Sali 265. LJUTAC 89.536 otočić ŠKŽ Općina Tisno 266. FULIJA 88.203 otočić ZŽ Grad Zadar 267. ŠKOLJIĆ (VIR) 87.906 otočić ZŽ Općina Vir 268. MURTAR 87.860 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 269. BISAGA 87.079 otočić ŠKŽ Općina Tisno 270. ŠIPNATA 84.880 otočić ZŽ Općina Pakoštane 271. GORNJI ŠKOLJ 84.437 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 272. MEŽANJ 82.890 otočić ZŽ Općina Sali 273. SREDNJI GREBEN 82.160 otočić ZŽ Grad Zadar 274. TEMEŠNJAK 81.570 otočić ZŽ Grad Zadar 275. ĆUTIN VELI 81.047 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 276. VODENJAK 80.964 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 277. MIŠJAK 80.639 otočić ZŽ Općina Vrsi 278. GLAVAT 80.574 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 279. TOVARNJAK 80.132 otočić ZŽ Grad Zadar 280. PLANIČIĆ 79.785 otočić ZŽ Grad Zadar 281. MRTONJAK 79.184 otočić ZŽ Općina Sali 282. SMOKVENJAK 79.108 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 283. KLUDA 78.407 otočić SDŽ Općina Marina 284. KOZADA (KOTEŽ) 78.212 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 285. RAŽANAC VELI / KRIVI ŠKOLJ 77.183 otočić ZŽ Općina Ražanac 286. TOVARNJAK 75.628 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 287. OBLIK 73.900 otočić ZŽ Općina Pakoštane 288. KAMEŠNJAK MALI 73.626 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 289. GRBAVAC 73.305 otočić ŠKŽ Općina Primošten 290. TETOVIŠNJAK MALI 72.703 otočić ŠKŽ Općina Tisno 291. KOŠLJUN 72.426 otočić PGŽ Općina Punat 292. KAMEŠNJAK VELI 72.407 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 293. PRČEVAC 71.909 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 294. SKRIŽANJ VELI 71.701 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 295. GLUROVIĆ 71.430 otočić ZŽ Grad Zadar 296. VELI OSIR 70.203 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 297. PLOČICA 70.031 otočić DNŽ Općina Blato 298. PLANATAK VELI 69.229 otočić ZŽ Općina Sali 299. PARŽAN VELI 68.276 otočić SDŽ Grad Vis 300. LEVAN 67.955 otočić IŽ Općina Ližnjan 301. KUVRSADA 67.477 otočić IŽ Općina Vrsar 302. DVAINKA 66.184 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 303. PLANAC 65.912 otočić ZŽ Općina Tkon 304. DAKSA 65.880 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 305. VELA SESTRICA 65.693 otočić IŽ Grad Rovinj 306. MASLINJAK 65.363 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 307. DUŽAC 65.052 otočić ŠKŽ Općina Tisno 308. PRIŠNJAK 64.941 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 309. GOLAC 63.870 otočić ZŽ Općina Sali 310. BOBARA 63.854 otočić DNŽ Općina Konavle 311. RADULA 62.859 otočić SDŽ Općina Šolta 312. KOZINA 62.744 otočić ZŽ Općina Pakoštane 313. GAZ 62.511 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 314. SV. KATARINA 62.314 otočić ZŽ Grad Biograd na Moru 315. POLEBRNJAK 61.788 otočić SDŽ Općina Šolta 316. LOVORIKOVAC 61.338 otočić DNŽ Općina Ston 317. SMOKVICA 60.791 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 318. SMOKVICA 60.188 otočić ŠKŽ Općina Primošten 319. GALUN 60.172 otočić PGŽ Općina Punat 320. VINIK MALI 59.849 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 321. PLANJAK 59.646 otočić DNŽ Općina Mljet 322. VELIKI ŠKOLJ 59.600 otočić IŽ Općina Funtana 323. MASLINJAK 59.590 otočić ZŽ Grad Zadar 324. JANČAR 59.309 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 325. VRSAR 58.919 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 326. GARMENJAK 58.487 otočić ZŽ Općina Pašman 327. SUŠICA 58.431 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 328. OBLJAK 58.345 otočić ZŽ Grad Zadar 329. KRALJAK 57.872 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 330. GIRA 56.259 otočić ZŽ Općina Pakoštane 331. LUKOVNIK 55.997 otočić ŠKŽ Općina Tribunj 332. ZEČEVO 55.681 otočić PGŽ Općina Baška 333. MAGARČIĆ 55.406 otočić ZŽ Općina Sali 334. MALI PLAVNIK 55.042 otočić PGŽ Grad Krk 335. SV. ANDRIJA 54.935 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 336. VELI ŠKOLJ 54.900 otočić ZŽ Općina Pakoštane 337. ŠILO 53.928 otočić ZŽ Općina Sali 338. LAVDARA MALA 53.806 otočić ZŽ Općina Sali 339. ŠKROVADA 53.338 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 340. KRALJEVAC 52.851 otočić SDŽ Općina Okrug 341. PINIZELIĆ 52.171 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 342. BRSKVENJAK 52.060 otočić ZŽ Općina Sali 343. GREBEN 51.690 otočić SDŽ Grad Vis 344. GALIJA 51.534 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 345. KOSOR 50.773 otočić DNŽ Općina Blato 346. MAG (LUKOVAC) 50.416 otočić PGŽ Grad Rab 347. GARMENJAK MALI 50.204 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 348. HRBOŠNJAK 50.200 otočić ŠKŽ Općina Tisno 349. PALACOL 50.167 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 350. PUSTI (MADONA) 49.899 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 351. BALUN 49.553 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 352. BRUSNIK 49.455 otočić SDŽ Grad Komiža 353. MASLINOVAC 49.390 otočić DNŽ Općina Ston 354. LUKAR 48.977 otočić ZŽ Grad Pag 355. MRTOVAC 48.875 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 356. PRDUŠA VELA 48.779 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 357. BOROVNIK 48.637 otočić ŠKŽ Općina Tisno 358. ZABODASKI 48.592 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 359. KAMENJAK 48.354 otočić ZŽ Grad Zadar 360. GALIČAK 48.124 otočić DNŽ Općina Ston 361. MASARINE 47.455 otočić ZŽ Grad Zadar 362. KOMORICA 47.206 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 363. SREDNJI VLAŠNIK 46.468 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 364. KRBELA MALA 46.428 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 365. BISAGE 46.382 otočić ZŽ Općina Kukljica 366. BISAČE 46.042 otočić DNŽ Grad Korčula 367. KORMATI VELI 45.724 otočić PGŽ Grad Krk 368. RAŽANAC MALI / DEBELI ŠKOLJ 45.547 otočić ZŽ Općina Ražanac 369. SAMOGRAD 44.894 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 370. KOSMAČ VELI 44.724 otočić SDŽ Općina Marina 371. BOROVAC 44.399 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 372. OBLJAK 44.133 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 373. KORMATI MALI 43.840 otočić PGŽ Grad Krk 374. VISOKI 43.297 otočić PGŽ Grad Cres 375. PRIŠNJAK MALI 42.117 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 376. MASLINJAK 41.914 otočić ŠKŽ Općina Tisno 377. KRAVA 41.885 otočić ZŽ Općina Sali 378. GORNJI VLAŠNIK 41.723 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 379. VELIKI ŠKOLJ 41.508 otočić DNŽ Općina Mljet 380. HOST 41.375 otočić SDŽ Grad Vis 381. BRUŠNJAK MALI 40.867 otočić ZŽ Grad Pag 382. GUBAVAC 40.856 otočić DNŽ Grad Korčula 383. VODNJAK / PLITKI KUKULJAR 40.294 otočić ŠKŽ Općina Tisno 384. RAVNA SIKA 40.210 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 385. ARŽENJAK VELJI 40.165 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 386. GOJAK 40.103 otočić DNŽ Grad Korčula 387. OBROVANJ 40.002 otočić ZŽ Općina Pakoštane 388. TRASORKA 39.953 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 389. SALAMUN VELI 39.881 otočić IŽ Općina Vrsar 390. PLEŠĆINA 39.846 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 391. TUKOŠĆAK 39.834 otočić ZŽ Općina Sali 392. PARŽANJ 39.529 otočić SDŽ Grad Hvar 393. GRMEJ 38.916 otočić SDŽ Općina Šolta 394. KUDICA 38.460 otočić ZŽ Grad Zadar 395. SKALA MALA 38.352 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 396. SUPETAR 38.137 otočić DNŽ Općina Konavle 397. PREČ 37.876 otočić DNŽ Općina Mljet 398. ČRNIKOVAC 37.764 otočić ZŽ Grad Zadar 399. LUKOVAC 37.578 otočić DNŽ Općina Blato 400. SIP 37.337 otočić ZŽ Grad Zadar 401. KNEŽA VELA 37.235 otočić DNŽ Grad Korčula 402. OTOČAC 37.053 otočić DNŽ Općina Blato 403. BISAGA VELA 37.032 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 404. KOSMERKA 36.870 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 405. GRUNJ 36.677 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 406. OVRATA 36.429 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 407. ANDRIJA 36.259 otočić IŽ Grad Pula 408. POD KOPIŠTE 35.835 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 409. SPAREŠNJAK 35.294 otočić ZŽ Općina Sali 410. ARŽENJAK MALI 35.204 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 411. PARANAK VELI 34.463 otočić ZŽ Općina Preko 412. BOROVNIK 33.751 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 413. SAMUNĆEL 33.740 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 414. SESTRICA MALA 33.732 otočić ZŽ Općina Preko 415. MASLINJAK/KOŠARIC A 33.722 otočić ZŽ Općina Tkon 416. KAMENAR 33.563 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 417. KRKNJAŠ MALI 33.281 otočić SDŽ Grad Trogir 418. GALOVAC 33.259 otočić ZŽ Općina Preko 419. PUČENJAK 33.224 otočić DNŽ Općina Ston 420. GOLJAK 33.100 otočić DNŽ Općina Janjina 421. ARTINA 32.540 otočić ZŽ Općina Pakoštane 422. RUNJAVA KOTULA 32.382 otočić ZŽ Općina Tkon 423. MRTOVNJAK 32.242 otočić ZŽ Grad Zadar 424. KATARINA 31.883 otočić IŽ Grad Pula 425. GARMENJAK MALI 31.353 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 426. OBLJAK 31.307 otočić DNŽ Općina Blato 427. MALA ABA (ABICA) 30.875 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 428. PANITULA MALA 30.699 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 429. LUKOVNJAK 30.297 otočić ŠKŽ Općina Primošten 430. ARTICA VELA 30.205 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 431. STAMBEDAR 29.945 otočić SDŽ Grad Hvar 432. LUNGA 29.923 otočić IŽ Općina Vrsar 433. MIŠNJAK 29.829 otočić PGŽ Grad Rab 434. VELI ŠKOLJIĆ 29.826 otočić ZŽ Općina Pakoštane 435. KARANTUNIĆ 28.894 otočić ZŽ Općina Kukljica 436. BUČ MALI 28.709 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 437. SESTRICA MALA 28.692 otočić ZŽ Općina Sali (Park prirode Telašćica) 438. FIGAROLA 28.522 otočić IŽ Grad Rovinj 439. PARANAK MALI 28.516 otočić ZŽ Općina Preko 440. SMOKVICA MALA 28.230 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica 441. GALIČNJAK 28.034 otočić DNŽ Općina Mljet 442. ŽAVINAC VELI 27.721 otočić ZŽ Općina Pakoštane 443. MAČAKNAR 27.720 otočić SDŽ Grad Trogir 444. MASLOVNJAK VELJI 27.565 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 445. LUKAVCI (VELI) 27.387 otočić SDŽ Grad Hvar 446. DRAŽEMANSKI MALI 26.908 otočić ŠKŽ Općina Tisno 447. STRIŽNJAK 26.778 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 448. MALA PALAGRUŽA 26.510 otočić SDŽ Grad Komiža 449. PIŠĆENA VELA 26.093 otočić SDŽ Općina Marina 450. DUŽAC MALI 25.738 otočić ZŽ Općina Pašman 451. BUDIKOVAC MALI 25.565 otočić SDŽ Grad Vis 452. PRDUŠA MALA 25.333 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 453. RUTNJAK 25.179 otočić ZŽ Grad Zadar 454. FRAŠKERIĆ 25.169 otočić IŽ Općina Medulin 455. BIKARIJICA 25.163 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 456. MIŠNJAK 25.143 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 457. GUBAVAC / VISOKI KUKULJAR 24.800 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 458. BABULJAK 24.722 otočić ŠKŽ Općina Tisno 459. POHLIB 24.674 otočić ZŽ Grad Zadar 460. SALAMUN MALI 24.587 otočić IŽ Općina Vrsar 461. FENOLIGA 24.581 otočić IŽ Općina Medulin 462. MASLINOVAC 24.545 otočić ZŽ Općina Sali 463. PURARA 24.423 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 464. KOSMEČ 24.107 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 465. GUŠTERANSKI 24.050 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 466. MIMONJAK 23.971 otočić ŠKŽ Općina Tisno 467. TOVARNJAK 23.841 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 468. RIČUL 22.946 otočić ZŽ Općina Pašman 469. GOLUBINJAK VELJI 22.681 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 470. JABUKA 22.585 otočić SDŽ Grad Komiža 471. MERARA 22.478 otočić SDŽ Općina Marina 472. STURAG 22.473 otočić IŽ Grad Rovinj 473. LIRICA 22.223 otočić DNŽ Općina Ston 474. TRUMBUJA 21.830 otočić IŽ Općina Medulin 475. RAPARAŠNJAK 21.828 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 476. BOROVAC (ZAPADNI) 21.666 otočić SDŽ Grad Hvar 477. MIŠNJAK 21.664 otočić ZŽ Općina Kukljica 478. LAGAN VELI 21.640 otočić ZŽ Općina Sali 479. MALA SESTRICA 21.601 otočić IŽ Grad Rovinj 480. PRIŠNJAK 21.600 otočić ŠKŽ Općina Tribunj 481. SAJLOVAC 21.569 otočić PGŽ Grad Rab 482. GOJCA 21.471 otočić SDŽ Grad Hvar 483. DAJNICA VELA 21.355 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 484. VLAKA 21.316 otočić SDŽ Grad Hvar 485. KAMENJAK 21.187 otočić DNŽ Grad Korčula 486. LUKOVAC 21.117 otočić DNŽ Općina Mljet 487. ŠILO MALO 20.691 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 488. MASLINJAK 20.656 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 489. OŠTRICA 20.648 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 490. VELIKI ŠKOLJ 20.478 otočić DNŽ Općina Ston 491. VEŠTAR 20.258 otočić IŽ Grad Rovinj 492. TAJAN VELJI 20.127 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 493. PULARI 19.383 otočić IŽ Grad Rovinj 494. KNEŽAČIĆ 19.068 otočić ZŽ Grad Zadar 495. HRBOŠNJAK 18.966 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 496. MAKARAC 18.854 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 497. GALIJOLA 18.819 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 498. PREMANTURSKI ŠKOLJIĆ 18.734 otočić IŽ Općina Medulin 499. LISAC 18.481 otočić LSŽ Grad Senj 500. GLAVAT 18.430 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 501. SOVLJAK 18.370 otočić ŠKŽ Općina Tribunj 502. BLITVENICA 18.303 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 503. VRTLAC 18.216 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 504. SOKOL 18.215 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 505. STUPA 18.206 otočić DNŽ Općina Blato 506. BARJAK VELI 18.116 otočić SDŽ Grad Komiža 507. TRIMULIĆ VELI/SREDNJI 18.046 otočić ZŽ Općina Sali 508. ŠKOLJIĆ 17.815 otočić ZŽ Grad Zadar 509. ZAKLOPATICA 17.699 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 510. KURJAK 17.496 otočić ZŽ Grad Zadar 511. LUKAVCI (MALI) 17.441 otočić SDŽ Grad Hvar 512. VISOVAC 17.376 otočić ZŽ Općina Pakoštane 513. DRAGUNARA 17.344 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 514. BISAGA VELA 17.119 otočić ZŽ Općina Pašman 515. DUGA 17.076 otočić SDŽ Grad Hvar 516. PREGAZNIK 16.771 otočić PGŽ Grad Cres 517. SV. MARIJA 16.740 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 518. POKONJI DOL 16.697 otočić SDŽ Grad Hvar 519. LUKOVAC SREDNJI 16.611 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 520. MIŠNJAK 16.596 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj 521. FRŽITAL 16.560 otočić IŽ Općina Funtana 522. DIVNA 16.437 otočić DNŽ Općina Trpanj 523. STUPA VELA 16.411 otočić DNŽ Grad Korčula 524. OTOČIĆ 1 (DIVULJE) 16.356 otočić SDŽ Grad Trogir 525. SASKINJA 16.161 otočić SDŽ Općina Šolta 526. RONČIĆ 16.077 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 527. DUPINIĆ VELI 16.075 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 528. SEDLO 15.850 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 529. GOSPIN ŠKOLJ 15.773 otočić DNŽ Općina Janjina 530. ČERIGUL 15.717 otočić ŠKŽ Općina Tisno 531. MASLINOVAC 15.664 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 532. LUKVENJAK 15.597 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica 533. MULJICA VELA 15.508 otočić SDŽ Općina Marina 534. ŠEKOVAC 15.502 otočić IŽ Općina Medulin 535. MASLINJAK 15.353 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 536. SVRŠATA MALA 15.159 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 537. VESELJUH 14.888 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 538. GALIŠNIK 14.612 otočić SDŽ Grad Hvar 539. ROGAČIĆ 14.444 otočić DNŽ Grad Korčula 540. POMERSKI ŠKOLJIĆ 14.407 otočić IŽ Općina Medulin 541. KNEŽA MALA 14.404 otočić DNŽ Grad Korčula 542. SUPIN 13.912 otočić IŽ Grad Pula (Nacionalni park Brijuni) 543. BRNJESTROVAC 13.793 otočić DNŽ Općina Mljet 544. DOLFIN MALI 13.751 otočić LSŽ Grad Novalja 545. PUH (ZMORAŠNJI) 13.625 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 546. VRTLIĆ 13.525 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 547. POD MRČARU 13.514 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 548. PLANATAK MALI 13.452 otočić ZŽ Općina Sali 549. KRPELJINA 13.449 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 550. MALI GOLI 13.410 otočić PGŽ Općina Lopar 551. PARŽAN MALI 13.403 otočić SDŽ Grad Vis 552. DUŽAC 13.369 otočić ZŽ Grad Zadar 553. KAMENJAK 13.340 otočić DNŽ Općina Vela Luka 554. SESTRICA (VELA) 13.331 otočić ZŽ Grad Zadar 555. ARTICA MALA 13.313 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati 556. ČAVATUL 13.287 otočić ZŽ Općina Tkon 557. MRDUJA 13.116 otočić SDŽ Općina Milna 558. RUTVENJAK VELJI 12.841 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 559. SKRIŽANJ MALI 12.694 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 560. GUSTI ŠKOLJ 12.673 otočić IŽ Općina Funtana 561. SUSTIPANAC 12.556 otočić ŠKŽ Općina Tisno 562. MALI ŠKOLJIĆ 12.457 otočić ZŽ Općina Pakoštane 563. KOROMAŠNA 12.305 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 564. SV. JUSTINA 12.253 otočić ZŽ Općina Pakoštane 565. VJEŠALA 12.180 otočić DNŽ Grad Dubrovnik 566. MALA KOTULA 12.107 otočić ZŽ Općina Tkon 567. KAMENJAK 11.998 otočić ZŽ Grad Zadar 568. HRIPA 11.973 otočić ZŽ Grad Zadar 569. SRIDNJAK 11.938 otočić PGŽ Grad Rab 570. TUŽBINA 11.909 otočić ŠKŽ Općina Tisno 571. LAGANJ MALI 11.786 otočić PGŽ Grad Rab 572. SV. ANTON 11.621 otočić PGŽ Grad Novi Vinodolski 573. MLIN (PAKLENI O.) 11.591 otočić SDŽ Grad Hvar 574. LUČNJAK 11.548 otočić DNŽ Grad Korčula 575. ŽAVINAC MALI 11.544 otočić ZŽ Općina Pakoštane 576. GUBEŠA 11.536 otočić DNŽ Općina Vela Luka 577. SMOKVICA MALA 11.420 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 578. MUMONJA 11.411 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 579. ŠESTAKOVCI 1 11.244 otočić ZŽ Grad Pag 580. KAMENICA 11.210 otočić ŠKŽ Grad Vodice 581. SESTRICA VELA 11.183 otočić DNŽ Grad Korčula 582. BABINA GUZICA 11.176 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 583. ŠKOLJIĆ 11.104 otočić ŠKŽ Općina Tisno 584. PIJAVICA 11.037 otočić SDŽ Općina Okrug 585. BOŽIKOVAC 10.942 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 586. MIŠAR 10.878 otočić PGŽ Grad Cres 587. RAŠIPIĆ 10.872 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 588. GOVANJ 10.854 otočić DNŽ Općina Ston 589. VELI OŠLJAK 10.834 otočić ZŽ Općina Tkon 590. DAJNICA MALA 10.567 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje) 591. LAGAN MALI 10.417 otočić ZŽ Općina Sali 592. DUPINIĆ MALI 10.409 otočić ŠKŽ Grad Šibenik 593. SREDNJAK 10.400 otočić DNŽ Općina Janjina 594. MALI 10.380 otočić ZŽ Grad Zadar 595. TATIŠNJAK 10.304 otočić ZŽ Općina Sali 596. GOLIĆ 10.275 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati) 597. DINGAČKI ŠKOLJ 10.268 otočić DNŽ Općina Orebić 598. STOLAC 10.265 otočić PGŽ Općina Lopar 599. GALICIJA 10.198 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet) 600. KOKOŠAR (BRIJESTA) 10.100 otočić DNŽ Općina Ston 601. SESTRICA VELJA 10.070 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje) 602. RAVNA SIKA 10.002 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)