Air protection Law

ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA Proglašavam Zakon o zaštiti zraka koji je donio Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1995. Broj: 01-95-1241/1 Zagreb, 6. srpnja 1995. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuðman, v. r. ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA I. OPÆE ODREDBE Èlanak 1. (1) Ovim se Zakonom odreduju mjere, naèin organiziranja i provodenja zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, kao dijela okoliša, kao opæeg dobra koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske ' (u daljnjem tekstu: državu). (2) U zaštiti i poboljšanju kakvoæe zraka primjenjuju se i odredbe Zakona o zaštiti okoliša ako to nije ovim Zakonom drukæije propisano. Èlanak 2. Zaštita zraka od oneæišæavanja uzrokovaciih radioaktivnim tvarima, tehnološkim nesreæama i elementarnim nepogodama ureduju se posebnim zakonima. Èlanak 3. Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka: oèuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, postiæi najbolju moguæu kakvoæu zraka, sprijeæiti ili barem smanjivati oneèišæavanja koja utjeæu na promjenu klime, uspostaviti, odriavati i unapredivati cjelovit sustav upravljanja kakvoæom zraka na teritoriju driave. Èlanak 4. Zaštitom i poboljšanjem kakvoæe zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga podruèja i kakvoæa življenja buduæih naraštaja. Èlanak 5. U smislu ovoga Zakona razumijeva se: Kakvoæa zraka kao stupanj oneèišæenosti zraka, Oneèišæen zrak kao zrak koji sadrži oneèišæujuæe tvari u takvoj koncentraciji, takvu trajanju ili pod takvim uvjetima da može narušiti kakvoæu življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i štetno utjecati na okoliš uopæe, odnosno koji sadrži štetne tvari u koncentracijama iznad preporuèenih vrijednosti kakvoæe zraka (PV), Oneèišæavajuæa tvar kao tvar u krutom, tekuæem ili plinovitom stanju koja može nepovoljno utjecati na: zdravlje ljudi, kakvoæu življenja, biljni i životinjski svijet, ljudskim radom ostvarena materijalna dobra, promjenu klime i ozonski omotaè, Emisija kao ispuštanje oneèišæujuæih tvari u zrak, Katastar emisije kao skup podataka o vrsti, kolièini, naèinu i mjestu ispuštanja/unošenja štetnih tvari u zrak. Graniène vrijednosti emisije kao najveæe dopuštene kolièine ispuštanja/unošenja oneèišæujuæih tvari iz stacionamog ili difuznog izvora emisije u zrak, Kvota emisije kao ukupna dopuštena kolièina emisije, a izražava se u tonama na godinu iz jednog ili više izvora zajedno, odnosno s odredenog podruèja, a propisuje se radi ogranièavanja daljinskog prijenosa. Oneèišæivanje kao pravna ili fizièka osoba odgovorna za emisiju, Praæenje kakvoæe zraka kao sustavno mjerenje kakvoæe zraka po prostornom i vremenskom rasporedu, odnosno kao sustavno mjerenje koncentracije oneèišæenja u zraku (imisije), Preporuèene vnjednosti kakvoæe zraka (PV) kao vrijednosti ispod kojih se utjecaj na zdravlje Ijudi i vegetaciju ne oèekuje ni pri trajnoj izloženosti, Graniène vrijednosti kakvoæe zraka (GV) kao vrijednosti ispod kojih se ne oèekuje štetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti njihovom utjecaju postoji rizik moguæeg utjecaja na osjetljive skupine (npr. mala djeca, kronièni bolesnici), biljke, pa i materijalna dobra, Sanacijski program kao skup mjera za poboljšanje kakvoæe zraka na nekom podruèju, a ostvaruju se zamjenom sirovina (goriva), tehnološkog procesa ili proèišæavanjem otpadnih plinova prije otpuštanja u zrak, preseljenjem ili prestankom rada pogona, drukèijim usmjeravanjem prometa i drukèije, Registar izvora emisija kao popis oneèišæavajuæih objekata, uredaja i djelatnosti izraden na osnovi obvezatnih prijava, koji služi kao podloga za izradu katastra emisija, sanacijskog programa i za redoviti nadzor, Upravljanje kakvoæom zraka kao osiguravanje mjera kojima æe se provesti strategija spreèavanja i smanjivanja oneèišæavanja zraka na svim razinama, da to ne ometa uravnoteženi razvoj, Zaštitne udaljenosti kao najmanje dopušteni razmaci izmedu izvora emisije i naselja (stambenih èetvrti) propisani radi zaštite zdravlja i kakvoæe življenja ljudi, Najbolje moguæe mjere podrazumijevaju da nisu dovoljni samo najnužniji postupci kako bi se tek postigle ili održale graniène vrijednosti emisija, nego da treba primijeniti najbolje moguæe mjere za smanjivanje oneèišæavanja zraka do najniže moguæe razine, pod uvjetom da troškovi ne budu nerazumno visoki. Èlanak 6. Izvori oneèišæavanja zraka su: tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureðaji i objekti iz kojih se oneèišæujuæe tvari ispuštaju u zrak (stacionarni izvori), prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvancestovna vozila, lokomotive, brodovi, zrakoplovi) koja ispuštaju oneèišæujuæe tvari u zrak, ureðaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se oneèišæujuæe tvari slobodno šire zrakom bez odredena ispusta ili dimnjaka. Èlanak 7. (1) Izvori oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineje 1. i 2. ovo ga Zakona, moraju biti izgradeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak oneèišæujuæe tvari iznad graniènih vrijednosti emisije. (2) Izv6ri oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineje 3. ovoga Zakona, moraju biti izgradeni, opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju/unose u zrak oneèišæujuæe tvari u kolièinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš. Èlanak 8. (1) Dokumenti zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka su: strategija zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, programi zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, izvješæe o stanju kakvoæe zraka. (2) Dokumenti iz stavka 1. ovoga èlanka sastavni su dio dokumenata zaštite okoliša. II. PRAÆENJE I UTVRÐIVANJE KAKVOÆE ZRAKA I IZVORA EMISIJE Èlanak 9. Stupanj oneèišæenosti zraka prati se: mjerenjem promjena oneèišæenja zraka u nenaseljenim podruèjima (pozadinsko oneèišæenje zraka), mjerenjem promjena koje su posljedica regionalnog i prekograniènog daljinskog prijenosa oneèišæujuæih tvari u zraku i oborina na teritoriju države, mjerenjem oneèišæenja zraka i oborina u gradovima i industrijskim podruèjima, mjerenjem oneèišæenja zraka u okolici industrijskih pogona, tehnoloških pcocesa, uredaja i difuznih izvora koje mogu utjecati na kakvoæu zraka, mjerenjem fizikalnog stanja atmosfere, odnosno meteocoloških uvjeta na lokacijama gdje se mjeri kakvoæa zraka, mjerenjem i opažanjem promjena na biljkama, gradevinama i u biološkim nalazima koje ukazuju na uèinak oneèišæenja zraka (posredni pokazatelji kakvoæe zraka), Država mreža za praæenje kakvoæe zraka: Èlanak 10. (1) Na teritoriju države uspostavlja se mreža za trajno praæenje kakvoæe zraka (u daljnjem tekstu: državna mreža). (2) Državna mreža sastavni je dio praæenja stanja okoliša i financira se iz državnog proraèuna. Èlanak 11. (1) Državnu mrežu èine postaje za mjerenja pozadinskog oneèišæenja, regionalnog i prekograniènog daljinskog prijenosa te mjerenja u okviru medunarodnih obveza države, postaje za mjerenje kakvoæe zraka na podruèjima nacionalnih parkova, parkova prirode, zaštiæenih podruèja, osjetljivih ekoloških sustava te kulturnog i prirodnog naslijeda, odabrane postaje za mjerenje oneèišæenja zraka u naseljima i industrijskim podruèjima. (2) Lokacije postaja iz stavka 1. ovoga danka utvrduje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada). Èlanak 12. (1) Postaje iz èlanka 1 1. ovoga Zakona prate kakvoæu zraka sukladno programu mjerenja kakvoæe zraka koji donosi ravnatelj Državne uprave za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: ravnatelj). (2) Program mjerenja kakvoæe zraka u državnoj mreži utvrduje se na osnovi struènih podloga a osobito mora uzeti u obzir: ugroženost okoliša s obzirom na velièinu emisije i položaj njezinih izvora, gustoæu naseljenosti, osjetljivost biljnih i životinjskih vrsta, kulturno i prirodno naslijeðe, meteorološke i klimatske uvjete, topografiju, lokalni i daljinski prijenos oneèišæenja, medunarodne obveze. (3) Ravnatelj uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo propisuje naèin mjerenja i prikupljanja podataka, naèin provjere kakvoæe mjerenja i podataka kao i naèin obrade i prikaza rezultata. Èlanak 13. (1) Državna upcava za zaštitu okoliša obavlja koordinaciju svih djelatnosti državne mreže i suraðuje s drugim državnim tijelima koji na temelju posebnih propisa sudjeluju u praæenju kakvoæe zraka. (2) Državna uprava za zaštitu okoliša može ovlastiti i pravne osobe da obavljaju koordinaciju pojedinih funkcionalnih ili prostornih cjelina državne mreže. Èlanak 14. (1) Poslove praæenja kakvoæe zraka iz èlanka 12. ovoga Zakona obavljaju pravne osobe registrirane za obavljanje poslova zaštite okoliša - zaštite zraka. (2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga èlanka smije zapoèeti djelatnost nakon što dobije suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša. (3) Suglasnost se može dati onoj pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane èlankom 9. stavkom 3. Zakona o zaštiti okoliša. Èlanak 15. (1) Podaci kakvoæe zaraka iz državne mreže su javni. Objavljuju se u izvješæu o stanju kakvoæe zraka i èine dio informacijskog sustava zaštite okoliša. (2) Podaci o stanju kakvoæe zraka iz informacijskog sustava zaštite okoliša dostupni su javnosti pod uvjetima odredenim posebnim propisom. Podruène mreže za praæenje kakvoæe zraka: Èlanak 16. (1) Jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju podruène mreže za praæenje kakvoæe zraka na svom podruèju (u daljnjem tekstu: podruèna mreža). (2) Predstavnièko tijelo jedinice lokalne samouprave odreduje lokacije postaja u podruènoj mreži i donosi program mjerenja kakvoæe zraka i osigurava uvjete njegove psovedbe. (3) Programi mjerenja kakvoæe zraka moraju uvažiti posebnosti podruèja. Mjerenja se provode na naèin propisan èlankom 12. stavak 3. ovoga Zakona. (4) Poslove praæenja kakvoæe zraka mogu obavljati pravne osobe iz èlanka 14. ovoga Zakona. Èlanak 17. (1) Podaci kakvoæe zraka iz podruène mreže su javni i objavljaju se jedanput godišnje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave i uprave. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga èlanka koriste se za potrebe izvješæa o stanju kakvoæe zraka i sastavni dio infocmacijskog sustava zaštite okoliša, u izvornom i obradenom obliku. Mjerenja posebne namjene Èlanak 18. (1) U okolici izvora oneèišæenja zraka iz èlanka 6. alineja 1. i 3. ovoga Zakona vrše se mjerenja u skladu s izraðenom procjenom utjecaja na okoliš i/ili propisanim mjerama zaštite okoliša. (2) Financiranje mjerenja iz stavka 1. ovoga èlanka osigurava oneèišæivaè. Èlanak 19. (1) U sluèajevima kada postoji osnovana sumnja ili pritužba gradana da je došlo do prekomjernog oneèišæenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. (2) Odluku o posebnim mjerenjima, njihovu sadržaju i naèinu financiranja donosi poglavarstvo Grada Zagreba, grada i opæine. Èlanak 20. Mjerenja iz èlanka 18. stavka 1. i èlanka 19. stavka 1. ovoga Zakona postaju dodatni dio programa mjerenja podruène mreže. Kategorizacija podruèja prema stupnju oneèišæenosti zraka Èlanak 21. (1) Prema stupnju oneèišæenosti zraka utvrduje se kategorija kakvoæe zraka: prva kategonja kakvoæe zraka - èist ili neznatno oneèišæen zrak (nisu prekoraèene preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka - PV), druga kategorija kakvoæe zraka - umjereno oneèišæen zrak (prekoraèene su PV a nisu prekoraèene graniène vrijednosti kakvoæe zraka - GV), treæa kategorija kakvoæe zraka - prekomjecno oneèišæen zrak (prekoraèene su graniène vrijednosti kakvoæe zraka GV). (2) Ovisno o kategoriji kakvoæe zraka utvrðuju se podruèja kakvoæe zraka na teritoriju države. (3) Vlada odreduje podruèja kakvoæe zraka na osnovi podataka iz državne mreže. (4) Skupština županije, Skupština Grada Zagreba i gradsko vijeæe odreðuju podruèja kakvoæe zraka na osnovi podataka iz podruènih mreža. Èlanak 22. Preporuæene vrijednosti kakvoæe zraka (PV) i graniène vrijednosti kakvoæe zraka (GV) propisuje Vlada. Èlanak 23. (1) Predstavnièko tijelo jedinice lokalne samouprave može, uz prethodnu suglasnost Vlade, za svoje podruèje odrediti strože graniène vrijednosti kakvoæe zraka od propisanih. (2) Državna uprava za zaštitu okoliša daje mišljenje na propis iz stavka 1. ovoga èlanka koji se dostavlja Vladi radi davanja suglasnosti. Èlanak 24. Stupanj oneèišæenosti zraka utvrduje se analizom postojeæeg stanja na osnovi: rezultata redovitih mjerenja u državnoj mreži tijekom najmanje jedne godine, rezultata redovitih mjerenja u podruènoj mreži tijekom najmanje jedne godine, rezultata mjerenja posebne namjene, procjene stupnja oneèišæenosti primjenom matematièkih modela ili primjenom drugih metoda procjene u skladu s opæe prihvaæenom praksom u svijetu. Èlanak 25. (1) Na podruèju za koje je utvrdeno da je kakvoæa zraka prve kategorije djeluje se preventivno kako se zbog graðenja i razvitka podruèja ne bi prekoraèile preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka (PV), (2) Na podruèju za koje je utveðeno da je kakvoæa zraka druge kategorije provode se mjere smanjivanja oneèišæenja zraka kako bi se postigle preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka ( PV). (3) Na podruèju za koje je utvrdeno da je kakvoæa zraka treæe kategorije provode se sanacijske mjere kako bi se kratkoroèno postigle graniène vrijednosti kakvoæe zraka (GV), a dugoroèno preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka (PV). Èlanak 26. (1) Poglavarstvo Grada Zagreba, grada i opæine naredit æe primjenu posbnih mjera zaštite gradana i naèin njihova ostvarivanja ako se na nekom podruèju, pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima, pojavljuju oneèišæenja zraka kritiènih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš. (2) Kritiène razine oneèišæenosti zraka i mjere zaštite ljudi i okoliša iz stavka 1. ovoga èlanka donosi Vlada. (3) O pojavi oneèišæenja zraka kritiènih razina obavezno se obavješæuju graðani putem sredstava javnog priopæavanja ili na drugi prikladan naèin. Evidentiranje i praæenje emisije i izvor: emisije Èlanak 27. (1) Pravne i fizièke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineje 1. i 3. ovoga Zakona dužne su: prijaviti izvor koji oneæišæuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) županijskom uredu i Gradskom uredu Grada Zagreba, odnosno u gradu i opæini ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša, osigurati redovito praæenje (mjerenje i/ili proraèunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi oèevidnik, redovito dostavljati poðatke iz alineje 2. ovoga stavka u katastar oneèišæavanja okoliša. (2) Ravnatelj propisuje obavezni sadržaj prijave, naèin vodenja oèevidnika i rokove dostave podataka. (3) Za izvore oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineja 2. ovoga Zakona podaci o izvorima emisije vode se na naèin propisan za prijevozna sredstva u skladu s posebnim propisom. Èlanak 28. Županijski uredi i ured Grada Zagreba, odnosno u gradovima i opæinama ispostave županije nadležne za zaštitu okoliša, na osnovi podataka iz èlanka 27. ovoga Zakona: vode registar izvora emisije s podacima o prostornom smještaju i kapacitetima izvora oneèišæavanja, kao i o svim promjenama i rekonstrukcijama, vode pregled oèevidnika o vrsti i koliðini emisije, na osnovi registra i oðevidnika iz alineje 1. i 2. ovoga èlanka vode katastar o emisijama po vrstama i prostornom razmještaju koji je sastavni dio katastra oneèišæavanja okoliša, objavljuju podatke o emisijama iz alineje 3. ovoga èlanka u godišnjem izvješæu o stanju kakvoæe zraka. Informacijski sustav o kakvoæi zraka Èlanak 29. (1) Državna uprava za zaštitu okoliša uspostavlja jedinstven informacijski sustav o kakvoæi zraka koji je dio infomacijskog sustava zaštite okoliša. (2) Informacijski sustav o kakvoæi zraka sadrži: podatke kakvoæe zraka iz državne i podruènih mreža, podatke o emisijama izvora oneèišæavanja zraka, mjere i programe zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, podatke o oneèišæenosti zraka kritiènih razina i mjere zaštite ljudi i okoliša u takvim situacijama, druge podatke važne za kakvoæu zraka. III. MJERE ZA SPREÈAVANJE I SMANJIVANJE ONEÈIŠÆAVANJA ZRAKA Èlanak 30. Uvjeti za djelotvornu zaštitu i poboljšanje kakvoæe zraka i drugih dijelova okoliša koji su ugroženi oneèišæavanjem iz zraka osiguravaju se primjenom naèela uravnoteženog razvoja, naèela cjelovitog planiranja i primjenom najboljih dostupnih i primjenjivih tehnologija, tehnièkih rješenja i mjera. Èlanak 31. Mjere za spreèavanje i smanjivanje oneèišæavanja zraka provode se: usklaðivanjem dokumenata prostornog uredenja s programima zaštite okoliša, posebno zaštite zraka, odnosno cjelovitim planiranjem, propisivanjem zaštitnih mjera i graniènih vrijednosti emisija, primjenom propisane ili utvrðene procjene utjecaja na okoliš i primjenom mjera zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka pri gradnji i rekonstrukciji izvora oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineja 1. i 3. ovoga Zakona, poticanjem upotrebe izvorno èistih tehnologija, primjenom sanacijskih programa za pojedine izvore ili podruèja. Mjere za spreèavanje oneæišæivanja zraka Èlanak 32. Pri izradi dokumenata prostornog uredenja moraju se uzeti u obzir podruèja posebnih prirodnih i kulturnih obilježja, postojeæa i planirana kategorija kakvoæe zraka na nekom podruèju te odabrati najpovoljnije lokacije za moguæe izvore oneèišæavanja zraka, kao i potrebne zaštitne udaljenosti izmedu takvih objekata i stambenih zona u skladu s odredbama ovoga Zakona. Èlanak 33. (1) Graniène vrijednosti emisija, zaštitne udaljenosti izmeðu stambenih zona i proizvodnih pogona i druge zaštitne mjere propisuje Vlada. (2) Propisima iz stavka 1. ovoga èlanka osigurava se: primjena najboljih dostupnih i primjenjivih tehnologija, rješenja i mjera, zahtjevi za zaštitu neposcednog okoliša i daljinskog ili prekograniènog oneèišæenja zraka. Èlanak 34. (1) Za pojedina podruèja mogu se propisati strože graniène vrijednosti emisija i strože zaštitne mjere od propisanih u èlanku 33. stavak 1. ovoga Zakona, ovisno o osjetljivosti ekosustava, daljinskom prijenosu oneèišæavanja i kakvoæi zraka. (2) Za pojedina podruèja i/ili županije može se propisati kao granièna vrijednost emisije ukupna kolièina emitiranih štetnih tvari godišnje (godišnja kvota emisije) zbog daljinskog prijenosa oneèišæenja. (3) Propise iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka sukladno, strategiji zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka i medunarodnim obvezama propisuje Vlada. Èlanak 35. Kada se propisuje ukupna kolièina emitiranih štetnih tvari godišnje iz èlanka 34. stavka 2. ovoga Zakona, županija ili više njih zajedno donose program mjera za ostvarenje ciljnih razina, odnosno kvota. Èlanak 36. (1) Predstavnièko tijelo jedinice lokalne samouprave može na svom podruèju donijeti strože propise od propisanih u èlanku 33. stavak 1. ovoga Zakona: za zahvate u okoliš za koje se procjena utjecaja na okoliš može odrediti sukladno èlanku 26. stavku 2. i 3. Zakona o zaštiti okoliša, za sanacijske programe sukladno èlanku 57. Zakona o zaštiti okoliša. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga èlanka donosi se uz prethodnu suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša. Èlanak 37. Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineja 1. i 3. ovoga Zakona mora se: primijeniti propisana ili utvcdena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaæa i mjere zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoæe u sluèajevi ma kada nije propisana ili utvrðena procjena utjecaja na okoliš. Èlanak 38. U podruèju treæe kategorije kakvoæe zraka ne može se izdati lokacijska, gradevna i uporabna dozvola za novi izvor oneèišæavanja zraka niti za rekonstrukciju veæ postojeæeg ako se novom gradnjom ili rekonstrukcijom ne osigurava: zamjena postojeæeg nezadovoljavajuæeg postrojenja novim koje smanjuje oneèišæenost zraka, da povišenje oneèišæenosti zraka u okolici objekta ne bude veæe od 10% od graniène vrijednosti kakvoæe zraka (GV), pod uvjetom da je u tijeku provodenje sanacijskog programa za postojeæe izvore oneèišæavanja. Mjere za smanjivanje oneèišæavanje zraka Èlanak 39. (1) U podruèju druge kategorije kakvoæe zraka predstavnièko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi program mjera za smanjivanje oneèišæavanja zraka kako bi se postupno postigle preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka (PV). (2) Program mjera iz stavka 1. ovoga èlanka obvezatno sadrži: analizu postojeæeg stanja oneèišæavanja zraka, utvrdivanje uzroka oneèišæenosti zraka, program kratkoroènih i dugoroènih mjera za smanjivanje emisije oneèišæujuæih tvari u zrak, redoslijed ostvarivanja pojedinih mjera s rokovima izvršenja, proæjenu troškova izvršenja pojedinih mjera. (3) Grad Zagreb, grad i opæina osigurava iz svog proraèuna sredstva za izradu programa mjera smanjivanja oneèišæavanja zraka. (4) Oneèišæivaè je dužan primijeniti i financirati utvrdene mjere za smanjivanje emisije oneèišæujuæih tvari u zrak. Èlanak 40. (1) U podruèju treæe kategorije kakvoæe zraka, uz obveze navedene u èlanku 39. ovoga Zakona, oneèišæivaè je dužan izraditi i primijeniti sanacijski program u zadanom roku na naèin i u skladu s posebnim propisom. (2) Za podruèje u kojem je prekomjerno oneèišæen zrak zbog emisija skupnih izvora (kao što su kuæna ložišta, promet i slièno) izraduje se cjeloviti sanacijski program. Pripremu i izradu sanacijskog programa, te redoslijed i prioritet u provedbi odreduje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave. (3) Sredstva za provodenje sanacijskog programa iz stavka 2. ovoga èlanka osiguravaju se iz proraèuna jedinice lokalne samouprave. IV. EKONOMSKI POTICAJI Èlanak 41. (1) Posebnim propisom mogu se odrediti olakšice i oslobadanja od plaæanja poreza, carina i drugih javnih prihoda za nabavu uredaja za proèišæavanje zraka, za uvoz postrojenja koja primjenjuju tehnologiju, sirovine i proizvodne postupke manje nepovoljna utjecaja na kakvoæu zraka od drugih srodnih proizvodnih postupaka i tehnologija, razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, morski valovi, bio-plin) i za recikliranje otpadnih tvari. (2) Olakšice i oslobadanje od plaæanja poreza, carina i drugih javnih prihoda iz stavka 1. ovoga èlanka može odrediti Vlada ako nisu odredeni drugim propisima. V. FINANCIRANJE ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOÆE ZRAKA Èlanak 42. (1) Sredstva za financiranje zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka osiguravaju se u državnom proraèunu, proraèunima jedinica lokalne samouprave i uprave i iz drugih izvora sukladno zakonu. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga èlanka koriste se za financiranje:, državne i podruène mreže, obveza po medunarodnim ugovorima, izrade programa mjerenja posebne namjene, mjera zaštite gradana i okoliša pri pojavi oneèišæenja zraka kritiènih razina, izrade,programa mjera za smanjivanje oneèišæavanja zraka, sanacijskih programa, struènih i znanstvenih istraživanja prijeko potrebnih za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona. (3) Drugi izvori iz stavka 1. ovoga èlanka jesu: domaæe i inozemne potpore, domaæe i inozemne pozajmice. (4) Sredstva iz stavka 3. ovoga èlanka prihod su državnog proraèuna ili proraèuna jedinice lokalne samouprave i uprave ukoliko se posebnim propisom ne propiše drukèije. VI. NADZOR Èlanak 43. Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Državna uprava za zaštitu okoliša. Èlanak 44. Inspekcijski nadzor nad propisima i pojedinaænim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona, uvjetima i naèinom rada nadziranih pravnih i fizièkih osoba i mjerama zaštite kakvoæe zraka odredenih ovirn Zakonom, provodi inspektor zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: inspektor) sukladno ovom 1 posebnom zakonu. Èlanak 45. U provedbi inspekcijskog nadzora zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka inspektor redovito nadzire: prirnjenu mjera zaštite utvrdenih u postupku procjene utjecaja na okoliš, odnosno mjera utvrðenih u lokacijskoj dozvoli, rad pogonskih i zaštitnih uredaja registriranih izvora oneèišæavanja, zadovoljavanje graniènih vrijednosti emisija i primjenu drugih zaštitnih mjera, provodenje mjerenja emisija i vodenja o tome oèevidnièka, provodenje sanacijskih programa i programa zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka, uspješnost mjera za smanjenje oneèišæavanja zraka. Èlanak 46. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor æe rješenjem: zabraniti gradnju ili izvodenje drugih radova ako se ne provode mjere zaštite utvrdene u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u lokacijskoj dozvoli, . zabraniti obavljanje radnji u ptoizvodnom postupku, uporabu postrojenja i uredaja koji su prouzroèili prekoraèenje propisane graniène vrijednosti emisije, dok se nedostaci ili nepravilnosti ne otklone. (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga èlanka odreduje se i rok u kojem æe se provesti utvrdene mjere zaštite i otkloniti nedostaci ili nepravilnosti. Èlanak 47. (1) Ako pravna i fizièka osoba iz èlanka 46. ovoga Zakona ne postupi po rješenju inspektora, prisilit æe se na izvršenje kaznom u iznosu od desetostruke prosjeène plaæe u državi u proteklom tromjeseèju. Svaka kasnija kaznena mjera izriðe se u istom iznosu. (2) Ako pravna ili fizièka osoba nakon tri izreèene kaznene mjere iz stavka 1. ovoga èlanka ne izvrši obvezu iz rješenja koja joj je naložena prema èlanku 46. ovoga Zakona; inspektor æe pokrenuti prekršajni postupak za izricanje zaštitne mjere oduzimanja dozvole za bavljenje djelatnošæu u trajanju do jedne godine. (3) Novæani iznos iz stavka 1. ovoga èlanka uplaæuje se u državni proraèun. Èlanak 48. Inspektor u Državžoj upravi za zaštitu okoliša neposredno nadzire i: . - provedbu potvrdenih (ratifciranih) medunarodnih ugovora iz podruðja zaštite zraka, praæenje kakvoæe zraka u državnoj mreži. VII. KAZNENE ODREDBE Èlanak 49. (1) Novèanom kaznom u iznosu od 60.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna ili fizièka osoba: ako izvor oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineje 1. i 2. ovoga Zakona ispušta u zrak oneèišæujuæe tvari iznad graniènih vrijednosti emisija (èlanak 1. stavak 1.), ako izvor oneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineja 3. ovoga Zakona ispušta/unosi u zrak oneèišæujuæe tvari u kolièinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš (èlanak 7. stavak 2.), ako se ne drži propisanih zaštitnih mjera (èlanak 33. stavak 1.); ako nisu ispunjeni uvjeti zaštite zraka od oneèišæenja iz procjene utjecaja na okoliš i osigurane mjere zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka (èlanak 37.), ako ne provodi u zadanom roku programe mjera za smanjivanje oneæišæavanja zraka (èlanak 39. stavak 4.), ako u zadanom roku ne primijeni propisani sanacijski program (èlanak 40. stavak 1.). (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u iznosu do 40.000,00 kuna. Èlanak 50. (1) Novèanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna ili fizièka osoba: ako obavlja struène poslove zaštite okoliša-zaštite zraka a ne ispunjava propisane uvjete (èlanak 14.), ako ne prijavi izvor i svaku rekonstrukcijn izvora koji oneèšæuje zrak (èlanak 27. stavak 1. alineja 1.), ako ne prati emisiju i o tome ne vodi oèevidnik na propisani naèin (èlanak 27. stavak 1. alineja 2.), ako ne dostavlja podatke o emisiji i njezinim izvorima u katastar oneèišæavanja okoliša (èlanak 27. stavak 1. alineja 3.). (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u iznosu do 20.000,00 kuna. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 51. (1) Propisi iz èlanka 22. i 33. stavka 1. ovoga Zakona donijet æe se u roku od šest mjeseci a propisi iz èlanka 11. stavka 2.,12., 21., 26. stavka 2:, 21. i 34. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Propisima iz stavka 1. ovoga èlanka mogu se propisati pcekršaji i odrediti novèane kazne za te prekršaje. Èlanak 52. (1) Nacrti propisa iz èlanka 51. ovoga Zakona dostavljaju se na mišljenje Odboru za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Sabora Republike Hrvatske. (2) Ako Odbor iz stavka 1: ovoga èlanka ne stavi pisane pamjedbe u roku od trideset dana smatrat æe se da je suglasan sa nacrtom propisa. Èlanak 53. Izvori oneèišæavanja zraka koji postoje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ovisno o velièini emisije i štetnosti oneæišæujuæe tvari, moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju ovoga Zakona u rokovima koje odredi Vlada, sukladno strategiji zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka i medunarodnim obvezama. Èlanak 54. (1) Postojeæe postaje za praæenje kakvoæe zraka uspostavljene na državnom teritoriju na temelju meðunarodnih ugovora, do stupanja na snagu ovoga Zakona, ulaze u sustav državne mreže koja se ustrojava po odredbama ovoga Zakona ako Vlada ne odluèi drukèije. (2) Postojeæe,postaje za praæenje kakvoæe zraka uspostavljene u Gradu Zagrebu i gradovima na temelju propisa koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona ulaze u sustav podruène mreže koja se ustrojava po odredbama ovoga Zakona ako jedinica Iokalne samouprave ne odluèi drukèije. Èlanak 55. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti osnovni zakon o zaštiti zraka od oneèišæavanja ("Narodne novine", br. 52/11.). (2) Propisi donijeti radi provedbe Zakona iz stavka 1. ovoga èlanka ostaju na snazi do donošenja propisa iz èlanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Èlanak 56. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u " Narodnim noainama". Klasa:351-01/95-02/01 Zagreb, 21. lipnja 1995. ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupnièkog doma Sabora dr. Nedjeljko Mihanoviæ, v. r.