Regulation on the method for determining the compensation for damage caused to forests in social ownership (compensation price list)

Službeni list SRBiH br. 23/78 i 37/82. 1 od 3 PRAVILNIK o načinu utvrđivanja naknade štete pričinjene šumama u državnom vlasništvu (šumsko odštetni cjenovnik) Član 1. Naknada štete za oštećene ili posječene šumske proizvode obračunava se i utvrđuju prema odredbama ovog pravilnika. Član 2. Osnovica za obračunavanje visine naknade štete za šumske proizvode služi njihova prodajna cijena, koju određuje za svoje proizvode organizacija odnosno organ koji gazduje šumama. Član 3. Kod obračunavanja visine naknade pričinjene štete za šumske proizvode, kao osnovica za ovo obračunavanje uzima se njihova prodajna cijena na mjestu pričinjene štete(kod panja, stovarišta i dr.) Član 4. Visina naknade štete za šumske proizvode obračunava se i utvrđuje na taj način, što se prodajna cijena šumskih proizvoda procentualno povećava, kako je to predviđeno daljim odredbama ovog pravilnika, tako da iznos prodajne cijene proizvoda uvećan za odgovarajući procenat, sačinjava visinu naknade pričinjene štete za svaki pojedini šumski proizvod. Član 5. Za drvo koje je počinilac štete prisvojio, ali koje nije posjekao, obračunava se i utvrđuje naknada štete samo na osnovu prodajne cijene i bez upotrebe faktora. U slučaju kada je lice posjeklo drvo, ali ga nije prisvojilo, naknada štete se umanjuje za prodajnu cijenu drveta. Član 6. Pod šumskim proizvodima smatraju se: tehničko drvo, sitno tehničko drvo, prostorno drvo,šumske sadnice u šumskim rasadnicima i prirodnim biljevištima, četinarska i lišćarska stabla kao i nihovi dijelovi namjenjeni za novogodišnje i druge praznike, biljke u šumskim kulturama, šumsko sjeme, trava i drugi sporedni šumski proizvodi. Član 7. Kao tehničko drvo smatra se drvna masa stabla (deblovine) sposobna za proizvodnju odnosno izradu tehničkih sortimenata po jugoslovenskom standardu. Debljina (promjeri)tehničkog drveta mjeri se kod četinara bez kore, a kod lišćara sa korom.Kod tehničkog drveta lišćara na koru se odbija 1 do 2 cm, što zavisi od vrste drveta. Ovršci i grane ispod debljine propisane jugoslovenskim standardom ne računaju se u masu stabla i prema tome za njih se ne obračunava šteta. Član 8. Za tehničko drvo naknada štete se obračunava za 150% više od prodajne cijene po 1 kubnom metru ili komadu odgovarajućeg sortimenta. Ako je drvo odveženo pa se usljed toga ne može utvrditi njegov kvalitet, onda se: a) za stablo do 50 cm debljine na panju računa i to : kod četinara 80% tehničkog, 2% ogrevnog i 18% otpatka, a kod lišćara 60% tehničkog,25% ogrevnog i 15% otpatka od bruto mase stabla; b) za stablo preko 50 cm debljine na panju računa se , i to: kod četinara 75% tehničkog, 5% ogrevnog , 20% otpatka, a kod lišćara 50% tehničkog, 30% ogrevnog i 20% otpatka, od bruto mase stabla. Kod izrađenih proizvoda računa se na otpadak: a)za cijepanu građu (šilma, podvlačci, prošće) 50% b)za tesanu građu 45%; c)za piljenu građu kod četinara 33%, a kod lišćara 47%. Službeni list SRBiH br. 23/78 i 37/82. 2 od 3 Član 9. Pod sitnim tehničkim drvetom podrazumijevaju se šumski drvni sortimenti propisani jugoslovenskim standardom. Visina štete pričinjene na sitnom tehničkom drvetu utvrđuje se po komadu ili po 1 kubnom metru. Ako je sitno tehničko drvo prirodno uzgojeno naknada štete se obračunava 200% više od prodajne cijene , a ako je uzgojeno vještački, naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po 1 kubnom metru ili 1 komadu odgovarajućeg sortimenta. Član 10. Pod prostornim drvetom podrazumjeva se drvo za celulozu i drvenjaču, taninsko drvo, drvo za suhu destilaciju i drvo za ogrijev,kako je to razvrstano po jugoslovenskom standardu. Visina štete pričinjene na prostornom drvetu utvrđuje se mjerenjem u kubnim metrima. Mjerenje prostornog drveta može se obaviti u sortiranom ili nesortiranom stanju. U posljednjem slučaju za ocjenu kvalitetnog omjera, važe uslovi jugoslovenskog standarda.Faktor za obračunavanje prostornog metra u kubne metre je 0,65 za sve vrste drveta, a za prostorno drvo iz šikara 0,55. Za prostorno drvo naknada štete se obračunava 100% kod glavnog stovarišta i međustovarišta, a kod panja 50% više od prodajne cijene po 1 kubnom metru. Član 11. Pod šumskim sadnicama smatraju se biljke uzgojene u šumskim rasadnicima ili prirodnim biljevištima. Visina štete pričinjene na šumskim sadnicama utvrđuje se brojanjem uništenih komada sadnica. Ako je šteta pričinjena u prirodnim biljevištima gdje se brojanjem ne može utvrditi broj uništenih komada sadnica, onda se šteta utvrđuje na taj način što se na 1 ar biljevišta računa 300 komada sadnica. Za uništene šumske sadnice uzgojene u šumskom rasadniku bez presađivanja, naknada štete se obračunava 300% više od prodajne cijene po 1 kom. Sadnice prema vrstama i starosti, a ako su sadnice uzgojene u šumskom rasadniku presađivanjem (školovanjem), naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene po 1 kom. sadnica prema vrstama i starosti. Za uništene šumske sadnice uzgojene u prirodnim biljevištima naknada štete se obračunava 100% više od prodajne cijene za neškolovane sadnice u rasadnicima, i to po 1 kom. sadnice po vrstama i odgovarajućim godinama starosti. Član 12. Pod šumskim kulturama smatra se površina koja je vještačkim načinom pošumljena. Za uništene biljke jednogodišnje šumske kulture naknada štete se obračunava 400% više od prodajne cijene važeće za školovane sadnice u rasadnicima, i to po 1 kom. sadnica prema vrstama. Ako je šteta pričinjena biljkama u šumskoj kulturi starijoj od jedne godine, naknada štete se obračunava 500% više od prodajne cijene određene za školovane sadnice u rasadniku, i to po 1 komadu sadnice prema vrstama i odgovarajućoj godini starosti. Član 13. Za stabla posječena u u sjemenskim sastojinama, posječena plus stabla ili stabla na kojima postoje taksatorski ili posjedovni znakovi kao i za stabla posječena u zaštitnim šumama, nacionalnim parkovima, rezervatima ili drugim šumama sa posebnom namjenom, naknada štete se obračunava 300% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda. Član 14. Za posječene rijetke vrste drveća (Pančićeva omorika , tisa i dr.) čija je sječa zakonom ili propisima skupštine opštine zabranjena, naknada štete se obračunava 500% više od prodajne cijene odgovarajućeg proizvoda. Član 15. Za posječeno ili prisvojeno četinarsko ili lišćarsko stablo namjenjeno za novogodišnje i druge praznike šteta se računa 500% više od prodajne cijene. Službeni list SRBiH br. 23/78 i 37/82. 3 od 3 Za posječene ili prisvojene dijelove stabala iz prethodnog stava šteta se plaća 300% više od prodajne cijene. Član 16. U slučaju protivpravnog krčenja ili čiste sječe šume, pored naknade štete za drvnu masu koja se obračunava po odredbama čl.2. do 15. pravilnika, u naknadu štete se moraju zaračunati i troškovi potrebni da se zemljište pošumi i uvede šumski red. Član 17. Ako je šteta na šumi i na šumskom zemljištu pričinjena požarom, pored naknade štete za drvnu masu koja se obračunava po odredbama čl.2.do 15. ovog pravilnika u naknadu štete od požara moraju se zaračunati još i troškovi oko gašenja požara,čuvanja zgarišta i obnove šume. Član 18. Za sjeme šumskog drveća, naknada štete se obračunava za 100% više od prodajne cijene ovih sporednih šumskih proizvoda. Član 19. Za štetu pričinjenu putem paše, brsta i žirenja, naknada štete se obračunava po cijeni koja je 300% veća od prodajne cijene suhog sijena, računajući na jedan komad sitne stoke(ovcu, jagnje, svinju i dr) 1 kilogram sijena, a na 1 komad krupne stoke(konj, govedo,tele,ždrijebe i dr.) 5 kilograma sijena za svaki slučaj hvatanja na bespravnoj paši, brstu ili žirenju. Član 20. Za ostale sporedne šumske proizvode šteta se plaća 200% više od prodajne cijene ovih proizvoda. Član 21. Ako su šumski proizvodi samo oštećeni, a nisu posječeni i prisvojeni, kao što je slučaj kod koranja, podbjeljivanja, prevršivanja i kresanja dubećih stabala,ili prilikom vađenja luča, lika i dr., onda se naknada štete u tom slučaju obračunava 50% manje od visine obračunate naknade štete za odgovarajuće posječeno i prisvojeno drvo, bez obzira na koliko iznosi procenat oštećenja ovih proizvoda. Izuzetno od odredaba prethodnog stava, ako je dubeće stablo podbjeljeno po čitavom svom obimu u vidu prstena i tim podbjeljivanjem prekinuta cirkulacija sokova, smatra se da je takvo stablo uništeno, pa se naknada štete za ovako oštećeno stablo obračunava prema odredbama čl.7. do 15. ovog pravilnika kao da je stablo posječeno. Član 22. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Naredba o načinu utvrđivanja naknade štete pričinjene šumama(Odštetni cjenovnik- „Službeni list SRBiH“, broj 7/72) Član 23. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH“ Broj 04-021-33/78 Republički sekretar za 10.jula 1978. godine poljoprivredu i šumarszvo. Sarajevo Dragan Blažević, s.r.