Surface and groundwater monitoring Programme for 2022

60. Na osnovu člana 58 stav 4 Zakona o vodama („Službeni list RCG“, broj 2/07 i „Službeni list CG“, br. 32/11, 47/11, 48/15, 52/16 i 84/18), Vlada Crne Gore, na sjedinici od 23. decembra 2021. godine, donijela je P R O G R A M MONITORINGA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA ZA 2022. GODINU Radi korišćenja i zaštite površinskih i podzemnih voda prate se kvalitativni i kvantitativni parametri površinskih i podzemnih voda. Program monitoringa uključuje monitoring hemijskog i ekološkog statusa površinskih voda i monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa podzemnih voda. Program monitoringa površinskih voda sastoji se od nadzornog, operativnog i istraživačkog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela površinskih voda za koje se određuje hemijski i ekološki status, spisak supstanci koje će se ispitivati, metodo logije za biološke i hidromorfološke elemente ekološkog stanja, mjesta uzorkovanja po koordinatama u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri, način uzorkovanja (metod uzorkovanja) i program hidromorfološkog monitoringa. Program monitoringa podzemnih voda sastoji se od nadzornog i operativnog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela podzemnih voda za koje se određuje hemijski i kvantitativni status; popis vodnih tijela površinskih voda koje prirodno ili vještački prihranjuju akvifer; mjesta mjerenja za monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa i njihovo određivanje u nacionalnom koordinatnom sistemu; određivanje dubine uzorkovanja i opis prethodnog crpljenja, tehnike i opreme za uzorkovanje; godišnji p lan učestalosti uzorkovanja i opseg analiza parametara hemijskog statusa; definisanje metode uzorkovanja i analitičkih metoda parametara hemijskog statusa; opis konceptualnog modela vodnih tijela podzemnih voda za koje se utvrđuje kvantitativni status ; popis vodnih tijela površinskih voda koja su važna za utvrđivanje kvantitativnog statusa podzemnih voda; izbor i opis parametara monitoringa kvantitativnog statusa; obradu i arhiviranje podataka; godišnji plan učestalosti mjerenja parametara kvantitativnog statusa i definisanje metoda i načina mjerenja kvantitativnog statusa. 1. PROGRAM MONITORINGA POVRŠINSKIH VODA  Nadzorni monitoring Nadzorni monitoring se sprovodi u cilju identifikacije vodinih tijela pod rizikom radi uspostavljanja kvantitativne osnove za buduće ocjene dugoročnih prirodnih ili antropogeno izazvanih promjena . Nadzorni monitoring ce se vršiti za svako mjerno mjesto monitoringa za period od jedne godine u toku važenja plana upravljanja riječnim slivom za parametre indikativne za sve biološke elemente kvaliteta, sve hidromorfološke elemente kvaliteta, sve fizičko-hemijske elemente kvaliteta u skladu sa prilogom 4 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. U slučaju nedostatka podataka o monitoringu o ukupnom stanju površinskih voda u svakom vodnom području riječnog sliva ili pod-sliva, ODV ukazuje da države sprovode nadzorni monitoring svake godine, u najmanjoj mjeri tokom prve tri godine u cilju postizanja konciznih i pouzdanih podataka o monitoringu. U slučaju da nema promjena u ekološkom statusu vodnih tijela u riječnom slivu, države imaju određenu fleksibilnost da sprovode nadzorni monitoring jedanput svakog trećeg plana upravljanja riječnim slivom (odnosno jedanput u 18 godina). Monitoring stanice: ODV zahtijeva da zemlje sprovode monitoring na sljedećim mjestima gdje je: Protok značajan za vodno područje kao cjelinu uključujući profile na velikim rijekama čiji je sliv već od 2.500 km2, Količina prisutne vode značajna za vodno područje uključujući velika jezera i akumulacije, Velika vodna tijela koja prelaze granicu države članice, Mjerna mjesta utvrđena Odlukom o razmjeni informacija 77/795/EEC, i Na onim mjestima gdje se zahtijeva procjena opterećenja vodnog tijela od zagađenja koje se prenosi preko granica države članice, i koje se unosi u morsku sredinu.  Operativni monitoring Ova vrsta monitoringa fokusira se na vodna tijela kod kojih je ustanovljen rizik da neće moći da zadovolje ciljeve životne sredine i sprovodi se radi ocjene promjena statusa vodnih tijela “pod rizukom” nakon sprovođenja programa mjera. Monitoring obuhvata karakteristike koje ukazuju na pritiske na vodna tijela. Okvirna direktiva o vodama naglašava potrebu za monitoringom vodnih tijela koja su najosjetljivija ili najizloženija takvim pritiscima odabirom sljedećih tipova monitoring stanica : Referentne stanice (gdje je uticaj ljudske aktivnosti minimalan za mjerenje visokog i dobrog statusa); Reprezentativne stanice (koja su reprezentativna za vodno tijelo u cjelosti); Fluks stanice (koje predstavljaju opterećenja vodnog tijela od ispuštanja zagađujućih materija i za međunarodna poređenja i razmjenu informacija); Osjetljivo vodno područje (za zaštitu izvora vode za piće, vode za kupanje, ribe, ptica, staništa, močvarnih područja, itd); Hot-Spot ili stanice za praćenje uticaja (za ocjenu uticaja koncentrisanih i rasutih izvora zagađivanja); Ključne stanice (za velika ili važna vodna tijela). Parametri: Okvirna direktiva o vodama preporučuje praćenje parametara koji su indikativni za biološke i hidromorfološke elemente kvaliteta najosetljivije na pritiske kojima su vodna tijela izložena, sve ispuštene supstance sa prioritetne liste i druga zagadenja ispuštana u znatnim količinama.  Istraživački monitoring Ovaj monitoring odnosi se na specifične slučajeve i kao takav primjenjuje se u određenim akcidentalnim okolnostima (ciljevi zaštite životne sredine) i gdje postoji potreba da se utvrdi uzrok zašto određeno vodno tijelo ili vodna tijela ne postižu ciljeve životne sredine, ili da se utvrdi veličina i uticaj slučajnog zagađivanja. Imajući u vidu specifičnu prirodu ove vrste monitoringa, u skladu sa ODV istraživački monitoring koncipira se od slučaja do slučaja. a) Popis vodnih tijela površinskih voda za koja se određuje hemijski i ekološki status u okviru nadzornog odnosno operativnog monitoringa Vodna tijela površinskih voda Crne Gore smještena su u 2 ekoregiona: Ekoregion 5-Dinarski Zapadni Balkan i Ekoregion 6-Grčki Zapadni Balkan Sem toga vodna tijela su razvrstana u tipove. I-Tipovi riječnih vodnih tijela u Crnoj Gori razvrstani su po "Sistemu A" na osnovu:tipologije po nadmorskoj visini (Visok: > 800 m, Srednje visok: 200 do 800 m i Dolinski: < 200 m); tipologije po veličini na osnovu površine sliva ( mali: 10 to 100 km 2 , srednji: > 100 do 1000 km 2 , Veliki: > 1000 do 10 000 km 2 , i vrlo veliki: > 10 000 km 2 ) i tipologije po geologiji (krečnjacki, silikatni i organski). Identifikovano je 11 tipova (slika 1.2.): 9 Dinarsko Zapadnog Balkana (male-srednje-velike; planinske-srednje visine dolinske; krečnjačke-mješovite) i 2 Grčko Zapadno Balkanski (mala- srednja; planinska; krečnjačka). Razgraničene su rijeke sa slivom većim od 100 km 2 (srednje i velike rijeke). Kao rezultat toga, razgraničeno je ukupno 67 riječnih vodnih tijela (uključujući i 4 jako modifikovana vodna tijela) za 22 rijeke (Tabela 1.1). Ukupno 26 vodnih tijela površinskih voda pripada Jadranskom slivu, dok Dunavskom slivu pripada 41 vodno tijelo površinskih voda. Tabela 1.1. Riječna vodna tijela (Rijeke sa slivovima > 100 km 2 uključujući pJMVT) Br. Riječno vodno tijelo Rijeka Tip Dužina, km Udaljenost od ušća 1 , km Napomene Uzvodna granica Nizvodna granica 1 Bojana 1 Bojana 9 24.6 24.6 0 Prekogranična MNE-AL 2 Bojana 2 9 2.9 2.9 0 Desni rukavac 3 Morača 1 Morača 1 3.3 105.4 102.1 4 Morača 2 2 6.5 102.1 95.6 5 Morača 3 5 19.8 95.6 75.8 6 Morača 4 6 27.5 75.8 48.3 7 Morača 5 8 48.3 48.3 0 8 Lim 1 Lim 2 7.3 83.7 76.4 9 Lim 2 5 8.1 76.4 68.3 10 Lim 3 5 17.8 68.3 50.5 11 Lim 4 7 50.5 50.5 0 12 Tara 1 Tara 1 11.9 147 135.1 13 Tara 2 4 47.5 135.1 87.6 14 Tara 3 5 27.9 87.6 59.7 15 Tara 4 7 59.7 59.7 0 16 Zeta 1 Zeta 1 4.0 81.2 77.2 17 Zeta 2 5 9.1 77.2 68.1 18 Zeta 3 No 16.4 68.1 51.7 pJMVT/VVT 19 Zeta 4 8 21.5 51.7 30.2 20 Zeta 5 8 30.2 16 Zeta 1 Zeta 21 Piva 1 Piva 1 15.8 102.8 87 Tušina; Bukovica 22 Piva 2 4 33.4 87 53.6 Bukovica; Pridvorica; Komarnica 23 Piva 3 - 43.9 53.6 9.7 pJMVT 24 Piva 4 7 9.7 9.7 0 25 Ćehotina 1 Ćehotina 1 8.3 100.3 92 26 Ćehotina 2 4 15.9 92 76.1 27 Ćehotina 3 No 7.7 76.1 68.4 pJMVT 28 Ćehotina 4 5 68.4 68.4 0 29 Ibar 1 Ibar 1 7.7 31.3 23.6 30 Ibar 2 4 23.6 23.6 0 31 Ljubovidja 1 Ljuboviđa 1 6.6 39 32.4 32 Ljubovidja 2 2 7.2 32.4 25.2 33 Ljubovidja 3 5 25.2 25.2 0 34 Mala Rijeka 1 Mala Rijeka 2 5.7 18.4 12.7 35 Mala Rijeka 2 2 3.5 12.7 9.2 36 Mala Rijeka 3 3 9.2 9.2 0 37 Bistrica 1 Bistrica (Bijelo Polje) 1 3.8 21 17.2 38 Bistrica 2 2 3.4 17.2 13.8 39 Bistrica 3 5 13.8 13.8 0 40 Ljuća 1 Ljuča 5 2.7 12.5 9.8 Sa slivom rijeka Grnčar i Vruja 41 Ljuća 2 5 9.8 9.8 0 42 Gračanica 1 Gračanica 1 9.6 27.9 18.3 43 Gračanica 2 2 3.6 18.3 14.7 44 Gračanica 3 No 2.4 14.7 12.3 pJMVT 45 Gračanica 4 2 12.3 12.3 0 46 Lješnica 1 Lješnica 1 3.8 10.5 6.7 47 Lješnica 2 2 4.6 6.7 2.1 48 Lješnica 3 2 2.1 2.1 0 49 Zlorečica 1 Zlorečica (Kutska Rijeka) 1 1.4 11.2 9.8 50 Zlorečica 2 4 4.7 9.8 5.1 51 Zlorečica 3 5 5.1 5.1 0 52 Bistrica 1 Bistrica (Berane) 1 3.8 10.4 6.6 53 Bistrica 2 1 4.6 6.6 2 54 Bistrica 3 2 2.0 2 0 55 Orahovštica 1 Orahovstica 3 8.3 10.1 1.8 56 Orahovštica 2 6 1.8 1.8 0 57 Vrbnica 1 Vrbnica 2 3.3 5.6 2.3 58 Vrbnica 2 2 2.3 2.3 0 59 Cijevna 1 Cijevna 3 18.3 32.6 14.3 60 Cijevna 2 6 14.3 14.3 0 61 Mrtvica 1 Mrtvica 1 7.8 14.3 6.5 62 Mrtvica 2 2 3.9 6.5 2.6 63 Mrtvica 3 5 2.6 2.6 0 64 Drcka 1 Drcka 1 8.9 10.2 1.3 65 Drcka 2 2 1.3 1.3 0 66 Voloder 1 Voloder 1 16.7 27.2 10.5 67 Voloder 2 2 10.5 10.5 0 1 Udaljenost od državne granice za Lim, Ibar, Ćehotina, Piva, Tara. Tabela 1.2. Riječna vodna tijela (Rijeke sa slivovima između 10-100 km 2 ) Br. Riječno vodno tijelo Rijeka Tip Dužina, km Udaljenost od ušća 1 , km Napomene Uzvodna granica Nizvodna granica 1 Plašnica 1 Plašnica 1 13.9 13.9 0 2 Komarnica 1 Komarnica 1 16.8 16.8 0 Ne cijeli sliv već od izvora do ušća sa Pridvoricom 3 Bukovica 1 Bukovica 1 15.3 15.3 0 Ne cijeli sliv već od izvora do ušća sa Tušinom 4 Vezisnica 1 Vezišnica 1 2.4 12.2 9.8 5 Vezisnica 2 2 9.8 9.8 0 6 Komaraca 1 Komarača 1 4.4 4.4 0 7 Štitarica 1 Štitarica 1 14.3 14.3 0 8 Sjevernica 1 Sjevernica 1 1.5 14.3 12.8 9 Sjevernica 2 2 12.8 12.8 0 10 Rijeka Crnojevića 1 Rijeka Crnojevića 6 4.1 4.1 0 11 Draga 1 Draga 1 10.8 10.8 0 12 Zaslapnica 1 Zaslapnica 1 5.8 5.8 0 Slika 1.1.Razgraničena riječna vodna tijela (srednje i velike rijeke) i jako modifikovana i vještačka vodna tijela Slika 1.2. Tipologija riječnih vodnih tijela, jako modifikovanih i vještačkih vodnih tijela II- Tipovi vodnih tijela jezera u Crnoj Gori razvrstani su po: tipologiji po nadmorskoj visini ( visok > 800 m, srednje visok 200 - 800 m, dolinski < 200 m); tipologiji po dubini, prema srednjoj dubini (manje od 3 m, 3–15 m, više od 15 m) i tipologiji po veličini na osnovu površine vodenog ogledala (0,5 – 1 km2, 1–10 km2, 10 – 100 km2, preko 100 km2) i tipologiji po geologiji (Krečnjacki, silikatni, organski). Identifikovano je 5 tipova jezerskih vodnih tijela (sva su Dinarsko Zapadni Balkanski tip: malo-srednje-veliko; planinsko, srednje visine,dolinsko; srednje dubine, plitko; mješovito- krečnjačko). Kao rezultat toga, razgraničeno je 7 jezerskih vodnih tijela od kojih 5 pripada Jadranskom slivu, a 2 Dunavskom slivu. (Tabela 1.3). Tabela 1.3. Jezerska vodna tijela Br JVT Jezero Tip Jadranski sliv 1 Vučko blato/ Sjever Skadarsko jezero 4 4 2 Jugozapad 5 3 Pelagična zona 5 4 Malo blato 4 5 cijelo jezero Šasko 3 Dunavski sliv 1 cijelo jezero Plavsko jezero 2 2 cijelo jezero Crno jezero 1 Slika 1.3. Razgraničenja vodnih tijela u Skadarskom jezeru Napomena: Prosječna dubina vodnih tijela na Skadarskom jezeru treba da se potvrdi zajedno sa tipom u skladu sa tim. III – Tipovi jako modifikovanih i vještačkih vodnih tijela - (JMVT) Identifikovano je 6 JMTV/VVT (Tabela 1.4., slika 1.2.), gde su hidrološke ili morfološke promjene značajne. Tabela 1.4. Predloženo JMVT I VVT Br. ZPVT i VVT Jadranski sliv (Vodno tijelo Zeta 3 nije obuhvaćeno budući da ne može da se sprovodi monitoring) 1 Slano jezero 2 Krupačko jezero 3 Akumulacija Liverovići na Gračanici 4 Bilećko jezero Dunavski sliv 1 Pivsko jezero 2 Akumulacija Otilovići na Ćehotini IV- Tipovi mješovitih vodnih tijela Razgraničenje mješovitih vodnih tijela je izvršeno po „sistemu B“ . Identifikovana su 4 tipa mješovitih vodnih tijela. Tipologija je izvšena po: Srednjem godišnjem salinitetu ( 18 do < 30 ‰, poli-salinitet i 30 - 40 ‰, eu-salinitet) i srednjem sastavu supstrata (mulj-glina, glinovito-mulj, pijesak). Tipovi mješovitih vodnih tijela: Polihaline vode zaliva (1) (mulj-glina), Euhaline vode zaliva (2) (mulj –glina), Euhaline vode zaliva (3) (glinovito-mulj) i Euhaline vode ušća (4) (pijesak). Ukupno je razgraničeno pet mješovitih vodnih tijela (4 u Zalivu i 1 na rijeci Bojani). Tabela 1.5. Razgraničena mješovita vodna tijela (MVT-TW) Br. Mješovito vodno tijelo Tip Površina, km 2 Geografske koordinate LA min LA max LO min LO max 1 Kotorski zaliv MVT 2 1 16.3 42,432 42,492 18,702 18,773 2 Risanski zaliv MVT 1 1 8.0 42,484 42,513 18,67 18,704 3 Tivatski zaliv MVT 3 2 39.6 42,407 42,48 18,603 18,727 4 Hercegnovski zaliv MVT 4 3 32.7 42,421 42,451 18,524 18,602 5 Rijeka Bojana MVT 5 4 32.5 41,849 41,884 19,264 19,335 V- Tipovi obalnih vodnih tijela Za tipologiju obalnih vodnih tijela primjenjen je “sistem A”. Karakterizacija obalnih vodnih tijela izvršena je prema: Srednjem godišnjem salinitetu (Poli-salinitet < 36 ‰, koje su tokom cijele godine pod uticajem slatke vode, dok Eu-salinitet >36 ‰ vodene mase sa preko 36 ‰ ne spadaju u tu kategoriju) i Srednja dubina ( <40m, >40m ; 40 m je granična dubina za morsku cvjetnicu Posidonia oceanica - nakon ove granice više ih ne možemo uočiti). Tipovi obalnih vodnih tijela su: Polihaline plitke morske vode (1) i Euhaline vode dubokog mora (2). Identifikovano je pet obalnih vodnih tijela (Slika 1.4. Tabela 1.6.) Slika 1.4. Razgraničena mješovita i obalna vodna tijela Tabela 1.6. Identifikovana obalna vodna tijela (OVT-CW) Br. Obalno vodno tijelo Tip Površina km 2 Geografske koordinate LA min LA max LO min LO max 1 MNE OVT 1 1 8.1 42,399 42,453 18,525 18,584 2 MNE OVT 2 zaliv Trašte 1 17.5 42,326 42,387 18,639 18,723 3 MNE OVT 3 Budvanski zaliv 1 26.2 42,224 42,281 18,801 18,907 4 MNE OVT 4 2 34.1 41,966 42,403 18,542 19,163 5 MNE OVT 5 1 331.1 41,863 41,989 19,109 19,293 b) Spisak parametara koji će se ispitivati navedeni su u tabeli 1.7. Tabela: 1.7. Parametri, učestalost i medijumi za procjenu ekološkog statusa, ekološkog potencijala i hemijskog statusa površinskih vodnih tijela na reprezentativnim lokalitetima za uzorkovanje Parametar Jedinica Učestalost Medijum Temperatura vode o C 4 Voda pH vrijednost (20 0 C) 4 Voda Provodljivost (20 0 C) µS/cm 4 Voda Rastvoreni kiseonik mgO2/l 4 Voda BPK5 mgO2 /l 4 Voda HPK (iz KMnO4) mgO2/l 4 Voda Alkalitet (CaCO3) mg/l 4 Voda P-PO4 mg/l 4 Voda P- ukupni mg/l 4 Voda N-NH4 mg/l 4 Voda NO2 mg/l 4 Voda N-NO3 mg/l 4 Voda N-ukupni mg/l 4 Voda Stepen saturacije rastv.kiseonika % 4 Voda Ukupne suspendovane materije mg/l 4 Voda Ca mg/l 4 Voda Mg mg/l 4 Voda TOC mg/l 4 Voda Metali i metaloidi (Cd, Cu, Ni, Pb, Hg, Zn, As, Cr) mg/l 2 Filtrirana voda /Biota*** Prioritetne supstance * µg/l 2 Voda /Biota*** Relevantne organske supstance (RBSPs)** µg/l 2 Voda Fitoplankton - 2 Voda Fitobentos - 1-2 Prema tipu **** Makrofite - 1 Bentički beskičmenjaci - 2 Riba - 1 Hidromorfološki elementi kvaliteta kontinuitet hidrologija morfologija 1/6 god. Kontinuirano 1/6 god. Napomena: *Prema Pravilniku o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda **Treba da se razvije *** u bioti BDE, heksahlorbenzol, heksahlorbutadien, Hg, dikofol, PFOS, dioksini i dioksinu slična jedinjenja, HBCDD, Heptahlor i Heptahlor-epoksid, fluoranten i PAH. **** Jednom godišnje u odabranim tipovima i u svim akumulacijama, dva puta godišnje u odabranim tipovima. c) Metodologije za biološke i hidromorfološke elemente ekološkog stanja u skladu sa Prilogom 13 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. d) Mjesta uzorkovanja i njihovo određivanje po koordinatama u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri prikazana u tabelama: 1.8., 1.9. i 1.10. Predložene lokacije visokog prioriteta za nadzorni monitoring Tabela: 1.8. Br. stanice Br. stanice Tip vodnog tijela Stanica geog. širina Stanica geog. dužina Vodno tijelo Jadranski sliv (JS) 1 Bojana, Fraskanjel postojeća lokacija Rijeka 41,968857 N 19,984464 E Bojana 1 2 Bojana, Rec nova lokacija Rijeka 41,916108 N 19,351406 E Bojana 1 3 Morača, Podgorica ispod Sport. centra nova lokacija Rijeka 42,436815 N 19,255609 E Morača 5 4 Morača, ispod ušća Cijevne nova lokacija Rijeka 42,346834 N 19,209109 E Moraca 5 5 Morača – iznad ušća račva kod mosta nova lokacija Rijeka 42,292115 N 19,153227 E Morača 5 6 Cijevna, Dinoša, ispod mosta plaža nova lokacija Rijeka 42,405344 N 19,328162 E Cijevna 2 7 Zeta,Vranjske njive, postojeća lokacija Rijeka 42,468271 N 19,257842 E Zeta 5 8 Gračanica, donji tok, ispod glavnog skladišta boksita nova lokacija Rijeka 42,749598 N 18,973571 E Gračanica 2 Dunavski sliv (DS) 9 Lim, Bijelo Polje, ispod grada, ispod industrijske zone nova lokacija Rijeka 43,069979 N 19,783008 E Lim 4 Podzemno vodno tijelo 10 Lim, Dobrakovo, kod HS postojeća lokacija Rijeka 43,134953 N 19,464518 E Lim 4 11 Ljuboviđa-Lekovina (Pavino Polje), ispod naselja-kod mosta nova lokacija Rijeka 43,141302 N 19,626252 E Ljuboviđa 3 12 Lješnica, iznad ušća u Lim nova lokacija Rijeka 42,931732 N 19,855931 E Lješnica 3 13 Ibar, Bać postojeća lokacija Rijeka 42,893893 N 20,308068 E Ibar 2 14 Ćehotina, Pljevalja, Ispod PPOV, nova lokacija Rijeka 43,363442 N 19,298902 E Ćehotina 4 15 Ćehotina, Gradac postojeća lokacija Rijeka 43,395066 N 19,150097 E Ćehotina 4 (JS) 1 Skadarsk o jezero Vučko blato Sjever, sredina, kod Kamenika, postojeća lokacija Jezero 42,289133 N 19,105562 E Vučko blato Sjever VT 1 (JS) 2 Skadarsk o jezero Jugozapad, Moračnik postojeća lokacija Jezero 42,140745 N 19,251196 E Jugozapad VT 3 (JS) 3 Skadarsk o jezero Pelagična zona, Sredina jezera postojeća lokacija Jezero 42,188884 N 19,287598 E Pelagična zona VT 4 (JS) 4 Skadarsk o jezero Sjeveroistok , Podhum, postojeća lokacija Jezero 42,247949 N 19,345529 E Sjeveroistok VT 2 (DS) Crno jezero Jezero 43,146730 N 19,096012 E Crno 5 postojeća lokacija (JS) 6 Šasko jezero, kod restorana nova lokacija Jezero 41,976708 N 19,338696 E Šasko jezero (JS) 1 Slano jezero. blizu izlaza u kanal nova lokacija JMVT/VVT 42,751145 N 18,882644 E Slano (JS) 2 Krupačko blizu izlaza u kanal nova lokacija JMVT/VVT 42,786737 N 18,893085 E Krupačko (JS) 3 Akumulacija Liverovići, kod brane,desna strana nova lokacija JMVT/VVT 42,751323 N 19,052465 E Gračanica 3 (JS) 4 Bilećko jezero Ispod sela Petrovića nova lokacija JMVT/VVT 42,777065 N 18,470771 E Bilećko (DS) 5 Akumulacija Otilovići nova lokacija JMVT/VVT 43,303675 N 19,400028 E Otilovići 1 Kotorski zaliv kod IBM Postojeća lokacija MVT 42,436361 N 18,763972 E Kotorski 2 Risanski zaliv kod hotela Teute, uliv Risanske rijeke nova lokacija MVT 42,515145 N 18,692777 E Risanski 3 Tivatski zaliv Opatovo nova lokacija MVT 42,459681 N 18,681644 E Tivatski 4 Hercegnovski zaliv Kod uliva rijeke Sutorine Blatna plaža nova lokacija MVT 42,4421 N 18,504875 E Hercegnovski 5 Bojana Desni rukavac, desna obala nova lokacija MVT 41,867991 N 19,334299 E Bojana 1 Mirišta Postojeća lokacija OVT 42,394889 N 18,57919 E MNE OVT 1 2 Zaliv Trašte Plaža Oblatno nova lokacija OVT 42,381948 N 18,652448 E MNE OVT 2 Zaliv Trašte 3 Budvanski zaliv Slovenska plaža, kod hotela Park nova lokacija OVT 42,284944 N 18,851472 E MNE OVT 3 Budvanski zaliv 4 Drobni pijesak između Svetog Stefana-Petrovca nova lokacija OVT 42,234389 N 18,902333 E MNE OVT 4 5 Bar, Dobra voda, sredina plaže nova lokacija OVT 42,034400 N 19,142414 E MNE OVT 5 Predložene lokacije srednjeg prioriteta za nadzorni monitoring Tabela 1.9. Br. stanice Naziv stanice Tip vodnog tijela Stanica geografska širina Stanica geografska dužina Vodno tijelo Jadranski sliv 1 Morača Zlatica Rijeka 42,282659 N 19,175543 E Morača 5 2 Zeta Duklov most Rijeka 42,483918 N 18,553206 E Zeta 2 3 Zeta Danilovgrad Rijeka 42,333470 N 19,55807 E Zeta 4 Podzemno VT 4 Rijeka Crnojevića Rijeka 42,212367 N 19,04472 E 5 Gračanica Morakovo Rijeka 42,421305 N 9,111560 E Gračanica 1 6 Orahovštica Rijeka 42,154598 N 19,01662 E Orahovštica 1 7 Crmnica Virpazar Rijeka 42,143295 N 19,53342 E Crmnica 1 8 Crmnica gornji tok Rijeka 42,12296 N 19,42852 E Crmnica 2 9 Mala Rijeka Bioče Rijeka 42,31829 N 19,211645 E Mala Rijeka 1 10 Cijevna Rijeka 42,254486 N 19,29811 E Cijevna 1 Dunavski sliv 1 Bistrica Bjelopoljska Gubavač Rijeka 43,64095 N 19,47351 E Bistrica 3 2 Bistrica srednji tok Rijeka 42,503646 N 19,482051 E Bistrica 2 3 Ibar Rozaje Rijeka 42,493466 N 20,83948 E Ibar 2 4 Tara Trebaljevo Rijeka 42,521487 N 19,314309 E Tara 2 5 Tara Mojkovac nizvodno Rijeka 42,574564 N 19,341032 E Tara 3 6 Ljuboviđa Rijeka 43,65336 N 19,373730 E Ljubovidja 3 7 Ćehotina Vrulja Rijeka 43,134277 N 19,2731.78 E Ćehotina 2 8 Ćehotina Rabitlje Rijeka 43,182313 N 19,234542 E Ćehotina 4 9 Zlorečica Andrijevica Rijeka 42,434438 N 19,474229 E Zlorečica 3 10 Lješnica Petnjica Rijeka 42,542888 N 19,562253 E Lješnica 2 11 Ljuča donji tok Rijeka 42,343137 N 19,532635 E Ljuca 1 12 Lim Vinicka Rijeka 42,475869 N 19,504098 E Lim 3 Podzemno VT 13 Voloder donji tok Rijeka 43,231199 N 19,103624 E Voloder 1 Predložene lokacije niskog prioriteta za nadzorni monitoring Tabela 1.10. Br. stanice Naziv stanice Tip vodnog tijela Stanica geografska širina Stanica geografska dužina Vodno tijelo Jadranski sliv 1 Morača Pernica Rijeka 42,505558 N 19,195314 E Morača 2 2 Morača Manastir Rijeka 42,453721 N 19,232656 E Morača 3 3 Morača Ljevišta Rijeka 42,521992 N 19,18380 E Morača 2 4 Morača Dragovića polje Rijeka Morača 1 5 Mrtvica Međurečje Rijeka 42,43867 N 19,22393 E Morača 3 6 Mrtvica sredina Rijeka 42,34291 N 19,203006 E Mrtvica 3 7 Mrtvica Velje Duboko Rijeka 42,464243 N 19,171088 E Mrtvica 1 Dunavski sliv 1 Bistrica Pešča Rijeka 43, 41953 N 19,511910 E Bistrica 2 2 Bistrica Beranska Lubnice uzvodno Rijeka 42,512851 N 19,455827 E Bistrica 1 3 Vruja Grlja Vusanje Rijeka 42,331554 N 19,50757 E 4 Tara Crne Pode Rijeka 43, 2857 N 19,233994 E Tara 3 5 Tara Premćani Rijeka 43,73530 N 19,193850 E Tara 3 6 Tara ušće Rijeka 43,19554 N 18,573575 E Tara 4 Podzemno VT 7 Bukovica Timar Rijeka 42,583134 N 19,111801 E 8 Bijela Gornja Bijela Rijeka 42,562435 N 19,55852 E 9 Ćehotina Rijeka 43,94542 N 19,33014 E Ćehotina 1 10 Ljuboviđa Kovren Rijeka 43,103903 N 19,352010 E Ljubovidja 1 11 Zlorečica Jošanica nizvodno Rijeka 42,412148 N 19,433690 E Zlorečica 2 12 Zlorečica Kuti Rijeka 42,37915 N 19,465776 E Zlorečica 1 13 Veruša Rijeka 42,395125 N 19,304791 E Tara 1 14 Vrbnica nizvodno Rijeka 43,94477 N 18,454236 E Vrbnica 1 15 Akumulacija Piva Bukovica Komarnica ZPVT/VVT 42,591012 N 19, 0284 E Piva 2 Podzemno VT 16 Plavsko jezero Jezero Treba da se utvrdi Treba da se utvrdi Plav e) način uzorkovanja u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. f) učestalost uzorkovanja i opseg analize parametara hemijskog statusa i pojedinih elemenata kvaliteta ekološkog statusa prikazan u tabeli 1.11. Tabela 1.11. Učestalost monitoringa elemenata kvaliteta za površinska vodna tijela (najveći dozvoljeni vremenski interval) Elementi kvaliteta Površinska vodna tijela Rijeke Jezera Prelazne vode Priobalne vode Biološki elementi kvaliteta Fitoplankton 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Makrofita i fitobentos 3 godine 3 godine 3 godine 3 godine Makrozobentos 3 godine 3 godine 3 godine 3 godine Ribe 3 godine 3 godine 3 godine n/a Hidromorfološki elementi Kontinuitet 6 godina Hidrologija kontinuirano 1 mjesec Morfologija 6 godina 6 godina 6 godina 6 godina Osnovni fizičko-hemijski elementi Temperatura 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Režim kiseonika 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Salinitet / sadržaj iona 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Hranljive supstance 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca pH.m-alkalitet 3 mjeseca 3 mjeseca Specifične zagađujuće 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Prioritetne supstance 1 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 Monitoring prioritetnih supstanci u površinskim vodama radiće se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. g) Hidromorfološki monitoring  izbor mjesta monitoringa i njihovo prostorno određivanje u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri.  godišnji plan učestalosti monitoringa u skladu sa tabelom 1.11. ovog programa o određivanju statusa površinskih voda i opseg mjerenja hidromorfoloških parametara (planirano je 30% hidromorfološkog monitoringa za površinska vodna tijela) i  identifikacija metoda i protokola za monitoring i obradu osmotrenih podataka za hidromorfološke parametre * Popis mreže mjesta monitoringa mapa sa mrežom mjesta samo za rijeke jer nije bilo obuke za more, tranzitne vode i jezera Metode i protokoli EN 14614 Kvalitet vode – Vodič za procjenu hidromorfoloških karakteristika rijeka, 2004. EN 15843:2010 Kvalitet vode – Vodič o određivanju stepena modifikacije riječne hidromorfologije CEN/TC 230/WG 25/N159 Kvalitet vode – Vodič za procjenu hidromofloških karakteristika rijeka, 2018, NACRT Uporedna praksa Hrvatska, Srbija i Češka EN 16039 Kvalitet vode - Vodič za procjenu hidromorfoloških karakteristika jezera 2. PROGRAM MONITORINGA PODZEMNIH VODA  Nadzorni monitoring Nadzorni monitoring se sprovodi radi dopunjavanja i vrednovanja postupka analize uticaja i pribavljanja informacija za analizu dugoročnih trendova koji predstavljaju rezultat, kako promjena prirodnih uslova tako i ljudskih aktivnosti.  Operativni monitoring Operativni monitoring se sprovodi u periodima između realizacije programa nadzornog monitoringa radi utvrđivanja hemijskog statusa svih vodnih tijela podzemne vode ili grupa vodnih tijela za koje je ustanovljeno da su izložena riziku i radi utvrđivanja postojanja dugoročnog trenda povećanja koncentracije bilo koje zagađujuće supstance, koji potiče od ljudskih aktivnosti. Na teritoriji Crne Gore prepoznato je 30 podzemnih vodnih tijela (PVT) ili grupa podzemnih vodnih tijela (GPVT) kao što slijedi: 8 podzemnih vodnih tijela, i 22 grupe podzemnih vodnih tijela. U Jadranskom slivu prepoznato je 17 vodnih tijela - 4 podzemna vodna tijela i 13 grupa podzemnih vodnih tijela, dok Dunavskom slivu pripada 13 vodnih tijela, odnosno - 4 podzemna vodna tijela i 9 grupa podzemnih vodnih tijela (Slika 2.1) Više od polovine razgraničenih vodnih tijela su prekograničnog karaktera - 16 ukupno, od kojih 11 pripada Dunavskom slivu, 14 su kopnena vodna tijela, od kojih se većina nalaze u Jadranskom slivu (12). U tabeli 2.1. dat je naziv, oznaka, karakter, riječni sliv i površina razgraničenih vodnih tijela podzemnih voda i grupa vodnih tijela podzemnih voda. Ista tabela takođe sadrži podatak o vezi sa razgraničenim vodnim tijelima površinskih voda. Imena su izvedena u skladu sa postojećim glavnim geografskim / topografskim elementom (grad, planina, sliv, rijeka). Oznaka se sastoj i od nekoliko elemenata: Oznaka zamlje – ME Sliv – A- Adriatic (Jadranski) ili DB- Danube (Dunavski) Vodno tijelo – VTPV (Vodno tijelo podzemnih voda) ili GVTPV (grupa vodnih tijela podzemnih voda) Akvifer – K (kraški), I (intergranularni), C (kompleksni) Brojevi u nizu - 1, 2, 3 ... (počevši od područja Jadranske obale) Na primjer, ME A GVTPV K 1 je grupa vodnih tijela podzemnih voda - južni obod Skadarskog jezera (korišćena skraćenica SJ) a) spisak vodnih tijela podzemnih voda za koje se određuje hemijski i kvantitativni status Tabela: 2.1. Vodna tijela podzemnih voda i grupe vodnih tijela podzemnih voda Br. Oznaka Skraćen ica Karakter: N (unutrašnji) TBA (prekogranični) Naziv Riječni sliv Povezanost sa vodnim tijelima površinskih voda F (km 2 ) 1 ME A GVTPV K 1 SJ N Južni obod Skadarskog jezera Skadarsko jezero Skadarsko (WB3) 243.3 2 ME A GVTPV I 2 UP TBA Ulcinjsko polje Bojana Bojana 1; Bojana 2; TW5; CW5; Šasko 111.1 3 ME A GVTPV K 3 MP N Možura Paštrovići Jadranski sliv CW3; CW4; CW5 399.0 4 ME A GVTPV K 4 GL N Grbalj - Luštica Jadranski sliv TW3; TW4; CW1; CW2; CW4 225.9 5 ME A VTPV K 5 OM TBA Opačica - Morinj Jadranski sliv TW1; TW3; TW4; CW1 136.0 6 ME A VTPV K 6 OR TBA Orjen Jadranski sliv TW1 409.6 7 ME A VTPV K 7 LO N Lovćen (Njeguši) Jadranski sliv TW2; TW3 330.2 8 ME A GVTPV C 8 OC N Orahovštica – Rijeka Crnojevića Skadarsko jezero Skadarsko (WB 1; WB3); Orahovštica 1; Orahovštica 2; Crnojevica 1 241.3 9 ME A GVTPV K 9 KS N Karuč - Sinjac Skadarsko jezero Malo blato 277.2 10 ME A GVTPV I 10 ZR N Zetska ravnica Zeta Skadarsko; Morača 5; Zeta 5; Cijevna 1; Cijevna 2 248.5 11 ME A GVTPV C 11 PB N Prekornica Bjelopavlići Zeta Zeta 4; Zeta 5 418.0 12 ME A GVTPV K 12 GA N Garač Zeta Zeta 4; Zeta 5 338.4 13 ME A GVTPV K 13 VO N Vojnik Zeta Zeta 1 448.5 14 ME A GVTPV C 14 NP N Nikšićko polje Zeta Zeta 1; Zeta 2; Zeta 3; Zeta 4; Slano jezero; Krupačko jezero; Liverovići jezero; Gračanica 1; Gračanica 2; Gračanica 3; Gračanica 4 990.2 15 ME A GVTPV K 15 TR TBA Trebišnjica (Bilećko jezero) Trebišnjica Bilećko jezero; Zaslapnica 1 575.5 16 ME A GVTPV C 16 KU TBA Kuči Cijevna/ Skadarsko jezero Skadarsko; Cijevna 1; Cijevna 2; Mala Rijeka 1; Mala Rijeka 2; Mala Rijeka 3; Morača 4 430.8 17 ME A GVTPV K 17 MO N Morača Morača Morača 1; Morača 2; Morača 3; Morača 4; Mrtvica 1; Mrtvica 2; Mrtvica 3 355.2 18 ME DB VTPV K 18 BM TBA Brezna - Maglić Piva Piva 1; Piva 2; Piva 3; Piva 4; Komarnica 1; Vrbnica 1; Vrbnica 2; Pivsko jezero 702.9 19 ME DB VTPV K 19 PM N Pivska planina Piva Piva 1; Piva 2; Piva 3; Piva 4; Komarnica 1; Bukovica 1; Pivsko jezero 629.9 20 ME DB VTPV K 20 SI N Sinjajevina Tara Tara 3; Plašnica 1 406.0 21 ME DB GVTPV K 21 DU TBA Durmitor Tara Tara 4; Crno 429.1 22 ME DB VTPV K 22 KO TBA Kosanica Tara Tara 3; Tara 4; Štitarica 1; Draga 1 377.5 23 ME DB GVTPV C 23 MA TBA Maoče Ćehotina Ćehotina 1; Ćehotina 2; Ćehotina 3; Ćehotina 4; Voloder 1; Voloder 2; Vezisnica 1; Vezisnica 2; Sjevernica 1; Sjevernica 2; Otilovićko jezero 526.7 24 ME DB GVTPV I 24 PL TBA Basen Pljevlja Ćehotina Ćehotina 1; Ćehotina 2; Ćehotina 3; Ćehotina 4; Otilovićko jezero 554.0 25 ME DB GVTPV K 25 PR TBA Prokletije Lim Ljuča 1; Ljuča 2; Lim 1; Plavsko; Komaraca 1 69.1 26 ME DB GVTPV K 26 KM TBA Komovi Lim Drcka 1; Drcka 2; Tara 1; Tara 2; Ljuča 1; Ljuča 2; Plavsko; Lim 1; Lim 2; Lim 3 127.7 27 ME DB GVTPV C 27 BB TBA Beranska Bistrica Ljuboviđa Lim Lim 1; Lim 2; Lim 3; Lim 4; Zlorečica 1; Zlorečica 2; Bistrica(BA) 1; Bistrica(BA) 2; Ljubovidja 1; Ljubovidja 2; Ljubovidja 3 327.7 28 ME DB GVTPV K 28 LJ TBA Lješnica Lim Lim 4; Lješnica 1; Lješnica 2; Lješnica 3 239.9 29 ME DB GVTPV K 29 PE TBA Pešter Lim Bistrica(BP) 1; Bistrica(BP) 2; Bistrica(BP) 3 117.0 30 ME DB GVTPV K 30 GI TBA Gornji Ibar Ibar Ibar 1; Ibar 2 253.0 Slika 2.1. Vodna tijela podzemnih voda ili grupe vodnih tijela podzemnih voda u Jadranskom i Dunavskom slivu Sa očekivanih 51 lokacija za monitoring podzemnih vodnih tijela, opšta gustina mjesta za osmatranje na teritoriji Crne Gore iznosiće 1 objekat na 282 km2. U zavisnosti od dobijenih rezultata kvantiteta i kvaliteta vode utvrdiće se koje od lokacija treba da se uvrste u nadzorni, a koje u operativni monitoring. Predložene lokacije su prikazane u tabelama: 2.2., 2.3. i 2.4. b) Mjesta mjerenja za monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa Tabela 2.2. Predložena lista lokacija za osmatranje (nove bušotine) Br. Lokacija Oblast Planirana dubina Vrsta akvifera Naziv podzemnog vodnog tijela ili grupe podzemnih vodnih tijela Jadranski sliv 1 Sv. Đorđe Ulcinj 20 Intergranularni Ulcinjska dolina 2 Popovići Bar 40 Intergranularni Možura-Paštrovići 3 Lugovi Budva 30 Intergranularni Grbalj-Luštica 4 Jaz Mrčevo polje 30 Intergranularni Grbalj-Luštica 5 Risanska pećina (blizu škole) Risan 30 Intergranularni Kraški Orjen 6 Trgaj Cijevna kanjon 40 Intergranularni Kraški Kuči 7 Ušće rijeke Cijevne Cijevna 40 Intergranularni Zetska dolina 8 Radovče Prekornica 20 Intergranularni Kraški Prekornica-Bjelopavlići 9 Vučiji Studenac Bandići 100 Kraški Garač 10 Čevo Čevo 140 Kraški Garač 11 Riječani Banjani 170 Kraški Trebišnjica 12 Goljemadi Lješanska nahija 100 Kraški Karuč-Sinjac 13 Plantaže Podgorica 40 Intergranularni Zetska ravnica Dunavski sliv 1 Šavnik (ispod crkve) Šavnik 25 Intergranularni Pivska planina 2 Šavnik (ispod škole) Šavnik 25 Intergranularni Brezna-Maglić 3 Mojkovac Mojkovac 20 Intergranularni Sinjajevina 4 Ravnjak Mojkovac 60 Karst Sinjajevina 5 Bijelo Polje Bijelo Polje 30 Intergranularni Beranska Bistrica 6 Pljevlja (blizu rijeke Ćehotine) Pljevlja 25 Intergranularni Pljevlja basen 7 Zaljutnica (2x) Golija 81+67 Karst Brezna-Maglić Tabela 2.3. Predložena lista lokacija za osmatranje (izdani i postojeće bušotine) Br . Naziv mjesta za osmatranje Tip mjesta za osmatranje Sliv Oblast Tip akvifera Uslovi za mjerenja Presuši tokom ljeta Izmjena prirodnih uslova 1. Reževića rijeka Izdan Jadranski sliv Reževići Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 2 . Kajnak Izdan Jadranski sliv Bar Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 3. Gač Izdan Jadranski sliv Ulcinj Kraški Nepovoljan (ispuštanje, zahvatanje i nivo treba da se mjeri) Ne Zahvatanje 4 . Velje Oko Izdan Jadranski sliv Crmnica Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) No Zahvatanje 5. Podgorska vrela Izdan Jadranski sliv Crmnica Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 6. Ribnička vrela Izdan Jadranski sliv Podgorica Kraški Povoljno Da Ne 7. Bolje Sestre Izdan Jadranski sliv Malo Blato Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 8. Mareza Izdan Jadranski sliv Podgorica Kraški Prosječno Ne Zahvatanje (potrebna mjerenja zahvatanja) 9. Vidrovan Izdan Jadranski sliv Nikšić Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 10. Budvansko Polje(bunar u blizini glavne autobuske stanice) Bušotina Jadranski sliv Budva Intergra nularni Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 11. Zahvatni bunar na Buljarici Bušotina Jadranski sliv Buljarica Kraški Povoljno (postojeće bušotine) Ne Zahvatanje 12. Zahvatni bunar u Lisna Bori Bušotina Jadranski sliv Ulcinj Intergra nularni Povoljno (postojeće bušotine) Ne Zahvatanje 13. Sjenokos Bušotina Jadranski sliv Crmnica Intergra nularni Povoljno (postojeće bušotine) Ne Zahvatanje 14. Orahovsko polje Bušotina Jadranski sliv Crmnica Intergra nularni Povoljno (postojeće bušotine) Ne Zahvatanje 15. Bušotina u blizini Kaluđerovo Oko Bušotina Jadranski sliv Malo Blato Kraški Povoljno (postojeće bušotine) Ne Ne 16. Bušotina u blizini Bolje Sestre Bušotina Jadranski sliv Malo Blato Kraški Povoljno (postojeće bušotine) Ne Ne 17. Gojakovića vrela Izdan Dunavski sliv Mojkovac Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 18. Šavnička glava Izdan Dunavski sliv Šavnik Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 19. Alipasini izvori Izdan Dunavski sliv Gusinje Kraški Nepovoljno (široka zona proticanja) Ne Ne 20. Vrelo Bistrice Izdan Dunavski sliv Bijelo Polje Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 21. Vrelo Ibra Izdan Dunavski sliv Rožaje Kraški Prosječno Ne Zahvatanje 22. Manastirsko Vrelo Izdan Dunavski sliv Berane Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 23. Vrelo Breznice Izdan Dunavski sliv Pljevlja Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 24. Zmajevac Izdan Dunavski sliv Pljevlja Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 25. Bušotine Mateševo Bušotina Dunavski sliv Kolašin Intergra nularni Povoljno (postojeće bušotine) Ne Zahvatanje 26. Zagorič Bušotina Jadranski sliv Podgorica Intergra nularni dobri Ne 27. Bioče Bušotina Jadranski sliv Podgorica Intergra nularni dobri Ne 28. Vuksan Lekići Bušotina Jadranski sliv Podgorica Intergra nularni dobri Ne 29. Ćemovsko polje Bušotina Jadranski sliv Podgorica Intergra nularni dobri Ne 30. Gostilj* Bunar Jadranski sliv Podgorica - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 31. Vranj* Bunar Jadranski sliv Tuzi - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 32. Drešaj* Bunar Jadranski sliv Tuzi - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje *Ranjiva područja Tabela 2.4. MONITORING ( nadzorni) PODZEMNIH VODA Primorje Nova bušotina Izdani Postojeća bušotina 1. Ulcinj 3 1 Sv Đorđe 1 Gač 1 Lisna Bori 2. Bar 2 1 Popovići 1 Kajnak 3. Petrovac 2 - 1 Reževića r. 1 Buljarica 4. Budva 3 2 Lugovi, Jaz - 1 Budv. polje 5. Risan 1 1 Risanska pećina 11 5 3 3 Srednja regija 6. Crmnica 4 - 2 Velje oko, Podg. Vrela 2 Sjenokos, Orah. polje 7. Malo Blato 3 - 1 Bolje Sestre 2 blizu Kaluđ. Oka, blizu Bolje sestre 8. Karuč basen 1 1 Goljemadi 9. Podgorica 4 1 Plantaže 2 Ribnička vrela, Mareza 1 Gostilj* 10. Cijevna 2 2 Trgaj, Ušće Cijevne - 11. Prekornica 1 1 Radovče 12. Bandići 1 1 Vučji Studenac - 13. Banjani 1 1 Riječani - 14. Nikšić 1 - 1 Vidrovan 15. Tuzi 2 2 Vranj *, Drešaj* 20 7 6 7 Sjeverna regija 16. Šavnik 3 2 Ispod crkve, ispod škole, 1 Šavnička glava 17. Golija 1 1 Zaljutnica - 18. Mojkovac 2 1 Mojkovac 1 Gojakovića Vrela 19. Kolašin 2 1 Ravnjak - 1 Mateševo 20. Berane 1 1 Manast. vrelo 21. Gusinje 1 1 Alipasini izvori 22. Bijelo Polje 2 1 Bijelo Polje 1 Vrelo Bistrice 23. Rožaje 1 - 1 Vrelo Ibra 24. Pljevlja 3 1 blizu Ćehotine, 2 Vrelo Breznice, Zmajevac 25 Podgorica 4 4 Zagorič, Bioče Vuksan Lekići i Ćemovsko polje 20 7 8 5 Ukupno: 51 c) Parametri i učestalost monitoringa Nadzorni monitoring treba da se sprovodi u najmanjoj mjeri dva puta godišnje (u proljeće i na jesen, odnosno tokom visokog i niskog vodostaja). U skladu sa ODV i Vodičem za podzemne vode iz Zajedničke strategije implementacije, minimalna učestalost monitoringa koja je data u Tabeli 2.5. treba da se koristi kao opšta smjernica. Tabela 2.5. Predložena minimalna učestalost sprovođenja NADZORNOG monitoringa Tip akvifera Ograničen Neograničen Intergranularni Pukotinski Kraški ** Značajni duboki tokovi su zajednički Plitki tok (Potpovršinski tok) Početna frekvencija*-osnovni i dodatni parametri Dva puta godišnje Kvartalno Kvartalno Kvartalno Kvartalno Dugoročna frekvencija – osnovni parametri Generalno visoka prenosivost Na dvije godine Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Generalno niska prenosivost Na šest godina Godišnje Godišnje Godišnje Dva puta godišnje Dodatni parametri (validacija u toku) Na šest godina Na šest godina Na šest godina Na šest godina * Period početne frekvencije definisan je kao minimum dva puta godišnje ** Kontinuirana mjerenja temperature i provodljivosti na odabranim reprezentativnim lokacijama Kada je riječ o Crnoj Gori, monitoring vodnih tijela podzemnih voda i grupe vodnih tijela podzemnih voda koje su dio kraških i prekograničnih akvifera trebalo bi da se češće sprovodi. Pored toga, lokacije za monitoring na kojima je zabilježena značajna varijacija hemijskih komponenti tokom cijele godine bi takođe trebalo češće da se ispituju. Operativni monitoring U skladu sa ODV i Vodičem za podzemne vode iz Zajedničke strategije implementacije operativni monitoring se sprovodi najmanje jednom godišnje i u periodima između programa nadzornog monitoringa (prikazan u tabeli 2.6.). Tabela 2.6. Predložena minimalna učestalost sprovođenja operativnog monitoringa Tip akvifera Ograničen Neograničen Intergranularni Pukotinski Kraški Značajni dubinski tok (izdani) Plitki tok (potpovršin-ski tok) Podzemne vode veće ugroženosti Kontinuirani pritisci Dva puta godišnje Dva puta godišnje Kvartalno Kvartalno Sezonski /intermitentni pritisci Godišnje Po potrebi Po potrebi Po potrebi Podzemne vode manje ugroženosti Kontinuirani pritisci Godišnje Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Kvartalno Sezonski /intermitentni pritisci Godišnje Godišnje Po potrebi Po potrebi Po potrebi Procjene trenda Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Izbor parametara za nadzorni i operativni moniotoring za podzemne vode:  Temperatura (T)  Sadržaj kiseonika (DO)  pH vrijednost (pH)  Elektroprovodljivost (EC)  Nitrati (NO3)  Amonijak (NH3)  Nitriti (NO2)  Fosfati (PO4) Mjerenja T, DO, EC i pH treba preduzeti direktno na terenu. Na vodnim tijelima podzemnih voda za koje je utvrđen značajan rizik da neće postići dobar status, treba, takođe, pratiti one parametre koji ukazuju na uticaj tih pritisaka. Na prekograničnim vodnim tijelima podzemnih voda treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu svih upotreba vode putem korišćenja podzemne vode. Listu odabranih parametara za monitoring kvaliteta vode (hemijski parametri) potrebno je razraditi nakon sprovođenja procjene rizika i pregleda podataka o kvalitetu vode u "istražnoj" fazi. Prema tome, lista parametara koje treba pratiti za operativn i monitoring će u principu obuhvatiti parametre potrebne za nadzorni monitoring, ali ista će biti proširena po potrebi kako bi se uvrstili dodatni parametri koji ukazuju na identifikovane rizike. 1) definisanje metode uzorkovanja i analitičkih metoda parametara hemijskog statusa u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda (član 27); 2) izbor i opis parametara monitoringa kvantitativnog statusa u skladu sa članom 31 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda; 3) godišnji plan učestalosti mjerenja parametara kvantitativnog statusa u skladu sa članom 32 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda; 4) definisanje metoda i načina mjerenja kvantitativnog statusa u skladu sa članom 33 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda; 5) obradu i arhiviranje podataka. 3. Ovaj program objaviće se u „Službenom listu Crne Gore“. Broj: 04-6808 Podgorica, 23. decembra 2021. godine Vlada Crne Gore Predsjednik, prof. dr Zdravko Krivokapić, s.r.