Regulation on the method of marking, numbering, surveying, and the manner of issuing the dispatching notes for wood

Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 1 od 8 Na osnovu člana 37. stav 10. Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02 i 29/03), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK O NAČINU ŽIGOSANJA, OBROJČAVANJA, PREMJERAVANJA, SADRŽAJU I NAČINU IZDAVANJA OTPREMNOG ISKAZA ZA DRVO Član l. Ovim pravilnikom propisuje se način žigosanja, vrste, oblik, sadržaj, upotreba i način vođenja evidencije šumskih čekića (pečata), obrojčavanje, premjeravanje, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo u državnim i privatnim šumama. Član 2. Žigosanje Žigosanje u šumi vrši se šumskim čekićem (pečatom), koji je izrađen od tvrdog metala, u slijedećim slučajevima: a) pri doznaci stabala za sječu; b) pri primanju drvnih sortimenata pored panja; c) pri kontroli od strane pravnog lica; d) pri razgraničenju državnih i privatnih šuma; e) pri kontroli sječe i prometa drveta; f) pri utovaru na prijevozno sredstvo i g) pri otkrivanju bespravnih sječa. Član 3. Vrste, oblik i sadržaj šumskih čekića S jedne strane šumskih čekića nalazi se propisani pečat čiji sadržaj zavisi od namjene, a na drugoj strani mehanizam za pločice ili može biti izrađen u obliku sjekirice ili u nekom drugom obliku koji utvrđuje šumsko-privredno društvo koje gospodari šumama (u daljem tekstu: šumsko privredno društvo), odnosno nadležno kantonalno ministarstvo za poslove šumarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo). Za šume u državnom vlasništvu koristi se šumski čekić za doznaku stabala za sječu, koji na jednoj strani ima pečat oblika pravilnog šesterokuta čiji promjer opisane kružnice iznosi 40 mm, sa dubinom slova 3 mm, i sadrži: – u gornjoj polovici pečata velikim štampanim slovima skraćeni naziv šumsko-privrednog društva; – u donjoj polovini pečata redni broj ispisan arapskim brojem. Za prijem drvnih sortimenata kod panja i kod razgraničenja državnih i privatnih šuma ispod znakova Dš i pri kontroli, koristi se šumski čekić koji na jednoj strani ima pečat okruglog oblika (kružnica) promjera 35 mm, sa dubinom slova 3 mm, čija je ivica izvijugana sa 32 nareza i sadrži: – u gornjoj polovici pečata velikim štampanim slovima skraćeni naziv šumsko-privrednog društva: – u donjoj polovini pečata redni broj ispisan arapskim brojem. Za otpremu drvnih sortimenata koristi se šumski čekić koji na jednoj strani ima pečat oblika istostraničnog trougla dužine stranice 30 mm, sa dubinom slova 3 mm, i sadrži: – na dvije bočne strane pečata velikim štampanim slovima skraćeni naziv šumsko-privrednog društva; – u donjoj polovini pečata redni broj ispisan arapskim brojem. šumsko-privredno društvo na početku godine, za svaku kalendarsku godinu, određuje boju koja se koristi kod upotrebe šumskog čekića, s tim da su boje za doznaku stabala za sječu, za primanje drvnih sortimenata pored panja i za otpremu, različite. Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 2 od 8 Član 4. Za šume u privatnom vlasništvu koristi se isti šumski čekić za doznaku stabala za sječu, prijem panjeva i otpremu šumskih drvnih sortimenata, s tim da se kod doznake, prijema panjeva I otpreme za korištenje drveta za vlastite potrebe koristi plava boja, a kod otpreme za korištenje drveta za dalju prodaju zelena boja. Na jednoj strani nalazi se pečat u obliku elipse, veličine duže ose 32 mm i kraće ose 25 mm, sa dubinom slova 3 mm, čija je ivica izvijugana sa 22 nareza i sadrži: – u gornjoj polovici pečata upisuje se velikim štampanim slovima skraćeni naziv kantona; – u donjoj polovici pečata redni broj ispisan arapskim brojem. Član 5. Čuvari šuma pri otkrivanju bespravnih sječa u državnim i privatnim šumama koriste šumski čekić koji na jednoj strani ima pečat kvadratnog oblika dužine stranice 30 mm, sa dubinom slova 3 mm, i sadrži: – u gornjoj polovici pečata upisuje se velikim štampanim slovima skraćeni naziv kantona, – u donjoj polovini pečata redni broj ispisan arapskim brojem i oznakom ŠK (šumski kvar). Član 6. Vođenje evidencije Svako šumsko-privredno društvo, odnosno kantonalnoministarstvo dužni su da vode registar svih šumskih čekića, sa naznakom za koju namjenu će biti korišteni: doznaku stabala za sječu, prijem drvnih sortimenata kod panja, kontrolu od strane pravnog lica, razgraničenje državnih i privatnih šuma, otpremu gotovih drvnih sortimenata na šumskom tvrdom putu i šumskom stovarištu, šumokvarnih, te čekića koji su trenutno pohranjeni, van upotrebe. Registar šumskih čekića mora sadržavati sljedeće podatke: – vrstu i namjenu čekića; – redni broj; – otisak čekića; – broj i stavku inventara; – ime i prezime, i adresa lica kojem je čekić izdat; – datum i potpis kojim se ovjerava preuzimanje i – datum i ovjeru vraćanja šumskog čekića. Registar šumskih čekića se čuva u upravi šumsko-privrednog društva, odnosno u kantonalnom ministarstvu. Svi čekići čuvaju se u upravi šumsko-privrednog društva, odnosno kantonalnog ministarstva, a izdaju se za vrijeme izvršenja zadataka. Godišnjom inventurom svi se čekići vraćaju, ponovo evidentiraju i izdaju na dalju upotrebu. Jedan čekić u toku godine može koristiti samo jedan izvršilac. U slučaju oštećenja ili zamjene šumskih čekića s novim, stari čekići se moraju komisijski uništiti i o tome sačiniti i ovjeriti zapisnik, koji ima sadržaj javne isprave, te se čuva kao trajan dokument, a izrađuje se u šest primjeraka od kojih jedan primjerak ide u registar šumskih čekića, jedan u arhivu šumsko-privrednog društva, jedan izvršiocu koji je dužio čekić i po jedan primjerak za članove komisije. U slučaju da je čekić izgubljen komisijski se sačinjava zapisnik, uz uzimanje izjave lica koje je dužilo čekić. Komisiju iz stava 8. ovog člana imenuje direktor pravnog lica koje gospodari državnim šumama. Čekić istog sadržaja i broja ne može se ponovo izraditi. Član 7. Obrojčavanje Kod izvođenja radova u šumarstvu obrojčavanje se vrši pri doznaci stabala za sječu i pri primanju drvnih sortimenata pored panja. Obrojčavanje se vrši pločicom sa brojem ili kolobrojem i to: Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 3 od 8 a) pri doznaci stabala za sječu na žilištu stabla sa donje strane, gdje je prethodno izvršeno zatesivanje; b) pri primanju drvnih sortimenata pored panja na debljem kraju oblog sortimenta. Ako se obrojčavanje vrši pločicama sa brojem pri primanju drvnih sortimenata pored panja, onda za dolje navedene vrste oblih sortimenata, koriste različite boje koje propisuje šumsko-privredno društvo, odnosno kantonalno ministarstvo. Ako se obrojčavanje vrši kolobrojem, šumskom kredom se, na oba čela oblog sortimenta, upisuju slijedeće oznake: SORTIMENT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . oznaka 1.Trupcizafurnir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . F 2.Trupcizaljuštenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . L 3. Trupci za rezanje I klase . . . . . . . . . . . . . . . . . I 4. Trupci za rezanje II klase . . . . . . . . . . . . . . . . II 5. Trupci za rezanje III klase . . . . . . . . . . . . . . . III 6. Stupovi za vodove . . . . . . . . . . . . . . . . (TT) T 7. Jamsko (rudno) drvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . R Za celulozno i ogrjevno drvo koje se stavlja u promet u oblom stanju, šumskom kredom se, na oba čela oblog sortimenta, upisuje veliko slovo "C", odnosno "O". Član 8. Premjeravanje Premjeravanje oblih šumskih drvnih sortimenata kod panja, nakon obavljene sječe i izrade i uspostavljenog šumskog reda, vrši se na taj način da se prvo stavi otisak prijemnog šumskog čekića na panj. Primljeni obli šumski drvni sortimenti moraju biti obrojčani (pločicom ili kolobrojem) za sortimente navedene u članu 7. stav 2. ovog pravilnika na debljem kraju i obilježeni na oba prereza otiskom prijemnog šumskog čekića kojimora biti vidljiv i čitak. Kod prostornog drveta otisak prijemnog šumskog čekića se stavlja na više od 50% cjepanica odnosno oblica s jedne strane složaja. Drvo tankih dimenzija, grane i dijelovi grana na koje nije moguće staviti otisak šumskog čekića na prerezu, slože se u snopove, vitlove ili složajeve, vezuju se i na najpovoljnijim mjestima otisne se prijemni čekić. Novogodišnje jelke (drvca), ako se stavljaju pojedinačno u promet,moraju biti obilježene tako da se svaki komad na debljem kraju obavije s trajnom trakom ili na drugi način kojim se onemogućava višekratno korištenje. Na traci moraju biti označeni podaci o porijeklu i nazivu šumsko-privrednog društva koje je izdalo popratne isprave. Zabranjeno je pomijeranje šumskih drvnih sortimenata od panja prije izvršenog premjeravanja i evidentiranja. Član 9. Način izdavanja i sadržaj otpremnog iskaza šumski drvni sortimenti kod stavljanja u promet (otprema)na tvrdom šumskom putu ili šumskom stovarištu na prerezima moraju imati otisak otpremnog šumskog čekića, različite boje od prijemnog, koji mora biti vidljiv i čitak. Za otpremljene šumske drvne sortimente izdaje se autentičan otpremni iskaz (otpremnica) koja ima žig pravnog lica ovlaštenog za stavljanje drveta u promet. Član 10. Otpremni iskaz je jedini valjani dokument kojim se dokazuj porijeklo, vlasništvo, kupac, mjesto utovara i istovara, način I vrijeme prijevoza i vrsta šumskih drvnih proizvoda koji se stavljaju u promet. Za otpremu tehničkog oblog drveta i celuloznog i ogrjevnog drveta u oblom stanju otpremni iskaz se izrađuje na formatu 12 x 25 cm, a za cijepano drvo na formatu 12 x 16 cm. Otpremni iskazi se štampaju naNCRpapiru u blokovima koji sadrže po 25 otpremnih iskaza u po šest primjeraka. Otpremni iskaz treba da sadrži oznaku serije i rednog broja (No). Oznake serije su velika slova abecede počevši od slova A nadalje, a oznaka rednog broja ima šest cifara i počinje od broja 000001. Prilikom svake naredne narudžbe za tiskanje otpremnih iskaza mora se strogo voditi računa o oznaci serije i rednim brojevima da se nastavi iz prethodne narudžbe, te o istom sačiniti zapisnik koji se čuva uz registar strogo obrojčanih obrazaca. Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 4 od 8 Član 11. Blokovi otpremnih iskaza evidentiraju se u poseban registar strogo obrojčanih obrazaca. Registar blokova otpremnih iskaza za šumske drvne proizvode iz državnih šuma vodi šumsko-privredno društvo, a za šumske drvne proizvode iz šuma u privatnom vlasništvu kantonalno ministarstvo ili ovlašteno pravno lice kojem je ista ugovorom ustupila te poslove. Blokovi otpremnih iskaza moraju biti ovjereni pečatom I obrojčani za svaku kalendarsku godinu s prvim brojem bloka jedan. Na kraju svake kalendarske godine registar blokova se zaključuje s posljednjim brojem izdatog bloka. Neiskorišteni blokovi se vraćaju i preregistruju za narednu kalendarsku godinu. Iskorišteni blokovi sa po jednim primjerkom svakog otpremnog iskaza vraćaju se u nadležnu službu koja je izvršila zaduživanje, razdužuju se i pohranjuju na čuvanje. Djelimično iskorišteni blokovi se također vraćaju u nadležnu službu, s tim da se neiskorišteni listovi ponište komisijski, što se konstatuje na koricama bloka i razdužuju se i pohranjuju na čuvanje. Blokovima otpremnih iskaza zadužuju se lica koja vrše poslove otpreme šumskih drvnih proizvoda. šumsko-privredno društvo i kantonalno ministarstvo, dužni su kontinuirano dostavljati spisak registrovanih blokova otpremnih iskaza nadležnoj kantonalnoj i federalnoj šumarskoj inspekciji. Član 12. Za šumske drvne proizvode koji potiču iz državnih šuma otpremni iskaz izdaje samo šumsko privredno društvo, a za šumske drvne proizvode iz šuma u privatnom vlasništvu samo kantonalno ministarstvo. Za šumske drvne proizvode koji se prodaju drugom pravnom licu otpremni iskaz se izdaje na osnovu ugovora ili dispozicije, a za proizvode koji se stavljaju u promet putem maloprodaje na osnovu uplatnice. Najduži rok važenja uplatnice je 30 dana od dana izdavanja. Ukoliko se, zbog opravdanih razloga, uplatnica ne može realizovati ista se može jednokratno produžiti od strane pravnog lica koje je izdalo istu, za isti rok za koji je izdata. Član 13. Otpremni iskaz se izdaje na količinu šumskih drvnih proizvoda koji se prevoze jednim prijevoznim sredstvom. Otpremni iskaz se izdaje za šumske drvne proizvode koji potiču od sječe stabala koja su prethodno bila obilježena za sječu (doznaka), za sortimente za koje je izvršen prijem, koji su obrojčeni i žigosani.Otpremni iskaz se izdaje i za drvne proizvode koji potiču od stabala posječenih na poljoprivrednim zemljištima, međama i ostalim nasadima, kada se stavljaju u promet. Za šumske drvne proizvode koji potiču od bespravno posječenih stabala ili su bespravno stavljeni u promet i žigosani šumskim čekićem s oznakom - šumski kvar (ŠK) otpremni iskaz se ne izdaje. Član 14. Otpremni iskaz se popunjava u četiri istovjetna primjeraka od kojih se po jedan primjerak uručuje: – licu koje preuzima šumske drvne proizvode (kupcu); – kao prilog uz fakturu; – službi pravnog lica, odnosno kantonalnog ministarstva, koja je izdala otpremni iskaz i – jedan primjerak ostaje u bloku otpremnih iskaza. Rok važenja otpremnog iskaza se određuje za svaki konkretan slučaj, zavisno o udaljenosti i ostalih uslova prijevoza, ali ne može biti duži od 48 sati. Produženje važenja otpremnog iskaza uz ovjeru vrši lice koje je izdalo otpremni iskaz ili drugo ovlašteno službeno lice koje je zamjenjuje. Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 5 od 8 Član 15. Za šumske drvne proizvode koji se nalaze u prometu, pod čime se podrazumijevaju radnje definisane članom 37. stav 4. Zakona o šumama, a nisu obezbijeđeni otpremnim iskazom, izvršit će se privremeno izuzimanje (zapljena) uz izdavanje odgovarajuće potvrde i pohranjivanje do okončanja sudskog, odnosno prekršajnog postupka. Ukoliko postoji opasnost od propadanja, šumski drvni proizvodi se prodaju u skladu sa članom 37. stav 6. Zakona o šumama . Po okončanju sudskog, odnosno prekršajnog postupka, ako je presuđeno u korist stranke izvršit će se nadoknada u skladu sa presudom. Član 16. Obrasci otpremnog iskaza propisani članom 10. ovog pravilnika (otpremni iskaz za tehničko drvo i otpremni iskaz za cijepane šumske proizvode) nalaze se u prilogu ovog pravilnika I čine njegov sastavni dio. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 17. Važnost svih dosadašnjih pečata šumskih čekića i otpremnih iskaza važi najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. Zamjena šumskih čekića vršit će se postepeno, a sadašnji čekići povući će se iz upotrebe i komisijski poništiti u šumskoprivrednom društvu, odnosno kantonalnom ministarstvu, pri čemu će se sačiniti zapisnik koji će se trajno čuvati. Dinamički plan povlačenja dosadašnjih čekića i zamjene s novim čekićima donijet će direktor šumsko-privrednog društva i kantonalno ministarstvo. Član 18. Šumsko-privredno društvo i kantonalno ministarstvo su odgovorni za primjenu i provođenja odredaba ovog pravilnika. Član 19. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-8-1/04 30. januara 2004. godine Sarajevo Ministar Marinko Božić, s. r. Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 6 od 8 Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 7 od 8 Službene novine FBiH broj:11/04, 30/05 8 od 8 Službene novine FBiH broj: 30/05 FEDERALNO MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 37. stavak 10. Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/02, 29/03 i 37/04), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O NAČINU ŽIGOSANJA, ODBROJČAVANJA, PREMJERAVANJA, SADRŽAJU I NAČINU IZDAVANJA OTPREMNOG ISKAZA ZA DRVO članak 1. U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu žigosanja, odbrojčavanja, premjeravanja, sadržaju i načinu izdavanja otpremnog iskaza za drvo ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/04) u članku 3. u stavku 4. broj: "30 mm", zamjenuje se brojem: "40 mm". članak 2. U članku 9. u stavku 2. riječ: "suhi", briše se. članak 3. U članku 14. u stavku 1. riječ "šest", zamjenjuje se riječju "četiri", a riječ "istovjetnih", zamjenjuje se sa riječju "istovjetna",alineja 2. i 3. brišu se. članak 4. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 01-02-8-2/05 10. svibnja 2005. godine Sarajevo, Ministar Marinko Božić, v.r.