Regulation on coffee, coffee products, surrogates and surrogate deriving products

Broj 72 - Strana 150 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeqak, 12. 9. 2011. Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151. sjednici odr`anoj 25. maja 2011. godine, donio je PRAVILNIK O KAFI, PROIZVODIMA OD KAFE, SUROGATIMA I PROIZVODIMA OD SUROGATA DIO PRVI - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Ovim pravilnikom propisuju se op}i zahtjevi za kvalitet proizvoda koji se stavljaju na tr`i{te, a odnose se na: a) kategorizacija i ime, b) organolepti~ka svojstva i sastav, c) vrstu i koli~inu sirovina i drugih materija koje se koriste u proizvodnji i preradi, d) tehnolo{ke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi, e) dodatne i specifi~ne zahtjeve za deklariranje i ozna~avanje. ^lan 2. (Izuzeci od odredbi Pravilnika) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na "café torrefacto soluble". ^lan 3. (Osnovni pojmovi) Zna~enje pojedinih pojmova u smislu ovog pravilnika navedeno je u Aneksu I., koji je njegov sastavni dio. ^lan 4. (Deklariranje proizvoda) (1) Na deklariranje proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika primjenjuju se Pravilnik o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) kao i posebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na deklariranje. (2) Deklaracija proizvoda, osim podataka propisanih u stavu (1) ovog ~lana, mora sadr`avati i sljede}e podatke za: a) sirovu kafu bez kofeina i pr`enu kafu bez kofeina s najve}om dozvoljenom koli~inom kofeina (izra`eno u postotcima); b) surogate i mje{avine surogata s koli~inom ekstrakta (izra`eno u postotcima). ^lan 5. (Dodavanje aditiva) Kori{tenje aditiva propisano je Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08). ^lan 6. (Op}e obaveze) Proizvodi iz ~lana 1. ovog pravilnika moraju se u fazi proizvodnje, prerade i distribucije ~uvati i pakovati na na~in kojim se osigurava kvalitet proizvoda do isteka deklariranog roka upotrebe. DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE POGLAVLJE I. SIROVA KAFA ^lan 7. (Sirova kafa) (1) Pod sirovom kafom, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se osu{ene sjemenke (zrna kafe kultivara roda Coffea) dobivene odgovaraju}im tehnolo{kim postupkom od ploda kafe, uz uklanjanje mezokarpa, endokarpa i po mogu}nosti potpuno ili djelimi~no tegumenta (srebrenaste opne), a stavlja se na tr`i{te pod nazivom: a) sirova kafa; b) sirova kafa bez kofeina. (2) Sirova kafa, zavisno od botani~ke vrste, dijeli se na: arabiku, robustu, liberiku, ekscelsu i arabustu. ^lan 8. (Deklariranje sirove kafe) (1) Deklaracija sirove kafe koja se stavlja na tr`i{te u vre}ama i/ili kontejnerima mora sadr`avati najmanje: naziv kafe, zemlju porijekla, oznaku lota i netomasu, dok se ostali podaci moraju nalaziti na popratnoj dokumentaciji u skladu sa stavom (2) ovog ~lana. (2) Sirovu kafu pri stavljanju na tr`i{te, kao i dostavljanju na analizu, mora da prati dokumentacija koja sadr`i sljede}e podatke: a) naziv kafe (Minas, Santos, Cherry i dr.); b) tip kafe (oprana, neoprana, monsunska i dr.); c) naziv proizvo|a~a i uvoznika; d) zemlja porijekla; e) godina berbe; f) oznaka lota i broj vre}a u lota; g) koli~ina otpadnih i stranih primjesa, u procentima; h) koli~ina vode na 105�C, u procentima; i) krupno}a zrna (prema broju sita); j) dokaz o pripadnosti klasi na osnovu propisa zemlje izvoznice; k) netomasa vre}e sirove kafe. ^lan 9. (Uslovi za stavljanje sirove kafe na tr`i{te) (1) Sirova kafa koja se stavlja na tr`i{te mora ispunjavati sljede}e uslove: a) da ne sadr`i vi{e od 12% vode, odnosno ne vi{e od 11%, za kafu bez kofeina; b) da ne sadr`i vi{e od 5,5% ukupnog pepela; c) da ne sadr`i vi{e od 0,5% stranih primjesa; d) da koli~ina otpadnih primjesa ne prelazi 10% kod svih vrsta kafe, osim za kafu robustu i neopranu arabiku kod kojih ta koli~ina ne smije prelaziti 15%; e) da nije zaga|ena insektima u bilo kojem stadiju razvoja; f) da ne sadr`i smrdljiva zrna; g) da nije o{te}ena vodom; h) da nema strani miris; i) da je karakteristi~ne i ujedna~ene krupno}e, oblika i boje zrna za deklariranu vrstu kafe; j) da je napitak karakteristi~ne arome, mirisa i ukusa za vrstu kafe koja je deklarirana; k) da u uzorku od 300 g ne sadr`i vi{e od 140 negativnih bodova, odnosno vi{e od 180 negativnih bodova, kao {to je to propisano ~lanom 9. ovog pravilnika. (2) Sirova kafa ima ujedna~enu krupno}u zrna ako najmanje 80% zrna zaostaje prosijavanjem kroz dva uzastopna sita za kafu u nizu. Standardi sita propisani su u tabeli 1. iz Aneksa II., koji je sastavni dio ovog pravilnika. ^lan 10. (Razvrstavanje sirove kafe po klasama) (1) Sirova kafa se, zavisno od ukupnog broja negativnih bodova i broja crnih zrna, razvrstava u {est klasa u skladu s tabelom 2. iz Aneksa II. ovog pravilnika. (2) Nije dopu{teno stavljanje na tr`i{te sirove kafe koja ima vi{e negativnih bodova nego {to je propisano za {estu klasu. (3) Broj negativnih bodova za pojedina~ne nedostatke, utvr|enih u stavu (1) ovog ~lana, u uzorku koji predstavlja prosje~an uzorak i te`i 300 g sirove kafe odre|uje se u skladu s tabelom 3. iz Aneksa II. ovog pravilnika. (4) Ukupan broj negativnih bodova u prosje~nom uzorku dobiva se sabiranjem negativnih bodova za pojedina~ne nedostatke kako je navedeno u stavu (3) ovog ~lana. (5) Ako isto zrno pokazuje vi{e nedostataka, dodjeljuje mu se broj negativnih bodova koji odgovara najve}em nedostatku koji sadr`i. ^lan 11. (Sirova kafa bez kofeina) (1) Pod nazivom "sirova kafa bez kofeina" mo`e se stavljati na tr`i{te kafa koja zadovoljava uslove iz ~l. 8. i 9. ovog pravilnika, s tim da koli~ina kofeina ne prelazi 0,1%. (2) U proizvodnji sirove kafe bez kofeina mogu se upotrebljavati sljede}a pomo}na sredstva za otapanje i ekstrakciju: etilacetat, metilacetat, etilmetilketon, te~ni ugljendioksid, dihlormetan i voda. POGLAVLJE II. PROIZVODI OD KAFE ^lan 12. (Proizvodi od kafe) Proizvodi od kafe su: a) pr`ena kafa b) ekstrakti kafe ^lan 13. (Pr`ena kafa) Pr`ena kafa mo`e se stavljati na tr`i{te pod nazivom: a) pr`ena kafa u zrnu; b) mje{avina pr`ene kafe u zrnu; c) pr`ena kafa bez kofeina u zrnu; d) mje{avina pr`ene kafe bez kofeina u zrnu; e) mljevena kafa; f) mje{avina mljevene kafe; g) mljevena kafa bez kofeina; h) mje{avina mljevene kafe bez kofeina. ^lan 14. (Uslovi za stavljanje pr`ene kafe na tr`i{te) Pr`ena kafa koja se stavlja na tr`i{te mora ispunjavati sljede}e uslove: a) da ne sadr`i vi{e od 5% vode; b) da ne sadr`i vi{e od 6% ukupnog pepela; c) da koli~ina ukupnih stranih primjesa ne prelazi 0,1%; d) da ne sadr`i vi{e od 2% prepr`enih (ugljenisanih) zrna; e) da sadr`i najmanje 22% ekstraktivnih materija topivih u vodi, osim pr`ene kafe bez kofeina koja mora sadr`avati najmanje 20%; f) da ne daje napitak neprijatnog ukusa, mirisa i arome; g) da oblik i veli~ina zrna odgovaraju deklariranoj vrsti kafe, da su pr`ena zrna zdrava i da nemaju o{te}enja od insekata. Ponedjeqak, 12. 9. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 72 - Strana 151 Broj 72 - Strana 152 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeqak, 12. 9. 2011. ^lan 15. (Mje{avina pr`ene kafe) (1) Pod nazivom "mje{avina pr`ene kafe" na tr`i{te se mo`e stavljati mje{avina kafe dobivena pr`enjem dvije ili vi{e vrsta pr`ene kafe ~iji je kvalitet odre|en ovim pravilnikom. (2) Mje{avina pr`ene kafe mo`e nositi naziv po vrsti sirove kafe koja je procentualno najvi{e zastupljena u mje{avini, s tim da taj procent ne smije biti manji od jedne tre}ine. ^lan 16. (Pr`ena kafa bez kofeina) (1) Pod nazivom "pr`ena kafa bez kofeina" na tr`i{te se mo`e stavljati pr`ena kafa u zrnu koja ne sadr`i vi{e od 0,1% kofeina. (2) Pr`ena kafa bez kofeina mora ispunjavati odredbe ~lana 14. ovog pravilnika, s tim da koli~ina materija rastvorljivih u vodi (ekstraktivnih materija) mora iznositi najmanje 20%. POGLAVLJE III. EKSTRAKTI KAFE ^lan 17. (Ekstrakti kafe) (1) Ekstrakti kafe su proizvodi dobiveni ekstrakcijom iz pr`enih zrna kafe, pri ~emu se kao sredstvo za ekstrakciju koristi samo voda, isklju~uje svaki postupak hidrolize dodavanjem kiseline ili baze. Ekstrakt kafe mora sadr`avati samo topive i aromatske sastojke kafe, uz netopive materije koje je tehni~ki nemogu}e odstraniti te netopiva ulja koja poti~u iz kafe. (2) Ekstrakti kafe stavljaju se na tr`i{te pod nazivom: ekstrakt kafe, topivi ekstrakt kafe, topiva kafa ili instant kafa. (3) Sadr`aj suhe materije kafe u ekstraktima kafe iz stava (1) ovog ~lana mora biti: a) najmanje 95% mase u slu~aju suhog ekstrakta kafe; b) 70-85% mase u slu~aju ekstrakta kafe u pasti; c) 15-55% mase u slu~aju te~nog ekstrakta kafe. (4) Ekstrakt kafe u prahu ili pasti ne smije sadr`avati druge materije, osim onih koje se dobiju ekstrakcijom kafe. Te~ni ekstrakt kafe mo`e sadr`avati jestive {e}ere, pr`ene ili ne, u dijelu koji ne prelazi 12% mase. ^lan 18. (Deklariranje ili ozna~avanje ekstrakta kafe) Deklariranje ili ozna~avanje proizvoda iz ~lana 17. ovog pravilnika mora zadovoljavati sljede}e zahtjeve: a) nazivi proizvoda mogu se upotrebljavati samo za proizvode koji ispunjavaju uslove iz ~lana 17. st. (3) i (4) ovog pravilnika koji moraju zavisno od vrste proizvoda biti propra}eni sljede}im navodima: 1) "pasta" ili "u obliku paste" ili 2) "te~ni" ili "u te~nom obliku"; b) nazive proizvoda mo`e pratiti navod - "koncentriran": 1) U slu~aju proizvoda iz ~lana 17. stav (3) ta~ka c) ovog pravilnika koji imaju vi{e od 25% mase suhe materije kafe; c) deklaracija proizvoda mora sadr`avati navod "bez kofeina" pod uslovom da sadr`aj kofeina nije ve}i od 0,3% mase suhe materije kafe, koji se mora nalaziti u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda; d) deklaracija proizvoda iz ~lana 17. stav (3) ta~ka c) ovog pravilnika mora sadr`avati navod: "sa...", "konzervisano sa...", "sa dodatkom..." ili "pr`eno sa..." iza ~ega slijedi naziv(i) upotrebljenog(ih) {e}era, koji mora biti u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda; e) proizvodi iz ~lana 17. stav (3) ta~. b) i c) ovog pravilnika moraju imati ozna~en minimalni sadr`aj suhe materije kafe izra`en kao maseni postotak gotovog proizvoda. ^lan 19. (Dopu{tena proizvodnja) (1) Dopu{tena je proizvodnja proizvoda od kafe dobivenih mije{anjem instant kafe ili instant kafe bez kofeina sa {e}erom, mlijekom u prahu, biljnim masno}ama i drugim dodacima. (2) Za proizvodnju proizvoda iz stava (1) ovog ~lana proizvo|a~ je du`an izraditi proizvo|a~ku specifikaciju. POGLAVLJE IV. SUROGATI KAFE ^lan 20. (Surogati kafe) (1) Pod surogatima kafe (kavovine), u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se pr`eni plodovi i pr`eni dijelovi jestivih biljaka bogatih skrobom i {e}erima koji prokuhani ili rastvoreni u vodi daju napitak koji se koristi kao zamjena za kafu ili kao dodatak kafi. (2) Kao osnovne sirovine za proizvodnju surogata kafe mogu se upotrebljavati je~am, ra`, p{enica, je~meni slad i slad drugih `itarica, cikorijino korijenje, smokva, roga~, slanutak (naut), drugi jestivi plodovi bogati skrobom ili {e}erom, kao i soja. (3) Kao pomo}ne sirovine za proizvodnju surogata kafe mogu se koristiti i drugi plodovi i dijelovi drugih jestivih biljaka i to najvi{e do 20% od ukupne koli~ine upotrijebljenih osnovnih sirovina. (4) Surogatima kafe mogu se dodavati pr`eni {e}er, skrobni {e}er, melasa s najmanje 50% {e}era i jestiva biljna ulja. ^lan 21. (Sladna kavovina) (1) Kao surogat kafe pod nazivom sladna kavovina u promet se mo`e stavljati samo pr`eni je~meni slad. (2) Sladna kavovina proizvedena od drugih vrsta proklijalih `itarica mo`e se stavljati u promet samo pod nazivom "... sladna kavovina" uz obavezno navo|enje naziva sirovine od koje je kavovina proizvedena (ra`ena sladna kavovina i sl.). ^lan 22. (Uslovi za stavljanje u promet surogata kafe) (1) Surogati kafe koji se stavljaju u promet moraju ispunjavati sljede}e uslove: a) da su svijetlosme|e do tamnosme|e boje, a napitak spravljen njihovim kuhanjem ili rastvaranjem u vodi mora imati ukus i miris svojstven surogatu kafe; b) da proizvedeni od proklijalih `itarica sadr`e najmanje 35% ekstrakta rastvorljivog u vodi, proizvedeni od soje najmanje 20%, a ostali surogati - najmanje 40% tog ekstrakta, bez dodatog {e}era; c) da nisu pr`eni, odnosno ugljenisani; d) da daju napitak karakteristi~nih organolepti~kih svojstava; e) da nisu proizvedeni od zara`enih sirovina, sirovina koje nisu o~i{}ene od urodica i mineralnih primjesa, kao i bezvrijednih sirovina (prevrele komine, trop, ekstrahirani rezanci {e}erne repe i sl.); f) da nisu proizvedeni uz kori{tenje mineralnih ulja; g) da sirovine od kojih se proizvode sladne kavovine moraju sadr`avati najmanje 70% proklijalih zrna s klicom razvijenom najmanje do polovine zrna; h) da koli~ina vode, pepela i pijeska za pojedine vrste surogata kafe nije ve}a od vrijednosti datih u tabeli 4. iz Aneksa II. ovog pravilnika. (2) Surogati kafe stavljaju se u promet samljeveni i zapakovani. (3) Dopu{tena je proizvodnja mje{avina vi{e surogata kafe, koja se u promet stavlja pod nazivom "mje{avina surogata kafe", pod uslovom da zadovoljava uslove iz stava (1) ovog ~lana. POGLAVLJE V. EKSTRAKTI SUROGATA KAFE ^lan 23. (Ekstrakti surogata kafe) (1) Pod ekstraktom surogata kafe podrazumijeva se proizvod dobiven vodenom ekstrakcijom iz pr`enih surogata kafe po odgovaraju}em tehnolo{kom postupku. (2) Ekstrakti surogata kafe, osim ekstrakta cikorije, stavljaju se na tr`i{te pod nazivom: a) te~ni ekstrakt surogata kafe, b) instant surogat kafe ili ekstrakt surogat kafe u prahu. (3) Proizvodi iz stava (2) ta~ka b) ovog ~lana moraju zadovoljavati sljede}e uslove: a) njihova topivost u vodi mora biti najmanje 99,5%; b) koli~ina vode ne smije biti ve}a od 5%; c) ne smiju biti pljesnivi; d) pripremljeni napitak mora imati karakteristi~na organolepti~ka svojstva. (4) Dopu{tena je proizvodnja proizvoda dobivenih mije{anjem ekstrakta surogata kafe sa {e}erom, mlijekom u prahu, biljnim masno}ama i drugim dodacima. (5) Dopu{tena je proizvodnja proizvoda dobivenih mije{anjem ekstrakta kafe i surogata kafe sa {e}erom, mlijekom u prahu, biljnim masno}ama i drugim dodacima. ^lan 24. (Ekstrakt cikorije) (1) Ekstrakt cikorije je koncentrirani proizvod, dobiven ekstrakcijom iz pr`ene cikorije, pri ~emu se kao sredstvo za ekstrakciju koristi samo voda, a isklju~uje se svaki postupak hidrolize dodavanjem kiseline ili baze. (2) Cikorija podrazumijeva korijen Cichorium inthybus L. koji se, primjereno o~i{}en za su{enje i pr`enje, upotrebljava za proizvodnju napitaka surogata kafe. (3) Za proizvodnju surogata kafe ne dopu{ta se kori{tenje krmnog radi~a (Cichorium inthybus var. sativus). (4) Ekstrakti cikorije stavljaju se na tr`i{te pod nazivom ekstrakt cikorije, topiva cikorija ili instant cikorija. (5) Sadr`aj suhe materije u ekstraktima cikorije mora biti: a) najmanje 95% mase u slu~aju suhog ekstrakta cikorije; b) 70-85% mase u slu~aju ekstrakta cikorije u pasti; c) 25-55% mase u slu~aju te~nog ekstrakta cikorije. (6) Ekstrakt cikorije u prahu ili pasti ne smije sadr`avati vi{e od 1% mase materija koje nisu iz cikorije. (7) Te~ni ekstrakt cikorije mo`e sadr`avati jestive {e}ere pr`ene ili ne, u postotku koji ne prelazi 35% mase. ^lan 25. (Deklariranje ili ozna~avanje proizvoda od ekstrakta cikorije) Deklariranje ili ozna~avanje proizvoda iz ~lana 24. ovog pravilnika moraju zadovoljavati i sljede}e zahtjeve: a) nazivi proizvoda mogu se upotrebljavati samo za proizvode koji ispunjavaju uslove iz ~lana 24. ovog pravilnika i moraju zavisno od vrste proizvoda biti popra}eni sljede}im navodima: 1) "pasta" ili "u obliku paste", ili 2) "te~ni" ili "u te~nom obliku"; b) nazive proizvoda mo`e pratiti navod - "koncentriran" 1) u slu~aju proizvoda iz ~lana 24. stav (5) ta~ka c) ovog pravilnika koji imaju vi{e od 45% mase suhe materije cikorije; c) deklaracija proizvoda iz ~lana 24. stav (5) ta~ka c) ovog pravilnika mora sadr`avati navod: "sa...", "konzervisano sa", "sa dodatkom..." ili "pr`eno sa..." iza ~ega slijedi naziv(i) upotrebljenog(ih) {e}era koji mora biti u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda; d) proizvodi iz ~lana 24. stav (5) ta~. b) i c) ovog pravilnika mora imati ozna~en minimalni sadr`aj suhe cikorije izra`en kao maseni postotak gotovog proizvoda. DIO TRE]I - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 26. (Slu`bena kontrola) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in propisan va`e}im zakonskim propisima. ^lan 27. (Prestanak va`enja odredbi) (1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje va`iti Pravilnik o kvalitetu kafe, proizvoda od kafe i surogata kafe ("Slu`beni list SFRJ", br 55/89 i 36/91 i "Slu`beni list RBiH", broj 2/92). (2) Kafa, proizvodi od kafe, surogati i proizvodi od surogata, koji su ozna~eni prema odredbama Pravilnika iz stava (1) ovog ~lana, mogu biti u prometu {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 28. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 128/11 25. maja 2011. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Dr. Nikola [piri}, s. r. ANEKS I. ZNA^ENJE POJMOVA (1) Kafa - op}i naziv za plodove i sjemenke biljke roda Coffea, uop}eno uzgojenih vrsta, kao i proizvoda od ovih plodova i sjemenki u razli~itim fazama proizvodnje i upotrebe, pripremljenih za potro{nju: a) arabika - kafa botani~ke vrste Coffea arabica Linnaeus; b) robusta - kafa botani~ke vrste Coffea canephora Pierre ex Froehner; c) liberika - kafa botani~ke vrste Coffea liberica Hiern; d) ekscelsa - kafa botani~ke vrste Coffea dewevrei De Wild i Durand var. excelsa Chevalier; e) arabusta - hibrid izme|u vrsta Coffea arabica x Coffea canephora Capot i Ake Assi. (2) Tipovi kafe: a) plod kafe - nesu{eni plodovi biljke roda Coffea nakon berbe; b) kafa u ljusci; suhi plod kafe - plodovi kafe nakon su{enja; c) kafa u pergamentnoj ljusci - zrna kafe obavijena endokarpom, d) sirova kafa; zelena kafa - zrno kafe dobiveno uklanjanjem (lju{tenjem) pergamentne ljuske; e) oprana kafa; kafa proizvedena mokrim postupkom sirova kafa proizvedena iz plodova mokrim postupkom; f) blaga (mild) kafa - sirova arabika kafa proizvedena mokrim postupkom; g) neoprana kafa; kafa proizvedena suhim postupkom sirova kafa proizvedena suhim postupkom; h) oprana i o~i{}ena kafa - sirova kafa proizvedena suhim postupkom s koje je srebrnasta poko`ica uklonjena mehani~ki uz prisustvo vode; i) monsunska kafa - sirova kafa dobivena od neoprane kafe koja je bila izlo`ena vla`noj atmosferi, {to je uzrokovalo apsorpciju vode, bubrenje i promjenu boje zrna u zlatno`utu do svijetlosme|u; j) polirana kafa - sirova kafa proizvedena mokrim postupkom s koje je mehani~ki uklonjena srebrnasta poko`ica, {to daje sjaj i bolji izgled zrna; k) ostatak od prosijavanja - strane materije, druge primjese porijeklom od ploda kafe i o{te}ena (defektna) zrna izdvojena pre~i{}avanjem, prosijavanjem sirove kafe; l) pr`ena kafa - kafa dobivena pr`enjem sirove kafe; m) ekstrakt kafe - proizvod dobiven isklju~ivo iz pr`ene kafe fizi~kim postupcima upotrebom vode kao jedinog sredstva za ekstrakciju a koja nije porijeklom od kafe; n) pr`ena mljevena kafa; mljevena kafa - proizvod dobiven mljevenjem pr`ene kafe. (3) Tipovi instant kafe: a) instant kafa; topiva kafa; osu{eni ekstrakt kafe - osu{eni proizvod topiv u vodi, dobiven isklju~ivo iz pr`ene kafe fizi~kim postupcima upotrebom vode kao jedinog sredstva nosioca koji nije porijeklom iz kafe; b) ekstrakt kafe osu{en raspr{ivanjem; ekstrakt kafe u prahu instant kafa dobivena postupkom kojim se te~ni ekstrakt kafe raspr{uje u toploj atmosferi i isparavanjem vode pretvara u osu{ene ~estice; Ponedjeqak, 12. 9. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 72 - Strana 153 Broj 72 - Strana 154 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeqak, 12. 9. 2011. c) aglomerirana instant kafa - instant kafa dobivena postupkom kojim se osu{ene ~estice ekstrakta kafe me|usobno udru`uju oblikuju}i ve}a zrna; d) liofilizirana kafa; liofilizirani ekstrakt kafe; liofilizirana instant kafa; liofilizirana topiva kafa - instant kafa dobivena postupkom kojim se ekstrakt kafe smrzava i led izdvaja sublimacijom; e) kafa bez kofeina - kafa dobivena ekstrakcijom kofeina; f) napitak od kafe - napitak dobiven bilo od pr`ene mljevene kafe s vodom ili dodatka vode ekstraktu kafe, instant kafi ili liofiliziranoj kafi. (4) Dijelovi ploda kafe (nesu{eni): a) plod kafe; svje`i plod kafe - svje`i cjelokupan plod stabla kafe; b) meso; pulpa - dio ploda kafe koji se uklanja pulpiranjem a sastoji se od egzokarpa i ve}eg dijela mezokarpa; c) pergamentna ljuska - endokarp ploda kafe. (5) Dijelovi ploda kafe (osu{eni): a) suhi plod kafe - osu{eni plod stabla kafe, koji obuhvata vanjski omota~ i u njemu jedno ili vi{e zrna; b) zrno u pergamentnoj ljusci - zrno kafe potpuno ili djelimi~no zatvoreno u svojoj pergamentnoj ljusci (endokarpu); c) ljuska - ukupni vanjski omota~ (perikarp) suhog ploda kafe; d) suha pergamentna ljuska - osu{eni endokarp ploda kafe; e) srebrnasta poko`ica; suha testa - suhi sjemeni omota~ (tegument) zrna kafe, uglavnom srebrnastog ili bakrenastog izgleda; f) zrno kafe - komercijalni naziv za suhe sjemenke biljke kafe. (6) Sirova kafa - morfolo{ka svojstva: a) plosnato zrno - zrno kafe s jednim zamjetljivim plosnatim licem; b) perl zrno - zrno kafe pribli`no ovalnog oblika nastalo razvojem jednog zrna u plodu; c) slonovsko zrno - srasla zrna (obi~no dva, ponekad vi{e) nastala la`nom poliembrioniom; d) promjer - promjer najmanjeg okruglog otvora kroz koji mo`e pro}i zrno kafe. (7) Strane materije kod sirove kafe: a) strane materije - mineralne, biljne ili `ivotinjske materije koje nisu porijeklom od ploda kafe; b) ve}i kamen~i} - kamen~i} koji se zadr`ava na situ s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm; c) srednji kamen~i} - kamen~i} koji prelazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm, a zadr`ava se na situ s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm; d) manji kamen~i} - kamen~i} koji prolazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm; e) ve}i komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 3 cm (obi~no od 2 do 4 cm); f) srednji komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 1,5 cm (obi~no od 1 do 2 cm); g) manji komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 0,5 cm (obi~no kra}e od 1 cm); h) grudica zemlje - granula zdru`enih ~estica zemlje; i) ve}a grudica zemlje - grudica zemlje koja se zadr`ava na situ s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm; j) srednja grudica zemlje - grudica zemlje koja prolazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm, a zadr`ava se na situ s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm; k) manja grudica zemlje - grudica zemlje koja prolazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm. (8) Nedostaci koji poti~u od ploda kafe: a) komadi} ljuske - dio osu{enog vanjskog omota~a ploda (perikarpa); b) komadi} pergamentne ljuske - dio osu{ene pergamentne ljuske (endokarpa); c) {koljkasto zrno - izobli~eno zrno s jednim vidljivim udubljenjem; d) komadi} zrna - dio zrna ~ija je zapremina manja od zapremine polovine zrna; e) polomljeno zrno - dio zrna ~ija je zapremina jednaka ili ve}a od zapremina polovine zrna; f) izobli~eno zrno - zrno kafe jasno uo~ljiva neprirodnog oblika; g) kukcem o{te}eno zrno - zrno kafe koje je izvana ili iznutra o{te}eno napadom kukca; h) `ivim kukcem zaga|eno zrno - zrno kafe koje sadr`i jednog ili vi{e `ivih kukaca u bilo kojem stadiju razvoja; i) uginulim kukcem zaga|eno zrno - zrno kafe koje sadr`i jednog ili vi{e uginulih kukaca ili djeli}e kukaca; j) suhi plod - suhi plod kafe koji obuhvata vanjski omota~ i u njemu jedno ili vi{e zrna; k) zrno u pergamentnoj ljusci - zrno kafe potpuno ili djelimi~no zatvoreno u svojoj pergamentnoj ljusci (endokarpu); l) crno zrno - zrno kafe ~ija je polovina ili vi{e crne boje, izvana ili iznutra; m) polucrno zrno - zrno kafe koje je manje od polovine crne boje, izvana ili iznutra; n) nezrelo zrno - zrno kafe koje je nedozrelo, ~esto s naboranom povr{inom; o) spu`vasto zrno - zrno kafe ~ija je strukture sli~na plutu, odnosno ~ije se tkivo mo`e zgnje~iti i prstom ruke, a uglavnom je bjeli~aste boje; p) bijelo zrno male gusto}e - zrno kafe bjeli~aste boje, a mase i gusto}e znatno manje od zdravog zrna; r) smrdljivo zrno - zrno kafe koje pri presijecanju vrlo neugodno miri{e, mo`e biti svijetlosme|e ili sme|e boje ili imati vo{tani izgled; s) kiselo zrno - zrno kafe o{te}eno prekomjernom fermentacijom, ~ija je unutra{njost svijetlosme|e crvenkaste boje i koje, nakon pr`enja, napitku daje neugodan kiseli okus; t) zrno s mrljama - zrno kafe s mrljama netipi~ne zelenkaste, bjeli~aste ili `u}kaste boje; u) pljesnivo zrno - zrno kafe koje pokazuje rast plijesni ili dokaz napada plijesni vidljiv golim okom; v) uvenulo zrno - zrno kafe koje je izvana naborano i manje mase; z) pulperom o{te}eno zrno - zrno kafe proizvedeno mokrim postupkom koje je zarezano ili ostrugano pri pulpiranju, ~esto sa sme|im ili crnkastim mrljama. (9) Ekstrakti surogata: a) instant surogati - osu{eni, u vodi lako topivi proizvodi, dobiveni isklju~ivo iz pr`enih surogata fizi~kim postupcima, uz kori{tenje vode koja se uvodi kao jedino sredstvo za ekstrakciju surogata; b) ekstrakt surogata u prahu - lako topiv proizvod od surogata dobiven postupkom kojim se te~ni ekstrakt surogata raspr{uje u toploj atmosferi i pretvara u osu{ene ~estice isparavanjem vode; c) aglomerirani ekstrakt surogat - lako topiv proizvod od surogata dobiven postupkom pri kojem se osu{ene ~estice me|usobno spajaju formiraju}i ve}e granule; d) liofilizirani ekstrakt surogata - lako topiv proizvod od surogata, dobiven postupkom kojim se te~ni ekstrakt surogata zamrzava i led izdvaja sublimacijom. (10) Pr`ena kafa - strane materije: a) strane materije - sve materije mineralnog, biljnog ili `ivotinjskog porijekla, koje nisu porijeklom od ploda kafe; b) ve}i kamen~i} - kamen~i} koji se zadr`ava na situ s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm; c) srednji kamen~i} - kamen~i} koji prolazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 8,00 mm, a zadr`ava se na situ s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm; d) manji kamen~i} - kamen~i} koji prolazi kroz sito s okruglim otvorima pre~nika 4,75 mm; e) ve}i komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 3 cm (obi~no od 2 do 4 cm); f) srednji komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 1,5 cm (obi~no od 1 do 2 cm); g) manji komadi} drveta - komadi} drveta pribli`ne du`ine 0,5 cm (obi~no kra}e od 1 cm). (11) Nedostaci na|eni u pr`enim zrnima kafe: a) komadi} ljuske; dio ljuske - dio osu{enog vanjskog omota~a ploda (perikarpa); b) komadi} pergamentne ljuske - dio osu{ene pergamentne ljuske (endokarpa); c) {koljkasto zrno - izobli~eno zrno konkavna izgleda ili vanjski dio pro{upljenog zrna; d) komadi} zrna - dio zrna kafe zapremine manje od jedne polovine zrna; e) kukcem o{te}eno zrno - zrno kafe koje je o{te}eno napadom kukca; f) suhi plod - suhi plod kafe koji obuhvata spoljni omota~ i u njemu jedno ili vi{e zrna; g) zrno u pergamentnoj ljusci - zrno kafe potpuno ili djelimi~no zatvoreno u svojoj pergamentnoj ljusci i endokarpu; h) crno zrno - zrno kafe izvorno crno, izgleda sli~na uglju i mrke mutne boje, uglavnom zrnate vanjske povr{ine; i) djelimi~no crno zrno - zrno kafe kod kojeg je manje od polovice zrna sa izgledom sli~nim uglju; j) pougljeno zrno - crnkasto zrno kafe, gra|e sli~ne drvenom uglju, lako lomljivo pritiskom prsta u sitne djeli}e; k) zrno s mrljama - zrno kafe s mrljama netipi~ne boje; l) svijetlo zrno - zrno kafe znatno svijetlije boje od drugih pr`enih zrna, m) smrdljivo zrno, zrno neugodna mirisa - zrna kafe koja otpu{taju neugodan miris, obi~no poti~u od smrdljivih zrna ili kiselih zrna; n) nezrelo zrno - nepotpuno oblikovano zrno, koje nije doseglo najvi{i razvoj i svjetlije je boje od drugih pr`enih zrna. ANEKS II. Tabela 1. Standardi za sita Broj (oznaka) sita Promjer u mm 20 8,00 19 7,50 18 7,10 17 6,70 16 6,30 15 6,00 14 5,60 13 5,00 12 4,75 10 4,00 ostatak Tabela 2. Klasiranje kafe Klase Ukupni broj negativnih bodova u prosje~nom uzorku od 300 g sirove kafe Broj crnih zrna u uzorku od 300 g sirove kafe Ocjena napitka arabika liberika, ekscelsa, arabusta robusta arabika liberika, ekscelsa, arabusa robusta I do 6 do 12 bez crnih zrna bez crnih zrna odli~no izra`enog mirisa, ukusa, arome i boje II 7 do 13 13 do 25 do 5 5 vrlo dobro izra`enog mirisa, ukusa, arome i boje III 14 do 30 25 do 50 do 5 10 zadovoljavaju}e izra`enog mirisa, ukusa, arome i boje IV 31 do 60 51 do 90 do 10 15 zadovoljavaju}e izra`enog mirisa, ukusa, arome i boje V 61 do 120 91 do 140 do 10 20 zadovoljavaju}e izra`enog mirisa, ukusa, arome i boje VI 121 do 140 140 do 180 neograni ~eno neograni ~eno slabo izra`enog mirisa, ukusa arome i boje Tabela 3. Negativni bodovi za pojedina~ne nedostatke Nedostatak Broj negativnih bodova dva kisela zrna 1 jedno kvarno ili pljesnivo zrno 1 jedno crno zrno 1 dva polucrna zrna 1 dva suha ploda 1 dva zrna u pergamentnoj ljusci 1 pet {koljkastih zrna 1 pet naboranih zrna 1 deset zrna o{te}enih insektima 1 pet bjeli~astih zrna male gustine 1 pet nezrelih zrna 1 deset deformiranih zrna 1 pet nedovoljno izraslih zrna 1 deset pulperom o{te}enih zrna 1 pet spu`vastih zrna 1 pet zrna s mrljama 1 pet polomljenih zrna 1 tri djeli}a zrna 1 tri djeli}a suhe ljuske 1 pet dijelova pergamentne ljuske 1 jedno ve}e drvce 5 jedno srednje drvce 2 jedno malo drvce 1 jedan veliki kamen 5 jedan srednji kamen 2 jedan mali kamen 1 jedna velika grudva zemlje 5 jedna srednja grudva zemlje 2 jedna mala grudva zemlje 1 Tabela 4. Vrijednosti za surogate Vrste surogata Voda % Pepeo % Pijesak % surogati od `itarica 10 4 1 surogati od proklijalih `itarica 12 4 1 cikorija 15 8 2,5 surogati od su{enog vo}a 15 6 1 surogati od slanutka 10 6 1 surogati od `ira 10 6 1 surogati soje 7 7 1 Ponedjeqak, 12. 9. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 72 - Strana 155