Regulation on the method for determining the ecological acceptable flow

''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 1 od 7 FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 62. stavak 4. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u suglasnosti sa federalnim ministrom okoliša i turizma, donosi PRAVILNIK O NAČINU ODREĐIVANJA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Pravilnika Ovim Pravilnikom propisuje se način određivanja ekološki prihvatljivog protoka (u daljnjem tekstu: EPP), metodologija, potrebita istraživanja i procedure određivanja EPP, uzimajući u obzir specifičnosti lokalnog ekosustava i sezonske varijacije protoka, monitoring i način izvještavanja o EPP. Članak 2. Područje primjene Pravilnika Ovaj Pravilnik se primjenjuje na sva vodna tijela površinskih voda na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. EPP se određuje u cilju osiguranja očuvanja vodnih i za vodu vezanih ekosustava, bez obzira da li se radi o vodotocima stalnog ili povremenog karaktera. Članak 3. Ciljevi određivanja EPP EPP se određuje radi održanja ili vraćanja strukture i funkcije vodenih i uz vodu vezanih ekosustava, doprinoseći sprečavanju degradacije stanja voda i ostvarenju ciljeva zaštite okoliša kroz održivo korišćenje vode. EPP mora biti određen sukladno uvjetima koji su potrebiti da se zadovolje odgovarajući ciljevi zaštite okoliša iz članka 30. Zakona o vodama, uključujući: 1) sprječavanje pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i postizanje njihovog najmanje dobrog stanja; 2) postizanje dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela; 3) zaštitu, unapređenje i obnovu vodnih tijela površinskih voda i vodnih tijela podzemnih voda; 4) održavanje ili poboljšanje stanja voda u zaštićenim područjima iz članka 65. stavak 2. točka 5. Zakona o vodama, koja su namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta, te u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za opstanak i reprodukciju; 5) održavanje najviše razine zaštite područja rezervi kopnenih voda iz članka 69. Zakona o vodama, za koja se uspostavom zaštićenog područja utvrđuju ograničenja i zabrane opterećenja prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti njihovo kvalitativno ili kvantitativno stanje. EPP određen za vodno tijelo ili profil unutar vodnog tijela mora biti sukladan referentnim uvjetima, koji su usvojeni za to vodno tijelo u planu upravljanja vodama vodnog područja. Članak 4. Mjesta za određivanje EPP EPP se određuje za vodna tijela, kao jedna od mjera za zaštitu voda u Programu mjera iz članka 26. Zakona o vodama. Osim za vodna tijela iz stavka 1. ovoga članka, EPP se utvrđuje i u profilu vodotoka na mjestu zahvata vode, u svim slučajevima zahvatanja vode za koje je, prema odredbama članka 109. Zakona o vodama, potrebit vodni akt. Članak 5. Izuzeci u određivanju EPP Izuzetno, odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se u slučaju kada se radi o zahvatanju vode za javno vodosnabdijevanje stanovnštva vodom za piće i kada se ne mogu ispuniti zahtjevi za EPP propisani ovim Pravilnikom. U ovom slučaju za EPP primjenjuje se odredba članka 62. stavak 3. Zakona o vodama, uzimajući u obzir mogući prevlađujući javni interes. ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 2 od 7 Članak 6. Definicije Pored definicija iz članka 4. Zakona o vodama, za potrebe ovoga Pravilnika uvode se i sljedeće definicije: 1) "maksimalni ekološki potencijal" označava visoko ekološko stanje jako izmijenjenih vodnih tijela; 2) "ekološki prihvatljiv protok (EPP)" označava minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosustava vezanih za vodu; 3) "komponente ekološkog režima tečenja" označavaju različite elemente EPP-a (minimalan protok, sezonske varijacije protoka, fleš protok i sl.) koji pokreću ekološke i hidromorfološke procese potrebite za održavanje struktura i funkcioniranje vodnih ekosustava; 4) "srednji minimalni protok (SRQmin)" označava aritmetičku sredinu minimalnih godišnjih vrijednosti srednjih dnevnih protoka u profilu vodotoka u razmatranom periodu. Izražava se u m3/s i računa po izrazu: gdje je Qmmi minimalni srednji dnevni protok u i-toj kalendarskoj godini, a N broj godina u razmatranom periodu; 5) "srednji protok (Qsr)" označava aritmetičku sredinu srednjih godišnjih vrijednosti protoka u profilu vodotoka u razmatranom razdoblju. Izražava se u m3/s i računa po izrazu: gdje je Qsr t srednji godišnji protok u i-toj kalendarskoj godini, a N broj godina u razmatranom periodu; 6) "srednji dekadni protok (srQDEK(j),)" označava aritmetičku sredinu srednjih dekadnih vrijednosti protoka u profilu vodotoka. Izražava se u m3/s i računa po izrazu: gdje je sr QDEK(j);^ srednji dekadni protok u j-toj dekadi u i-toj kalendarskoj godini, a N broj godina u razmatranom periodu; 7) "sezonska varijacija protoka" označava vremensku raspodjelu minimalnih protoka potrebitih za uspostavu vremenske varijabilnosti režima tečenja, sukladno zahtjevima vrsta faune i flore pripadajućih vodnom tijelu; 8) "fleš protok" označava hidrološki događaj izazvan vještačkim pražnjenjem hidroakumulacije, kako bi se održala dinamika poplava rijeka i močvara, koja je potrebita za očuvanje obalskih ekosustava; 9) "maksimalni hidrološki potencijal" označava hidrološki režim vještačkog ili jako izmijenjenog vodnog tijela koji odgovara uvjetima "maksimalnog ekološkog potencijala". II. METODOLOGIJA ZA ODREĐIVANJE EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA Članak 7. Procedura o načunu izbora metode za određivanje EPP S obzirom na različitosti ekosustava iz članka 2. stavak 2. ovoga Pravilnika, izbor metode za određivanje EPP provodi se sukladno proceduri određenoj u Privitku 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, u odnosu na ekološki značaj vodnih tijela, njihove različite potrebe i ciljeve zaštite voda, te u odnosu na korisnike vode. Članak 8. Razine procjene EPP Procedura iz članka 7. ovoga Pravilnika, sadrži dvije razine procjene EPP, i to: ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 3 od 7 1) I RAZINA PROCJENE - opća procjena EPP za sva vodna tijela primjenom hidrološke metode određene ovim Pravilnikom i 2) II RAZINA PROCJENE - posebna procjena EPP za vodna tijela u zaštićenim područjima proglašena sukladno članku 65. Zakona o vodama i druga zaštićena područja iz registra zaštićenih područja iz članka 29. točka 4. Zakona o vodama, kao i za područja koja nisu proglašena zaštićenim, a koja imaju izuzetne vrijednosti za očuvanje (nazočnost ugroženih staništa ili vrsta, historijsko-kulturološke i ambijentalne vrijednosti isl.), u kojim slučajevima se EPP utvrđuje korištenjem bioloških i ekoloških kriterija (uključujući holističke i hidrauličke studije, a naročito modele staništa, itd.), kao dodatak hidrološkoj metodi iz točke 1) ovoga stavka. Ako se radi o zaštićenom području pričuva kopnenih voda iz članka 69. stavak 1. Zakona o vodama, aktivnosti koje se provode na tom području moraju biti sukladne propisom iz stavka 3. istoga članka. Članak 9. Opća procjena EPP Opća procjena EPP provodi se primjenom hidrološke metode određene ovim Pravilnikom. Ovisno o potencijalnom utjecaju aktivnosti na prirodni hidrološki režim vodnog tijela, potrebito je odrediti hidrološke komponente EPP koje su naročito pogođene, kao što su minimalni protok, sezonske varijacije protoka i fleš protok. Članak 10. Hidrološki podaci Za utvrđivanje EPP koriste se hidrološki vremenski nizovi koji predstavljaju prirodni hidrološki režim, sa sljedećim karakteristikama: 1) bez grešaka i nedostajućih podataka; 2) trajanja od najmanje 10 godina (najbolje redom), odnosno trajanja 30 godina u kontinuitetu (relevantno razdoblje 1961-1990), kad god je to moguće; 3) vremenski nizovi na bazi srednjih dnevnih protoka, kad god je to moguće; 4) zastupljenost različitih hidroloških uvjeta, uz uravnoteženost između kišnih i sušnih godina. U slučaju da podaci prirodnog hidrološkog režima za duži vremenski period nisu dostupni isti se mogu odrediti na osnovu hidroloških podataka sa druge, susjedne ili druge odgovarajuće vodomjerne stanice za koju postoje podaci hidrološkog monitoringa (u daljem tekstu: reperna stanica). U slučaju da se podaci proračunavaju na temelju hidroloških podataka sa reperne stanice, radi obezbjeđenja dovoljno podataka za uspostavljanje zadovoljavajuće korelativne veze između protoka vode u odgovarajućem profilu vodnog tijela za koji se određuje EPP i protoka u profilu reperne stanice, potrebito je u odgovarajućem profilu vodnog tijela za koji se određuje EPP vršiti osmatranje vodostaja u periodu od najmanje jednu godinu dana, pri čemu je potrebito izvesti simultana hidrometrijska mjerenja protoka u profilu vodnog tijela za koji se određuje EPP i u profilu reperne stanice. Simultana hidrometrijska mjerenja protoka iz stavka 3. ovoga članka potrebito je izvesti u najmanje šest navrata pri različitim hidrološkim situacijama, tako da je moguća konstrukcija krive protoka. Za odabranu repernu stanicu potrebito je utvrditi korelaciju između protoka u profilu za koji se utvrđuje EPP i profilu reperne stanice, na temelju parova vrijednosti osmatranja iz perioda najmanje jedne godine dana. Korelativna veza se smatra zadovoljavajućom ukoliko je vrijednost koeficijenta korelacije k > 0,7, uz obveznu kontrolu preko intervala povjerenja 95% sa obazloženjem. Simultana hidrometrijska mjerenja iz st. 3. i 4. ovoga članka moraju se izvoditi po metodama ISO standarda 748:2007, ISO 1088:2007, ISO 9555-1:1994, ISO 9555-3:1993, ISO 9555-4:1992, ISO/TR 11656:1993 ili ISO/TR 25377:2007 ili po metodama drugog međunarodno priznatog standarda na području hidrometrije. Članak 11. Određivanje EPP općom procjenom EPP Proračun vrijednosti EPP (QEPP ) vrši se na temelju vrijednosti parametara ir Qmin, QSr , i Sr QDEK(j) vodnog tijela u profilu za koji se određuje EPP. Vrijednosti navedenih parametara računaju se na temelju hidroloških podataka iz članka 10. ovoga Pravilnika. Qpp će se proračunati na temelju slijedeće jednačine: U slučaju da se EPP računa za vodno tijelo nizvodno od hidroakumulacije potrebito je odrediti i maksimalni dozvoljeni protok (ispuštanje iz akumulacije) za sušne periode tijekom godine u visini od dvostrukog sr QDEK(j) i za predmetnu dekadu. ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 4 od 7 Članak 12. Određivanje fleš protoka Fleš protok je potrebit za održavanje fizičkih i kemijskih uvjeta korita rijeke, poboljšanje povezanosti s poplavnim pojasom i pokretanje transporta nanosa nizvodno od profila za koji se utvrđuje fleš protok. Fleš protok se određuje za dionice rijeke nizvodno od hidroakumulacije čiji kapacitet prelazi 10% od volumena prosječnog godišnjeg protoka u datom profilu. Fleš protok se ispušta u periodima kad se u prirodnim uvjetima tečenja javljaju najviši vodostaji. Ispuštanje fleš protoka će se vršiti po posebnom projektu izrađenom od strane pravne osobe koja ispunjava uvjete i kriterije propisane podzakonskim propisom iz članka 120. stavak 6. Zakona o vodama. U tom projektu treba odrediti vrijednost, vrijeme ispuštanja, dinamiku i trajanje fleš protoka, uz uvažavanje hidroloških, morfoloških, bioloških i fizičko-kemijskih karakteristika rijeke. Pri izradi projekta iz stavka 4. ovoga članka, potrebito je uzeti u obzir moguće efekte na područje potencijalno pogođeno poplavom, moguće štetne posljedice na okoliš i mogući štetni utjecaji na infrastrukturu. Članak 13. Izvještaj o proračunu EPP - opća procjena Izvještaj o proračunu EPP - opća procjena obvezno sadrži: 1. Opći zemljopisni podaci (zemljopisni položaj, klima, regionalne karakteristike područja); 2. Hidrogeološke i geološke karakteristike sliva, pripadnost vodnom tijelu, geološke karakteristike na području vodozahvata; 3. Podaci o "potencijalnom mjestu i načinu korištenja voda" (lokacija planiranog vodozahvata sa koordinatama, nadmorska visina, količina i dinamika zahvatanja, temeljne karakteristike tehničkog rješenja vodozahvata); 4. Dodijeljene koncesije i izdati vodni akti na uzvodnoj i nizvodnoj dionici vodotoka (lokacije vodozahvata sa koordinatama, nadmorska visina, količina i dinamika zahvatanja); 5. Hidrološki proračun EPP za odabrani profil vodnog tijela koji sadrži: procjena raspoloživosti hidroloških podataka za profil, sa obrazloženjem izbora reperne stanice: lokacija sa koordinatama, površina sliva, period rada, kakvoća podataka, pregled hidrološke obrade za repernu stanicu, sa izračunatim vrijednostima srednjeg minimalnog, srednjeg i srednjeg dekadnog protoka u razmatranom periodu, rezultate urađenih simultanih hidrometrijskih mjerenja protoka, koji moraju uključivati podatke o uporabljenoj opremi, metodi i vremenu kad su mjerenja izvedena, rezultate proračuna parametara srednjeg minimalnog, srednjeg i srednjeg dekadnog protoka i površine sliva u profilu vodnog tijela za koji se određuje EPP, proračun EPP po dekadama tijekom godine, obrazloženje postojanja osnova/obveze primjene članka 12. ovoga Pravilnika, koji se odnosi na određivanje fleš protoka; 6. Stručno mišljenje (ocjena) biologa, da li je potrebita posebna procjena EPP iz članka 8. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika, na temelju ispitivanja statusa zaštićenosti područja u kojem se vodno tijelo nalazi i nazočnosti ugroženih vrsta; 7. Popis korištene literature. Članak 14. Posebna procjena EPP Posebna procjena EPP vrši se za vodna tijela i područja iz članka 8. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika, uključujući i područja za koja su vezani ekosustavi čija struktura i funkcioniranje zahtijevaju poseban pristup za određivanje EPP, kao što su jezera i močvare. Posebna procjena EPP u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka će se raditi korištenjem bioloških i ekoloških kriterija (uključujući holističke studije, modele staništa, hidrauličke studije, itd.), kao dodatak hidrološkoj metodi iz članka 8. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika. Članak 15. Posebna procjena EPP u zaštićenim područjima Za određivanje EPP posebnom procjenom u zaštićenim područjima (u daljnjem tekstu: EPP u zaštićenim područjima) potrebito je uraditi studiju procjene EPP, koja mora biti sukladna obujmu i sadržaju općeprihvaćenih pravila očuvanja odgovarajućih zaštićenih područja. Pri određivanju EPP u zaštićenom području, pored prostora tog područja, uzimaju se u obzir i elementi hidrografske mreže izvan zaštićenog područja, a koja može imati značajan utjecaj na to područje. Utvrđena vrijednost EPP u zaštićenom području mora omogućiti: ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 5 od 7 1) osiguranje, očuvanje strukture i funkcije ekosustava i njegovih pripadajućih elemenata; 2) osiguranje definiranih ekoloških potreba staništa i vrsta (posebice onih najugroženijih i najosjetljivijih na promjene protoka), za održavanje dugoročne ekološke funkcije o kojima ovise; 3) održavanje zahtjevane razine kakvoće vode. U okviru studije iz stavka 1. ovoga članka radi se analiza odgovora ekosustava (procesi, staništa ili vrste) u odnosu na promjene u protoku, a naročito: 1) komponente vodnih tijela na koja se odnose (pojedine vrste, zajednice, procese); 2) "događaje" koji trebaju biti zaštićeni (npr. migracija riba, mriještenje riba, bio-diverzitet zajednice); 3) kvantifikaciju ciljeva u obliku vrijednosti koju događaj treba dostići ili iznos devijacije u odnosu na prirodnu vrijednost i sl.; 4) "kriterij uspjeha", s detaljno navedenim uvjetima koje treba ostvariti, kako bi se osiguralo postizanje cilja; 5) "mjeru uspjeha" ili varijablu koja se treba mjeriti, te vrijednost koja se mora postići. U onim slučajevima gdje to gospodarske, društvene i kulturne potrebe dozvoljavaju, osiguranje EPP u zaštićenim područjima treba imati za cilj postizanje što je moguće prirodnijeg režima tečenja, naročito ako se radi o: 1) zaštićenim područjima čije očuvanje i opstanak u znatnoj mjeri ovise o EPP; 2) endemskim staništima i rijetkim vrstama, u kritičnom stanju, nepovoljnom za očuvanje. Članak 16. Posebna procjena EPP za područja sa izuzetnim vrijednostima za očuvanje Za procjenu efekata EPP, područje sa "izuzetnom vrijednosti za očuvanje" predstavlja područje koje redovito održava značajnu populaciju vrste čije preživljavanje ovisi o vodi, a nalazi se na listi ugroženih ili ranjivih vrsta. Pri određivanju EPP za područja iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 15. ovoga Pravilnika. Članak 17. Posebna procjena EPP za jezera i močvare Za utvrđivanje potreba za vodom jezera i močvara (EPP za jezera i močvare) uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji: 1) dotoci vode kroz hidrografski sustav koji trebaju održavati razinu vode (uključujući površinske i podzemne vode); 2) ako su ovisni o podzemnom akviferu, dotoke površinske vode treba odrediti tako da poremećaji usljed ljudskih aktivnosti ne uzrokuju: nepostizanje ciljeva zaštite okoliša za pridružene površinske vode, značajne štete na kopnene ekosustave koji direktno ovise o podzemnim vodama; 3) ako je jezero ili močvara dio zaštićenog područja, potrebe za vodom utvrđuju se provedbom pravila za očuvanje zaštićenog područja. U procesu utvrđivanja potreba za vodom za jezera i močvare uzet će se u obzir najmanje slijedeći elementi: 1) ravnoteža sustava, po mogućnosti identifikacija dotoka površinskih i podzemnih voda, kao i izlaza i gubitaka vode; 2) sezonske varijacije i područje i dubina unutar-godišnjih poplava u prirodnim uvjetima, sa identifikacijom vodnih perioda; 3) sezonske i unutar-godišnje varijacije hemizma voda, u odnosu na sastav i koncentracije; 4) sastav i struktura bioloških zajednica (s posebnom pažnjom na vegetaciju ili druge ugrožene ili ranjive vrste). Metodološki pristupi za određivanje potreba za vodom jezera i močvara dati su u Privitku 2. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Članak 18. Izvješće o posebnoj procjeni EPP Izvješće o posebnoj procjeni EPP izrađuje po sadržaju datom u Privitku 3. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Sve korake u izradi procjene EPP treba detaljno obrazložiti. Izvješće o posebnoj procjeni EPP evaluira mjerodavna Agencija za vodno područje, sukladno odredbi članka 20. stavak 2. ovoga Pravilnika. Članak 19. Primjena EPP ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 6 od 7 EPP utvrđen na način propisan ovim Pravilnikom, primjenjuje se tijekom cijele godine, uključujući i situacije kada je prirodni protok na mjestu zahvata manji od proračunatog EPP. U toj situaciji se za EPP uzima vrijednost prirodnog protoka na mjestu vodozahvata, te u toj situaciji nositelj prava iz vodnog akta ne smije zahvatati vodu. Članak 20. Procjena EPP u postupku dobijanja prethodne vodne suglasnosti Izvješće o procjeni EPP u profilu vodozahvata dio je dokumentacije propisane podzakonskim propisom iz članka 107. stavak 4. Zakona o vodama potrebne za izdavanje prethodne vodne suglasnosti. Evaluaciju Izvješća o procjeni EPP vrši mjerodavna Agencija za vodno područje, u odnosu na opće karakteristike vodnog područja, pritiske, zaštićena područja, te ciljeve upravljanja vodama iz plana upravljanja vodama vodnog područja. EPP iz pozitivno evaluiranog Izvješća o procjeni EPP ugrađuje se u pripadajući plan upravljanja vodama vodnog područja. Članak 21. Određivanje EPP za jako izmijenjeno vodno tijelo Vodno tijelo će biti označeno kao jako izmijenjeno na temelju hidroloških promjena, ako zadovoljava dva uvjeta: 1) ukoliko bi promjene vezano za EPP, određen na način propisan ovim Pravilnikom, imale negativan efekat na različite oblike korišćenja voda, ili na šire okruženje; 2) da je promjena načina ispunjavanja zahtjeva za korišćenje nedostatna za osiguranje EPP određenog hidrološkim pristupom. Da bi se odredio EPP u jako izmijenjenom vodnom tijelu, mora se utvrditi "maksimalni hidrološki potencijal", nakon usvajanja svih mogućih mjera za smanjenje pritiska na resurs. U slučajevima gdje postoji izuzetna vrijednost za očuvanje, prema članku 16. ovoga Pravilnika, potrebito je uraditi posebnu procjenu po kriterijima iz toga članka. III. MONITORING I IZVJEŠĆAVANJE Članak 22. Zahtjevi o načinu monitoringa Monitoring EPP uspostavlja vlasnik, odnosno korisnik vodnog objekta radi praćenja utvrđenog EPP. Monitoring EPP se vrši prema Programu monitoringa. Program monitoringa iz stavka 1. ovoga članka je sastavni dio tehničke dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti, prema odredbama podzakonskog propisa iz članka 107. stavak 4. Zakona o vodama. Program monitoringa EPP mora biti projektovan tako da se njegovom provedbom dobiju pouzdani podaci o EPP. Članak 23. Monitoring EPP Vlasnik odnosno korisnik vodnog objekta mora obezbijediti kontinuirani monitoring EPP, tako da može nesumnjivo dokazati da su u svakom trenutku bili ispunjeni zahtjevi u pogledu EPP, te da u vrijeme trajanja protoka u vodotoku manjeg od utvrđenog EPP, nije bilo zahvatanja vode, odnosno nije bilo korišćenja vode (osim zahvatanja, odnosno korišćenja vode iz hidroakumulacija). Monitoring iz stavka 1. ovoga članka vrši se: 1) na profilu vodotoka neposredno uzvodno od vodo-zahvatnog objekta ili sustava objekata vodozahvata, 2) na profilu vodotoka neposredno nizvodno od vodo-zahvatnog objekta ili sustava objekata vodozahvata, 3) na profilu vodotoka neposedno uzvodno od linije dopiranja maksimalnog uspora hidroakumulacije, 4) na profilu vodotoka neposredno nizvodno od brane hidroakumulacije. Za obezbjeđenje relevantnih i pouzdanih podataka sa profila iz stavka 2. ovoga članka potrebito je da su pri postavljanju i radu vodomjernih stanica ispunjeni uvjeti iz Privitka 4. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Članak 24. Način izvješćavanja o monitoringu EPP Podatke o satnim vrijednostima rezultata monitoringa EPP nositelj prava iz vodne dozvole mora voditi u dnevniku i čuvati ih najmanje pet godina. Dnevnik se mora dati na uvid po zahtjevu vodnog inspektora. Podatke iz stavka 1. ovoga članka nositelj prava iz vodne dozvole redovito dostavlja mjerodavnoj Agenciji za vodno područje. ''Službene novine FBiH'', broj:04/13 Stranica 7 od 7 IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 25. Ranije izdati vodni akti U slučaju izdatog vodnog akta sa utvrđenim EPP prema odredbi članka 62. stavak 3. Zakona o vodama ili u slučaju izdatog vodnog akta bez utvrđenog EPP izdatih do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, usuglašavanje tih vodnih akata izvršiće se (shodno odredbama članka 214. Zakona o vodama) na sljedeći način: 1) prethodna vodna suglasnost usuglasiće se sa odredbama ovoga Pravilnika pri izdavanju vodne suglasnosti, 2) vodna suglasnost usuglasiće se sa odredbama ovoga Pravilnika pri izdavanju vodne dozvole, 3) vodna dozvola usuglasiće se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Članak 26. Neriješeni zahtjevi za izdavanje vodnih akata Zahtjevi za izdavanje prethodne vodne suglasnosti koji su podneseni mjerodavnom organu do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika rješavat će se sukladno odredbi članka 62. stavak 3. Zakona o vodama. Članak 27. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 05-1-25/4-64-5/12 Ministar Jerko Ivanković- Lijanović, v. r. 09. siječnja 2013. godine, Sarajevo