Decision on the adoption of the National Policy framework for the establishment of infrastructure and the development of the market of alternative fuels

1. SVRHA I SADRŽAJ DOKUMENTA Promet je preduvjet mobilnosti ljudi i razmjene dobara pa mora zadovoljavati potrebe stanovništva i gospodarstva. Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o uvozu nafte, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu. U skladu sa za sada raspoloživom tehnologijom, uzimajući u obzir europsko okruženje i pravni okvir Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) donesen je Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (»Narodne novine«, broj 120/16; u daljnjem tekstu: Zakon). Temeljem članka 4. Zakona, donosi se Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu (u daljnjem tekstu: NOP). Svrha NOP-a je definiranje i razrada ciljeva i mjera za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu. U vezi s tim, NOP obuhvaća pregled vrsta alternativnih goriva s njihovim prednostima i ograničenjima i elemente propisane člankom 4. stavkom 2. Zakona: – procjenu trenutačnog stanja i budućeg razvoja tržišta alternativnih goriva u prometnom sektoru (poglavlja 3. i 4. NOP-a) – nacionalne pojedinačne i skupne ciljeve za postavljanje infrastrukture za alternativna goriva, uz određivanje naselja, građevinskih područja naselja, odnosno gradskih/prigradskih aglomeracija, drugih gusto naseljenih područja i mreža koje će, u skladu s potrebama tržišta, biti opremljene javno dostupnim mjestima za opskrbu vozila električnom energijom, stlačenim prirodnim plinom, procjenu potreba za instaliranjem mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u lukama izvan osnovne transeuropske prometne mreže (u daljnjem tekstu: osnovna mreža TEN-T) te za uvođenje opskrbe električnom energijom u zračnim lukama za avione u mirovanju (poglavlje 5. NOP-a) i – mjere potrebne za ostvarivanje nacionalnih pojedinačnih i skupnih ciljeva NOP-a, uključujući mjere kojima se može promicati postavljanje infrastrukture za alternativna goriva u sklopu usluga javnoga prijevoza (poglavlje 6. NOP-a).

2. VRSTE ALTERNATIVNIH GORIVA – PREDNOSTI I OGRANIČENJA 2.1. Električna energija: pogodnosti korištenja električne energije u prometu posebno dolaze do izražaja u gradskom prometu, jer kod korištenja vozila koja isključivo koriste električnu energiju (e-vozila) ne postoje emisije štetnih tvari u okoliš na lokalnoj razini ni zagađenje bukom. Prednost je također veća učinkovitost elektromotora u pretvorbi pohranjene energije u energiju potrebnu za vožnju te mogućnost vraćanja neiskorištene energije natrag u energetski sustav. Ograničavajući čimbenici su trenutno višestruko veća cijena ovih vozila u usporedbi s konvencionalnim oblicima vozila i hibridima zbog cijene baterije, čiji se pad očekuje s masovnom proizvodnjom, duže vrijeme potrebno za punjenje, ograničeni doseg postojećih električnih automobila i nedostatak javne i privatne infrastrukture za punjenje. Zemlje članice EU trenutno aktivno rade na razvoju tehnologija vezanih za električna vozila i pripadajuću infrastrukturu, odnosno na razvoju e-mobilnosti. Kako se predviđa značajan porast ovih vozila te izgradnja pripadajuće infrastrukture, uloga e-mobilnosti uzima se posebno u obzir kod razrade koncepta »pametnih gradova« i »pametnih mreža«. 2.2. Vodik: predstavlja najbolje rješenje za zamjenu ugljikovodika u gorivima srednjih/većih automobila na većim udaljenostima, zbog usporedivosti automobila na vodik s konvencionalnim automobilima s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem po svojim performansama (slično ubrzanje), autonomiji (oko 600 kilometara), te periodu punjenja spremnika (manje od 5 minuta). Međutim, infrastruktura za punjenje vodikom je u usporedbi s drugim alternativnim oblicima goriva najmanje razvijena, a preduvjet daljnjeg razvoja je usavršavanje i smanjenje troškova postupaka proizvodnje i skladištenja vodika namijenjenog za pogonsko gorivo. 2.3. Prirodni plin: 2.3.1. Ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP): je povoljnijom cijenom i značajno manjim emisijama od klasičnih naftnih goriva alternativno gorivo najpovoljnije za korištenje u pomorskom prometu i prometu unutarnjim plovnim putovima, a k tome je i jedina alternativa dizelskom gorivu za uporabu u teškim teretnim vozilima zbog dometa koje nudi. Prepreku predstavlja ograničeno vrijeme potrošnje, manjak dostupnosti infrastrukturne mreže za punjenje duž autocesta i u lukama EU-a, a ograničenje u pomorskom prometu je i visina investicije zbog koje vlasnici plovila nisu zainteresirani za preinaku plovila na UPP. 2.3.2. Stlačeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: SPP): je pogodan kao alternativa naftnim derivatima u cestovnom prometu na kratke i srednje relacije. Ograničenje predstavlja slaba izgrađenost infrastrukture, a kod osobnih vozila i smanjenje prostora prtljažnika kod velikog broja modela vozila. 2.4. Ukapljeni naftni plin (u daljnjem tekstu: UNP), tzv. autoplin: dostupnost infrastrukture za punjenje, relativno nizak trošak početnog ulaganja u plinsku instalaciju, značajna razlika u cijeni UNP-a i benzina te relativno kratko razdoblje povrata investicije već je rezultiralo dobrom pokrivenošću kopnenog dijela hrvatskog teritorija punionicama za UNP, te prihvaćanjem ovog oblika goriva od strane korisnika. 2.5. Biogoriva: zbog sirovina od kojih se proizvode, pridonose cilju povećanja udjela obnovljive energije u energiji utrošenoj za promet. Međutim, prva generacija biogoriva proizvedena iz prehrambenih sirovina ne može se više ubrajati u prihvatljive alternativne oblike energije, u koje spadaju samo napredne generacije biogoriva (koje za sirovinu ne koriste prehrambene sirovine, već otpadne tvari), s obzirom na preusmjeravanje politike poticanja na europskoj razini isključivo na takva biogoriva.

3. PROCJENA TRENUTNOG STANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PO VRSTAMA ALTERNATIVNIH GORIVA I GRANAMA PROMETA U svrhu određivanja postojećeg stanja provedena je analiza zakonodavstva, programa i strateških dokumenata, a prikupljeni su i podaci o postojećoj infrastrukturi, na razini RH, te po jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tj. u 20 županija i 29 gradova. Analizom su bili obuhvaćeni gradovi s preko 20 000 stanovnika u skladu s popisom Državnog zavoda za statistiku. 3.1. Zakonski okvir Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva prenesena je u pravni poredak RH kroz Zakon donesen 9. prosinca 2016. godine. Zakonom se utvrđuje zajednički okvir mjera za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva i minimalni zahtjevi za izgradnju infrastrukture za alternativna goriva, uključujući mjesta za punjenje, utvrđuju se zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za punjenje i opskrbu, zahtjevi za informiranje korisnika, kao i način izvršavanja obveza izvješćivanja o provedbi mjera uspostavljanja infrastrukture za alternativna goriva. Temeljem Zakona Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) određeno je kao tijelo nadležno za provođenje politike Vlade RH u području uspostave infrastrukture za alternativna goriva, izvještavanje Vlade RH i Europske komisije (u daljnjem tekstu: EK) o provedbi mjera uspostave infrastrukture za alternativna goriva, ostvarivanje međunarodne suradnje RH u području uspostave infrastrukture za alternativna goriva i sudjelovanje u radu tijela EK u području uspostave infrastrukture za alternativna goriva. Zakonom se određuje i nacionalno koordinacijsko tijelo (u daljnjem tekstu: NKT) sa zadaćom pružanja potpore Ministarstvu u provedbi politike alternativnih goriva, izrade i provedbe sustava praćenja mjera za unaprjeđenje infrastrukture alternativnih goriva, pripreme i prilagodbe provedbe okvira mjera za razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu iz NOP-a, praćenje njihove provedbe u sklopu Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost, pripreme Izvješća o provedbi NOP-a te objave i redovitog ažuriranja informacija o mjerama poduzetim kao potpora izgradnji infrastrukture za alternativna goriva te lokacijama javno dostupnih mjesta za opskrbu i punjenje alternativnim gorivima na svojim mrežnim stranicama. Zakonski okvir EU-a koji je do donošenja Direktive 2014/94 uređivao uspostavu infrastrukture za alternativna goriva prenesen je u hrvatsko zakonodavstvo (Prilog 1.). Uz to su donošeni i strateški dokumenti vezani za energetsku učinkovitost, kao i dokumenti koji se ciljano odnose na specifična područja, na državnoj (Prilog 2.) ali i lokalnoj i područnoj samoupravi, gdje prednjače Akcijski planovi energetski održivog razvitka gradova – tzv. SEAP-ovi (Prilog 3.). Zakonom o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine« 127/14) RH je nadogradila postojeće planiranje Europske unije te sada svi veliki gradovi i županije donose planove za poboljšanje energetske učinkovitosti na godišnjoj i trogodišnjoj razini u suradnji s NKT-om te NKT izvještavaju o provedbi istih. Na temelju trogodišnjih akcijskih planova energetske učinkovitosti, u RH se provode i pojedinačne mjere poticanja energetske učinkovitosti, od kojih su pojedine vezane za sufinanciranje nabave vozila na električni pogon, sufinanciranje postavljanja punionica za vozila na električnu energiju, sufinanciranje kupnje plovila na električni pogon s ugrađenim solarnim panelima i sufinanciranje pregradnje postojećih vozila svih kategorija na SPP. 3.2. Procjena broja registriranih vozila Procjena je napravljena na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova, Centra za vozila Hrvatske (u daljnjem tekstu: CVH-a) i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok je procjena postojećeg broja punionica za alternativna goriva za cestovna vozila napravljena na temelju podataka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Procjena postojeće infrastrukture za alternativna goriva u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima izrađena je na temelju podataka dobivenih od lučkih uprava. 3.2.1. Električna energija: U 2016. godini u RH bila su registrirana 856 vozila koja koriste napajanje električnom energijom iz vanjskih izvora, od čega 299 osobnih vozila, 55 teretnih automobila, 250 mopeda, 183 motocikla, 3 autobusa, 66 traktora i necestovnih pokretnih strojeva, te je bilo dostupno nešto više od 126 javno dostupnih punionica. Opskrba električnom energijom, odnosno visokonaponski kopneni priključci postoje na unutarnjim plovnim putovima, u lukama unutarnje plovidbe Vukovar i Sisak te u morskim lukama u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Postojeća opskrba električnom energijom u morskim lukama nije dovoljne snage za opskrbu brodova na kružnim putovanjima. Na svim hrvatskim međunarodnim zračnim lukama postoji opskrba električnom energijom zrakoplova u mirovanju. 3.2.2. Vodik: U RH ne postoji infrastruktura za vodik, no registrirana su 4 vozila na vodik, od toga 4 osobna automobila (koja vodik koriste u alternativi s klasičnim gorivima). 3.2.3. Prirodni plin: 3.2.3.1. Ukapljeni prirodni plin U RH ne postoji infrastruktura za UPP. Također, ne postoji niti jedno registrirano vozilo ili plovilo koje koristi ovaj energent. 3.2.3.2. Stlačeni prirodni plin U RH je u 2016. godini bilo registrirano 208 osobnih vozila, 84 teretnih automobila, 10 mopeda, 6 motocikala, 108 autobusa te 11 traktora s pogonom na SPP. U RH trenutno postoje 2 javno dostupne punionice za SPP (Zagreb i Rijeka). 3.2.4. Ukapljeni naftni plin: U RH je u 2016. godini bilo registrirano ukupno 57.911 vozila koja koriste pogon na UNP, od čega 56.914 osobnih vozila, 875 teretnih automobila, 8 mopeda i motocikla, 16 autobusa te 98 traktora i necestovnih pokretnih strojeva. Ukupan broj registriranih radionica za ugradnju i servisiranje plinskih instalacija u vozila u RH 2014. godine iznosio je 153, a broj punionica UNP-a iznosio je 334. 3.2.5. Biogoriva: U RH postoje 3 pogona za proizvodnju biogoriva, od kojih 2 pogona kao sirovinu koriste ulje uljarica a 1 pogon koristi otpadno jestivo ulje. Biogoriva se u RH u najvećoj mjeri koriste umiješana u motorni benzin ili dizelsko gorivo u udjelu do 5%, odnosno 7% i takvo se gorivo ne mora posebno označavati na prodajnim mjestima (benzinskim postajama), stoga podatak o broju javnih punionica nije dostupan. Mješavine sa umješavanjem biogoriva od 5-10% u benzin, odnosno iznad 7% u dizelsko gorivo moraju se posebno označiti na prodajnim mjestima, a u RH takve mješavine koriste uglavnom prijevozničke tvrtke bilo u putničkom ili teretnom prijevozu i to kroz ugovore sa proizvođačima/trgovcima biogoriva.

4. PROCJENA BUDUĆEG RAZVOJA TRŽIŠTA Procjena budućeg razvoja tržišta po vrstama alternativnih goriva i granama prometa sastavni je dio dokumenta sa stručnim podlogama izrađenim za potrebe NOP-a te dokumenta »Modeliranje parametara infrastrukture za punjenje električnih vozila – Pregled mjera poticanja prihvaćanja električnih vozila« koji su korišteni u izradi NOP-a te objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva. Ni prema jednom od scenarija procjena izrađenom u okviru dokumenta sa stručnim podlogama (scenarij bez mjera, »realistični« scenarij i »optimistični« scenarij), u daljnjih 10 godina (do 2025. godine) nije predvidljivo povećavanje udjela vozila koja koriste alternativnu energiju na preko 10%. Na temelju analiza iz dva navedena dokumenta određeni su pojedinačni ciljevi za minimalnu infrastrukturu za električnu energiju i prirodni plin, odnosno naselja, građevinska područja naselja odnosno gradske/prigradske aglomeracije i druga gusto naseljena područja i mreže koje će, u skladu s potrebama tržišta, biti opremljena infrastrukturom za električnu energiju i prirodni plin.

5. CILJEVI Glavni cilj uspostave infrastrukture za alternativna goriva je razvoj održivog prometnog sustava, uz minimalne negativne učinke po okoliš i društvo, te osiguranje interoperabilnosti s državama u okruženju i državama članicama EU-a. Ostvarenje ovog cilja moguće je uz pažljivo planiranje i razvoj zakonodavnog i financijskog modela koji bi poticao razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu te tržišta vozila i plovila na alternativna goriva. Time bi se ujedno postigao gospodarski razvoj kroz povećanje ekonomskih aktivnosti. 5.1. Električna energija Cilj uspostave minimalne infrastrukture za opskrbu vozila električnom energijom na teritoriju RH je stvaranje održivijeg gradskog i cestovnog prometa te omogućavanje prometovanja električnim vozilima u većim gradskim središtima i po glavnim prometnim pravcima RH kao i omogućivanje opskrbe električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i morske brodove u lukama osnovne mreže TEN-T. Za ispunjenje ovog cilja, do 2020. godine punionice moraju biti dostupne na svakih 50 km autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima. Punionice za opskrbu električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i morske brodove moraju biti dostupne u luci Rijeka i luci Vukovar/Slavonski Brod do 31. prosinca 2025. godine. Uspostava opskrbe električnom energijom s kopna za plovila na unutarnjim vodnim putovima i morske brodove u ovim lukama predstavlja prioritet, osim ako nema potražnje i ako su troškovi nerazmjerni u odnosu na koristi, uključujući koristi za okoliš. Također, do 31. prosinca 2025. godine punionice moraju biti dostupne u svim međunarodnim zračnim lukama RH. Osnovni cilj uspostave mreže punionica je stvaranje preduvjeta za poticanje razvoja prometa koji neće negativno utjecati na okoliš. Pri određivanju načina za ostvarenje tog cilja potrebno je realno sagledavanje budućih potreba. Nedostatak punionica bi predstavljao prepreku za razvoj tržišta električnih vozila, ali bi prevelik broj punionica značio uzaludno trošenje resursa. Utoliko je mrežu punionica potrebno razvijati postepeno, pri čemu se na samom početku definira jedinstveni pravni okvir koji će omogućiti tržištu nesmetano funkcioniranje. Javno dostupne punionice moraju biti dostupne u aglomeracijama i na prometnoj mreži u dovoljnom broju. Postojeće stanje od 126 punionica i 856 vozila (1 punionica na 6 vozila) premašuje potrebe tržišta s jedne strane, a s druge strane ne omogućava korištenje električnih vozila na cijelom području RH. U cilju pokrivanja potreba za funkcioniranje elektromobilnosti, prijedlog o broju punionica i utičnih mjesta zasnovan je na scenariju niskog udjela prijenosa energije na mreži javnih punionica iz dokumenta »Modeliranje parametara infrastrukture za punjenje električnih vozila – Pregled mjera poticanja prihvaćanja električnih vozila«. Adekvatno prateći rast tržišta električnih vozila, nužno je osigurati sljedeće uvjete: – 2020. godina – minimalno 296 utičnih mjesta (222 AC minimalne snage 22/(11) kW, 74 DC minimalne snage 50 kW); na 164 punionice – 2025. – minimalno 602 utična mjesta (434 AC minimalne snage 22/(11) kW, 168 DC minimalne snage 50 kW); na 348 punionica – 2030. – minimalno 806 utičnih mjesta (554 AC minimalne snage 22/(11) kW, 252 DC minimalne snage 50 kW); na 479 punionica – optimalan broj lokacija za punionice 2030. godine dostiže nešto manje od 300 lokacija. Projekcija potrebnih uticnih mjesta - Scenarij L 900 600 800 500 ... ro700 Vl ('j ==- (.) ('j -~00 400.!:<: E 0 ..c ~ Ï::500 ~ (.) >U 300·2 ~00 ~ 0 ï:::: § -~00 200 o.. 0 ,._ "o' i-.. co200 CO 100 100 0 0 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 - DC min 50 kW Godina - AC min 22/(11) kW - Broj punionica - Broj lokacija za punionice Slika 1. Projekcija potrebnih utičnih mjesta i punionica u scenariju niskog udjela prijenosa energije na javnoj mreži[1] ((Scenarij L) dokumenta »Modeliranje parametara infrastrukture za punjenje električnih vozila – Pregled mjera poticanja prihvaćanja električnih vozila« kojeg su izradile konzultantske tvrtke Dyvolve, Urbanforesight i Zero Carbon Futures). Ovakav scenarij predstavlja polazište za planiranje uspostave minimalnog broja punionica. Potrebno je predvidjeti reviziju potrebnih punionica u skladu s razvojem tržišta svake 3 godine (počevši od 2020. godine). 5.2. Vodik Prema procjeni izrađenoj za potrebe izrade NOP-a, do 2030. godine neće biti potrebe za uspostavom infrastrukture za punjenje vozila na vodik (0% potrošnje vodika u ukupnoj potrošnji energenata u prometu do 2030. godine prema sva tri za sada raspoloživa scenarija), stoga nisu predviđeni pojedinačni ciljevi za minimalnu infrastrukturu za vodik. U, za sada malo vjerojatnom, scenariju bržeg razvoja tržišta vozila koja koriste vodik, moguća je provedba projekta izgradnje pilot punionice (u Zagrebu i/ili Rijeci), čime bi se, s obzirom na domet motornih vozila na vodikov pogon, osigurala mogućnost njihova prometovanja uzduž dijela Mediteranskog koridora osnovne mreže TEN-T koji se nalazi na teritoriju RH. 5.3. Prirodni plin 5.3.1. Ukapljeni prirodni plin Cilj određivanja minimalne infrastrukture za opskrbu plovila/vozila UPP-om na teritoriju RH je stvaranje održivijeg pomorskog prometa, plovidbe unutarnjim plovnim putovima i cestovnog teretnog prometa te omogućavanje prometovanja plovilima i teškim teretnim vozilima na UPP po glavnim vodnim i cestovnim prometnim pravcima RH. S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na unutarnjim plovnim putovima ili morskim brodovima u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T te na glavnim plovnim putovima RH, do 31. prosinca 2025. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu UPP-a u morskim lukama mora biti dostupna u Rijeci, osim ako se do 2020. godine ne pokaže potpuni nedostatak potražnje za ovim oblikom goriva. S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na unutarnjim plovnim putovima ili morskim brodovima u cijeloj osnovnoj mreži TEN-T, do 31. prosinca 2030. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu UPP-a u lukama unutarnjih voda mora biti dostupna u Vukovaru i Slavonskom Brodu, osim ako se do 2025. godine ne pokaže potpuni nedostatak potražnje za ovim oblikom goriva. S ciljem omogućavanja prometovanja plovilima na unutarnjim plovnim putovima ili morskim brodovima na glavnim plovnim putovima, do 31. prosinca 2030. godine infrastruktura za prekrcaj i opskrbu UPP-om mora biti dostupna u Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, osim ako se do 2025. ne pokaže potpuni nedostatak potražnje za ovim oblikom goriva. Navedene luke su određene na temelju analiza mogućih ekonomsko isplativih lokacija za uspostavu UPP infrastrukture za prekrcaj napravljene za potrebe NOP-a, uzimajući u obzir dosadašnju uslugu prijevoza koja se obavlja na unaprijed zadanim državnim linijama u obalnom linijskom pomorskom prometu, opterećenost luka, plovna područja, mogućnost dobave UPP- a, te plovni park u RH. S ciljem omogućavanja prometovanja teških teretnih vozila po glavnim cestovnim prometnim pravcima RH, do 31. prosinca 2025. godine infrastruktura za opskrbu teških teretnih vozila UPP-om mora biti dostupna na rubnim dijelovima gradova Zagreba i Rijeke, a do 31. prosinca 2030. godine na rubnim dijelovima gradova Zadra, Splita, Ploča, Slavonskog Broda i Osijeka, osim ako se do 2020. godine za Zagreb i Rijeku i do 2025. godine za ostale nabrojane gradove ne pokaže potpuni nedostatak potražnje. U slučaju dovoljne potražnje, moguće je uz punionice na rubnim dijelovima gradova blizu autocesta predvidjeti i postavljanje mobilnih jedinica za opskrbu teretnih vozila UPP-om na odmorišnim mjestima autocesta. Potrebna infrastruktura procijenjena je uzimajući u obzir potrebu osiguravanja mogućnosti prometovanja teških motornih vozila na UPP glavnim prometnim pravcima RH, uz naglasak na njihove dijelove koji čine dio osnovne mreže TEN-T te imajući na umu okvirni radijus teretnih vozila na UPP te postojeću infrastrukturu i prometnice RH. Potrebno je revidirati procjenu potrebne infrastrukture u skladu s razvojem tržišta svake 3 godine, počevši od 2020. godine. Također, u slučaju dovoljne potražnje, uz punionice na rubnim dijelovima gradova blizu autocesta, moguće je predvidjeti i postavljanje mobilnih jedinica za opskrbu teretnih vozila UPP-om na odmorišnim mjestima autocesta. S ciljem osiguranja primjerene distribucije za UPP na području RH, kako bi se opskrbljivala mjesta za opskrbu brodova u morskim i riječnim lukama i na osnovnoj mreži TEN-T za teška motorna vozila, distribucijski centar mora biti dostupan u Rijeci, a infrastruktura za pretovar u lukama Rijeka, Vukovar i Slavonski Brod, osim ako se ne pokaže potpuni nedostatak potražnje do 2020. godine. Potrebna infrastruktura procijenjena je uzimajući u obzir potrebu osiguravanja mogućnosti plovidbe na osnovnoj mreži TEN-T. Potrebno je revidirati procjenu potrebne infrastrukture u skladu s razvojem tržišta svake 3 godine, počevši od 2020. godine. Ovisno o reviziji procijenjenih potreba, moguće je izgradnju infrastrukture za prekrcaj i opskrbu predvidjeti i u ostale dvije značajnije hrvatske luke na unutarnjim plovnim putovima koje imaju potencijal za njihovu izgradnju: Sisak i Osijek. 5.3.2. Stlačeni prirodni plin Cilj određivanja minimalne infrastrukture za opskrbu vozila SPP-om na teritoriju RH je stvaranje održivijeg (osobito javnoga) gradskog, komunalnog i cestovnog prometa, te omogućavanje prometovanja vozilima na SPP u većim gradskim središtima i po glavnim prometnim pravcima RH. S ciljem omogućavanja prometovanja cestovnih vozila na SPP po većim gradskim središtima RH, do 2020. godine punionice moraju biti dostupne u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu. Punionice moraju biti dostupne na minimalno 13 lokacija, u obliku kompresorskih sustava s mogućnošću istovremenog punjenja osobnih vozila, teretnih vozila i autobusa. Navedenih 12 aglomeracija određeno je na temelju procjene ekonomski isplativih lokacija. S ciljem omogućavanja prometovanja cestovnih vozila na SPP po cjelokupnoj prometnoj mreži RH, do 2025. godine punionice moraju biti dostupne uz glavne hrvatske cestovne pravce, s najmanjom dopuštenom udaljenosti između punionica od 150 km. Do 31. prosinca 2025. godine bit će dostupno 19 postaja na 11 lokacija, od kojih će se 8 lokacija nalaziti uz autoceste, a 3 na glavnim cestama. Predviđene lokacije su odabrane na temelju analize napravljene za potrebe NOP-a, koja je kao temeljne kriterije imala odabir najprofitabilnijih postojećih benzinskih postaja, odabir visoko profitnih benzinskih postaja na spojnim prometnim pravcima, preferenciju lokacija koje se nalaze u neposrednoj blizini plinovoda te ujednačeno širenje mreža punionica duž mreže prometnica na području RH, pri čemu se poštovala preporuka o najvećoj udaljenost između postaje od 150 km. Ekonomski najpovoljniji oblik uvođenja punionica SPP-a bi predstavljala njihova dogradnja unutar postojećih benzinskih postaja. Potrebno je revidirati procjenu potrebne infrastrukture u skladu s razvojem tržišta svake 3 godine, počevši od 2020. godine. 5.4. Ukapljeni naftni plin Analiza je pokazala da je za UNP već izgrađena minimalna mreža punionica potrebna za prometovanje vozila na UNP po hrvatskim prometnicama, stoga nisu predviđeni pojedinačni ciljevi za minimalnu infrastrukturu za UNP. 5.5. Biogoriva Ciljevi za biogoriva u prometu već su postavljeni nizom postojećih akata planiranja, uključujući Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, stoga nisu definirana NOP-om. Analiza napravljena za potrebe NOP-a pokazuje kako će za ostvarenje godišnjih ciljeva iz navedenog akcijskog plana u narednom razdoblju biti potrebno izgraditi nove proizvodne kapacitete ili povećati uvoz biogoriva u RH.

6. MJERE 6.1. Mjere potrebne za ostvarivanje nacionalnih ciljeva Izvršno tijelo: NKT u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i drugim tijelima državne uprave navedenim u okviru pojedinačnih mjera, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU), odgovarajućim regulatornim tijelima te tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave Tijelo za praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: rokovi za izradu trogodišnjih Nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost NKT za energetsku učinkovitost ima ulogu nacionalne agencije za energetsku učinkovitost te je zaduženo za provedbu politike energetske učinkovitosti u RH. Kako se područje provedbe politike energetske učinkovitosti u kontekstu sektora prometa preklapa s provedbom politike razvoja infrastrukture za alternativna goriva, člankom 11. stavkom 2. Zakona ovo tijelo postaje i NKT-om za politiku razvoja infrastrukture za alternativna goriva te su propisane dodatne provedbene aktivnosti kojima NKT sudjeluje u definiranju, koordiniranju i praćenju provedbe nacionalnih mjera za provedbu politike uspostave infrastrukture za alternativna goriva. Razrada mjera iz NOP-a predviđena je na trogodišnjoj osnovi kroz Nacionalne akcijske planove za energetsku učinkovitost. Prvi Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost koji će sadržavati poseban dio s mjerama za provođenje politike alternativnih goriva bit će četvrti Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2017. do 2019. godine. 6.1.1. Zakonodavne mjere Izvršno tijelo:: NKT i druga tijela državne uprave, uključujući Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, FZOEU kao i odgovarajuća regulatorna tijela Tijelo za praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: 2017. – 2030. Na nacionalnoj razini je potrebno donijeti zakonske i podzakonske akte kojima će se urediti određivanje uvjeta priključka na elektro-energetski sustav za punionice, uvjete distribuiranja, naplate i jediničnu cijenu alternativnih energenata koji se koriste u prometu, određivanje uvjeta punionica za UPP i SPP. Ispunjenje ove obveze preduvjet je daljnjeg razvoja infrastrukture alternativnih goriva. Potrebno je predvidjeti i izmjene i dopune zakona koji reguliraju prometnu infrastrukturu na način da se propišu obveze uspostave infrastrukture alternativnih goriva za subjekte koji upravljaju prometnom infrastrukturom, kao i dopune zakona koji reguliraju uvjete građenja parkirališnih prostora na način da se uvede obveza postojanja punionica alternativnim gorivima. 6.1.2. Informiranje javnosti, obaveze izvješćivanja Vlade Repub­like Hrvatske i Europske komisije Nositelji: NKT u suradnji s tijelima državne uprave i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave Tijelo za praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: kontinuirano NKT će formirati dovoljne administrativne kapacitete i kroz suradnju s drugim tijelima državne uprave provoditi kontinuiranu obradu i kvantifikaciju podataka te informiranje javnosti i ispunjavati obveze izvješćivanja Vlade RH i EK. Informacije koje se obavezno moraju dostavljati propisane su Zakonom. U okviru mjera informiranja javnosti predviđena je edukacija i promidžba na nacionalnoj, lokalnoj i područnoj razini. Prema trećem Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. (3. NAPEnU) za potrebe ispunjavanja nacionalnih ciljeva (dvije mjere iz NAPEnU), kao i za ispunjavanje obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, razvijen je Nacionalni portal energetske učinkovitosti. U okviru portala moguće je osigurati prostor za informiranje javnosti o statusu provedbe NOP-a kao i za edukaciju i promidžbu razvoja infrastrukture za alternativna goriva. Tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave NKT će izvještavati o izvršavanju mjera iz NOP-a u svom području nadležnosti na zahtjev NKT-a ili najmanje jednom godišnje. 6.1.3. Poticajne mjere Sufinanciranje nabave prometnih sredstava na alternativna goriva i podrška za infrastrukturu za punjenje vozila na alternativni pogon Poticajne mjere obuhvaćat će sufinanciranje nabave prometnih sredstava na alternativna goriva prvenstveno namijenjenih javnom i komunalnom prijevozu, sufinanciranje izgradnje infrastrukture alternativnih goriva subjektima koji upravljaju prometnom infrastrukturom te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz sredstava koja će se formirati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na temelju Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine«, br. 107/03 i 144/12) i pripadajućim provedbenim propisima. 6.1.3.1. Subvencije za kupnju vozila Izvršno tijelo: FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natječaja) Tijelo za praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: 2014.[2](Vremenski okviri su usklađeni s vremenskim okvirima iz Nacionalnih akcijskih planova energetske učinkovitosti. Mjera subvencioniranja vozila na alternativni pogon počela se provoditi 2014. godine na temelju trećeg Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2014. do 2016. godine) – 2020. Poticajne mjere sufinanciranja nabave vozila bit će prvenstveno orijentirane na alternativna goriva za koje je procjena postojećeg stanja pokazala neznatnu zastupljenost vozila u ukupnom broju vozila, te će biti vremenski ograničene do trenutka kad praćenje stanja pokaže minimalnu zastupljenost vozila. Minimalnim stupnjem pokrenutosti tržišta smatrat će se udio od 1% vozila na određeno alternativno gorivo u ukupnom broju vozila registriranih u državi. Nakon minimalnog razvoja tržišta, promet na alternativna goriva bit će potican ostalim vrstama mjera (fiskalne, mjere povlaštenog pristupa). Državne subvencije daju se za smanjenje početne nabavne cijene novog električnog vozila ovisno o kategoriji vozila, kako bi se kupce usmjerilo na manja i energetski efikasnija vozila čime bi se dodatno potaknula ekonomičnost i smanjila zagušenost prometa. 6.1.3.2. Podrška za infrastrukturu za punjenje vozila na alternativni pogon Izvršno tijelo: FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natječaja) Tijelo za praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: 2014[3](Vremenski okviri su usklađeni s vremenskim okvirima iz Nacionalnih akcijskih planova energetske učinkovitosti. Mjera subvencioniranja infrastrukture za alternativna goriva počela se provoditi 2014. godine na temelju trećeg Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2014. do 2016. godine). – 2030. Poticajne mjere sufinanciranja infrastrukture bit će prvenstveno orijentirane na alternativna goriva za koje je procjena postojećeg stanja pokazala nedovoljnu razvijenost infrastrukture te će biti vremenski ograničene do trenutka kad praćenje stanja pokaže minimalnu pokrivenost infrastrukturom. Minimalnom pokrivenosti infrastrukture smatrat će se ona koja odgovara ciljevima minimalne infrastrukture iz poglavlja 5 NOP-a. U okviru poticajnih mjera predviđena je izrada pilot projekata i ispitivanja učinaka uspostave pojedinih dijelova infrastrukture za alternativna goriva na lokalnom i/ili državnom nivou. 6.1.4. Porezne olakšice za motorna vozila Izvršno tijelo: Ministarstvo financija Tijela za praćenje: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova u koordinaciji s NKT Vremenski okvir: 2014[4](Vremenski okviri su usklađeni s vremenskim okvirima iz Nacionalnih akcijskih planova energetske učinkovitosti). – 2020. Omogućava se razmjerno smanjenje oporezivanja vozila fizičkim i pravnim osobama koje su vlasnici vozila nultih, odnosno smanjenih emisija. Radi se postojećoj mjeri koja se provodi temeljem Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (»Narodne novine«, br. 15/13, 108/13 i 115/16). Ovim se Zakonom uređuje plaćanje posebnog poreza na motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj. Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon te motorna vozila čija je emisija ugljičnog dioksida (CO2) 0 grama po kilometru nisu predmet oporezivanja. 6.1.5. Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon Izvršno tijelo: Ministarstvo financija Praćenje: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova u koordinaciji s NKT Vremenski okvir: 2014. – 2030. Ova mjera provodi se unutar već uspostavljenog i funkcionalnog sustava posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon. Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon plaća se pri registraciji vozila, a za njezin izračun uzimaju se u obzir emisiji CO2. Naknada je utvrđena u Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine« 107/03 i 144/12) i Uredbi o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (»Narodne novine« 114/14 i 147/14), te predstavlja prihod FZOEU-a. 6.1.6. Financiranje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija Izvršno tijelo: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natječaja), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: 2014. – 2020. Omogućavanje financijske potpore za projekte koji pomažu u razvoju tehnologija čistog prometa putem natječaja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta »Podrške poslovnim ulaganjima u istraživanje i razvoj inovacija«, unutar kojeg je dozvoljeno financiranje područja »Energija i održivi okoliš«, te natječaja »CEKOM – podrška uspostavi Centara kompetencija«, unutar kojeg je dozvoljeno financirati tehnologije i istraživačku poslovnu infrastrukturu za područje »Energija i održiv okoliš«. Poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja koji omogućavaju prijavu projekata istraživanja, razvoja i inovacija u svim tematskim prioritetnim područjima Strategije pametne specijalizacije, uključujući područja »Energija i održivi okoliš« i »Promet i mobilnost« su »Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije« i »Ulaganje u znanosti i inovacije«. Programom »Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije« omogućava se podrška projektima istraživanja, razvoja i inovacija istraživačkih organizacija u partnerstvu s poslovnim sektorom, a financirat će se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u razdoblju od 2018. – 2023. Nadalje, financijska potpora za projekte istraživanja, razvoja i inovacija te komercijalizacije inovacija koji pomažu u razvoju tehnologija čistog prometa ostvaruje se i u okviru inovacijskih programa PoC – Provjera koncepta, RAZUM – Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, IRCRO – Suradničko istraživanje i razvoj i UTT – Program podrške Uredima za transfer tehnologije financiranih kroz Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STPII). Navedenim programima financiraju se projekti u svim znanstveno-tehnologijskim područjima, a za područje NOP-a relevantna su dva područja sukladno klasifikaciji HAMAG-BICRO-a: Energija, Okoliš i Materijali te Promet. Sredstva u okviru navedenih inovacijskih programa dodjeljuju se malim i srednjim poduzećima i javnim znanstveno-istraživačkim institucijama, a provode se do kraja 2017. godine (do lipnja 2018. godine za program UTT). 6.2. Mjere na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini Izvršno tijelo: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, FZOEU (sufinanciranje i raspisivanje natječaja) te Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uz mjere 6.2.5. Gospodarski razvoj, znanstveno istraživački rad, edukacija i turizam i 6.2.7. Poticanje rada znanstveno-istraživačkih institucija Praćenje: NKT u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Vremenski okvir: 2014. – 2030. Uz mjere na nacionalnoj razini, preporučen je i niz mjera na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, pa tako postoji niz poticajnih mjera koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 6.2.1. Parkiranje Mogućnost povlaštenog parkiranja za vozila nultih emisija ili ograničavanje pristupa parkirnom mjestu vozilima s motorima na unutarnje izgaranje. 6.2.2. Planiranje i osiguranje infrastrukture, pristup infrastrukturi za punjenje vozila Mjere vezane uz upotrebu politike planiranja ili zakonodavstva o izgradnji novih objekata, zakupa postojećih objekata i proširivanje mreže za punjenje vozila ugradnjom punionica na javnim mjestima, uz omogućavanje povlaštenog pristupa vozilima s mogućnošću punjenja na ugrađenim punionicama tim lokacijama. 6.2.3. Taksi i unajmljena vozila Poticanje veće upotrebe vozila nultih emisija među autotaksi prijevoznicima i rent-a-car tvrtkama. 6.2.4. Klubovi korisnika zajedničkih vozila (car-sharing) Poticanje upotrebe vozila nultih emisija u klubovima korisnika zajedničkih vozila. 6.2.5. Gospodarski razvoj, znanstveno istraživački rad, edukacija i turizam Mjere kojima se potiče upotreba vozila nultih odnosno smanjenih emisija u turizmu i/ili kao sredstvo promidžbe prilika za gospodarski razvoj. 6.2.6. Poticanje uključenja srednjih i malih poduzeća i povećanja zapošljavanja Mjere kojima se potiče uključenje srednjih i malih poduzeća u ovaj segment tržišta, te povećava zapošljavanje. 6.2.7. Poticanje rada znanstveno istraživačkih institucija Mjere kojima se potiče rad znanstveno istraživačkih institucija, te suradnja sa malim i srednjim poduzećima. Mjere kojom Ministarstvo znanosti i obrazovanja potiče rad znanstvenih organizacija te suradnju s malim i srednjim poduzećima, između ostalih, opisane su u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Pozivi koji omogućavaju prijavu istraživačkih projekata znanstvenih organizacija u svim tematskim prioritetnim područjima Strategije pametne specijalizacije, uključujući »Energija i održivi okoliš« i »Promet i mobilnost« su »Ulaganje u znanosti i inovacije« i »Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije«. Pozivima se podupiru tržišno orijentirani istraživački projekti koji odgovaraju na potrebe gospodarstva i društva te omogućavaju veći utjecaj istraživačkih rezultata na gospodarski rast. Poziv Ulaganje u znanosti i inovacije namijenjen istraživačkim organizacijama provodit će se od 2017. do 2022. godine. HAMAG-BICRO kroz Drugi projekt tehnologijskog razvoja STPII (zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj) provodi UTT program kojim se potiče komercijalizacija istraživačkih projekata javnih znanstvenih organizacija u svim znanstveno- tehnologijskim područjima. Navedeni program provodi se do lipnja 2018. godine. 6.2.8. Edukacija stanovništva Mjere kojima se potiče edukacija stanovništva kako bi se potakla upotreba vozila na alternativna goriva. 6.3. Mjere kojima se može promicati postavljanje infrastrukture za alternativna goriva u sklopu usluga javnoga prijevoza Ove mjere obuhvaćene su mjerama iz poglavlja NOP-a 6.1. »Mjere potrebne za ostvarivanje nacionalnih ciljeva« i 6.2. »Mjere na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini«. Edukacija i promidžba razvoja infrastrukture za alternativna goriva na nacionalnoj i lokalnim i područnim (regionalnim) razinama predviđena je u okviru mjere NOP-a 6.1.2. »Informiranje javnosti, obaveze izvješćivanja Vlade RH i EK«. Poticajne mjere sufinanciranja infrastrukture subjektima koji upravljaju prometnom infrastrukturom, te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i poticanje izrada pilot projekata i ispitivanja učinaka uspostave pojedinih dijelova infrastrukture za alternativna goriva na lokalnom i/ili državnom nivou predviđena je mjerom NOP-a 6.1.3.2. »Podrška za infrastrukturu za punjenje vozila na alternativni pogon«. Promicanje postavljanja infrastrukture za alternativna goriva u sklopu usluga javnoga prijevoza moguće je i kroz mjeru NOP-a 6.2.2. »Planiranje i osiguranje infrastrukture, pristup infrastrukturi za punjenje vozila«. PRILOG 1. NOP-a ZAKONSKI OKVIR ZA USPOSTAVU INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA ZAKONI

1. Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (»Narodne novine«, broj 120/16)

2. Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (»Narodne novine«, br. 15/13, 108/13 i 115/16)

3. Zakon o promicanju čistih i energetskih učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (»Narodne novine«, broj 127/13)

4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15)

5. Zakon o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15)

6. Zakon o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14)

7. Zakon o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 22/13, 95/15 i 102/15)

8. Zakon o biogorivima za prijevoz (»Narodne novine«, br. 65/09, 145/10, 26/11 i 144/12, 14/14)

9. Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13 i 78/15)

10. Zakon o tržištu plina (»Narodne novine«, br. 28/13 i 14/14)

11. Zakon o trošarinama (»Narodne novine«, br. 22/13, 32/13, 81/13, 100/15, 120/15 i 115/16)

12. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (»Narodne novine«, broj 100/15)

13. Zakon o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16)

14. Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11 i 47/14)

15. Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine«, br. 107/03 i 144/12)

16. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 120/12) PODZAKONSKI AKTI

1. Odluka o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2014. godini (»Narodne novine«, broj 141/13)

2. Odluka o visini udjela od prihoda od trošarina koji se izdvaja za proizvodnju biogoriva u 2014. godini (»Narodne novine«, broj 147/13)

3. Odluka o prosječnim cijenama radnog sata za pružatelje nestandardnih usluga u sektoru plina za drugo regulacijsko razdoblje 2017. – 2021. (HERA, 11/16)

4. Odluka o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 78/14)

5. Odluka o iznosu tarifnih stavki za transport plina za energetski subjekt PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88A, Zagreb (»Narodne novine«, broj 65/15)

6. Odluka o naknadi za priključenje na plinski distribucijski ili transportni sustav i za povećanje priključnog kapaciteta za regulacijsko razdoblje 2017. – 2021. godina (»Narodne novine«, broj 122/16)

7. Odluka o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina (»Narodne novine«, broj 122/16)

8. Uredba o kakvoći biogoriva (»Narodne novine«, broj 141/05) Uredba o izmjeni Uredbe o kakvoći biogoriva (»Narodne novine«, broj 33/11)

9. Uredba o poticanju proizvodnje biogoriva za prijevoz (»Narodne novine«, broj 1/14)

10. Uredba o posebnoj naknadi za okoliš radi ne stavljanja biogoriva na tržište (»Narodne novine«, broj 125/10)

11. Uredba o uspostavi sustava jamstva podrijetla električne energije (»Narodne novine«, broj 84/13)

12. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (»Narodne novine«, br. 114/14 i 147/14)

13. Uredba o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca u uvjetima kriznih stanja u opskrbi plinom (»Narodne novine«, broj 65/15)

14. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (»Narodne novine«, broj 117/07)

15. Pravilnik o sustavima za opskrbu motornih vozila stlačenim prirodnim plinom (SPP-om) (»Narodne novine«, broj 134/09)

16. Pravilnik o uređajima i opremi za pogon motornih vozila plinom (»Narodne novine«, broj 78/14)

17. Pravilnik o postupku homologacije motora s kompresijskim paljenjem i motora na plin namijenjenih za uporabu u vozilima, te vozila opremljenih takvim motorima s obzirom na smanjenje emisija plinovitih i onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora TPV 141 (»Narodne novine«, broj 31/13)

18. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (»Narodne novine«, br. 93/98, 116/07 i 141/08)

19. Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu (»Narodne novine«, broj 42/10)

20. Pravilnik o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva (»Narodne novine«, broj 83/13)

21. Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz (»Narodne novine«, broj 91/11)

22. Pravilnik o utvrđivanju posebnih energijskih vrijednosti goriva (»Narodne novine«, broj 36/11)

23. Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (»Narodne novine«, broj 35/11)

24. Pravilnik o dostupnosti podataka potrošačima o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila (»Narodne novine«, broj 07/15)

25. Pravilnik o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage (»Narodne novine«, broj 28/06)

26. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 88/12)

27. Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (»Narodne novine«, br. 132/13, 81/14, 93/14, 24/15, 99/15 i 110/15)

28. Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije (»Narodne novine«, broj 104/15)

29. Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije (»Narodne novine«, br. 104/15 i 84/16)

30. Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja (»Narodne novine«, br. 71/16 i 112/16)

31. Metodologija za određivanje cijena za pružanje usluge uravnoteženja (»Narodne novine«, broj 85/15)

32. Metodologija za određivanje cijena za pružanje pomoćnih usluga (HOPS, 7/16)

33. Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (»Narodne novine«, broj 104/13)

34. Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za transport plina (»Narodne novine«, br. 85/13, 158/13 i 118/15)

35. Metodologija utvrđivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom (»Narodne novine«, br. 158/13, 91/16 i 116/16)

36. Metodologija utvrđivanja naknade za priključenje na plinski distribucijski ili transportni sustav i za povećanje priključnog kapaciteta (»Narodne novine«, broj 76/14)

37. Metodologija utvrđivanja podrijetla električne energije (»Narodne novine«, broj 133/14)

38. Pravila o korištenju registra jamstava podrijetla električne energije (HROTE 16. 4. 2014., HROTE 29. 9. 2016.)

39. Pravila o organizaciji tržišta plina (HROTE, 12/14)

40. Pravila o promjeni opskrbljivača električnom energijom (»Narodne novine«, broj 56/15)

41. Pravila organiziranja tržišta električne energije (»Narodne novine«, broj 121/15 i 48/16)

42. Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava (HOPS, 5/16)

43. Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (»Narodne novine«, broj 36/06)

44. Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava (»Narodne novine«, broj 155/14)

45. Mrežna pravila transportnog sustava (PLINACRO, 11/16)

46. Cjenik nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava (HEP-ODS, 09/16)

47. Opći uvjeti opskrbe plinom (»Narodne novine«, broj 158/13)

48. Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (»Narodne novine«, broj 85/15) PRILOG 2. NOP-a NACIONALNI STRATEŠKI DOKUMENTI

1. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (»Narodne novine« 131/2014) donesena je 30. listopada 2014. godine i u nadležnosti je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_131_2465.html

2. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) donesena je 16. listopada 2009. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Kao jedan od ciljeva energetske politike navodi se upotreba obnovljivih izvora energije, uz preuzimanje obaveza koje proizlaze iz ciljeva EU »20-20-20«. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html

3. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 30/09), usvojena je 20. veljače 2009. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Strategija sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Republike Hrvatske. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html

4. Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva donesene su u rujnu 2011. godine i u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Strateške odrednice zelenog razvoja izrađene su s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//117153.%20-%201.3.pdf

5. Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016. donesen 30. srpnja 2014. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U planu su propisani ciljevi energetskih ušteda i sadrži mjere za razvoj energetske učinkovitosti za trogodišnje razdoblje od 2014. do 2016. godine. http://www.mingo.hr/public/3%20Nacionalni_akcijski_plan.pdf

6. Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008. – 2016. donesen u rujnu 2008. godine, revidiran u listopadu 2009. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Cilj dokumenta bio je da donositeljima odluka bude sveobuhvatna osnova za transponiranje pravne stečevine Europske unije u području energetske učinkovitosti u nacionalno zakonodavstvo te za izradu Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost. http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Nacionalni%20program%20energetske%20u%C4%8Dinkovitosti%20200 8.%20-%202010.pdf

7. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (»Narodne novine«, broj 139/13) donesen je 14. studenoga 2013. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_139_2979.html

8. Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje 2015. do 2017. godine s pogledom na 2020. godinu donesen je 26. kolovoza 2015. godine. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaduženi su za provedbu Plana. http://www.mzoip.hr/doc/nacionalni_akcijski_plan_za_zelenu_javnu_nabavu.pdf

9. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine donesen je 17. listopada 2013. godine i u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike. http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/NAP_OIE.pdf PRILOG 3. NOP-a STRATEŠKI DOKUMENTI I POTICAJNE MJERE U JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U RH se provode mjere poticanja energetske učinkovitosti na državnoj razini i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na državnoj razini u 2014. i 2015. godini provodio se projekt »Vozimo ekonomično« Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje je u suradnji s Fondom provodilo poticajnu mjeru kupnje ekološki prihvatljivih vozila. Cilj ove mjere je poticanje čistijeg prometa u Hrvatskoj i smanjenje onečišćenja zraka, što je suglasno europskim ciljevima o povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, te je ta mjera bila u skladu s nacionalnim ciljevima iz Trećeg Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti RH. Kroz Projekt »Vozimo ekonomično« bilo je moguće ostvariti 40% bespovratnih sredstava za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih skutera, motocikala i četverocikala, za građane, tvrtke i obrtnike. Građani su mogli dobiti poticaj za jedno vozilo, s obvezom zadržavanja u vlasništvu barem godinu dana, a tvrtke i obrtnici su mogli dobiti do 700.000,00 kuna s obvezom zadržavanja u vlasništvu najmanje 3 godine. Sufinancirala se kupnja novih vozila, koja su mogla biti kupljena u bilo kojoj zemlji Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), međutim trebaju biti registrirana u RH. Visina poticaja ovisi o vrsti vozila: – do 70.000,00 kuna (m1 i n1): električna vozila – do 50.000,00 kuna (m1 i n1): hibridna ‘plug in’ vozila i električna vozila s ugrađenim sustavom za produženje autonomije kretanja (range extender) s emisijama CO2 do najviše 50 g CO2/km – do 30.000 kn (m1 i n1): hibridna vozila sa emisijom do 90 g CO2/km CO2 – do 7.500,00 kuna (l1): električna motorna vozila s 2 kotača, radnog obujma motora ≤ 50 cm3, ili kod elektromotora najveće trajne nazivne snage ≤ 4 kw i brzine ≤ 50 km/h – uključuje skutere, segway – do 10.000,00 kuna (l3): električni motocikli konstrukcijske brzine preko 50 km/h – do 15.000,00 kuna (l6): električni laki četverocikli snage manje od 4 kw – do 30.000,00 kuna (l7): električni teški četverocikli snage do 15 w Uz spomenutu mjeru Fond provodi kontinuirano javne pozive i natječaje kroz koje sufinancira projekte vezane uz energetsku učinkovitost s 40 do 80% bespovratnih sredstava, na svim razinama, od općine, gradova i županija, preko poslovnog sektora do građana. STRATEŠKI DOKUMENTI I POTICAJNE MJERE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE KOJI SE ODNOSE NA USPOSTAVU INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA STRATEŠKI DOKUMENTI POTICAJNE MJERE GRAD ZAGREB INFRASTRUKTURA GRAD ZAGREB – izrađeno je pet glavnih projekata za punionice za električna vozila na pet lokacija u Gradu POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI Zagrebu – (1. Trg Stjepana Radića 1; 2. Avenija Dubrovnik 15; 3. Park stara Trešnjevka 2; 4. Zapoljska 1 i 5. Trg Francuske Republike 15). – Strategija razvoja energetske infrastrukture za napajanje – Zagrebparking – obnovljen je vozni park s dva dostavna vozila na električni pogon električnih vozila na području Grada Zagreba – usklađivanje s energetskom strategijom Republike Hrvatske – 10% – instalirano je pet punionica za električna vozila u pet javnih garaža kojima upravlja obnovljivih izvora energije u prometu do 2020. godine Zagrebparking (Tuškanac, Petrinjska, Langov trg, Kvaternikov trg i Velika Gorica); svaka punionica moći će istovremeno puniti dva vozila na parkirnim mjestima uz njih; u drugoj fazi kao poticaj – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba širenju mreže punionica postavljanje punionica na javnim parkiralištima koje bi koristile energiju (SEAP) iz obnovljivih izvora energije te bi takve punionice u potpunosti bile »zelene« – izrađen je »Program energetske učinkovitosti u gradskom – instalirane su tri brze univerzalne punionice za električna vozila na lokacijama: 1. Trg Stjepana prometu« Radića 1; 2. Avenija Dubrovnik 15; 3. Park stara Trešnjevka 2 – izrađena je Studija izvodljivosti za uvođenje »sharing« – tvrtka Urban Mobility d.o.o. nudi na području Grada Zagreba uslugu car-sharing modela za sustava električnih skutera, sa svrhom smanjenja emisija CO2 povećanje okupiranosti vozila sa 30 malih gradskih vozila »VW up«, od kojih su deset 100% na iz sektora prijevoza u Gradu Zagrebu električni pogon »VW e-up« – u planu je nabava petnaest 100% električnih vozila i tri hibridna električna vozila s vanjskim punjenjem za potrebe Zagrebačkog holdinga ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD VELIKA GORICA – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Velike Gorice (SEAP) ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD SAMOBOR – u sklopu SEAP-a neke od planiranih mjera koje uključuju smanjenje emisije CO2 u sektoru prometa za gradove Veliku Goricu, Samobor i Zaprešić definirane su kroz 10% udio biogoriva u – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Samobora ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa do 2020. godine, korištenje CO neutralnih vozila u 2 (SEAP) vlasništvu gradova, uvođenje naknada za prometno onečišćenje u centru grada GRAD ZAPREŠIĆ – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešića (SEAP) SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – u okviru projekta »Intermodal« koji provodi Splitsko-dalmatinska županija, do 15. kolovoza 2015. godine otvoreno je 5 punionica na električnu energiju (zračna luka Split, Makarska, te tri na SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA području Grada Splita). Tijekom 2016. godine instalirano je dodatnih 8 punionica na električnu PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI energiju. Planira se daljnji razvoj infrastrukture za električna vozila. U tijeku su prijave na EU – na nivou Županije u tijeku je izrada SEAP-a programe. GRAD SPLIT PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – u 2016. i 2017. godini započeto je planiranje srednjetlačne plinske mreže u Gradu Splitu, što će predstavljati jednu od osnova razvoja gradske infrastrukture za alternativna goriva PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. godine. GRAD RIJEKA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP) – aktualna Razvojna strategija Primorsko-goranske županije sadrži mjeru »Podrška približavanju – Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 i stakleničkih plinova u svim sektorima« – godine ciljno se potiče korištenje vozila s malom emisijom CO2 i vozila koja kao pogonsko gorivo koriste prirodni plin i električnu energiju te se potiče uspostava (gradnje i poslovanja) mreža punionica za – godišnji plan energetske učinkovitosti u neposrednoj vozila na plin te električna vozila potrošnji energije Grada Rijeke za 2015. i 2016. godinu GRAD RIJEKA – planovi nabava komunalnih društava na području Grada Rijeke PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – Revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka – do kraja 2016. godine ostvarena je izgradnja još 2 punionice na električnu energiju u Rijeci Grada Rijeke, svibanj 2016. godine – planirana izgradnja dodatne 2 punionice na SPP na području Grada Rijeke i još 2 na rubnim PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI dijelovima grada – projekt COSTA II EAST POSEIDON MED – Lučka uprava – do 2020. godine još 10 autobusa na SPP Rijeka, zajedno s ostalim članicama Udruge Sjevernojadranskih luka (North Adriatic Ports Association – NAPA) su partneri u projektu kojom će se ispitati potencijal UPP-a kao brodskog pogonskog goriva – u lukama istočnog Sredozemlja OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske županije – definirane mjere i aktivnosti koje se odnose na pitanje korištenja alternativnih goriva 2011. – 2013. godine – sustavno gospodarenje energijom u vozilima javnih ustanova, zelena javna nabava za vozila – donesen Program učinkovitog korištenja energije u javnih ustanova i zelena javna nabava za vozila javnog prijevoza neposrednoj potrošnji na području Županije za razdoblje 2013. – 2015. godine GRAD OSIJEK GRAD OSIJEK PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – Grad Osijek je potpisao ugovor s HEP-om o izgradnji dvije punionice za električna vozila na – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Osijeka području Grada Osijeka te je dogovorena izgradnja još tri punionice za električna vozila VARAŽDINSKA ŽUPANIJA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN GRAD VARAŽDIN POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – u sklopu SEAP-a definirano je nekoliko mjera koje uključuju nabavu novih vozila Gradske uprave – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Varaždina i poduzeća u skladu s kriterijima zelene javne nabave, obrazovanje i promocija energetske (SEAP) učinkovitosti u prometu KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA GRAD KOPRIVNICA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – Akcijski plan održivog energetskog razvitka Grada KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Koprivnice (SEAP) GRAD KOPRIVNICA – program CIVITAS DYN@MO (DYN@MO projekt povezuje PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA četiri europska grada radi jačanja održive mobilnosti: – Podravka d.d. i GKP Komunalac u postupku nabave nekoliko vozila na električnu energiju Aachena iz Njemačke, Gdynia iz Poljske, Palma de Mallorce iz Španjolske i Koprivnicu – usmjeren je na razvoj najučinkovitijih mjera prometne održivosti na temelju elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa) GRAD KRIŽEVCI GRAD KRIŽEVCI POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Vinkovaca do 2020. – Akcijski plan održivog energetskog razvitka Grada Križevca godine, poticanje e-mobilnosti, nabava novih vozila u vlasništvu grada u skladu s kriterijima zelene (SEAP) javne nabave BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA GRAD BJELOVAR – planirana je mjera povećanja udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa, te BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA mjera poticanja e-mobilnosti kroz promociju korištenja električnih vozila i razvoj infrastrukture GRAD BJELOVAR punionica POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – HEP-u d.d. je upućeno pismo namjere o suradnji, opremanju i upravljanju punionicom – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Bjelovara elektromotornih vozila na javnom parkiralištu Grada Bjelovara s prijedlogom lokacije (SEAP) – planira se nabava električnih vozila za potrebe prometnog i komunalnog redarstva, paralelno s planiranom izgradnjom punionice za električna vozila – u izradi je projektna dokumentacija za odmorište i punionicu e-bicikala na biciklističkoj ruti u Gornjim Plavnicama SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD SISAK – u sklopu SEAP-a definirane su mjere koje uključuju promoviranje korištenja biogoriva, potpora kupnji energetski efikasnih vozila, uvođenje vozila na električni pogon, biogoriva u voznom parku grada SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA – u 2016. godini Grad Sisak je uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavio jedno električno vozilo te izgradio prvu punionicu za vozila na električni pogon smještenu GRAD SISAK na parkiralištu Tržnice Kontroba. POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – u bliskoj budućnosti Grad planira službena vozila zamijeniti vozilima na električni pogon te – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Siska izgraditi još 2 punionice za električna vozila. (SEAP) – u tijeku je postupak nabave za sustav javnih bicikla u sklopu kojeg grad planira nabaviti i 2 PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI električna bicikla. – u pripremi je Plan održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plan) s ciljem stvaranja održivog GRAD PETRINJA transportnog sustava pomoću poboljšanja sigurnosti PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA odvijanja prometa i zaštite korisnika sustava, smanjenja zagađenja, emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije, – planiraju se aktivnosti i poticajne mjere za punionicu za električne automobile, konkretno povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i planirana je jedna takva punionica na trgu Petra Preradovića u sklopu obnove toga trga roba te povećanja atraktivnosti i kvaliteti mobilnosti na GRAD KUTINA području grada. PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA GRAD POPOVAČA – postavljena je jedna punionica za elektromotorna vozila u 2016. godini, a u 2017. godini u planu – u tijeku je izrada Strategije energetske učinkovitosti u je nabava jednog elektromotornog vozila prometu na području Grada Popovače GRAD POPOVAČA – na području Grada Popovače trenutno djeluju tri punionice za električna vozila OPĆINA TOPUSKO PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – u planu je izgradnja jedne punionice za vozila na električnu energiju u suradnji i sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA GRAD VINKOVCI GRAD VINKOVCI POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Vinkovaca do 2020. – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Vinkovaca g., poticanje e-mobilnosti, nabava novih vozila u vlasništvu grada u skladu s kriterijima zelene (SEAP) javne nabave KARLOVAČKA ŽUPANIJA GRAD KARLOVAC – Mjere za smanjenje emisija CO u sektoru prometa definirane su kroz udio biogoriva od 10% u KARLOVAČKA ŽUPANIJA ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Karlovca do 2020. godine, promoviranje upotrebe alternativnih goriva, organizaciju informativno-demonstracijskih radionica za građane o GRAD KARLOVAC korištenju vozila na alternativna goriva uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva i POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI nabavu novih vozila u vlasništvu grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave – izrađen Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada POSTOJEĆE PUNIONICE: Karlovca (SEAP) – Grad Karlovac ima postavljenu 1 punionicu na parkiralištu na Trgu Josipa Jurja Strossmayera – izrađena Revizija akcijskog plana energetski održivog koju mogu koristiti građani radnim danom od 7:00 do 16:00 sati bez naplate i uz korištenje razvitka Grada Karlovca (Revizija SEAP-a) posebne kartice PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI – Čistoća d.o.o. (tvrtka u vlasništvu Grada Karlovca) ima internu punionicu sa dva priključna – Studija prometnog razvoja Karlovačke županije (rok 30. 9. mjesta, koju koriste 4 vozila na električni pogon u vlasništvu tvrtke. 2016. godine) PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – Grad Karlovac ima namjeru u suradnji sa zainteresiranim tvrtkama otvoriti barem 2 punionice za električna vozila namijenjene za građane i turiste (veliki broj vozila u tranzitu). ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD PULA ISTARSKA ŽUPANIJA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI GRAD PULA – izrađen Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada – administrativnim mjerama u prometu definirano je donošenje odluke o višem udjelu biogoriva u Pule (SEAP) vozilima u javnom vlasništvu (posebice u javnom prijevozu) – 06/2014. godine izrađena je Studija opravdanosti uporabe PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA prirodnog plina za pogon motornih vozila javnog gradskog – širenje bikesharing sustava Grada Pule kupnjom 10 električnih bicikla s pilonima s postavom na prijevoza Grada Pule nove lokacije – u tijeku je izrada prijedloga Godišnjeg plana energetske – izgradnja »SPP punionica Pula« učinkovitosti Grada Pule za 2017. godinu – kupnja 10 autobusa s pogonom na SPP – u tijeku je izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Grada Pule za razdoblje 2017. – 2019. godina ZADARSKA ŽUPANIJA ZADARSKA ŽUPANIJA GRAD ZADAR GRAD ZADAR POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – u sklopu SEAP-a kao mjera za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa definirana je nabava novih vozila Gradske uprave i gradskih poduzeća u skladu s kriterijima zelene javne nabave, te – Strategija razvoja Grada Zadra 2013. – 2020. godina maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile (130 gCO2/km s ciljem – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zadra da se navedena granica smanji na 90 gCO2/km u 2020. godini) (SEAP) – u sklopu Akcijskog plana energetske učinkovitosti Grada Zadra za razdoblje 2017. – 2019. kao – Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Zadra za mjere energetske učinkovitosti u sektoru prometa definirane su izrada studije uvođenja urbane razdoblje 2017. – 2019. logistike na zadarskom Poluotoku, inteligentni prometni sustav (ITS) i rekonstrukcija prometnica – Akcijski plan promocije električnih bicikala i sku­te­ra za u Gradu Zadru te uvođenje sustava pametnog upravljanja parkirališnim mjestima i uvođenje dostavu roba i prijevoz putnika za područje Grada Zadra sustava dijeljenja vozila javnog sektora (izrađen u okviru EU projekta – u sklopu Akcijskog plana promocije električnih bicikala i skutera za dostavu roba i prijevoz PRO-E-BIKE) putnika za područje Grada Zadra jedna od mjera je postavljanje punionice za električna vozila PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI – Na području Grada Zadra uveden je sustav javnih gradskih bicikala Grada Zadra u sklopu kojeg – studija izvodljivosti za uvođenje javne mreže punionica za su postavljene stanice za sustav javnih bicikala na 4 lokacije na području Grada Zadra na kojima je električna vozila na području Grada Zadra zajedno raspoređeno ukupno 25 bicikala. – Master plan održive mobilnosti zadarske regije (u izradi) PLANIRANA BUDUĆA INFRASTRUKTURA – Strategija inteligentnog prometnog sustava (ITS) Grada – Grad Zadar potpisao je Sporazum s HEP-om Zagreb o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za Zadra s izmjenom i dopunom Prometne studije Grada Zadra izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila prema kojem je na području Grada (u izradi) Zadra izgrađena 1 punionica za električna vozila (realizacija u veljači 2017. godine) – Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu na – Postavljanje punionica za električna vozila planirano je i u sklopu projekta »Prometni sustav području Grada Zadra (izrađen Nacrt programa) Grada Zadra: Inteligentni prometni sustav (ITS) i rekonstrukcija prometnica u Gradu Zadru« POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – Županijska razvojna strategija 2011. – 2013. (produžena do POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 2016.), u izradi je strategija za razdoblje od 2017. godine – U Županijskoj razvojnoj strategiji jedan od ciljeva je unaprjeđenje fizičke, gospodarske i socijalne – u studenom 2016. godine izrađen konačni nacrt Županijske infrastrukture te umanjiti negativne utjecaje na okoliš. U prioritetu pod nazivom »Kvalitetno razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje upravljanje prirodnim potencijalima«, zadane su i mjere: osigurati očuvanje okoliša kroz podizanje 2016. – 2020. godine stupnja racionalnog korištenja sirovina i energenata tijekom poslovnih aktivnosti, smanjiti emisije – Akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2016. – štetnih tvari u okoliš i količine otpada koji nastaju kao rezultat poslovnih procesa te poticanje 2018. godina proizvodnje i upotrebe energenata iz alternativnih izvora PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI – u sklopu Akcijskog plana energetske učinkovitosti planirane su mjere: vođenje zelene javne – u postupku donošenja nove Županijske razvojne strategije nabave za vozila javnog prometa, te trening i promocija eko vožnje gdje je jedan od prioriteta podrška približavanju prema ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima, zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD KLANJEC U sklopu SEAP-a provode se sljedeće poticajne mjere: KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA – promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti GRAD KLANJEC – Kampanja: Električni mopedi POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – zelena javna nabava – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Klanjca – Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za vozila u vlasništvu grada (SEAP) – mjere za vozila u vlasništvu grada – Grupa mjera za poticanje biciklističkog prijevoza na području grada – mjere za osobna i komercijalna vozila GRAD PREGRADA U sklopu SEAP-a provode se sljedeće poticajne mjere: – legislativne i planske mjere GRAD PREGRADA – Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Pregrade do 2020. POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI godine – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Pregrade – zelena javna nabava (SEAP) – Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za vozila u vlasništvu grada – mjere za vozila u vlasništvu grada – Grupa mjera za poticanje biciklističkog prijevoza na području grada – mjere za osobna i komercijalna vozila MEĐIMURSKA ŽUPANIJA – u okviru Projekta razvoja integriranog sustava javnog prijevoza putnika izrađen je Masterplan integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta. Projekt se provodi za područje 3 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA županije na području regije sjeverne Hrvatske: Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Međimurske POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI županije, tj. regije sjeverne Hrvatske. Planira se provedba pilot projekta integriranog sustava javnog prijevoza. – Razvojna strategija Međimurske županije 2011. – 2013. – poticanje održive mobilnosti kroz stvaranje preduvjeta za korištenje električnih vozila, korištenje Odlukama Skupštine Međimurske županije (prema naputku ekonomičnijih vozila, koja manje zagađuju zrak i imaju manje emisije ugljikovog dioksida, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU) od 10. poticanje korištenja bicikala za kraće relacije i dnevne upotrebe, provođenje kampanja jačanja listopada 2013. godine, 9. listopada 2014. godine, 7. listopada svijesti o dobrobiti korištenja bicikala, e-bicikala i e-automobila. 2015. godine i 21. prosinca 2016. godine produljeno je važenje strategije do kraja 2017. godine. – planiranje i izvedba mreže punionica za e-vozila. – Godišnji plan energetske učinkovitosti Međimurske – planira se daljnji razvoj integriranog sustava javnog prijevoza putnika i IPT, promocija i županije za 2016. godinu provođenje treninga eko vožnje, sufinanciranje nabave plug-in hibridnih vozila na području Međimurske županije, uvođenje postupka zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza. PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI – planira se daljnji razvoj integriranog sustava javnog prijevoza putnika i IPT, promocija i – Razvojna strategija Međimurske županije do 2020. provođenje treninga eko vožnje, sufinanciranje nabave plug-in hibridnih vozila na području – Godišnji plan energetske učinkovitosti Međimurske Međimurske županije, uvođenje postupka zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza, razvoj županije za 2017. godinu infrastrukture elektro-punionica, punionica na stlačeni prirodni plin (SPP) i solarnih punionica za – Akcijski plan energetske učinkovitosti Međimurske električna vozila. županije za razdoblje od 2017. do 2019. godine GRAD ČAKOVEC – uveden je »sharing« sustav električnih bicikala, sa svrhom smanjenja emisija CO₂ iz sektora prijevoza u Gradu Čakovcu – u funkciji je punionica za električna vozila na lokaciji Ulica Bana Josipa Jelačića 22A u Čakovcu, GRAD ČAKOVEC u neposrednoj blizini Međimurskog veleučilišta. POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI – u sklopu SEAP-a definirano je nekoliko mjera koje uključuju nabavu novih vozila Gradske – Strategija razvoja Grada Čakovca za razdoblje do 2020. uprave, ustanove i poduzeća u vlasništvu Grada Čakovca, u skladu s kriterijima zelene javne godine – Strategija razvoja urbanog područja nabave, obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu. Kroz donošenje niza propisa i podzakonskih akata detaljnije će se definirati i regulirati provođenje mjera koje bi dovele do cilja – – Akcijski plan održivog energetskog razvoja Grada Čakovca korištenje 10% biogoriva u sektoru prometa do 2020. godine, poticanje e-mobilnosti kroz nabavu (SEAP) hibridnih i električnih vozila, korištenje postojećih električnih bicikala na području grada, poticanje car-sharing modela, poticanje uspostave integriranog javnog prijevoza na administrativnom području grada Čakovca, poticanje korištenja bicikala i unapređenje biciklističkog prijevoza. GRAD PRELOG – u sklopu SEAP-a definirano je nekoliko mjera koje uključuju nabavu novih vozila Gradske GRAD PRELOG uprave, ustanove i poduzeća u vlasništvu Grada Preloga, u skladu s kriterijima zelene javne nabave, POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu. Poticanje korištenja biogoriva sa naglaskom na javni prijevoz i tvrtke koje pružaju usluge javnog prijevoza što bi dovelo do cilja – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Preloga korištenja 10% biogoriva u sektoru prometa do 2020. godine, poticanje car-sharing modela, (SEAP) poticanje uspostave integriranog javnog prijevoza na administrativnom području Grada Preloga, poticanje korištenja bicikala i unaprjeđenje biciklističkog prijevoza, planiranje izgradnje zaobilaznice Grada Preloga. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA GRAD OTOČAC LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA POSTOJEĆI STRATEŠKI DOKUMENTI GRAD OTOČAC – Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Otočca (SEAP) – Realiziran projekt »Sustav javnih bicikala u Gradu Otočcu« temeljem Javnog pozva FZOEU (ENU-15) sa svrhom smanjenja emisija CO2 iz sektora prijevoza u Gradu Otočcu PLANIRANI STRATEŠKI DOKUMENTI – Program energetske učinkovitosti u gradskom prometu POPIS AKCIJSKIH PLANOVA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADOVA – SEAP (SUSTAINABLE ENERGY ACTION PLAN) UVOD Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Europskih gradova na inicijativu Europske komisije pokrenutoj u siječnju 2008. godine, gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka gradova, koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira i daje jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji imaju za cilj smanjenje emisije CO2 za više od 20% do 2020. godine. Popis akcijskih planova energetski održivog razvitka gradova prikupljenih od jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava:

1. Grad Zagreb (Zagreb SEAP)

2. Grad Rijeka (Rijeka SEAP)

3. Grad Osijek (Osijek SEAP)

4. Grad Zadar (Zadar SEAP)

5. Grad Velika Gorica (Velika Gorica SEAP)

6. Grad Pula (Pula SEAP)

7. Grad Karlovac (Karlovac SEAP)

8. Grad Sisak (Sisak SEAP)

9. Grad Varaždin (Varaždin SEAP)

10. Grad Bjelovar (Bjelovar SEAP)

11. Grad Samobor (Samobor SEAP)

12. Grad Vinkovci (Vinkovci SEAP)

13. Grad Koprivnica (Koprivnica SEAP)

14. Grad Zaprešić (Zaprešić SEAP)

15. Grad Križevci (Križevci SEAP) U nastavku teksta slijedi sažeti prikaz akcijskih planova energetskog razvitka navedenih gradova iz sektora prometa.

1. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAGREBA Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa Grada Zagreba: Prioritetne mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedeće kategorije: I. Planske mjere za smanjenje emisija CO2 iz sektora prometa II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Zelena javna nabava IV. Mjere za vozila u vlasništvu Grada V. Mjere za javni prijevoz VI. Mjere za osobna i komercijalna vozila. I. Planske mjere za smanjenje emisija CO2 iz sektora prometa

1. Uvođenje naknada za prometno onečišćenje u centru Grada Zagreba

2. Uvođenje informacijskog sustava za nadzor prometa

3. Mjere za povećanje protočnosti prometa na području Grada Zagreba pravo prolaska javnom prijevozu po posebnim trakama ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza na raskršćima Savska cesta bez osobnih i teretnih vozila. II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti

1. Kampanja: Recimo DA javnom prijevozu!

2. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila

3. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole)

4. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

5. Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o korištenju vozila na alternativna goriva uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva

6. Nastavak rada CIVITAS ELAN FORUMA – organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.

7. Nastavak tečajeva za vozače modernih niskopodnih tramvaja – trening za upravljanje novim kočionim sustavom za efikasnije generiranje električne energije

8. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila

9. Poticanje korištenja jednog vozila za djelatnike koji žive u istom/susjednom dijelu grada

10. Dvogodišnja promotivna akcija Bioetanol. III. Zelena javna nabava 1. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada i članica Zagrebačkog holdinga 2. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza. IV. Mjere za vozila u vlasništvu Grada

1. Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima u vlasništvu Grada i članica Holdinga: utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva i potrošnja, itd.) prijedlog mjera za povećanje učinkovitosti (npr. optimizacija ruta i vremena vožnje, itd.) praćenje provedbe. V. Mjere za javni prijevoz

1. Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima javnog prometa: utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva i potrošnja, itd.) prijedlog mjera za povećanje učinkovitosti (npr. optimizacija ruta i vremena vožnje, itd.) praćenje provedbe.

2. Skup mjera za povećanje kvalitete javnog prijevoza (novi tramvaji, LED display za prikaz dolaska/odlaska, itd.)

3. Skup mjera za povećanje udjela i učinkovitosti javnog prijevoza u prometu na čitavom području Grada, što uključuje cijeli niz mjera i kapitalnih investicija: uvođenje novog brzog šinskog prijevoza, tipa metro uvođenje i unaprjeđenje konvencionalne, tzv. prigradske željeznice u gradski i prigradski prijevoz obnova pruge i modernizacija vozila širenje mreže konvencionalnih sustava javnog prijevoza, nove pruge, novi kolosijeci, nova stajališta unaprjeđenje opreme i infrastrukture, stajališta, nadstrešnica integriranje prijevozničkih sustava park&ride sustav zamjena postojećih dotrajalih autobusa ZET-a autobusima s pogonom na alternativna goriva uvođenje autobusa na hibridni pogon u javni prijevoz Grada Zagreba uvođenje električnih vozila za promet parkovima i rekreacijskim zonama Grada Zagreba minibusevi u večernjim satima zamjenjuju standardne autobuse na linijama s očekivanim manjim brojem putnika

4. Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevoza

5. Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uz osigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km. VI. Mjere za osobna i komercijalna vozila

1. Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove grada (Ilica, Gornji grad, i dr.) konvencionalnim vozilima

2. Izuzeće od naplate ulaska u visoko zagušene dijelove grada za vozila pogonjena alternativnim gorivima

3. Dozvola korištenja žute trake vozilima s 3 ili više putnika.

2. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA RIJEKE Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa Grada Rijeke: Prioritetne mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedeće potkategorije: I. Planske mjere za smanjenje emisija CO2 iz sektora prometa II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Zelena javna nabava IV. Mjere za vozila u vlasništvu Grada V. Mjere za javni prijevoz VI. Mjere za osobna i komercijalna vozila I. Planske mjere za smanjenje emisija CO2 iz sektora prometa

1. Uvođenje informacijskog sustava za nadzor prometa

2. Mjere za povećanje protočnosti prometa na području Grada Rijeke pravo prolaska autobusima javnog prijevoza po posebnim trakama, ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza na raskrižjima ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza na raskrižjima

3. Uvođenje naknada za prometno onečišćenje

4. Mjere za povećanje sigurnosti u prometu u Gradu Rijeci postepeno postavljanje prometnih znakova u LED tehnologiji na sva opasna mjesta u Gradu upotreba semafora s LED tehnologijom II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva

5. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila

6. Kampanja: Električni mopedi. III. Zelena javna nabava

1. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada

2. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza. IV. Mjere za vozila u vlasništvu Grada

1. Uvođenje sustavnog gospodarenja energijom u vozilima u vlasništvu Grada: utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva i potrošnja i dr.) prijedlog mjera za povećanje učinkovitosti (na pr. optimizacija ruta i vremena vožnje i dr.) 2. praćenje provedbe Nabavka novih vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova (alternativna goriva) u skladu s kriterijima zelene javne nabave

3. Nabavka 10 službenih vozila koja za pogon koriste CNG

4. Zajedničko korištenje vozila (»car sharing model« ) za djelatnike Gradske uprave. V. Mjere za javni prijevoz

1. Mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog prometa u javnom gradskom prijevozu nadogradnja postojećeg sustavnog gospodarenja energijom u vozilima javnog prijevoza donošenje Odluke Gradskog vijeća koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na CNG ugradnja LED display-a za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima u Gradu nabavka CNG autobusa za javni prijevoz građana i izgradnja punionice stlačenog prirodnog plina (CNG) zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama s očekivanim manjim brojem putnika.

2. Mjere za unaprjeđenje motorističkog prijevoza na području Grada uspostava mreže mopeda za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uz osigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km kontinuirana izgradnja novih motorističkih staza kontinuirano održavanje motorističkih staza na čitavom području grada. VI. Mjere za osobna i komercijalna vozila

1. Uspostava Internet portala »Drive together«

2. Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove Grada

3. Izuzeće od naplate ulaska u visoko zagušene dijelove grada za vozila pogonjena alternativnim gorivima

4. Dozvola korištenja žute trake vozilima s tri ili više putnika.

3. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA OSIJEKA Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa Mjera su podijeljene u pet kategorija: I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz I. Legislativne i planske mjere 1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Osijeka do 2020. godine. 2. Poticanje e-mobilnosti

3. Korekcija prometne signalizacije sa ciljem povećanja protočnosti prometa uvođenje naknade za prometno onečišćenje centra Grada (iz prikupljenih naknada za prometno onečišćenje moguće je financirati poboljšanje kvalitete javnog gradskog prijevoza, preusmjeravanje prometa iz centra grada). II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva 5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu 6. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila 7. Kampanja: Biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila 1. Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada 1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave V. Javni prijevoz

1. Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada uspostaviti mrežu bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe osigurati dodatne prostore u Gradu za smještaj privatnih bicikala (garaže, parkirališta i sl.) promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenostima; kontinuirano održavati biciklističke staze na čitavom području Grada kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtićima, školama, tribinama za građanstvo, osmisliti i provoditi kampanju »Biciklom je zdravije!«

2. Napredna regulacija križanja opremljenih inteligentnim semaforima uvođenje inteligentnih semafora na najprometnijim križanjima (opremljeni autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar), ugrađivanje vizualnog pokazivača trajanja faze crvenog svijetla – podizanju svijesti vozača o mogućnostima donošenja odluke vezane uz gašenje motora tijekom čekanja u koloni ispred raskrižja

3. Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada optimizirati javni autobusni prijevoz uspostavom razmaka između autobusnih stajališta od 300 do 600 metara podijeliti gradsko područje na tri stupnja prema dostupnosti linija javnog gradskog prijevoza: područje 1. stupnja – 3 minute hoda do stajališta; područje 2. stupnja – 5 minuta hoda do stajališta; područje 3. stupnja – 10 minuta hoda do stajališta uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica uvođenje autobusa pokretanih ekološki prihvatljivim gorivima.

4. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA GRADA ZADRA Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa 1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu

2. Uvođenje car-sharing modela

3. Sustav praćenja načina vožnje autobusa

4. Nabava novih vozila Gradske uprave i Gradskih ustanova/poduzeća u skladu s kriterijima zelene javne nabave

5. Provođenje europskih normi vezanih za automobilsku industriju definirana je maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile od 130 gCO2/km s ciljem da se navedena granica smanji na 90 gCO2/km u 2020. godini.

5. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA VELIKE GORICE Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa Velike Gorice Mjere su podijeljene na 5 kategorija: I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere 1. 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Velike Gorice do 2020. godine

2. Uvođenje naknada za prometno onečišćenje u centru Velike Gorice II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti

1. Promocija car – sharing modela za povedanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva 4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva 5. Organizacija tjedna mobilnosti u gradu (mobility week) 6. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr. 7. Kampanja: jedan dan u tjednu bez automobila 8. Kampanja: biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila

1. Zatvaranje za promet (osim dostave u jutarnjim satima) centra Velike Gorice, od Veterinarske stanice do Kolodvorske ulice

2. Uvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila

3. Proširenje sustava automatske naplate parkiranja u Velikoj Gorici. IV. Vozila u vlasništvu Grada

1. Nabava novih vozila vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave. V. Javni prijevoz

1. Izgradnja parkirališta za osobna vozila u blizini željezničkog kolodvora i čuvane garaže za bicikle (sa pretincima pod ključem)

2. Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Velike Gorice uvođenje bolje autobusne veze unutar naselja prema željezničkom kolodvoru (subvencionirana kružna autobusna linija kroz šire središte grada) ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama s očekivanim manjim brojem putnika uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica uvođenje autobusa pokretanih ekološki prihvatljivim gorivima.

3. Uvođenje bolje autobusne veze unutar naselja prema željezničkom kolodvoru (subvencionirana kružna autobusna linija kroz šire središte grada)

4. Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza.

6. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA GRADA PULE Administrativne mjere u prometu

1. Širenje pješačke zone

2. Širenje zone naplate parkiranja

3. Viša cijena parkiranja

4. Donošenje odluke o višem udjelu biogoriva u vozilima u javnom vlasništvu (posebice u javnom prijevozu)

5. Naplata ulaska vozila u uži centar grada

6. Uvođenje pristojbi za vozila prema razini onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima

7. Poticanje sustava car-sharinga. Tehničke mjere u sektoru prometa:

1. Korištenje biogoriva u vozilima Grada i gradskih tvrtki u stupnju višem od propisanog Zakonom,

2. Nabava novih učinkovitih vozila u vlasništvu Grada Prioritetne mjere u prometu – javni sektor

1. Biodizel u vozilima u javnom vlasništvu

2. Nabava novih vozila sukladno kriterijima zelene javne nabave Prioritetne mjere u prometu – privatni sektor 1. 10% biogoriva u prometu do 2020. godine.

2. Obrazovanje vozača (na temelju iskustva naprednih gradova kontinuiranim obrazovanjem građana moguće je uštedjeti 5% goriva u prometu)

3. Car sharing

4. Poticanje biciklističkog prijevoza

5. Poticanje javnog prijevoza.

7. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA KARLOVCA Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa Mjera su podijeljene u pet kategorija: I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere

1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Karlovca do 2020. godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (»Narodne novine« broj 130/09) i Zakonu o biogorivima (»Narodne novine« br. 65/09, 145/10 i 26/11),

2. Proširenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu Karlovcu. II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva

5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu (Mobility Week) 6. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila

7. Kampanja: Biciklom je zdravije. III. Osobna i komercijalna vozila 1. Uvođenje car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila. IV. Vozila u vlasništvu Grada 1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave. V. Javni prijevoz

1. Subvencioniranje voznih karata i mjesečnih pokaza određenim grupama građana (učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.) za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa na području Grada Karlovca 2. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada

3. Uvođenje pokretnih telemetrijskih FM stanica u voznom parku Autotransport Karlovac d.d. čime će se ostvariti značajno smanjenje potrošnje goriva i pripadajuće smanjenje emisija štetnih plinova.

8. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA SISKA Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa Mjere se mogu razvrstati u sljedeće kategorije: I. Zaštita centra grada II. Gradska povezanost III. Vozni park Grada Siska IV. Javni prijevoz V. Osobna vozila VI. Informiranje/osviještenost. I. Zaštita centra grada

1. Označavanje pješačkih zona u područjima centra grada

2. Primjena javnog biciklističkog sustava. II. Gradska povezanost

1. Novi most preko rijeke Kupe

2. Izgradnja biciklističkih staza. III. Vozni park Grada Siska

1. Modernizacija voznog parka, gospodarenje energijom voznog parka, uvođenje biogoriva/vozila na električni pogon

2. Program razmjene auta za zaposlenike Grada Siska. IV. Javni prijevoz

1. Nadogradnja voznog parka: hibridna vozila ili vozila s niskom potrošnjom goriva

2. Poboljšanje logistike autobusne mreže

3. Upravljanje energijom autobusnog voznog parka. V. Osobna vozila

1. Program promoviranja dijeljenja osobnog automobila

2. Potpora kupnji energetski efikasnih vozila. VI. Informiranje / osviještenost

1. Promoviranje korištenja biogoriva

2. Tečajevi eko vožnje

3. Program »Jedan dan bez automobila«

9. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA VARAŽDINA Mjere za smanjenje emisija CO2 u sektoru prometa

1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu

2. Car-sharing

3. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza

4. Uvođenje europskih normi vezanih za automobilsku industriju (sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009. godine definirana je maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile na 120 g/km s ciljem da se navedena granica smanji na 90 gCO2/km u 2020. godine)

5. Nabava novih vozila u Gradske uprave i Gradska poduzeća u skladu s kriterijima zelene javne nabave.

10. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA BJELOVARA Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere 1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Bjelovara do 2020. godine

2. Poticanje e-mobilnosti

3. Korekcija prometne signalizacije sa ciljem povećanja protočnosti prometa. II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva 5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu 6. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila 7. Kampanja: Biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila 1. Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila. IV. Vozila u vlasništvu Grada 1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave V. Javni prijevoz 1. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada

2. Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada optimizirati javni autobusni prijevoz uspostavom razmaka između autobusnih stajališta od 300 do 600 metara podijeliti gradsko područje na tri stupnja prema dostupnosti linija javnog gradskog prijevoza: – područje 1. stupnja – 3 minute hoda do stajališta; područje 2. stupnja – 5 minuta hoda do stajališta; područje 3. stupnja – 10 minuta hoda do stajališta. uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica uvođenje autobusa pokretanih ekološki prihvatljivim gorivima.

11. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA SAMOBORA Mjere za smanjenje emisije CO2 sektora prometa

1. Korištenje čistog biodizela u javnom gradskom i prigradskom prijevozu 2. 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektora osobnih i komercijalnih vozila

3. Korištenje CO2 neutralnih vozila u vlasništvu Grada Samobora

4. Uvođenje naknada za prometno onečišćenje u centru Grada

5. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole)

6. Kampanja »Jedan dan tjedno bez automobila«.

12. AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA VINKOVACA Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere 1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Vinkovaca do 2020. godine

2. Kampanja eko-vožnje za vozače cestovnih vozila

3. Poticanje e-mobilnosti. II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva

5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu

6. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.

7. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila

8. Kampanja: Biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila

1. Car-sharing model za povećanje okupiranosti vozila. IV. Vozila u vlasništvu Grada 1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave V. Javni prijevoz:

1. Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada Vinkovaca optimizirati javni autobusni prijevoz uspostavom razmaka između autobusnih stajališta od 300 do 600 metara podijeliti gradsko područje na tri stupnja prema dostupnosti linija javnog gradskog prijevoza: područje 1. stupnja – 3 minute hoda do stajališta područje 2. stupnja – 5 minuta hoda do stajališta područje 3. stupnja – 10 minuta hoda do stajališta uvođenje autobusa pokretanih ekološki prihvatljivim gorivima

2. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada

13. AKCIJSKI PLAN ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA GRADA KOPRIVNICE Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa

1. Razvoj mreže javnog prijevoza nabava električnih mini autobusa razvoj optimalnog broja autobusnih i željezničkih stajališta razvoj integralnog sustava za putničke karte izgradnje intermodalnog terminala.

2. Uspostava sustava javnog korištenja bicikala

3. Uspostava sustava zajedničkog korištenja vozila u lokalnoj upravi i gradskim poduzećima

4. Zamjena vozila voznog parka Grada za vozila koja emitiraju manje količine štetnih plinova u skladu s najstrožim standardima EU vezanim uz emisije

5. Izgradnja lokacija za punjenje električnih automobila

6. Uvođenje europskih normi vezanih uz automobilsku industriju (sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009. godine definirana je maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile na 130g/km s ciljem da se navedena granica smanji na 90 gCO2/km u 2020. godini

7. Poticanje kupnje vozila na električni i hibridni pogon

8. Poticanje korištenja biogoriva.

14. AKCIJSKI PLAN ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIĆA Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere 1. 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Zaprešića do 2020. godine

2. Uvođenje naknada za prometno onečišćenje u centru Grada. II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole) 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva 5. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr. 6. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila 7. Kampanja: Biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila 1. Uvođenje car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila

2. Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu. IV. Vozila u vlasništvu Grada 1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave. V. Javni prijevoz

1. Donošenje Odluke Gradskog vijeća koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel

2. Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza

3. Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojima prometuje zajedno s ostalim vozilima

4. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada

5. Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza

6. Modernizacija pružne dionice Zaprešić – Zabok mjera uključuje proširenje sustava gradsko-prigradskog prometa Grada Zagreba do kolodvora Zabok tako da bi se u potpunosti eliminirala dizelska vuča vlakova za prijevoz putnika kroz Grad Zaprešić i u zagrebačkom željezničkom čvoru

7. Uvođenje novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet (energetski učinkovitije pogonski motori opremljeni električnim rekuperativnim sustavom kočenja)

8. Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada Zaprešića ugradnja LED ekrana za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima u gradu izgradnja javnog parkirališta za autobuse zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama s očekivanim manjim brojem putnika uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica izgradnja novog autobusnog terminala u južnom dijelu naselja, jugozapadno od državne ceste D 225 u neposrednoj blizini željezničke stanice.

15. AKCIJSKI PLAN ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA GRADA KRIŽEVACA Mjere za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa I. Legislativne i planske mjere II. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti III. Osobna i komercijalna vozila IV. Vozila u vlasništvu Grada V. Javni prijevoz. I. Legislativne i planske mjere

1. Udio biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Križevaca do 2020. godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (»Narodne novine«, broj 130/09) i Zakonu o biogorivima (»Narodne novine«, br. 65/09, NN 145/10, NN 26/11)

2. Izmještanje tranzitnog prometa izvan gradskog središta

3. Uvođenje posebnog režima prometa u prostoru oko željezničkog kolodvora – biciklistička staza. II. Promotivne i obrazovne aktivnosti, nacionalna legislativa

1. Promocija car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila

2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole)

3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva

4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogućnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva

5. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.

6. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila

7. Kampanja: Biciklom je zdravije! III. Osobna i komercijalna vozila

1. Uvođenje car-sharing modela za povećanje okupiranosti vozila. IV. Vozila u vlasništvu Grada

1. Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima zelene javne nabave. V. Javni prijevoz

1. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada

2. Rekonstrukcija magistralne glavne željezničke pruge i željezničkog kolodvora

3. Izgradnja parkirališta za osobna vozila u blizini željezničkog kolodvora i čuvane garaže za bicikle (s pretincem pod ključem).