Law on water protection (Brčko District)

Na osnovu lana 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hrecegovine, Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr anoj 30. juna 2004. godine, usvaja ZAKON O ZA TITI VODA I. OP E ODREDBE lan 1 Ovim zakonom ure uje se za tita voda od zaga ivanja i nerazumnog kori enja. Za tita voda obuhvata o uvanje i regulisanje potrebnih koli ina voda, dobrog stanja, odr avanje obale i vodnog zemlji ta i dono enje odluka o postizanju racionalno-odr ivog kori enja. Ciljevi za tite voda lan 2 Za titom voda osigurava se odr ivo kori enje voda radi o uvanja i pobolj anja njihovog kvaliteta, o uvanja prirodnih procesa i prirodne ravnote e voda, biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih stani ta koja zavise o vodama (u daljnjem tekstu: vodni ekosistemi), te osiguravanje potrebnih koli ina voda za razne namjene. Na ela za tite voda lan 3 Polaze i od osnovnih na ela za tite ivotne sredine, za tita voda zasniva se na: ekonomskom pristupu vodama, sprovo enjem politike da korisnik pla a realnu nadoknadu za kori enje voda, a zaga iva nadokna uje tetu prouzrokovanu vodama; integritetu rije nih slivova, uzimaju i u obzir dinamiku voda i prirodnih procesa i sklad i me uzavisnost vodnih ekosistema u okvirima rije nog sliva; u primjenama najboljih raspolo ivih tehnologija i novih nau nih saznanja u ekologiji; odr ivom kori enju voda, koje se zasniva na osiguravanju funkcionisanja prirodnih procesa i odr avanju prirodne ravnote e vodnih ekosistema i na dugoro noj za titi i racionalnom kori enju raspolo ivih vodnih resursa; principu predostro nosti prema kojem gdje postoje prijetnje od ozbiljnih i nepopravljivih o te enja nedostatak potpune nau ne sigurnosti se ne e koristiti kao razlog za odlaganje mjera za spre avanje degradacije ivotne sredine; spre avanju prekomjernog optere ivanja voda i unapre ivanje odr ivog kori enja voda. Nadle nosti u za titi voda lan 4 Za pojedina pitanja za tite voda nadle an je Br ko distrikt BiH (u daljem tekstu: Distrikt). Preko svog nadle nog odjeljenja za za titu voda Distrikt e sara ivati sa udru enjima i drugim grupama gra ana, na na in utvr en ovim zakonom. Planiranje i sprovo enje za tite voda lan 5 Za tita voda od optere enja, nerazumnog kori enja i zaga ivanja, uklju uju i i obale i vodno zemlji te u za ti enim i ugro enim podru jima, planira se i sprovodi tako da se osigura o uvanje prirodnih procesa, prirodne ravnote e vodnih ekosistema, za ti enih prirodnih dobara i podru ja kao i o uvanje pejza nih karakteristika voda u skladu sa ovim zakonom. 2 . Svaki pojedinac je obavezan da za titi kvalitet i koli inu voda koriste i ih tako da u najmanjoj mjeri uti e na ravnote u vodnih ekosistema, u skladu sa ovim zakonom. Aktivnosti koje imaju za cilj spre avanje negativnog uticaja na stanje povr inskih i podzemnih voda propisuje gradona elnik Br ko distrikta BiH u skladu sa Aneksom II Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ, za podru je svakog rije nog sliva ili dijela me unarodnog rije nog sliva na teritoriji Br ko distrikta. Naknade za optere enje voda lan 6 Naknade za vode za svako optere enje, kori enje i zaga ivanje vode, izuzev kori enja vode za op u upotrebu, regulisat e se Zakonom o fondu za za titu ivotne sredine. II. DEFINICIJE lan 7 U smislu ovog zakona slijede i izrazi imaju zna enje: voda za kupanje ozna ava vodu u kojoj je dozvoljeno kupanje na osnovu pravnog akta nadle nog organa ili vodu u kojoj kupanje nije zabranjeno i u kojoj se obi no kupa veliki broj ljudi; voda za pi e ozna ava vodu koja ispunjava propisane standarde kvaliteta i koja se mo e koristiti za pi e i proizvodnju i pripremu hrane; vode ozna avaju sve prirodne i vje ta ke povr inske i podzemne vode; vodni re im ozna ava skup prirodnih ili vje ta kih hidrolo kih, hemijskih i biolo kih karakteristika koje se odnose na povr inske i podzemne vode u odre enom podru ju u toku odre enog vremenskog perioda; vodno zemlji te ozna ava zemlji te stalno ili periodi no prekriveno unutra njim vodama, koje prema tome predstavljaju posebne hidrolo ke, geomorfolo ke i biolo ke uslove koji defini u vodne ekosisteme i koji dopiru do obale. Vodno zemlji te tako e ozna ava i napu tena rije na korita i ljunkovita podru ja koja voda povremeno plavi. Zemlji te povremenih jezera ne ozna ava vodno zemlji te; direktno ispu tanje u podzemne vode ozna ava ispu tanje zaga uju ih materija u podzemnu vodu bez prethodne perkolacije kroz tlo ili podtlo; ekolo ko stanje povr inske vode je definisano kvalitetom vodnog ekosistema s obzirom na njegovu strukturu i funkcionisanje; eutrofsko podru je ozna ava podru je u kojem je mogu e odrediti ili o ekivati sauraciju voda hranljivim materijama, posebno jedinjenjima azota i fosfora koje posebno ubrzavaju rast algi i vi ih oblika vodenih biljaka i na taj na in prouzrokuju ne eljeni poreme aj ravnote e organizama koji su prisutni u vodi i poreme aj kvaliteta vode; zaga ivanje je direktno ili indirektno uvo enje supstanci ili toplote u vazduh, vodu ili zemlji te, koje je rezultat ljudskih aktivnosti i koje mo e biti tetno po ljudsko zdravlje ili kvalitet vodnih ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od vodnih ekosistema, koje rezultira o te enjima materijalne svojine ili koje naru ava ili uti e na u ivanje ili druge vrste zakonske upotrebe ivotne sredine; zaga uju a materija ozna ava bilo koju supstancu koja vjerovatno mo e da prouzrokuje zaga ivanje, posebno one navedene u Aneksu VIII Direktive 2000/60/EZ; ispiranje se odnosi na vrste mineralne estice koje su isprane od povr inskih voda i koje se prenose du korita vodnih tokova ili koje flotizuju vodenom strujom; 3 . ispitivanje podzemnih voda ozna ava odre ivanje geolo ke strukture hidrolo kih osobina prisutnih stijena i hidrodinami nih parametara vodnih tokova, primjena mjerenja i uzimanje uzoraka vode za analizu hemijskih, fizi ko-hemijskih i mikrobiolo kih svojstava vode; kvantitativno stanje je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnih ili indirektnih eksploatacija; me udr avne vode ozna avaju povr inske ili podzemne vode koje teku du grani ne linije izme u dvije ili vi e dr ava ili koje teku preko grani ne linije; mineralna voda ozna ava podzemne vode koje ispunjavaju propisane kriterije za pi e i koje se crpe iz bunara, vodnih izvora ili slivova; najbolje raspolo ive tehnike ozna avaju najefikasniju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i metoda rada koje su naznaka prakti ne pogodnosti odre enih tehnika za osiguravanje osnove za grani ne vrijednosti emisije, odre ene da bi se sprije ile i gdje to nije prakti no mogu e smanjile emisije i uticaj na ivotnu sredinu u cjelini; opasne supstance ozna avaju supstance ili grupe supstanci koje su toksi ne, postojane i podlo ne bioakumulaciji, i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo zabrinutosti; optere enje voda ozna ava emitovanje supstanci ili energije u vodu; op a upotreba vode ozna ava upotrebu na koju se ne primjenjuju specifi ne zabrane uvedene ovim zakonom (na primjer kupanje i navodnjavanje ba ta); plutaju i materijal ozna ava organske i druge plutaju e materijale (balvane, grane, li e, otpad i sli no); povr inske vode ozna avaju unutra nje vode, izuzev podzemnih voda; podzemne vode obuhvataju: a) podzemne vode koje slobodno teku u podru jima s poroznim stijenama, b) podzemne vode koje se nalaze u aluvijalnim i terasnim sedimentima u priobalju toka povr inskih voda, c) vodni resursi kao prirodni izvori podzemnih voda, d) mineralne, termalne i termomineralne vode: podru je rije nog sliva ozna ava podru je kopna koje se sastoji od jednog ili vi e susjednih rije nih slivova zajedno sa njihovim podzemnim i obalnim vodama; podsliv ozna ava podru je zemlji ta s koga sve povr inske vode oti u pojedina nim tokovima malih vodotoka, rijeka i/ili jezera u odre enu ta ku vodnog puta (normalno jezero ili ostrvo rijeke); pravo na vodu ozna ava pravo na posebnu upotrebu ili kori enje vode; rije ni sliv ozna ava podru je zemlji ta s koga sve povr inske vode oti u pojedina nim tokovima malih vodotoka, rijeka i/ili jezera u more preko jednog rije nog u a, rukavca ili delte; staja e vode ozna avaju prirodna jezera uklju uju i jezera koja se povremeno javljaju, ribnjake, pojili ta i ostale vodne bazene koji imaju stalno ili periodi no uticanje ili isticanje teku ih ili podzemnih voda. Staja e vode tako e ozna avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavljanja brana na teku e vode ili drugog kori enja prostora; standard kvaliteta ivotne sredine je koncentracija odre ene zaga uju e materije ili grupe zaga uju ih materija u vodi, sedimentu ili bioti koja ne bi trebalo da bude prekora ena kako bi se za titilo zdravlje ljudi i ivotna sredina; teku e vode ozna avaju prirodne vodotoke kao to su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodi nim tokom i vodotoci koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili njegovog geografskog polo aja; termalna voda ozna ava podzemne vode iz bunara, vodnih izvora ili slivova koje ispunjavaju propisane kriterije i imaju temperaturu ve u od srednje godi nje temperature podru ja; 4 . termomineralna voda je termalna voda s karakteristikama mineralne vode; unutra nje vode ozna avaju teku e i staja e vode na povr ini zemlji ta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu, osnovne linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda; upotreba ili kori enje vode ozna ava aktivnost koja izaziva promjene vode, kori enje vode kao prirodnog resursa ili emitovanje supstanci ili energije u vodu; hemijsko stanje vode je definisano koncentracijom supstanci ili energije u vodu; hemijsko stanje vode je definisano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena; tetni uticaji vode ozna avaju one uticaje vode koji predstavljaju prijetnju po ivote ljudi ili njihovu imovinu kao i na ivotnu sredinu i ljudsko zdravlje. III. PLANIRANJE ZA TITE VODA Teritorijalna osnova za tite voda lan 8 Radi osiguranja integralne i dosljedne za tite voda, uzimaju i u obzir hidrografske karakteristike, jedinstvenost i koherentnost vodnog re ima u Distriktu ovim zakonom utvr uju se rije ni slivovi, podslivovi i dijelovi podslivova, kao teritorijalna osnova planiranja i ostvarivanja za tite voda na teritoriji Distrikta. Rije ni slivovi i podslivovi lan 9 Na teritoriji Distrikta utvr uju se rije ni slivovi rijeke Save, Brke i Tinje koji se dijele na rije ne podslivove. Rije ni podslivovi mogu imati svoje posebne dijelove (dijelovi rije nih podslivova). Podru ja rije nih slivova i rije nih podslivova kao i dijelova rije nih podslivova zajedno s podzemnim vodama koje im pripadaju odre uje gradona elnik. Nadle na organizacija rije nog sliva lan 10 Za tita voda na podru ju rije nog sliva, u dijelu koji se nalazi na teritoriji Distrikta, u nadle nosti je organizacije rije nog sliva. Poslovi upravljanja za titom voda, koje obavlja nadle na organizacija rije nog sliva, i na in obavljanja tih poslova ure uju se ovim zakonom. Sva ostala pitanja od zna aja za nadle nu organizaciju rije nog sliva (naziv, sjedi te, osnivanje, poslovi upravljanja vodama i drugo) utvr uju se posebnim zakonom, kojim se ure uje upravljanje vodama na teritoriji Distrikta. Nadle na organizacija rije nog sliva osniva se posebnim zakonom kojim se ure uje upravljanje vodama na teritoriji Distrikta. Vrste planskih akata lan 11 Gradona elnik donosi akt o strategiji za tite voda i planova za tite rije nih slivova, rije nih podslivova i dijelova rije nih podslivova. 5 . Pored planova iz stava 1 ovog lana, mogu se donositi pomo ni planovi koji se odnose na pojedina na pitanja za tite voda (pomo ni planovi). Strategija za tite voda Distrikta lan 12 Strategijom za tite voda Distrikta utvr uje se politika za tite voda. Strategija za tite voda Distrikta sadr i naro ito: 1. Karakteristike rije nih slivova na teritoriji Distrikta; 2. ciljeve i smjernice za: za titu voda od optere enja i pobolj avanje njihovog kvaliteta, o uvanje i regulaciju koli ine voda radi o uvanja ili uspostavljanja prirodne ravnote e, vodnih ekosistema biodiverziteta i pejza nih karakteristika, o uvanje i regulaciju koli ine voda radi osiguravanja zaliha vode za pi e i ostalih oblika upotrebe voda, ekonomski prora un za tite voda, na in primjene me unarodnih obaveza dr ave vezanih za oblast za tite voda na teritoriji Distrikta, mehanizme koordinacije za rije ne slivove i rije ne podslivove sa entitetima i Vije em ministara BiH, na ela uspostavljanja mehanizama koordinacije za rije ne slivove i rije ne podslivove s drugim dr avama, 3. odre ivanje prioriteta za postizanje ciljeva za tite voda; 4. prora un sredstava koja su potrebna za primjenu Strategije. lan 13 Strategiju Distrikta o za titi voda donosi Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika, za period od najmanje deset godina. Strategija iz stava 1 ovog lana mo e biti dio Strategije za tite ivotne sredine BiH. Plan za tite podru ja rije nog sliva lan 14 Plan za tite podru ja rije nog sliva sadr i: 1. opis stanja rije nog sliva, koji sadr i: administrativne, demografske i socijalno-ekonomske karakteristike, karakteristike povr inskih i podzemnih voda koje mu pripadaju, uklju uju i i grani ne vode, uticaje i optere ena povr inskih i podzemnih voda koji su rezultat ljudskih aktivnosti, uklju uju i i procjenu i analizu sprovedenih mjerenja, odre ivanje osjetljivih i neosjetljivih podru ja, ranjivih zona i za ti enih podru ja prema ovom zakonu i za ti enih podru ja prema propisima koji se odnose na o uvanje prirode za koje su zna ajni vodni re im i kvalitet vode, opis mre e monitoringa stanja povr inskih i podzemnih voda i za ti enih i ugro enih podru ja, odre ivanje postoje ih planova koji se odnose na konkretno podru je, 6 . spisak institucija koje su nadle ne za pojedina na pitanja vezana za upravljanje vodama i za titi voda; 2. ekonomski prora un za tite voda, regulisanje uslova drena a i upotrebe vode; 3. ciljeve za tite voda u pojedina nim podru jima rije nih slivova; 4. program mjera, uklju uju i i razvoj finansijske osnove za postizanje ciljeva iz ta ke 3 ovog stava; 5. opis djelatnosti i zaklju ci vezani za u e e javnosti u pripremi plana, uklju uju i monitoring u lokalnim zajednicama; 6. odre ivanje ograni enja i uslova za upotrebu vode. Odredbe stava 1 ovog lana shodno se primjenjuju na odre ivanje sadr aja planova za rije ne podslivove i dijelove rije nih podslivova. Detaljniji sadr aj planova iz prethodnih stavova ovog lana propisuje gradona elnik. lan 15 Predlaga i planova obavje tavaju javnost o po etku pripreme pojedinih planova najmanje tri godine prije po etka perioda na koji se plan odnosi i osiguravaju u e e javnosti u pripremi i usvajanje relevantnog plana. Prije po etka pripreme pojedinih planova, predlaga poziva na saradnju nadle ne republi ke i lokalne organe, javne slu be, nevladine i druge organizacije, nosioce prava na vodu i ostala lica, koja su, u podru ju koje je obuhva eno planom, vlasnici obale ili vodnog zemlji ta ili koji u tom podru ju imaju prebivali te ili sjedi te i upoznaje ih sa prijedlogom sadr aja i rasporedom izrade i usvajanja plana. O po etku pripreme pojedinog plana i njegovom usvajanju ira javnost se obavje tava putem medija. U skladu sa stavom 2 ovog lana, predlaga osigurava i saradnju javnosti u toku pripreme plana i mora upoznati javnost sa izvje tajem o napredovanju na pripremi plana najmanje dvije godine prije po etka perioda na koji se plan odnosi. Predlaga mora objaviti nacrt plana najmanje godinu dana prije po etka perioda na koji se plan odnosi. Lica iz stava 2 ovog lana mogu predlaga u plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt plana u roku od est mjeseci nakon njegovog objavljivanja, a na njihovo tra enje predlaga im mora osigurati pristup dokumentima na osnovu kojih je plan izra en. lan 16 Plan za tite podru ja rije nog sliva donosi gradona elnik na prijedlog nadle ne organizacije podru ja rije nog sliva. Plan za tite rije nog sliva mora biti u skladu sa strategijom za tite voda Distrikta. Plan iz stava 1 ovog lana ponovno se razmatra svakih est godina i ukoliko je potrebno, mijenja ili dopunjuje po postupku po kojem je donesen. Izmjene i dopune plana vr e se na na in i po postupku njegovog usvajanja. Planovi se objavljuju u ''Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH''. Polazna osnova planiranja prostora lan 17 Predlaga i akata prostornog planiranja moraju u toku pripreme ovih akata kao jednu od obaveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni enja i uslove iz planova za tite voda. 7 . IV. ZA TITA VODA I VODNIH EKOSISTEMA lan 18 Za tita voda i vodnih ekosistema uklju uje klasifikaciju povr inskih i podzemnih voda, zabrane i ograni enja koja se odnose na optere enja voda, posebne zabrane i ograni enja u za ti enim podru jima, kontrolu i prikupljanje podataka za za titu voda i druge mjere utvr ene ovim zakonom. Ciljevi za tite kvaliteta lan 19 Cilj za tite kvaliteta voda je osiguravanje dobrog stanja voda i ivotne sredine, radi za tite ljudskog zdravlja i interesa potro a a. lan 20 Dobro stanje povr inskih voda ozna ava dobro ekolo ko i hemijsko stanje. Dobro ekolo ko stanje postoji ukoliko uslovi na odre enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od istih/prvobitnih stanja koje odgovara odre enom tipu vode. Ovi isti/prvobitni uslovi se utvr uju i klasifikuju na osnovu abioti kih kriterija kao to su visina, ispu tanje, re im protoka i sl., koji se odnose na izabrane referentne lokacije. Dobro hemijsko stanje/karakteristike postoje ukoliko hemijske supstance koje se nalaze u vodi, sedimentima i bioti ne uti u na ljudsko zdravlje, raznolike zahtjeve potro a a i posebno na dobro ekolo ko stanje/karakteristike utvr ene prethodnim stavom ovog lana. lan 21 Dobro stanje/karakteristike podzemnih voda ozna ava dobro kvantitativno i hemijsko stanje/karakteristike. Dobro kvantitativno stanje/karakteristike ozna ava stalan nivo podzemnih voda u du em vremenskom periodu kojim se spre ava tetan uticaj na povezane povr inske vode i kopnene ekosisteme. Dobro hemijsko stanje/karakteristike ozna avaju hemijski kvalitet vode koji nije tetan za zdravlje ljudi, ispunjava raznolike potrebe potro a a i spre ava negativan uticaj na kvalitet zavisnih vodnih ekosistema povr inskih voda. Grani ne vrijednosti i klasifikacija lan 22 Grani ne vrijednosti za hemijske, fizi ko-hemijske i biolo ke parametre za vode za kupanje, vode namijenjene za vodosnabdijevanje i za mineralne, termalne i termomineralne vode odre uje gradona elnik. Shemu klasifikacije voda, u skladu sa utvr enim grani nim vrijednostima, propisuje gradona elnik. Nadle na organizacija rije nog sliva vr i kategorizaciju svojih podru ja u skladu s propisanom shemom klasifikacije. Planovima za tite rije nih slivova osigurava se postizanje ciljeva za tite kvaliteta voda predvi enih ovim lanom u vremenskom periodu za koji je donesen plan za tite rije nog sliva. Shema klasifikacije i kategorizacija voda iz prethodnih stavova ovog lana obavezan je elemenat planova za tite voda. 1. OP E MJERE ZA TITE VODA Ispu tanje otpadnih voda lan 23 Ispu tanje otpadnih voda i emisija toplote u povr inske vode i apsorpcija toplote s povr inskih voda mogu se vr iti samo na na in i pod uslovima utvr enim ovim zakonom. 8 . Zabranjeno je direktno ispu tanje otpadnih voda u podzemne vode. Indirektno ispu tanje otpadnih voda i emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz podzemnih voda mo e se vr iti samo na na in i pod uslovima odre enim ovim zakonom. Zabranjeno je ispu tanje otpadnih voda u prirodna jezera, ribnjake, pojili ta ili prirodne vodne bazene sa stalnim ili periodi nim ulijevanjem ili izlijevanjem kopnenih i podzemnih voda, i ispu tanje u vodne bazene prilikom va enja ili kori enja sirovih minerala i drugih sli nih slu ajeva upotrebe voda. Zabranjeno je kori enje ili upotreba voda koja degradira hemijsko ili ekolo ko stanje voda u prirodnim jezerima, ribnjacima, pojili tima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi nim ulivanjem i izlivanjem povr inskih i podzemnih voda. Upotreba ubriva i sredstava za za titu bilja lan 24 ubrenje ili kori enje sredstava za za titu bilja na obalnom zemlji tu zabranjeno je u irini zemlji ta od 10 metara od granice obale unutra nje vode. Zone u kojima su podzemne vode zaga ene nitratima ili sredstvima za za titu bilja ili u kojima postoji vjerovatno a za pojavu zaga ivanja ukoliko se ne preduzmu adekvatne mjere u osjetljivim zonama odre uje gradona elnik. Nadle na organizacija rije nog sliva mo e u ovim zonama ograni iti, urediti ili zabraniti upotrebu vje ta kih ubriva, prirodnih gnojiva ili sredstava za za titu bilja. Pravila dobre poljoprivredne prakse za smanjenje zaga enja vode nitratima i sredstvima za za titu bilja utvr uje ministar nadle an za za titu ivotne sredine. Primjena dobre poljoprivredne prakse obavezna je u osjetljivim zonama. Monitoringu voda u osjetljivim podru jima posve uje se posebna pa nja. Plovidba i zaga enje voda lan 25 Prevoz tereta plovnim objektima koja kao pogonsko gorivo koriste naftu zabranjen je na unutra njim vodama, osim u vanrednim slu ajevima za tite voda, spa avanja ljudi, ivotinja i imovine, sprovo enja policijskih zadataka i u slu aju vojne odbrane. Izuzetno od prethodnog stava nadle no odjeljenje Vlade Distrikta mo e dozvoliti da se pojedine povr inske/unutra nje vode i njihovi dijelovi koriste za prevoz tereta ili kori enje plovnih objekata iz stava 1 ovog lana, i tada se primjenjuju odredbe o op oj upotrebi voda, njihovoj za titi od zaga enja i o uvanju prirodne ravnote e vodnih ekosistema. Zabranjeno je ispu tanje otpadnih voda direktno iz plovnih objekata, osim nezaga ene vode za hla enje. lan 26 Zabranjeno je pranje vozila i drugih ma ina i ure aja u povr inskim vodama, ili na obali ili vodnom zemlji tu. Nagomilavanje i odlaganje materija lan 27 Zabranjeno je ispu tanje, polaganje i odlaganje u vode supstanci ili objekata, koji zbog svoje forme, fizi kih, hemijskih ili biolo kih karakteristika ili drugih osobina, mogu da ugroze ivot ili zdravlje ljudi i vodne ekosisteme, da ote aju tok voda ili da ugroze vodne objekte i ure aje. 9 . Zabranjuje se na vodnom i obalnom zemlji tu deponovanje i pretovar opasnih materija, bilo u vrstom, te nom ili gasovitom stanju te odlaganje ili deponovanje ekstrahovanih ili otpadnih materija ili drugih sli nih supstanci i odlaganje otpada. Opasne supstance lan 28 Zabranjena je izgradnja na vodnom zemlji tu; postrojenja ili ure aja namijenjenih proizvodnom procesu u koji su uklju ene opasne supstance, postrojenja ili ure aji za rukovanje opasnim supstancama ili za njihovo skladi tenje i postrojenja ili ure aji za odlaganje otpada. Izgradnja postrojenja i ure aja iz stava 1 ovog lana izuzetno je dozvoljena za potrebe luka i odbranu zemlje. Za izgradnju postrojenja i ure aja u skladu sa st. 1 i 2 ovog lana na obalnom i vodnom zemlji tu gradona elnik mo e propisati posebne uslove. Prevoz i pretovar opasnih materija na rijekama vr i se u skladu s posebnim propisima o prevozu opasne robe kojim se isklju uje mogu nost nekontrolisanog ispu tanja ili svodi na najmanju mogu u mjeru. Akcidenti lan 29 Lice koje prouzrokuje ili je svjedok ispu tanja odlaganja ili deponovanja opasnih ili tetnih supstanci u vode ili na obalno ili vodno zemlji te, ili na zemlji te koje se nalazi u za ti enom podru ju, kao i u slu aju neposredne opasnosti od navedenih aktivnosti, du no je da odmah obavijesti nadle nu organizaciju rije nog sliva o doga aju ili neposrednoj opasnosti. U skladu s propisima o za titi od prirodnih i drugih katastrofa, nadle na organizacija rije nog sliva mora u initi sve u svojoj mo i kako bi se tetne posljedice na ivotnu sredinu svele na najmanju mogu u mjeru. Po uputstvima nadle ne organizacije rije nog sliva, javno preduze e koje gazduje vodama na podru ju akcidenta obavezno je da preduzme sve mjere za uklanjanje opasnosti ili tetnih uticaja zaga enja, odmah nakon to je obavije teno. Tro kove otklanjanja posljedica zaga enja snosi subjekat koji je izazvao zaga enje (po inilac) koji tako e snosi i tro kove sprovo enja mjera i aktivnosti iz stava 2 ovog lana. Mjere koje se preduzimaju u slu aju akcidenata propisuje gradona elnik na prijedlog nadle nog odjeljenja Vlade. Optere ivanje povr inskih voda lan 30 Kod bilo kog optere enja povr inskih voda, obale ili vodnog zemlji ta, radi za tite biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih stani ta, koji ovise o vodi, mora se obratiti pa nja na: odr avanje uslova za reprodukciju tih biljnih i ivotinjskih vrsta; odr avanje odgovaraju ih uslova u njihovim zimskih skloni tima vodnih ekosistema; odr avanje ostalih uslova va nih za odr avanje i razvoj vodnih ekosistema i vrsta, uklju uju i zamjenu i oboga ivanje; o uvanje postignutog dobrog stanja voda. 10 . Obaveze iz stava 1 ovog lana detaljno se odre uje u vodoza titnoj saglasnosti. Za pojedine vrste optere enja vode obale ili vodnog zemlji ta, gradona elnik mo e, u skladu s propisima o o uvanju prirode, propisati detaljnije uslove i metode za tite voda, koje sadr ava vodoza titna saglasnost, uklju uju i i obavezu prolaza za ivotinjske vrste. O uvanje uslova drena e lan 31 Optere enje ivotne sredine mo e biti takvog intenziteta da osigurava o uvanje, u to ve oj mogu oj mjeri, stanja voda, vodnih ekosistema i smanjenje ugro avanja nizvodnog toka, a naro ito uslova drena e. Ekololo ki prihvatljiv minimalan protok lan 32 U slu aju upotrebe ili kori enja teku e vode, koje bi mogle smanjiti njen protok, ekolo ki prihvatljiv minimalan protok mora biti osiguran u toku cijele godine, osim onda kada je prirodni protok ni i od odre enog ekolo ki prihvatljivog protoka. Ekolo ki prihvatljiv protok predstavlja najmanju koli inu vode koja osigurava o uvanje prirodne ravnote e vodnih ekosistema i pejza nih karakteristika vodotoka. Ekolo kih prihvatljiv protok se odre uje odlukom o davanju prava na vodu na osnovu stru nog mi ljenja javnog preduze a nadle nog za gazdovanje vodama. Tro kove stru nog mi ljenja stava 3 ovog lana snosi investitor na osnovu metodologije koju propisuje gradona elnik u skladu s propisima o o uvanju prirode. Vrste upotrebe ili kori enja vode, prema stavu 1 ovog lana, propisuje gradona elnik. Uklanjanje materijala lan 33 Uklanjanje materijala kao to je ljunak, pijesak i sl. dozvoljava se samo u onoj mjeri i na na in, kojim se osigurava da se prirodni procesi ne e znatno izmijeniti, da ne e biti uni tena prirodna ravnote a vodnih ekosistema i da se ne e pove ati negativan uticaj na vode. Bli e uslove i metode uklanjanja i vra anja materijala, kao i kriterije kojima se odre uje koli ina materijala koja se uklanja, propisuje gradona elnik. 2. POSEBNE MJERE ZA TITE VODA Za ti ena vodna podru ja lan 34 Nadle na organizacija rije nog sliva odre uje za ti ena podru ja radi za tite vodnih tokova ili dijelova vodnih tokova putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru jima da bi se koristile za javno snabdijevanje vodom za pi e, fla iranje prirodne vode za pi e ili za kori enje mineralne, termalne ili termomineralne vode za proizvodnju pi a, za tite protiv zaga enja ili drugih vrsta optere enja voda, koja bi mogla uticati na zdravstvenu podobnost vode i na njenu koli inu, i za za titu podru ja iznad tokova vode iz kojeg povr inske vode oti u ili se slivaju u vodni tok. U cilju uspostavljanja razli itih nivoa za tite, za ti eno vodno podru je se klasifikuje u za ti ene vodne pojaseve. 11 . Za titu voda u za ti enim vodnim podru jima organizuju i sprovode nadle ne organizacije rije nog sliva i javno preduze e nadle no za gazdovanje vodama, svako u okviru svojih nadle nosti. Pravila za tite voda u za ti enim vodnim podru jima utvr uje gradona elnik u skladu sa odredbama ovog zakona, a naro ito: mjere, zabrane i organi enja u za ti enim vodnim podru jima i pojedina nim za ti enim vodnim pojasevima (u daljem tekstu: re im za tite voda); metoda finansiranja za tite i odr avanja podru ja; nadzor sprovo enja propisanog re ima. Privremena za tita lan 35 Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za snabdijevanje vodom za pi e, ili izvor mineralne, termalne ili termomineralne ili druge podzemne vode za proizvodnju pi a, gradona elnik na prijedlog nadle ne organizacije rije nog sliva mo e donijeti odluku o privremenoj za titi podru ja na kojem se izvor nalazi. Odlukom o privremenoj za titi iz stava 1 ovog lana odre uje se: granice za ti enog vodnog podru ja; privremeni re im za tite voda u za ti enom vodnom podru ju i pojedina nim za ti enim pojasevima; metode finansiranja za tite i odr avanja podru ja; nadzor sprovo enja propisanog re ima. Za tita iz stava 2 ovog lana mo e biti na snazi samo do stupanja na snagu akta o odre ivanju za ti enog vodnog podru ja na osnovu lana 35 stav 1 ovog zakona. Za tita voda u podru ju iz stava 1 ovog lana vr i se u skladu s lanom 35 stav 3 ovog zakona. Re im za tite voda lan 36 U za ti enom vodnom podru ju mogu se ograni iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje izvora voda. Vlasnicima ili drugim posjednicima zemlje u za ti enom vodnom podru ju mogu se odrediti obaveze da sprovedu ili dozvole sprovo enje mjera za za titu kvantiteta i kvaliteta izvora vode. Ograni enja iz stava 1 ovog lana odnose se na: zabranu ili odre ivanje posebnih uslova kori enja prostora; zabranu ili ograni enje izvo enja odre enih aktivnosti; zabranu ili ograni enje prevoza roba ili ljudi. Pravo svojine na zemlji tu koje se nalazi unutar za ti enog vodnog podru ja za snabdijevanje vodom za pi e mo e se opozvati u skladu s propisima o eksproprijaciji ukoliko je nemogu e posti i za titu kvaliteta i kvantiteta izvora vode na osnovu ograni enja i zabrana iz stava 2 ovog lana. Za ti ena podru ja rezervi povr inskih voda lan 37 Pored za ti enih podru ja iz lana 34 i lana 35 ovog zakona, nadle na organizacija rije nog sliva mo e odrediti za ti ena podru ja rezervi povr inskih voda. 12 . Podru ja iz stava 1 ovog lana uspostavljaju se na osnovu odre enih rezervi povr inskih voda koje se, s obzirom na svoje hemijske, fizi ko-hemijske ili mirkobiolo ke karakteristike, klasifikuju u najvi i red. U podru jima iz stava 2 ovog lana, optere enje prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti hemijsko ili kvantitativno stanje povr inskih voda, mogu se ograni iti ili zabraniti. Osjetljiva podru ja lan 38 Osjetljivim podru jima u smislu ovog zakona smatraju se: prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke vode i obalne vode za koje je utvr eno da su eutrofske ili koje u bli oj budu nosti mogu postati eutrofske ukoliko se ne preduzmu mjere za tite; povr inske slatke vode, namijenjene za kori tenje vode za pi e koje bi mogle sadr avati ve u koncentraciju nitrata od one utvr ene zakonom; podru ja u kojima je neophodna dodatna obrada kako bi se postigao kvalitet voda dobrog stanja. Manje osjetljiva podru ja su podru ja gdje ispu tanje otpadnih voda ne izaziva tetne uticaje na ivotnu sredinu ili gdje nije vjerovatno da e se takvi uticaji pojaviti u budu nosti kao rezultat morfolo kih, hidrolo kih ili specifi nih hidrolo kih uslova koji postoje u tom podru ju, uzimaju i u obzir rizik da bi se ispu teno zaga enje moglo prenijeti na susjedna podru ja u kojima mo e prouzrokovati tetne uticaje na ivotnu sredinu. Osjetljiva i manje osjetljiva podru ja odre uje gradona elnik u skladu s kriterijima utvr enim u stavovima 1 i 2 ovog lana. U osjetljivom ili manje osjetljivom podru ju, gradona elnik mo e odrediti obaveze izgradnje i opremanja za postrojenja za preradu otpadnih voda (uklju uju i i minimalne vrijednosti pre i avanja i grani ne vrijednosti za efluente), uzimaju i u obzir i broj stanovni tva na podru ju. Za osjetljiva podru ja mogu se primijeniti stro i kriteriji za postrojenja za preradu otpadnih voda. Nadle na organizacija rije nog sliva mo e odlu iti da se u osjetljivom ili manje osjetljivom podru ju mogu ispu tati komunalne otpadne vode, i to samo ukoliko su pre i ene do utvr enih grani nih vrijednosti. U osjetljivom podru ju posve uje se posebna pa nja monitoringu voda. Vodna podru ja namijenjena za kupanje lan 39 Podru ja namijenjena za kupanje utvr uje se u planu za tite rije nog sliva a prostornim planom lokalne zajednice utvr uje se podru je namijenjeno za organizovana kupanja. U podru ju iz stava 1 ovog lana nije dozvoljeno podizanje stalnog ili privremenog postrojenja ili drugih prepreka koje bi spre avale slobodan prolaz du voda. Kupali na podru ja moraju biti za ti ena od zaga enja i od ostalih oblika kori enja ili pojava koje bi mogle uticati na podobnost vode za kupanje. U cilju za tite od zaga enja, aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ili ivote kupa a moraju biti ograni ene ili zabranjene u vodnim podru jima namijenjenim za kupanje. Zabrane i ograni enja u podru jima namijenjenim za kupanje propisuje nadle na organizacija podru ja rije nog sliva u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti za tite ivotne sredine. 13 . Ozna avanje za ti enih podru ja lan 40 Za ti ena podru ja i kupali ta moraju biti ozna ena. Za ti ena vodna podru ja ozna ava javno preduze e nadle no za snabdijevanje vodom za pi e, osim za ti enih podru ja ija voda je mineralna, termalna, termomineralna ili druga povr inska voda za proizvodnju pi a, u kom slu aju odgovornost ima onaj ko zadr ava pravo na vode. Ozna avanje kupali ta osigurava nadle no odjeljenje Vlade. Na in ozna avanja za ti enih podru ja i kupali ta propisuje gradona elnik. Renaturalizacija povr inskih voda lan 41 U cilju pobolj anja naru ene prirodne ravnote e vodnih ekosistema povr inskih voda, nadle na organizacija vr i njihovu renaturalizaciju, u skladu sa planovima rije nog sliva i rije nih podslivova. Planovima iz stava 1 ovog lana utvr uje se klasifikacija renaturalizacije u hitnu, potrebnu i preporu ljivu i odre uju se mjere i na in renaturalizacije. Renaturalizacija se realizuje prema programu koji donosi nadle na organizacija rije nog sliva u saradnji sa organizacijom nadle nom za o uvanje prirode, a program odobrava gradona elnik. Kriterije klasifikacije iz stava 2 ovog lana utvr uje gradona elnik. Naknada lan 42 Vlasnik zemlji ta koje se nalazi u za ti enom vodnom podru ju mo e zahtijevati od lokalne zajednice razmjenu svog zemlji ta za drugo odgovaraju e zemlji te na istom podru ju, ili njegovu kupovinu, u slu aju da ograni enja i zabrane iz lanova 36 43 ovog zakona u zna ajnoj mjeri onemogu avaju vlasnika u kori enju zemlji ta ili ukoliko je kori enje zemlji ta trajno onemogu eno. Ukoliko lokalna zajednica ne ponudi odgovaraju e zemlji te i ukoliko nije zainteresovana za kupovinu, vlasnik mo e zahtijevati naknadu tr i ne vrijednosti zemlji ta. Tro kove razmjene, kupovine ili naknade iz stava 1 ovog lana snosi lokalna zajednica koja se snabdijeva vodom za pi e iz za ti enog vodnog podru ja. Ukoliko je za ti eno vodno podru je namijenjeno iskori avanju termalnih, mineralnih ili termomineralnih i drugih povr inskih voda za proizvodnju pi a onda tro kove razmjene, kupovine ili isplate naknada snosi nosilac prava na vode. Naknada se utvr uje prema propisima o eksproprijaciji, u skladu sa odredbama ovog zakona. 3. VODOZA TITNA SAGLASNOST Slu ajevi izdavanja saglasnosti lan 43 Vodoza titna saglasnost izdaje se u slu ajevima direktne upotrebe ili kori enja voda za: 14 . 1. privatno snabdijevanje vodom za pi e ili snabdijevanje vodom za pi e predvi eno kao javna komunalna slu ba; 2. tehnolo ke svrhe; 3. kupali ta, 4. proizvodnju toplote; 5. navodnjavanje poljoprivrednog zemlji ta ili drugih podru ja; 6. proizvodnju elektri ne energije i hidroelektranama sa ukupnim potencijalom dijela vodotoka koji se koristi manjim od 1 MW, 7. pogonske vodne mlinove, pilane ili sli ne ure aje; 8. uzgoj vodenih organizama, osim za uzgoj u ribnjacima u skladu s propisima koji reguli u slatkovodno ribarstvo; 9. izgradnju luke; 10. za ispu tanje otpadnih voda i emisiju toplote u vode; 11. druga optere enja voda, koja prevazilaze op u upotrebu u skladu sa ovim zakonom za koje nije potrebna koncesija. Vodoza titna saglasnost izdaje se i za kori enje vode u tehnolo ke svrhe, ako se koristi voda sa ure aja i postrojenja, koja su namijenjena za snabdjevanje vodom za pi e. Listu aktivnosti direktnog kori enja ili upotrebe voda za koje nije potrebna vodoza titna saglasnost, uvr uje gradona elnik Br ko distrikta BiH. Ukoliko direktno kori enje ili upotreba vode nije na listi iz stava 3 ovog lana, smatra se da je za tu aktivnost potrebna vodoza titna saglasnost. Voda se mo e koristiti bez prethodno pribavljene vodoza titne saglasnosti u slu aju za tite od po ara i radi preduzimanja hitnih i sanitarnih mjera. Svrha i karakter saglasnosti lan 44 Vodoza titna saglasnost obavezno se prila e uz zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole, odobrenja za gra enje, vodoprivredne dozvole ili drugih dozvola ili odobrenja propisanih posebnim zakonom. Vodoza titna saglasnost je uslov za izdavanje dozvola i odobrenja iz stava 1 ovog lana, a mo e se pobijati albom protiv dozvole ili odobrenja, koje je doneseno na osnovu vodoza titne saglasnosti. Vodoza titna saglasnost donosi se po posebnom postupku koji propisuje gradona elnik. Zahtjev za izdavanje saglasnosti lan 45 Obrazac zahtjeva za izdavanje vodoza titne saglasnosti propisuje nadle no odjeljenje Vlade, a on mora najmanje da sadr i: podatke o podnosiocu zahtjeva, podatke o vodi koje podnosilac zahtjeva namjerava da koristi, podatke o namjeni kori enja, podatke o pravu na vodu podnosioca zahtjeva, detaljan opis vrste, obima i namjene prava na vodu koje podnosilac zahtjeva eli da dobije, vremenski period za koji se tra i kori enje vode. 15 . Zahtjev za izdavanje vodoza titne saglasnosti podnosi se nadle noj organizaciji rije nog sliva. Izdavanje saglasnosti lan 46 Vodoza titnu saglasnost izdaje nadle no odjeljenje Vlade za podru ja rije nog sliva. Vodoza titna saglasnost izdaje se: ako je kori enje vode mogu e na osnovu plana za tite voda rije nog sliva; ako kori enje vode ne degradira, ograni ava ili onemogu ava ostvarenje prava na vodu drugih korisnika. Vodoza titna saglasnost ne mo e se izdati za postoje a postrojenja i ure aje koji ispu taju otpadne vode ili opasne i tetne materije u vode, atmosferu ili zemlji te. Vodoza titna saglasnost se izdaje za odre eno vrijeme ne du e od 15 godina. Va enje vodoza titne saglasnosti mo e se produ iti na zahtjev korisnika ako svi propisani uslovi za izdavanje saglasnosti postoje u vrijeme produ enja va enja saglanosti. Sadr aj saglasnosti lan 47 Vodoza titna saglasnost sadr i: 1. podatke o korisniku prava na vodu, 2. detaljan opis vrste, obima i svrhe prava na vodu, 3. du inu trajanja, 4. na in i uslove kori enja, uklju uju i obaveze monitoringa, koje korisnik prava na vodu i mora po tovati tokom ostvarenja prava na vodu, 5. odre ivanje pla anja prava na vodu i vodne naknade, 6. mjere koje je korisnik prava na vodu du an sprovesti kada pravo na vodu istekne, 7. ostale obaveze koje korisnik prava na vodu mora ispuniti u skladu sa ovim zakonom i propisima koji su izdati na osnovu ovog zakona. Baza podataka i monitoring lan 48 Nadle na organizacija rije nog sliva du na je da izradi i odr ava informacioni sistem za tite voda na svojoj teritoriji. Informacioni sistem za tite voda rije nog sliva zasniva se na: 1. stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda, 2. informacijama koje se sakupljaju putem postupaka izdavanja dozvola, saglasnosti i koncesija, 3. podacima iz monitoringa koji vr e sami korisnici voda, 4. vodnim knjigama i katastrima, 5. javnom monitoringu. Sistem monitoringa kojim rukovodi nadle na organizacija rije nog sliva sadr i bar slijede e elemente: za povr inske vode: 16 . 1. koli inu i prostor protoka koji uti e na ekolo ko i hemijsko stanje i ekolo ki potencijal voda; 2. ekolo ko i hemijsko stanje i ekolo ki potencijal voda; za podzemne vode: hemijsko i kvantitativno stanje; za za ti ena podru ja, pored elemenata iz alineja 1 i 2 ovog lana i elemente sadr ane u zakonskim propisima po kojima je odre eno podru je progla eno za ti enim. Bazom podataka o za titi voda rukovodi se putem kompjuterizovanog Geografskog informacionog sistema (GIS) i Interneta. Gradona elnik donosi propise o jedinstvenom sadr aju i metodologiji baze podataka za tite voda rije nog sliva, posebno o gustini lokacija za monitoring, u estalosti i metodologiji uzorkovanja, listi obaveznih parametara, metodama analize i algoritmima procjene i nizu pogona koji su obavezni da sami sprovode monitoring ili na drugi na in osiguraju podatke vezane za za titu voda. V. ORGANIZACIJA ZA TITE VODA Upravljanje za titom voda lan 49 Za titom voda rije nog sliva upravlja nadle na organizacija podru ja rije nog sliva, na na in i pod uslovima utvr enim ovim zakonom. Sastav upravnog odbora lan 50 Upravni odbor nadle ne organizacije podru ja rije nog sliva sastoji se od lanova koje imenuje: jednog lana, gradona elnik; jednog lana iz preduze a nadle nog za gazdovanje vodama; jednog lana iz osnovnog komunalnog preduze a iz podru ja rije nog sliva; jednog lana iz nevladinih organizacija koje se bave za titom ivotne sredine. U slu aju da neka institucija ili grupacija iz stava 1 ovog lana ne imenuje lana upravnog odbora, imenovanje vr i gradona elnik. Nadle nost i rad upravnog odbora lan 51 Upravni odbor: 1. donosi plan za tite voda rije nog sliva; 2. donosi statut i akt o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta nadle ne organizacije rije nog sliva uz saglasnost gradona elnika; 3. donosi godi nji program rada i finansijski plan, te usvaja izvje taje o radu i godi nje obra une; 4. odlu uje o drugim pitanjima utvr enim statutom i drugim op im aktima. Upravni odbor radi na sjednicama koje se odr avaju najmanje jednom mjese no. Sjednica upravnog odbora mo e se odr ati ako sjednici prisustvuje ve ina od ukupnog broja lanova, a odluke na sjednici donose se ve inom glasova prisutnih lanova, ako statutom ili drugim op im aktom nadle ne organizacije rije nog sliva nije za dono enje pojedinih odluka propisana posebna ve ina glasova. 17 . Na in rada upravnog odbora utvr uje se poslovnikom. Zajedni ka zasjedanja lan 52 Upravni odbor zasjeda zajedno sa upravnim odborom odgovaraju e organizacije istog rije nog sliva iz entiteta, svakog drugog mjeseca, radi: utvr ivanja elemenata, pokazatelja i metodologije za izradu, pripremanje i utvr ivanje planova za tite voda rije nog sliva u oba entiteta; uspostavljanja saradnje i koordinacije u procesu izvr avanja planova za tite voda rije nog sliva; utvr ivanja programa zajedni kog monitoringa, procjena stanja voda, istra ivanja, razvoja i drugih zajedni kih aktivnosti; razmjene informacija, konsultacija, pru anja uzajamne pomo i, koordiniranja sistema komunikacije, upozoravanja i uzbunjivanja u kriti nim situacijama, informisanja javnosti i drugih pitanja od zajedni kog interesa. Nadzorni odbor lan 53 Nadzor nad radom upravnog odbora vr i Nadzorni odbor, vode i ra una o specifi nosti sliva. Nadzorni odbor nadle ne organizacije rije nog sliva sastoji se od tri lana koje imenuje: dva lana gradona elnik; jednog lana iz nevladinih organizacija koje se bave za titom ivotne sredine. Na in rada nadzornog odbora utvr uje se poslovnikom. Administrativni poslovi lan 54 Administrativne, stru ne i druge poslove u oblasti upravljanja za titom voda rije nog sliva, utvr enog ovim zakonom, obavljaju organizacione jedinice nadle ne organizacije rije nog sliva, utvr ene aktom o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta. Rukovodioca nadle ne organizacije podru ja rije nog sliva imenuje i razrje ava gradona elnik. Sredstva za finansiranje rada nadle ne organizacije podru ja rije nog sliva osiguravaju se u Fondu za za titu ivotne sredine, Bud etu Distrikta na podru ju rije nog sliva u skladu s godi njim finansijskim planom nadle ne organizacije podru ja rije nog sliva. Godi nji finansijski plan nadle ne organizacije rije nog sliva donosi upravni odbor uz saglasnost gradona elnika. VI. NADZOR Upravni nadzor lan 55 Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, sprovodi nadle no odjeljenje Vlade. 18 . Inspekcijski nadzor lan 56 Inspekcijski nadzor nad sprovo enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr i inspektor za za titu ivotne sredine Vlade Br ko distrikta (u daljem tekstu: inspektor). Zadaci inspektora lan 57 Inspektor vr i nadzor: nad stanjem voda i vodnog re ima; nad primjenom standarda emisija i zabrana; nad kr enjem zabrana optere ivanja voda i drugih zabrana i ograni enja odre enih ovim zakonom; nad pona anjem pravnih i fizi kih lica i izvr avanju svojih obaveza utvr enih ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. lan 58 Inspektor je ovla en da rje enjem odredi: zabranu ili ograni enje ostvarivanja prava na vodu, ukoliko se to pravo ostvaruje bez vodoza titne saglasnosti odnosno odgovaraju e dozvole ili koncesije, ili u suprotnosti sa njima; prekid izgradnje ili druge vrste kori enja investitora ukoliko se ove aktivnosti sprovode bez vodoza titne saglasnosti ili u suprotnosti sa njom; privremeni prekid aktivnosti, ukoliko su prekr ene odredbe zakona; zabranu upotrebe postrojenja ili ure aja ukoliko se koriste bez vodoza titne saglasnosti ili koncesije ili u suprotnosti sa njima; zabranu ili ograni enje ispu tanja ili drena e supstanci u vode, ukoliko se ove aktivnosti sprovode u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i vra anje na prethodno stanje; uklanjanje nanosa iz povr inskih voda, ukoliko se vr i protivno ovom zakonu; sanaciju tete i vra anje u prethodno stanje; preduzimanje rehabilitacionih mjera za eliminisanje izvora i posljedica pretjeranog optere enja voda ili predlaganje nadle noj organizaciji rije nog sliva dono enje i sprovo enje programa rehabilitacije, u skladu s propisima kojima se ure uje za tita ivotne sredine. alba na rje enje inspektora ne odla e izvr enje rje enja. Usmeno rje enje lan 59 Mjere iz lana 58 stava 1 ovog zakona inspektor mo e da odredi i usmeno, ako: postoji neposredna opasnost od zaga ivanja vode do pote ko a u snabdijevanju vodom za pi e zbog su e i drugih prirodnih doga aja; postoji neposredna opasnost od poplava, bujica, klizi ta, odrona ili lavina; vlasnik ili posjednik obalnog ili vodnog zemlji ta ne dozvoljava prijelaz preko svog zemlji ta ili izvo enje radova koji se odnose na za titu voda; postoje drugi razlozi utvr eni zakonom. Okolnosti iz stava 1 ta ke 2 i 3 ovog lana, utvr uju se prema propisima koji se odnose na prirodne katastrofe. 19 . Vr enje inspekcijskog nadzora lan 60 Inspektor ima pravo na nesmetan pristup obali ili vodnom zemlji tu i pravo da u e u vodoprivredna postrojenja koja su namijenjena posebnoj upotrebi ili kori enju. U vr enju nadzora nad poslovima koji vr i pravno lice, inspektor mo e od odgovornog lica zahtijevati da: omogu i vr enje inspekcijskog nadzora u svim vodnim postrojenjima, nad svim postrojenjima i ure ajima i na otvorenim prostorima pravnog lica; dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje nadzora; obavijesti o preduzetim mjerama u vezi sa otklanjanjem utvr enih nedostataka i nepravilnosti. Pravno lice iji rad podlije e nadzoru, du no je omogu iti sprovo enje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru iti sve potrebne podatke i obavje tenja. Ukoliko postoji sumnja da je po injeno krivi no djelo, koje se goni po slu benoj du nosti, inspektor e osigurati mjesto na kome je djelo po injeno i tragove, ako postoji opasnost od njihovog uni tenja, te o tome obavijestiti policiju. Primjerak zapisnika dostavlja se pravnom licu kod kojeg je inspekcijski pregled izvr en. VII. U E E JAVNOSTI lan 61 Na u e e javnosti i pristup informacijama u procesu za tite voda po ovom zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o za titi ivotne sredine i odredbe ovog zakona. Nadle na organizacija rije nog sliva podr ava javni monitoring izme u ostalog i putem osiguravanja redovne obuke, opreme i profesionalne podr ke za one koji sprovode ovaj vid u e a javnosti. VIII. FINANSIRANJE Finansiranje za tite voda lan 62 Finansiranje aktivnosti propisanih ovim zakonom se osigurava iz Fonda za za titu ivotne sredine, bud eta Distrikta, u skladu sa Zakonom o Fondu za za titu ivotne sredine. IX. KAZNENE ODREDBE Prekr aji lan 63 Nov anom kaznom od 1.000 do 10.000 konvertibilnih maraka (KM) kaznit e se za prekr aj pravno lice, ako: ispusti otpadne vode direktno u podzemne vode ( lan 24 stav 3); indirektno ispusti otpad, odnosno emituje ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotno zakonu ( lan 24 stav 2); ispusti otpadne vode u prirodno jezero, ribnjak, pojili te ili drugi prirodni vodni rezervoar koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra nje ili podzemne vode ili u vodne rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori enja mineralnih sirovina ( lan 24 stav 4); 20 . upotrijebi ili koristi vode iz prirodnog jezera, ribnjaka, pojili ta i drugog prirodnog vodnog rezervoara koji se stalno ili privremeno uliva ili odliva u unutra nje ili podzemne vode na takav na in da se unaza uje njihovo ekolo ko i hemijsko stanje ( lan 24 stav 5); ubri ili koristi sredstva za za titu bilja na obalnom zemlji tu ili u zabranjenim zonama, suprotno zakonu ( lan 25 stavovi 1 i 2); prevozi teret ili plovi na naftni pogon na unutra njim vodama suprotno zakonu ( lan 26 stav 1); ispu tanje otpadne vode iz plovnih objekata direktno u vodu ( lan 26 stav 3); pere vozilo ili drugu ma inu i ure aj u povr inskoj vodi ili na vodnom zemlji tu ( lan 27); ispusti ili odlo i supstancu ili predmet u vodu suprotno zakonu ili ispusti otpadne vode ( lan 28 stav 1); odlo i ili pretovari opasne supstance u vrstom, te nom ili gasovitom stanju, odlo i ekstrahovani ili otpadni materijal ili drugu sli nu supstancu ili otpad ( lan 28 stav 2); koristi vodu za op u upotrebu u podru ju u kome je takva upotreba zabranjena ili ograni ena ili je u suprotnosti s propisima; ne omogu i privremeno kori enje svoga zemlji ta; ometa slobodan prilaz vodi preko svog zemlji ta ili onemogu ava op u upotrebu vode; podi e privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemlji tu ime se spre ava slobodni prilaz vodi; onemogu ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemlji tu javnim slu bama; onemogu ava rad postrojenja i mjerne opreme za istra ivanje, iskopavanje i bu enje, testirno pumpanje, uzimanje uzoraka zemlji ta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i mjerenje supstanci; koristi ili sprovodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima uklju uju i mo vare to bi moglo ugroziti njihov vodni re im ili prirodne karakteristike; uklanja aluvijume u suprotnosti s propisanim uslovima, na inima i kriterijima ili kr i obaveze ili na in vra anja aluvijuma i unutra nje vode; djeluje u eutrofskom podru ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona; koristi obale i vodno zemlji te ime pogor ava re im ispu tanja; ne preduzima aktivnosti radi spre avanja negativnih posljedica vode na povr inama koje su o te ene ili izmijenjene usljed gra enja; sprovodi aktivnosti ili koristi prostor u rizi nim podru jima u suprotnosti sa uslovima utvr enim u planu upravljanja podru jem rije nog sliva; ne preduzima aktivnosti ili koristi prostor u rizi nim podru jima u suprotnosti sa uslovima utvr enim u planu upravljanja podru jem rije nog sliva. Za prekr aje iz stava 1 ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu nov anom kaznom od 500 do 1.700 konvertibilnih maraka (KM). Nov anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kaznit e se fizi ko lice za prekr aje iz stava 1 ovog lana. X. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE Podzakonski akti lan 64 Podzakonske akte u skladu sa odredbama ovog zakona gradona elnik e donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. 21 . U slu aju da gradona elnik ne donese propise u propisanom roku, du an je da svaka tri mjeseca nakon isteka roka, podnese izvje taj Skup tini Br ko distrikta o razlozima zbog kojih propis nije donesen i preduzetim mjerama za njegovo dono enje. Stavljanje van snage lan 65 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da va e odredbe posebnih propisa koje reguli u pitanje za tite voda, a koje nisu usagla ene sa ovim zakonom. Stupanje na snagu lan 66 Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u ''Slu benom glasniku Br ko distrikt BiH''. Broj: 0-02-022-170/04 Br ko, 30. juni 2004. godine PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA Mirsad apo, dipl. pravnik B o s n a i H e r c e g o v i n a BR KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE A SKUP TINA BR KO DISTRIKTA This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com. The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only. http://www.daneprairie.com