Regulation on the importation of semen for artificial insemination

''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 1 od 6 Na temelju članka 62. stavak 5. Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH“, broj 46/00), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UVOZ SJEMENA ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE ŽIVOTINJA I OPLODNIH JAJNIH STANICA I NJIHOVOJ UPORABI U STOČARSTVU Član 1. Ovim pravilnikom se određuju uvjeti koje trebaju ispunjavati muška priplodna grla čije se sjeme rabi za umjetno osjemenjivanje i kvalitet koju trebaju imati roditelji i embrion u cilju provedbe embriotransfera; kvalitet i zdravstvena ispravnost sjemena; postupak sa sjemenom pri umjetnom osjemenjivanju i uvjeti za uvoz sjemena i oplodnih jajnih stanica. Član 2. Sjeme za umjetno osjemenjivanje i oplodne jajne stanice mogu se uvoziti, odnosno nabavljati, samo iz registriranih i ovlaštenih reprodukcionih centara, da potječe od životinja čije zdravstveno stanje sigurno isključuje širenje bolesti, da je uzeto, obrađeno, pohranjeno i prevoženo po propisu, te da se sve navedeno jamči certifikatom, odnosno zdravstvenom potvrdom. Uvjeti za muška priplodna grla Član 3. Uvjeti za muška priplodna grla odnose se na izbor pasmine, proizvodne i reproduktivne sposobnosti i zdravstveno stanje rasplodnjaka čije se sjeme uvozi i rabi za umjetno osjemenjivanje. Član 4. Do usvajanja plana pasminske rejonizacije u stočarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) za umjetno osjemenjivanje životinja na pojedinim poljoprivrednim rejonima Federacije, u pravilu, koristit će se slijedeće pasmine: 1. Za goveda: za ravničko područje: simentalac 98% i HF 2%, za brdski rejon simentalac 60%, smeđe 38% i HF 2%, za brdskoplaninski rejon simentalac 30%, smeđe 47%, sivo 20% i HF 3%, za planinski rajon simentalac 10%, smeđe 40%, i sivo 50%, za Mediteranskoplaninarski rejon smeđe 20%, sivo 60% i simentalac 20%, za Mediteranski rejon simentalac 10%, smeđe 30%, sivo 55% i HF 5%. 2. Za ovce: za područje istočne i sjeverne Bosne (mesnovunski rajon) u obzir dolaze različite pasine merino ovaca (Virtemberška ovca). za sva ostala područja u obzir dolazi autohtona pramenka (DubskaVlašićka ovca) i njihovi križanci sa plemenitim pasminama. 3. Za svinje Za proizvodnju industrijskih križanaca u obzir dolaze slijedeće pasmine: Landrase, Veliki Jorkšir, Durok, Hemšir i Pietrain. 4. Za konje U svim poljoprivrednim rejonima, osim ravničkog, u obzir dolaze Bosanski brdski konj, Za ravničarski rejon Lipicanac. 5. Na izričit zahtjev vlasnika može se rabiti bilo koja od navedenih ili neka od drugih pasmina bilo koje vrste životinja. ''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 2 od 6 Član 5. Za umjetno osjemenjivanje plotkinja može se uporabiti samo sjeme muških priplodnih grla koja su ispitana na potomstvo (progeno testirana) ili koja potječu od roditelja ispitanih na potomstvo sukladno sa odredbama članka 19. stavak 1. Zakona o mjerama za promicanje stočarstva (“Službene novine Federacije BiH“, broj 23/98). Član 6. Minimalni uvjeti u pogledu proizvodnih i reproduktivnih sposobnosti koje treba da ispunjavaju majke i potomstvo priplodnjaka od kojih se uzima i uvozi sjeme za umjetno osjemenjivanje i oplodne jajne stanice, za pojedine vrste životinja, su slijedeći: 1. Zagoveda: a) da biološkim testiranjem nisu utvrđene pojave teškog telenja, mrtvorođene teladi i pojave degenerativnih mana na potomstvu; b) da su progenim testiranjem na tovna svojstva i kakvoću mesa osigurani slijedeći minimalni uvjeti: Simentalac: minimalni prosječni dnevni prirast: 1200 g, maksimalno dozvoljena konverzija hrane za 1 kg prirast 6 KJ, randman toplih polovica 60%, završna težina u tovu 550 kg. Smeđe: minimalni prosječni dnevni prirast 1.150 g, maksimalno dozvoljena konverzija hrane za kg prirasta 5,6 KJ, randman toplih polovica 60% završna težina u tovu 450 kg. Sivo: minimalni prosječni dnevni prirast 1.100 g, maksimalno dozvoljena konverzija hrane za 1 kg prirasta 5,8 KJ, randman toplih polovica 60%, završna težina u tovu 350 kg. c) Proizvodnja bikovskih majki treba da iznosi: Holštajnfrizijsko: minimalna prosječna mliječnost u 5 laktacija 7.000 kg, minimalni prosječni postotak masti u mlijeku 3,7%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 3,3%. Simentalac: minimalna prosječna mliječnost u 5 laktacija 4.600 kg, minimalni prosječni postotak masti u mlijeku 4%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 3,7%. Smeđe: minimalna prosječna mliječnost u 5 laktacija 6.000 kg, minimalni prosječni postotak masti u mlijeku 4%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 3,6%. Sivo: minimalna prosječna mliječnost u 5 laktacija 3.500 kg, minimalni prosječni postotak masti u mlijeku 4%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 3,6%. d) Da su progenim testiranjem na reprodukcijske sposobnosti kćeri bikova u testu osigurani slijedeći uvjeti: Holštajnfrizijsko: maksimalna dozvoljena dužina servis perioda 120 dana, maksimalno dozvoljena dužina međutelidbenog razdoblja 405 dana, Simentalac: maksimalno dozvoljena dužina servis perioda 105 dana, maksimalno dozvoljena dužina međutelidbenog razdoblja 390 dana. Smeđe: maksimalno dozvoljena dužina servis perioda 105 dana, maksimalno dozvoljena dužina međutelidbenog razdoblja 390 dana. Sivo: ''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 3 od 6 maksimalno dozvoljena dužina servis perioda 105 dana, maksimalno dozvoljena dužina međutelidbenog razdoblja 390 dana. 2. Zasvinje a) Da tijekom biološkog testiranja nije bilo pojave slijepih i uvrnutih sisa i pojava mastitisa, te da minimalni broj aktivnih sisa iznosi 7 pari, b) Da su u perfonmans testu na tovna svojstva i kvalitet mesa zadovoljeni slijedeći kriteriji za pasmine koje služe za proizvodnju industrijskih križanaca: Dob na kraju testa 170 dana, Dnevni prirast (30100 kg) 870 grama, Konverzija hrane za kg prirasta 3 kg, Debljina leđne slanine, mm 22. 3. Za ovce: a) Proizvodnja mlijeka i kvalitet vune majki ovnova treba da iznosi: minimalna prosječna proizvodnja mlijeka u litrima treba da iznosi 180 litara, minimalni prosječni postotak masti u mlijeku 6%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 4%, najniže dozvoljeni kvalitet vune AB klase. b) Rezultati progenog testiranja na proizvodnju mlijeka, tovne osobine i kvalitet vune trebaju zadovoljavati slijedeće kriterije: minimalna proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji kćeri ovnova u testu 188 litara, minimalni prosječni postotak mliječne masti u mlijeku 6%, minimalni prosječni postotak bjelančevina u mlijeku 4%, minimalni prosječni prirast u tovu jagnjadi 300 g, maksimalna prosječna konverzija hrane za kg prirasta 5 KJ, najniži dozvoljeni kvalitet vune AB klasa. 4. Za konje: Progeni testovi pastuha koji se obavljaju na temelju podataka o ispitivanju radne sposobnosti i natjecateljskih rezultata ostvarenih na službenim natjecanjima njihovih sinova i kćeri trebaju da zadovoljavaju minimalne međunarodne standarde za pojedine pasmine. Član 7. Muški rasplodnjaci od kojih se uzima sjeme za umjetno osjemenjivanje, trebaju udovoljavati i sljedećim uvjetima: 1. da su muška priplodna grla pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinarske službe i da su kod njih provedena propisana preventivna cijepljenja i dijagnostička ispitivanja, 2. da u zadnjih 12 mjeseci nisu bolovala od zaraznih i drugih bolesti određenih listama A i B (O.I.E.) i da su u vrijeme uzimanja sjemena bili zdravi. 3. da su bili u dobroj rasplodnoj kondiciji; 4. da bikovi nisu bili stariji od 7 god; nerastovi od 4; ovnovi od 4 i pastusi od 10 godina, 5. da se ne koriste za proizvodnju vakcina. Kvalitet sjemena Član 8. Kriteriji za kvalitet sjemena obuhvaćaju način pakiranja doza, minimalan broj spermija u dozi sjemena, minimalni dozvoljeni postotak progresivno pokretljivih spermija u dozi i maksimalni dozvoljeni broj patoloških i nezrelih spermatozoida u dozi za umjetno osjemenjivanje. 1. Sjeme se može transportovati u obliku DS ili tekućem stanju; 2. Na pajetama mora biti navedeno ime bika, pasmina, podrijetlo, broj serije i datum proizvodnje sjemena, 3. minimalni broj spermatozoida u dozi za umjetno osjemenjivanje goveda 1015 miliona, za krmače 46 milijardi, za ovce 300400 miliona i za kobile 200400 miliona; (ovisno od vrste pakiranja). 4. minimalan postotak progresivno pokretljivih spermija u dozama za osjemenjivanje goveda 70%, svinja 60%, ovaca 75% i kobila 60%. 5. maksimalni dozvoljeni procenat patoloških spermija može iznositi kod bika 10%, ovna 5% i kod nerasta i pastuha 15%. Maksimalni broj nezrelih spermija može iznositi kod bikova i ovnova 1%, a kod nerastova i pastuha 5%. ''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 4 od 6 Zdravstvena ispravnost sjemena Član 9. Pod zdravstvenom ispravnošću se podrazumijeva: 1. da sjeme ne smije biti mehanički onečišćeno; 2. da sjeme ne sadrži bilo kakve štetne biološke agense, tj. da ne sadrži specifične i nespecifične mikroorganizme; 3. da sjeme ne sadrži neorganske ili bilo koje druge agense koji bi mogli negativno utjecati na uspješnost oplodnje ili prouzročiti štetne genetske promjene na potomstvu. 4. u cilju utvrđivanja štetnih agenasa sjeme iz uvoza i iz reprodukcionih centara u zemlji prije distribucije obvezno se podvrgava mikroskopskoj, mikrobiološkoj, virusološkoj i radijacijskoj pretrazi. Postupak sa sjemenom pri transportu i inseminaciji Član 10. Pri transportu i aplikaciji sjemena treba se pridržavati slijedećeg: 1. transport sjemena vrši se na odgovarajući način, ovisno o vrsti sjemena; 2. odmah poslije preuzimanja sjemena izvršiti mikroskopski pregled, 3. kod duboko smrznutog sjemena institucija koja obnaša umjetno osjemenjivanje mora imati najmanje dva kontejnera i to jedan većeg kapacitetastacionarnisa dužim vremenom zadržavanja dušika i jedan manjeg kapacitetapokretni (terenski)sa kraćim vremenom zadržavanja dušika, a koji će se dopunjavati dušikom iz stacionarnog kontejnera; 4. terenski kontejner treba sadržavati minimalnu potrebitu količinu sjemena kako bi se radi čestog otvaranja ili prevrtanja kontejnera pri manipulaciji i transportu izbjegla mogućnost šokova ili propadanja sjemena; 5. redovito kontrolirati razinu dušika u kontejnerima i na vrijeme vršiti dopunu kontejnera dušikom; 6. pajete iz kontejnera vaditi dugim nenazubčanim hvataljkama (pincetama); 7. neposredno prije osjemenjivanja izvršiti ginekološki pregled plotkinje, obvezno koristiti sterilni tubus i procijeniti zdravstveno stanje genitalija i spremnost, odnosno najpovoljnije vrijeme inseminacije; 8. prije i tijekom pregleda i inseminacije pridržavati se načela sepse i antisepse; 9. sjeme odmrznuti na propisanoj temperaturi neposredno prije inseminacije; 10. sjeme jednom odmrznuto ne smije se naknadno zamrzavati; 11. u slučaju izostanka koncepcije nakon trokratnog osjemenjivanja obvezno izvršiti detaljan ginekološki pregled i poduzeti odgovarajuću terapiju, a u slučaju neuspješne terapije preporučiti tov životinja ili upućivanje na klanje. Uvjeti za uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplodnih jajnih stanica Član 11. Sjeme i oplodne jajne stanice koje se uvoze u Federaciju u cilju umjetne oplodnje moraju da ispunjavaju uvjete iz čl. 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovog pravilnika, kao i veterinarskozdravstvene uvjete određene propisima iz oblasti veterinarstva. Član 12. Za umjetno osjemenjivanje može se uvoziti samo sjeme progeno testiranih priplodnih životinja ili koji potiču od progeno testiranih roditelja. Za uvoz sjemena potrebna je dozvola Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Pored navedenog, uvoznik je obvezan osigurati rješenje o nepostojanju veterinarskozdravstvenih smetnji za uvoz sjemena i oplodnih jajnih stanica. Član 13. Svaku pošiljku sjemena priplodnjaka i oplodnih jajnih stanica pri uvozu u Federaciju mora pratiti ''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 5 od 6 uvjerenje o podrijetlu i zdravlju u kojem će mjerodavni veterinar zemlje izvoznice potvrditi: 1. da su životinje od kojih je uzeto sjeme za umjetno osjemenjivanje odnosno oplodne jajne stanice u momentu uzimanja sjemena odnosno jajnih stanica zdrave i da nisu sumnjive na zarazne bolesti iz lista “A“ i “B“ Međunarodnog ureda za epizootije (OIE) i zaraznih bolesti koje se ovom vrstom pošiljke mogu prenijeti. 2. da na području s kojeg sjeme i oplodne jajne stanice potječu nema niti je u poslednjih godinu dana bilo pojava zaraznih bolesti, 3. da sjeme i oplodne jajne stanice u pošiljci odgovaraju uvjetima utvrđenim važećimMeđunarodnim kodeksom o zdravlju životinja (OIE). U certifikatu pri izvozu mora se navesti da sjeme i oplodne jajne stanice moraju odgovarati uvjetima predviđenim u odredbama Međunarodnog kodeksa o zdravlju životinja (objavljenom u specijalnom izdanju iz 1997. godine) za pojedine bolesti kako slijedi: 1. Slinavka i šap (Foot and mouth disease (FMD)čl. 2.1.1.7, 2.1.1.8, 2.1.1.9, 2.1.1.10, 2.1.1.11, 2.1.1.12, 2.1.1.13. 2. Vezikularna bolest svinja (Swine vesicular disease) (SVD) čl. 2.1.3.8, 2.13.9 3. Kuga goveda (Rindpest) čl. 2.1.4.8, 2.1.4.9, 2.1.4.10, 2.1.4.11. 4. Kuga malih preživara (Peste des petets ruminants) (PPR) čl. 2.1.5.8, 2.1.5.9, 2.1.5.10, 2.1.5.11. 5. Kvrgavost kože (Lumpy skin disease) (LSD) čl. 2.1.7.8, 2.1.7.9. 6. Bolest plavog jezika (Bluetongue) čl. 2.1. 9.8., 2.1.9.9, 2.1.9.10, 2.1.9.11. 7. Boginje ovaca i koza (Sheep pox and goat pox) čl. 2.1.11.7, 2.1.11.8. 8. Afrička bolest konja (African horse sicness) (AHS) čl. 2.1.11.7, 2.1.11.8. 9. Afrička kuga svinja (African swine fever) (ASF) čl. 2.1.12.8, 2.1.12.9. 10. Klasična kuga svinja (Classical swine fever) čl. 2.1.13.8, 2.1.13.9. 11. Leptospiroza (Leptospirosis) članak 3.1.4.2. 12. Bruceloza goveda (Bovine brucellosis) čl. 3.2.1.4, 3.2.1.5. 13. Genitalna kompilobakterioza goveda (Bovine genital campyilobacteriosis) članak 3.2.2.3. 14. Tuberkuloza goveda (Bovine tuberculosis) čl. 3.2.3.7, 3.2.3.8. 15. Enzootska leukoza goveda (Ensootic bovine leucosis) (EBL) čl. 3.2.4.4, 3.2.4.5. 16. Infekciozni rinotraheitis goveda, Infekcioni gnojni vulvovaginitis (Infectous bovine rhinotracheitis, Infectious pustular vulvovaginitis) (IBRIPV) čl. 3.2.5.6, 3.2.5.7, 3.2.5.8. 17. Trihomonijaza (Trichomoniasis) članak 3.2.6.2. 18. Brucelozna infekcija ovaca (Brucela ovis infection) članak 3.3.1.3. 19. Bruceloza koza i ovaca (BrucellosisExluding Brucella ovis) čl. 3.3.2.7, 3.3.2.8. 20. Enzootski pobačaj ovaca (Ovine clamidiosis) (EAE) članak 3.3.7.4. 21. Durina (Dourine) čl. 3.4.2.5, 3.4.2.6. 22. Virusni arteritis konja (Equine viral arteritis) čl. 3.1.10.4, 3.1.10.5. 23. Bruceloza svinja (porcine brucellosis) članak 3.5.2.4. 24. Tješinska bolest (Enterovirus Encephalomyelitis) (Teschen disease) čl. 3.5.4.8, 3.5.4.9. 25. Transmisibilni gastroenteritis (Transmissible gastroeneteritis) članak 3.5.5.4. 27. Q groznica (Q febris). Pošiljku sjemena ili oplodnih jajnih stanica u unutarnjem prometu mora pratiti veterinarska potvrda potpisana od strane kantonalnog veterinarskog inspektora u kojoj je navedena klauzula da su sjeme, odnosno oplodne jajne stanice proizvedene i tretirane shodno uvjetima propisanim ovim pravilnikom i Međunarodnom kodeksu o zdravlju životinja, da su sjeme odnosno oplodne jajne stanice, bili uskladišteni pod odgovarajućim veterinarsko zdravstvenim nadzorom i otpremljeni u propisno za transport pakiranim kontejnerima. Da pošiljku sjemena prati dokumentacija o podrijetlu i testiranju priplodnjaka od kojih je sjeme uzeto. Član 14. Uvoznik odnosno krajnji korisnik sjemena i oplodnih jajnih stanica je obvezan: a) da istovar sjemena i oplodnih jajnih stanica vrši obvezno u nazočnosti kantonalnog veterinarskog inspektora, kojeg mora pisano izvijestiti najmanje u zakonski propisanom roku. ''Službene novine FBiH'' broj: 04/01, 12 veljače/februara 2001 godine 6 od 6 b) da drži pošiljku u karantinu pod nadzorom nadležnog veterinarskog inspektora, od dana prispjeća do završetka naređenih dijagnostičkih pretraga, odnosno dok se ne utvrdi da je pošiljka sjemena odnosno oplodnih jajnih stanica zdrava i propisanog kvaliteta kako je to regulirano ovim pravilnikom. Član 15. Ukoliko se ustanovi da pošiljka sjemena, odnosno jajnih stanica neispunjava uvjete propisane ovim pravilnikom, pošiljka se stavlja na raspolaganje zemlji uvoznici. U slučaju da zemlja izvoznica ne osigura povratni prevoz navedene pošiljke u roku od trideset dana, mjerodavna Veterinarska inspekcija može narediti njeno uništavanje. Troškovi nastali uništenjem pošiljke sjemena ili oplodnih jajnih stanica idu na teret pošiljatelja, primatelja ili njihovih opunomoćitelja. Federacija ne daje nikakva obeštećenja. Član 16. Dospjela pošiljka za vrijeme karantiniranja mora biti ispitana prema odredbama iz čl. 7. i 8. ovog pravilnika. Član 17. Nadzor nad izvršenjem ovog pravilnika, obnašaju organi uprave mjerodavni za poslove stočarstva i organi uprave mjerodavni za poslove veterinarstva. Član 18. Podnositelj zahtjeva za izdavanje rješenja o nepostojanju veterinarskozdravstvenih smetnji za uvoz sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplodnih jajnih stanica dužan je uz zahthjev priložiti i mišljenje kantonalnog veterinarskog inspektora o ispunjenju potrebitih uvjeta za držanje, manipulaciju i distribuciju sjemena. Prijelazne i završne odredbe Član 19. Do osnutka Federalnog centra za reprodukciju u stočarstvu, uvoz i distribuciju sjemena i oplodnih jajnih stanica vršit će organizacija koju putem natječaja, na prijedlog Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, odabere Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Član 20. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH“. Broj 01021091/01 15. siječnja 2001. godine Sarajevo Ministar prof. dr.Faruk Mekić, v. r.