Law on Environmental Protection

82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na osnovi èlanka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašavam Zakon o zaštiti okoliša, kojeg je donio Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj dana 27. listopada 1994. godine. Broj : PA4-99/1-94 Zagreb, 2. studenoga 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuðman, v. r. ZAKON o zaštiti okoliša I. OPÆE ODREDBE Èlanak 1. (1) Ovim se Zakonom ureðuje zaštita okoliša, radi oèuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljšavanja kakvoæe življenja za dobrobit sadašnjih i buduèih generacija. (2) Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito oèuvanje kakvoæe okoliša, oèuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji naèin za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Èlanak 2. Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: trajno oèuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i oèuvanje ekološke stabilnosti, oèuvanje kakvoæe žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, oèuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapreðenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života. Èlanak 3. Osnovni ciljevi zaštite okoliša iz èlanka 2. ovoga Zakona postižu se: predviðanjem, praèenjem, spreèavanjem, ograniætkvanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, zaštitom i uredenjem izuzetno vrijednih dijelova okolišta, 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] spreèavanjem rizika i opasnosti po okoliš, poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš, ujednaènim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, spreèavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš, sanacijom ošteèenih dijelova okoliša, razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zaštite okoliša, donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša, obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša, povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: države) s meðunarodnim institucijama. Èlanak 4. (1) Okoliš je dobro od interesa za državu, i ima njezinu osobitu zaštitu. (2) Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoèu življenja, na zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode. (3) Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i na naèin propisan ovim i posebnim zakonom. Èlanak 5. U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedeèim znaèenjem: Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio èovjek, Kakvoèa okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima, Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzroèene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva, Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama, koja obuhvaèa raznolikost unutar vrsta, meðu vrstama i ekosustavima na odreðenom podruèju, Zahvat u okoliš je svako trajno ili privremeno djelovanje èovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi naèin može nepovoljno utjecati na okoliš, Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekuèem, plinovitom ili krutom stanju, ili ispuštanje energije (buka, vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiološkog oneèišèavanja iz odreðenog izvora u okoliš, Imisija je koncentracija tvari na odreðenom mjestu i u odreðenom vremenu u okolišu, Oneèišèavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, Oneèišèivaè je svaka pravna ili fiziæka osoba èije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneèišèavanje okoliša, Štetna tvar je tvar èija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokaznim akutnim i kroniænim toksiænim 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] uèincima, vrlo nadražujuèa, kancirogena, mutagena, nagrizajuèa, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreðenoj koliæini i/ili koncentraciji ima takva svojstva, Rizik po okoliš je vjerojatnost da æe neki zahvat posredno ili neposredno prouzroèiti štetu okolišu ili ugroziti život i zdravlje ljudi, Opasnost po okoliš je prekomjerni rizik koji zbog visokog stupnja vjerojatnosti nastanka dogaðaja ili opsega moguæe štete na okoliš, zahtijeva mjere koje su posebno propisane, Šteta u okolišu je ošteèenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzroèena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremeèajem odnosa i prirodnog tijeka, nastalog zbog ljudskog djelovanja, Ekološka nesreèa je izvanredni dogaðaj ili vrsta dogaðaja prouzroèena djelovanjem, ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju zs posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u veèem obimu nanose štetu okolišu, Ugroženi okoliš je stanje nastalo oneèišèavanjem veèih razmjera okoliša na odreðenom podruèju za koji se na temelju ovoga ili posebnog zakona, propisuju posebne mjere radi uspostavljanja prijašnjeg stanja ili novog stanja od reðenog dijela okoliša, oporavka prirodne zajednice ili obnove prirodnog izvora radi poboljšanja kakvoæe življenja, Praèenje stanja okoliša (monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praèenje prirodnih i drugih pojava, praèenje kakvoæe okoliša i promjena stanja u okolišu, Kataštar oneèišèavanja okoliša jest skup podataka o izvorima, vrsti, koliæini, naèinu i mjestu unošenja, ispušta nja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Èlanak 6. (1) Uèinkovitost zaštite okoliša države osiguravaju Sabor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnièka i izvršna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave donošenjem strategije zaštite okoliša, programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša. (2) Struèno obavljanje poslova zaštite okoliša i provoðenje mjera zaštite okoliša osiguravaju tijela državne uprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave nadležna za obavljanje poslova zaštite nkoliša i pravne osobe registrirane za obavljanje struènih poslova zaštite okoliša (3) Graðani, kao pojedinci ili organizirani radi zaštite okoliša u društva, strukovne udruge i druge nevladirie organizacije, pridonose ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i provoðenju uèinkovite zaštite okoliša. Èlanak 7. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ureðuje, organizira, financira i unapreðuje poslove zaštite okoliša koji su regionalnog ili lokalnog znaèenja. (2) Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaèa: osiguravanje uvjeta za provoðenje programa zaštite okoliša, pripremu i provoðenje sanacije kada je to njezina obveza, osiguravanje praèenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija kad je to njezina obveza, osiguranje uvjeta za voðenje katastra oneèiæavanja okoliša, oèevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i naèinu obavješèivanja javnosti, provoðenje drugih mjera u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom. Èlanak 8. (1) U cilju postizanja koordiniranog i usuglašenog gospodarskog razvoja s potrebama zaštite okoliša, struène i 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] znanstvene osnove za ureðenje pojedinih pitanja, Vlada osniva Savjet za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Savjet), koji èine znanstveni, struèni, javni i drugi djelatnici. (2) Savjet daje mišljenja, prijedloge i ocjene o usklaðenosti rješavanja pitanja zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i o prijedlozima dokumenata koje donosi Vlada i Sabor. Èlanak 9. (1) Pravne osobe registrirane za obavljanje struènih poslova zaštite okoliša obavljaju poslove u vezi s praèenjem stanja okoliša (monitoring), izraðuju struène podloge i elaborate zaštite okoliša, struène poslove pripreme i izrade studije utjecaja na okoliš, obavljaju poslove struènog obrazovanja radi stjecanja znanja i usavršavanja u provoðenju zaštite okoliša, ukoliko ovim Zakonom to nije drukèije odreðeno. (2) Pravna osoba može zapoèeti obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga èlanka uz prethodnu suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša, a za poslove struènog obrazovanja u zaštiti okoliša potrebna je i prethodna suglasnost Ministarstva prosvjete i športa. (3) Uvjete za izdavanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga èlanka propisuje Vlada. , 11. OSNOVNA NAÈELA ZAŠTITE OKOLIŠA Èlanak 10. Zaštita okoliša temelji se na poštovanju naèela meðunarodnog prava zaštite okoliša, opæe prihvaèenih naèela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse. Naèelo preventivnosti Èlanak 11. (1) Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, pri planiranju ili izvoðenju zahvate treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. (2) Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje oneèišèava okoliš, a da se pri tome vodi raèuna o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. (3) Pri izvoðenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode, opremu, ureðaje i primjenjivati proizvodne postupke, najpovoljnije po okoliš. (4) Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u sluèaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. Naèelo oèuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti Èlanak 12. (1) Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode. mora, zraka, tla, šuma i izvornih vrijednosti krša. (2) Prirodne izvore treba nastojati oèuvati na razini kakvoæe koja nije štetna za èovjeka, biljni i životinjski svijet (3) Tlo treba koristiti razumno i oèuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne uèinke na tlo izbjegavati u najve èoj moguèoj mjeri. (4) Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan uèinak na biološku raznolikost i oèuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari. Naèelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom Èlanak 13. 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] (1) Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš, treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u sluèaju kad su troškovi takvog zahvata veèi od vrijednosti koje treba zaštititi (2) Pri korištenju proizvoda, ureðaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka, oneèišèavanje okoliša treba ograniæavati na izvoru nastanka. (3) Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti, ili koje su biološki razgradive, trebaju imati prednost pri upotrebi, pa i u sluèaju veèih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. (4) Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive, dat æe se prednost pred drugim tvarima, ako pri tome nema rizika ili opasnosti po okoliš. Naèelo cjelovitosti Èlanak 14. (1) Pri donošenju strategije, programa, planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola, suglasnosti, odobrenja i provoðenju financijske politike, nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša, neophodno je zajednièko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. (2) Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela iz stavka 1. ovoga èlanka osiguravaju naèin i uvjete zajednièkog djelovanja graðana i institucija. Naèelo poštivanja prava Èlanak 15. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvoðenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava èovjeka na zdrav i èisti okoliš. Naèelo plaæanja troškova oneèišèavanja Èlanak 16. (1) Oneèišèivaè snosi troškove nastale oneèišèavanjem okoliša. (2) Troškovi iz stavka 1. ovoga èlanka obuhvaèaju troškove nastale u vezi s oneèišèavanjem okoliša, troškove sanacije i praviæne naknade štete. Naèelo javnosti i sudjelovanja Èlanak 17. (1) Gradani imaju pravo na pravodobno obavješèivanje o oneèišèavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat æe sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama ovoga Zakorka i drugih propisa. III. DOKUMENTI O ZAŠTITI OKOLIŠA Strategija zaštite okoliša Èlanak 18. (1) Strategija zaštite okoliša dugoroèno odreðuje i us mjerava ciljeve i,ipravljanja okolišertl u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem na podruèju države. (2) Strategija zaštite okoliša iz stavka 1. ovoga èlanka sadrži osnove za usmjeravanje i usklaðivanje gospodarskih, tehnièkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera te mjera provoðenja meðunarodnih obveza s 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] ciljevima zaštite okoliša. (3) Strategija iz stavka 1 ovoga èlanka sadrži osobito: stanje oneèišèenja okoliša po pojedinim dijelovima te ocjenu stanja okoliša, osnovne ciljeve i mjerila za provodenje zaštite okoliša u cjelini po sastavriim dijelovima okoliša i prostornim cjelinama te prioritetne mjere zaštite, osnovu ravnomjernog gospodarskog razvitka i uèinkovite zaštit.e okoliša, osnovu osiguranja najpovoljnijih tehnièkih, proizvodnih, ekonomskih mjera upravljanja okolišem, kratkoroène i dugoroène mjere za spreèavanje i ograniæavanje oneèišèavanja okoliša i redoslijed njihovog ostvarivanja s rokom ižvršavanja, osnovu praèenja stanja okoliša (monitoring) kad je meðunarodna obveza države, pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša i osnovne uvjete za njenu provedbu, izvore i procjenu potrebnih sredstava za provoðenje mjera zaštite okoliša, osnovu usmjeravanja i unapreðivanja odgoja i obrazovanja na podruèju zaštite okoliša, osnovu usmjeravanja znanstvenoistraživaèkog rada na podruèju zaštite okoliša. (4) Strategiju zaštite okoliša donosi Sabor na prijedlog Vlade. (5) Strategija zaštite okoliša objavljuje se u "Narodnim novinama". Programi zaštite okoliša Èlanak 19. (1) Program zaštite okoliša za podruèje županije, odnosno Grada Zagreba sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinaènim prostornim cjelinama te razraðuje naèela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša. (2) Program zaštite okoliša za podruèje županije ili Grad Zagreb donosi Skupština županije ili Skupština Grada Zagreba. (3) Program zaštite okoliša za pojedina uža podruèja grada iIi opèine donosi gradsko vijeèe, odnosno opèinsko vijeæe kada je potrebno posebno zaštititi okoliš odreðenog podruèja grada ili opèine radi oèuvanja kulturno-povijes zkih, estetskih i prirodnih vrijednnsti kr-ajolika. Èlanak 20. (1) Prilikom izrade i donošenja programa zaštite okoliša za podruèje županije, odnosno Grada Zagreba, gradova i opèina obvezrla je njihova medusobna suradnja (2) Program zaštite okoliša županije i Grada Zagreba teba biti usuglašen sa Strategijom zaštite okoliša, a program zaštite okoliša grada ili opèine, odnosno njihovog užeg podruèja treba biti usuglašen sa Programom zaštite okoliša županije, odnosno Grada Zagreba. (3) U sluèaju meðusobne neusuglašenosti Programa za štite okoliša prirzljenjuje se Program zaštite okoliša šireg podruèja. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga èlanka Program zaštite okoliša užeg podruèja primijenit æe se ukoliko se tim Programom ne mijenja osnova zaštite okoliša utvrðena Pro gramom zaštite okoliša šireg podruèja uz prethodno 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša Èlanak 21. (1) Programom za zaštitu okoliša iz èlanka 19. ovoga Zakona utvrðuju se mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obilježjima, a u skladu s polazištima Strategije zaštite okoliša. (2) Programom zaštite okoliša iz èlanka 19. ovoga Zako na utvrðuje se osobito: stanje oneèišèenja okoliša po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama, mjere za predviðanje, spreèavanje i ograniæavanje oneèišèavanja okoliša, subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provoðenjem mjera zaštite okoliša, smjernice i mjere za oèuvanje i unapreðenje zaštite okoliša, naèin provoðenje interventnih mjera u izvanrednim sluèajevima oneèišèavanja okoliša, rokovi za poduzimanje pojedinih mjera, izvori financiranja za provoðenje pojedinih mjera i procjena visine potrebnih sredstava. Izvješæe o stanju okoliša Èlanak 22. (1) Za potrebe ostvarenja Strategije i Programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša, izraðuje se dvogodišnje izvješæe o stanju okoliša. (2) Izvješæe o stanju okoliša iz stavka 1. ovoga èlanka sadrži podatke o stanju okoliša u državi, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš, ocjenu provedenih mjera i njihove uèinkovitosti, analizu ostvarivanja Strategije i Programa zaštite okoliša, ocjenu provedenog nadzora, podatke o izre èenim kaznama i o korištenju financijskih sredstava za za štitu okoLiša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i do pune postojeèih dokumenata te druge važne podatke za za štitu okoliša. (3) Izvješæe o stanju okoliša iz stavka 1. ovoga èlanka Vlada podnosi Saboru (4) Izvješæe o stanju okoliša i o provoðenju Programa zaštite okoliša u županiji i Gradu Zagrebu sadrži sve elemente navedene u stavku 2. ovoga èlanka potrehne za izradu izvješèa, a ovisno o posebnim znaèajkama podruèja za koja ser Programi zaštite okoliša doneseni (5) Skupština županije i Skupština Grada Zagreba do nosi Izvješæe koje sadrži podatke navedene u stavku 2. ovoga èlanka o stanju okoliša na svom podruèju. (6) Izvješæeo stanju okoliša u državi objavljuje se u "Narodnim novinama", a Izvješæeo stanju okoliša u županijama, odnosno Gradu Zagrebu u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave i uprave. IV. PROVOÐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA Standardi zaštite okoliša Èlanak 23. (1) Standardi kakvoæe okoliša koji sadrže graniæne vrijedrkosti za pojedine sastavne dijelove okoliša i za osobito vrijedrae, osjetljive ili ugrožene podruène cjeline odreðuju se posebnim propisom ako nisu odreðeni zakonom (2) Propisom iz stavka 1. ovoga èlanka mogu se propisati rokovi i postupak za postizanje standarda kakvoæe okoliša, moguèa odstupanja od standarda kakvoæe okoliša, te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] (3) Ako standardi kakvoæe okoliša nisu odreðeni zakonom ili posebnim propisom iz stavka 1. ovoga èlanka, propisuje ih Vlada. Èlanak 24 (1) Za odreðene proizvode, ureðaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzroèiti rizik ili opasnost po okoliš posebnim propisima odreðuju se tehnièki standardi zaštite okoliša. (2) Tehnièkim standardima iz stavka 1. ovoga èlanka odreðuju se graniæne vrijednosti emisija i imisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem ureðaja i opreme, odnosno graniæne vrijednosti ir vezi sa sastavom proizvoda, opreme te kazrlene odredbe za povredu odredaba propisa (3) Tehnièkim standardima može se propisati i naèin izrade, proizvodnje, oznaèavanja, postupanja i korištenja proizvoda, ureðaja, opreme i proizvodnih postupaka, te postupanje s proizvodima, ureðajima i opremom nakon pre stanka korištenja. (4) Propisima iz stavka 1. ovoga èlanka odreðuju se postupak i rokovi za postizanje tehnièkih standarda i njihovu primjenu na postojeæeproizvode i ureðaje. (5) Ako tehnièki standardi nisu odreðeni posebnim propisom iz stavka 1. ovoga èlanka, propisuje ih Vlada. Procjena utjecaja na okoIiš Èlanak 25. (1) Procjena utjecaja na okoliš treba osigurati ostvare nje naèela preventivnosti usklaðivanjem i prilagoðavanjem namjeravanog zahvata, graðenja, odnosno obnove objekta i/ili obavljanja djelatnosti (u daljnjem tekstu: zahvat) s privatnim moguènostima okoliša na odreðenom podruèju. (2) Procjenom utjecaja na okoliš sagledava se moguèi nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijednosti, njihove meðuodnose, uzimajuèi u obzir i druge planirane zahvate i moguèi meðuutjecaj s postojeèim ili planiranim zahvatima na podruèju na kojem se sagledava utjecaj zahvata (3) Procjena utjecaja na okoliš treba sadržavati i vrednovanje utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš, odnosno dijelove okoliša, i mjera zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni uI.jecaji sveli na najmanju moguèu mjeru i postigla najveèa moguèa oèuvanost kakvoæe okoliša. (4) Procjena utjecaja na okoliš provodi se u okviru pri preme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili dugog odobrenja za zahvaL za koji iida vanje lokacijske dozvole nije obvezno. Èlanak 26, (1) Vlada. propisom odreðuje zahvate za koje je poLrebna procjena utjecaja na okoliš, sadržaj, rok i naèin izr-ade studije o utjecaju na okoliš, naèin donošenja ocjene i za kljuèka o namjeravanom zahvatu, naèin obavješèivanja javnosti i odreðuje rok i naèin sudjelovanja javnosti u odlu èivanju, prava i obveze sudionika u posLupku, program i naèin provjere struène osposobljenosti pravne osobe koja izraðerje stkrdije te propisuje kaznene odredbe za povredu odredaba propisa. (2) Zahvati za koje je poLrebna procjena utjecaja na okoliš mogu se odrediti i prostornim planom županije i prostornim planom Grada Zagreba. (3) Županijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba može na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole, odrediti provoðenje procjene utjecaja na okoliš za zahvate koji nisu odreðeni propisom Vlade, ni prostornirn planom županije ili prostornim planom Grada Zagreba. Èlanak 27. (1) Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i pri hvatljivost ocjenjuje komisija na temelju studije utjecaja na 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] okoliš (2) Komisija iz stavka 1 ovoga èlanka imenuje se za svaki pojedini zahvat. Ako se predviða veèi broj zahvata iste vrste može se imenovati stalna komisija. Èlanovi komisije su znanstveni, struèni djelatnici, èlanovi predstavnièkih tijela i predstavnici tijela državne uprave koji na osnovi po sebnih zakona daju suglasnost, uvjete ili mišljenja u vezi sa zaštitom okoliša. (3) Vlada imenuje komisiju za one zahvate za koje svo jim propisom odreðuje obvezu provoðenja procjene utjecaja na okoliš. (4) Poglavarstvo županije ili poglavarstvo Grada Zagreba imenuje komisiju u svim drugim sluèajevima. (5) Vlada može dati ovlaštenje županijskom poglavarstvu ili poglavarstvu Grada Zagreba za imenovanje komisije za ocjenu zahvata za koje je odreðena obveza procjene utjecaja na okoliš iz èlanka 26. stavka 1. ovoga Zakona. (6) Postupak imenovanja, naèin rada, broj i sastav èlanova komisije koja vrednuje namjeravani zahvat ureðuje se propisom iz èlanka 26. stavka 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije to drukèije odreðeno. (7) Vlada imenuje komisiju za ocjenu zahvata èiji bi utjecaj na okoliš mogao prelaziti granice države i za zahvale koji bi rnogli utjecati na okoliš dviju ili više županija. Èlanak 28. (1) Studiju o utjecaju na okoliš pribavlja nositelj namjer-avarko zahvata, koji osigurava njenu izradu i podmiruje sve troškove procjene utjecaja na okoliš. (2) Studiju utjecaja na okoliš izraðuje pravna osoba registrirana za obavljanje struènih poslova zaštite okoliša, odnosno izrade sLudije utjecaja na okoliš koja je i odgovorna za njenu struènu utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije. (3) Studija utjecaja na okoliš je podloga za rad komisije koja obuhvaèa sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafiækom oblikute prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša. Èlanak 29. (1) Komisija iz èlanka 27. stavka 1. ovoga Zakona donosi zakljuèak kojim predlaže da se za namjeravani zahvat izda ili uskrati odobrenje. (2) Zakljuèak kojim se predlaže odobrenje namjeravanog zahvata sadrži ocjenu prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša, a zakljuèak kojim se uskraèuje odobrenje sadrži obrazloženje razloga neprihvaèanja. (3) Sadržaj akta iz stavka 1 ovoga èlanka, te uvjeti i naèin izdavanja ureðuje se propisom iz èlanka 26. stavka 2. ovoga Zakona. Š4) Sjednice komisije iz èlanka 27. stavka 1. ovoga Zakona su javne. Èlanak 30. (1) Rješenje kojim se daje odobrenje ili uskraèuje odobrenje za namjeravani zahvat izdaje Državna uprava za zaštitu okoliša. (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga èlanka utvrðuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša te da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih proglsa, standarda i mjera koje doprinose smanjivanju oneèišèavanja okoliša. (3) Rješenje iz stavka 1. ovoga èlanka izdaje se u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva. Èlanak 31. 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] (1) Protiv rješenja iz èlanka 30. ovoga Zakona kojim se daje ili uskraèuje odobrenje za namjeravani zahvat nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (2) Na postupak izdavanja rješenja iz èlanka 30 ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o opèem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom to nije drukèije odreðeno. Èlanak 32. Ako bi predviðeni zahvat, objekt ili djelatnost mogao znatno utjecati na stanje okoliša u susjednim državama. Državna uprava za zaštitu okoliša obavještava nadležno tijelo susjedne države o namjeravanom zahvatu. Prostorni planovi Èlanak 33. (1) Kod izrade i donošenja prostornih planova mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost okoliša na odreðenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajolika, odnos prema obnovljenim i neobnovljenim prirodnim izvorima, kulturnoj baštini i ukupnost meðusobnih utjecaja postojeèih i planiranih zahvata na okoliš. (2) Mjere zaštite okoliša sadržane u prostornim planovima jesu mjere zaštite tla, vode, mora, zraka šuma klime, zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kujlturnih i prostornih vrijednosti, mjere postupanja s otpadom, mjere zaštite od buke, požara i druge mjere zaštite okoliša, a odreðuju se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa. Èlanak 34. (1) Državna uprava za zaštitu okoliša daje suglasnost na prostorni plan županije ili prostorni plan Grada Zagreba u vezi s mjerama zaštite okoliša prije njihovog donošenja. Suglasnost se daje u roku od 30 dana od dostave prijedloga prostornog plana. Ako u propisaklom roku Državna uprava za zaštitu okoliša ne da suglasnost, smatrat æe se da je suglasnost dana, odnosno da nema primjedbi na mjere predložene u prostornom planu. (2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga èlanka potrebno je pribaviti za donošenje i onih prostornih planova, za koje je to odreðeno prostornim planom županije ili prostornim planom Grada Zagreba. Praèenje stanja okoliša Èlanak 35. (1) Praèenje stanja okoliša (monitoring) odreðeno Strategijom zaštite okoliša ili meðunarodnim ugovorom, financira se iz sredstava državnog proraèuna, a praèenje osigurava Vlada. (2) Sadržaj, metodologiju i naèin praèenja stanja okoliša te kaznene odredbe za povredu odredaba ovoga propisa propisuje Vlada. Èlanak 36. (1) Za sve zahvate za koje je odreðeno provoðenje procjene utjecaja na okoliš, pravne osobe dužne su putem ovlaštenih pravnih osoba: mjeriti emisije i voditi o tome oèevidnike, mjeriti imisije, odnosno sudjelovati u mjerenju imisija, prema svom udjelu u oneèišèavanju okoliša, sudjelovati u praèenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica oneèišèavanja okoliša. (2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga èlanka dužna je osigurati financijska sredstva za praèenje stanja okoliša. (3) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praèenja, metodologiju mjerenja uzimanja uzoraka, rok za dostavljanje podataka tijelima državne uprave i naèin, voðenja popisa podataka, ako nisu odreðeni 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] posebnim propisom propisuje Vlada. (4) Propisom iz stavka 3. ovoga èlanka može se propisati obveza praèenja stanja okoliša, naèin vodenja popisa podataka te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa i za druge pravne osobe koje nisu obuhvaèene odredbom stavka 1. ovoga èlanka. (5) Propisom iz stavka 3. ovoga èlanka odreðuju se i uvjeti tehnièke opremljenosti i struèna sprema djelatnika kojima mora udovoljavati ovlaštena pravna osoba iz stavka 1. ovoga èlanka te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa. Èlanak 37. Županija i Grad Zagreb osigurat æe mjerenje imisije na svom podruèju na kojem je došlo do oneèišèavanja okoliša ako oneèišèivaè okoliša nlje poznat. Èlanak 38. (1) Pravna osoba koja je prema ovom Zakonu obvezna provesti sanacijski program, dužna je i nakon provedbe sanacijskih mjera osigurati praèenje njihovog uèinka na stanje okoliša i osigurati financijska sredstva za njihovo praèenje. (2) Kad se u skladu s odredbama ovoga Zakona provedba sanacijskog programa financira iz sredstava državnog proraèuna, praèenje stanja okoliša i uèinka sanacijskih mjera osigurava Vlada. (3) Kad se provedba sanacijskog programa financira iz sredstava proraèuna jedinica lokalne samouprave i uprave, praèenje stanja okoliša i uèinka sanacijskih mjera osigurava županijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba. Èlanak 39. Pravne osobe iz èlanka 36. stavka 1. i èlanka 38. ovoga Zakona te županija i Grad Zagreb iz èlanka 37. ovoga Zakona dužni su podatke mjerenja emisije i imisije dostavljatiDržavnoj upravi za zaštitu okoliša. Katastar oneèišèavanja okoliša Èlanak 40. (1) Katastar oneèišèavanja okoliša vodi županijski ured i gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša, a u gradu upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša. (2) Obvezni sadržaj, metodologiju i naèin voðenja katastra, naèin i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka, davanje ovlaštenja pravnim osobama, za obavljanje poslova voðenja katastra, program i naèin provjere struène osposobljenosti pravne osobe za voðenje katastra te kaznene odredbe za povredu odredaba toga propisa, propisuje ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša Šu daljnjem tekstu ravnatelj). (3) Županijski ured i gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša i upravno tijelo grada vode preglede oèevidnika o stenju okoliša a sadržaj i naèin voðe nja oèevidnika propisuje ravnatelj Informacijski sustav zaštite okoliša Èlanak 41. (1) Državna uprava za zaštitu okoliša u suradnji s ministarstvima i državnim upravnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav zaštite okoliša koji sadrži podatke katastra oneèišèavanja, odabrane podatke oèevidnika o stanju okoliša, struèrie i znanstvene podatke domaèih i stranih institucija i meðunarodnih organizacija, faktografske, metodološke, dokumentacijske podatke i informacije važne za zaštitu okoliša. (2) Sadržaj i metodološke osnove, obvezu, naèin dostavljanja podataka i naèin upravljanja podacima propisuje Vlada. Planovi intervencija u zaštiti okoliša 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] Èlanak 42. (1) Za sluèajeve moguæe ekološke nesreæe ili izvanrednog dogaðaja osobite ugroženosti okoliša, opasnosti života i zdravlja ljudi Vlada donosi planove intervencija. (2) Planovi intervencija iz stavka 1. ovoga èlanka sadrže vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih ža okoliš, subjekte za provedbu pojedinih mjera, odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provedbom, te naèin usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na osnovi drugih zakona (3) Planove intervencija moraju imati proizvoðaèi opreme i ureðaja koji mogu prouzroèiti oneèišèavanje okoliša (4) Vrstu proizvoda, opreme i ureðaja iz stavka 3. ovoga èlanka, te kaznene odredbe za povredu odredaba toga propisa propisuje ravnatelj. Znak zaštite okoliša Èlanak 43. (1) Proizvoðaèima proizvoda široke potrošnje osim namirniæa, piæa i farmaceutskih proizvoda, koji u proizvodnji, stavljanju u promet i/ili korištenju i postupanju s otpadom u odnosu na druge istovrsne proizvode bitno manje optereèuju okoliš od drugih istovrsnih ili srodnih proizvoda, radi priznanja dodjeljuje se znak zaštite okoliša. (2) Postupak i uvjete za dobivanje i naèin dodjele znaka zaštite okoliša, opis znaka zaštite okoliša, upotrebu dodijeljenog znaka, sastav i naèin rada komisije, sudjelovanje institucija, društava, udr-uga i pojedinaca u poslupku dodjele znaka zaštite okoliša, te kaznene odredbe za povredu odre daba toga propisa propisuje ravnatelj. Priznanja i nagrade Èlanak 44. (1) Priznanja i nagrade za dosligrkuèa na podruèju za štite okoliša mogu se dodijeliti za oslvarivanje preventive od oneèišèavanja okoliša, najpovoljnija rješenja u proizvodnim postupcima u odnosu na okoliš, razvojne i istraživaèke projekte u zaštiti okoliša, razvoj sustava i edukaciju o zaštiti okoliša u odgojno-obrazovnom procesu, doprinos pojedinca za razvoj i unapredenje zaštite okoliša ili za doprinos u meðunarodnoj suradnji u zaštiti okoliša, doprinose struènih i drugih društava, udruga i nevladinih organizacija za razvoj i unapreðenje zaštite okoliša. (2) Priznanja i nagrade dodjeljuje Državna uprava za zaštitu okoliša. (3) Postupak, naèin i uvjete za dodjelu priznanja i nagrada propisuje ravnatelj. Oznaèavanje proizvoda i ambalaže Èlanak 45. (1) Prije stavljanja u promet. proizvoda, sirovina i njihove ambalaže proizvoðaèi su dužni upozoriti na oneèišèavanje što ga njihovi proizvodi, sirovina ili ambalaža mogu prouzroèiti okolišu i o postupanju s ambalažom nakon upotrebe. (2) Naèin i sadržaj upozorenja o oneèišèavanju okoliša, i u vezi s tim naèin oznaèavanja proizvoda, sirovina i njihove ambalaže te kaznene odredbe za povredu odredaba toga propisa propisuje ravnatelj u suradnji s nadležnim ministrima. 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] Ekonomski poticaji Èlanak 46. (1) Posebnim zakonom mogu se odrediti olakšice i oslobaðanja plaæanja poreza, carina i drugih javnih prihoda za korištenje proizvodnih postupaka, proizvodnju i promet proizvoda èiji je utjecaj na stanje okoliša povoljniji od utjecaja drugih srodnih proizvodnih postupaka, proizvodnje i proizvoda i za korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, morski valovi, bio-plin i sl.) opreme kkreðaja koji pridonose zaštiti okoliša. (2) Olakšice i oslobaðanja plaæanja poreza, carina i drugih javnih prihoda iz stavka I. ovoga èlanka može odrediti Vlada, ako nisu odreðeni zakonom. Èlanak 47 (1) Posebnim zakonom mogu se odredit.i ola.kšice i smanjivanje poreza i drugih javnih prihoda za proizvoðaæe koji organiziraju povrat upotrebljenih i neupotrebljivih ureðaja, naprava ili njihovih dijelova, proizvoda ili njihove ambalaže, ili na drugi organiziran naèin smanje negativne uèinke svojeg djelovanja po okoliš. (2) Olakšice i smanjivanje poreza i drugih javnih prihoda iz stavka t. ovoga èlanka može odrediti Vlada, ako nisu odreðeni posebnim zakonom. Osiguravanje sudjelovanja u zaštiti okoliša Èlanak 48. (1) Država osigurava sudjelovanje i solidarnost pri rješavanju meðudržavnih pitanja u zaštiti okoliša na temelju medunarodnih ugovora i meðunarodnom razmjenom informacija, te obavještavanjem drugih država o opasnostima po okoliš ili o ekološkim nesreèama. (2) Jedinica lokalne samouprave i uprave osigurava sudjelovanje i solidarnost pri rješavanju regionalnih i lokalnih pitanja zaštite okoliša. Javnost podataka o okolištu Èlanak 49. (1) Tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, pravne osobe koje imaju javna ovlaštenja, pravne osobe koje obavljaju poslove u vezi sa zaštitom okoliša i pravne osobe koje svojom djelatnošèu oneèišèavaju okoliš, a raspolažu podacima o stanju okoliša, utjecaju predviðenih i ostvarenih zahvata na okoliš, mjerama zaštite okoliša i,drugim podacima važnim za zaštitu okoliša, dužni su osigurati javnost tih podataka osim kada je posebnim zakonom propisano èuvanje državne, vojne službene ili poslovne tajne. (2) Svi subiekti navedeni u stavku t. ovoga èlanka, dužni su odmah obavijestiti javnost o prekoraèenjtma propisanih razina oneèišèavanja okoliša, a periodiæno obavještavati javnost o oneèišèavanju okoliša. (3) Pravne i fiziæke osobe koje obavljaju djelatnost kojom oneèišèavaju okoliš dužne su voditi oèevidnik o podacima važnim za zaštitu okoliša i dostavljati ga u propisanom roku tijelima nadležnim za voðenje oèevidnika i katastra oneèišèavanja okoliša iz èlanka 40. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (4) Subjekti iz stavka I. ovoga èlanka dužni su obavješèivati javnost i dati podatke kojima raspolažu zainteresiranim institucijama, organizacijama i pojedincima u roku mjesec dana od primitka zahtjeva. (5) Kada se radi o izvanrednim sluèajevima osobite ugroženosti okoliša, subjekti iz stavka 1. ovoga èlanka dužni su putem sredstava javnog priopèavanja èim prije obavijestiti javnost. (6) Za davanje podataka o stanju okoliša može se posebnim propisom, kojeg donosi ravnatelj, utvrditi cijena radi naplate davanja pojedinih podataka u vezi s materijalnim troškovima davaoca podataka. V. ODGOVORNOST ZA ONEÈIŠÈAVANJE OKOLIŠA 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] Èlanak 50. (1) Pravna ili fiziæka osoba koja prouzroèi oneèišèavanje okoliša odgovara za nastalu štetu, po naèelu objektivne odgovornosti (uzroènosti), prema opèim pravilima obveznog prava. (2) Za oneèišèavanje okoliša odgovorna je i osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omoguèila ili dopustila oneèišèivanje okoliša. Èlanak 51. (1) Pravna ili fiziæka osoba koja svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroèi oneèišèavanje okoliša dužna je, bez odgaðanja poduzeti mjere utvrðene planom intervencija zaštite okoliša, odnosno poduzeti sve druge neophodne mjere radi smanjenja šteta u okolišu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili šteta u okolišu. (2) Pravna ili fiziæka osoba koja prouzroèi oneèišèavanje okoliša podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje opasnosti oneèišèavanja u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (3) Pravna ili fiziæka osoba iz stavka 1. ovoga èlanka dužna je bez odgaðanja obavijestiti inspektora zaštite okoliša ili drugog nadležnog inspektora o riziku ili opasnosti po okoliš. (4) Pravna ili fiziæka osoba iz stavka 1. ovoga èlanka dužna je obavijestiti javnost o nastalom oneèišèavanju okoliša i zaštitnim mjerama koje je potrebno poduzeti. Èlanak 52. (1) Posebnim zakonom utvrdit æe se obveza osiguranja pravnih osoba od odgovornosti za štetu koju može prouzroèiti ekološka nesreèa. (2) Posebnim zakonom mogu se odrediti i druge vrste osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu oneèišèavanjem okoliša. Èlanak 53. (1) Svako odstupanje od upotrebe ureðaja i opreme u proizvodnji ili odstupanje od proizvodnih postupaka, odnosno korištenja u praksi provjerenih postupaka, a èije posljedice nisu predvidive po okoliš, nije dopušteno. (2) Pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovorna je za svako odstupanje od upotrebe ureðaja i opreme u proizvodnji ili odstupanje od proizvodnih postupaka iz stavka 1. ovoga èlanka. . (3) Odgovorna osoba u pravnoj osobi kojoj su poznate ili mogu biti poznate okolnosti koje ukazuju na opasnost po život i zdravlje ljudi i opasnost po okoliš dužna je, bez odgaðanja, poduzeti odgovarajuæe mjere radi otklanjanja opasnosti i o tome obavijestiti inspektora zaštite okoliša ili drugog nadležnog inspektora. Èlanak 54. (1) Za podruèja za koja se utvrdi da imaju svojstva ugroženog okoliša može se posebnim zakonom odrediti postupak sanacije. (2) Podruèja ugroženog okoliša utvrðuju se Strategijom iz èlanka 18. ovoga Zakona. (3) Iznimno, do donošenja Strategije iz stavka 2. ovoga èlanka, podruèje ugroženog okoliša može utvrditi Vlada na zahtjev Zastupnièkog doma Sabora. Èlanak 55. (1) Oneèišèivaè okoliša dužan je, u rokovima što ih odredi Vlada, izraditi i provesti sanacijski program za uklanjanje ošteèenja okoliša. (2) Sanacijski program iz stavka 1. ovoga èlanka sadrži: 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] analizu vrste oneèišèavanja okoliša, prijedlog proizvodnih i drugih rješenja s ocjenom prikladnosti odabranog rješenja u odnosu na dugoroène uèinke na okoliš, mjere za uspostavljanje prethodne kakvoæe stanja okoliša ili poboljšavanje postojeèeg stanja okoliša, redoslijed i rokove provedbe sanacijskog programa, plan osiguranja sredstava, ukljuèujuèi troškove odštete za umanjenje vrijednosti i ošteèenje okoliša. (3) Oneèišèivaè okoliša mora pribaviti suglasnost državne uprave za zaštitu okoliša na sanacijski program iz stavka 2. ovoga èlanka, a prema ocjeni državne uprave za zaštitu okoliša i mišljenje nadležnih ministarstava. (4) Vrstu sanacijskog programa, opseg i metodologiju izrade programa, naèin sudjelovanja javnosti u njegovoj izradi i provedbi te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa donosi ravnatelj u suglasnosti s nadležnim ministrima. (5) Rokovi iz stavka 1. ovoga èlanka mogu se, prema odobrenju Vlade, skratiti ili produžiti. Èlanak 56. (1) Ako nije moguæe utvrditi oneèišèivaèa okoliša, a potrebno je izraditi cjeloviti sanacijski program, pripremkk i izradu sanacijskog programa provodi Državna uprava za zaštitu okoliša u suradnji s nadležnim ministarstvima. (2) Vlada utvrðuje redoslijed i prvenstvo u provedbi sanacijskog programa iz stavka 1. ovoga èlanka te osigurava financijska sredstva za njegovo provoðenje Èlanak 57. Kad se radi o oneèišèavanju okoliša lokalnih razmjera, pripremu i izradu sanacijskog programa, te redoslijed i prvenstvo u provedbi odreðuje poglavarstvo županije ili poglavarstvo Grada Zagreba Èlanak 58. (1) Radi spreèavanja veèih šteta i ograniæavanja daljnjeg štetnog djelovanja na okoliš, Vlada može provesti sve mjere za spreèavanje i ograniæavanje nastanka daljnjih šteta na trošak poèinitelja. (2) Vlada može na trošak poèinitelja provesti sanaciju, ako oneèišèivaè to nije sam uèinio. (3) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga èlanka obuhvaèa privremeno ograniæavanje rada, a kada je nužno i zaustavljanje rada poèinitelja oneèišèavanja. Èlanak 59. U sluèaju oneèišèavanja okoliša, kad se izmeðu više uzroènika ne može utvrditi poèinitelj, ili se ne mogu utvrditi njihovi udjeli (kumulativno ili lanèano oneèišèavanje), troškove uklanjanja oneèišèavanja, spreèavanja ili ograniæavanje daljnjega štetnog djelovanja na okoliš svi sudionici solidarno podmiruju. VI. FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Èlanak 60. (1) Sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u državnom proraèunu, proraèunima jedinica lokalne samouprave i uprave i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga èlanka koriste se za oèuvanje, zaštitu i unapreðivanje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša i Programima zaštite okoliša iz èlanka 18.,19., 20. i 21. ovoga Zakona, uz suglasnost osnovnih nositelja izvora sredstava . (3) Jedinice lokalne samouprave i uprave vode oèevidnike o korištenju sredstava i o tome izraðuju izvješæekoja 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] jedanput godišnje dostavljaju Državnoj upravi za zaštitu okoliša. (4) Godišnji pregled korištenja sredstava za financiranje zaštite okoliša iz stavka 1. ovoga èlanka izraðuje Državna uprava za zaštitu okoliša. (5) Radi osiguravanja sredstava za financiranje zaštite okoliša posebnim zakonom može se osnovati Fond zaštite okoliša, kao izvan proraèunski fond. VII. NADZOR Èlanak 61. Upravni nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi Državna uprava za zaštitu okoliša. Èlanak 62. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te pojedinaènih akata, uvjeta i naèina rada nadziranih pravnih osoba i mjera za štite okoliša odreðenih ovim Zakonom, prov.odi inspektor zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: inspektor) i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti. (2) Poslove inspekcije zaštite okoliša obavlja i drugi službenik Državne uprave za zaštitu okoliša kojeg ovlasti ravnatelj. (3) Poslovne inspekcije zaštite okoliša u prvom stupnju obavlja županijski ured i gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove zaštite okoliša, a u drugom stupnju Državna uprava za zaštitu okoliša. Èlanak 63. (1) U obavljanju nadzora nad poslovima koje obavlja pravna osoba, inspektor može od odgovorne osobe, zahtijevati da: omoguèi obavljanje nadzora u svim radnim prostorijama. postrojenjima i nad ureðajima i otvorenim radnim prostorima pravne osobe, dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potreb nu za obavljanje nadzora, izvijesti o poduzetim mjerama u vezi s otklanjanjem utvrðenih nedostataka. (2) Pravne osobe èiji rad podliježe nadzoru dužne su omoguèiti provedbu inspekcijskog nadzora, dati na uvid dokumentaciju i pružiti sve potrebne podatke i obavijesti. Èlanak 64. (1) Inspektor u županijskom uredu i gradskom uredu Grada Zagreba obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim poslova za koje je ovim Zakonom odreðeno da ih neposredno obavlja inspektor u Državnoj upravi za zaštitu okoliša. (2) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor nadzire osobito : primjenu standarda kakvoæe za sastavne dijelove okoliša, primjenu tehnièkih standarda zaštite okoliša, provoðenje praèenja stanja okoliša, provodenje mjerenja emisija i imisija i aoðenja oèevidnika o tome, provoðenje mjera zaštite okoliša utvrðenih programom zaštite okoliša, provuðenje mjera zaštite okoliša utvrðenih planom intervencija, 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] provoðenje mjera zaštite okoliša utvrðenih u postupku procjene utjecaja na okoliš, provoðenje sanacijskog programa i praèenje uèinaka sanacijskog programa, naèin i uvjete rada, tehnièku opremljenost pravnih osoba registriranih ili ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite okoliša, naèin voðenja oèevidnika o okolišu, korištenje sredstava odreðenih za provoðenje mjera zaštite okoliša. Èlanak 65. Inspektor u Državnoj upravi za zaštitu okoliša: provodi inspekcijski nadzor iz èlanka 63. ovoga Zakona, nadzire provedbu ratificiranih meðunarodnih ugovora iz podrkxèja zaštite okoliša, rješava u drugom stupnju o žalbama protiv rješenja inspekcije u prvom stupnju, predlaže mjere za unapreðenje zaštite okoliša, usklaðuje i daje smjernice za rad i provoðenje odreðenih propisa i mjera zaštite okoliša. Èlanak 66. Inspektor je dužan sastaviti oèevidnik o obavljenom pregledu, utvrdenom stanju i poduzetim odnosno nareðenim mjerama i radnjama. Ako utvrdi da je povrijeðen zakon ili drugi propis rješenjem æe narediti mjere i rok za njihovo uklanjanje. Primjerak zapisnika dostavlja pravnoj osobi kod koje je inspekcijski pregled obavljen. Èlanak 67. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor æe pisanim rješenjem odrediti: otklanjanje u odreðenom roku utvrðenih nedostataka i nepravilnosti u radu pravne osobe, zbog kojih je došlo ili može doèi do oneèišèavanja okoliša, privremenu zabranu obavljanja rada pravne osobe ili obavljanja radnji u proizvodnom postupku, korištenja postrojenja, ureðaja i opreme zbog kojih je došlo ili može doèi do znatnijeg oneèišèavanja okoliša, zabranu obavljanja radnji u proizvodnom postupku, korištenja postrojenja ureðaja i opreme zbog kojih je došlo ili može doèi do oneèišèavanja veèih razmjera okoliša, dok se nedostaci ili nepravilnosti u radu ne otklone. (2) Ukoliko naðe da je povrijeðen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu: podnijeti bez odgaðanja prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreèi zakonom ili drugim propisom utvrðenu prekršajnu kaznu, predložiti nadležnom sudu brisanje iz sudskog registra one djelatnosti za koju utvrdi da pravna osoba ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje za koje je ovlašten. (3) Žalba na rješenje inspektora ne odgaða njegovo izvršenje. Èlanak 68. (1) Inspektor vodi oèevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] (2) Oèevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima na temelju dostavljenih podataka županije i Grada Zagreba, vodi se u Državnoj upravi za zaštitu okoliša. (3) Obrazac, sadržaj i naèin voðenja oèevidnika iz stavka 1. ovoga èlanka propisuje ravnatelj. (4) Inspektor izraðuje izvješæe o svom radu te ga s prijedlogom mjera za poboljšanje zaštite okoliša jedanput godišnje dostavlja Državnoj upravi za zaštitu okoliša. Èlanak 69. (1) Službeno svojstvo inspektora, njegov identitet i ovlasti dokazuju se posebnom iskaznicom. (2) Iskaznica inspektora izdaje se na temelju akta o imenovanju inspektora. (3) Obrazac iskaznice, naèin njenog izdvajanja propisuje ravnatelj. Èlanak 70. (1) Poslove inspektora može obavljati osoba koja ima struènu spremu sedmog (VII/I) stupnja obrazovanja i najmanje peL godina radnog iskustva u struci i položen struèni ispit za inspektora. (2) Program struènog ispita inspektora, naèin polaganja i provoðenje ispita te sastav ispitne komisije propisuje ravnatelj. VIlI. KAZNENE ODREDBE Èlanak 71. (1)Novèanom kaznom u iznosu od 50 000,00 do 80 000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna, ili fiziæka osoba: 1. ako ne poduzme bez odgaðanja mjere za uklanjanje opasnosti i nastanak daljnje štete po okoliš i ne obavijesti inspektora zaštite okoliša ili drugog nadlež.nog inspektora (èlanak 51. stavak 1.), 2. ako ne poduzme mjere za spreèavanje odstupanja od upotrebe ureðaja i opreme u proizvodnom postupku, ili od stupanje od proizvodnih postupaka (èlanak 53. stavak 2.), 3 ako u roku što ga je odredila Vlada nije izradila sanacijski program za uklanjanje ošteèenja okoliša ili ako ga ne provodi (èlanak 55.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom od 20.000,00 kuna. Èlanak 72. (1) Novèanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna, ili fiziæka osoba: 1. ako ne osigura praèenje stanja okoliša, mjerenje emisija i imisija (èlanak 36.), 2. ako ne prati stanje okoliša u svezi s uèincima sanacijskih mjera (èlanak 38. stavak 1.), 3. ako ne upozori o oneèišèavanju okoliša prije stavljanja u promet proizvoda, poluproizvoda ili sirovina i njihove ambalaže (èlanak 45 stavak 1.), 4. ako ne provodi sanaciju prema sanacijskom programu i u propisanim rokovima (èlanak 55. stavak 1.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 15.000,00 kuna. Èlanak 73. 82 11.11.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti okoliša file:///D/HTML/cro7956.htm[15.01.2025 11:05:51] (1) Novèanom kaznom u iznosu od 8.500,00 do 13.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna, ili fiziæka osoba: 1. ako ne dostavi podatke mjerenja emisija i imisija Državnoj upravi za zaštitu okoliša (èlanak 39.), 2. ako ne vodi oèevidnik o podacima važnim za zaštitu okoliša i ne dostavi je nadležnim upravnim tijelima (èlanak 49 stavak 3.), . 3. ako ne obavijesti bez odgaðanja inspektora zaštite okoliša ili drugog nadležnog inspektora o riziku ili opasnosti po okoliš (èlanak 51. stavak 3.), 4. ako pravodobno ne obavijesti javnost o oneèišèavanju okoliša (èlanak 51. stavak 4.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 4000,00 kuna. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 74. (1) Propisi iz Èlanka 9., 26., 40., 43., 44., 49., 69., 70. ovoga Zakona donijet æe se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Propisi iz èlanka 23., 24., 35., 36., 41., 42., 45., 46., 47. i 55. ovoga Zakona donijet æe se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 75. Pravilnik o izradi studije o utjecaju na okolinu ("Narodne novine", br 31/84. i 14/90.) primjenjuje se do donošenja propisa iz èlanka 26. ovoga Zakona Èlanak 76. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa : 351-01/93-01/09 Zagreb, 27. listopada 1994. ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupnièkog doma Sabora dr. Nedjeljko Mihanoviæ, v. r.