跳到主要内容
Nelum
波斯尼亚和黑塞哥维那的法律

Regulation on cereal based products

颁布于 2010-07-06 · 文本截至 2026-10-01

以研究形式发布的公开法律与官方指引,不构成法律、税务或金融建议。

研究内容本身以英文撰写。标题和标签已翻译,调查结果和引文未翻译。

关于这部法律

原标题
Pravilnik o proizvodima od žitarica.
语言
Bosnian
类型
条例
国家
波斯尼亚和黑塞哥维那
主题
Food and nutrition
关键词
food safety and quality, cereals/grains/rice, processing/handling, classification/declassification, packaging/labelling, agricultural commodities
类别
agriculture

在哪里阅读

    该法律没有记录来源链接。

文本

所收录的法律原文,按条款排列。每个条款都有自己的链接。

  1. Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 127. sjednici odr`anoj 6. jula 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK O PROIZVODIMA OD @ITARICA DIO PRVI - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Pravilnikom o proizvodima od `itarica (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se: minimalni kvalitet, kategorizacija i ozna~avanje proizvoda od `itarica (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji se stavljaju na tr`i{te Bosne i Hercegovine. Utorak, 14. 9. 2010. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 76 - Strana 167 Broj 76 - Strana 168 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 14. 9. 2010. ^lan 2. (Deklariranje ili ozna~avanje) (1) Deklariranje ili ozna~avanje zapakiranih proizvoda namijenjenih krajnjem potro{a~u propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanju zapakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) te odredbama ovog pravilnika. (2) Nezapakirani proizvodi od `itarica koji se stavljaju na tr`i{te moraju na prodajnom mjestu vidljivom za kupca biti ozna~eni nazivom i masom proizvoda, tipom proizvoda za mlinske proizvode, te imenom i nazivom proizvo|a~a, zemljom porijekla i rokom upotrebe. ^lan 3. (Aditivi) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati aditivi u skladu s Pravilnikom o uslovima za upotrebu prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj ishrani ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) i Pravilnikom o upotrebi prehrambenih aditiva, osim boja i zasla|iva~a u hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08). ^lan 4. (Mjeriteljski zahtjevi) Netokoli~ina, dozvoljeno negativno odstupanje, te na~in ozna~avanja netokoli~ine za zapakirane proizvode od `itarica i proizvode od bra{na mora biti u skladu s propisom koji va`i za zapakirane proizvode. ^lan 5. (Proizvo|a~ka specifikacija) (1) Za proizvode definirane ovim pravilnikom proizvo|a~ je du`an imati proizvo|a~ku specifikaciju prije po~etka proizvodnje. (2) Proizvo|a~ka specifikacija sadr`i: a) evidencijski broj specifikacije; b) naziv proizvoda i njegovo trgova~ko ime ako ga proizvod ima; c) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije; d) datum po~etka proizvodnje po predmetnoj proizvo|a~koj specifikaciji; e) seriju ili lot; f) deklaraciju i podatke o hranjivoj vrijednosti; g) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodnje; h) organolepti~ka svojstva proizvoda; i) izvje{taj o analizi odgovaraju}ih parametara specifi~nih za proizvod izvr{enoj u ovla{tenom laboratoriju; j) grupu kojoj proizvod pripada. DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE ^lan 6. (Podjela proizvoda od `itarica) Proizvodi od `itarica s obzirom na namjenu, sastav, osobine i vrste tehnolo{kog procesa razvrstavaju se i stavljaju na tr`i{te pod nazivom: a) olju{tene `itarice; b) gotovi proizvodi od `itarica; c) mlinski proizvodi. POGLAVLJE I. OLJU[TENE @ITARICE ^lan 7. (Definicija i razvrstavanje) (1) Olju{tene `itarice su `itarice dobivene lju{tenjem ili drugom odgovaraju}om obradom zrelih, zdravih i dobro o~i{}enih zrna. (2) Olju{tene `itarice su: a) olju{tena ri`a; b) druge olju{tene `itarice (je~am, p{enica, zob, proso, sirak, krupnik (pir) i heljda). (3) Olju{tena ri`a iz stava (2) ta~ke a) ovog ~lana ozna~ava se kao ri`a. (4) Proizvodi iz stava (2) ta~ke b) ovog ~lana mogu se stavljati na tr`i{te i pod nazivom "ka{e" i moraju biti popra}eni podatkom o vrsti `itarice od koje proizvod poti~e (npr. prosena ka{a, je~mena ka{a i sl.). Odjeljak A. Ri`a ^lan 8. (Razvrstavanje i nazivi) (1) Zavisno od na~ina tehnolo{ke obrade, ri`a se razvrstava i stavlja na tr`i{te pod nazivom: a) neolju{tena ri`a (sme|a ri`a, cargo ri`a, prirodna ri`a, integralna ri`a) kojoj je odstranjena samo vanjska ljuska; b) olju{tena ili bijela ri`a kojoj su odstranjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutra{nji slojevi ovojnice i cijela klica; c) neolju{tena parena (parboiled) ri`a obra|ena je u vreloj vodi ili vodenoj pari i osu{ena vru}im zrakom, a potom lju{tena s odstranjivanjem samo vanjske ljuske; d) olju{tena ili bijela parena (parboiled) ri`a obra|ena je u vreloj vodi ili vodenoj pari i osu{ena vru}im zrakom, a potom lju{tena s odstranjivanjem cijele ovojnice i cijele klice. (2) Prema obliku i veli~ini, zrna ri`e razvrstavaju se kao: a) okruglozrnata ri`a s du`inom zrna do 5,2 mm, a omjer izme|u du`ine i {irine je manji od 2; b) srednjezrnata ri`a s du`inom zrna od 5,2 mm do 6 mm, a omjer izme|u du`ine i {irine je manji od 3; c) dugozrnata ri`a s du`inom zrna ve}om od 6 mm, a omjer izme|u du`ine i {irine je 3 ili vi{e; d) lomljena ri`a su dijelovi zrna kod kojih je du`ina manja od tri ~etvrtine du`ine cijelog zrna. ^lan 9. (Olju{tena ri`a) S obzirom na stepen lju{tenja, olju{tena ri`a ozna~ava se kao: a) djelimi~no olju{tena, gdje je djelimi~no odstranjena vanjska i unutra{nja ljuska i klica; b) olju{tena, gdje je potpuno odstranjena vanjska ljuska i ve}ina unutra{nje ljuske i dio klice; c) ekstra olju{tena, gdje je potpuno odstranjena vanjska i unutra{nja ljuska i cijela klica i dio endosperma. ^lan 10. (Slatka bijela ili amilopektinska ri`a) Slatka bijela ili amilopektinska ri`a (Oryza sativa L. glutinosa) je posebna vrsta ri`e koja ima zrna mlije~nobijele boje i sadr`i u {krobu isklju~ivo amilopektin. Kuhana zrna ove ri`e su ljepljiva. ^lan 11. (Minimalni kvalitet zapakirane ri`e) (1) Ri`a mora zadovoljavati sljede}e minimalne uslove kvaliteta: a) pri kuhanju zrna moraju ravnomjerno nabubriti i odr`ati oblik, ne smiju se raskuhati i slijepiti osim lomljene ri`e i slatke bijele ri`e; b) okus i miris kuhane ri`e mora odgovarati vrsti i sorti i ne smije sadr`avati strane mirise i okuse; c) mo`e sadr`avati do 15 % vode. (2) Neolju{tena ri`a mora zadovoljavati sljede}e uslove kvaliteta: a) mora biti svijetlosme|e boje s dijelovima zelenkaste i crvenkaste boje; b) sadr`aj zrna druge sorte ri`e jednakog kvaliteta u koli~ini do 5 %; c) mo`e sadr`avati do 0,11 % primjesa, od toga anorganskih do 0,01 % i organskih do 0,1 %; d) sadr`avati do 5 % lomljenih zrna; e) sadr`avati do 3 % nezrelih zrna s prirodnim o{te}enjima. (3) Olju{tena ili bijela ri`a mora zadovoljavati sljede}e uslove kvaliteta: a) mora biti bijele do `u}kasto bijele ili sivkaste boje; b) sadr`aj zrna druge sorte ri`e jednakog kvaliteta mo`e biti do 5 %; c) mo`e sadr`avati do 0,11 % primjesa, od toga anorganskih do 0,01 % i organskih do 0,1 %; d) sadr`avati do 0,1 % neolju{tenih zrna ri`e ili dijelova ri`ine ljuske; e) sadr`avati do 7 % lomljenih zrna; f) sadr`avati do 3 % nezrelih zrna s prirodnim o{te}enjima; g) sadr`avati do 3 % kredastih zrna; h) sadr`avati do 2 % zrna s crvenom prugom; i) sadr`avati do 0,5 % zrna s tamnim prugama; j) sadr`avati do 2 % o{te}enih zrna. (4) Neolju{tena parena (parboiled) ri`a mora zadovoljavati sljede}e uslove kvaliteta: a) mora biti ravnomjerne tamno`ute (jantarne) boje bez vidljivih zrna svjetlije ili tamnije boje; b) koli~ina zrna druge sorte ri`e jednakog kvaliteta do 5 %; c) mo`e sadr`avati do 0,11 % primjesa, od toga do 0,01 % anorganskih i organskih do 0,1 %; d) sadr`avati do 3 % lomljenih zrna; e) sadr`avati do 3 % nezrelih zrna s prirodnim o{te}enjima. (5) Olju{tena ili bijela parena (parboiled) ri`a mora zadovoljavati sljede}e uslove kvaliteta: a) mora biti ravnomjerne `ute do tamno`ute (jantarne) boje bez vidljivih zrna svjetlije ili tamnije boje; b) koli~ina zrna druge sorte ri`e jednakog kvaliteta do 5 %; c) mo`e sadr`avati do 0,11 % primjesa, od toga anorganskih do 0,01 % i organskih do 0,1 %; d) sadr`avati do 0,1 % neolju{tenih zrna ri`e ili dijelova ri`inih ljusaka; e) sadr`avati do 7 % lomljenih zrna; f) sadr`avati do 3 % nezrelih zrna s prirodnim o{te}enjima; g) sadr`avati do 0,2 % po`utjelih zrna; h) sadr`avati do 0,1 % nedozrelih zrna; i) sadr`avati do 3 % zrna s crvenom prugom; j) sadr`avati do 1 % toplinom o{te}enih zrna. Odjeljak B. Druge olju{tene `itarice ^lan 12. (Minimalni zahtjevi kvaliteta olju{tenih `itarica) (1) Olju{tene `itarice iz ~lana 6. stav (2) ta~ka b) ovog pravilnika moraju zadovoljiti sljede}e minimalne uslove kvaliteta: a) da im boja, miris i okus odgovaraju vrsti `itarice; b) da ne sadr`e primjese stranog porijekla, zrna drugih `itarica i o{te}ena zrna, osim ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano; c) da ne sadr`e one~i{}enja `ivotinjskog porijekla; d) da koli~ina vode nije ve}a od 14,5 %, osim ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano; e) da mogu sadr`avati do 0,25 % neolju{tenih zrna, do 0,25% ne~isto}a i zrna drugih `itarica od ~ega 0,15 % ljuske, pljeve i pljevice te do 0,10 % zrna drugih `itarica osim ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano; f) da sadr`e najvi{e do 10 % lomljenih zrna, osim olju{tenog je~ma koji mo`e imati najvi{e do 5 % lomljenih zrna. (2) Pod lomljenim zrnima iz stava (1) ta~ke f) ovog ~lana smatraju se zrna koja su manja od 2/3 cijelog zrna. POGLAVLJE II. GOTOVI PROIZVODI OD @ITARICA ^lan 13. (Razvrstavanje i minimalni kvalitet gotovih proizvoda od `itarica) (1) Gotovi proizvodi od `itarica, prema postupku proizvodnje, razvrstavaju se pod nazivom: a) instant olju{tene `itarice (`itne ka{e); b) instant mlinski proizvodi; c) `itne pahuljice; d) musli proizvodi; e) ekstrudirani i ekspandirani proizvodi. (2) Instant olju{tene `itarice (`itne ka{e) proizvode se po posebnom postupku skra}uju}i time vrijeme pripreme za neposrednu potro{nju. Instant olju{tene `itarice moraju zadovoljiti minimalne uslove kvaliteta za olju{tene `itarice iz ~lana 11. ovog pravilnika. (3) Instant mlinski proizvodi dobiveni su posebnim postupcima toplotne i mehani~ke obrade, promijenjenih fizi~kih svojstava {to skra}uje vrijeme pripreme ovih proizvoda za neposrednu potro{nju. Instant mlinski proizvodi mogu se koristiti u daljnjoj proizvodnji. Instant mlinski proizvodi moraju zadovoljiti minimalne uslove kvaliteta za mlinske proizvode iz ~lana 15. ovog pravilnika. (4) @itne pahuljice proizvode se iz olju{tenih ili neolju{tenih `itarica posebnim postupcima toplotne i mehani~ke obrade. Koli~ina vode u pahuljicama smije biti do 14,0 % osim u prosenim pahuljicama u kojima je dozvoljeno do 14,5 % vode. Zobene pahuljice mogu sadr`vati najvi{e 0,15 % zobenih ljuski. (5) Musli proizvodi su mje{avine `itnih pahuljica, suhog vo}a i drugih sirovina. (6) Ekstrudirani i ekspandirani proizvodi dobiveni su postupkom ekstrudiranja ili ekspandiranja `itarica i dodatih sirovina. POGLAVLJE III. MLINSKI PROIZVODI ^lan 14. (Razvrstavanje) (1) Mlinski proizvodi dobivaju se iz o~i{}enih i pripremljenih `itarica postupcima usitnjavanja i razvrstavanja proizvoda mljevenja. (2) S obzirom na tehnolo{ki postupak, mlinski proizvodi su: a) prekrupa; b) griz; c) bra{no; d) prekrupa i bra{no iz cijelog zrna; e) klica; f) mekinje za ljudsku ishranu. (3) Mlinski proizvodi stavljaju se na tr`i{te kao zapakirani proizvodi i u rasutom stanju (rinfuza). (4) Deklariranje se vr{i u skladu s ~lanom 2., st. (1) i (2) ovog pravilnika. ^lan 15. (Minimalni kvalitet) Mlinski proizvodi moraju zadovoljavati sljede}e minimalne uslove kvaliteta: a) ne smiju sadr`avati ni `ive ni mrtve skladi{tene {teto~ine ni u kojem razvojnom obliku; b) ne smiju sadr`avati ne~isto}e `ivotinjskog porijekla; c) smiju sadr`avati do 0,5 % ne~isto}a biljnog porijekla; d) smiju sadr`avati do 0,05 % pijeska, uz izuzetak heljdinog bra{na koje mo`e sadr`avati do 0,2 % pijeska; e) koli~ina vode do 15 %; f) boja, miris i okus moraju odgovarati vrsti `itarice. ^lan 16. (Skladi{tenje) (1) Mlinski proizvodi ~uvaju se u ~istim, suhim i prozra~nim prostorima ili posebnim objektima (silosima za bra{no). (2) U prostorima gdje se ~uvaju mlinski proizvodi ne smiju se skladi{titi robe koje mogu uticati na njihovu zdravstvenu ispravnost i/ili mijenjati njihova osnovna svojstva. ^lan 17. (Tip) (1) Tip mlinskih proizvoda od p{enice i ra`i odre|uje se prema sadr`aju mineralnih materija (pepela). (2) Na deklaraciji je, uz naziv bra{na, potrebno navesti i tip bra{na. Utorak, 14. 9. 2010. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 76 - Strana 169 Broj 76 - Strana 170 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 14. 9. 2010. Odjeljak A. Mlinski proizvodi od p{enice ^lan 18. (Razvrstavanje) (1) Mlinski proizvodi od p{enice proizvedeni mljevenjem obi~ne p{enice (Triticum aestivum L.) ili tvrde p{enice (Triticum durum Desf.) su: p{eni~no bra{no raznih tipova, griz, prekrupa, proizvodi iz cijelog zrna, klice i mekinje. (2) P{eni~na bra{na i griz proizvode se mljevenjem endosperma p{enice nakon izdvajanja ljuske i klice. Na tr`i{tu se nalaze u razli~itim tipovima i granulacijama. (3) P{eni~ni griz je proizvod mljevenja kru{ne p{enice pri ~emu najmanje 80 % ukupne mase mora imati veli~inu ~estica preko 0,2 mm. (4) P{eni~na prekrupa je proizvod usitnjavanja p{enice kojoj je izdvojena klica. (5) P{eni~ni proizvodi iz cijelog zrna sadr`e sve dijelove o~i{}enog i samljevenog zrna a nazivaju se: a) bra{no iz cijelog zrna (integralno bra{no); b) prekrupa iz cijelog zrna (integralna prekrupa). (6) P{eni~na klica namijenjena ishrani ljudi izdvaja se pri mljevenju p{enice. P{eni~ne mekinje namijenjene ishrani ljudi su proizvod koji sadr`ava uglavnom omota~ p{eni~nog zrna. ^lan 19. (Nazivi i tipovi p{eni~nog bra{na i griza) Nazivi i tipovi p{eni~nog bra{na i griza su: a) griz - tip 400; b) bijelo bra{no - tip 400, tip 500 i tip 550; c) polubijelo bra{no - tip 700, tip 710 i tip 850; d) crno bra{no - tip 1100 i tip 1600; e) prekrupa; f) integralno bra{no (iz cijelog zrna); g) integralna prekrupa (iz cijelog zrna); h) bra{no iz durum p{enice; i) griz iz durum p{enice. ^lan 20. (Minimalni zahtjevi kvaliteta) Mlinski proizvodi od p{enice moraju zadovoljavati sljede}e zahtjeve kvaliteta: a) koli~ina pepela, ra~unato na suhu materiju iznosi: 1) do 0,45 % za krupicu i bijelo bra{no tip 400, 2) od 0,46 % do 0,55 % za bijelo bra{no tip 500, 3) od 0,50 % do 0,60 % za bijelo bra{no tip 550, 4) od 0,65 % do 0,75 % za polubijelo bra{no tip 700, 5) od 0,66 % do 0,76 % za polubijelo bra{no tip 710, 6) od 0,80 % do 0,90 % za polubijelo bra{no tip 850, 7) od 1,05 % do 1,15 % za crno bra{no tip 1100, 8) od 1,55 % do 1,65 % za crno bra{no tip 1600, 9) do 3,00 % za prekrupu, 10) do 2,00 % za bra{no i prekrupu iz cijelog zrna, 11) do 0,90 % za griz iz durum p{enice, 12) do 0,90 % do 2,00 % za bra{no iz durum p{enice, 13) do 5,5 % za klicu, 14) do 7,00 % za p{eni~ne mekinje; b) stepen kiselosti mlinskih proizvoda iznosi: 1) 2,5 za griz i bijelo bra{no tip 400, 2) 3,0 za bijelo bra{no tip 500, 3) 2,9 za bijelo bra{no tip 550, 4) 3,0 za polubijelo bra{no tip 700, 5) 3,2 za polubijelo bra{no tip 710, 6) 3,2 za polubijelo bra{no tip 850, 7) 3,3 za crno bra{no tip 1100, 8) 4,0 za crno bra{no tip 1600, 9) 5,0 za bra{no i prekrupu iz cijelog zrna, 10) 6,0 za prekrupu, 11) 40/100 g masti za klice, 12) 8 za p{eni~ne mekinje; c) p{eni~na klica mora sadr`ati vi{e od 25 % bjelan~evina i vi{e od 8 % masti ra~unato na suhu materiju. Odjeljak B. Mlinski proizvodi od ra`i i p{enora`i (Triticale) ^lan 21. (Razvrstavanje) Mlinski proizvodi od ra`i i p{enora`i razvrstavaju se i stavljaju na tr`i{te pod nazivom: a) ra`eno bra{no i bra{no od p{enora`i (tip 750, tip 950, tip 1250); b) ra`eni griz i griz od p{enora`i; c) ra`ena prekrupa i prekrupa od p{enora`i; d) ra`eno bra{no i bra{no od p{enora`i, ra`ena prekrupa i prekrupa od p{enora`i iz cijelog zrna; e) ra`ene mekinje i mekinje od p{enora`i. ^lan 22. (Minimalni zahtjevi kvaliteta) Mlinski proizvodi od ra`i i p{enora`i moraju zadovoljavati sljede}e zahtjeve kvaliteta: a) koli~ina pepela, ra~unato na suhu materiju, iznosi: 1) od 0,70 % do 0,80 % za bra{no tip 750, 2) od 0,90 % do 1,00 % za bra{no tip 950, 3) od 1,20 % do 1,30 % za bra{no tip 1250, 4) do 2,00 % za prekrupu, 5) do 2,00 % za bra{no i prekrupu iz cijelog zrna; b) stepen kiselosti mlinskih proizvoda od ra`i i p{enora`i iznosi do: 1) 3,0 za bra{no tip 750, 2) 3,5 za bra{no tip 950, 3) 4,0 za bra{no tip 1250, 4) 5,0 za prekrupu, 5) 5,0 za bra{no i prekrupu iz cijelog zrna. Odjeljak C. Mlinski proizvodi od kukuruza ^lan 23. (Razvrstavanje) (1) Mlinski proizvodi od kukuruza razvrstavaju se i stavljaju na tr`i{te pod nazivom: a) kukuruzna prekrupa; b) kukuruzni griz; c) kukuruzno bra{no; d) mekinje; e) klice. (2) U procesu mljevenja kukuruza moraju se odstraniti klice. ^lan 24. (Minimalni zahtjevi kvaliteta) Mlinski proizvodi od kukuruza moraju zadovoljavati sljede}e zahtjeve kvaliteta: a) stepen kiselosti iznosi do: 1) tri za prekrupu i griz, 2) ~etiri za bra{no; b) koli~ina masti iznosi do: 1) 2,0 % ra~unato na suhu materiju u bra{nu, 2) 2,0 % ra~unato na suhu materiju u prekrupi i grizu. Odjeljak D. Mlinski proizvodi od heljde ^lan 25. (Razvrstavanje i minimalni kvalitet) (1) Mlinski proizvod od heljde je heljdino bra{no, a dobiva se mljevenjem zdravih i o~i{}enih zrna heljde. (2) Heljdino bra{no mo`e sadr`avati do 2,5 % pepela ra~unato na suhu materiju, a stepen kiselosti iznosi do ~etiri. Odjeljak E. Drugi mlinski proizvodi ^lan 26. (Razvrstavanje i minimalni kvalitet) (1) Je~meno, zobeno i bra{no drugih `itarica dobiva se mljevenjem olju{tenih zrna je~ma, zobi i drugih `itarica. (2) Koli~ina pepela kod zobenog bra{na iznosi do 3,5 %, a kod je~menog do 2,5 % ra~unato na suhu materiju. (3) Stepen kiselosti kod je~menog i zobenog bra{na iznosi do 4,5. ^lan 27. (Namjenska bra{na i namjenski griz) (1) Namjensko bra{no i namjenski griz su mlinski proizvodi koji su sastavom prilago|eni zahtjevima krajnjih proizvoda, a moraju odgovarati minimalnim zahtjevima kvaliteta za mlinske proizvode navedene u ~lanu 15. ovog pravilnika. (2) Namjensko bra{no i namjenski griz deklariraju se i navo|enjem njihove namjene - upotrebe. Odjeljak F. Smjese za pekarske i druge proizvode ^lan 28. (Definicija) Smjese za pekarske i druge proizvode su proizvodi dobiveni od mlinskih proizvoda i drugih sirovina i aditiva, namijenjenih za jednostavnu pripremu tijesta za pekarske i druge proizvode. U druge proizvode ubrajaju se prehrambeni proizvodi koji ispunjavaju minimalne uslove kvaliteta i zdravstveno su ispravni. ^lan 29. (Razvrstavanje smjesa za pekarske proizvode) (1) U pogledu sastava i namjene, smjese za pekarske i druge proizvode razvrstavaju se i stavljaju na tr`i{te pod nazivom: a) gotove smjese; b) koncentrati. (2) Gotove smjese su mje{avine izra|ene od mlinskih proizvoda `itarica i drugih sastojaka i u njih se za izradu gotovog proizvoda obi~no dodaju samo supstance za vrenje (fermentaciju), voda i kuhinjska so (ako nije sastojak smjese). (3) Koncentrati su mje{avine mlinskih proizvoda `itarica i drugih sastojaka koji se dodaju u koli~ini od 5 do 50 % na ukupnu koli~inu bra{na za proizvodnju odre|enih vrsta pekarskih proizvoda. (4) Smjese za pekarske i druge proizvode koje su na tr`i{tu moraju, pored op}ih zahtjeva definiranih propisima o deklariranju zapakiranih proizvoda, na deklaraciji imati i oznaku njihove namjene i uputstvo za upotrebu. DIO TRE]I - UTVR\IVANJE USKLA\ENOSTI ^lan 30. (Ispitivanje) (1) Za provjeravanje uskla|enosti kvaliteta proizvoda od `itarica sa zahtjevima iz ovog pravilnika koriste se metode iz propisa kojima se ure|uju: uzimanje uzoraka, fizikalne i hemijske analize za kontrolu kvaliteta `itarica, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina, tijesta i proizvoda od tijesta. (2) U proizvodnji se mogu koristiti i druge priznate i validirane metode ispitivanja kvaliteta ali }e u spornim slu~ajevima nalazi po metodama iz stava (1) ovog ~lana biti odlu~uju}i. DIO ^ETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 31. (Stavljanje na tr`i{te) Proizvodi od `itarica koji su zapakirani mogu se stavljati na tr`i{te u ambala`i deklariranoj u skladu s odredbama Pravilnika o kvalitetu `ita, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina i brzo smrznutih tijesta ("Slu`beni list SFRJ", br. 53/83 i 57/88) do iskori{tenja zaliha te ambala`e a najkasnije 12 mjeseci nakon objavljivanja ovog pravilnika u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 32. (Prestanak va`enja odredbi) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju va`iti odredbe iz poglavlja III. i IV. Pravilnika o kvalitetu `ita, mlinskih i pekarskih proizvoda, tjestenina i brzo smrznutih tijesta ("Slu`beni list SFRJ", br. 53/83 i 57/88). ^lan 33. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 224/10 6. jula 2010. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Dr. Nikola [piri}, s. r , 14. 9. 2010. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 76 - Strana 171