Water areas management Plan for 2016 to 2021

NARODNE NOVINE S A D R Ž A J S L U Ž B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E STRANICA GODIŠTE CLXXVIII, ISSN 0027-7932BROJ 66, ZAGREB, 19. SRPNJA 2016. 1623 Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područ jima 2016. – 2021. .............................................................. 1 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 1623 Na temelju članka 36. stavka 1. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) i članka 31. stav ka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11 i 119/14), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 6. srpnja 2016. godine donijela ODLUKU O DONOŠENJU PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016. – 2021. I. Donosi se Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Plan iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke. Plan iz stavka 1. ove točke sadržava i: – Registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području na koje se odnosi plan sa sažetkom njihovih sa držaja i – Izvješće o informiranju i konzultiranju javnosti koji se ne objavljuju u »Narodnim novinama« već se objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vodno gospodar stvo i Hrvatskih voda. II. Zadužuje se ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo da o donošenju ove Odluke upozna sva relevantna tijela koja sudjeluju u provedbi Plana iz točke I. ove Odluke. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/16-04/160 Urbroj: 50301-05/25-16-4 Zagreb, 6. srpnja 2016. Predsjednik Tihomir Orešković, v. r. PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016. – 2021. UVOD Plan upravljanja vodnim područjima (2016. – 2021.) izrađen je na te melju Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) kojima su propisani: Planski dokumenti upravljanja vo dama (članak 34.), Plan upravljanja vodnim područjima (članak 36.) i Plan upravljanja rizicima od poplava (članak 112.). Dokument je novela prvog Plana upravljanja vodnim područjima (»Narodne novine«, broj 82/13) koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 26. lipnja 2013. godine za plansko razdoblje od 2013. do 2015. godine. Struktura dokumenta usklađena je s odredbom iz članka 112. Zakona o vodama kojom je propisano da je nakon 2015. godine sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima i Plan upravljanja rizicima od poplava. S time u svezi Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. se sastoji od dvije komponente upravljanja vodnim područjima: STRANICA 2 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Međukoraci u pripremi komponente II. Nacrta plana upravljanja vod nim područjima bili su izrada dokumenta »Prethodna procjena rizika od poplava« prema odredbama članka 110. Zakona o vodama i njegova objava na mrežnoj stranici Hrvatskih voda u siječnju 2013. godine te izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava za po dručja s prethodno procijenjenim značajnim rizicima od poplava prema odredbama članka 111. Zakona o vodama i njihova objava na mrežnoj stranici Hrvatskih voda u prosincu 2014. godine. Programi tehničkih (institucionalni ustroj, uslužna područja, građevin ske mjere i drugo) mjera Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. utvrđeni su Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina (»Narodne novine«, broj 117/15) i Višegodišnjim pro gramom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (»Narodne novine«, broj 117/15), izrađenim i donesenim na temelju odredbi članaka 35. 36. i 37. Zakona o vodama. Višegodiš nje programe gradnje izradile su Hrvatske vode, a donijela ih je Vlada Republike Hrvatske nakon provedenih strateških procjena utjecaja na okoliš. Višegodišnji programi gradnje kroz investicijske mjere objedi njuju obveze iz brojnih direktiva Europske unije, naročito Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5. 12. 1998.), u daljnjem tekstu: Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, i Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), u daljnjem tekstu: Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Programima su utvrđeni pojedinačni projekti, način i razdoblje njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava, red prvenstva u provedbi te praćenje provedbe. Daljnja stu dijska i projektna razrada vodnih sustava i građevina te priprema odgo varajuće dokumentacije za negrađevinske mjere nužan su preduvjet za prijavu takvih projekata za sufinanciranje od strane europskih fondova. U postupku donošenja Plana sukladno zahtjevima Okvirne direktive o vodama, provedeno je uključivanje i informiranje javnosti i to na teme lju odredbi članka 39. stavka 4. Zakona o vodama te odredbi članaka 8. i 9. Pravilnika o načinu konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima (»Narodne novine«, broj 48/14) u trajanju od 6 mjeseci (27. travnja 2015. do 30. listopada 2015.). Nacrt dokumenta objavljen je na mrež nim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda zajedno s Obrascima za dostavu primjedbi. Također je provedena i strateška procjena utjecaja Plana na okoliš što uključuje i informiranje i konzultiranje javnosti sukladno propisima zaštite okoliša. Ministarstvo poljoprivrede, kao nadležno tijelo, provelo je postupak strateške procjene utjecaja Plana upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. na okoliš sukladno članku 63. stavku 1. pod stavku 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13 i 78/15). Postupak strateške procjene proveden je na temelju rezultata utvrđenih Strateškom studijom, kojom su određeni, opisani i procijenjeni vjero jatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Plana, uključujući varijantna rješenja koja uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat ovoga Plana. Postupak strateške procjene je započeo 15. siječnja 2016. donošenjem Odluke o provedbi postupka strateške procjene utjecaja Plana upravlja nja vodnim područjem za razdoblje 2016. – 2021. na okoliš. Nakon ocjene Povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja Plana na oko liš, da je Strateška studija cjelovita i stručno utemeljena, Nacrt plana i Strateške studije upućeni su na javnu raspravu što je uključilo javni uvid u trajanju od 30 dana (21. siječnja 2016. – 19. veljače 2016.) i javno izlaganje koje je održano 10. veljače 2016. u Zagrebu. Istodobno sa stavljanjem Strateške studije i Nacrta prijedloga plana na javnu ra spravu nadležno ministarstvo je navedenu dokumentaciju dostavilo na – Komponenta I.: Upravljanje stanjem voda, sadržajno usklađena s odredbama članka 36. Zakona o vodama, odnosno odredbama član ka 13. i dodatka VII. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajed nice u području vodne politike (SL L 327, 22. 12. 2000.), u daljnjem tekstu: Okvirna direktiva o vodama (Poglavlje C.) – Komponenta II.: Upravljanje rizicima od poplava, sadržajno usklađena s odredbama članka 112. Zakona o vodama, odnosno odredbama članka 7. i Dodatka Direktive 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (Tekst značajan za EGP) (SL L 288, 6. 11. 2007.), u daljnjem tekstu: Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od po plava (Poglavlje D.). Komponenta I. sadrži novelirani pregled stanja voda, pregled sustava praćenja stanja voda te program mjera za upravljanje kakvoćom voda na vodnim područjima u planskom razdoblju 2016. – 2021. godina, koje su usmjerene na dostizanje ciljeva zaštite voda kako je to propisano člankom 40. Zakona o vodama. Komponenta II. sadrži zaključke Prethodne procjene rizika od poplava, prikaz karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava, ciljeve za upravljanje rizicima od poplava te program mjera za ostvarenje tih ci ljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognoziranje poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje, s ciljem smanjenja mogućih štetnih posljedica poplava na ljudsko zdravlje i sigurnost, na vrijedna dobra i imovinu te na vodni i kopneni okoliš. Nacrt plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. su izradile Hrvatske vode polazeći od prvog Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), strateških odrednica iz Strategije upravljanja vodama (»Narodne novine«, broj 91/08) te zaključaka s bilateralnog sastanka delegacija Republike Hrvatske i Europske komisije održanog 3. srpnja 2014. godine u Bruxellesu, na kojem je delegacija Europske komisije predstavila delegaciji Republike Hrvatske svoju procjenu Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina). Dio potrebnih podloga napravile su ili novelirale znanstvene institucije koje su bile uključene u pripremu Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina): Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Za grebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Agro nomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski geološki institut iz Zagreba, Hrvatski hidrografski institut iz Splita, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja te njihovi suradnici. Imajući u vidu da se Plan upravljanja vodnim područjima najprije tre ba donijeti od strane Vlade Republike Hrvatske i da se podaci i infor macije iz tog dokumenta zatim trebaju dostaviti u Informacijski sustav voda Europske komisije, Hrvatske vode su prema odredbi članka 39. Zakona o vodama na svojoj mrežnoj stranici objavile Plan izrade Plana upravljanja vodnim područjima i Plana upravljanja poplavnim rizicima za razdoblje 2016. – 2021. godina u siječnju 2013. godine, odnosno 3 godine prije početka razdoblja na koje se taj dokument odnosi. Uočljivo je da je Plan izrade ovoga Plana izrađen i objavljen ranije nego što je u lipnju 2013. godine donesen prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), odnosno ranije nego što je Europska komisija napravila njegovu procjenu u srpnju 2014. godine, što je utjecalo na određena odstupanja od predviđene dinamike iz objektivnih razloga. U konačnici su sva vremenska odstupanja dostignuta. Međukorak u pripremi komponente I. Nacrta plana upravljanja vodnim područjima bila je izrada dokumenta »Pregled značajnih vodnogospo darskih pitanja« prema odredbi članka 39. Zakona o vodama i njegova objava na mrežnoj stranici Hrvatskih voda u veljači 2015. godine. U tom je dokumentu dan pregled značajnih vodnogospodarskih pitanja u Republici Hrvatskoj, na temelju kojih se pristupilo definiranju ciljeva te planiranju monitoringa i programa mjera za upravljanje kakvoćom voda u razdoblju od 2016. do 2021. godine. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 3 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE zasnovane su na podacima i informacijama zaključno s 2012. kao re ferentnom godinom, osim u dijelovima dokumenta gdje je posebno navedena druga referentna godina. Time su omogućene usporedbe dobivenih rezultata s rezultatima iz drugih država članica Europske unije. Kartografski prikazi i opisi granice u ovom dokumentu, služe isklju čivo za potrebe ovoga dokumenta i nisu povezani uz konačno odre đivanje ili označavanje međunarodnih granica Republike Hrvatske. A. OKVIR ZA UPRAVLJANJE VODAMA 1. Teritorijalni okvir Teritorij Republike Hrvatske hidrografski pripada slivu Jadranskog mora i slivu Crnog mora i prema članku 31. Zakona o vodama podijeljen je na dva vodna područja: – vodno područje rijeke Dunav (VPD) i – jadransko vodno područje (JVP). Granica između vodnih područja na teritoriju Republike Hrvatske prati prirodnu hidrografsko-hidrogeološku vododijelnicu (odnosno razvod nicu) između jadranskog i crnomorskog sliva, koja je vezana uz pojavu vodonepropusnih klastita i slabo vodopropusnih dolomita u planinskom području Gorskog kotara i Like1. Ostale granice vodnih područja defi nirane su državnom granicom na kopnu, odnosno crtom razgraničenja priobalnog i otvorenog mora2 na moru. Površina vodnog područja rijeke Dunav iznosi 35.117 km2, što pred stavlja 62% hrvatskog kopnenog teritorija. Okosnice otjecanja s vodnog područja su rijeke Sava i Drava, čija vododijelnica je reljefno određena i prolazi gorskim nizom Ivanščica – Kalnik – Bilogora – Papuk. Područje podsliva Save (PS Sava) zauzima 25.764 km2 ili 73% površine vodnoga područja, a područje podsliva Drave i Dunava (PS Drava) 9.353 km2 ili 27% površine vodnog područja. Vodno područje rijeke Dunav u Repu blici Hrvatskoj je dio šireg međunarodnog vodnog područja Dunava. Veliki broj voda vodnoga područja su granične ili prekogranične vode i imaju međudržavni značaj. Jadransko vodno područje se sastoji od više slivova ili dijelova slivova jadranskih rijeka s pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama. Površina jadranskog vodnog područja iznosi 35.303 km2, što je oko 40% ukupnog teritorija Republike Hrvatske. Na kopno otpada 18 183 km2, na otoke 3.262 km2, a na prijelazne i priobalne vode mora 13.858 km2. Izvan granica vodnog područja je 17.722 km2 državnoga teritorija i to 17.718 km2 teritorijalnoga mora i oko 4 km2 nenaselje nih pučinskih otočića i hridi. Jadransko vodno područje u Republici Hrvatskoj pripada širem međunarodnom slivu Jadranskoga mora. Dio voda jadranskog vodnog područja su pogranične ili prekogranične vode međudržavnoga značaja. mišljenje tijelima sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (»Narodne novine«, broj 64/08). Tijekom 2015. godine dokument je predstavljen na sastancima bilate ralnih međudržavnih vodnogospodarskih komisija sa susjednim drža vama Republikom Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom i Republikom Crnom Gorom. Predstavnicima Republike Srbije dokument je predstavljen na sastanku povjerenstva za pripremu bilateralnog me đudržavnog vodnogospodarskog sporazuma. U okviru postupka strateš ke procjene utjecaja na okoliš dodatno je proveden i postupak preko graničnih konzultacija sukladno ESPOO konvenciji sa svim susjednim državama. Ove se godine očekuje i donošenje Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske od 2016. do 2023. godine, krovnog dokumenta zaštite oko liša, koji će integrirati ključne nacionalne ciljeve zaštite okoliša, ciljeve Europske unije i globalne okolišne ciljeve, među kojima i one koji se odnose na vodnu politiku. U svrhu međusobnog podržavanja i jačanja kohezije politika, odredbe Plana zaštite okoliša bit će primjenljive i na Plan upravljanja vodnim područjima. Nedavno je također pokrenut i projekt izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom do 2070. godine, koja će na osnovi preciznog mode liranja klime za čitav teritorij Republike Hrvatske dati scenarije klimat skih promjena i njihovih utjecaja na ranjive sektore među kojima je i vodni sektor. S rezultatima Strategije prilagodbe klimatskim promjena ma, uskladit će se svi planski dokumenti vodnog sektora. Prema odredbama članka 36. Zakona o vodama, odnosno članka 13. Okvirne direktive o vodama i članka 8. Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava te dogovoru država članica Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), podaci i informacije iz nacionalnih planova upravljanja vodnim područjima podunavskih država pa tako i iz ovoga dokumenta, bili su polazna osnovica za pripremu novele Plana upravljanja vodama na slivu Dunava koji obrađuje pitanja od značenja za sliv Dunava u cjelini, a koji je donesen krajem 2015. godine (http:// www.icpdr.org). Prema istim načelima izrađuje se i novela Plana uprav ljanja vodama na slivu Save pod koordinacijom Međunarodne komi sije za sliv rijeke Save (ISRBC) (http://www.savacommission.org). Na jadranskom vodnom području je uz financiranje GEF-a krajem 2014. godine izrađen Okvir za upravljanje na prekograničnom slivu Neretve i Trebišnjice koji je također sukladan ovom Planu. Nadležne institucije za provedbu Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. su Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za vodno gospodar stvo kao središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama i Hrvatske vode, kao pravna osoba s javnim ovlastima za upravljanje vodama. Kartografski prikazi, dijagrami i tablice iz ovog dokumenta prilago đeni su korištenju u digitalnom obliku. Provedene analize i obrade Tab. A.1 Podjela teritorija Republike Hrvatske na vodna područja1 2 Površina (km2) Područje podsliva rijeke Save (PS Sava) Područje podsliva rijeka Drave i Dunava (PS Drava) Vodno područje rijeke Dunav (VPD) Jadransko vodno područje (JVP) Područje teritorijalnog mora Republika Hrvatska kopno 25.764 9.353 35.117 18.183 53.300 otoci 3.262 4 3.266 more 13.858 17.718 31.576 UKUPNO 25.764 9.353 35.117 35.303 17.722 88.142 Napomena: izvor prostornih podataka DGU, Središnji registar prostornih jedinica, listopad 2013. (SRPJ, 2013.). 1 Riječ je o približnom razgraničenju, jer je vododijelnica između crnomorskog i jadranskog sliva pretežito zonalnoga tipa (mijenja se u vremenu u ovisnosti od promjene hidroloških uvjeta). 2 Detaljnije u Odluci o granicama vodnih područja (»Narodne novine«, broj 79/10). STRANICA 4 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 6 Sl. A.1 Vodna područja i područja podslivova sa značajnijim vodotocima Uz vodna područja, osnovne teritorijalne jedinice upravljanja vodama definirane Zakonom o vodama su područja podsliva te područja malog sliva i sektora osnovanih za potrebe efikasne operativne organizacije i provedbe mjera u upravljanju vodama na lokalnoj razini. Sl. A.1 Vodna područja i područja podslivova sa značajnijim vodotocima Uz vodna područja, osnovne teritorijalne jedinice upravljanja vodama definirane Zakonom o vodama su područja podsliva te područja malog sliva i sektora osnovanih za potrebe efikasne operativne organizacije i provedbe mjera u upravljanju vodama na lokalnoj razini. Tab. A.2 Jedinice upravljanja vodama Naziv prema Zakonu o vodama Tip Akt Br oj je di ni ca Napomena Vodno područje H O dl uk a o gr an ic am a vo dn ih p od ru čj a (» N ar od ne no vi ne «, b ro j 7 9/ 10 ) 2 Područje koje čini površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više riječnih slivova s pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama koje je utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje vodama. Priobalne vode A 1 Površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda. Podsliv H Pr av iln ik o g ra ni ca m a po dr uč ja p od sli vo va , m al ih sli vo va i se kt or a (» N ar od ne n ov in e« , b r. 97 /1 0 i 3 1/ 13 ) 2 Površina zemljišta s kojeg se sva površinska otjecanja kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijevaju u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku). Mali sliv A 34 Osnovna teritorijalna jedinica za obavljanje operativnih poslova upravljanja vodama. Sektor A 6 Više susjednih područja malih slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike osigurava jedinstveno upravljanje vodama, osobito obrana od poplava. Zbog pripadnosti svoga teritorija dvjema velikim hidrografskim cjelinama: dunavskoj (crnomorskoj) i jadranskoj, Republika Hrvatska je posebno upućena na suradnju u upravljanju vodama sa svim susjednim državama i širim međunarodnim okruženjem. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 5 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Dunavske konvencije nadležna je Međunarodna komisija za zaštitu rije ke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Beču. ICPDR organizira i koordinira izradu plana upravljanja cjelinom sliva rijeke Dunav, u kojoj sudjeluju sve države koje dijele međunarodni sliv Dunava. Radi se o krovnom dokumentu koji obrađuje pitanja značajna za cjelinu sliva na načelima održivog i pravednog upravljanja vodama. Ostala pitanja države rješava ju autonomno, unutar svojih granica. Na razini ICPDR–a se razmjenjuju iskustva, uspoređuju nacionalni pristupi i potiče njihovo usuglašavanje, bez obveze ujednačavanja. Krovni plan upravljanja slivom rijeke Dunav za plansko razdoblje 2010. – 2015. godina donesen je krajem 2009. godine a novelirani Plan upravljanja slivom rijeke Dunav i prvi Plan upravljanja rizicima od poplava za rijeku Dunav doneseni su krajem 2015. godine. Strategija Europske unije za dunavsku regiju (Dunavska strategija) usvojena je na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine. Kroz razdoblje širokih javnih konzultacija Europske komisije s dionicima Dunavske strategije od jeseni 2009. do lipnja 2010. godine utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje u okviru Strategije: (i) povezivanje dunavske regije (ii) očuvanje okoliša u dunavskoj regiji, (iii) izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji i (iv) jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnost u dunavskoj regiji. Suradnja je razrađena kroz jedanaest prioritetnih područja, od kojih se, kao relevantna za upravlja nje vodama, izdvajaju: očuvanje kvalitete voda, upravljanje rizicima za okoliš te očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka. Na subregionalnoj razini na snazi je Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (Kranjska Gora, 2002. godina). Cilj mu je uspostava međunarodnog reži ma plovidbe na Savi i pokretanje vodnogospodarske suradnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Za provedbu Okvirnog sporazuma nadležna je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) sa sjedištem u Zagrebu. Savska komisija organizira i koordinira izradu plana upravljanja cjelinom sliva rijeke Save. Plan je ograničen na pitanja značaj na za cjelinu sliva. Plan upravljanja slivom rijeke Save za plansko razdoblje 2010. – 2015. godina je izrađen i prihvaćen od strane Savske komisije. Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 12/93 i 17/98) i prateći protokoli pravna su osnova za široku multilate ralnu suradnju između ugovornih stranaka (21 mediteranska država i EU) u zaštiti i upravljanju morskim i obalnim područjem Sredozemlja kroz Mediteranski akcijski plan Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP). Jedan od protokola Barcelonske konvencije odnosi se na onečišćenje mora kopnenim izvorima i aktivnostima (Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćivanja iz izvora i djelatnosti na kopnu, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 12/93, 3/06; tzv. LBS Protokol) temeljem kojeg je donesen niz odluka, smjernica i pravno obvezujućih Regionalnih planova koji detaljno definiraju ciljeve i mjere koje je potrebno poduzeti u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja mora s kopna. LBS protokol provodi se kroz UNEP/MAP-ov Program procjene i kontrole onečišćenja u Sredozemlju (MED POL) u čijim ak tivnostima Hrvatska sudjeluje od 1975. godine. Pored zaštite morskog okoliša i obalnog područja, UNEP/MAP i Barcelonska konvencija pruža ju i značajne prednosti za ostvarenje gospodarske i političke suradnje sa svim državama Sredozemlja, svim organizacijama Ujedinjenih naroda, kao i drugim međunarodnim, naročito financijskim institucijama. Postojeći institucionaliziran okvir za suradnju jadranskih država po pi tanju zaštite mora i obalnog područja od onečišćenja svoj pravni temelj ima u Jugoslavensko-talijanskom Sporazumu o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja iz 1974. godine3, a realizira se kroz rad Komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obal nih područja. Članice Sporazuma uključuju Hrvatsku, Italiju, Sloveniju 3 Polazni dokument: Uredba o ratifikaciji jugoslavensko-talijanskog Sporazuma o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od zagađivanja, Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori, broj 2/77) notom 0506-18/92 od 25. ožujka 1992. godine i notom 233 od 22. siječnja 1993. godine između Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Veleposlanstva Talijanske Republike u Zagrebu ugovoreno je važenje ugovora sklopljenih između bivše SFRJ i Talijanske Republike u odnosima između Re publike Hrvatske i Talijanske Republike, a na temelju pravila međunarodnog prava o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora. 7 Tab. A.2 Jedinice upravljanja vodama Naziv prema Zakonu o vodama Tip Akt B ro j je di ni ca Napomena Vodno područje H O dl uk a o gr an ic am a vo dn ih p od ru čj a (N ar od ne n ov in e, b ro j 79 /1 0) 2 Područje koje čini površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više riječnih slivova s pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama koje je utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje vodama. Priobalne vode A 1 Površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda. Podsliv H P ra vi ln ik o g ra ni ca m a po dr uč ja p od sl iv ov a, m al ih s liv ov a i s ek to ra (N ar od ne n ov in e, b r. 97 /1 0 i 3 1/ 13 ) 2 Površina zemljišta s kojeg se sva površinska otjecanja kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijevaju u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku). Mali sliv A 34 Osnovna teritorijalna jedinica za obavljanje operativnih poslova upravljanja vodama. Sektor A 6 Više susjednih područja malih slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike osigurava jedinstveno upravljanje vodama, osobito obrana od poplava. Zbog pripadnosti svoga teritorija dvjema velikim hidrografskim cjelinama: dunavskoj (crnomorskoj) i jadranskoj, Republika Hrvatska je posebno upućena na suradnju u upravljanju vodama sa svim susjednim državama i širim međunarodnim okruženjem. Sl. A.2 Regionalna hidrološka pripadnost teritorija Republike Hrvatske Sl. A.2 Regionalna hidrološka pripadnost teritorija Republike Hrvatske 2. Pravni i administrativni ustroj (Institucionalni ustroj) Vodna politika je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (Uprava vodnoga gospodarstva) koje predlaže zakone i uredbe, odnosno donosi podzakonske akte na području upravljanja vodama, obavlja upravni i in spekcijski nadzor, ostvaruje međunarodnu suradnju. Ministarstvo poljo privrede predlaže Plan upravljanja vodnim područjima na prihvaćanje Vladi Republike Hrvatske nakon provedene strateške procjene utjecaja plana na okoliš i usuglašavanja plana s drugim resornim tijelima i sa susjednim državama. Hrvatske vode su izvršno tijelo, zaduženo za upravljanje vodama, od nosno provedbu i koordinaciju provedbe državne politike na području voda, uključujući izradu Plana upravljanja vodnim područjima u na crtu u svim njegovim elementima: pripremi podloga, analizi stanja i problema, definiranju programa mjera, provedbi planiranih mjera (sa mostalno ili u suradnji s drugim dionicima), praćenju i ocjeni učinaka provedenih mjera, informiranju i konzultiranju javnosti i izvještavanju Europske komisije. U obavljanju svojih zadataka Ministarstvo poljoprivrede (Uprava vodno ga gospodarstva) i Hrvatske vode surađuju s drugim administrativnim tijelima i znanstvenim i stručnim institucijama. 8 2. Pravni i administrativni ustroj (Institucionalni ustroj) Vodna politika je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (Uprava vodnoga gospodarstva) koje predlaže zakone i uredbe, odnosno donosi podzakonske akte na području upravljanja vodama, obavlja upravni i inspekcijski nadzor, ostvaruje međunarodnu suradnju. Ministarstvo poljoprivrede predlaže Plan upravljanja vodnim područjima na prihvaćanje Vladi Republike Hrvatske nakon provedene strateške procjene utjecaja plana na okoliš i usuglašavanja plana s drugim resornim tijelima i sa susjednim državama. Hrvatske vode su izvršno tijelo, zaduženo za upravljanje vodama, odnosno provedbu i koordinaciju provedbe državne politike na području voda, uključujući izradu Plana upravljanja vodnim područjima u nacrtu u svim njegovim elementima: pripremi podloga, analizi stanja i problema, definiranju programa mjera, provedbi planiranih mjera (samostalno ili u suradnji s drugim dionicima), praćenju i ocjeni učinaka provedenih mjera, informiranju i konzultiranju javnosti i izvještavanju Europske komisije. U obavljanju svojih zadataka Ministarstvo poljoprivrede (Uprava vodnoga gospodarstva) i Hrvatske vode surađuju s drugim administrativnim tijelima i znanstvenim i stručnim institucijama. Sl. A.3 Organigram ključnih tijela za upravljanje vodama i izradu Plana upravljanja vodnim područjima Međunarodna suradnja u upravljanju vodama regulirana je međunarodnim ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz područja voda, koji su dio pravnoga okvira za upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj. Međunarodna suradnja na slivu Dunava uređena je Konvencijom o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska konvencija, Sofija, 1994.). Konvencijom su se stranke obvezale težiti održivom i pravednom gospodarenju vodama, uključujući očuvanje, poboljšanje i racionalnu uporabu površinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Za provedbu Dunavske konvencije nadležna je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Beču. ICPDR organizira i Sl. A.3 Organigram ključnih tijela za upravljanje vodama i izradu Plana upravljanja vodnim područjima Međunarodna suradnja u upravljanju vodama regulirana je međunarodnim ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz područja voda, koji su dio pravnoga okvira za upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj. Međunarodna suradnja na slivu Dunava uređena je Konvencijom o surad nji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska konvencija, Sofija, 1994.). Konvencijom su se stranke obvezale težiti održivom i pravednom gospodarenju vodama, uključujući očuvanje, poboljšanje i racionalnu uporabu površinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Za provedbu STRANICA 6 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE S obzirom na pogranični i prekogranični karakter velikog dijela hrvat skih voda, nužno je uzeti u obzir obveze višestrukog usuglašavanja i izvještavanja, propisanih na bilateralnoj (sporazumi sa susjednim drža vama) i multilateralnoj razini (međunarodni sliv rijeke Dunav, međuna rodni sliv rijeke Save, Sredozemno more, Europska unija). Tab. A.3 Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veli-A.3 Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veli-.3 Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veli-3 Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veli- Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veli činu rijeka i jezera Nadležno tijelo Propis/osnova Kriterij/obveza koor-dinacije, izvješćivanja Vlada Republike Hrvatske Zakon o vodama Sva vodna tijela zna čajna za upravljanje vodama. Europska komisija (EC) Okvirna direktiva o vodama Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 10 km2, jezera s površinom vodnog lica većom od 0,5 km2, sve prijelazne i priobalne vode. Međunarodna komi sija za sliv rijeke Save (ISRBC) Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Kranjska Gora, 2002. (»Na rodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/03). Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 1.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 50 km2. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska konvencija), Sofija, 1994. (»Narodne novine – Me đunarodni ugovori«, broj 2/96). Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 4.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 100 km2. Mediteranski akcijski plan Programa Ujedinje nih naroda za okoliš (UNEP/MAP) Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sre dozemnoga mora (Barcelonska konvencija), Barcelona, 1976. i 1995.(»Narodne novine – Me đunarodni ugovori«, br. 12/93 i 17/98) i prateći protokoli. Sukladno međuna rodnom dogovoru. Stalna hrvatsko-sloven ska komisija za vodno gospodarstvo Ugovor između Vlade Republi ke Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređivanju vodno gospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/97). Sukladno međudržav nom dogovoru. Stalna hrvatsko-mađar ska komisija za vodno gospodarstvo Sporazum o vodnogospodarskim odnosima između Vlade Repu blike Hrvatske i Vlade Republi ke Mađarske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/94). Sukladno međudržav nom dogovoru. Povjerenstvo za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine Ugovor između Vlade Republi ke Hrvatske i Vlade Republike Bosne i Hercegovine o uređiva nju vodnogospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 12/96). Sukladno međudržav nom dogovoru. Stalna hrvatsko-cr nogorska komisija za upravljanje vodama od zajedničkog interesa Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja vodama (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 1/08). Sukladno međudržav nom dogovoru. Kartografski prikazi i opisi granice u ovom dokumentu služe isključivo za potrebe ovoga dokumenta i nisu povezani uz konačno određivanje ili označavanje međunarodnih granica Republike Hrvatske. i Crnu Goru dok su ostale jadranske države, za sada u statusu proma trača, pozvane na aktivno sudjelovanje. S druge strane, Jadransko-jonska inicijativa je politički oblik suradnje iniciran 2000. godine na Konferenciji za sigurnost i razvoj Jadranskog i Jonskog mora, a u kojem pored jadranskih država sudjeluju Grčka i Srbija. Samo dio suradnje ove inicijative odnosi se na zaštitu okoliša dok su ostale teme vezane za suradnju u borbi protiv svih oblika krimina liteta, gospodarsku suradnju, tehničku pomoć i suradnju na području prometne i pomorske problematike, kulturnu suradnju i drugo. 10 S druge strane, Jadransko-jonska inicijativa je politički oblik suradnje iniciran 2000. godine na Konferenciji za sigurnost i razvoj Jadranskog i Jonskog mora, a u kojem pored jadranskih država sudjeluju Grčka i Srbija. Samo dio suradnje ove inicijative odnosi se na zaštitu okoliša dok su ostale teme vezane za suradnju u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, gospodarsku suradnju, tehničku pomoć i suradnju na području prometne i pomorske problematike, kulturnu suradnju i drugo. Sl. A.4 Multilateralni sporazumi po vodnim područjima Međudržavna pitanja u upravljanju vodama rješavaju se u okviru bilateralnih sporazuma sa susjednim državama. Republika Hrvatska je dosad sklopila sljedeće bilateralne vodnogospodarske sporazume: 1. Sporazum o vodnogospodarskim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 10/94). 2. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 12/96). 3. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 10/97). 4. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja vodama (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 1/08) a u pripremi je donošenje takvoga sporazuma s Republikom Srbijom. U okviru bilateralnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom izrađen je Okvir za upravljanje slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice. Na prekograničnim slivovima Krke i Cetine zasad nema zajedničkih planskih aktivnosti. Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija), Helsinki 1992. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 4/96) Republika Hrvatska Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Sofijska konvencija), Sofija 1994. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/96) Vodno područje rijeke Dunav Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Kranjska Gora 2002. (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 14/03) Područje podsliva rijeke Save Područje podsliva rijeka Drave i Dunava Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija ), Barcelona 1976. i 1995. (Narodne novine Međunarodni ugovori, br. 12/93 i broj 17/98) Jadransko vodno područje Sl. A.4 Multilateralni sporazumi po vodnim područjima Međudržavna pitanja u upravljanju vodama rješavaju se u okviru bilate ralnih sporazuma sa susjednim državama. Republika Hrvatska je dosad sklopila sljedeće bilateralne vodnogospodarske sporazume: 1. Sporazum o vodnogospodarskim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 10/94). 2. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Herce govine o uređenju vodnogospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/96). 3. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slo venije o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/97). 4. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja vodama (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 1/08) a u pripremi je donošenje takvoga sporazuma s Republikom Srbijom. U okviru bilateralnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom izrađen je Okvir za upravljanje slivovima rijeka Neretve i Trebišnjice. Na prekogranič nim slivovima Krke i Cetine zasad nema zajedničkih planskih aktivnosti. 11 Sl. A.5 Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima podslivova i vodotocima S obzirom na pogranični i prekogranični karakter velikog dijela hrvatskih voda, nužno je uzeti u obzir obveze višestrukog usuglašavanja i izvještavanja, propisanih na bilateralnoj (sporazumi sa susjednim državama) i multilateralnoj razini (međunarodni sliv rijeke Dunav, međunarodni sliv rijeke Save, Sredozemno more, Europska unija). Tab. A.3 Pregled obveza koordinacije i izvještavanja s obzirom na veličinu rijeka i jezera Nadležno tijelo Propis/osnova Kriterij/obveza koordinacije, izvješćivanja Vlada Republike Hrvatske Zakon o vodama Sva vodna tijela značajna za upravljanje vodama. Europska komisija (EC) Okvirna direktiva o vodama Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 10 km2, jezera s površinom vodnog lica većom od 0,5 km2, sve prijelazne i priobalne vode. Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Kranjska Gora, 2002. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 14/03). Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 1.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 50 km2. Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Dunavska konvencija), Sofija, 1994. (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/96). Sva vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 4.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 100 km2. Mediteranski akcijski plan Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemnoga mora (Barcelonska konvencija), Barcelona, 1976. i 1995.(Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 12/93 i 17/98) i prateći protokoli. Sukladno međunarodnom dogovoru. Republika Hrvatska Republika Slovenija VP rijeke Dunav P od sl iv D ra ve i D un av a D ra va M ur a Ć an ta ve c Podsliv Save S ut la B re ga na K up a Č ab ra nk a Jadransko VP D ra go nj a M irn a R je či na Mađarska VP rijeke Dunav Podsliv Drave i Dunava Drava M ur a D om bo Ž da la La nk a T op lic a B ar an js ka K ar aš ic a R ep ub lik a S rb ija VP rijeke Dunav P od sl iv D ra ve i D un av a P od sl iv S av e B os ut S tu dv a Bosna i Hercegovina VP rijeke Dunav Podsliv Save Kupa K or an a G lin a U na Jadransko VP K rk a C et in a T re bi ža t N er et va O m bl a R ep ub lik a C rn a G or a Ja dr an sk o V P Sl. A.5 Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima pod-A.5 Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima pod-.5 Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima pod-5 Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima pod- Bilateralna suradnja po vodnim područjima, područjima pod slivova i vodotocima UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 7 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U skladu s temeljnim opredjeljenjem upravljanja vodama, izradi Plana uprav ljanja vodnim područjima pristupa se sveobuhvatno, što podrazumijeva: – obuhvat svih kategorija voda na vodnom području: kopnenih po vršinskih voda (rijeke, jezera), prijelaznih voda i priobalnih voda te podzemnih voda, kao i zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda – cjelovito određivanje okolišnih ciljeva zaštite voda kao kombinacije ekološkog i kemijskog stanja za površinske vode, odnosno količin skog i kemijskog stanja za podzemne vode te dodatnih standarda za vode u zaštićenim područjima – usuglašavanje okolišnih ciljeva s potrebama namjenskog korištenja voda u okviru održivoga razvoja – razmatranje širokog spektra mjera (regulatornih, administrativnih, prostorno-planskih, ekonomskih, tehničkih i drugih) i definiranje programa mjera za postizanje ciljeva okoliša na troškovno najučin kovitiji način – planiranje upravljanja rizicima od poplava, utvrđivanje ciljeva upravljanja rizicima od poplava te razmatranje širokog spektra mje ra (regulatornih, administrativnih, prostorno-planskih, ekonomskih, tehničkih i drugih) i definiranje programa mjera za postizanje ciljeva upravljanja rizicima od poplava – uključivanje javnosti, a osobito zainteresiranih dionika u proces pla niranja – suradnju/usuglašavanje u upravljanju vodama na međunarodnim vodnim područjima. 3. Planski okvir Osnovni instrument za upravljanje stanjem voda i rizicima od poplava je Plan upravljanja vodnim područjima. 12 Nadležno tijelo Propis/osnova Kriterij/obveza koordinacije, izvješćivanja Stalna hrvatsko slovenska komisija za vodno gospodarstvo Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/97). Sukladno međudržavnom dogovoru. Stalna hrvatsko mađarska komisija za vodno gospodarstvo Sporazum o vodnogospodarskim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 10/94). Sukladno međudržavnom dogovoru. Povjerenstvo za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bosne i Hercegovine o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 12/96). Sukladno međudržavnom dogovoru. Stalna hrvatsko crnogorska komisija za upravljanje vodama od zajedničkog interesa Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja vodama (Narodne novine Međunarodni ugovori, broj 1/08). Sukladno međudržavnom dogovoru. Kartografski prikazi i opisi granice u ovom dokumentu služe isključivo za potrebe ovoga dokumenta i nisu povezani uz konačno određivanje ili označavanje međunarodnih granica Republike Hrvatske. 3. Planski okvir Osnovni instrument za upravljanje stanjem voda i rizicima od poplava je Plan upravljanja vodnim područjima. Sl. A.6 Planski dokumenti upravljanja vodama Sl. A.6 Planski dokumenti upravljanja vodama Zakon o vodama propisuje izradu Plana upravljanja vodnim područjima kao jedinstvenog dokumenta, prvenstveno zbog činjenice da se najveći dio ciljeva i mjera, uključujući ekonomske i financijske pretpostavke za provedbu mjera, određuje na nacionalnoj razini i odnose na oba vodna područja. Pojedini elementi plana, osobito prirodne značajke vodnih područja i antropogena opterećenja i utjecaji, koji su polazište za određivanje značajnih vodnogospodarskih pitanja i određivanje ciljeva i mjera za njihovo rješavanje te analiza opasnosti i rizika od poplava obrađuju se i prikazuju za svako vodno područje zasebno. 13 Zakon o vodama propisuje izradu Plana upravljanja vodnim područjima kao jedinstvenog dokumenta, prvenstveno zbog činjenice da se najveći dio ciljeva i mjera, uključujući ekonomske i financijske pretpostavke za provedbu mjera, određuje na nacionalnoj razini i odnose na oba vodna područja. Pojedini elementi plana, osobito prirodne značajke vodnih područja i antropogena opterećenja i utjecaji, koji su polazište za određivanje značajnih vodnogospodarskih pitanja i određivanje ciljeva i mjera za njihovo rješavanje te analiza opasnosti i rizika od poplava obrađuju se i prikazuju za svako vodno područje zasebno. Sl. A.7 Struktura dokumenta U skladu s temeljnim opredjeljenjem upravljanja vodama, izradi Plana upravljanja vodnim područjima pristupa se sveobuhvatno, što podrazumijeva: obuhvat svih kategorija voda na vodnom području: kopnenih površinskih voda (rijeke, jezera), prijelaznih voda i priobalnih voda te podzemnih voda, kao i zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda cjelovito određivanje okolišnih ciljeva zaštite voda kao kombinacije ekološkog i kemijskog stanja za površinske vode, odnosno količinskog i kemijskog stanja za podzemne vode te dodatnih standarda za vode u zaštićenim područjima usuglašavanje okolišnih ciljeva s potrebama namjenskog korištenja voda u okviru održivoga razvoja razmatranje širokog spektra mjera (regulatornih, administrativnih, prostorno-planskih, ekonomskih, tehničkih i drugih) i definiranje programa mjera za postizanje ciljeva okoliša na troškovno najučinkovitiji način planiranje upravljanja rizicima od poplava, utvrđivanje ciljeva upravljanja rizicima od poplava te razmatranje širokog spektra mjera (regulatornih, administrativnih, prostorno-planskih, ekonomskih, tehničkih i drugih) i definiranje programa mjera za postizanje ciljeva upravljanja rizicima od poplava uključivanje javnosti, a osobito zainteresiranih dionika u proces planiranja suradnju/usuglašavanje u upravljanju vodama na međunarodnim vodnim područjima. Sl. A.7 Struktura dokumenta STRANICA 8 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava (članak 111. Zakona o vodama) koje se rade za prethodno procijenjena rizična područja a obuhvaćaju tri osnovna scenarija opasnosti (niske, sred nje i velike vjerojatnosti) uz odgovarajući prikaz potencijalnih štet nih posljedica poplavnih događaja. Planiranje u upravljanju rizicima od poplava sadrži: – ciljeve upravljanja s naglaskom na smanjivanje mogućih negativnih posljedica poplava za život i zdravlje ljudi, njihovu imovinu, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti, a ukoliko je primjereno i na primjenu negrađevinskih mjera i/ili na smanjivanje vjerojatnosti poplavljivanja – odgovarajuće mjere za ostvarenje postavljenih ciljeva uzimajući u obzir troškove i koristi, prostorni obuhvat poplava, tokove poplav nih voda, retencijska i prirodna poplavna područja, okolišne ciljeve, upravljanje vodama i tlom, prostorno planiranje, korištenje zemlji šta, očuvanje prirode, plovidbu i lučku infrastrukturu – sve aspekte upravljanja s naglaskom na prevenciju, zaštitu i priprav nost, uključujući poplavne prognoze i sustave za rano uzbunjivanje (obavještavanje i upozoravanje), uzimajući u obzir značajke određe nog riječnog sliva ili podsliva – načelo solidarnosti koje ne dopušta uključivanje mjera koje svojim opsegom i učinkom znatno povećavaju rizike od poplava uzvodno ili nizvodno u drugim državama na istom riječnom slivu ili podslivu, osim ako su te mjere usklađene i usuglašene od strane država. 15 Razvoj i implementacija održivih mjera i dobre upravljačke prakse na prevenciji i zaštiti od poplava ovisni su o specifičnim stanjima i okolnostima na pojedinim slivnim područjima. Zato se u planovima upravljanja rizicima od poplava uzimaju u obzir gospodarski, okolišni i socijalni aspekti, te uvažavaju tradicionalni načini provođenja zaštite od štetnog djelovanja voda, prvenstveno dosadašnje aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica. Izradi Plana upravljanja rizicima od poplava prethodila je izrada: prethodne procjene rizika od poplava (članak 110. Zakona o vodama) čime je obavljena identifikacija svih dijelova vodnih područja, uključujući i pripadna obalna područja, gdje postoje ili se vjerojatno mogu pojaviti značajniji rizici od poplava te karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava (članak 111. Zakona o vodama) koje se rade za prethodno procijenjena rizična područja a obuhvaćaju tri osnovna scenarija opasnosti (niske, srednje i velike vjerojatnosti) uz odgovarajući prikaz potencijalnih štetnih posljedica poplavnih događaja. Planiranje u upravljanju rizicima od poplava sadrži: ciljeve upravljanja s naglaskom na smanjivanje mogućih negativnih posljedica poplava za život i zdravlje ljudi, njihovu imovinu, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti, a ukoliko je primjereno i na primjenu negrađevinskih mjera i/ili na smanjivanje vjerojatnosti poplavljivanja odgovarajuće mjere za ostvarenje postavljenih ciljeva uzimajući u obzir troškove i koristi, prostorni obuhvat poplava, tokove poplavnih voda, retencijska i prirodna poplavna područja, okolišne ciljeve, upravljanje vodama i tlom, prostorno planiranje, korištenje zemljišta, očuvanje prirode, plovidbu i lučku infrastrukturu sve aspekte upravljanja s naglaskom na prevenciju, zaštitu i pripravnost, uključujući poplavne prognoze i sustave za rano uzbunjivanje (obavještavanje i upozoravanje), uzimajući u obzir značajke određenog riječnog sliva ili podsliva načelo solidarnosti koje ne dopušta uključivanje mjera koje svojim opsegom i učinkom znatno povećavaju rizike od poplava uzvodno ili nizvodno u drugim državama na istom riječnom slivu ili podslivu, osim ako su te mjere usklađene i usuglašene od strane država. Napomena: Upravljanje rizicima od poplava u potpunosti je integrirano s drugim djelatnostima vodnog gospodarstva, s obzirom na činjenicu da je Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima. Uvođenjem koncepta upravljanja rizikom od poplava, planiranje je postalo izrazito multidisciplinarno, uz značajno pojačanu ulogu javnosti čije sudjelovanje postaje obvezom kako u postupku pripreme, tako i u postupku provedbe planova. Plan upravljanja vodnim područjem - Struktura dokumenta omogućuje njegovu učinkovitu provedbu i stvara preduvjete za nesmetano izvješćivanje prema zahtjevima Europske komisije te prema zahtjevima koji proizlaze iz obveza prema multilateralnim i bilateralnim vodnogospodarskim sporazumima, što je osobito važno jer Republika Hrvatska dijeli slivove i s državama koje nisu članice Europske unije. Pojedinačni projekti, načini i razdoblja njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi gdje je primjenjivo, utvrđuju se višegodišnjim programima gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije koje također izrađuju Hrvatske vode, a donijela ih je Vlada Republike Plan upravljanja vodnim područjem – Struktura dokumenta omo gućuje njegovu učinkovitu provedbu i stvara preduvjete za nesmetano izvješćivanje prema zahtjevima Europske komisije te prema zahtjevima koji proizlaze iz obveza prema multilateralnim i bilateralnim vodnogos podarskim sporazumima, što je osobito važno jer Republika Hrvatska dijeli slivove i s državama koje nisu članice Europske unije. Pojedinačni projekti, načini i razdoblja njihove provedbe, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi gdje je primjenjivo, utvrđuju se višegodišnjim programima gradnje komunalnih vodnih građevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije koje također izrađuju Hrvatske vode, a donijela ih je Vlada Republike Hrvatske 2015. godine. Tijekom pripreme višegodišnjih programa gradnje provodi se strateška procjena utjecaja programa na okoliš osim kada je riječ o manjim izmjenama i dopunama programa koje se donose za određeno programsko razdoblje. Plan sadržava i: – Registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom po dručju na koje se odnosi plan sa sažetkom njihovih sadržaja i – Izvješće o informiranju i konzultiranju javnosti. Sažetak navedenog registra nalazi se u poglavlju E ovoga Plana. Registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene pod slivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području na koje se odnosi plan sa sažetkom njihovih sadržaja i Izvješće o infor miranju i konzultiranju javnosti iako su sastavni dio ovoga Plana, zbog svog opsega, ne objavljuju se u »Narodnim novinama« već su dostupni na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo i Hrvatskih voda. Prateći dijelovi Plana upravljanja vodnim područjima su: 1. Registar zaštićenih područja. 2. Registar vodnih tijela s njihovim značajkama. U osnovi, planiranje upravljanja vodnim područjem je trostupanjski proces koji uključuje za: 14 U osnovi, planiranje upravljanja vodnim područjem je trostupanjski proces koji uključuje za: Upravljanje stanjem voda u okviru Plana upravljanja vodnim područjima je strukturirano na način da slijedi logiku i zahtjeve Zakona o vodama, odnosno Okvirne direktive o vodama. Za svako vodno područje su prema zahtjevu članka 45. Zakona o vodama posebno provedene analize njegovih značajki i pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje površinskih voda, uključivo prijelaznih i priobalnih voda te podzemnih voda. Ekonomska analiza korištenja voda provedena je na razini Republike Hrvatske. Rezultati analiza značajki vodnih područja, koje uključuju i procjenu stanja površinskih voda, uključivo i prijelaznih i priobalnih voda te podzemnih voda i identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaja na vode analiziraju se na razini vodnih tijela. Program investicijskih mjera i program monitoringa razrađeni su po vodnim područjima. Program regulatornih i administrativnih mjera definiran je jedinstveno za čitav državni teritorij. Analize su provedene korištenjem podataka i informacija zaključno s 2012. godinom4, a daje se i kratki usporedni prikaz značajki vodnih područja, kao polazište za planiranje ciljeva, mjera i programa monitoringa za plansko razdoblje do kraja 2015. godine. Upravljanje rizicima od poplava – Plan upravljanja rizicima od poplava uspostavlja okvir za provođenje odgovarajućih i koordiniranih mjera i aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje rizika od štetnih posljedica poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske aktivnosti, infrastrukturu i imovinu. Upravljanje rizicima od poplava podrazumijeva sveobuhvatan pristup zaštiti od poplavnih događaja objedinjavanjem elemenata prevencije, zaštite, pripravnosti i hitnog djelovanja, s ciljem smanjenja mogućih štetnih posljedica na ljudsko zdravlje i sigurnost, na vrijedna dobra i imovinu, te na vodni i kopneni okoliš. 4 iznimka su prijelazne i priobalne vode gdje su korišteni i noviji podaci. planiranje upravljanja stanjem voda Analizu značajki vodnih područja Utvrđivanje značajnih vodnogospodarskih pitanja koja će biti predmet rješavanja u planskom razdoblju 2016. – 2021. godina Određivanje programa mjera za rješavanje utvrđenih vodnogospodarskih pitanja i opravdanje izuzeća za vodna tijela za koja se ne planira postizanje zadanih ciljeva do kraja planskoga razdoblja planiranje upravljanja rizicima od poplava Preliminarnu procjenu rizika od poplava Izradu karata opasnosti i rizika od poplava Određivanje programa mjera za rješavanje pitanje neprihvatljivih rizika od poplava i postizanje ciljeva do kraja planskoga razdoblja Upravljanje stanjem voda u okviru Plana upravljanja vodnim područ jima je strukturirano na način da slijedi logiku i zahtjeve Zakona o vodama, odnosno Okvirne direktive o vodama. Za svako vodno područje su prema zahtjevu članka 45. Zakona o vo dama posebno provedene analize njegovih značajki i pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje površinskih voda, uključivo prijelaznih i priobalnih voda te podzemnih voda. Ekonomska analiza korištenja voda provedena je na razini Republike Hrvatske. Rezultati analiza značajki vodnih područja, koje uključuju i procjenu stanja površinskih voda, uključivo i prijelaznih i priobalnih voda te pod zemnih voda i identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaja na vode analiziraju se na razini vodnih tijela. Program investicijskih mjera i program monitoringa razrađeni su po vodnim područjima. Program regulatornih i administrativnih mjera definiran je jedinstveno za čitav državni teritorij. Analize su provedene korištenjem podataka i informacija zaključno s 2012. godinom4, a daje se i kratki usporedni prikaz značajki vodnih područja, kao polazište za planiranje ciljeva, mjera i programa monito ringa za plansko razdoblje do kraja 2015. godine. Upravljanje rizicima od poplava – Plan upravljanja rizicima od po plava uspostavlja okvir za provođenje odgovarajućih i koordiniranih mjera i aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje rizika od štetnih po sljedica poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske aktivnosti, infrastrukturu i imovinu. Upravljanje rizicima od poplava podrazumijeva sveobuhvatan pristup zaštiti od poplavnih događaja objedinjavanjem elemenata prevencije, zaštite, pripravnosti i hitnog djelovanja, s ciljem smanjenja mogućih štetnih posljedica na ljudsko zdravlje i sigurnost, na vrijedna dobra i imovinu, te na vodni i kopneni okoliš. Razvoj i implementacija održivih mjera i dobre upravljačke prakse na prevenciji i zaštiti od poplava ovisni su o specifičnim stanjima i okolno stima na pojedinim slivnim područjima. Zato se u planovima upravlja nja rizicima od poplava uzimaju u obzir gospodarski, okolišni i socijalni aspekti, te uvažavaju tradicionalni načini provođenja zaštite od štetnog djelovanja voda, prvenstveno dosadašnje aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica. Izradi Plana upravljanja rizicima od poplava prethodila je izrada: – prethodne procjene rizika od poplava (članak 110. Zakona o voda ma) čime je obavljena identifikacija svih dijelova vodnih područja, uključujući i pripadna obalna područja, gdje postoje ili se vjerojatno mogu pojaviti značajniji rizici od poplava te 4 Iznimka su prijelazne i priobalne vode gdje su korišteni i noviji podaci. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 9 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru (54% teritorija) – sastoji se od panonske ravnice (do 100 m n.m.), peripanonskog prostora s manjim ravnicama i pobrđima (do 500 m n.m.) i nekoliko izdvojenih gora viših od 500 m – gorsko-planinski prostor u središnjem dijelu (14% teritorija) – dinar ski krški prostor s najvišim hrvatskim planinama (1.300 – 1.800 m n.m.) koji dijeli unutrašnjost od jadranskog primorja i čini razvod nicu između crnomorskog i jadranskog sliva – mediteranski prostor ili jadransko primorje na jugu (32% teritorija) – pripada dinarskom kršu, a obuhvaća otoke, usko obalno područje i zaleđe sjevernog (Istra, Kvarner, Podvelebitsko primorje) i južnog primorja (Dalmacija). Prema svjetski prihvaćenim kriterijima klasificiranja klime (W. Köppen) najveći dio područja Hrvatske ima umjereno toplu kišnu klimu (tip C), a samo visoki planinski krajevi imaju snježno-šumsku klimu (tip D). Godiš nje količine oborina prostorno variraju, a kreću se od 600 do 3.500 mm. Zahvaljujući svojem položaju i relativno dobroj očuvanosti ekosustava, Republika Hrvatska se odlikuje velikom vrijednošću biološke raznoliko sti i brojnim endemičnim vrstama. Bogatstvo kopnenih i vodenih eko tipova povezano je s velikom raznolikošću: reljefnih obilježja i specifič nosti osobito u krškim područjima; klimatskih obilježja koja su u uskoj povezanosti s orografijom i morfogenezom jugoistoka Europe; te geološ kom i litološkom raznolikošću. Prema podjeli Europe na limnografske regije, zasnovanoj na vodenoj fauni (Illies, 1978.), hidrografski prostor kopnene Hrvatske podijeljen je na Panonsku i Dinaridsku ekoregiju. Za akvatičku faunu Hrvatske može se reći da je poprimila današnja obiljež ja u zadnjih 15.000 do 20.000 godina. Procjenjuje se da u akvatičkim staništima Hrvatske živi 4 do 5 tisuća vodenih beskralježnjaka po čemu Hrvatska spada u faunistički najraznovrsnija područja Europe. Dosad je utvrđena prisutnost nešto više od dvije tisuće vrsta beskralježnjaka, što ukazuje na niski stupanj istraženosti vodene faune. Općenito, fauna tekućica u hrvatskom dijelu Dinaridske ekoregije bogatija je vrstama od faune u tekućicama koje leže u Panonskoj ekoregiji. Zoogeografska analiza hrvatske ihtiofaune učinjena je tek djelomično, a za mnoge vrste nisu utvrđeni areali rasprostiranja. Navedeni registri čuvaju se u arhivi Hrvatskih voda, ne objavljuju se u »Narodnim novinama«, a podaci i informacije iz tih registara dostupni su sukladno propisima o pravu na pristup informacijama (Zakon o pra vu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13 i 85/15)). Tijekom pripreme Plana upravljanja vodnim područjima provedeni su postupak konzultiranja javnosti prema Zakonu o vodama i postupak strateške procjene utjecaja plana na okoliš prema Zakonu o zaštiti oko liša. Tab. A.4 Vremenski raspored koraka u izradi plana i konzultiranju jav-A.4 Vremenski raspored koraka u izradi plana i konzultiranju jav-.4 Vremenski raspored koraka u izradi plana i konzultiranju jav-4 Vremenski raspored koraka u izradi plana i konzultiranju jav- Vremenski raspored koraka u izradi plana i konzultiranju jav nosti prema odredbama Zakona o vodama Vodno područje Program rada i vremenski raspored Raspored konzultacija s javnošću Značajna pitanja u upravljanju vodama Nacrt plana upravljanja vodnim područjima Konačni pri jedlog Plana upravljanja vodnim područjima Rokovi 22. 12. 2012. 22. 12. 2012. 22. 12. 2013. 22. 12. 2014. 22. 12. 2015. Plan 2016. – 2021. 22. 12. 2012. 22. 12. 2014. 15. 2. 2014 27. 4. 2015. lipanj 2016. Postupak strateške procjene utjecaja Plana upravljanja vodnim područ jima na okoliš prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša uključuje i po stupak vezan uz informiranje i konzultiranje sukladno međunarodnim obvezama, a odnosi se na sve susjedne države. Izvješće o informiranju i konzultiranju javnosti sastavni je dio ovoga Plana. 4. Opis vodnih područja 4.1 Prirodne značajke vodnih područja Republika Hrvatska pripada mediteranskom i srednjoeuropskom podu navskom prostoru. Smještena je između Slovenije na zapadu, Mađarske na sjeveru, Srbije na istoku, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na istoku i jugu te Italije na suprotnoj strani Jadranskog mora. Prema reljefnoj strukturi terena i hidrogeološkim značajkama stijena na prostoru Re publike Hrvatske se izdvajaju tri različite prirodno-geografske cjeline: Vodno područje rijeke Dunav (VPD) Jadransko vodno područje (JVP) G eo lo šk e i l ito lo šk e zn ač aj ke Na prostoru vodnog područja izdvajaju se dvije prirodno-geografske cjeli ne, panonska zavala na sjeveru i gorsko-planinski prostor na jugu. Panonska zavala je nastala tektonskim uleknućem u tercijaru, koje je is punjavalo Panonsko more nestalo u diluviju. Panonsko područje sastoji se od aluvijalnih i diluvijalnih ravnica nadmorske visine 80 – 135 m n.m. i osamljenih gorskih masiva (Požeška gora, Dilj, Papuk, Psunj, Krndija, Moslavačka gora, Bilogora, Medvednica i Kalnik) građenih od starijih si licijskih stijena kristaliničnih škriljevaca i eruptivnih stijena paleozoiske i mezozoiske starosti. Zrinska gora s Petrovom gorom na rubnom južnom dijelu panonske regije također pripada starim stijenama koje izgrađuju pa leozoiski, mezozoiski i tercijarni klastiti. U jugozapadnom dijelu Zrinske gore javljaju se magmatiti i metamorfiti. Po litološkom i geološkom sastavu najveći dio panonskog područja pripada silikatnim kvartarnim naslagama, a vapnenačke stijene nalaze se samo u najvišim gorskim područjima. Na području prevladava površinsko otjecanje s brojnim rijekama i potocima. Gorsko-planinski prostor pripada krškom području Dinarida, kojim prolazi razvodnica između vodnog područja rijeke Dunav i jadran skog vodnog područja. Tu prevladava krški krajolik nadmorske visine 150 – 900 m n.m., s vapnenačkim stijenama i tipičnom krškom hidro geologijom, pojavom krških polja i velikih izviranja i poniranja voda. Topivost vapnenačke podloge pridonijela je morfološkom oblikovanju krškog krajobraza, stvaranju kanjonskih dolina, vrtača, krških polja i mreže podzemnih i periodičkih tokova. Sjeverna granica krša proteže se od Žumberka, južnim rubom karlovačke depresije, prema granici s Bosnom i Hercegovinom. Na prostoru jadranskog vodnog područja izdvajaju se dvije prirodno-geografske cjeline, dinarski gorsko-planinski prostor i jadranski prostor. Dinarski gorski prostor čine najviše hrvatske planine (1.800 m n.m.) i krška polja među njima. Geološki je mlađi, građen od karbonatnih stijena s tipičnom krškom hidrogeologijom, tj. pojavom velikih izviranja i poniranja voda. Duž površinskih i podzemno-ponornih vodnih tokova stvoreno je mnoštvo kanjona, klanaca, špilja i sedrenih barijera, najmlađih i najosjetljivijih tvorbi iznimne atraktivnosti. I jadranski prostor je dio dinarskog krša, a čine ga otoci i uzak kopneni pojas, odijeljen od unutrašnjosti visokim planinama. Uzduž područja uočavaju se tri reljefna pojasa: otočni, priobalni i zagorski. U građi stijena prevladavaju vapnen ci visoke čistoće (kopneni planinski lanci, poluotoci i otoci) te manje otporne i nepropusne naslage fliša i dolomita (niže kopnene zaravni i drage te potopljeni zaljevi). Današnja obala je mlada, nastala u kvartaru podizanjem morske razine, prije čega su gotovo svi otoci bili dio kopna. Posljedica toga je velika podudar nost između otočnih i kopnenih oblika i građe. Izrazita razvedenost obale, koja se očituje u 1.244 otoka, otočića, hridi i grebena i obalnoj crti dugoj 6.278 km (1.880 km je kopnena i 4.398 km otočna obala)5, rezultat je potapanja erodiranog krškog reljefa. Podizanjem morske razine su kopneni slatkovodni sustavi došli pod uspor mora i stvorena je mogućnost dubokih prodora morske vode u priobalne vodonosnike. 5 5 Izvor: službeni podaci Hrvatskog hidrografskog instituta STRANICA 10 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pe do lo šk e zn ač aj ke Panonski i krški dio vodnog područja razlikuju se po pedološkim značaj kama. U međuriječju Drave, Save i Kupe zastupljena su lesivirana i razne vrste hidromorfnih tala, a samo u najistočnijoj Slavoniji prevladavaju tla visoke plodnosti (crnica, smeđe tlo i lesivirana tla). U gorskim predjelima uglavnom se pojavljuju razni tipovi smeđih tala. Za gorske predjele karakteristični su razni tipovi smeđih tala. Priobalje i otoci su siromašni obradivim tlima, a najvredniji poljodjelski prostori su polja u kršu te tla nastala na flišu, laporu i izoliranim aluvijalnim nanosima. Samo vrlo lokalno, ponajprije u Istri nalaze se dublja tla plodne crvenice. Kl im at sk a ob ilj ež ja Kontinentalno klimatsko područje obuhvaća sjeverni dio vodnog područ ja, do granice između sliva Kupe i Odre. Karakteriziraju ga prosječne godišnje oborine u rasponu 900 – 1.000 mm na zapadu do 650 mm u istočnoj Slavoniji. Najviše oborine padne u lipnju, a najmanje u veljači. Oko 60% ukupnih godišnjih oborina padne u vegetacijskom dijelu go dine. Na temperaturu zraka dominantno utječe nadmorska visina pa se najviše temperature javljaju u najnižim predjelima istočne Slavonije, gdje prosječne višegodišnje temperature zraka iznose 11 – 12 ºC. U prijelaznom klimatskom području su oborine znatno veće, zbog blizi ne mora i većih nadmorskih visina. Najviše oborina padne u Gorskom kotaru, gdje se prosječne godišnje oborine kreću do 3.500 mm i više. Najviše oborina ima u studenome, a najmanje u veljači. Podjednako obo rina padne u vegetacijskom i hladnom dijelu godine. Pravilnost promjene temperature s nadmorskom visinom je vrlo izražena pa je ona najmanja u najvišim predjelima Gorskoga kotara, gdje prosječna višegodišnja tem peratura zraka iznosi oko 3 ºC. Na vodnom području su prisutna dva oborinska režima: mediteranski i prijelazni, koji sadržava karakteristike mediteranskog i kontinentalnog režima. Prosječne go dišnje oborine se kreću od oko 800 mm u zapadnoj Istri i na otocima do 3.500 mm i više u najvišim predjelima Gorskoga kotara. Prijelazno područje (između kontinentalne i mediteranske klime) ima najviše oborina u studenome, a najma nje u veljači, a kopneni dio u zaleđu jadranske obale ima obilježje maritimnoga oborinskog režima s najviše oborina u studenome, a najmanje u srpnju. Priobalno područje ima slični režim kao i zaobalje, samo su količine oborina znatno manje. Na temperaturu zraka znatan utjecaj ima geografska širina pa se najviše prosječne temperature javljaju u južnim predjelima i na otocima i smanjuju se prema sjeveru i unutrašnjosti. Utjecaj nadmorske visine dominantan je u gorskim predjelima. Ze m lji šn i p ok ro v Oko 50% ukupne površine vodnoga područja su poljoprivredne ili prete žito poljoprivredne površine, šume sudjeluju s 36%, a izgrađene (umjet ne) površine s 3%. Struktura pokrova se vrlo razlikuje po područjima podslivova: podsliv Save ima nadprosječnu zastupljenost šuma (41%), na račun poljoprivrednih površina (45%), a na podslivu Drave i Dunava dominiraju poljoprivredne površine (63%), sa znatno manjim udjelom šuma (24%). Na području podsliva Drave i Dunava ima znatno više mo čvarnih i vodenih površina (4%) od prosjeka vodnoga područja (1,7%). 39% površine vodnoga područja pokriva more (priobalno more). U strukturi zemljišnog pokrova kopna i otoka poljoprivredne ili pretežito poljoprivredne po vršine čine četvrtinu (25%), šume sudjeluju s 35%, a ostale prirodne površine s 35%. Na izgrađene (umjetne) površine otpada oko 4%. Kopno i otoci razlikuju se po udjelu šuma i ostalih prirodnih površina u strukturi pokrova. Na kopnu šume čine 37% a ostale prirodne površine 35%, dok je na otocima šume obuhvaćaju oko 26% površine. 20 Reljef Osnovna geološka karta Temeljna litološka karta Prosječne godišnje oborine Karta zemljišnog pokrova Republike Hrvatske (CLC Hrvatska, 2012, prostorno usklađeno prema SRPJ, 2013.) Površina u km2 VPD JVP TER. MORE RH Izgrađeno i pretežno izgrađeno (111-142) 1.114 809 - 1.923 Poljoprivredno i pretežno poljoprivredno (211-243) 17.437 5.416 - 22.853 Šume (311-313) 12.768 7.520 1 20.289 Ostale prirodne površine (321-334) 3.208 7.518 3 10.730 Močvare i druga vlažna staništa (411-421) 157 43 - 200 Vodene površine (511-521) 433 140 - 572 More - 13.858 17.718 31.576 Ukupno 35.117 35.303 17.722 88.142 Sl. A.8 Prirodne značajke vodnih područja (prostorno usklađeno prema Državnoj geodetskoj upravi, Središnji registar prostornih jedinica, listopad 2013.) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 11 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 20 Reljef Osnovna geološka karta Temeljna litološka karta Prosječne godišnje oborine Karta zemljišnog pokrova Republike Hrvatske (CLC Hrvatska, 2012, prostorno usklađeno prema SRPJ, 2013.) Površina u km2 VPD JVP TER. MORE RH Izgrađeno i pretežno izgrađeno (111-142) 1.114 809 - 1.923 Poljoprivredno i pretežno poljoprivredno (211-243) 17.437 5.416 - 22.853 Šume (311-313) 12.768 7.520 1 20.289 Ostale prirodne površine (321-334) 3.208 7.518 3 10.730 Močvare i druga vlažna staništa (411-421) 157 43 - 200 Vodene površine (511-521) 433 140 - 572 More - 13.858 17.718 31.576 Ukupno 35.117 35.303 17.722 88.142 Sl. A.8 Prirodne značajke vodnih područja (prostorno usklađeno prema Državnoj geodetskoj upravi, Središnji registar prostornih jedinica, listopad 2013.) Sl. A.8 Prirodne značajke vodnih područja (prostorno usklađeno prema Državnoj geodetskoj upravi, Središnji registar prostornih jedinica, listopad 2013.) 4.2 Socio-ekonomske značajke U administrativnom smislu, vodno područje rijeke Dunav obuhvaća Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Varaždin sku, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku i Međimursku županiju i Grad Zagreb u cijelosti, dijelove Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije te rubni dio Zadarske županije. Jadransko vodno područje obuhvaća Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju u cijelosti, gotovo cijelu Zadarsku županiju i znatne dijelove Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Na lokalnoj razini ustrojeno je veliki broj jedinica lokalne samouprave (128 gradova i 428 općina) vrlo različitih po veličini i ekonomskoj snazi. Tab. A.5 Administrativna pripadnost vodnih područja ŽUPANIJA Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Teritorijalno more Republika Hrvatska Površina* (km2) Stanovništvo Površina* (km2) Stanovništvo Površina* (km2) Površina* (km2) Stanovništvo I. Zagrebačka 3.060 317.606 - 3.060 317.606 II. Krapinsko-zagorska 1.229 132.892 - 1.229 132.892 III. Sisačko-moslavačka 4.466 172.439 - 4.466 172.439 IV. Karlovačka 3.626 128.899 - 3.626 128.899 V. Varaždinska 1.261 175.951 - 1.261 175.951 VI. Koprivničko-križevačka 1.748 115.584 - 1.748 115.584 VII. Bjelovarsko-bilogorska 2.639 119.764 - 2.639 119.764 VIII. Primorsko-goranska 1.183 21.452 2.408 274.743 3.591 296.195 IX. Ličko-senjska 1.682 9.969 3.672 40.958 5.354 50.927 X. Virovitičko-podravska 2.023 84.836 - 2.023 84.836 XI. Požeško-slavonska 1.822 78.034 - 1.822 78.034 XII. Brodsko-posavska 2.028 158.575 - 2.028 158.575 XIII. Zadarska 382 1.045 3.265 168.972 3.647 170.017 XIV. Osječko-baranjska 4.149 305.032 - 4.149 305.032 XV. Šibensko-kninska - 2.968 109.375 2.968 109.375 XVI. Vukovarsko-srijemska 2.449 179.521 - 2.449 179.521 XVII. Splitsko-dalmatinska - 4.539 454.798 4.539 454.798 XVIII. Istarska - 2.815 208.055 2.815 208.055 XIX. Dubrovačko-neretvanska - 1.778 122.568 4 1.782 122.568 XX. Međimurska 729 113.804 - 729 113.804 XXI. Grad Zagreb 641 790.017 - 641 790.017 UKUPNO 35.117 2.905.420 21.445 1.379.469 4 56.566 4.284.889 * prostorno usklađeno prema SRPJ, 2013. godina STRANICA 12 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 22 Stanovništvo i naselja (prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2011. godine) Bruto domaći proizvod po stanovniku po županijama u 2012. godini (Izvor: DZS, Priopćenje 12.1.6.) Sl. A.9 Osnovni socioekonomski podaci 22 Stanovništvo i naselja (prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2011. godine) Bruto domaći proizvod po stanovniku po županijama u 2012. godini (Izvor: DZS, Priopćenje 12.1.6.) Sl. A.9 Osnovni socioekonomski podaci Sl. A.9 Osnovni socioekonomski podaci Vodno područje rijeke Dunav (VPD) Jadransko vodno područje (JVP) St an ov ni št vo i ur ba ni za ci ja Na vodnom području živi 2.905.420 stanovnika u 1.018.453 kućanstava. Gustoća naseljenosti od 82,7 stanovnika po km2 vodnog područja nešto je veća od pro sjeka Republike Hrvatske, koji iznosi 75,8 stanovnika/km2. Stanovništvo živi u 4.663 naselja prosječne veličine 623 stanovnika. Čak 97% na selja ima manje od 2.000 stanovnika, a u njima živi 41% ukupnog stanovništva. Preostalih 59% stanovnika živi u 130 naselja s više od 2.000 stanovnika. Od toga je 25 većih i velikih urbanih centara, preko 10.000 stanovnika, među kojima domini ra grad Zagreb. Ostalo su manji i srednji gradovi i naselja prijelaznoga karaktera veličine 2.000 do 10.000 stanovnika. Na područjima gradskih JLS živi 70% stanovnika, a u 71 središnjem gradskom na selju 51% stanovnika. Gustoća gradskih naselja je 2,0 na 1.000 km2, a opći stupanj urbaniziranosti iznosi 51%, s tim da je veći na području podsliva Save, gdje se nalazi grad Zagreb s prstenom manjih gravitirajućih gradova u njegovom okruženju. Na vodnom području živi 1.379.469 stanovnika u 500.585 kućanstava. Gustoća naseljenosti od 64,3 stanovnik po km2 vodnog područja manja je od prosjeka Re publike Hrvatske, koji iznosi 75,8 stanovnik/km2. Na vodnom području je 2.091 naselje, prosječne veličine 660 stanovnika. Čak 96% naselja ima manje od 2.000 stanovnika, a u njima živi 35% ukupnoga stanovništva. Preostalih 65% stanovnika živi u 91 naselju s više od 2.000 stanovnika. Od toga je 14 većih i velikih urbanih centara, preko 10.000 stanovnika, među kojima se izdvajaju dva regionalna centra, Split (167.121) i Rijeka (128.384).Ostalo su manji i srednji gradovi i naselja prijelaznoga karaktera, veličine 2.000 do 10.000 stanovnika. Na područjima gradskih JLS živi 72% stanovnika, a u 57 središnjih gradskih naselja 55% stanovnika. Gustoća gradskih naselja iznosi 2,7 na 1.000 km2, a opći stupanj urbaniziranosti 55%. Vodno područje je, prema administrativnom kriteriju, nešto urbaniziranije od prosjeka Republike Hrvatske. So ci o ek on om sk e pr ili ke Za 2012. godinu je BDP na vodnom području procijenjen na 228.773 milijuna kuna ili 78.740 kuna po stanovniku, što je neznatno više od hrvatskoga prosjeka. Unutar vodnoga područja postoje izrazite regionalne razlike, vidljive i na razini podslivova. Na cijelom vodnom području zaposleno je nešto više od 950 tisuća osoba. Pro sječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosi 5.505 kuna, što je neznatno iznad državnog prosjeka. Za 2012. godinu je BDP na vodnom području procijenjen na 101.683 milijuna kuna ili 73.712 kuna po stanovniku, što je nešto niže od hrvatskog prosjeka. Unutar vod noga područja postoje izrazite regionalne razlike. Na cijelom vodnom području zaposleno je oko 430 tisuća osoba. Prosječna mje sečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosi 5.311 kuna i nešto je niža od državnog prosjeka. Tab. A.6 Osnovni pokazatelji o naseljenosti i urbaniziranosti vodnih područja (prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2011.)6 PSSava PSDrava VPD JVP Republika Hrvatska Površina (kopno, km2) 25.764 9.353 35.117 21.445 56.566 Broj stanovnika 2.130.241 775.179 2.905.420 1.379.469 4.284.889 Gustoća naseljenosti (stanovnika/km2) 82,7 82,9 82,7 64,3 75,8 Broj kućanstava 752.938 265.515 1.018.453 500.585 1.519.038 Broj naselja 3.690 973 4.663 2.091 6.756 Prosječna veličina naselja (stanovnika/naselju) 577 797 623 660 634 Stanovništvo u naseljima do 2.000 796.367 381.095 1.177.462 486.938 1.664.400 Stanovništvo u naseljima 2.000 – 10.000 217.724 180.675 398.399 299.862 698.261 Stanovništvo u naseljima iznad 10.000 1.116.150 213.409 1.329.559 592.669 1.922.228 Broj gradskih JLS 49 22 71 57 127*+Zagreb Stanovništvo u gradskim JLS 1.615.054 418.318 2.033.372 996.055 3.029.427 Udio stanovništva u gradskim JLS 76% 54% 70% 72% 71% Stanovništvo u središnjim gradskim naseljima 1.181.439 289.385 1.470.824 754.412 2.225.236 Opći stupanj urbaniziranosti2 55% 37% 51% 55% 52% *126 u 2012. godini 6 Odnos stanovništva koje živi u gradskim naseljima i ukupnog stanovništva. Za izdvajanje gradskih naselja korišten je statističko-administrativni kriterij prema kojemu se gradom smatraju naselja koja su sjedišta gradskih jedinica lokalne samouprave. Dijelom, radi se o naseljima prijelaznoga karaktera (tzv. urbanizirana naselja), s više ili manje izraženim urbanim obilježjima. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 13 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Jezera – ukupno (km2) km2 126,57 40,56 167,12 Jezera s površinom vodnog lica ispod 0,5 km2 km2 1,81 0,43 2,24 Jezera s površinom vodnog lica iznad 0,5 km2 km2 124,76 40,13 164,89 Prijelazne vode km2 77* 77 Priobalne vode km2 13.650** 13.650 Morske vode km2 17.718 17.718 * prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split (IOR) površina prije laznih voda iznosi 160,68 km2 ** prema podacima IORa površina priobalnih voda iznosi 13.750 km2 – Potrebno uskladiti službene podatke. Analizom značajki površinskih voda obuhvaćene su tekućice sa slivnom površinom većom od 10 km2 i stajaćice s površinom vodnog lica većom od 0,5 km2. Iznad tih granica nalazi se oko 20% ukupne duljine svih evidentiranih tekućica i oko 98% ukupne površine svih evidentiranih stajaćica u Republici Hrvatskoj. Preostalih 80% duljine evidentiranih te kućica i 2% površine evidentiranih stajaćica otpada na vrlo mala vodna tijela za koja se ne provodi tipizacija ni ocjenjivanje prema odredbama Okvirne direktive o vodama već se, gdje je to potrebno, ona ocjenjuju prema standardima koji vrijede za veće vodno tijelo s kojim su u povr šinskom kontaktu ili, ako takvog kontakta nema, za najbliže ili najpri mjerenije veće vodno tijelo. Na kontaktnim područjima priobalnog mora i kopna, gdje more zna čajno utječe na dinamiku kretanja i na kemijske i ekološke značajke slatkih voda javljaju se tzv. prijelazne ili boćate vode. To su vodna tijela kopnenih voda u blizini riječnih ušća, koja su djelomično slana uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovod nih tokova. Značajnije rijeke gdje je prisutan utjecaj mora su Dragonja, Raša i Mirna u Istri, Rječina u Kvarneru te Zrmanja, Krka, Jadro, Cetina, donji tok Neretve i Ombla u Dalmaciji. 25 Tab. A.8 Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po kategorijama Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Područje otvorenog mora Republika Hrvatska Rijeke - ukupno km 58.128 9.465 67.593 Rijeke sa slivnom površinom ispod 10 km2 km 47.542 7.207 54.749 Rijeke sa slivnom površinom iznad 10 km2 km 10.586 2.258 12.844 Jezera – ukupno (km2) km2 126,57 40,56 167,12 Jezera s površinom vodnog lica ispod 0,5 km2 km2 1,81 0,43 2,24 Jezera s površinom vodnog lica iznad 0,5 km2 km2 124,76 40,13 164,89 Prijelazne vode km2 77* 77 Priobalne vode km2 13.650** 13.650 Morske vode km2 17.718 17.718 *prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split (IOR) površina prijelaznih voda iznosi 160,68 km2 **prema podacima IORa površina priobalnih voda iznosi 13.750 km2 - Potrebno uskladiti službene podatke. Analizom značajki površinskih voda obuhvaćene su tekućice sa slivnom površinom većom od 10 km2 i stajaćice s površinom vodnog lica većom od 0,5 km2. Iznad tih granica nalazi se oko 20% ukupne duljine svih evidentiranih tekućica i oko 98% ukupne površine svih evidentiranih stajaćica u Republici Hrvatskoj. Preostalih 80% duljine evidentiranih tekućica i 2% površine evidentiranih stajaćica otpada na vrlo mala vodna tijela za koja se ne provodi tipizacija ni ocjenjivanje prema odredbama Okvirne direktive o vodama već se, gdje je to potrebno, ona ocjenjuju prema standardima koji vrijede za veće vodno tijelo s kojim su u površinskom kontaktu ili, ako takvog kontakta nema, za najbliže ili najprimjerenije veće vodno tijelo. Na kontaktnim područjima priobalnog mora i kopna, gdje more značajno utječe na dinamiku kretanja i na kemijske i ekološke značajke slatkih voda javljaju se tzv. prijelazne ili boćate vode. To su vodna tijela kopnenih voda u blizini riječnih ušća, koja su djelomično slana uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova. Značajnije rijeke gdje je prisutan utjecaj mora su Dragonja, Raša i Mirna u Istri, Rječina u Kvarneru te Zrmanja, Krka, Jadro, Cetina, donji tok Neretve i Ombla u Dalmaciji. Rijeka Površina (km2) Dragonja 0,160 Mirna 1,068 Raša 1,506 Rječina 0,673 Zrmanja 36,893 Krka 22,385 Jadro 0,316 Cetina 15,848 Neretva 80,605 Ombla 1,230 Ukupno 160,683 Sl. A.10 Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom području (prema podacima IOR) 0,1% 0,7% 0,9% 0,4% 23,0% 13,9% 0,2% 9,9% 50,2% 0,8% Dragonja Mirna Raša Rječina Zrmanja Krka Jadro Cetina Neretva Ombla Sl. A.10 Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom područ-A.10 Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom područ-.10 Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom područ-10 Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom područ- Površine prijelaznih voda rijeka u jadranskom vodnom područ ju (prema podacima IOR) Ukupna površina prijelaznih voda iznosi oko 160,7 km2. Prema veliči ni svoje površine, dominiraju prijelazne vode Neretve (50%), Zrmanje (23%), Krke (14%) i Cetine (10%), a na sve ostale jadranske rijeke ot pada manje od 10% od ukupne površine svih prijelaznih voda. Pored navedenih rijeka, utjecaj mora zabilježen je i u ušćima rijeka Dubračine i Žrnovnice kod Crikvenice i Strožanca, koje imaju u većem dijelu go dine vrlo mali protok pa su vrlo mala vodna tijela i nisu analizirana. Isto vrijedi i za jezero Zmajevo oko kod Rogoznice. U Dalmaciji su određena tri područja površinskih voda (Vransko jezero, Rogozničko jezero i Baćinska jezera) koja bi se na temelju saliniteta mogla svrstati u kategoriju prijelaznih voda. Međutim, ova tri područja se razmatraju u kategoriji jezera. Priobalne vode zauzimaju površinu od 13.750 km2. Obuhvaćaju površin ske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda. Unutrašnju granicu čini crta niske vode uzduž obala kopna i otoka. Primjenom navedenih kriterija za određivanje granice, u području priobalnog mora izostaju pučinski otoci Vis i Biševo. Kako Tab. A.7 Osnovni socio-ekonomski pokazatelji za vodna područja (sta-A.7 Osnovni socio-ekonomski pokazatelji za vodna područja (sta-.7 Osnovni socio-ekonomski pokazatelji za vodna područja (sta-7 Osnovni socio-ekonomski pokazatelji za vodna područja (sta- Osnovni socio-ekonomski pokazatelji za vodna područja (sta nje 2012. godina)7 Vodno po dručje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska Bruto domaći proizvod (*106 kn) 228.773 101.683 330.456 Bruto domaći proizvod po stanovniku (kn) 78.740 73.712 77.407 Bruto domaći proizvod po zaposlenom (kn) 240.041 236.415 238.914 Bruto dodana vrijednost (*106 kn) 194.055 86.251 280.305 Udio poljoprivrede (A)* u BDV 5,2 2,8 4,5% Udio industrije (B-E)* u BDV 22,3 9,3 21,5% Udio ostalih djelatnosti (F-T)* u BDV 72,5 87,9 74,0% Broj zaposlenih (stanje 31. ožujka 2012.) 953.056 430.105 1.383.161 Prosječna neto plaća (kn) 5.505 5.311 5.469 Raspoloživi dohodak kućanstava (*106kn)* Raspoloživi dohodak kućanstava po članu (kn/god)* 27.702 Udio neto raspoloživog dohotka u BDP-u* *Statističko izvješće 1556, objavljeno je 31. 7. 2015. 5. Prirodne značajke voda 5.1 Površinske vode Površinske vode se razvrstavaju u sljedeće kategorije: rijeke, jezera, pri jelazne vode, priobalne vode i teritorijalno (otvoreno) more i opisuju se svojim ekološkim i kemijskim stanjem, osim teritorijalnoga mora8, gdje je propisano praćenje kemijskoga stanja. U bazu podataka Hrvatskih voda unijeti su podaci o oko 67.500 kilome tara kopnenih tekućica9 i 167,1 km2 kopnenih stajaćica10. Podaci su di gitalizirani s topografskih karata mjerila 1:25.000/1:100.000 i ažurirani u skladu s poznatim promjenama na terenu. Raspolaže se i s podacima oko 21.000 kilometara vodotoka koji leže izvan teritorija Republike Hr vatske, čiji obuhvat je nužan za praćenje vodnih bilanci. Tab. A.8 Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po katego-A.8 Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po katego-.8 Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po katego-8 Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po katego- Pregled površinskih voda u Republici Hrvatskoj po katego rijama Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Područje otvorenog mora Republika Hrvatska Rijeke – ukupno km 58.128 9.465 67.593 Rijeke sa slivnom po vršinom ispod 10 km2 km 47.542 7.207 54.749 Rijeke sa slivnom po vršinom iznad 10 km2 km 10.586 2.258 12.844 7 Procjena na temelju podataka DZS (Priopćenje 12.1.6.: Bruto domaći pro izvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS-2. razina i županije za razdoblje 2000. – 2012. (ESA 2010), Statistička izvješća 1502 i 1526: Zaposlenost i plaće u 2012./2013.) i HZMO (Statističke informacije br. 1/2012 za osiguranike poljoprivrednike). 8 Teritorijalno more (morske vode) se ne obrađuje u okviru ovoga plana već je predmet Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, koja je u nadležnosti Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode. Program mjera, kao jedan od akcijskih programa izrađuje se paralelno s Planom up ravljanja vodnim područjima. 9 Tekućice su rijeke prema terminologiji Okvirne direktive o vodama. 10 Stajaćice su jezera prema terminologiji Okvirne direktive o vodama. STRANICA 14 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE nije povoljan, jer postoji izrazita prostorna i vremenska neravnomjer nost u rasporedu vodnoga bogatstva. Tab. A.9 Osnovni pokazatelji vodnog bogatstva11 Pokazatelj Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Repu blika Hrvat ska Vode – ukupno 109 m3/godišnje 128,38 27,94 156,32 Vodno bogatstvo – ukupno* 109 m3/godišnje 83,72 27,94 111,66 Vodno bogatstvo po stanov niku** m3/godišnje/st. 28.815 20.254 26.059 Vlastite vode – ukupno 109 m3/godišnje 11,86 14,22 26,08 Vlastite vode po stanovni ku** m3/godišnje/st. 4.082 10.308 6.086 * uključeno 50% voda Dunava i Save nizvodno od ušća Une ** vrijednosti korigirane prema popisu stanovništva iz 2011. godine postoji potreba efikasne zaštite svih otoka, priobalno područje od 1 NM oko otoka Visa i Biševa čini sastavni dio priobalnih voda. 5.1.1 Hidrografske i hidrološke značajke vodnih područja Sve vode Republike Hrvatske dio su sliva Jadranskog mora ili sliva Crnog mora. Razvodnica (vododijelnica) ta dva sliva prolazi najvišim planinskim vrhovima gorske Hrvatske i predstavlja granicu između: vodnog područja rijeke Dunav i jadranskog vodnog područja. Raspored površinskih voda (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemnih voda, kao i njihove međusobne veze, određeni su morfološ kim i hidrogeološkim značajkama pojedinog područja. Skoro sve veće rijeke na prostoru Republike Hrvatske su pogranični ili prekogranični vodotoci i imaju međudržavni značaj. Glavninu voda najvećih hrvatskih rijeka čine vanjske vode pa su njihova hidrološka obilježja uvjetovana i klimatskim prilikama područja iz kojih dolaze. Prema prosječnoj vodnoj bilanci (analize 30-godišnjeg razdoblja) može se reći da područje Hrvatske obiluje vodama, ali raspored količina voda 27 Sl. A.11 Karta specifičnog otjecanja u Republici Hrvatskoj Poplave koje su se dogodile proteklih godina pokazuju da su pojedini dijelovi državnog područja Republike Hrvatske vrlo ranjivi i to uglavnom zbog nezavršenih zaštitnih sustava ili neizgrađenih i nedovoljno održavanih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnog kopnenog teritorija, od čega je veći dio zaštićen i omogućava različitu razinu sigurnosti. Vodno područje rijeke Dunav - Vodno područje rijeke Dunav ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica, osobito u svom panonskom dijelu. Gustoća hidrografske mreže iznosi 0,3 km/km2 ako se računaju vodotoci sa slivnom površinom većom od 10 km2, odnosno 1,6 km/km2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci. Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Drava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine (više od 10.000 km2). Velike rijeke, sa slivnom površinom od 1.000 do 10.000 km2, su Krapina, Lonja-Trebež, Česma, Ilova-Pakra, Orljava, Biđ-Bosut te Dobra, Korana, Glina i Una na području podsliva rijeke Save i Karašica-Vučica, Baranjska Karašica i Vuka na području podsliva rijeka Drave i Dunava. Osim toga, ima 50-ak rijeka na području podsliva rijeke Save i 15-ak rijeka na području podsliva rijeka Drave i Dunava koji imaju srednje veliku slivnu površinu (od 100 do 1.000 km2). Područje je siromašno prirodnim jezerima. Najpoznatija jezera i nacionalni park su Plitvička jezera, koja čini 16 jezera nanizanih u kaskadi s visinskom razlikom od 133 metra. Tab. A.10 Osnovni podaci o glavnim rijekama vodnog područja rijeke Dunav (1961. ̶ 1990.) Rijeka Slivna površina (km2) Duljina (km) Srednji protok u Hrvatskoj/ najnizvodnija postaja (m3/s) Ukupno U Hrvatskoj Ukupno U Hrvatskoj državna granica (približno)* Sava 95.419 25.770 946 510 313 1.134 Županja Sutla 590 133 92 89 73 7,31 Zelenjak Krapina 1.244 1.244 65 65 - 12,0 Kupljenovo Lonja-Trebež 4.259 4.259 4.259 48 - 18 (procjena na ušću) Česma 2.890 2.890 96 96 - 14,1 Čazma Ilova-Pakra 1.816 1.816 96 96 - 6,99 Veliko Vukovje Orljava 1.616 1.616 97 97 - 5,12 Pleternica Biđ-Bosut 2.913 2.375 132 81 - 12,2 Nijemci Kupa 10.236 8.41 294 294 100 201 Farkašić Sl. A.11 Karta specifičnog otjecanja u Republici Hrvatskoj11 Poplave koje su se dogodile proteklih godina pokazuju da su pojedini dijelovi državnog područja Republike Hrvatske vrlo ranjivi i to uglavnom zbog nezavršenih zaštitnih sustava ili neizgrađenih i nedovoljno održavanih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Procjenjuje se da poplave potenci jalno ugrožavaju oko 15% državnog kopnenog teritorija, od čega je veći dio zaštićen i omogućava različitu razinu sigurnosti. Vodno područje rijeke Dunav – Vodno područje rijeke Dunav ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica, osobito u svom panonskom dijelu. Gustoća hidrografske mreže iznosi 0,3 km/km2 ako se računaju vodotoci sa slivnom površinom većom od 10 km2, odnosno 1,6 km/km2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci. Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Drava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine (više od 10.000 km2). Velike rijeke, sa slivnom površinom od 1.000 do 10.000 km2, su Krapina, Lonja-Trebež, Česma, Ilova-Pakra, Orljava, Biđ-Bosut te Dobra, Korana, Glina i Una na području podsliva rijeke Save i Karašica-Vučica, Baranjska Karašica i Vuka na području podsliva rijeka Drave i Dunava. Osim toga, ima 50-ak rijeka na području podsliva rijeke Save i 15-ak rijeka na području podsliva rijeka Drave i Dunava koji imaju srednje veliku slivnu površinu (od 100 do 1.000 km2). Područje je siromašno prirodnim jezerima. Najpoznatija jezera i nacionalni park su Plitvička jezera, koja čini 16 jezera nanizanih u kaskadi s visin skom razlikom od 133 metra. Tab. A.10 Osnovni podaci o glavnim rijekama vodnog područja rijeke Dunav (1961. – 1990.) Rijeka Slivna površina (km2) Duljina (km) Srednji protok u Hrvatskoj/ najnizvodnija postaja (m3/s) Ukupno U Hrvatskoj Ukupno U Hrvatskoj državna granica (približno)* Sava 95.419 25.770 946 510 313 1.134 Županja Sutla 590 133 92 89 73 7,31 Zelenjak Krapina 1.244 1.244 65 65 - 12,0 Kupljenovo 11 Strategija upravljanja vodama UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 15 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Lonja-Trebež 4.259 4.259 4.259 48 - 18 (procjena na ušću) Česma 2.890 2.890 96 96 - 14,1 Čazma Ilova-Pakra 1.816 1.816 96 96 - 6,99 Veliko Vukovje Orljava 1.616 1.616 97 97 - 5,12 Pleternica Biđ-Bosut 2.913 2.375 132 81 - 12,2 Nijemci Kupa 10.236 8.41 294 294 100 201 Farkašić Dobra 1.354 1.354 104 104 - 34,8 Donje Stative Korana 2.297 2.049 134 134 23 28,8 Velemerić Mrežnica 980 980 63 63 - 26,6 Mrzlo Polje Glina 1.418 967 100 100 18 18,2 Glina Sunja 482 482 77 77 - 2,91 Sunja Una 0.368 1.686 212 116 101 221 Kostajnica Dunav 816.950 9.135 2.857 138 130 2.852 Erdut Drava 41.238 7.015 749 323 136 552 Belišće Mura 14.149 473 493 83 79 170 Mursko Središće Karašica-Vučica 2.347 2.347 150 150 - 2,60 Beničanci Vuka 1.260 1.260 126 126 - 3,14 Tordinci * Približan podatak, odnosi se na dionice rijeka na kojima državna granica ide koritom rijeke ili blizu korita rijeke ili više puta presijeca tok rijeke Hidrološka obilježja najvećih rijeka na vodnom području uvjetovana su klimatskim prilikama područja iz kojih dolaze. Rijeka Sava ima obilježja kišno-snježnog režima, a kod Drave dominira snježno-glacijalna komponenta. Podsliv rijeke Save (u tablicama označeno kao PSSava) Podsliv rijeka Drave i Dunava (u tablicama označeno kao PDDrava) Najniži vodostaji Najčešće u kolovozu i rujnu, ali i u veljači i listopadu na Savi i većim pritocima uočljiva tendencija sniženja najnižih godišnjih vodostaja, odnosno sniženja dna korita, zbog čega se snižavaju i razine podzemne vode. Na Dravi, Muri i Dunavu u zimskim mjesecima, a na pritocima uglavnom ljeti svi minimalni vodostaji imaju tendenciju sniženja. Na Dravi su izražena dnevna kolebanja vodostaja, uzrokovana nestacionarnim pogonom izgrađenog niza hidroelektrana, napose kod manjih voda. Najviši vodostaji Najčešće od listopada do prosinca, a na manjim vodotocima i u srpnju i kolovozu, što je posljedica ljetnih pljuskova. Na Dravi, Muri i Dunavu u ljetnim mjesecima, a na pritocima i u zimskim i u ljetnim mjesecima. Najmanji protoci Na Savi i Kupi od kolovoza do studenoga. Na Dunavu u studenome, na Dravi i Muri u siječnju, a na pritocima uglavnom u ljetnim mjesecima. Najveći protoci Na Savi i Kupi od listopada do prosinca, a na manjim pritocima u proljeće i ljeto. Na Dravi u ljetnim mjesecima, a na pritocima najčešće u zimskim, a samo katkad u ljetnim mjesecima. Tijekom dvadesetog stoljeća došlo do znatnog povećanja maksimalnih protoka Drave na ulazu u Hrvatsku, zbog postupne izgradnje niza hidroelektrana u uzvodnim državama. Temperatura Najniže u siječnju i veljači, najviše u srpnju i kolovozu. Najniže u siječnju, najviše u kolovozu. Pojava leda Na Savi i većim pritocima u zimskim mjesecima povremeno dolazi do zamrzavanja vode bilo u obliku ledohoda ili ledostaja. Na Dravi i Dunavu u zimskim mjesecima dolazi do zamrzavanja vode (ledohod i ledostaj) te je potrebno korištenje ledolomaca kako bi se osigurala protočnost. Zbog velike količine tranzitnih voda, vodno područje rijeke Dunav obiluje vodom. Prema prosječnoj vodnoj bilanci (razdoblje 1960. – 1990.), ukupni vodni resursi vodnog područja iznose oko 84*109 m3 godišnje (oko 29.000 m3/god po stanovniku), što predstavlja tri četvrtine ukupnih vodnih resursa Republike Hrvatske. Na samom području formira se oko 12*109 m3 vlastitih voda (oko 4.000 m3/god po stanovniku). Kako su prirodni činitelji koji sudjeluju u stvaranju otjecanja različiti diljem područja, i otjecanje je različito. Najmanje otjecanje je u nizinama istočne Slavonije (oko 20%), zbog relativno niskih oborina i velikog isparavanja, a najveće u planinskom području Gorskoga kotara, gdje otječe preko 50% oborina. Tab. A.11 Obnovljivi vodni resursi vodnog područja rijeke Dunav, dugogodišnje srednje vrijednosti (109 m3/god) PSSava PSDrava VPD Republika Hrvatska Prosječna oborina 27,8 7,3 35,2 65,7 Realna evapotranspiracija 17,5 5,8 23,3 39,6 Vlastiti vodni resursi 10,4 1,5 11,9 26,1 Količina vode koja ulazi u Hrvatsku s teritorija susjednih država* 19,1 52,8 71,9 86,1 Ukupni slatkovodni resursi 29,5 54,3 83,8 112,2 *Uključeno 50% ulaznih voda Dunava i dotoka u Savu od Une nizvodno STRANICA 16 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Podsliv rijeke Save Podsliv rijeka Drave i Dunava ra zi na z aš tit e od š te tn og d je lo va nj a vo da Od velikih voda rijeke Save odgovarajuće je nasipima zaštićeno samo područje Grada Zagreba (1.000-godišnja razina sigurnosti). Nezaštićeno je ostalo područje uz Savu uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici (5.700 ha) gdje su nasipi samo dijelom izgrađeni. Nizvodno od Zagreba sve do granice sa Srbijom, mnoga područja uz Savu imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne jer zaštitni sustav Srednje posavlje nije završen. Sustav Srednje posavlje izravno štiti od poplava prostor uz Savu između Podsuseda i Stare Gradiške te uz Kupu nizvodno od ušća Dobre gdje su najslabije zaštićeni najniži dijelovi gradskog područja Siska i Karlovca. Zbog redukcije vršnih protoka poplavnih valova u nizinskim retencijama, sustav Srednje posavlje ima ključnu važnost i u zaštiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradiške te u zaštiti od poplava u susjednim državama Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zaštita od poplava zasnovana na nizin skim retencijama i ekspanzijskim površinama omogućila je zadržavanje vrijed nosti ekosustava na širokim poplavnim površinama Lonjskog i Mokrog polja. Izgrađeni dijelovi odteretnog kanala Lonja-Strug (početna i završna dionica) koriste se zajedno s okolnim prirodnim vodotocima za transport upuštenih voda i punjenje. Na slivu Save je provedena rekonstrukcija i izgradnja savskih nasipa kako bi se postigla 100-godišnja sigurnost zaštite. Oko 70% ukupne dužine nasipa uz rijeku Savu i uz njene pritoke do uspornog djelovanja vodostaja Save ima po trebno nadvišenje od 1,20 m iznad 100-godišnje velike vode. Na području donje i srednje Save ostalo je nekoliko kraćih dionica savskih nasipa koje još treba rekonstruirati, u prvom redu dionica duž lijeve obale od Trebeža do Dubrovčaka i dionica duž desne obale uzvodno od Siska koje nisu dovoljno visoke jer su bile izvedene prema drugačijim kriterijima zaštite. Na slivovima većih pritoka rijeke Save zaštitni sustavi nisu dovršeni ili ih nema. Uglavnom su zaštićeni gradovi i veća naselja, dok poljoprivredne povr šine učestalo plave. Svega 36% područja je zaštićeno, a na ostalim dijelovima zaštitni objekti ili nisu izgrađeni ili imaju nizak stupanj zaštite, najčešće 5 do 25-godišnje razine sigurnosti. Nakon djelomično izgrađenog zaštitnog sustava kojeg čini 19 brdskih retencija dijelovima grada Zagreba prijeti i dalje opasnost od medvedničkih bujica kod velikih voda iznad 20 do 50-godišnjeg povratnog razdoblja. Zaštita od poplavnih voda Dunava, Drave i Mure omogućena je izgradnjom višenamjenskih akumulacija i obrambenih nasipa te zadržavanjem širokih inundacijskih pojasa uz vodotoke. Nasipi su završeni gotovo na svim područjima gdje su potrebni, osim na nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Du brava te uz rijeku Vučicu i na manjem dijelu Baranje. Kod zadnje pojave velikih voda pokazalo se da na nekim dionicama postojeće nasipe treba rekonstruirati jer nemaju zadovoljavajuću visinu i dimenzije. Izgradnjom i kasnijim rekonstruiranjima obrambenih nasipa Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo omogućena je učinkovita zaštita Baranje od 100-go dišnjih velikih voda Drave i Dunava, ali i očuvanje širokih poplavnih po vršina uz ušće Drave u Dunav čime je poboljšana i zaštita od poplava na nizvodnom području uz Dunav. Poseban problem kod zaštite od poplava na Dunavu i donjoj Dravi čini pojava ledostaja. Za uklanjanje ledenih čepova koji ometaju nesmetano pro tjecanje vode i mogu prouzročiti ledenu poplavu angažiraju se brodovi ledo lomci (trostrani hrvatsko-mađarsko- srpski vodnogospodarski sporazum). Na brojnim bujičnim pritokama zaštitni sustavi nisu izgrađeni. Bujične po plave najčešće ugrožavaju naselja i poljoprivredne površine u Međimurju, Podravini i Podunavlju. Sustavi zaštite od brdskih voda dijelom su izgrađeni samo na slivovima na području Međimurja i Županijskog kanala, najčešće 5 do 25-godišnje razine sigurnosti, dok na ostalim područjima postoje samo pojedinačne regulacijske i zaštitne vodne građevine koje ne mogu osigurati primjerenu zaštitu nizinskih dijelova. pr iro da Retencijski prostori u Lonjskom i Mokrom polju proglašeni su parkom prirode Lonjsko polje – očuvanje biološke raznolikosti područja bez negativnih poslje dica na životne uvjete lokalnog stanovništva. Sustav obrane od poplava koncipiran je tako da su očuvane široke poplavne površine uz ušće Drave u Dunav što ima povoljan utjecaj na prirodni režim voda u Parku prirode Kopački rit. po st oj eć e re gu la ci jsk e i z aš tit ne v od ne g ra đe vi ne – nasipi uz vodotoke I. reda različite razine zaštite, ukupne duljine oko 1.600 km – nasipi uz vodotoke II. reda različite razine zaštite, ukupne duljine oko 200 km – višenamjenske akumulacije (Lokve na Lokvarki, Pakra na Pakri, Vonarje na Sutli) ukupnog volumena 73 hm3 – brdske retencije ukupnog volumena 2,5 hm3 – 5 velikih nizinskih retencija (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupčina, Zelenik i Jantak) ukupnog volumena oko 1.590 hm3 – 2 ustave (Prevlaka i Trebež) i 2 preljeva (Jankomir i Košutarica) za distri buciju velikih voda u nizinske retencije – 3 velika odteretna kanala (Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa) ukupne duljine oko 65 km – spojni kanali Zelina-Lonja-Glogovica-Česma i Ilova-Pakra – lateralni kanali za prikupljanje brdskih voda ukupne duljine oko 530 km – nasipe uz vodotoke različite razine zaštite. – 3 višenamjenske akumulacije na Dravi (Dubrava, Čakovec i Varaždin) ukupnog volumena 165 hm3 – brdske retencije ukupnog volumena 8,3 hm3 – lateralne kanale za prikupljanje brdskih voda ukupne duljine oko 59 km – 3 derivacijska kanala na hidroelektranama Dubrava, Čakovec i Varaždin re gu la ci jsk e i z aš tit ne v od ne g ra đe vi ne – iz gr ad nj a u tij ek u – nasipi uz Kupu i Koranu na području Gornjeg Mekušja kod Karlovca, uku pne duljine 4,3 km (zaštita uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda) – južni nasip retencije Lonjsko polje, duljine 8 km – preljev Palanjek na savskom nasipu – obaloutvrda Save na području naselja Palanjek kod Siska – uređenje korita rijeke Pakre na dionici duljine 2,8 km – obaloutvrda Save u Štitaru i Mlaki – desni nasip Save od Sunjskog Selišta do ušća Graduše nizvodno od Siska duljine 10 km – prag u koritu rijeke Gline u Glini UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 17 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. A.12 Osnovni podaci o glavnim rijekama jadranskog vodnog po-A.12 Osnovni podaci o glavnim rijekama jadranskog vodnog po-.12 Osnovni podaci o glavnim rijekama jadranskog vodnog po-12 Osnovni podaci o glavnim rijekama jadranskog vodnog po- Osnovni podaci o glavnim rijekama jadranskog vodnog po dručja (1961. – 1990.) Rijeka Slivna površina (km2) Duljina (km) Srednji protok u Hrvatskoj/ najnizvodnija postaja (m3/s)Ukupno U Hr vatskoj Ukupno U Hrvat skoj Granica (približ no)* Dragonja 141 55,6 26 12 12 1,30 Plovanija Mirna 541 494 53 53 - 7,91 Portonski most Raša 279 279 23 23 - 1,60 Podpićan Boljunčica 230 230 33 33 - 0,956 Čepić Rječina 360 300 19 19 - 12,9 Sušak Lika 1.014 1.014 77 77 - 7,33 Bilaj Gacka 584 584 61 61 - 13,3 Čovići Zrmanja 1.379 1.379 69 69 - 37,0 Jankovića Buk Krka 2.657 2.657 72 72 - 54,6 Skradinski Buk Cetina 4.145 1.531 104 104 - 99,0 Gardunska mlinica Neretva 10.520 280 215 22 - 342 Metković * Približan podatak, odnosi se na dionice rijeke na kojima granica ide koritom rijeke ili blizu korita rijeke Najveća rijeka koja utječe u Jadransko more je Neretva, sa slivnom po vršinom od 10.520 km2 (vrlo velika rijeka). Glavnina (preko 95%) sliva Neretve nalazi se u Bosni i Hercegovini pa su njena hidrološka obiljež ja uvjetovana klimatskim prilikama područja iz kojeg dolazi. Hrvatskoj pripada samo najnizvodniji dio riječnoga sliva (delta Neretve). Četiri velike rijeke jadranskoga sliva (1.000 do 10.000 km2): Lika, Zrmanja, Krka i Cetina i 40-ak srednje-velikih rijeka (100 do 1.000 km2) su cije lom svojom duljinom u Hrvatskoj. Za Cetinu je karakteristično da joj je veći dio sliva u Bosni i Hercegovini. 32 Sustav zaštite od poplava na slivovima sjevernog Jadrana Sustav zaštite od poplava na slivovima južnog Jadrana Sl. A.13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog područja 32 Sustav zaštite od poplava na slivovima sjevernog Jadrana Sustav zaštite od poplava na slivovima južnog Jadrana Sl. A.13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog područja Sl. A.13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog po-A.13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog po-.13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog po-13 Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog po- Sustav zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog po dručja 30 po st oj eć e re gu la ci js ke i za št itn e vo dn e gr ađ ev in e nasipi uz vodotoke I. reda različite razine zaštite, ukupne duljine oko 1.600 km nasipi uz vodotoke II. reda različite razine zaštite, ukupne duljine oko 200 km višenamjenske akumulacije (Lokve na Lokvarki, Pakra na Pakri, Vonarje na Sutli) ukupnog volumena 73 hm3 brdske retencije ukupnog volumena 2,5 hm3 5 velikih nizinskih retencija (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupčina, Zelenik i Jantak) ukupnog volumena oko 1.590 hm3 2 ustave (Prevlaka i Trebež) i 2 preljeva (Jankomir i Košutarica) za distribuciju velikih voda u nizinske retencije 3 velika odteretna kanala (Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa) ukupne duljine oko 65 km spojni kanali Zelina-Lonja-Glogovica-Česma i Ilova-Pakra lateralni kanali za prikupljanje brdskih voda ukupne duljine oko 530 km nasipe uz vodotoke različite razine zaštite. 3 višenamjenske akumulacije na Dravi (Dubrava, Čakovec i Varaždin) ukupnog volumena 165 hm3 brdske retencije ukupnog volumena 8,3 hm3 lateralne kanale za prikupljanje brdskih voda ukupne duljine oko 59 km 3 derivacijska kanala na hidroelektranama Dubrava, Čakovec i Varaždin re gu la ci js ke i za št itn e vo dn e gr ađ ev in e – iz gr ad nj a u tij ek u nasipi uz Kupu i Koranu na području Gornjeg Mekušja kod Karlovca, ukupne duljine 4,3 km (zaštita uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda) južni nasip retencije Lonjsko polje, duljine 8 km preljev Palanjek na savskom nasipu obaloutvrda Save na području naselja Palanjek kod Siska uređenje korita rijeke Pakre na dionici duljine 2,8 km obaloutvrda Save u Štitaru i Mlaki desni nasip Save od Sunjskog Selišta do ušća Graduše nizvodno od Siska duljine 10 km prag u koritu rijeke Gline u Glini Sl. A.12 Postojeći sustav zaštite od poplava na slivu Save, Drave i Dunava Načelno se može reći da na vodnom području rijeke Dunav, odgovarajući stupanj zaštite od velikih voda rijeka imaju samo veći gradovi. Obrana od poplava pritoka uglavnom nije riješena na odgovarajući način, dok razina zaštite od plavljenja brdskim vodama ne prelazi 5 do 25 godišnje povratno razdoblje. Sl. A.12 Postojeći sustav zaštite od poplava na slivu Save, Drave i Dunava Načelno se može reći da na vodnom području rijeke Dunav, odgovaraju ći stupanj zaštite od velikih voda rijeka imaju samo veći gradovi. Obrana od poplava pritoka uglavnom nije riješena na odgovarajući način, dok razina zaštite od plavljenja brdskim vodama ne prelazi 5 do 25 godišnje povratno razdoblje. Jadransko vodno područje – Jadransko more je zatvorenoga tipa, uku pne površine oko 138.600 km2 (zajedno s otocima). Ukupni volumen Jadranskog mora iznosi oko 35.000 km3, što čini 4,6% volumena Sre dozemnog mora. Prosječna širina Jadranskog mora iznosi oko 160 km, a najveća izmjerena dubina je 1.233 m. Obale Jadranskog mora dijeli šest priobalnih država: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija. Još pet susjednih država svojim malim dijelom pripada slivu Jadranskog mora. Dio Jadranskog mora koji pripada Re publici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža. Karakteristika hrvatske obale su visoke planine koje se uz nju pružaju, osim u prostoru Zadra i zapadne Istre. Republika Hrvatska raspolaže s 31.067 km2 morskoga teritorija i dodatnih 23.870 km2 gospodarskog pojasa mora. Razvedena obala i duga obalna crta razlog su što Hrvatska ima obilje priobalnih voda. Razvedenost oba le je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon zadnjeg ledenog doba kada se razina mora izdigla 100 m pa su vrhovi nekadašnjih planina postali otoci, a doline zaljevi i morski prolazi. Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule dubina mora ne pre lazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m. U južnom dijelu Jadranskog mora smještena je južno-jadranska kotlina u kojoj dubina naglo opada. Jadran je relativno toplo more s temperaturama koje se ne spuštaju ispod 11°C, a prozirnost mu je velika. Morske struje su u Jadranskom moru tople i teku uz hrvatsku obalu od juga prema sjeveru, a uz talijansku od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene. Jadransko vodno područje je siromašno kopnenom površinskom vo dom, ali postoje značajni podzemni tokovi kroz krške sustave. Glavni na oborinskih voda ponire u dublje slojeve, do nepropusnih horizonata gdje se nalaze ležišta podzemne vode i stalni krški izvori. Vodotoci se javljaju u predjelima slabije izraženih krških fenomena, gdje ima aluvi jalnih naplavina i gdje podzemna cirkulacija nije duboka. Na otocima zapravo nema površinskih voda, osim povremenih bujičnih tokova ili rijetkih izvora, obično malog kapaciteta. Iznimka je jezero Vrana na otoku Cresu, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Priobalno more obi luje vruljama. STRANICA 18 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Prema prosječnoj vodnoj bilanci (razdoblje 1960. – 1990. godina), uku pni slatkovodni resursi jadranskog vodnog područja iznose oko 28*109 m3 godišnje, što čini 20.600 m3/god po stanovniku. Na samom području formira se 14,2*109 m3 vlastitih voda ili oko 10.300 m3 vlastitih voda godišnje po stanovniku. Kako su prirodni činitelji koji sudjeluju u stva ranju otjecanja različiti diljem područja i otjecanje je različito. Najveće otjecanje ima planinsko područje krša, gdje otječe preko 50% palih obo rina, a najčešće između 60% i 70%, nešto manje primorski dio vodnog područja, a vrlo malo otoci. Tab. A.14 Obnovljivi vodni resursi jadranskog vodnog područja, dugo-A.14 Obnovljivi vodni resursi jadranskog vodnog područja, dugo-.14 Obnovljivi vodni resursi jadranskog vodnog područja, dugo-14 Obnovljivi vodni resursi jadranskog vodnog područja, dugo- Obnovljivi vodni resursi jadranskog vodnog područja, dugo godišnje srednje vrijednosti (109 m3/god) JVP Republika Hrvatska Prosječna oborina 30,5 65,7 Realna evapotranspiracija 16,3 39,6 Vlastiti vodni resursi 14,2 26,1 Količina vode koja ulazi u Hrvatsku s teritorija susjednih država 14,2 86,1 Ukupni slatkovodni resursi 28,4 112,2 Sustavi zaštite od poplava na slivovima jadranskog vodnog područja pružaju različite razine zaštite ovisno o stupnju izgrađenosti. Tab. A.13 Pregled hidroloških značajki površinskih voda jadranskog vodnog područja Istarsko-primorski slivovi Dalmatinski slivovi Najniži vodo staji Većina vodotoka u sušnom razdoblju presušuje. Uočena tendencija sniženja minimalnih godišnjih vo dostaja. Od kolovoza do listopada, kada dio manjih vodotoka presušuje. Na većini vodotoka nisu uočene sustavne promjene minimalnih go dišnjih vodostaja. Najviši vodostaji Česte pojave izuzetno viso kih vodostaja. Najviši vodostaji zabilježeni u svim mjesecima, najčešće u prosincu. Uočeno sniženje najviših i sred njih godišnjih vodostaja na Neretvi (Metković), Cetini (Han) i Vrgor skoj Matici (Dusina). Najmanji pro toci Od srpnja do rujna. U kolovozu. Najveći protoci Na Rječini i Gackoj u trav nju, na Mirni u siječnju, na Lici u prosincu. U travnju, rjeđe u siječnju i pro sincu. Temperatura Temperaturni režim voda raznolik. Pojava leda Moguća iznimno na područ ju Like, na akumulacijama i jezerima ili dijelovima vodo toka bez strujanja vode. Na nekim vodotocima i jezerima povremeno dolazi do površinskog zamrzavanja vode (npr. Vransko jezero). Zaštite od poplava na slivovima Sjevernog Jadrana Zaštita od poplava na slivovima Južnog Jadrana ra zi na z aš tit e od š te tn og d je lo va nj a vo da Izgrađenost sustava za obranu od poplava je najveća na slivnim područjima Mirne i Raše. Najniže locirani gradovi (Buzet i Pazin), naselja i obradive poljoprivredne površine u dolinama Mirne, Dra gonje, Raše i Pazinskog potoka još uvijek nisu dovoljno zaštićeni od velikih voda. Uz rijeku Mirnu čija ukupna duljina zajedno s obuhvatnim kana lima iznosi oko 100 km, izgrađeni nasipi pružaju zaštitu od 25 do 50-godišnjih velikih voda. Za obranu od poplava na slivu Mirne važnu ulogu ima višenamjenska akumulacija Botonega, volumena 19,7 hm3, koja može prihvatiti i reducirati 1.000-godišnji vodni val. Uz rijeku Rašu, čija duljina zajedno s obuhvatnim kanalima iznosi oko 68 km, nasipi štite od velikih voda 25 do 50-godišnjeg povrat nog razdoblja. Na Ličkom području izgrađenost sustava zaštite od poplava je mala i vezana je uz funkcioniranje postojećih objekata i postrojenja hi droelektrane Senj. Poplave ugrožavaju brojne poljoprivredne po vršine i infrastrukturne objekte na širem području Otočca koje je nedovoljno branjeno od poplavnih voda Gacke i njenih pritoka, te na širem području Gospića i Kosinjskom polju koje je nezaštićeno od velikih voda Like i njenih pritoka. Brojne bujice ugrožavaju gradove, naselja, prometnice i poljopri vredne površine na zapadnoj obali Istre, Kvarnera i kvarnerskim otocima. Na kvarnerskom području opasnost prijeti i od zatrpa vanja vodotoka klizištima (kanjon Rječine i Vinodolska dolina) koja mogu proizvesti poplave većih razmjera. Naselja i Jadransku magistralnu cestu duž čitavog područja od Senja prema Starigrad Paklenici ugrožavaju bujične vode s padina Velebita Na slivu Krke je izgrađeni nasip u Kninu, 100-godišnje razine sigurnosti. Uređe njem korita Krke i njenih pritoka Orašnice i Kosovčice još uvijek nije postignuta odgovarajuća zaštita zaobalja uzvodno od Knina. Zbog ograničenog kapaciteta akumulacije Golubić na Butišnici, dolina Butišnice je i dalje izložena učestalom plavljenju bujičnih voda. Na rijeci Zrmanji izgrađene obaloutvrde štite centralne dijelove grada Obrovca od 100-godišnjih poplavnih voda. U srednjem toku Zrmanje obrambenim nasipom se brane od poplava meliorirane površine Žegarskog polja. Opće stanje zaštite od poplava na slivu Cetine je zadovoljavajuće. Za obranu od poplava važnu ulogu ima višenamjenska akumulacija Peruča, volumena 565 hm3, izgrađena kao dio hidroenergetskog sustava sliva Cetine koji se proteže i na državni teritorij susjedne Bosne i Hercegovine. Velike vode Neretve koje dolaze s uzvodnog dijela sliva pod direktnim su utjecajem rada hidroelektrana i akumulacija u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nasipi uz rije ku Neretvu i njen lijevi ogranak Malu Neretvu najvećim dijelom imaju dvostruku ulogu, odnosno služe i za promet i za obranu od poplava. Korito rijeke Neretve je uređeno cijelom dužinom od Metkovića do mora, kao i korito Male Neretve. Na početku i završetku toka Male Neretve izgrađene su dvije brane s ustavama i brodskom prevodnicom. Brana na početku toka u Opuzenu kontrolira ulaz voda iz Neretve, a brana na ušću sprječava prodor slane, morske vode u Malu Neretvu i njezino priobalje, te kontrolira otjecanja vode iz zaobalja. Kod velikih voda se za tvaraju svi propusti (ustave) u lijevom i desnom nasipu uz rijeku Neretvu nizvodno od Metkovića, osim ušća Norina i Crne Rijeke na desnoj obali. Velike vode Nere tve ulaze kroz ušće Norina u močvarno područje Vid-Norin i poplavljuju ga. Pri opadanju vodostaja Neretve dolazi do istjecanja vode u rijeku Neretvu i pražnjenja područja Vid-Norin. Melioracijske površine se štite od 100-godišnjih velikih voda Neretve po st oj eć e re gu la ci jsk e i z aš tit ne v od ne gr ađ ev in e – regulirana (uređena) korita vodotoka I.reda, ukupne duljine oko 187 km – nasipe uz vodotoke I. i II. reda različite razine zaštite – višenamjenske akumulacije (Kruščica i Gusić polje na slivovi ma Like i Gacke, Botonega na slivu Mirne, Letaj na Boljunčici, Valići na Rječini Lepenica na Lepenici), ukupnog volumena 180 hm3 brdske retencije ukupnog volumena 0,4 hm3 – lateralne kanale za prikupljanje brdskih voda ukupne duljine oko 271 km – 2 odvodna tunela ukupne duljine 6,2 km – uređena korita vodotoka 30,6 km – nasipi uz vodotoke 102 km – morski nasipi 2,6 km – lateralni kanali 35,2 km – obaloutvrde 4,4 km – ustave 32 – brane s prevodnicama 2 – probijeno 7 odvodnih tunela ukupne duljine 11,1 km (Rastok, Vrgorac, Baćina, Blato, Konavle, Tinj, Bokanjac) i 1 tunel na teritoriju BiH (Petnik u Imotsko Bekijskom polju), prokopani odvodni i lateralni kanali, podignuti nasipi, for mirana retencija Prološko Blato, volumena 11,4 hm3, postavljene ustave UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 19 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE naridske primorske subekoregije Istre temelji se na limnofaunističkom odvajanju istarskih vodotoka od ostalih vodotoka Dinaridske primorske subekoregije. Zbog uzdizanja visočja Čičarije i Učke u geološkoj prošlo sti Istre, hidrološke značajke su bez utjecaja sa sjeveroistoka iz područja Gorskog kotara kao i sa sjevera iz zone visokog krša. Panonska zavala na sjeveru nastala je tektonskim uleknućem u tercijaru, koje je ispunjavalo Panonsko more, i sastoji se od aluvijalnih i diluvi jalnih ravnica nadmorske visine 80 – 135 m n.m. i osamljenih gorskih masiva građenih od uglavnom starijih silicijskih stijena. Generalno gle dajući, prevladavaju stijene različite starosti. U prigorskim i gorskim područjima preteže silikatna podloga (metamorfne stijene pretkambija, metamorfne stijene i klastiti paleozoika, magmatske stijene mezozoika te klastični sedimenti miocena), a samo mjestimice se susreću i vapne načke stijene mezozoika i mlađeg miocena koje pripadaju karbonatnoj podlozi. U nizinskom području Panonske ekoregije prevladavaju aluvi jalne naslage koje također pripadaju silikatnoj podlozi. U Dinaridskoj ekoregiji dominiraju karbonatne stijene mezozoika i starijeg paleogena. Na području kontinentalne subregije na površini su prisutni i stariji paleozojski (karbonsko-permski) i donjotrijaski klastični sedimenti koji pripadaju silikatnoj podlozi (dijelovi Gorskog kotara i Like). U Primorskoj subregiji na površini se pojavljuju naslage eocenskog fliša, koje spadaju u silikatnu podlogu što uvjetuje vodone propusnost takove podloge. Naslage fliša su diskontinuirano raspoređe ne jer su pod velikim utjecajem tektonike dinaridskog pružanja (bore i rasjedi). Na području Istre fliš je površinski razvijen u većem obimu, zbog manjeg utjecaja tektonike. 5.1.2 Ekološki okvir Ekološko stanje površinskih voda ovisi o nizu čimbenika, prirodnih i antropogeno uvjetovanih. Zbog prirodne biološke raznolikosti uvedena je tipizacija površinskih voda i ocjenjivanje stanja voda s obzirom na relativno odstupanje od tzv. tip-specifičnih referentnih uvjeta. Za svaku kategoriju površinskih voda najprije se definiraju tipovi voda sa svojim specifičnim biološkim karakteristikama. Prvi čimbenik u razvrstavanju u tipove je pripadnost određenoj limno faunističkoj ekoregiji. Polazište za nacionalnu regionalizaciju je podjela Europe na 25 kopnenih ekoregija prema Illiesu, relevantnih za tipiza ciju rijeka i jezera, i šest morskih ekoregija, za tipizaciju prijelaznih i priobalnih voda. Područje Hrvatske pokrivaju dvije kopnene ekoregije: Panonska (11. – Hungarian lowlands) i Dinaridska (5. – Dinaric western Balkan) i Mediteranska ekoregija za prijelazne i priobalne vode (6. – Mediterranean sea). Granica razdvajanja Panonske i Dinaridske ekore gije prolazi slivom Kupe (crta: Bregana – Samobor – Karlovac – dolina rijeke Korane – granica s BiH kod Ličkog Petrovog Sela) i utemeljena je na geološkoj i litološkoj podlozi o kojoj ovisi niz fizikalnih i kemijskih obilježja vodenih staništa. Na nacionalnoj razini se Dinaridska ekore gija dijeli na tri subekoregije: Dinaridsku kontinentalnu sub-ekoregiju, Dinaridsku primorsku subekoregiju i Dinaridsku primorsku subekore giju Istru. Granica razdvajanja Dinaridske kontinentalne subekoregije i Dinaridske primorske subekoregije utemeljena je na orografskoj podlozi (crta: Risnjak (zaobilazeći slivno područje Rječine) – Velebit – sjeverni obronci Dinare (zaobilazeći slivno područje Zrmanje) – granica s BiH) i odvaja gorsku Hrvatsku od primorske Hrvatske. Granica izdvajanja Di re gu la ci jsk e i za št itn e vo dn e gr a đe vi ne – iz gr ad nj a u tij ek u – nasip ukupne duljine 8,2 km (6,3 km u Republici Hrvatskoj, a preostalo u Bo sni i Hercegovini) te po jednu crpnu stanicu, regulacijsku ustavu i preljevnu građevinu na teritoriju Republike Hrvatske i na teritoriju Bosne i Hercegovine za obranu od poplava grada Metkovića u desnom zaobalju Neretve od velikih voda 20 – 33 godišnjeg povratnog razdoblja 36 Sl. A.14 Karta razgraničenja ekoregija i subekoregija Za daljnje razvrstavanje unutar ekoregije/subekoregije koristi se određeni broj abiotičkih čimbenika koji određuju osnovna obilježja vodenih staništa i, posljedično, uvjetuju sastav i strukturu vodenih zajednica. U Hrvatskoj je primijenjen tipizacijski sustav B, jer je fleksibilniji i omogućuje definiranje tipologije koja bolje opisuje biološku raznolikost površinskih voda. Ako dodatno testiranje abiotičke tipologije pomoću bioloških podataka sugerira da pojedini „abiotički tipovi“ imaju vrlo slične vodene biocenoze, oni će se grupirati u jedan „biotički tip“. Svakom izdvojenom tipu površinske vode pridružuju se tip-specifične referentne vrijednosti i granice klasa za relevantne elemente kakvoće, koje će biti uporište za ocjenu i razvrstavanje (klasifikaciju) površinskih voda u klase ekološkoga stanja. Riječ je o skupu bioloških i podržavajućih fizikalno kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata koji u potpunosti definiraju kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava. Biološki elementi kakvoće se odnose na stanje vodene flore (fitoplankton, makrofita i fitobentos), faune bentičkih beskralježnjaka i riblje faune. Osnovni fizikalno kemijski i kemijski elementi u velikoj mjeri obuhvaćaju pokazatelje koji se tradicionalno koriste za ocjenu kakvoće voda izloženih unosu onečišćenja, uključujući onečišćenje specifičnim onečišćujućim tvarima koje se ispuštaju u znatnijim količinama. Hidromorfološki elementi kakvoće se odnose na glavne hidrološke i morfološke preduvjete razvoja biotičkih zajednica u vodenim staništima. Tip-specifični referentni uvjeti opisuju približno prirodno stanje određenog vodenog ekosustava. Tip specifične granice klasa odražavaju varijabilnost pojedinih elemenata kakvoće i njen utjecaj na ocjenu stanja ekosustava. Definiranje tip-specifičnih referentnih uvjeta je složen zadatak jer, zbog promjena u okolišu uzrokovanih ljudskom djelatnošću, nije jednostavno naći odgovarajuća referentna mjesta, bez značajnijih antropogenih opterećenja, na kojima bi se pouzdano utvrdile referentne vrijednosti elemenata kakvoće za svaki pojedini tip površinske vode. Stoga je za određivanje referentnih uvjeta, uz prostorne i povijesne podatke, u velikoj mjeri korištena i ekspertna procjena. Sl. A.14 Karta razgraničenja ekoregija i subekoregija STRANICA 20 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Hidromor fološki Hidrološki režim + - - Uzdužni kontinuitet + N - N Morfološki uvjeti + - - N element kakvoće nije primjenjiv za tu kategoriju površinske vode element kakvoće nije normiran Standardi za ocjenjivanje kemijskog stanja površinskih voda nisu pro mijenjeni u odnosu na prvi planski ciklus, jer se i popis tvari mjero davnih za ocjenu kemijskog stanja (33 prioritetne tvari i osam drugih onečišćujućih tvari proizašlih iz ranije regulative o opasnim tvarima, u nastavku »prioritetne tvari«) i propisani standardi kakvoće za te tvari preuzimaju iz Direktive 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području po litike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mi jenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24. 12. 2008.), u daljnjem tekstu: Direktiva o standardima kakvoće vodnog okoliša. 37 U programu dopunskih mjera prvog plana upravljanja vodnim područjima predviđene su aktivnosti na unaprjeđenju sustava za ocjenu i klasifikaciju površinskih voda. S obzirom na nove spoznaje proizašle iz istraživačkih projekata provedenih u razdoblju od 2009. do 2013. godine, utvrđena je potreba za revizijom tipologije za neke kategorije površinskih voda i za ponovnim određivanjem vodnih tijela u skladu s novom tipologijom. Prikupljena saznanja rezultirala su bitnim izmjenama i dopunama u sustavu ocjenjivanja ekološkog stanja površinskih voda u odnosu na prvi planski ciklus. To se osobito odnosi na povećanje broja elemenata kakvoće za koje su određene referentne vrijednosti i granice klasa, prvenstveno bioloških elemenata. Tab. A.15 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja površinskih voda Element kakvoće Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Biološki Fitoplankton + + + + Makroalge N N - + Morske cvjetnice (Angiosperms) N N + + Makrofite + + N N Fitobentos + + N N Makrozoobentos + + + + Ribe + - + N Fizikalno kemijski i kemijski Prozirnost N + + + Toplinski uvjeti - - - Režim kisika + + + + Zaslanjenost - - - Zakiseljenost + - N N Hranjive tvari + + + + Specifične onečišćujuće tvari + + + + Hidromorfološki Hidrološki režim + - - Uzdužni kontinuitet + N - N Morfološki uvjeti + - - N element kakvoće nije primjenjiv za tu kategoriju površinske vode element kakvoće nije normiran Standardi za ocjenjivanje kemijskog stanja površinskih voda nisu promijenjeni u odnosu na prvi planski ciklus, jer se i popis tvari mjerodavnih za ocjenu kemijskog stanja (33 prioritetne tvari i osam drugih onečišćujućih tvari proizašlih iz ranije regulative o opasnim tvarima, u nastavku „prioritetne tvari“) i propisani standardi kakvoće za te tvari preuzimaju iz Direktive 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24. 12. 2008.), u daljnjem tekstu: Direktiva o standardima kakvoće vodnog okoliša. Mjerila i postupak praćenja i ocjenjivanja ekološkog stanja površinskih voda propisani su u Uredbi o standardu kakvoće voda (Narodne novine, br. 73/13, 151/14 i 78/15), u daljnnjem tekstu: Uredba o standardu kakvoće voda i pratećim metodološkim priručnicima dostupnim na mrežnim stranicama Hrvatskih voda www.voda.hr: Metodologija uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće i Metodologija monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja. Referentno stanje je prirodno stanje tijela površinske vode bez ili s vrlo malim utjecajem ljudskih aktivnosti (industrija, intenzivna poljoprivreda, urbanizacija, regulacija u svrhu obrane od poplava i Referentno stanje je prirodno stanje tijela površinske vode bez ili s vrlo malim utjecajem ljudskih aktivnosti (industrija, intenzivna poljoprivre da, urbanizacija, regulacija u svrhu obrane od poplava i zbog unutarnje plovidbe). Za svaki tip tijela površinske vode određeni su referentni uvjeti koji predstavljaju vrijednosti bioloških, osnovnih fizikalno-kemij skih i kemijskih elemenata te hidromorfoloških elemenata kakvoće, koji prate biološke elemente, specifične za određeno tijelo površinske vode u vrlo dobrom ekološkom stanju. Referentni uvjeti (kvalitativni i kvan titativni) određeni su na temelju prostornih i povijesnih podataka, a u najvećoj mjeri na temelju ekspertnih procjena. U Prilogu 1. A. Uredbe o standardu kakvoće voda navedena je normativna definicija kategorije za vrlo dobro ekološko stanje površinskih voda što odgovara normativnoj definiciji za referentne uvjete. 5.1.2.1 Rijeke – tipizacija tekućica 38 zbog unutarnje plovidbe). Za svaki tip tijela površinske vode određeni su referentni uvjeti koji predstavljaju vrijednosti bioloških, osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata te hidromorfoloških elemenata kakvoće, koji prate biološke elemente, specifične za određeno tijelo površinske vode u vrlo dobrom ekološkom stanju. Referentni uvjeti (kvalitativni i kvantitativni) određeni su na temelju prostornih i povijesnih podataka, a u najvećoj mjeri na temelju ekspertnih procjena. U Prilogu 1. A. Uredbe o standardu kakvoće voda navedena je normativna definicija kategorije za vrlo dobro ekološko stanje površinskih voda što odgovara normativnoj definiciji za referentne uvjete. 5.1.2.1 Rijeke – tipizacija tekućica U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), došlo je do unaprjeđenja tipologije i sustava za ocjenjivanje stanja vodnih tijela rijeka. Posljedica promijenjene tipologije je ponavljanje postupka izdvajanja vodnih tijela rijeka. Osim tipologije uvedeni su dodatni kriteriji za izdvajanje vodnih tijela, kako bi se izdvojila vodna tijela primjerenija za upravljanje kakvoćom voda. U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), klasifikacijski sustav je proširen novim elementima i pokazateljima kakvoće. Ključan napredak predstavlja normiranje svih bioloških elemenata kakvoće. S obzirom na opseg promjena u tipologiji i izdvajanju vodnih tijela teško je osigurati usporedivost s rezultatima koji su dobiveni u prvom planskom ciklusu. Tipizacija tekućica provedena je na tekućicama sa slivnom površinom većom od 10 km2. U nacionalnu tipologiju tekućica prema sustavu B uključeni su obavezni i izborni čimbenici, uz podjelu na ekoregije prema sustavu A, koristeći „top down“ (na niže) – „bottom up“ (na više) pristup. Obavezni čimbenici proizlaze iz implementacije sustava A, a odabir izbornih čimbenika bazira se na hrvatskim ekološkim i faunističkim specifičnostima. Tab. A.16 Kriteriji za tipizaciju tekućica sa slivnom površinom većom od 10 km2 Abiotički čimbenici za tipizaciju rijeka/tekućica Obavezni 1. ekoregija: Panonska ekoregija i Dinaridska ekoregija • Dinaridska kontinentalna subekoregija • Dinaridska primorska subekoregija i • Dinaridska primorska subekoregija – Istra 2. veličina sliva: 10 - 100 km2 - potoci i male tekućice 100 – 1.000 km2 - srednje velike tekućice 1.000 – 10.000 km2 - velike tekućice i > 10.000 km2 - vrlo velike tekućice 3. geološka i litološka podloga: silikatna, vapnenačka miješana silikatno-vapnenačka ili vapnenenačko-silikatna (ovisno o tome koja je više zastupljena), odnosno vapnenačko-flišna organogena miješana silikatno-organogena i miješana vapnenačko-organogena 4. nadmorska visina: nizinske tekućice (< 200 m) prigorske tekućice (200 - 500 m) i gorske (planinske) tekućice ili gorski potoci (> 500 m) Tipizacija tekućica provedena je na tekućicama sa slivnom površinom većom od 10 km2. U nacionalnu tipologiju tekućica prema sustavu B uključeni su obavezni i izborni čimbenici, uz podjelu na ekoregije pre ma sustavu A, koristeći »top down« (na niže) – »bottom up« (na više) pristup. Obavezni čimbenici proizlaze iz implementacije sustava A, a odabir izbornih čimbenika bazira se na hrvatskim ekološkim i fauni stičkim specifičnostima. Za daljnje razvrstavanje unutar ekoregije/subekoregije koristi se određeni broj abiotičkih čimbenika koji određuju osnovna obilježja vodenih stani šta i, posljedično, uvjetuju sastav i strukturu vodenih zajednica. U Hr vatskoj je primijenjen tipizacijski sustav B, jer je fleksibilniji i omogućuje definiranje tipologije koja bolje opisuje biološku raznolikost površinskih voda. Ako dodatno testiranje abiotičke tipologije pomoću bioloških po dataka sugerira da pojedini »abiotički tipovi« imaju vrlo slične vodene biocenoze, oni će se grupirati u jedan »biotički tip«. Svakom izdvojenom tipu površinske vode pridružuju se tip-specifične re ferentne vrijednosti i granice klasa za relevantne elemente kakvoće, koje će biti uporište za ocjenu i razvrstavanje (klasifikaciju) površinskih voda u klase ekološkoga stanja. Riječ je o skupu bioloških i podržavajućih fizikal no-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata koji u potpunosti definiraju kakvoću strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava. Biološki elementi kakvoće se odnose na stanje vodene flore (fitoplankton, makro fita i fitobentos), faune bentičkih beskralježnjaka i riblje faune. Osnovni fizikalno-kemijski i kemijski elementi u velikoj mjeri obuhvaćaju pokaza telje koji se tradicionalno koriste za ocjenu kakvoće voda izloženih unosu onečišćenja, uključujući onečišćenje specifičnim onečišćujućim tvarima koje se ispuštaju u znatnijim količinama. Hidromorfološki elementi ka kvoće se odnose na glavne hidrološke i morfološke preduvjete razvoja biotičkih zajednica u vodenim staništima. Tip-specifični referentni uvjeti opisuju približno prirodno stanje odre đenog vodenog ekosustava. Tip-specifične granice klasa odražavaju va rijabilnost pojedinih elemenata kakvoće i njen utjecaj na ocjenu stanja ekosustava. Definiranje tip-specifičnih referentnih uvjeta je složen za datak jer, zbog promjena u okolišu uzrokovanih ljudskom djelatnošću, nije jednostavno naći odgovarajuća referentna mjesta, bez značajnijih antropogenih opterećenja, na kojima bi se pouzdano utvrdile referentne vrijednosti elemenata kakvoće za svaki pojedini tip površinske vode. Stoga je za određivanje referentnih uvjeta, uz prostorne i povijesne po datke, u velikoj mjeri korištena i ekspertna procjena. U programu dopunskih mjera prvog plana upravljanja vodnim po dručjima predviđene su aktivnosti na unaprjeđenju sustava za ocjenu i klasifikaciju površinskih voda. S obzirom na nove spoznaje proizašle iz istraživačkih projekata provedenih u razdoblju od 2009. do 2013. godine, utvrđena je potreba za revizijom tipologije za neke kategorije površinskih voda i za ponovnim određivanjem vodnih tijela u skladu s novom tipologijom. Prikupljena saznanja rezultirala su bitnim izmje nama i dopunama u sustavu ocjenjivanja ekološkog stanja površinskih voda u odnosu na prvi planski ciklus. To se osobito odnosi na povećanje broja elemenata kakvoće za koje su određene referentne vrijednosti i granice klasa, prvenstveno bioloških elemenata. Tab. A.15 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja po-A.15 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja po-.15 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja po-15 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja po- Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja po vršinskih voda Element kakvoće Rijeke Jezera Prije lazne vode Priobal ne vode Biološki Fitoplankton + + + + Makroalge N N - + Morske cvjetnice (Angios perms) N N + + Makrofite + + N N Fitobentos + + N N Makrozoobentos + + + + Ribe + - + N Fizikalno kemijski i kemijski Prozirnost N + + + Toplinski uvjeti - - - Režim kisika + + + + Zaslanjenost - - - Zakiseljenost + - N N Hranjive tvari + + + + Specifične onečišćujuće tvari + + + + UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 21 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Izborni 1. sitne čestice supstrata (< 2 mm) 2. srednje krupne čestice supstrata (> 2 mm) 3. krupni supstrat (> 6 cm) 4. aluvijalne tekućice s malim padom korita 5. tekućice krških polja 6. krške tekućice s padom korita većim od 5 ‰ 7. povremene tekućice i 8. krške tekućice s baražnim ujezerenjem Korištenjem »top down« pristupa, slijedom navedenih abiotičkih čim benika u hrvatskoj hidrografskoj mreži može se razlučiti 24 tipa i 47 podtipova (ukupno 71 abiotičkih tipova). Nakon definiranja tipova tekućica za svaku od ekoregija i subekoregija na temelju abiotičkih čimbenika, provedena je multivarijantna statistička analiza, u skladu s »bottom up« pristupom. Provedene analize pokazale su da pojedini abiotički tipovi nemaju svojstvene zajednice makrozoobentosa, nego se međusobno grupiraju. Na takav su način definirani biotički tipovi za svaku od ekoregija i subekoregija, odnosno definirano je 19 tipova s podtipovima, ukupno 28 biotičkih tipova koji predstavljaju operativnu listu tipova, kako za određivanje vodnih tijela, tako i za klasifikacijske sustave pojedinih bioloških elementata kakvoće specifične za tipove te kućica, na temelju kojih se ocjenjuje ekološko stanje voda, uz prateće osnovne fizikalno-kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće (Ured ba – Prilog 12, Tablica 12. A.). Tab. A.16 Kriteriji za tipizaciju tekućica sa slivnom površinom većom od 10 km2 Abiotički čimbenici za tipizaciju rijeka/tekućica Obavezni 1. ekoregija: – Panonska ekoregija i – Dinaridska ekoregija • Dinaridska kontinentalna subekoregija • Dinaridska primorska subekoregija i • Dinaridska primorska subekoregija – Istra 2. veličina sliva: – 10 – 100 km2 – potoci i male tekućice – 100 – 1.000 km2 – srednje velike tekućice – 1.000 – 10.000 km2 – velike tekućice i – > 10.000 km2 – vrlo velike tekućice 3. geološka i litološka podloga: – silikatna, – vapnenačka – miješana silikatno-vapnenačka ili vapnenenačko-silikatna (ovisno o tome koja je više zastupljena), odnosno vapnenač ko-flišna – organogena – miješana silikatno-organogena i – miješana vapnenačko-organogena 4. nadmorska visina: – nizinske tekućice (< 200 m) – prigorske tekućice (200 – 500 m) i – gorske (planinske) tekućice ili gorski potoci (> 500 m) Tab. A.17 Duljina rijeka po tipovima Tip rijeke Oznaka tipa VPD JVP RH km % km % km % Pa no ns ka e ko re gi ja Gorske i prigorske male tekućice HR-R 1 429 4,0% 0 0,0% 429 3,3% Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom HR-R 2A 3.268 30,9% 0 0,0% 3.268 25,4% Nizinske male tekućice sa šljunkovito-valutičastom podlogom HR-R 2B 1.935 18,3% 0 0,0% 1.935 15,1% Nizinske male aluvijalne tekućice sa šljunkovito-valutičastom podlogom HR-R 3A 23 0,2% 0 0,0% 23 0,2% Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom pod logom HR-R 3B 869 8,2% 0 0,0% 869 6,8% Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 4 1.794 16,9% 0 0,0% 1.794 14,0% Nizinske vrlo velike tekućice s izvorištem u Dinaridskoj ekoregiji HR-R 5A 162 1,5% 0 0,0% 162 1,3% Nizinske vrlo velike tekućice u silikatnoj i vapnenačkoj podlozi – donji tok Mure i srednji tok Drave i Save HR-R-5B 394 3,7% 0 0,0% 394 3,1% Nizinske vrlo velike tekućice u silikatnoj podlozi – donji tok Drave i Save HR-R 5C 595 5,6% 0 0,0% 595 4,6% Nizinske vrlo velike tekućice u silikatnoj podlozi – Dunav HR-R 5D 139 1,3% 0 0,0% 139 1,1% D in ar id sk a ko nt i ne nt al na s ub ek o re gi ja Gorske i prigorske male tekućice HR-R 6 207 2,0% 41 1,8% 249 1,9% Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice HR-R 7 253 2,4% 14 0,6% 267 2,1% Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 8 240 2,3% 0 0,0% 240 1,9% Gorske i prigorske srednje velike tekućice krških polja HR-R 9 0 0,0% 138 6,1% 138 1,1% Gorske i prigorske male povremene tekućice HR-R 10A 189 1,8% 360 16,0% 549 4,3% Gorske srednje velike povremene tekućice HR-R 10B 0 0,0% 29 1,3% 29 0,2% D in ar id sk a pr im or sk a su be ko re gi ja Nizinske i prigorske male tekućice HR-R 11 13 0,1% 74 3,3% 87 0,7% Prigorske srednje velike i velike tekućice HR-R 12 36 0,3% 185 8,2% 221 1,7% Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 13 0 0,0% 79 3,5% 79 0,6% Nizinske velike tekućice s baražnim ujezerenjem HR-R 13A 0 0,0% 32 1,4% 32 0,3% Nizinske tekućice kratkih tokova s padom >5 ‰ HR-R 14 0 0,0% 29 1,3% 29 0,2% Nizinske male i srednje velike tekućice krških polja HR-R 15A 0 0,0% 58 2,6% 58 0,5% Prigorske male i srednje velike tekućice krških polja HR-R 15B 0 0,0% 46 2,0% 46 0,4% Prigorske male i srednje velike povremene tekućice HR-R 16A 40 0,4% 384 17,0% 424 3,3% Nizinske male povremene tekućice HR-R 16B 0 0,0% 456 20,2% 457 3,6% STRANICA 22 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Su be ko re gi ja Is tr a Nizinske i prigorske male tekućice Istra HR-R 17 0 0,0% 98 4,4% 98 0,8% Nizinske srednje velike tekućice Istre HR-R 18 0 0,0% 109 4,8% 109 0,8% Povremene tekućice Istre HR-R 19 0 0,0% 123 5,5% 123 1,0% UKUPNO (> 10 km2) 10.586 100% 2.258 100% 12.844 100% Razgranata hidrografska mreža vodnog područja rijeke Dunav čini više od 80% duljine ukupno tipiziranih rijeka u Republici Hrvatskoj, razvrstanih u 18 tipova. Preko 70% svih tipiziranih rijeka čine nizinske tekućice Panonske ekoregije, a pojedinačno najzastupljeniji riječni tipovi su nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (HR-R 2A) s udjelom od 25% i nizinske male tekućice sa šljunkovito-valutičastom podlogom (HR-R 2B) s udjelom od 15% te nizinske srednje velike i velike tekućice (HR-R 4) s udjelom od 14%. Na jadranskom vodnom području, mada ima znatno slabije razvijenu hidrografsku mrežu, utvrđen je gotovo isti broj (17) tipova rijeka, što upućuje na biološku raznolikost tog područja. Šest tipova (HR-R 6, HR-R 7, HR-R 10A, HR-R 11, HR-R 12, HR-R 16A), koji pripadaju Dinaridskoj kontinentalnoj subekoregiji, zajednički su za oba vodna područja. Tab. A.18 Tipovi rijeka po vodnim područjima i područjima podslivova PSSava PSDrava VPD JVP RH Ukupno tekućice (km) 43.119 15.010 58.128 9.465 67.593 Tipizirane tekućice >10 km2 (km) 7.337 3.249 10.586 2.258 12.844 Broj tipova 16 9 18 17 28 Tab. A.19 Značajke tipova rijeka/tekućica sa slivnom površinom većom od 10 km2 Naziv tipa Oznaka tipa Abiotički čimbenici Nadmorska visina (m n.m.) Veličina sliva (km2) Geološka i litološka podloga Ve lič in a če st ic a su ps tr at a A lu vi ja ln e te ku ći ce Te ku ći ce k rš ki h po lja Kr šk e te ku ći ce s p ad om ko rit a ve ći m o d 5‰ Po vr em en e te ku ći ce Kr šk e te ku ći ce s b ar až ni m u je ze re nj im a PA N O N SK A E KO RE G IJA ( 11 . M A Đ A RS KA N IZ IN A ) 1. Gorske i prigorske male tekućice HR-R 1 200 – >500 10-100 silikatna; vapnenačka krupni, srednji 2. Nizinske male tekućice 2. a. Nizinske male tekućice s glinovi to-pjeskovitom podlogom HR-R 2A <200 10-100 silikatna; silikatno-vapnenačka sitni 2.b. Nizinske male tekućice s šljunko vito-valutičastom podlogom HR-R 2B <200 10-100 silikatna; vapnenačka srednji 3. Nizinske aluvijal ne tekućice 3.a. Nizinske male aluvijalne tekućice sa šljunkovito-valutičastom podlo gom HR-R 3A <200 10-100 silikatna srednji • 3.b. Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito pjeskovitom podlogom HR-R 3B <200 10- 10.000 silikatna; silikatno-organogena sitni • 4. Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 4 <200 100-10.000 silikatna; silikatno-vapnenačka sitni, srednji 5. Nizinske vrlo ve like tekućice 5.a. Nizinske vrlo velike tekućice s izvorištem lociranim u Dinaridskoj ekoregiji HR-R 5A <200 >10.000 silikatna krupni, srednji 5.b. Nizinske vrlo velike tekućice u si likatnoj i vapnenačkoj podlozi – Do nji tok Mure i srednji tok Drave i Save HR-R 5B <200 >10.000 silikatna; vapnenačka sitni, srednji 5.c. Nizinske vrlo velike tekućice u silikatnoj podlozi – Donji tok Drave i Save HR-R 5C <200 >10.000 silikatna sitni, srednji 5.d. Nizinske vrlo velike tekućice u silikatnoj podlozi – Dunav HR-R 5D <200 >10.000 silikatna sitni, srednji D IN A RI D SK A E KO RE G IJA ( 5. D IN A RS KI Z A PA D N I B A LK A N ) D IN A RI D SK A K O N TI N EN TA LN A SU BE KO RE G IJA 6. Gorske i prigorske male tekućice HR-R 6 200 – >500 10-100 silikatna;vapnenačka; silikatno-vapnenačka krupni, srednji 7. Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice HR-R 7 200 – >500 100-10.000 vapnenačka; silikatno-vapnenačka krupni, srednji, sitni 8. Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 8 <200 100-10.000 vapnenačka; vapne-načko-silikatna sitni, srednji 9. Gorske i prigorske srednje velike tekućice krških polja HR-R 9 200 – >500 100-1.000 vapnenačka krupni, sitni 10. Povremene te kućice 10.a. Gorske i prigorske male povre mene tekućice HR-R 10A 200 – >500 10-100 vapnenačka krupni, srednji 10.b. Gorske srednje velike povreme ne tekućice HR-R 10B 200 – >500 100-1.000 vapnenačka krupni, srednji UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 23 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE D IN A RS KA E KO RE G IJA (5 . D IN A RS KI Z A PA D N I B A LK A N ) D IN A RI D SK A P RI M O RS KA S U BE KO RE G IJA 11. Nizinske i prigorske male tekućice HR-R 11 0 – 500 10-100 vapnenačka; vapne-načko-silikatna srednji, krupni 12. Prigorske srednje velike i velike tekućice HR-R 12 200-500 100-10.000 vapnenačka krupni, srednji 13. Nizinske srednje velike i velike tekućice HR-R 13 <200 100-10.000 vapnenačka; vapne-načko-silikatna srednji, krupni 13.a. Nizinske velike tekućice s baražnim ujezerenjem HR-R 13A <200 1.000-10.000 vapnenačka srednji, sitni • 14. Nizinske tekućice kratkih tokova s padom >5 ‰ HR-R 14 <200 10 -10.00 vapnenačka; vapne-načko-silikatna krupni • 15. Male i sred nje velike tekućice krških polja 15.a. Nizinske male i srednje velike tekućice krških polja HR-R 15A <200 10 -1.000 vapnenačka sitni • 15.b. Prigorske male i srednje velike tekućice krških polja HR-R 15B 200-500 10 -1.000 vapnenačka sitni • 16. Povremene te kućice 16.a. Prigorske male i srednje velike povremene tekućice HR-R 16A 200-500 10 -1.000 vapnenačka; vapne načko-silikatna krupni • 16.b. Nizinske male povremene te kućice HR-R 16B <200 10-100 vapnenačka sitni • IS TR A 17. Nizinske i prigorske male tekućice Istre HR-R 17 0 – 500 10-100 vapnenačko-flišna sitni, srednji 18. Nizinske srednje velike tekućice Istre HR-R 18 <200 100-1.000 vapnenačko-flišna sitni, srednji 19. Povremene tekućice Istre HR-R 19 <200 10-100 vapnenačko-flišna srednji, krupni • Krupni supstrat: • Megalital • Makrolital • Mezolital Srednje velike čestice supstrata: • Mikrolital • Akal Sitne čestice supstrata: • Psamal • Argilal • čimbenik se primjenjuje 43 Sl. A.15 Eko tipovi tekućica (Uredba o standardu kakvoće voda) Referentni uvjeti i granice klasa - U okviru provedenih znanstvenih istraživanja izvršen je odabir bioloških i pratećih fizikalno-kemijskih, kemijskih i hidromorfoloških elemenata i pokazatelja kakvoće i razvijene su metode koje će se koristiti za praćenje i ocjenu ekološkoga stanja rijeka. Također, određene su referentne vrijednosti i granice klasa za odabrane elemente kakvoće za sve tipove rijeka. Referentne vrijednosti određene su na temelju prostornih i povijesnih podataka, a u velikoj mjeri na temelju ekspertnih procjena. Razmatrani su i normirani svi biološki elementi kakvoće: fitoplankton, fitobentos, makrofita, makrozoobentos i ribe. Republika Hrvatska nije sudjelovala u prvom i drugom ciklusu interkalibracijskih vježbi jer u to vrijeme nije bila članica Europske unije. Stoga nacionalni klasifikacijski sustav bioloških elemenata u površinskim kopnenim vodama nije prošao provjeru s rezultatima interkalibracijskog procesa, nego će se usklađivanje nacionalnih graničnih vrijednosti bioloških elementa kakvoće s rezultatima provedene interkalibracije provesti naknadno, prema uputama iz vodiča Europske komisije „Nastavni priručnik za Sl. A.15 Eko tipovi tekućica (Uredba o standardu kakvoće voda) STRANICA 24 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. A.21 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja rijeka Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemij ski i kemijski Zakiseljenost pH Režim kisika Biološka potrošnja kisika u pet dana (BPK5) Kemijska potrošnja kisika (KPKMn) Hranjive tvari Amonij Nitrati Ukupni dušik Ortofosfati Ukupni fosfor Specifične onečišću juće tvari Arsen i njegovi spojevi Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Krom i njegovi spojevi Fluoridi Organski vezani halogeni koji se mogu adsorbirati (AOX) Poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki Hidrološki režim Protok (količina i dinamika vodenog toka) Uzdužni kontinuitet Uzdužni kontinuitet pod utjecajem umjetnih građevina Morfološki uvjeti Geometrija korita Podloga Vegetacija i organski ostaci u koritu Karakter erozije/taloženja Struktura obale i promjene na obali Vrsta/struktura vegetacije na obali i na okolnom zemljištu Korištenje okolnog zemljišta i s time po vezana obilježja Interakcija između korita i poplavnog područja Nisu normirani: EK Toplinski režim i EK Zaslanjenost 45 Razrada i validacija tipologije i klasifikacijskog sustava rijeka s detaljnim opisom tipova, referentnih uvjeta i granica klasa dana je u studijama: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek i Hrvatski prirodoslovni muzej: Definiranje tipova površinskih voda – Izrada nacrta tipologije površinskih kopnenih voda Hrvatske, Zagreb, 2005. godina, revizija 2009. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Ekološko istraživanje kopnenih voda prema kriterijima Okvirne direktive o vodama, Zagreb, 2008. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativnim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga I, Zagreb, 2011. godina. 5.1.2.2 Jezera Na području Republike Hrvatske ima malo jezera koja su veća od 0,5 km2. Osobito je malen broj prirodnih jezera većih od 0,5 km2, dva u Panonskoj i šest u Dinaridskoj ekoregiji. U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), primijenjena je nova tipologija i novi sustav za ocjenjivanje stanja vodnih tijela jezera. Slično rijekama, klasifikacijski sustav je proširen uvođenjem novih elemenata i pokazatelja kakvoće, uključujući biološke elemente. U nacionalnu tipologiju jezera prema sustavu B uključeni su obvezni i izborni deskriptori/čimbenici. Obvezni deskriptori proizlaze iz implementacije sustava A, a odabir izbornih deskriptora sustava B zasniva se na nacionalnim ekološkim specifičnostima. Tipizirana su samo ona prirodna jezera koja su površine veće od 0,5 km2. 5.1.2.2 Jezera Na području Republike Hrvatske ima malo jezera koja su veća od 0,5 km2. Osobito je malen broj prirodnih jezera većih od 0,5 km2, dva u Panonskoj i šest u Dinaridskoj ekoregiji. 45 Razrada i validacija tipologije i klasifikacijskog sustava rijeka s detaljnim opisom tipova, referentnih uvjeta i granica klasa dana je u studijama: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek i Hrvatski prirodoslovni muzej: Definiranje tipova površinskih voda – Izrada nacrta tipologije površinskih kopnenih voda Hrvatske, Zagreb, 2005. godina, revizija 2009. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Ekološko istraživanje kopnenih voda prema kriterijima Okvirne direktive o vodama, Zagreb, 2008. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativnim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga I, Zagreb, 2011. godina. 5.1.2.2 Jezera Na području Republike Hrvatske ima malo jezera koja su veća od 0,5 km2. Osobito je malen broj prirodnih jezera većih od 0,5 km2, dva u Panonskoj i šest u Dinaridskoj ekoregiji. U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), primijenjena je nova tipologija i novi sustav za ocjenjivanje stanja vodnih tijela jezera. Slično rijekama, klasifikacijski sustav je proširen uvođenjem novih elemenata i pokazatelja kakvoće, uključujući biološke elemente. U nacionalnu tipologiju jezera prema sustavu B uključeni su obvezni i izborni deskriptori/čimbenici. Obvezni deskriptori proizlaze iz implementacije sustava A, a odabir izbornih deskriptora sustava B zasniva se na nacionalnim ekološkim specifičnostima. Tipizirana su samo ona prirodna jezera koja su površine veće od 0,5 km2. U nacionalnu tipologiju jezera prema sustavu B uključeni su obvezni i izborni deskriptori/čimbenici. Obvezni deskriptori proizlaze iz imple mentacije sustava A, a odabir izbornih deskriptora sustava B zasniva se na nacionalnim ekološkim specifičnostima. Tipizirana su samo ona prirodna jezera koja su površine veće od 0,5 km2. Referentni uvjeti i granice klasa – U okviru provedenih znanstvenih istraživanja izvršen je odabir bioloških i pratećih fizikalno-kemijskih, kemijskih i hidromorfoloških elemenata i pokazatelja kakvoće i razvije ne su metode koje će se koristiti za praćenje i ocjenu ekološkoga stanja rijeka. Također, određene su referentne vrijednosti i granice klasa za odabrane elemente kakvoće za sve tipove rijeka. Referentne vrijednosti određene su na temelju prostornih i povijesnih podataka, a u velikoj mjeri na temelju ekspertnih procjena. Razmatrani su i normirani svi biološki elementi kakvoće: fitoplankton, fitobentos, makrofita, makro zoobentos i ribe. Republika Hrvatska nije sudjelovala u prvom i drugom ciklusu interka libracijskih vježbi jer u to vrijeme nije bila članica Europske unije. Stoga nacionalni klasifikacijski sustav bioloških elemenata u površinskim ko pnenim vodama nije prošao provjeru s rezultatima interkalibracijskog procesa, nego će se usklađivanje nacionalnih graničnih vrijednosti bi oloških elementa kakvoće s rezultatima provedene interkalibracije pro vesti naknadno, prema uputama iz vodiča Europske komisije »Nastavni priručnik za usklađenje novih ili revidiranih nacionalnih klasifikacijskih sustava sa završenom interkalibracijskom vježbom12«. Tab. A.20 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja rijeka Element kakvoće Pokazatelj/indeks kakvoće Opterećenje na koje ukazuje Modul Fitoplan kton Klorofil a Riječni potamoplanktonski indeks (HRPI) Opterećenje hra njivim tvarima Trofičnost Fitobentos Trofički indeks dijatomeja (TIDHR) Nedijatomejski indeks (NeD) Opterećenje hra njivim tvarima Trofičnost Saprobni indeks (SIHR) Opterećenje organskim tvarima Saprobnost Makrofita Biocenološka metoda (BMHR) Referentni indeks (RI-MHR) Opća degradacija Opća degra-dacija Makrozo obentos Ukupan broj svojti (UBS) Udio oligosaprobnih indikatora (OSI%) Hrvatski saprobni indeks (SIHR) BMWP bodovni indeks (BMWP) Prošireni biotički indeks (PBI) Opterećenje organskim tvarima Saprobnost Shannon-Wiener indeks raznolikosti (H); Ritron indeks (RI); Udio svojti koje preferiraju šljunak, litoral i pjeskoviti tip supstrata Akal+Lit+Psa (ALP%) Udio pobirača/sakupljača (P/S%) Indeks biocenotičkog podučja (IBR) Broj svojti Ephemeroptera, Plecopte ra, Trichoptera (EPT-S) Udio predstavnika skupina Epheme roptera, Plecoptera, Trichoptera u makrozoobentosu (EPT%) Broj porodica (BP) Udio Oligochaeta u makrozoobento su (OLI%) Hidromorfološke promjene/opća degradacija Opća degra dacija Ribe Kvantitativni indeks biotičkog inte-griteta (IBIHR) Opća degradacija Opća degra-dacija 12 Instructional manual to fit new or revised national classifications to the completed IC excersise UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 25 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 4. nadmorska visina: – gorska (planinska) jezera (> 500 m n.v.) i – nizinska jezera (< 200 m n.v.) 5. srednja dubina: – plitka jezera (< 3m) – srednje duboka jezera (3 – 15 m) i – duboka jezera (> 15 m) Izborni 1. stupanj trofije jezera: – oligotrofno – oligotrofno-mezotrofno i – mezotrofno 2. jezerska termika: – monomiktička – dimiktička i – polimiktička 3. stratifikacija sadržaja otopljenog kisika u ljetnoj stagnaciji: – klinogradna i – ortogradna do klinogradna 4. podrijetlo jezera: – krško, baražno i – kriptodepresija Na temelju navedenih čimbenika definirano je šest tipova prirodnih jezera (Uredba – Prilog 12, Tablica 12. B.). Na vodnom području rijeke Dunav su dva tipizirana prirodna jezera razvrstana u dva tipa, a na jadranskom vodnom području četiri prirod na jezera razvrstana u četiri tipa. Navedeni podaci upućuju na malo brojnost i tipološku raznolikost prirodnih jezera u Hrvatskoj. Veliki broj netipiziranih jezera bit će obrađen i privremeno ocijenjen po najstrožim standardima kakvoće za jezera. Tab. A.23 Tipovi jezera po vodnim područjima i područjima podslivova PSSava PSDrava VPD JVP RH Ukupno jezera (km²) 83,3 43,3 126,6 40,6 167,1 Tipizirana jezera – prirodna > 0,5 km² (km²) 81,8 43,0 124,8 40,1 164,9 Jezera < 0,5 km² (km²) 1,5 0,3 1,8 0,4 2,2 Broj tipova 2 0 2 4 6 46 Sl. A.16 Tipologija jezera (prema Uredbi o standardu kakvoće voda) Tab. A.22 Kriteriji za tipizaciju jezera površine veće od 0,5 km2 Abiotički čimbenici za tipizaciju jezera Obavezni 1. ekoregija: Dinaridska ekoregija • Dinaridska kontinentalna subekoregija • Dinaridska primorska subekoregija 2. površina jezera: 0,5 km2 do 1 km2 - mala jezera od 1 km2 do 10 km2 - srednje velika jezera od 10 km2 do 100 km2 - velika jezera 3. geološka i litološka podloga: karbonatna 4. nadmorska visina: gorska (planinska) jezera (> 500 m n.v.) i nizinska jezera (< 200 m n.v.) Sl. A.16 Tipologija jezera (prema Uredbi o standardu kakvoće voda) Tab. A.22 Kriteriji za tipizaciju jezera površine veće od 0,5 km² Abiotički čimbenici za tipizaciju jezera Obavezni 1. ekoregija: – Dinaridska ekoregija • Dinaridska kontinentalna subekoregija • Dinaridska primorska subekoregija 2. površina jezera: – 0,5 km² do 1 km² – mala jezera – od 1 km² do 10 km² – srednje velika jezera – od 10 km² do 100 km² – velika jezera 3. geološka i litološka podloga: – karbonatna Tab. A.24 Značajke tipova jezera površine veće od 0,5 km² Naziv tipa Abiotički čimbenici O zn ak a tip a Po vr šin a je ze ra (k m ² ) G eo lo šk a i l ito lo š ka p od lo ga N ad m or sk a vi sin a (m .n .v. ) Sr ed nj a du bi na (m ) St up an j t ro fij e je ze ra Je ze rs ka te rm ik a St ra tifi ka ci ja s a dr ža ja o to pl je no g ki sik a u lje tn oj st ag na ci ji Po dr ije tlo je ze ra D IN A RI D SK A E KO RE G IJA (5 . D IN A RS KI Z A PA D N I B A LK A N ) D IN A RI D SK A KO N TI N EN TA LN A SU BE KO RE G IJA 1. Planinska, duboka, mala jezera na kar bonatnoj podlozi 1.a. Oligotrofna HR-J 1A 0,5 – 1 karbonatna > 500 > 15 oligotrofno dimiktička klinogradna krško, baražno 1.b. Oligotrofno mezotrofna HR-J 1B 0,5 – 1 karbonatna > 500 > 15 oligotrofno mezotrofno dimiktička klinogradna krško, baražno D IN A RI D SK A P RI M O RS KA SU BE KO RE G IJA 2. Nizinska, duboka, srednje velika jezera; Kriptodepresije na karbontanoj podlozi HR-J 2 > 1 – 10 karbonatna < 200 > 15 oligotrofno monomik tička ortogradna do klino gradna kriptodepresija 3. Nizinska, srednje duboka, mala jezera; Kriptodepresije na karbonatnoj podlozi HR-J 3 0,5 – 1 karbonatna < 200 3 – 15 mezotrofno monomik tička klinogradna kriptodepresija 4. Nizinska, plitka, velika jezera; Kriptodepresije na karbonatnoj podlozi HR-J 4 > 10 – 100 karbonatna < 200 < 3 mezotrofno polimiktička kriptodepresija 5. Nizinska, srednje duboka i srednje velika jezera na karbonatnoj podlozi HR-J 5 > 1 – 10 karbonatna < 200 3 – 15 oligotrofno mezotrofno monomik tička ortogradna do klino gradna krško, baražno STRANICA 26 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE vodenog toka definirana je pojavom saliniteta većeg od 0,5 PSU, a u području ušća poveznicom između suprotnih obala ušća ili pojavom izraženog horizontalnog gradijenta saliniteta. 50 Razrada i validacija tipologije i klasifikacijskog sustava za prirodna jezera s detaljnim opisom tipova, referentnih uvjeta i granica klasa dana je u studijama: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Ekološko istraživanje kopnenih voda prema kriterijima Okvirne direktive o vodama, Zagreb, 2008. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativnim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga II – Prikaz rezultata istraživanih jezera, Zagreb, 2011. godina. 5.1.2.3 Prijelazne vode Prijelazne vode su površinske vode koje se pojavljuju između slatke i priobalne vode, a njihova granica sa slatkom vodom u gornjem dijelu vodenog toka definirana je pojavom saliniteta većeg od 0,5 PSU, a u području ušća poveznicom između suprotnih obala ušća ili pojavom izraženog horizontalnog gradijenta saliniteta. U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), u ovom Planu došlo je do manje promjene u tipologiji prijelaznih voda i sustavu ocjenjivanja stanja prijelaznih voda. Za tipizaciju prijelaznih voda korišten je sustav B a čimbenici na temelju kojih su definirani tipovi voda su obvezni (ekoregija, geografska širina, geografska dužina, raspon plime i oseke i salinitet) i sastav supstrata kao izborni čimbenik. Primijenjeni čimbenici nisu mijenjani u odnosu na tipologiju iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, ali su promijenjeni kriteriji za salinitet te su mezohaline i polihaline vode spojene u isti tip. Time je broj tipova smanjen na četiri tipa prijelaznih voda U odnosu na plimu i oseku u hrvatskom dijelu Jadranskog mora srednji raspon nije veći od 2 metra, što znači da se radi isključivo o mikroplimnom tipu voda. Sve vode, saliniteta manjeg od 0,5 PSU smatraju se slatkim vodama, a prijelazne vode su one raspona saliniteta od 0,5 do više od 10 PSU i razlikuju se dva tipa: oligohaline vode (0,5 < s < 10) i mezo i polihaline (s > 10) vode. Prema sastavu supstrata dijele se na one sa sitnozrnatim (više od 50% mulja) i one s krupnozrnatim sedimentom (manje od 50% mulja). Tab. A.28 Kriteriji za tipizaciju prijelaznih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju prijelaznih voda Obavezni 1. ekoregija: Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) s < 0,5 slatka voda 0,5 < s < 10 - oligohalina voda i s > 10 - mezo i polihalina voda Izborni 1. sastav supstrata: kamenito dno krupnozrnati sediment i sitnozrnati sediment Za tipizaciju prijelaznih voda korišten je sustav B a čimbenici na temelju kojih su definirani tipovi voda su obvezni (ekoregija, geografska širina, geografska dužina, raspon plime i oseke i salinitet) i sastav supstrata kao 50 Razrada i validacija tipologije i klasifikacijskog sustava za prirodna jezera s detaljnim opisom tipova, referentnih uvjeta i granica klasa dana je u studijama: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Ekološko istraživanje kopnenih voda prema kriterijima Okvirne direktive o vodama, Zagreb, 2008. godina. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek: Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativnim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga II – Prikaz rezultata istraživanih jezera, Zagreb, 2011. godina. 5.1.2.3 Prijelazne vode Prijelazne vode su površinske vode koje se pojavljuju između slatke i priobalne vode, a njihova granica sa slatkom vodom u gornjem dijelu vodenog toka definirana je pojavom saliniteta većeg od 0,5 PSU, a u području ušća poveznicom između suprotnih obala ušća ili pojavom izraženog horizontalnog gradijenta saliniteta. U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), u ovom Planu došlo je do manje promjene u tipologiji prijelaznih voda i sustavu ocjenjivanja stanja prijelaznih voda. Za tipizaciju prijelaznih voda korišten je sustav B a čimbenici na temelju kojih su definirani tipovi voda su obvezni (ekoregija, geografska širina, geografska dužina, raspon plime i oseke i salinitet) i sastav supstrata kao izborni čimbenik. Primijenjeni čimbenici nisu mijenjani u odnosu na tipologiju iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, ali su promijenjeni kriteriji za salinitet te su mezohaline i polihaline vode spojene u isti tip. Time je broj tipova smanjen na četiri tipa prijelaznih voda U odnosu na plimu i oseku u hrvatskom dijelu Jadranskog mora srednji raspon nije veći od 2 metra, što znači da se radi isključivo o mikroplimnom tipu voda. Sve vode, saliniteta manjeg od 0,5 PSU smatraju se slatkim vodama, a prijelazne vode su one raspona saliniteta od 0,5 do više od 10 PSU i razlikuju se dva tipa: oligohaline vode (0,5 < s < 10) i mezo i polihaline (s > 10) vode. Prema sastavu supstrata dijele se na one sa sitnozrnatim (više od 50% mulja) i one s krupnozrnatim sedimentom (manje od 50% mulja). Tab. A.28 Kriteriji za tipizaciju prijelaznih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju prijelaznih voda Obavezni 1. ekoregija: Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) s < 0,5 slatka voda 0,5 < s < 10 - oligohalina voda i s > 10 - mezo i polihalina voda Izborni 1. sastav supstrata: kamenito dno krupnozrnati sediment i sitnozrnati sediment 5.1.2.3 Prijelazne vode Prijelazne vode su površinske vode koje se pojavljuju između slatke i priobalne vode, a njihova granica sa slatkom vodom u gornjem dijelu Tab. A.25 Površina jezera po tipovima Tip jezera Oznaka tipa Površina (km²) Udio (%) Dinaridska kontinentalna sube koregija Planinska, duboka, mala jezera na karbonatnoj podlozi – oligotrofna HR-J 1A 0,71 0,43% Planinska, duboka, mala jezera na karbonatnoj podlozi – oligotrofno-mezotrofna HR-J 1B 0,64 0,39% Dinaridska primorska subeko regija Nizinska, duboka, srednje velika jezera; kriptodepresije na karbonatnoj podlozi HR-J 2 6,03 3,66% Nizinska, srednje duboka, mala jezera; kriptodepresije na karbonatnoj podlozi HR-J 3 0,88 0,53% Nizinska, plitka, velika jezera; kriptodepresije na karbonatnoj podlozi HR-J 4 30,47 18,48% Nizinska, srednje duboka i srednje velika jezera na karbonatnoj podlozi HR-J 5 2,75 1,66% Netipizirane stajaćice > 0,5 km² HR-J JM 123,42 74,85% UKUPNO > 0,5 km² 164,89 100,00% Referentni uvjeti i granice klasa – Za svaki tip prirodnih jezera utvrđeni su biološki i prateći fizikalno-kemijski i kemijski elementi kakvoće s pri padajućim pokazateljima koji će se koristiti za praćenje i ocjenjivanje ekološkog stanja jezera i određene su referentne vrijednosti i granice klasa za klasifikaciju jezera prema ekološkom stanju. Razmatrani su svi biološki elementi kakvoće relevantni za jezera, a normirani su fitoplankton, fitobentos, makrofita i makrozoobentos. BEK ribe nije normiran zbog činjenice da su autohtone zajednice riba u jezerima uglavnom nestale te je potrebno osmisliti način na koji se prisutne zajednice mogu ugraditi u klasifikacijski sustav. Tab. A.26 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja jezera Element kakvoće Pokazatelj/indeks kakvoće Opterećenje na koje upućuje Modul Fitoplankton Klorofil a Ukupna biomasa fitoplanktona Udio taksonomskih skupina fitoplanktona Opterećenje hranjivim tvarima Trofičnost Fitobentos Trofički indeks dijatomeja za jezera (TIDHR) Opterećenje hranjivim tvarima Trofičnost Makrofita Biocenološka metoda (BMHR) Opća degradacija Opća degradacija Makrozoobentos Bentički trofički indeksi Opterećenje hranjivim tvarima (eutrofikacija) Trofičnost Tab. A.27 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja jezera Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemijski i ke mijski Prozirnost Secchi prozirnost Režim kisika Kemijska potrošnja kisika (KPKMn) Hranjive tvari Nitrati Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari Arsen i njegovi spojevi Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Krom i njegovi spojevi Fluoridi Organski vezani halogeni koji se mogu adsorbirati (AOX) Poliklorirani bifenili (PCB) Nisu normirani: EK Toplinski režim, EK Zaslanjenost i EK Zakiseljenost, EK Hidrološki režim i EK Morfološki uvjeti UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 27 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE izborni čimbenik. Primijenjeni čimbenici nisu mijenjani u odnosu na tipologiju iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, ali su promijenjeni kriteriji za salinitet te su mezohaline i polihaline vode spojene u isti tip. Time je broj tipova smanjen na četiri tipa prijelaznih voda U odnosu na plimu i oseku u hrvatskom dijelu Jadranskog mora srednji raspon nije veći od 2 metra, što znači da se radi isključivo o mikroplimnom tipu voda. Sve vode, saliniteta manjeg od 0,5 PSU smatraju se slatkim vodama, a prijelazne vode su one raspona saliniteta od 0,5 do više od 10 PSU i razlikuju se dva tipa: oligohaline vode (0,5 < s < 10) i mezo i polihaline (s > 10) vode. Prema sastavu supstrata dijele se na one sa sitnozrnatim (više od 50% mulja) i one s krupnozrnatim sedimentom (manje od 50% mulja). Tab. A.28 Kriteriji za tipizaciju prijelaznih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju prijelaznih voda Obavezni 1. ekoregija: – Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) – s < 0,5 slatka voda – 0,5 < s < 10 – oligohalina voda i – s > 10 – mezo i polihalina voda Izborni 1. sastav supstrata: – kamenito dno – krupnozrnati sediment i – sitnozrnati sediment Na temelju navedenih abiotičkih čimbenika određena su četiri tipa prijelaznih voda (Uredba o standardu kakvoće voda – Prilog 12, Tablica 12. C.). Tab. A.29 Značajke tipova prijelaznih voda Naziv tipa Oznaka tipa Geografska širina Geografska dužina Raspon plime i oseke Srednji godišnji salinitet (s) PSU Sastav supstrata Min. Maks. Min. Maks. M ED IT ER A N SK A E KO RE G IJA (6 . S RE D O ZE M N O M O RE ) Oligohalini estuarij krupnozrna tog sedimenta HR-P1 2 42,94751 45,47944 13,58330 17,63168 mikroplimni 0,5<s<10 Krupnozrnati sediment Oligohalini estuarij sitnozrnatog sedimenta HR-P1 3 42,66931 45,0618 14,04203 18,13693 mikroplimni 0,5<s< 10 Sitnozrnati sediment Mezo i polihalini estuarij kru pnozrnatog sedimenta HR-P2 2 42,66649 45,48181 13,58040 18,11888 mikroplimni s > 10 Krupnozrnati sediment Mezo i polihalini estuarij sitno zrnatog sedimenta HR-P2 3 42,97063 45,03234 14,03902 17,49293 mikroplimni s > 10 Sitnozrnati sediment Tab. A.30 Površina prijelaznih voda po tipovima Tip prijelazne vode Oznaka tipa Površina (km²) Udio (%) Oligohalini estuarij krupnozrnatog sedimenta HR-P1 2 47,86 29,8 Oligohalini estuarij sitnozrnatog sedimenta HR-P1 3 1,71 1,1 Mezo i polihalini estuarij krupnozrnatog sedimenta HR-P2 2 46,18 28,7 Mezo i polihalini estuarij sitnozrnatog sedimenta HR-P2 3 64,93 40,4 UKUPNO TIPIZIRANO 160,68 100 Općenito, prema salinitetu dominira mezo i polihalini tip (69,2%), a prema staništu tipovi s krupnozrnatim sedimentom (58,5%). STRANICA 28 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 52 Sl. A.17 Prostorni raspored tipova prijelaznih voda po rijekama Sl. A.17 Prostorni raspored tipova prijelaznih voda po rijekama UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 29 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5.1.2.4 Priobalne vode Pojam priobalne vode označava površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda u smjeru pučine, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda u smjeru kopna. Polazna crta od koje se mjeri širina teritorijalnih voda definirana je u članku 18. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15). 54 Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC), Zagreb, 2011. godina, i Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini, Zagreb, 2014. godina. Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora, Rovinj: Prijedlog tipova i referentnih uvjeta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području primorsko istarskih slivova, (Tipovi-PIS ), Zagreb, 2007. godina. 5.1.2.4 Priobalne vode Pojam priobalne vode označava površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda u smjeru pučine, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda u smjeru kopna. Polazna crta od koje se mjeri širina teritorijalnih voda definirana je u članku 18. Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15). Nema bitnih promjena u tipologiji i sustavu ocjenjivanja stanja priobalnih voda u odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina). Priobalne vode tipizirane su na temelju sustava B, a čimbenici na temelju kojih su definirani tipovi su obvezni (ekoregija, raspon plime i oseke i salinitet) te sastav supstrata i dubina kao izborni čimbenici. Tipologija priobalnih voda je ostala nepromijenjena u odnosu na onu iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, uz napomenu da je raspon saliniteta između euhaline i polihaline vode promijenjen te je sada granica na 36 PSU. Tab. A.33 Kriteriji za tipizaciju priobalnih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju priobalnih voda Obavezni 1. ekoregija: Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) s < 36 - polihalina voda i s > 36 - euhalina voda Izborni 1. sastav supstrata: kamenito dno, krupnozrnati sediment i sitnozrnati sediment 2. dubina: < 40 m > 40 m Na temelju navedenih abiotičkih čimbenika određeno je pet tipova priobalnih voda (Uredba - Prilog 12, Tablica 12. D.). Priobalne vode tipizirane su na temelju sustava B, a čimbenici na teme lju kojih su definirani tipovi su obvezni (ekoregija, raspon plime i oseke i salinitet) te sastav supstrata i dubina kao izborni čimbenici. Tipologija priobalnih voda je ostala nepromijenjena u odnosu na onu iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, uz napomenu da je ras pon saliniteta između euhaline i polihaline vode promijenjen te je sada granica na 36 PSU. Tab. A.33 Kriteriji za tipizaciju priobalnih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju priobalnih voda Obavezni 1. ekoregija: – Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) – s < 36 – polihalina voda i – s > 36 – euhalina voda Izborni 1. sastav supstrata: – kamenito dno, – krupnozrnati sediment i – sitnozrnati sediment 2. dubina: – < 40 m – > 40 m Na temelju navedenih abiotičkih čimbenika određeno je pet tipova pri obalnih voda (Uredba – Prilog 12, Tablica 12. D.). Tab. A.34 Pregled tipova priobalnih voda Naziv tipa Oznaka tipa Pripadnost ekoregiji Dubina (m) Srednji godišnji salinitet (PSU) Sastav supstrata Polihalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O313 Mediteranska z < 40 s < 36 sitno zrnati sediment Euhalino plitko priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O412 Mediteranska z < 40 s > 36 krupno zrnati sediment Euhalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O413 Mediteranska z < 40 s > 36 sitno zrnati sediment Euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O422 Mediteranska z > 40 s > 36 krupno zrnati sediment Euhalino priobal no more sitnozr natog sedimenta HR-O423 Mediteranska z > 40 s > 36 sitno zrnati sediment Referentni uvjeti i granice klasa – Razmatrani su svi biološki elementi kakvoće relevantni za prijelazne vode (fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice, makrozoobentos i ribe), a primijenjena su četiri: fitoplankton, morske cvjetnice, makrozoobentos i ribe. Za makroalge prijelaznih voda zasad nije predložena metoda ocjene. Razmatra se mogućnost da makro alge i morske cvjetnice predstavljaju zajednički biološki element kakvoće – »druga akvatička flora« (makrofita), jer metode za ocjenu ekološkoga stanja koriste pokazatelje iz obje skupine. Biološki elementi kakvoće (BEK) opisuju se pokazateljima koje je bilo mo guće odrediti s postojećim podacima i poznatim metodama uzorkovanja i analiza. Pokazatelj biološke kakvoće za BEK fitoplanktnon je koncentracija klorofila a (mjera biomase), a za BEK makrozoobentos koristi se multime trijski biotički indeks (M-AMBI), a za BEK ribe prilagođena EFI metoda. Za BEK morske cvjetnice koristi se Cymodocea nodosa (Cymox) indeks, a u tijeku je testiranje nove metode na vrsti morske cvjetnice Zoostera noltii. Samo te dvije vrste morskih cvjetnica dovoljno su rasprostranjene za provedbu monitoringa, ali ne u svim prijelaznim vodama već samo u tipovima čije ekološke značajke omogućuju njihov opstanak. Vrsta C. nodosa je rasprostranjena u ušćima rijeka Cetine, Mirne i Neretve te u Novigradskom moru, a vrsta Z. noltii u ušćima rijeka Omble, Krke, Jadra, Raše, Neretve i Mirne te u Novigradskom moru. Interkalibracijske vježbe za biološke elemente fitoplankton i ribe su u tijeku. Tab. A.31 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja prijelaznih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Opterećenje na koje upućuje Modul Biomasa fitoplanktona Klorofil a Opterećenje hranjivim tvarima Trofija Morske cvjetnice Cymodocea nodosa indeks (Cymox) Opća degradacija Opća de gradacija Makrozoobentos Multimetrijski AMBI – biotički indeks integriteta morskih bentoskih zajednica (M-AMBI) Onečišćenje organskim tvarima/opća degra dacija Opća de gradacija Ribe Modificirani indeks za ribe u estuarnim područjima (M-EFI) Hidromorfološke pro mjene/opća degradacija Opća de gradacija Tab. A.32 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja prijelaznih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemijski i kemijski Prozirnost Secchi prozirnost Režim kisika Zasićenje kisikom Hranjive tvari Anorganski dušik Ortofosfati Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Hidromorfološki elementi kakvoće nisu obrađeni 53 Referentni uvjeti i granice klasa - Razmatrani su svi biološki elementi kakvoće relevantni za prijelazne vode (fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice, makrozoobentos i ribe), a primijenjena su četiri: fitoplankton, morske cvjetnice, makrozoobentos i ribe. Za makroalge prijelaznih voda zasad nije predložena metoda ocjene. Razmatra se mogućnost da makroalge i morske cvjetnice predstavljaju zajednički biološki element kakvoće – „druga akvatička flora“ (makrofita), jer metode za ocjenu ekološkoga stanja koriste pokazatelje iz obje skupine. Biološki elementi kakvoće (BEK) opisuju se pokazateljima koje je bilo moguće odrediti s postojećim podacima i poznatim metodama uzorkovanja i analiza. Pokazatelj biološke kakvoće za BEK fitoplanktnon je koncentracija klorofila a (mjera biomase), a za BEK makrozoobentos koristi se multimetrijski biotički indeks (M-AMBI), a za BEK ribe prilagođena EFI metoda. Za BEK morske cvjetnice koristi se Cymodocea nodosa (Cymox) indeks, a u tijeku je testiranje nove metode na vrsti morske cvjetnice Zoostera noltii. Samo te dvije vrste morskih cvjetnica dovoljno su rasprostranjene za provedbu monitoringa, ali ne u svim prijelaznim vodama već samo u tipovima čije ekološke značajke omogućuju njihov opstanak. Vrsta C. nodosa je rasprostranjena u ušćima rijeka Cetine, Mirne i Neretve te u Novigradskom moru, a vrsta Z. noltii u ušćima rijeka Omble, Krke, Jadra, Raše, Neretve i Mirne te u Novigradskom moru. Interkalibracijske vježbe za biološke elemente fitoplankton i ribe su u tijeku. Tab. A.31 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja prijelaznih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Opterećenje na koje upućuje Modul Biomasa fitoplanktona Klorofil a Opterećenje hranjivim tvarima Trofija Morske cvjetnice Cymodocea nodosa indeks (Cymox) Opća degradacija Opća degradacija Makrozoobentos Multimetrijski AMBI - biotički indeks integriteta morskih bentoskih zajednica (M-AMBI) Onečišćenje organskim tvarima/opća degradacija Opća degradacija Ribe Modificirani indeks za ribe u estuarnim područjima (M-EFI) Hidromorfološke promjene/opća degradacija Opća degradacija Tab. A.32 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja prijelaznih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemijski i kemijski Prozirnost Secchi prozirnost Režim kisika Zasićenje kisikom Hranjive tvari Anorganski dušik Ortofosfati Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Hidromorfološki elementi kakvoće nisu obrađeni Detaljna razrada značajki tipova i referentnih uvjeta i granica klasa za sve tipove prijelaznih voda dana je u studijama: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split: Prijedlog tipova prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova, referentni uvjeti i procjena ekološkog stanja prijelaznih i priobalnih voda rijeke Krke i šibenskog primorja (Tipovi-DS-), Zagreb, 2006. godina. Preliminarno određivanje referentnih uvjeta i mjesta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova, (RU-DS), Zagreb, 2008. godina, 54 Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC), Zagreb, 2011. godina, i Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini, Zagreb, 2014. godina. Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora, Rovinj: Prijedlog tipova i referentnih uvjeta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području primorsko istarskih slivova, (Tipovi-PIS ), Zagreb, 2007. godina. 5.1.2.4 Priobalne vode Pojam priobalne vode označava površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda u smjeru pučine, a mogu se protezati do vanjske granice prijelaznih voda u smjeru kopna. Polazna crta od koje se mjeri širina teritorijalnih voda definirana je u članku 18. Pomorskog zakonika (Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15). Nema bitnih promjena u tipologiji i sustavu ocjenjivanja stanja priobalnih voda u odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina). Priobalne vode tipizirane su na temelju sustava B, a čimbenici na temelju kojih su definirani tipovi su obvezni (ekoregija, raspon plime i oseke i salinitet) te sastav supstrata i dubina kao izborni čimbenici. Tipologija priobalnih voda je ostala nepromijenjena u odnosu na onu iz prvog plana upravljanja vodnim područjima, uz napomenu da je raspon saliniteta između euhaline i polihaline vode promijenjen te je sada granica na 36 PSU. Tab. A.33 Kriteriji za tipizaciju priobalnih voda Abiotički čimbenici za tipizaciju priobalnih voda Obavezni 1. ekoregija: Sredozemno more – Mediteran 2. geografska širina i geografska dužina 3. raspon plime i oseke 4. srednji godišnji salinitet (s) s < 36 - polihalina voda i s > 36 - euhalina voda Izborni 1. sastav supstrata: kamenito dno, krupnozrnati sediment i sitnozrnati sediment 2. dubina: < 40 m > 40 m Na temelju navedenih abiotičkih čimbenika određeno je pet tipova priobalnih voda (Uredba - Prilog 12, Tablica 12. D.). STRANICA 30 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Morske cvjet nice Posidonia oceanica multiva rijantni indeks (POMI) Opća degradacija Opća de gradacija Makrozoo bentos Multimetrijski AMBI – biotički indeks integriteta morskih bentoskih zajedni ca (M-AMBI) Onečišćenje organ skim tvarima/opća degradacija Opća de gradacija Tab. A.37 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja priobalnih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemijski i kemijski Prozirnost Secchi prozirnost Režim kisika Zasićenje kisikom Hranjive tvari Anorganski dušik Ortofosfati Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Hidromorfološki elementi kakvoće nisu obrađeni 56 Euhalino plitko priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O412 481,71 3,5 Euhalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O413 244,16 1,8 Euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O422 2619,38 19,0 Euhalino priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O423 9928,54 72,2 UKUPNO TIPIZIRANO Najveću površinu priobalnih voda zauzimaju duboke priobalne vode i to tip euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta, 72% (Tip HR-O423), koji dominira priobaljem sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, a slijedi euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta (Tip HR-O422), koje zauzima 19% od ukupne površine priobalnih voda. Na plitke priobalne vode otpada 8,8% ukupne površine priobalnih voda. Referentni uvjeti i granice klasa - Referentni uvjeti i granice klasa određeni su za sve biološke elemente kakvoće relevantne za priobalne vode: fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice i makrozoobentos. Interkalibracijska vježba za biološki element fitoplankton je završena, kao i za POMI (BEK Morske cvjetnice) i CARLIT metode (BEK Makroalge). Tab. A.36 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja priobalnih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Opterećenje na koje je osjetljiv Modul Biomasa fitoplanktona Klorofil a Opterećenje hranjivim tvarima Trofija Makroalge Kartiranje litoralnih zajednica (CARLIT) Opterećenje hranjivim tvarima/Opća degradacija Opća degradacija Morske cvjetnice Posidonia oceanica multivarijantni indeks (POMI) Opća degradacija Opća degradacija Makrozoobentos Multimetrijski AMBI - biotički indeks integriteta morskih bentoskih zajednica (M-AMBI) Onečišćenje organskim tvarima/opća degradacija Opća degradacija Tab. A.37 Normirani podržavajući elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja priobalnih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Fizikalno-kemijski i kemijski Prozirnost Secchi prozirnost Režim kisika Zasićenje kisikom Hranjive tvari Anorganski dušik Ortofosfati Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Hidromorfološki elementi kakvoće nisu obrađeni Detaljna razrada značajki tipova i referentnih uvjeta i granica klasa za sve tipove priobalnih voda dana je u studijama: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split: Prijedlog tipova prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova, referentni uvjeti i procjena ekološkog stanja prijelaznih i priobalnih voda rijeke Krke i šibenskog primorja (Tipovi-DS-), Zagreb, 2006. godina, Preliminarno određivanje referentnih uvjeta i mjesta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova, (RU-DS), Zagreb, 2008. godina, Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC), Zagreb, 2011. godina i 57 Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini, Zagreb, 2013. godina. Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora, Rovinj: Prijedlog tipova i referentnih uvjeta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području primorsko istarskih slivova, (Tipovi-PIS ), Zagreb, 2007. godina. 5.2 Podzemne vode Prirodne značajke podzemnih voda obrađene su kao u prvom Planu upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), poštujući prirodnu podjelu hrvatskog teritorija na dva odvojena, hidrogeološki različita područja, panonsko područje i krško područje. Određeni napredak ostvaren je u dijelu koji se odnosi na znatno veći opseg prikupljenih podataka i na temelju toga unaprjeđenje metodologija za ocjenu stanja i rizika. 5.2.1 Podzemne vode Okvirna direktiva o vodama, te Zakon o vodama definira podzemne vode kao sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem. Osnova za izdvajanje cjelina podzemnih voda, u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, bila je analiza sljedećih elemenata: geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi) poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni) geokemijski sastav (silikatni, karbonatni) hidrogeološke karakteristike (hidrogeološka svojstva stijena prema propusnosti i hidrogeološke funkcije terena) geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone) smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podzemnih voda izdašnosti izvora i zdenaca napajanje podzemnih voda odnos s površinskim tokovima položaj cjelina podzemnih voda unutar riječnih slivova. Primjenom navedenih kriterija izdvojeno je ukupno 461 osnovno tijelo podzemnih voda (TPV). Izdvojena TPV obuhvaćaju 55.867 km2 kopnenog teritorija Republike Hrvatske, uključujući 11 većih otoka na kojima se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu. Na ostalim otocima i otočićima nisu izdvojena TPV. Veliki broj osnovnih TPV-a, od kojih mnogi zauzimaju razmjerno malu površinu, onemogućava optimalno upravljanje. Za potrebe praćenja, ocjenjivanja i upravljanja podzemnim vodama obavljeno je grupiranje TPV-a. 5.2.2 Podzemne vode vodnog područja rijeke Dunav U panonskom području dominiraju aluvijalni vodonosnici međuzrnske poroznosti formirani unutar velikih sedimentacijskih bazena rijeka Drave i Save. Između njih se prostiru brdski i brežuljkasti predjeli također uglavnom izgrađeni od naslaga međuzrnske poroznosti, a karbonatne vodonosne stijene pukotinske poroznosti nalaze se samo u najvišim dijelovima gorskih područja. 5.2 Podzemne vode 57 Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini, Zagreb, 2013. godina. Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora, Rovinj: Prijedlog tipova i referentnih uvjeta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području primorsko istarskih slivova, (Tipovi-PIS ), Zagreb, 2007. godina. 5.2 Podzemne vode Prirodne značajke podzemnih voda obrađene su kao u prvom Planu upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), poštujući prirodnu podjelu hrvatskog teritorija na dva odvojena, hidrogeološki različita područja, panonsko područje i krško područje. Određeni napredak ostvaren je u dijelu koji se odnosi na znatno veći opseg prikupljenih podataka i na temelju toga unaprjeđenje metodologija za ocjenu stanja i rizika. 5.2.1 Podzemne vode Okvirna direktiva o vodama, te Zakon o vodama definira podzemne vode kao sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem. Osnova za izdvajanje cjelina podzemnih voda, u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, bila je analiza sljedećih elemenata: geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi) poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni) geokemijski sastav (silikatni, karbonatni) hidrogeološke karakteristike (hidrogeološka svojstva stijena prema propusnosti i hidrogeološke funkcije terena) geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone) smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podzemnih voda izdašnosti izvora i zdenaca napajanje podzemnih voda odnos s površinskim tokovima položaj cjelina podzemnih voda unutar riječnih slivova. Primjenom navedenih kriterija izdvojeno je ukupno 461 osnovno tijelo podzemnih voda (TPV). Izdvojena TPV obuhvaćaju 55.867 km2 kopnenog teritorija Republike Hrvatske, uključujući 11 većih otoka na kojima se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu. Na ostalim otocima i otočićima nisu izdvojena TPV. Veliki broj osnovnih TPV-a, od kojih mnogi zauzimaju razmjerno malu površinu, onemogućava optimalno upravljanje. Za potrebe praćenja, ocjenjivanja i upravljanja podzemnim vodama obavljeno je grupiranje TPV-a. 5.2.2 Podzemne vode vodnog područja rijeke Dunav U panonskom području dominiraju aluvijalni vodonosnici međuzrnske poroznosti formirani unutar velikih sedimentacijskih bazena rijeka Drave i Save. Između njih se prostiru brdski i brežuljkasti predjeli također uglavnom izgrađeni od naslaga međuzrnske poroznosti, a karbonatne vodonosne stijene pukotinske poroznosti nalaze se samo u najvišim dijelovima gorskih područja. 5.2.1 Podzemne vode Okvirna direktiva o vodama, te Zakon o vodama definira podzemne vode kao sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem. Osnova za izdvajanje cjelina podzemnih voda, u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, bila je analiza sljedećih elemenata: – geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tek tonski odnosi) – poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni) – geokemijski sastav (silikatni, karbonatni) – hidrogeološke karakteristike (hidrogeološka svojstva stijena prema propusnosti i hidrogeološke funkcije terena) – geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone) – smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podze mnih voda izdašnosti izvora i zdenaca – napajanje podzemnih voda odnos s površinskim tokovima položaj cjelina podzemnih voda unutar riječnih slivova. 55 Tab. A.34 Pregled tipova priobalnih voda Naziv tipa Oznaka tipa Pripadnost ekoregiji Dubina (m) Srednji godišnji salinitet (PSU) Sastav supstrata Polihalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O313 Mediteranska z < 40 s < 36 sitnozrnati sediment Euhalino plitko priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O412 Mediteranska z < 40 s > 36 krupnozrnati sediment Euhalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O413 Mediteranska z < 40 s > 36 sitnozrnati sediment Euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta HR-O422 Mediteranska z > 40 s > 36 krupnozrnati sediment Euhalino priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O423 Mediteranska z > 40 s > 36 sitnozrnati sediment Sl. A.18 Prostorni raspored tipova priobalnih voda Najveću površinu priobalnih voda zauzimaju duboke priobalne vode i to tip euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta, 72% (Tip HR-O4 23), koji dominira priobaljem sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, a slijedi euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta (Tip HR-O4 22), koje zauzima 18% od ukupne površine priobalnih voda. Na plitke priobalne vode otpada 10% ukupne površine priobalnih voda. Tab. A.35 Površina priobalnih voda po tipovima Tip priobalne vode Oznaka tipa Površina (km2) Udio (%) Polihalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O313 476,44 3,5 Sl. A.18 Prostorni raspored tipova priobalnih voda Najveću površinu priobalnih voda zauzimaju duboke priobalne vode i to tip euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta, 72% (Tip HR-O4 23), koji dominira priobaljem sjevernog, srednjeg i južnog Ja drana, a slijedi euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta (Tip HR-O4 22), koje zauzima 18% od ukupne površine priobalnih voda. Na plitke priobalne vode otpada 10% ukupne površine priobalnih voda. Tab. A.35 Površina priobalnih voda po tipovima Tip priobalne vode Oznaka tipa Površina (km²) Udio (%) Polihalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O313 476,44 3,5 Euhalino plitko priobalno more krupnozrna tog sedimenta HR-O412 481,71 3,5 Euhalino plitko priobalno more sitnozrnatog sedimenta HR-O413 244,16 1,8 Euhalino priobalno more krupnozrnatog se dimenta HR-O422 2619,38 19,0 Euhalino priobalno more sitnozrnatog sedi menta HR-O423 9928,54 72,2 UKUPNO TIPIZIRANO Najveću površinu priobalnih voda zauzimaju duboke priobalne vode i to tip euhalinog priobalnog mora sitnozrnatog sedimenta, 72% (Tip HR-O423), koji dominira priobaljem sjevernog, srednjeg i južnog Ja drana, a slijedi euhalino priobalno more krupnozrnatog sedimenta (Tip HR-O422), koje zauzima 19% od ukupne površine priobalnih voda. Na plitke priobalne vode otpada 8,8% ukupne površine priobalnih voda. Referentni uvjeti i granice klasa – Referentni uvjeti i granice klasa odre đeni su za sve biološke elemente kakvoće relevantne za priobalne vode: fitoplankton, makroalge, morske cvjetnice i makrozoobentos. Interka libracijska vježba za biološki element fitoplankton je završena, kao i za POMI (BEK Morske cvjetnice) i CARLIT metode (BEK Makroalge). Tab. A.36 Normirani biološki elementi i pokazatelji kakvoće za ocjenu ekološkog stanja priobalnih voda Element kakvoće Pokazatelj kakvoće Opterećenje na koje je osjetljiv Modul Biomasa fito planktona Klorofil a Opterećenje hra njivim tvarima Trofija Makroalge Kartiranje litoralnih zajed nica (CARLIT) Opterećenje hranjivim tvarima/ Opća degradacija Opća de gradacija UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 31 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – generalno produbljenje vodonosnika od zapada prema istoku, uglav nom ravnomjerno duž pridravske ravnice, a isprekidano s više lokal nih izdignutih struktura u kvartarnim naslagama prisavske ravnice – promjenu litološkog sastava vodonosnika od zapada prema istoku u smislu povećanja udjela sitnozrnate komponente i, sukladno tome, smanjenje izdašnosti vodonosnika – najveće vrijednosti prosječne hidrauličke vodljivosti u vršnim dije lovima sedimentacijskog bazena i njihovo postupno smanjenje od zapada prema istoku, u skladu s litološkim sastavom – povećanje debljine krovinskih naslaga od zapada prema istoku te u lateralnom smjeru i odgovarajuća promjena načina prihranjivanja vodonosnika – česta pojava subarteških i arteških voda u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice – povišen sadržaj željeza, mangana, arsena i drugih pratećih elemena ta kod dubljih vodonosnika u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice – vrlo spori podzemni tokovi i spora izmjena vode, zbog čega veća onečišćenja mogu imati dugotrajne posljedice. Na krajnjem zapadu, gdje nema krovinskih naslaga ili su one vrlo tanke, postoji otvoreni tip vodonosnika, zbog čega se prirodno napajanje odvi ja infiltracijom oborina neposredno u vodonosnik, koje se procjenjuje na više od 30% prosječnih godišnjih oborina. Primjenom navedenih kriterija izdvojeno je ukupno 461 osnovno tijelo podzemnih voda (TPV). Izdvojena TPV obuhvaćaju 55.867 km² kopnenog teritorija Republike Hrvatske, uključujući 11 većih otoka na kojima se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu. Na ostalim otocima i otočićima nisu izdvojena TPV. Veliki broj osnovnih TPV-a, od kojih mnogi zauzimaju razmjerno malu površinu, onemogućava optimalno upravljanje. Za potrebe praćenja, ocjenjivanja i upravljanja podzemnim vodama obavljeno je grupiranje TPV-a. 5.2.2 Podzemne vode vodnog područja rijeke Dunav U panonskom području dominiraju aluvijalni vodonosnici međuzrnske poroznosti formirani unutar velikih sedimentacijskih bazena rijeka Dra ve i Save. Između njih se prostiru brdski i brežuljkasti predjeli također uglavnom izgrađeni od naslaga međuzrnske poroznosti, a karbonatne vodonosne stijene pukotinske poroznosti nalaze se samo u najvišim di jelovima gorskih područja. Hidrogeološke značajke panonskog područja Aluvijalni vodonosnici u dravskom i savskom bazenu bogati su vodom i predstavljaju glavni vodoopskrbni resurs sjevernog dijela Hrvatske. Usprkos znatnim razlikama između vodonosnika dravskog i savskog bazena, osobito s obzirom na njihovo lateralno i vertikalno prostiranje, oni imaju niz sličnih značajki: 58 Hidrogeološke značajke panonskog područja Aluvijalni vodonosnici u dravskom i savskom bazenu bogati su vodom i predstavljaju glavni vodoopskrbni resurs sjevernog dijela Hrvatske. Usprkos znatnim razlikama između vodonosnika dravskog i savskog bazena, osobito s obzirom na njihovo lateralno i vertikalno prostiranje, oni imaju niz sličnih značajki: generalno produbljenje vodonosnika od zapada prema istoku, uglavnom ravnomjerno duž pridravske ravnice, a isprekidano s više lokalnih izdignutih struktura u kvartarnim naslagama prisavske ravnice promjenu litološkog sastava vodonosnika od zapada prema istoku u smislu povećanja udjela sitnozrnate komponente i, sukladno tome, smanjenje izdašnosti vodonosnika najveće vrijednosti prosječne hidrauličke vodljivosti u vršnim dijelovima sedimentacijskog bazena i njihovo postupno smanjenje od zapada prema istoku, u skladu s litološkim sastavom povećanje debljine krovinskih naslaga od zapada prema istoku te u lateralnom smjeru i odgovarajuća promjena načina prihranjivanja vodonosnika česta pojava subarteških i arteških voda u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice povišen sadržaj željeza, mangana, arsena i drugih pratećih elemenata kod dubljih vodonosnika u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice vrlo spori podzemni tokovi i spora izmjena vode, zbog čega veća onečišćenja mogu imati dugotrajne posljedice. Na krajnjem zapadu, gdje nema krovinskih naslaga ili su one vrlo tanke, postoji otvoreni tip vodonosnika, zbog čega se prirodno napajanje odvija infiltracijom oborina neposredno u vodonosnik, koje se procjenjuje na više od 30% prosječnih godišnjih oborina. Sl. A.19 Prosječna hidraulička vodljivost (lijevo) i debljina krovinskih naslaga (desno) aluvijalnih vodonosnika Idući prema istoku, aluvijalni vodonosnici i u pridravskoj i u prisavskoj ravnici su poluzatvorenog do zatvorenog tipa, budući da se debljina krovinskih naslaga znatno povećava. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom oborina kroz ove naslage. Prirodno napajanje vodonosnika u takvim uvjetima procjenjuje se na 10 - 20% prosječnih godišnjih oborina. Kod malih debljina krovinskih naslaga riječno korito je urezano u najplići vodonosnik zbog čega postoji izravan kontakt riječne i podzemne vode, tako da rijeka podzemlje ili napaja ili ga drenira. Na području pridravske ravnice prevladava otjecanje podzemne vode u Dravu, koje je još više izraženo izgradnjom drenažnih kanala. Napajanje iz površinskih tokova vezano je samo za područja Sl. A.19 Prosječna hidraulička vodljivost (lijevo) i debljina krovinskih naslaga (desno) aluvijalnih vodonosnika Idući prema istoku, aluvijalni vodonosnici i u pridravskoj i u prisavskoj ravnici su poluzatvorenog do zatvorenog tipa, budući da se debljina krovinskih naslaga znatno povećava. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom oborina kroz ove naslage. Prirodno napajanje vodonosni ka u takvim uvjetima procjenjuje se na 10 – 20% prosječnih godišnjih oborina. Kod malih debljina krovinskih naslaga riječno korito je urezano u naj plići vodonosnik zbog čega postoji izravan kontakt riječne i podzemne vode, tako da rijeka podzemlje ili napaja ili ga drenira. Na području pridravske ravnice prevladava otjecanje podzemne vode u Dravu, koje je još više izraženo izgradnjom drenažnih kanala. Napajanje iz površinskih tokova vezano je samo za područja akumulacijskih jezera na Dravi te u inundacijskom području Drave i Dunava i to za vrijeme visokih vodo staja. Na krajnjem zapadnom dijelu prisavske ravnice, aluvijalni vodo nosnik se napaja infiltracijom iz rijeke Save, koja je još više potaknuta intenzivnim crpljenjima podzemne vode na zagrebačkim crpilištima. Istočno od Črnkovca podzemna voda otječe dijelom u Savu, a dijelom u Odru, koja nastaje na mjestu istjecanja podzemne vode na površinu, naročito tijekom visokih voda. Slična situacija zbiva se i u prisavskom dijelu istočne Slavonije. Zbog male debljine krovinskih naslaga korito Save se nalazi u najplićem vodonosniku zbog čega kod visokih vodo staja rijeke Save dolazi do površinskog prelijevanje u podzemne vode. Tako nastaju brojna jezerca i kanali koji formiraju Beravu i u njenom nastavku Bosut. U uvjetima kada postoji napajanje iz površinskog toka vrlo je teško pro cijeniti napajanje vodonosnika infiltracijom padalina kroz krovinske na slage, jer je maskirano utjecajem rijeke koji je obično slabo poznat, bu dući da ne postoji dovoljno gusta opažačka mreža na samom kontaktu. STRANICA 32 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE ispiru onečišćenja akumulirana na površini terena, epikrškoj i nesaturi ranoj zoni vodonosnika tijekom sušnih razdoblja. Geokemijske značajke Za sve glavne parametre, navedene u dodatku I. i II. Direktive 2006/118/ EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti pod zemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27. 12. 2006.), u daljnjem tekstu: Direktiva o zaštiti podzemnih voda (nitrati, arsen, kadmij, olovo, živa, amonij, kloridi, sulfati, ukupni fosfor, fosfati i vodljivost), koji se mogu javljati prirodno i pod utjecajem čovjeka, i za otopljeni kisik, određene su njihove ambijentalne pozadinske vrijed nosti. Riječ je o pozadinskim vrijednostima (prirodnim polaznim vri jednostima – engl. background concentration) pod malo izmijenjenim uvjetima, kada povišene razine koncentracija elemenata u vodi proizlaze iz dugoročnog utjecaja čovjeka, kao što su poljoprivreda, industrija ili urbanizacija, što znači da izmjerene vrijednosti koncentracija nekog pa rametra nisu i ne mogu biti u cijelosti odraz prirodnih uvjeta. Pozadinske vrijednosti za nitrate, koji su jedan od uzroka lošeg ke mijskog stanja podzemnih voda u panonskom području, određene su posebno za područja u kojima prevladavaju oksidativni uvjeti, kao i za područja u kojima prevladavaju reduktivni uvjeti. Za oksidativne uvjete pozadinska vrijednost iznosi 6,0 mg NO3/l, a za reduktivne uvjete iznosi 2,3 mg NO3/l. Za ostale kemijske parametre, pozadinske vrijednosti su određene za svaku grupu cjelina podzemnih voda posebno, ovisno o dostupnim po dacima iz programa motrenja kakvoće podzemnih voda i sirove vode na izvorištima. Rezultati su prikazani tablično. Pri tome su korištene sljedeće metode: IT – iterativna 2s tehnika i IFR – izračunata funkcija raspodjele. Ukoliko nije bilo moguće primijeniti ove metode za određi vanje pozadinskih vrijednosti, zbog ograničenoga niza podataka u pro storu i/ili vremenu, tada je, sukladno odredbama Direktiva Komisije 2014/80/EU оd 20. lipnja 2014. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2006/118/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti podzemnih voda od oneči šćenja i pogoršanja stanja, u daljnjem tekstu: Direktiva o izmjenama i dopunama Direktive o zaštiti podzemnih voda (točka 1b dodatka Direktive) primijenjen pojednostavljeni pristup, kroz određivanje poza dinskih vrijednosti u intervalima µ ± 2SD (µ = srednja vrijednost, SD = standardna devijacija). Procjena obnovljivih zaliha podzemne vode načinjena je više puta i do biveni su različiti rezultati. Prema analizi rađenoj za potrebe ovoga Pla na, prosječne obnovljive zalihe podzemne vode u panonskom području Republike Hrvatske procijenjene su na 3.257*106 m3/god. Hidrogeološke značajke krškog područja Karakteristike krškog dijela vodnog područja su: – velika količina padalina na području (do 4.000 mm godišnje), niska retencijska sposobnost krškog podzemlja i brzi podzemni tokovi – povremena plavljenja krških polja – pojave velikih krških izvora vrlo promjenjive izdašnosti – višestruko izviranje i poniranje vode u istom vodnom tijelu podze mne vode – visok stupanj prirodne ranjivosti vodonosnika zbog nedostatka po krovnih naslaga. Radi se o iznimno velikim ukupnim godišnjim količinama vode, koje vrlo brzo otječu prema prijamniku stvarajući u jakim kišnim razdo bljima visoke poplavne valove, a tijekom ljetnih sušnih razdoblja bitno smanjenje otjecanja obzirom na relativno niske retencijske sposobnosti krškoga podzemlja. Prosječni godišnji dotok podzemnih voda u krškom dijelu vodnog područja rijeke Dunav procijenjen je na 5.966*106 m3/ god. Odnosi istjecanja na krškim izvorima tijekom sušnih i kišnih razdoblja su jedan prema nekoliko stotina, a neki od velikih krških izvora ostaju potpuno bez istjecanja, jer su izvan domašaja temeljnih tokova. Među tim, temeljni tok tijekom sušnih razdoblja postoji i odraz je određenog stupnja zadržavanja vode u krškom podzemlju. Izotopske analize po kazuju prosječnu starost vode na krškim izvorima i preko 10 godina tijekom sušnih razdoblja. Podzemna voda promatrana kao kemijski i dinamički višekomponentni sustav ima značajan odraz na stanje kakvo će vode u krškim vodnim tijelima podzemne vode. Dugo zadržavajuća komponenta temeljnih tokova vezana je za duboke retencijske prostore vodnih tijela podzemne vode i prevladavajuća je tijekom sušnih razdo blja kada nema aktivnih padalina. To su vode izuzetne kakvoće, uglav nom bez kemijskog i bakteriološkog onečišćenja. Opterećenja krških vodonosnika amortiziraju epikrške i nesaturirane zone vodonosnika. Vode kratkog zadržavanja u krškom podzemlju stvaraju velike probleme s količinom i kakvoćom, jer nastaju kao posljedica poplavnih valova koji 61 Tab. A.38 Pozadinske vrijednosti za određene parametre u panonskom dijelu Republike Hrvatske Parametar Grupe cjelina podzemne vode M eđ im ur je V ar až di ns ko po dr uč je S liv B ed nj e* * Le gr ad – S la tin a N ov o V irj e* ** Is to čn a S la vo ni ja S liv D ra ve i D un av a S liv S ut le i K ra pi ne S liv L on ja – Ilo va – P ak ra S liv O rlj av e Z ag re b Le ke ni k – Lu ža ni Is to čn a S la vo ni ja S liv S av e Ž um be ra k S am ob or sk o go rje ** * K up a U na ** * CDGI 18 CDGI 19 CDGI 20 CDGI 21 CDGI 22 CDGI 23 CSGI 24 CSGN 25 CSGN 26 CSGI 27 CSGI 28 CSGI 29 CSGI 30 CSGI 31 CSGI 32 Amonij N mg/l 0 – 0,6 IT 0 – 1,1 IT 0 – 4,1 IT 0 – 1,1 IFR 0 – 3,0 IFR 0 – 2,4 IT Ukupni Fosfor mg P/l 0 – 1 IFR 0 – 0,2 IFR 0 – 0,1 IFR 0 – 0,5 IFR 0,1 – 0,3 IFR Sulfati mg/l 23,1 – 44,5 IFR 0 – 57,6 IFR 0 – 27,6 IFR 0 – 4,2 IFR 8,5 – 20,3 µ ± 2 SD 0,4 – 1,5 IFR 0 – 77,6 IFR 10,7 – 38,7 IFR 0 – 5,9 IFR 0 – 6,5 IFR 2,6 – 16,9 IFR Kloridi mg/l 0,6 – 33,8 IT 1,3 – 21,1 IT 0 – 13,7 IFR 1,7 – 10,4 IFR 0,5 – 3,9 µ ± 2 SD 0 – 53,1 IFR 0 – 39,3 IT 2,8 – 19,9 IT 1,8 – 4,9 IT 1 – 6,5 IT 0 – 17,2 IT Vodljivost μS/cm 253,8 – 902,2 IFR 349,6 – 911,4 IFR 336,2 – 636,8 IFR 480,4 – 994,7 IT 521,2 – 636,0 IT 381,2 – 953,8 IT 295,5 – 1.046,5 IT 317,0 – 940,7 IT 487 –841 IFR 234,3 – 913,7 IFR 182,3 – 705,4 IT Otopljeni kisik mg O₂/l 1,1 – 9,7 IT 0,5 – 2,0 IT 0,2 – 7,4 IT 0,5 – 3,7 IT 1,0 – 8,2 IT Olovo μg Pb/l 0 – 16,0 IFR Fosfati* μg/l 2,7 – 64,3 IFR Kadmij* μg Cd/l 0 – 0,2 IT 0 – 0,2** IT Napomene: crvenom bojom je označena prihvaćena pozadinska vrijednost za određeni parametar; ispod raspona pozadinskih vrijednosti navedena je šifra metode s kojom su određene pozadinske vrijednosti: IT – iterativna 2 tehnika; IFR – izračunata funkcija raspodjele; ako niti jedna od metoda nije primjenjiva, korištena je metoda µ ± 2 SD * parametri za koje su pozadinske vrijednosti određene iz sirove vode ** pozadinska vrijednost preuzeta je zbog sličnih hidrogeoloških značajki iz grupe cjelina Istočna Slavonija sliv Drave i Dunava *** nisu evidentirani „kritični“ parametri Tab. A.38 Pozadinske vrijednosti za određene parametre u panonskom dijelu Republike Hrvatske UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 33 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE S obzirom na površine koje pojedine kategorije ranjivosti zauzimaju unutar cjelina podzemnih voda u vodnom području rijeke Dunav, za ključuje se: – varaždinsko područje se gotovo u cijelosti nalazi u kategorijama vrlo visoke i visoke ranjivosti (94%) – na području grupiranih vodnih tijela Međimurje, Novo Virje, Zagreb i Legrad – Slatina znatan udio imaju područja s visokom i vrlo vi sokom ranjivošću; za Međimurje udio tih područja iznosi 62%, za Novo Virje iznosi 51%, za Zagreb iznosi 40% i za Legrad – Slatinu iznosi 22% – na područjima ostalih grupiranih vodnih tijela na panonskom dijelu vodnog područja ranjivost vodonosnika se većinom nalazi u raspo nu: vrlo niska do povišena, a najpovoljnija situacija je na području Donjeg toka Une, gdje vrlo niska ranjivost zauzima 82% ukupne površine grupiranog vodnog tijela, slijede Sliv Bednje, Sliv Orljave, Sliv Sutle i Krapine, Žumberak – Samoborsko gorje i Donji tok Kupe, gdje se znatne površine nalaze u kategorijama vrlo niske i niske ra njivosti vodonosnika – na krškom dijelu vodnog područja se prirodna ranjivost kreće u ras ponu od osrednje do vrlo visoke, s tim da je najnepovoljnija (visoka do vrlo visoka) na području Mrežnice, a nešto povoljnija (osrednja do visoka) na području Dobre i krškog dijela Une. 5.2.3 Podzemne vode jadranskog vodnog područja Hidrogeološke značajke krškog područja Za jadransko vodno područje karakterističan je krš. Pojave vodonosnika međuzrnske poroznosti su zanemarive. Karakteristike krškog područja Dinarida su: – velika količina padalina na području (do 4.000 mm godišnje), niska retencijska sposobnost krškog podzemlja i brzi podzemni tokovi – povremena plavljenja krških polja – pojave velikih krških izvora vrlo promjenjive izdašnosti – višestruko izviranje i poniranje vode u istom vodnom tijelu podze mne vode – visok stupanj prirodne ranjivosti vodonosnika zbog nedostatka po krovnih naslaga i – značajan utjecaj mora na slatkovodne sustave u obalnom području i na otocima. Temeljne značajke krških slivova su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim područjima vrlo bogatim oborinama i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršenih vodopropusnih karbonatnih vodonosnika i vodonepropusnih klastičnih stijena, ili pod uspornim djelovanjem mora. Okršavanje i podzemni tokovi su dublji od današnje razine mora, zahvaljujući znatno nižim razinama mora u kvartarnom razdoblju. Tokovi podzemne vode su vezani za kavernozno-pukotinske sustave, relativno su velikih brzina podzemnih tokova (do 30 cm/s), a amplitude istjecanja na krškim izvorima variraju do 200 m3/s. Brojna su krška polja sa zonama izviranja i ponorima. Osnovni problem količinske nestabilnosti krških vodonosnih sustava vezana je uz duga ljetna sušna razdoblja i relativno slabe retencijske sposobnosti vodonosnika pa ljetna razdoblja najčešće znače bitno smanjenje istjecanja vode na izvorima, a ponekad i potpuna presušivanja. Najveći krški izvori formirani su na rubovima planinskog i jadranskog područja – izvori Rječina, Novljanska Žrnovnica, Zrmanja, Krka, Cetina, Ombla, koje čine dio slivova Jadran skog mora. Procijenjeni prosječni godišnji dotok podzemne vode je oko 13.207*106 m3 godišnje. Riječ je o iznimno velikim ukupnim godišnjim količinama vode, koje vrlo brzo otječu prema prijamniku stvarajući u jakim kiš nim razdobljima visoke poplavne valove. Tijekom ljetnih sušnih razdo blja otjecanje se bitno smanjuje obzirom na relativno niske retencijske sposobnosti krškog podzemlja. Odnosi istjecanja na krškim izvorima Prirodna ranjivost vodonosnika Prirodna ranjivost vodonosnika odvojeno je procijenjena za panonski i krški dio vodnog područja. Na panonskom dijelu primijenjen je SINTACS postupak, utemeljen na sedam hidrogeoloških parametara: dubini do podzemne vode, efek tivnoj infiltraciji oborina, obilježjima nesaturirane zone vodonosnika, obilježjima saturirane zone vodonosnika, svojstvima tla, hidrauličkoj vodljivosti vodonosnika i nagibu topografske površine. Na temelju re zultata postupka, područje je podijeljeno u šest kategorija ranjivosti, u rasponu od vrlo niske do vrlo visoke: – vrlo visoka i visoka ranjivost karakteristične su za aluvijalne vodo nosnike vrlo dobrih hidrauličkih svojstava, s razmjerno malom dubi nom do podzemne vode i slabom zaštitnom funkcijom nesaturirane zone i tla – povišena ranjivost postignuta je za aluvijalne vodonosnike na mje stima gdje je izraženija zaštitna uloga tla ili debljina krovine prelazi 5 m, za manje aluvijalne vodonosnike slabijih hidrauličkih svojstava te za neke karbonatne vodonosnike – umjerena ranjivost vodonosnika karakteristična je za aluvijalne vo donosnike razmjerno dobrih hidrauličkih svojstava, ali sa značajnom zaštitnom funkcijom krovinskih naslaga vodonosnika i tla, za vo donosnike uglavnom slabih hidrauličkih svojstava, ali s razmjerno malom dubinom do vode i slabim zaštitnim svojstvima nesaturirane zone i tla kao i za većinu karbonatnih vodonosnika u planinskim predjelima panonske Hrvatske – niska i vrlo niska ranjivost većinom je postignuta u planinskim predjelima izgrađenim od stijena slabih do vrlo slabih hidrauličkih svojstava kao i za aluvijalne vodonosnike s povoljnom zaštitnom funkcijom tla i debljinom krovine većom od 30 m Za ocjenu stupnja prirodne ranjivosti krških vodonosnika korištene su tri skupine hidrogeoloških parametara: – geološka građa vodonosnika, izražena preko stupnja vodopropu snosti stijena i naslaga, od površine terena preko nesaturirane do saturirane zone – stupanj okršenosti, izražen preko koncentracija vrtača, jama s vo dom i stalnih i povremenih ponora – nagib terena i količina oborina Na temelju rezultata prostorne analize utjecajnih parametara, područje krša u Hrvatskoj podijeljeno je u pet kategorija ranjivosti. Prirodno najranjivija područja, tj. područja najosjetljivija na negativni utjecaj s površine terena, s kojih bi potencijalno onečišćivalo najbrže i u najvećoj koncentraciji moglo negativno utjecati na kakvoću podze mne vode, osobito su vezana za područja visoke okršenosti, s jamama i ponorima gdje površinske vode dolaze u izravan kontakt s podzemnom vodom i gdje transport kroz nesaturiranu zonu može biti vrlo brz, zbog prostranih kavernoznih prostora u podzemlju. 63 Sl. A.20 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika vodnog područja rijeke Dunav S obzirom na površine koje pojedine kategorije ranjivosti zauzimaju unutar cjelina podzemnih voda u vodnom području rijeke Dunav, zaključuje se: varaždinsko područje se gotovo u cijelosti nalazi u kategorijama vrlo visoke i visoke ranjivosti (94%) na području grupiranih vodnih tijela Međimurje, Novo Virje, Zagreb i Legrad - Slatina znatan udio imaju područja s visokom i vrlo visokom ranjivošću; za Međimurje udio tih područja iznosi 62%, za Novo Virje iznosi 51%, za Zagreb iznosi 40% i za Legrad - Slatinu iznosi 22% na područjima ostalih grupiranih vodnih tijela na panonskom dijelu vodnog područja ranjivost vodonosnika se većinom nalazi u rasponu: vrlo niska do povišena, a najpovoljnija situacija je na području Donjeg toka Une, gdje vrlo niska ranjivost zauzima 82% ukupne površine grupiranog vodnog tijela, slijede Sliv Bednje, Sliv Orljave, Sliv Sutle i Krapine, Žumberak - Samoborsko gorje i Donji tok Kupe, gdje se znatne površine nalaze u kategorijama vrlo niske i niske ranjivosti vodonosnika na krškom dijelu vodnog područja se prirodna ranjivost kreće u rasponu od osrednje do vrlo visoke, s tim da je najnepovoljnija (visoka do vrlo visoka) na području Mrežnice, a nešto povoljnija (osrednja do visoka) na području Dobre i krškog dijela Une. 5.2.3 Podzemne vode jadranskog vodnog područja Hidrogeološke značajke krškog područja Za jadransko vodno područje karakterističan je krš. Pojave vodonosnika međuzrnske poroznosti su zanemarive. Karakteristike krškog područja Dinarida su: velika količina padalina na području (do 4.000 mm godišnje), niska retencijska sposobnost krškog podzemlja i brzi podzemni tokovi povremena plavljenja krških polja Sl. A.20 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika vodnog područja rijeke Dunav STRANICA 34 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. A.39 Vrijednosti BL za cjelokupno područje krša u Hrvatskoj Otopljeni kisk (mg/l) pH Električna vod ljivost (µS/cm) Nitrati (mg NO3 /l) Kloridi (mg/l) Sulfati (mg/l) 11,80 8,08 487 4,43 10,23 16,80 Specifičnosti krških područja Dinarida u Hrvatskoj su velike brzine pod zemnih tokova, kratko vrijeme zadržavanja vode u podzemlju tijekom velikih voda, zamućenja praćena povećanjem bakteriološkog sadržaja nakon prvih jakih oborina poslije sušnog razdoblja, ali i brzi prolasci tih problema u razdoblju od 1-2 dana, nakon čega slijedi uglavnom istje canje podzemne vode vrlo dobre kakvoće na izvorima. Naime, nakon velikih kiša u razdoblju od samo 15-tak sati dolazi do pojava povećanja mutnoće i onečišćenja na izvorima i već sljedeći dan ti parametri padnu ispod MDK vrijednosti za pitke vode. Također, Hrvatska ima više od 1.000 kilometara obalne linije i brojne vodonosnike otvorene prema ne gativnom utjecaju mora. To je posebno izraženo na hrvatskim otocima. Na nekim crpilištima uslijed čak i normalnog crpljenja tijekom ljetnih sušnih razdoblja dolazi do povećanja sadržaja klorida, a na nekim izvo rima do zaslanjenja dolazi i u potpuno prirodnim uvjetima. Prirodna ranjivost vodonosnika Prirodna ranjivost vodonosnika podzemnih voda u kršu ocijenjena je na temelju provedene multiparametarske analize GIS tehnologijom. Pri tome su obrađena tri osnovna sloja: a. hidrogeološke karakteristike vodonosnika – građa krških vodonosni ka od površine terena, preko nesaturirane do saturirane zone b. stupanj okršenosti – stupanj okršenosti terena (koncentracija vrtača) i jame do vode i ponori (aktivni i povremeni) c. nagib terena i oborine 66 Sl. A.21 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog područja Prirodna ranjivost je podijeljena u pet osnovnih kategorija ranjivosti: vrlo slaba, slaba, srednja, velika i vrlo velika ranjivost. Značajnije površine vrlo velike ranjivosti izdvojene su u cjelinama podzemnih voda Središnja Istra, Riječki zaljev, Lika-Gacka i Cetina i na otocima Krku i Cresu. Sl. A.21 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog po-A.21 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog po-.21 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog po-21 Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog po- Karta prirodne ranjivosti vodonosnika jadranskog vodnog po dručja Prirodna ranjivost je podijeljena u pet osnovnih kategorija ranjivosti: vrlo slaba, slaba, srednja, velika i vrlo velika ranjivost. Značajnije površine vrlo velike ranjivosti izdvojene su u cjelinama pod zemnih voda Središnja Istra, Riječki zaljev, Lika-Gacka i Cetina i na otocima Krku i Cresu. tijekom sušnih i kišnih razdoblja su jedan prema nekoliko stotina, a neki od velikih krških izvora ostaju potpuno bez istjecanja, jer su izvan domašaja temeljnih tokova. Međutim, temeljni tok tijekom sušnih raz doblja postoji i odraz je određenog stupnja zadržavanja vode u krškom podzemlju. Hidrogeokemijske analize pokazuju prosječnu starost vode i preko 10 godina tijekom sušnih razdoblja. Podzemna voda promatrana kao kemijski i dinamički višekomponentni sustav ima značajan odraz na stanje kakvoće vode u krškim vodnim tijelima podzemne vode. Dugo zadržavajuća komponenta temeljnih tokova vezana je za duboke retencijske prostore tijela podzemne vode i prevladavajuća je tijekom sušnih razdoblja, kada nema aktivnih obo rina. To su vode izuzetne kakvoće, uglavnom bez kemijskog i bakte riološkog onečišćenja. Opterećenja vodonosnika amortiziraju epikrške i nesaturirane zone vodonosnika. Vode kratkog zadržavanja u krškom podzemlju stvaraju velike probleme s količinom i kakvoćom, jer nasta ju kao posljedica poplavnih valova koji ispiru onečišćenja akumulirana na površini terena, epikrškoj i nesaturiranoj zoni vodonosnika tijekom sušnih razdoblja. Značajni problemi vezani su za obalne dijelove vodnih tijela podzemne vode i otoke, gdje se tijekom ljetnih sušnih razdoblja, zbog smanjenog pritiska slatke vode iz unutrašnjosti tijela i direktnog prihranjivanja oborinama, povećava utjecaj mora. Veliki broj krških priobalnih izvora tijekom sušnih razdoblja zaslanjuje čak i u prirodnim uvjetima. Ipak, najveći problem su izvorišta u obalnom području i na otocima uključe na u vodoopskrbu, gdje zbog eksploatacije vode dolazi do jačih prodora morske vode u vodonosnike. Pojave termo-mineralne vode u krškom području Dinarida su daleko rjeđe od pojava u Panonskom prostoru. U terapeutske svrhe se koristi izvorište Sv. Stjepan u Istarskim Toplicama na području Istre, a sumpor no – slani izvori u Splitu poznati su već od vremena Dioklecijana, ali se danas ne koriste. Ima još pojava termalne i mineralne vode u krškom području Dinarida, ali su one vrlo male i praktički neiskoristive u turi stičkoj ponudi. Pojave termo-mineralne vode su uobičajeno vezane uz duboke zone rasjedanja i uz njih je uglavnom vezan problem miješanja s relativno plićim hladnim vodama. Geokemijske značajke Određivanje prirodnih pozadinskih vrijednosti (»background level« BL) po parametrima kakvoće je za krško područje Republike Hrvatske rađe no temeljem rezultata kemijskih analiza sa svih točaka opažanja pod zemne vode (nadzorni monitoring + monitoring sirove vode crpilišta) koje zadovoljavaju uvjete da njihova prisutnost nije vezana uz antropo geni utjecaj ili ima vrlo ograničene veze sa antropogenim utjecajem. S obzirom da je građa krških vodonosnika vrlo slična, a i uvjeti i dinamika tečenja podzemnih voda po TPV je vrlo slična, BL je određen na razini cijelog krškog područja. Dodatni razlog za određivanje BL na razini cijelog krškog područja je i relativno ograničen broj točaka i analiza koje zadovoljavaju uvjete. BL je određen za samo dio parametara ka kvoće obrađenih u analizi stanja kakvoće po TPV jer za ostale opažane parametre pojedine točke monitoringa nisu zadovoljavale postavljene kriterije. Postupak određivanja BL proveden je na način da su iz monitoringa ke mijskog stanja podzemnih voda izdvojene točke monitoringa koje zado voljavaju određene kriterije (nemaju neprirodnih supstanci – pesticida, nitrati su manji od 7,5 mg/l, nemaju drugih neprirodnih anorganskih indikatora). Na krškom području izdvojeno je 66 točaka monitoringa koje zadovoljavaju ove kriterije. Na izdvojenim točkama dodatno su izuzeti parametri na kojima je više od 50% analiza manje od granice detekcije i električna vodljivost veća od 800 µS/cm. Od preostalih ana liza prirodne pozadinske vrijednosti određene su kao 90 percentil svih medijana pojedinih parametra po izdvojenim točkama monitoringa. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 35 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 68 Za zaštićena područja voda namijenjenih ljudskoj potrošnji ili rezerviranih za te namjene u budućnosti nisu propisani dodatni standardi kakvoće, već se ona ocjenjuju prema kriterijima koji vrijede za površinske i podzemne vode općenito. Jednim dijelom to je povezano s činjenicom da su za podzemne vode, koje čine glavninu zaštićenih područja voda namijenjenih ljudskoj potrošnji, propisani visoki standardi za niz ključnih pokazatelja kakvoće, jednaki standardima kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Smatra se da se mjerama za dostizanje dobrog stanja zaštićenih podzemnih voda osigurava optimalna zaštita ili poboljšanje kakvoće u odnosu na razinu potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Veće koncentracije pojedinih tvari u podzemnoj vodi dopuštene su samo u slučajevima ako su one prirodnoga porijekla i ne mogu se otkloniti nikakvim preliminarnim mjerama zaštite voda, već samo primjerenim režimom pročišćavanja sirove vode prije njene distribucije korisnicima. Radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu uspostavljaju se zone sanitarne zaštite izvorišta. Sl. A.22 Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji Sl. A.22 Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj po-A.22 Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj po-.22 Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj po-22 Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj po- Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj po trošnji Tab. A.41 Pregled površina zona sanitarne zaštite izvorišta vode nami-A.41 Pregled površina zona sanitarne zaštite izvorišta vode nami-.41 Pregled površina zona sanitarne zaštite izvorišta vode nami-41 Pregled površina zona sanitarne zaštite izvorišta vode nami- Pregled površina zona sanitarne zaštite izvorišta vode nami jenjene ljudskoj potrošnji Zone sanitarne zaštite I. zona II. zona III. zona IV.zona ostalo UKUPNO VPD Površina (km²) 10 271 3.909 803 49 5.042 JVP Površina (km²) 21 770 2.658 1.892 531 5.872 RH Površina (km²) 31 1.041 6.567 2.695 580 10.914 Vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše – Zaštićena područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba proglaše na su na dijelovima kopnenih površinskih voda Odlukom o određivanju 5.3 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda (sažetak registra zaštićenih područja) Zaštićena područja su sva područja uspostavljena na temelju Zakona o vodama i drugih propisa u svrhu posebne zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i vrijednih ekosustava koji ovise o vodama. Tab. A.40 Pregled proglašenih zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda (stanje 2012.) Tip zaštićenog područja Broj zaštićenih područja Površinske vode Podzemne vode PSSava PSDrava VPD JVP RH PSSava PSDrava VPD JVP RH Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti 8 0 8 8 16 191 43 234 86 320 Vode pogodne za život slatkovodnih riba 19 4 23 21 44 Vode pogodne za školjkaše 18 18 Područja za kupanje i rekreaciju 2 (3) 1 3 (3) 912 Osjetljiva područja i pripadajući slivovi osjetljivih područja 1 81 82 Područja podložna onečišćenju nitratima i pripadajuća ranjiva područja 3 3 6 1 7 1 3 4 4 Područja namijenjena zaštiti ptica gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite 12 7 18 12 27* Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta (osim ptica) gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite 143 41 177 473 646* Ostala zaštićena područja prirode (stanje 2015. godine) 46 19 66 73 141* 3 3 *granice zaštićenih područja se ne poklapaju s granicama podslivova i vodnih područja Podaci o zaštićenim područjima preuzeti su iz Registra zaštićenih po dručja kojega su uspostavile Hrvatske vode u elektronskom obliku i u kojega se unose podaci i informacije o zaštićenim područjima koja su formalno-pravno proglašena. Tijela ili osobe koje donose odluku o određivanju i/ili zaštiti pojedinog područja dužna su istu dostaviti Hr vatskim vodama u roku od 60 dana od dana donošenja. Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (strateške rezerve podzemnih voda) – Prema Zakonu o vo dama (članak 88.) Hrvatske vode će posebno identificirati na svakom vodnom području: 1. sve vode namijenjene ljudskoj potrošnji koje osiguraju u prosjeku više od 10 m3 vode na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi i 2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti. To su vode kojima treba osigurati zaštitu ili poboljšanje kako bi se sma njila razina potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. U Republici Hrvatskoj određeno je 16 zaštićenih područja površinskih voda i 320 zaštićenih područja podzemnih voda iz kojih se zahvaća ili je rezervirana za zahvaćanje voda namijenjenih za ljudsku potrošnju. Za zaštićena područja voda namijenjenih ljudskoj potrošnji ili rezer viranih za te namjene u budućnosti nisu propisani dodatni standardi kakvoće, već se ona ocjenjuju prema kriterijima koji vrijede za površin ske i podzemne vode općenito. Jednim dijelom to je povezano s činje nicom da su za podzemne vode, koje čine glavninu zaštićenih područja voda namijenjenih ljudskoj potrošnji, propisani visoki standardi za niz ključnih pokazatelja kakvoće, jednaki standardima kvalitete vode na mijenjene za ljudsku potrošnju. Smatra se da se mjerama za dostizanje dobrog stanja zaštićenih podzemnih voda osigurava optimalna zaštita ili poboljšanje kakvoće u odnosu na razinu potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Veće koncentracije pojedinih tvari u podzemnoj vodi dopuštene su samo u slučajevima ako su one prirodnoga porijekla i ne mogu se otkloniti nikakvim preliminarnim mjerama zaštite voda, već samo primjerenim režimom pročišćavanja sirove vode prije njene distribucije korisnicima. Radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu uspostavljaju se zone sanitarne zaštite izvorišta. STRANICA 36 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE (članci 59. – 60. i Prilog 9.)14. Na temelju rezultata praćenja i ocjenjiva nja dodatnih parametara kakvoće, zaštićena područja pogodna za život slatkovodnih riba i zaštićena područja pogodna za život i rast školjkaša se klasificiraju u dvije klase: pogodne i nisu pogodne. Tab. A.42 Mjerodavni pokazatelji kakvoće za ocjenjivanje zaštićenih voda pogodnih za život slatkovodnih riba i život i rast školj kaša Pokazatelj kakvoće voda pogodnih za život slatkovodnih riba Pokazatelj kakvoće voda pogodnih za život i rast školjkaša pH Temperatura Suspendirane tvari Otopljeni kisik Biološka potrošnja kisika (BPK5) Ukupni fosfor Nitriti Spojevi fenola Naftni ugljikovodici Neionizirani amonijak Ukupni amonij Ukupni rezidualni klor Ukupni cink Otopljeni bakar pH Temperatura Boja (nakon filtracije) Suspendirane tvari Salinitet Otopljeni kisik Naftni ugljikovodici Organohalogene tvari Srebro Ag Arsen As Kadmij Cd Krom Cr Bakar Cu Živa Hg Nikal Ni Olovo Pb Cink Zn Fekalni koliformi Escherichia coli Tvari koje djeluju na okus školjkaša Saksitocin (proizvode ga diniflagelati) Područja za kupanje i rekreaciju – Zaštićena područja za kupanje i re kreaciju proglašavaju se odlukom jedinica lokalne samouprave za kupa lišta na kopnenim površinskim vodama, odnosno odlukom područne (regionalne) samouprave za morske plaže. To su dijelovi površinskih voda na kojima se očekuje veliki broj kupača, a za koje nije izdana traj na zabrana kupanja ni trajna preporuka o izbjegavanju kupanja pa im treba osigurati zaštitu ili poboljšanje kako bi se pridonijelo poboljšanju kakvoće okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zaštićena područja voda za kupanje i rekreaciju proglašavaju se svake godine prije početka sezone kupanja. Tijekom utvrđene sezone kupa nja provodi se odgovarajući monitoring i klasifikacija kakvoće voda za kupanje, upravljanje kakvoćom voda za kupanje i informiranje javnosti o kakvoći voda za kupanje. U 2012. godini su donijete odluke o 3 ku pališta (u 2014. godini proglašena su dodatna 3) na kopnenim vodama i 905 (u 2014. godini dodatno 13) morskih plaža. Za zaštićena područja voda za kupanje i rekreaciju propisani su dodat ni standardi kakvoće u odnosu na standarde koji općenito vrijede za ocjenjivanje stanja površinskih voda. Radi se o mikrobiološkim poka zateljima (Crijevni enterokoki, Escherichia coli) koji se prate i ocjenjuju na kupalištima na kopnenim vodama i na morskim plažama suklad no standardima i metodologiji iz Uredbe o kakvoći voda za kupanje (»Narodne novine«, broj 51/14)15 i Uredbe o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 51/10)16. Na temelju rezultata praćenja i ocje njivanja kakvoće voda za kupanje tijekom kupališne sezone, određuje se godišnja ocjena voda za kupanje i njihova klasifikacija u četiri klase: izvrsne, dobre, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće. 14 Preuzeto iz Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27. 12. 2006.). 15 Preuzeto iz Direktive 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.). 16 Preuzeto iz Direktive 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.). područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (»Narodne novine«, broj 33/11). To su vode kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi se omogućio život autohtonih vrsta riba koje pridonose prirodnoj raznolikosti i brojnosti vrsta čija je prisutnost poželjna s vodno-gospo darskog stajališta. Zaštićena područja za život slatkovodnih riba određena su na 151 vod nom tijelu rijeka, u ukupnoj duljini od 2.833 km i na 1 jezeru površine od 2.745 km². Zaštićena područja voda pogodnih za školjkaše proglašena su na dijelo vima Jadranskog mora Odlukom o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša (»Narodne novine«, broj 78/11). To su vode kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi se omogućio život i rast školjkaša i pridonijelo visokoj kakvoći jestivih proizvoda od školjaka. Zaštita školjkaša određena je na 18 područja, u ukupnoj površini od 1.653 km², od čega je 12,49 km² u prijelaznim vodama, 336,36 km² u priobalnim vodama, a 1.300 km² na otvorenom moru, izvan granica jadranskog vodnog područja. 70 Sl. A.23 Karta područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za život i rast školjkaša (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012.) Za zaštićena područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba i život i rast školjkaša propisani su dodatni standardi kakvoće u odnosu na standarde koji općenito vrijede za ocjenjivanje stanja površinskih voda, u smislu dodatnih pokazatelja i strože metodologije praćenja i ocjenjivanja mjerodavnih pokazatelja. Praćenje, ocjena i klasifikacija stanja zaštićenih područja pogodnih za život slatkovodnih riba uređeno je Uredbom o standardu kakvoće voda (članci 56. – 58. i Prilog 8)13. Praćenje, ocjena i klasifikacija stanja zaštićenih područja pogodnih za život i rast školjkaša uređeno je Uredbom o standardu kakvoće voda (članci 59. – 60. i Prilog 9.)14. Na temelju rezultata praćenja i ocjenjivanja dodatnih parametara kakvoće, zaštićena područja pogodna za život slatkovodnih riba i zaštićena područja pogodna za život i rast školjkaša se klasificiraju u dvije klase: pogodne i nisu pogodne. 13 Preuzeto iz Direktive 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25. 9. 2006.) 14 Preuzeto iz Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27. 12. 2006.). Sl. A.23 Karta područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za život i rast školjkaša (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012.) Za zaštićena područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba i ži vot i rast školjkaša propisani su dodatni standardi kakvoće u odnosu na standarde koji općenito vrijede za ocjenjivanje stanja površinskih voda, u smislu dodatnih pokazatelja i strože metodologije praćenja i ocjenjivanja mjerodavnih pokazatelja. Praćenje, ocjena i klasifikacija stanja zaštićenih područja pogodnih za život slatkovodnih riba uređe no je Uredbom o standardu kakvoće voda (članci 56. – 58. i Prilog 8)13. Praćenje, ocjena i klasifikacija stanja zaštićenih područja pogodnih za život i rast školjkaša uređeno je Uredbom o standardu kakvoće voda 13 Preuzeto iz Direktive 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25. 9. 2006.) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 37 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. A.43 Pregled proglašenih osjetljivih područja, uključujući područ-A.43 Pregled proglašenih osjetljivih područja, uključujući područ-.43 Pregled proglašenih osjetljivih područja, uključujući područ-43 Pregled proglašenih osjetljivih područja, uključujući područ- Pregled proglašenih osjetljivih područja, uključujući područ ja loše izmjene voda u priobalnim vodama (prema Registru zaštićenih područja, stanje rujan 2012.) Kriterij a: Kriterij b: Krite-rij c: UKUP NO Površinske vode koje su eutrofne ili bi mogle po stati eutrofne Područja (po vršinske vode) namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju Zašti ćena po dručja prirode VPD Broj osjetljivih područja - - - Površina osjetljivih područja (km²) - - - Površina slivova osjetljivih područja (km²) 35.117 - - 35.117 JVP Broj osjetljivih područja 54 22 5 81 Površina osjetljivih područja (km²) 1.733* 18.381 568 20.682 Površina slivova osjetljivih područja (km²) 10.466 RH Broj osjetljivih područja 54 22 5 81 Površina osjetljivih područja (km²) 1.732* 18.381 568 20.682 Površina slivova osjetljivih područja (km²) 45.583 45.583 *uključujući dijelove otvorenoga mora Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog po stizanja ciljeva zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, sukladno odredbama Pravil nika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne no vine«, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). Ukupna površina osjetljivih područja priobalnih voda iznosi 813,80 km², a prijelaznih voda 122,90 km². Propisano je dodatno praćenje i ocjena pokazatelja eutrofikacije na osjetljivim područjima u svrhu praćenja učinaka mjera zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog ispuštanjem komunalnih otpadnih voda i pe riodičnog preispitivanja odluke o osjetljivim područjima19. Tab. A.44 Mjerodavni pokazatelji za ocjenu eutrofikacije na osjetljivim područjima Pokazatelji eutrofikaci je u rijekama Pokazatelji eutrofikacije u jezerima Pokazatelji eutrofikacije u priobalnim vodama Nitrati Ukupni fosfor Klorofil a Ukupni fosfor Klorofil a Prozirnost Zasićenje kisikom Otopljeni anorganski dušik Otopljeni fosfor Klorofil a TRIX 74 Sl. A.25 Pregledna karta osjetljivih područja i njihovih slivova (prema Registru zaštićenih područja, stanje rujan 2012.) Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, ranjiva područja - Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla čine vode, a posebno one namijenjene za ljudsku potrošnju, koje sadrže povećanu koncentraciju nitrata (više od 50 mg/l, izraženo kao NO3-) i vode podložne eutrofikaciji uslijed unosa veće količine dušičnih spojeva poljoprivrednoga podrijetla. Površine s kojih se prihranjuju područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednoga podrijetla proglašavaju se ranjivim područjima. Ranjiva područja proglašena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 130/12) koja je stupila na snagu u prosincu 2012. godine i u međuvremenu nije mijenjana20. Odlukom je određeno 6 ranjivih područja koja 20 Odluka o određivanju ranjivih područja bit će preispitana i po potrebi preinačena uzimajući u obzir promjene i čimbenike koji nisu bili poznati u trenutku donošenja prvobitne odluke. Sl. A.25 Pregledna karta osjetljivih područja i njihovih slivova (prema Registru zaštićenih područja, stanje rujan 2012.) 19 Uredba o standardu kakvoće voda (članak 63. i Prilog 10.) 72 Sl. A.24 Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012., 2014. godina) Osjetljiva područja, slivovi osjetljivih područja - Osjetljiva područja proglašena su Odlukom o određivanju osjetljivih područja (Narodne novine, br. 81/10 i 141/15)17. Na jadranskom vodnom području osjetljivim su proglašena 54 izdvojena područja estuarija i priobalnih voda koja su eutrofna ili bi mogla postati eutrofna zbog loše izmjene voda ili unosa veće količine hranjivih tvari. Proglašena područja podložna eutrofikaciji obuhvaćaju površinu od 1.732 km2 i to 72 km2 prijelaznih voda, 813 km2 priobalnih voda te 847 km2 otvorenoga mora izvan granica jadranskog vodnog područja18. Slivovi proglašenih područja podložnih eutrofikaciji obuhvaćaju površinu od 10.466 km2, od čega 651 km2 na otocima. Dodatno, osjetljivim su proglašena sva područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, uključujući podzemne vode jadranskog vodnog područja gdje je teško odvojiti podzemne od površinskih voda jer je, zbog geološke građe 17 Odluka o određivanju osjetljivih područja bit će preispitana i po potrebi preinačena uzimajući u obzir promjene i čimbenike koji nisu bili poznati u trenutku donošenja prvobitne odluke. 18 Preliminarna procjena osjetljivosti priobalnih voda provedena je 2008. godine u studiji Preliminarno određivanje zaštićenih područja hrvatskog dijela Jadranskog mora u okviru Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području (IBRD 7640/HR). Sl. A.24 Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštiće-A.24 Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštiće-.24 Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštiće-24 Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštiće- Karta područja određenih za kupanje (prema Registru zaštiće nih područja, stanje: rujan 2012., 2014. godina) Osjetljiva područja, slivovi osjetljivih područja – Osjetljiva područja proglašena su Odlukom o određivanju osjetljivih područja (»Narodne novine«, br. 81/10 i 141/15)17. Na jadranskom vodnom području osjetljivim su proglašena 54 izdvo jena područja estuarija i priobalnih voda koja su eutrofna ili bi mogla postati eutrofna zbog loše izmjene voda ili unosa veće količine hranjivih tvari. Proglašena područja podložna eutrofikaciji obuhvaćaju površinu od 1.732 km² i to 72 km² prijelaznih voda, 813 km² priobalnih voda te 847 km² otvorenoga mora izvan granica jadranskog vodnog područja18. Slivovi proglašenih područja podložnih eutrofikaciji obuhvaćaju povr šinu od 10.466 km², od čega 651 km² na otocima. Dodatno, osjetljivim su proglašena sva područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku po trošnju, uključujući podzemne vode jadranskog vodnog područja gdje je teško odvojiti podzemne od površinskih voda jer je, zbog geološke gra đe terena, njihova interakcija izuzetno velika. Također, osjetljivima su proglašene sve površinske vode na zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Slivom osjetljivog područja proglašeno je vodno područje rijeke Dunav u cijelosti, u skladu s odlukom donesenom na međunarodnoj razini, suglasnošću država potpisnica Konvencije o zaštiti rijeke Dunav i Kon vencije o zaštiti Crnoga mora, zbog eutroficirane delte Dunava. 17 Odluka o određivanju osjetljivih područja bit će preispitana i po potrebi preinačena uzimajući u obzir promjene i čimbenike koji nisu bili poznati u trenutku donošenja prvobitne odluke. 18 Preliminarna procjena osjetljivosti priobalnih voda provedena je 2008. go dine u studiji Preliminarno određivanje zaštićenih područja hrvatskog dijela Jadranskog mora u okviru Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području (IBRD 7640/HR). STRANICA 38 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE JVP Broj ranjivih po dručja 1 1 Površina ranjivih područja (km²) 2.460 2.460 RH Broj ranjivih po dručja 5 4 2 11 Površina ranjivih područja (km²) 1.750 852 2.488 5.090 Na ranjivim područjima treba provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla. Propisano je praćenje koncentracije nitrata u područjima podložnim onečišćenju nitratima poljoprivrednoga podrijetla u svrhu praćenja uči naka mjera zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljopri vrednog podrijetla i periodičnog preispitivanja Odluke o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj22. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili po boljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – Područja namijenje na zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite proglašavaju se prema propisima o zaštiti prirode. Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, br. 124/13 i 105/15) proglašena je Ekološka mreža Republike Hrvatske koja pred stavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Mrežu Natura 2000 čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa te područja zna čajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti), koja obuhvaćaju oko 30% kopnenog i 3% morskog teritorija, i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne ti pove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih staniš nih tipova od interesa za Europsku uniju), koja obuhvaćaju oko 28% kopnenog i 15% morskog teritorija. Kumulativno, mreža Natura 2000 obuhvaća približno 37% kopnenog i 16% morskog teritorija. 77 Sl. A.27 Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012.) U suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu obavljeno je izdvajanje dijelova ekološke mreže gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja - područja posebne zaštite voda. Riječ je o ukupnoj površini od 24.162 km2. Na vodnom području rijeke Dunav obuhvaćeno je 9.712 km2 ili 28% površine vodnoga područja, a na jadranskom vodnom području 9.561 km2 kopna (uključujući 1.862 km2 otoka), 108,5 km2 prijelaznih voda i 4.019 km2 priobalnih voda, što čini 45% kopnene i oko 30% morske površine vodnoga područja. Preostalih 715 km2 ekološki značajnih područja pripada državnom teritoriju izvan granica jadranskog vodnog područja. Ostala zaštićena područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite - Zakon o zaštiti prirode utvrđuje (Narodne novine, broj 80/13) 9 kategorija prostorne zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Nacionalni park i park prirode proglašava Hrvatski sabor zakonom. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada Republike Hrvatske uredbom. Regionalni park, značajni krajobraz, park-šumu, spomenik prirode i spomenik Sl. A.27 Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili po-A.27 Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili po-.27 Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili po-27 Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili po- Pregledna karta mreže Natura 2000 gdje je održavanje ili po boljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prema Re gistru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012.) 22 Uredba o standardu kakvoće voda (članak 63.) Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, ranjiva područja – Područja podložna onečišćenju nitratima poljopri vrednog podrijetla čine vode, a posebno one namijenjene za ljudsku potrošnju, koje sadrže povećanu koncentraciju nitrata (više od 50 mg/l, izraženo kao NO3-) i vode podložne eutrofikaciji uslijed unosa veće ko ličine dušičnih spojeva poljoprivrednoga podrijetla. Površine s kojih se prihranjuju područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednoga podrijetla proglašavaju se ranjivim područjima. Ranjiva područja pro glašena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvat skoj (»Narodne novine«, broj 130/12) koja je stupila na snagu u prosincu 2012. godine i u međuvremenu nije mijenjana20. Odlukom je određeno 6 ranjivih područja koja obuhvaćaju površinu od 5.090 km² (9% teritorija Republike Hrvatske), odnosno 75 općina u 7 županija i Grad Zagreb21. 75 obuhvaćaju površinu od 5.090 km2 (9% teritorija Republike Hrvatske), odnosno 75 općina u 7 županija i Grad Zagreb21. Sl. A.26 Pregledna karta ranjivih područja (prema Registru zaštićenih područja, stanje rujan 2012.) 21 Određivanje ranjivih područja (zona ranjivih na nitrate) provedeno je u okviru Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP), financiranog darovnicom TF90845 (Završno izvješće, TG Masaryk Water Research Institute i Ekotox, 2012.). Određivanje je provedeno odvojeno za nitrate u površinskim vodama i podzemnim vodama i eutrofikaciju površinskih voda. Procjena nije mogla biti pouzdana zbog nedostatka podataka i ograničenog vremena provedbe. Sl. A.26 Pregledna karta ranjivih područja (prema Registru zaštićenih područja, stanje rujan 2012.) Tab. A.45 Pregled proglašenih ranjivih područja (prema Registru zašti-A.45 Pregled proglašenih ranjivih područja (prema Registru zašti-.45 Pregled proglašenih ranjivih područja (prema Registru zašti-45 Pregled proglašenih ranjivih područja (prema Registru zašti- Pregled proglašenih ranjivih područja (prema Registru zašti ćenih područja, stanje rujan 2012.) Kriterij a: Kriterij b: Kriterij c: U KU PN O Površinske vode koje sadrže pove ćanu koncentraciju nitrata Podzemne vode koje sa drže povećanu koncentraciju nitrata Površinske vode koje su eutrofne ili bi mogle po stati eutrofne VPD Broj ranjivih po dručja 5 4 1 10 Površina ranjivih područja (km²) 1.750 852 28 2.630 20 Odluka o određivanju ranjivih područja bit će preispitana i po potrebi preinačena uzimajući u obzir promjene i čimbenike koji nisu bili poznati u trenutku donošenja prvobitne odluke. 21 Određivanje ranjivih područja (zona ranjivih na nitrate) provedeno je u okviru Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi (APCP), financiranog darovnicom TF90845 (Završno izvješće, TG Masaryk Water Research Insti tute i Ekotox, 2012.). Određivanje je provedeno odvojeno za nitrate u po vršinskim vodama i podzemnim vodama i eutrofikaciju površinskih voda. Procjena nije mogla biti pouzdana zbog nedostatka podataka i ograničenog vremena provedbe. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 39 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ostala zaštićena područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – Zakon o zaštiti prirode utvrđuje (»Narodne novine«, broj 80/13) 9 kategorija prostorne zaštite: strogi re zervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Nacionalni park i park prirode proglašava Hrvatski sabor zakonom. Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada Republike Hrvat ske uredbom. Regionalni park, značajni krajobraz, park-šumu, spome nik prirode i spomenik parkovne arhitekture proglašava tijelo područne (regionalne) samouprave, odnosno Vlada Republike Hrvatske ako se ona nalaze na prostoru dviju ili više jedinica područne samouprave. U suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu obavljeno je iz dvajanje dijelova ekološke mreže gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda. Riječ je o ukupnoj površini od 24.162 km². Na vodnom području rijeke Dunav obuhvaćeno je 9.712 km² ili 28% površine vodnoga područja, a na ja dranskom vodnom području 9.561 km² kopna (uključujući 1.862 km² otoka), 108,5 km² prijelaznih voda i 4.019 km² priobalnih voda, što čini 45% kopnene i oko 30% morske površine vodnoga područja. Preostalih 715 km² ekološki značajnih područja pripada državnom teritoriju izvan granica jadranskog vodnog područja. 78 parkovne arhitekture proglašava tijelo područne (regionalne) samouprave, odnosno Vlada Republike Hrvatske ako se ona nalaze na prostoru dviju ili više jedinica područne samouprave. Sl. A.28 Pregledna karta zaštićenih područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012. godine) Prema Upisniku zaštićenih područja ministarstva nadležnog za prirodu (stanje 12. srpnja 2012.) u Republici Hrvatskoj ukupno je proglašeno 433 zaštićenih područja prirode u različitim kategorijama, od čega se 5 područja nalazi pod preventivnom zaštitom. Zaštitom je obuhvaćeno 7.421 km2, odnosno 8,48% ukupne površine Republike Hrvatske (12,07% kopnenog teritorija i 1,94% mora)23. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode, na koje otpada 4.196 km2, značajni krajobrazi s 1.316 km2, regionalni parkovi s 1.028 km2 i nacionalni parkovi s 955 km2. Neka od tih područja su pod međunarodnom zaštitom (UNESCO, RAMSAR područje). U Registru zaštićenih područja su kroz suradnju s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu evidentirani podaci o zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda 23 Dijelovi zaštićenih površina su pod višestrukom zaštitom. Sl. A.28 Pregledna karta zaštićenih područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prema Registru zaštićenih područja, stanje: rujan 2012. godine) Prema Upisniku zaštićenih područja ministarstva nadležnog za prirodu (stanje 12. srpnja 2012.) u Republici Hrvatskoj ukupno je proglašeno 433 zaštićenih područja prirode u različitim kategorijama, od čega se 5 područja nalazi pod preventivnom zaštitom. Zaštitom je obuhvaćeno 7.421 km², odnosno 8,48% ukupne površine Republike Hrvatske (12,07% kopnenog teritorija i 1,94% mora)23. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode, na koje otpada 4.196 km², značajni krajobrazi s 1.316 km², regionalni parkovi s 1.028 km² i nacionalni parkovi s 955 km². Neka od tih područja su pod međunarodnom zaštitom (UNESCO, RAMSAR područje). U Registru zaštićenih područja su kroz suradnju s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu evidentirani podaci o zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Na vodnom području rijeke Dunav obuhvaćeno je oko 11% ukupne površine vodnog područja. Na jadranskom vodnom području obuhvaćeno je oko 14% kopnene i 4% morske površine vodnog područja. Za zaštićena područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite nisu propisani dodatni standardi kakvoće. Smatra se da se mjerama za dostizanje dobrog stanja, odnosno dobrog potencijala voda u zaštićenim područjima osigurava potrebna zaštita prirode. 23 Dijelovi zaštićenih površina su pod višestrukom zaštitom. STRANICA 40 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 80 Sl. A.29 Pregledna karta zaštićenih područja u prijelaznim vodama (područja očuvanja značajna za ptice – N 2000 A, područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – N 2000 B, osjetljiva područja podložna eutrofikaciji, područja voda pogodnih za školjkaše i ostala zaštićena područja prirode) Sl. A.29 Pregledna karta zaštićenih područja u prijelaznim vodama (područja očuvanja značajna za ptice – N 2000 A, područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – N 2000 B, osjetljiva područja podložna eutrofikaciji, područja voda pogodnih za školjkaše i ostala zaštićena područja prirode) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 41 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE onalni element, gdje je voda element prostornog identiteta, materijalnih vrijednosti te dio estetskih i duhovnih vrijednosti. Neke vrste pokretne kulturne baštine/dobara također se vezuju uz korištenje i upravljanje vodnim područjima. Nematerijalne vrijednosti vodne baštine uključuju povijesno korištenje i upravljanje vodama, tradicijsko znanje o okolišu i djelatnosti vezane uz korištenje vodnih područja. Danas je u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano uku pno 9.099 kulturnih dobara od kojih je 6.550 nepokretnih kulturnih dobara. Od toga je rizicima od poplava izloženo 1.161 kulturno dobro koje se nalazi na područjima opasnosti od poplava male vjerojatnost te ujedno upravljanje vodnim područjima čini sastavni dio temeljnog svojstva, a dijele se u sljedeće vrste: – kulturni krajolici – način korištenja vodnih područja je temeljno svojstvo pojedinih kulturnih krajolika (sustavi zahvaćanja voda, odvodni kanali, sustavi navodnjavanja, tradicijski način reguliranja poplava i sl.) – naselja: urbane i ruralne cjeline – u zoni zaštite dotiču ili imaju vodotoke, jezera, izvore ili more – graditeljski kompleksi i pojedinačne građevine – voda je važan iden titetski element kulturnog dobra npr. vodeni opkopi, dijelovi živih vodotoka, jezera i sl. – građevine koje koriste pogon vode: mlinice, pilane, stupe, hidrocen trale – građevine i sklopovi koji koriste izvore vode – termalni izvori – to plice, vodovodi, uređeni izvori, javne česme, fontane, sustavi izvora – infrastrukturni uređaji i oprema: mostovi, povijesna odvodnja, od vodni kanali, povijesni sistem navodnjavanja, tradicijski način regu liranja poplava, ribnjaci, bazeni, luke, pristaništa, lukobrani, uređene obale, uređaji vezani uz plovidbu, povijesna kupališta i mjesta rekre acije – arheološka nalazišta i zone u području utjecaja vodnih područja. Stoga navedeni podaci opravdavaju predviđenu mjeru nadopune Regi stra zaštićenih područja – područja zaštite kulturne baštine. 6. Popis nadležnih institucija Nadležne institucije za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (prenešeno u nacionalno vodno zakonodavstvo) u Republici Hrvatskoj su Ministarstvo poljopri vrede, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje voda ma i Hrvatske vode, kao pravna osoba s javnim ovlastima za upravljanje vodama. 81 Sl. A.30 Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja očuvanja značajna za ptice – N 2000 A, područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – N 2000 B, osjetljiva područja podložna eutrofikaciji, područja voda pogodnih za školjkaše i ostala zaštićena područja prirode) Kulturna baština: Unatoč tome što Zakon o vodama ne predviđa potrebu dodatne zaštite područja kulturnih dobara i kulturne baštine kao posebno područje zaštite voda tj. ne prepoznaje vezu između zaštite kulturne baštine i upravljanje vodnim područjima važno je napomenuti da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske rasprostranjena bogata i raznovrsna kulturna baština koja svjedoči o povezanosti čovjeka i voda/vodnih područja tijekom razvoja čovječanstva. Ona također svjedoči o aktivnom sudjelovanju stanovništva/čovjeka u procesu njenog nastajanja kao i u procesu njenog očuvanja i upravljanja. Kulturna baština vezana uz korištenje i upravljanje vodama sačuvana je u materijalnim i nematerijalnim oblicima, a manifestira se u prostoru/okolišu, običajima, djelatnostima i duhovnim vrijednostima te se razvrstava u područje tematskog inventara kulturne baštine objedinjenog nazivom vodna baština (Water Heritage). Za ovu vrstu kulturne baštine baštinu održavanje i poboljšanje stanja voda je bitan element njihove zaštite. Upravljanje vodnim područjima utječe na ovu kulturnu baštinu i povezano je s njenom zaštitom, uređenjem, obnovom, rekonstrukcijom, revitalizacijom i gospodarskim korištenjem. Kulturna baština vezana uz upravljanje vodnim područjima uključuje različite vrste nepokretne kulturne baštine koje koriste vodu kao funkcionalni element, gdje je voda element prostornog identiteta, materijalnih vrijednosti te dio estetskih i duhovnih vrijednosti. Neke vrste pokretne kulturne baštine/dobara također se vezuju uz korištenje i upravljanje vodnim područjima. Nematerijalne vrijednosti vodne baštine uključuju povijesno korištenje i upravljanje vodama, tradicijsko znanje o okolišu i djelatnosti vezane uz korištenje vodnih područja. Sl. A.30 Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja oču-A.30 Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja oču-.30 Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja oču-30 Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja oču- Karta zaštićenih područja u priobalnim vodama (područja oču vanja značajna za ptice – N 2000 A, područja očuvanja zna čajna za vrste i stanišne tipove – N 2000 B, osjetljiva područja podložna eutrofikaciji, područja voda pogodnih za školjkaše i ostala zaštićena područja prirode) Kulturna baština: Unatoč tome što Zakon o vodama ne predviđa po trebu dodatne zaštite područja kulturnih dobara i kulturne baštine kao posebno područje zaštite voda tj. ne prepoznaje vezu između zaštite kulturne baštine i upravljanje vodnim područjima važno je napomenu ti da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske rasprostranjena bogata i raznovrsna kulturna baština koja svjedoči o povezanosti čovje ka i voda/vodnih područja tijekom razvoja čovječanstva. Ona također svjedoči o aktivnom sudjelovanju stanovništva/čovjeka u procesu nje nog nastajanja kao i u procesu njenog očuvanja i upravljanja. Kulturna baština vezana uz korištenje i upravljanje vodama sačuvana je u mate rijalnim i nematerijalnim oblicima, a manifestira se u prostoru/okolišu, običajima, djelatnostima i duhovnim vrijednostima te se razvrstava u područje tematskog inventara kulturne baštine objedinjenog nazivom vodna baština (Water Heritage). Za ovu vrstu kulturne baštine baštinu održavanje i poboljšanje stanja voda je bitan element njihove zaštite. Upravljanje vodnim područjima utječe na ovu kulturnu baštinu i po vezano je s njenom zaštitom, uređenjem, obnovom, rekonstrukcijom, revitalizacijom i gospodarskim korištenjem. Kulturna baština vezana uz upravljanje vodnim područjima uključuje različite vrste nepokretne kulturne baštine koje koriste vodu kao funkci Naziv MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Adresa Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska Pravni status Središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje vodama Odgovornosti Na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11, 22/12, 39/13, 125/13 i 148/13), Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama; praćenje i prilagođavanje vodnogospodarskog razvitka s potrebama ukupnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske; zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; navodnjavanje i melioracijsku odvodnju; provedbu zaštite voda i vodnog okoliša od onečišćenja; provedbu zaštite mora od onečišćenja s kopna; korištenje voda za različite namjene, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvod nje i pročišćavanje otpadnih voda; planiranje i usklađivanje razvoja vodnih građevina; provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora iz područja upravljanja vodama; međunarodnu suradnju; poslove posredničkog tijela razine I za korištenje strukturnih fondova Europske unije, kao i drugih međunarodnih izvora financiranja u dijelu koji se odnosi na projekte vodnoga gospodarstva. Na temelju odredbi Zakona o vodama, Ministarstvo poljoprivrede je nositelj vodne politike, u čijoj pripremi i provedbi sudjeluju i druga tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne i fizičke osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju ciljeva vodne politike. Ministarstvo također ostvaruje međunarodnu suradnju u svim pitanjima koja uređuje Zakon o vodama, obavlja upravni nadzor nad Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave u provedbi javnih ovlasti na temelju Zakona o vodama i pripadajućih podzakonskih akata te provodi inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi Zakona o vodama i pripadajućih podzakonskih akata. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno za transpoziciju pravne stečevine Europske unije u hrvatsko vodno zakonodavstvo te za sva pitanja uspostave sustava praćenja i kontrole primjene vodnog zakonodavstva u praksi. STRANICA 42 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Koordinacija Ministarstvo poljoprivrede, kao nositelj vodne politike, usklađuje njenu pripremu i provedbu sa sljedećim tijelima državne uprave nadležnim za provedbu pojedinih direktiva značajnih za upravljanje vodama: – Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (Radnička cesta 80, 10000 Zagreb, Hrvatska) – Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.), u daljnjem tekstu: Direktiva o vodi za kupanje u dijelu koji se odnosi na morske plaže; Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14. 1. 1997.), u daljnjem tekstu: Direktiva o kontroli opasnosti od teških nesreća (Seveso); Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš, u daljnjem tekstu: Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš; Direktiva 2011/92/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: Direktiva o procjeni utjecaja zahvata na okoliš; Direktiva 86/278/EEZ Vijeća od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4. 7. 1986.), u daljnjem tekstu: Direktiva o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi; Direktiva 2008/1/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom spre čavanju i kontroli onečišćenja (Kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: IPPC direktiva, odnosno Direktiva 2010/75/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: IED direktiva; Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija), u daljnjem tekstu: Direktiva o pticama; Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, u daljnjem tekstu: Direktiva o staništima; Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: Direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EC) – Ministarstvo zdravlja (Ksaver 200a, 10000 Zagreb, Hrvatska) – Direktiva o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu ispravnost vode namijenjene ljudskoj potrošnji i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja onečišćenja vode za ljudsku potrošnju – U provedbi Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Ministarstvo poljoprivrede surađuje s jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave koje su nadležne za vodno-komunalne usluge Međunarodni odnosi – Ministarstvo poljoprivrede je nadležna državna institucija za provedbu međunarodne vodnogospodarske suradnje koja se obavlja na temelju sklopljenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma Multilateralni sporazumi: – Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija), Barcelona 1976. i 1995. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93, 17/98) – Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Helsinška konvencija), Helsinki 1992. (»Narodne novine – Me đunarodni ugovori«, broj 4/96) – Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav (Sofijska konvencija), Sofija 1994. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/96) – Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Kranjska Gora, 2002. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/03) Bilateralni sporazumi: – Sporazum o vodnogospodarskim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 10/94) – Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju vodnogospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/96) – Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređivanju vodnogospodarskih odnosa (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 10/97) – Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Crne Gore o međusobnim odnosima u području upravljanja vodama (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 1/08) – U pripremi je donošenje bilateralnog sporazuma s Republikom Srbijom Naziv HRVATSKE VODE Adresa Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb, Hrvatska Pravni status Pravna osoba s javnim ovlastima za upravljanje vodama Odgovornosti Na temelju Zakona o vodama djelatnost Hrvatskih voda je upravljanje vodama (javna služba) u granicama sljedećih poslova: – u izradi planskih dokumenata za upravljanje vodama – priprema nacrta prijedloga strategije upravljanja vodama, priprema nacrta prijedloga plana upravljanja vodnim područjima, priprema nacrta prijedloga višegodišnjih programa gradnje, donošenje detaljnih planova i programa uz planove upravljanja vodnim područjem; priprema prijedloga financijskog plana i donošenje Plana upravljanja vodama – u studijskim i analitičkim poslovima – izrada projektnih zadataka, koncepcijskih rješenja, studija i investicijskih programa i revizija projektne dokumentacije, osim kontrole glavnih projekata u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji – u uređenju voda i zaštiti od štetnog djelovanja voda – praćenje i utvrđivanje hidroloških prilika (uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša), procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; investitorski poslovi u gradnji i održavanju regu lacijskih i zaštitnih vodnih građevina; nadzor nad građenjem i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; upravljanje poplavnim rizicima; rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava – u melioracijskoj odvodnji – investitorski poslovi u gradnji i održavanju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju; nadzor nad građenjem i održavanjem građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 43 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE se smatra značajnim kod vodnih tijela kod kojih je kakvoća vode po bilo kojem elementu kakvoće ispod propisanih standarda, odnosno kod kojih je ostvarenje ciljeva u zaštiti voda i zaštiti okoliša u cjelini dovedeno u pitanje. To su vodna tijela za koja treba planirati i provesti odgovarajuće mjere kako bi se zaustavili negativni procesi i vodna tijela po mogućnosti dovela u dobro stanje. Prema prikupljenim i analiziranim podacima procijenjeno je da zadovo ljavajuće (najmanje dobro, odnosno vrlo dobro i dobro) ekološko stanje površinskih voda nije postignuto na: – oko 58% vodnih tijela vodotoka – rijeka ukupne dužine od oko 8.440 km (odnosno 66% ukupne dužine vodotoka slivne površine veće od 10 km²) – oko 54% (20) vodnih tijela jezera te – oko 55% površine prijelaznih i oko 12% površine priobalnih voda. B. IZVRŠNI SAŽETAK 1. Upravljanje stanjem voda 1.1 Stanje voda Podaci i analize pokazatelja stanja voda ukazuju na činjenicu da su vodni resursi Republike Hrvatske izloženi utjecaju ljudskih aktivnosti. Naime, ljudske djelatnosti, u pravilu, opterećuju okoliš i ostavljaju po sljedice na kakvoći pojedinih sastavnica okoliša. Na području voda to se opaža u manjem ili većem pogoršanju pojedinih elemenata kakvoće voda, a moguće i trajnom negativnom utjecaju na vode. Utjecajem se smatra kumulativna posljedica opterećenja u vodnom okolišu koju nije uvijek lako kvantitativno opisati, jer ne postoji jednostavna metoda za iskazivanje kompleksnih utjecaja kao što je nestanak vrsta, fragmen tacija staništa i slične dugotrajne promjene u vodnom okolišu. Utjecaj – u korištenju voda – utvrđivanje zaliha voda, skrb o strateškim zalihama voda, vodoistražni radovi; davanje mišljenja na provedbene propise koje na temelju Zakona o vodama donose jedinice lokalne samouprave i/ili jedinice područne (regionalne) samouprave; poduzimanje drugih mjera za namjensko i racionalno korištenje voda; sufinanciranje gradnje građevina javne vodoopskrbe i nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava u gradnji – u zaštiti voda – upravljanje kakvoćom voda, provedba monitoringa površinskih, uključivo i priobalnih voda i podzemnih voda, uključivo i la boratorijske poslove u provedbi monitoringa, primjena i nadzor nad primjenom drugih obveznika primjene mjera iz Državnoga plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja, davanje mišljenja, a iznimno i suglasnosti, na provedbene propise koje na temelju Zakona o vodama donose jedinice lokalne samouprave i/ili jedinice područne (regionalne) samouprave, sufinanciranje gradnje građevina javne odvodnje otpadnih voda i nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava u gradnji – u navodnjavanju – upravljanje projektima gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno nacionalnim programima i projektima; sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samou prave – upravljanje javnim vodnim dobrom – vođenje vodne dokumentacije i jedinstvenog informacijskog sustava voda te izdavanje vodopravnih akata (javna ovlast) – stručni poslovi u vezi s davanjem koncesija za gospodarsko korištenje voda (javna ovlast); – stručni nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata i koncesijskih uvjeta (vodni nadzor) (javna ovlast) – obračun i naplata naknada za koncesije za gospodarsko korištenje voda (javna ovlast); – obračun i naplata vodnih naknada u skladu sa zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva (javna ovlast) – upravljanje posebnim projektima određenih Zakonom o vodama, odlukom Vlade Republike Hrvatske ili Upravnoga vijeća Hrvatskih voda – drugi poslovi stavljeni u nadležnost Hrvatskim vodama Zakonom o vodama, drugim zakonima i Statutom Hrvatskih voda Hrvatske vode su organizirane po teritorijalnom i funkcionalnom principu. Teritorijalni princip je ostvaren sa šest vodnogospodarskih odjela: – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu – Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu sa sjedištem u Osijeku – Vodnogospodarski odjel za gornju Savu sa sjedištem u Zagrebu – Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu sa sjedištem u Slavonskom Brodu (od 2015. godine) – Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana sa sjedištem u Rijeci – Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana sa sjedištem u Splitu unutar kojih djeluju 33 vodnogospodarske ispostave. Funkcionalni princip ostvaren je u Direkciji Hrvatskih voda sa sjedištem u Zagrebu. Koordinacija Hrvatske vode u provedbi Okvirne direktive o vodama surađuju sa sljedećim institucijama: – Državni hidrometeorološki zavod (Grič 3, 10000 Zagreb, Hrvatska) – Institucija nadležna za obavljanje hidroloških mjerenja, izradu hidroloških ekspertiza i prognoza – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) (Radnička cesta 80/7, 10000 Zagreb, Hrvatska) – Središnje informacijsko tijelo Republike Hrvatske za prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu, koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša, pa tako i vodnih direktiva – Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Rockefellerova 7, 10000 Zagreb, Hrvatska) – Ovlašteni laboratoriji – Obavljanje poslova praćenja stanja kakvoće voda – Znanstveno – istraživačke institucije – Obavljanje različitih specijalističkih poslova Međunarodni odnosi Hrvatske vode daju stručnu potporu Upravi vodnoga gospodarstva u Ministarstvu poljoprivrede u provedbi međunarodne vodnogospodarske su radnje koja se obavlja na temelju sklopljenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma. STRANICA 44 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE • loše količinsko stanje utvrđeno je samo za TPV Bokanjac – Po ličnik (prekomjerno crpljenje), uz napomenu da je na području vodnog tijela podzemne vode Južne Istre prekomjerno crpljenje smanjeno kada se u bunarima pojavila slana voda. Projekcija očekivanih stanja voda na kraju prvog planskog razdoblja (kraj 2015. godine) dobivena su simulacijom (rijeke i jezera), odnosno procjenom učinaka mjera za unaprjeđenje stanja voda koje su provede ne ili se provode s rokom dovršetka do kraja 2015. godine. Simulacija je pokazala male pomake u kakvoći voda u odnosu na stanje 2012. godine, što ne iznenađuje, s obzirom na male pomake u operacionalizaciji plani ranih mjera. Analiza očekivanog stanja voda po pojedinim elementima kakvoće pokazuje da postojeći problemi u zaštiti voda ostaju neriješeni. Moguće su samo lokalne promjene u odnosu na postojeće stanje (2012. godine), vezane uz promjenu opterećenja iz točkastih izvora na mjesti ma realiziranih mjera. Onečišćenja voda je vrlo izražen problem koji će se rješavati kombi niranim pristupom u zaštiti voda, u kojemu prvenstvo imaju obvezne mjere kontrole izvora onečišćenja, a tamo gdje stanje prijamnika to za htijeva, preporučuju se i dopunske mjere. Osnovne mjere određene su regulatornim okvirom i uključuju obveze koje je Republika Hrvatska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji. U definiranju programa mjera za upravljanje stanjem voda u razdobljima 2016. – 2021. godina i 2022. – 2027. godina polazi se od pretpostavke da će se preostale mjere, predviđene postojećim provedbenim planovima i programima za zaštitu voda, osobito mjere za kontrolu onečišćenja iz točkastih i raspršenih izvora proizašle iz propisa Europske unije (Direktiva o pročišćavanju ko munalnih otpadnih voda, IPPC direktiva zamijenjena IED direktivom, Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od one čišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31. 12. 1991.), u daljnjem tekstu: Nitratna direktiva, Direktiva 91/414/EEZ Vijeća od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19. 8. 1991.), u daljnjem tekstu: Direktiva o proizvodima za zaštitu bilja) realizirati u zadanim rokovima. Polazište za planiranje dopunskih mjera je stanje voda koje se može očekivati nakon provedbe svih osnovnih mjera, neovisno o vremenu njihove provedbe. Opisani planski pristup operacionaliziran je analizom dva osnovna scenarija za kontrolu/smanjenje ispuštanja onečišćenja i kvantifikacijom učinaka tih scenarija na stanje voda: – Scenarij 1 sadrži osnovne mjere za kontrolu/smanjenje emisija koje će biti provedene do 2021. godine – Scenarij 2 polazi od istih preuzetih propisa kao i Scenarij 1 i po drazumijeva njihovu potpunu provedbu, bez obzira na dopuštena razdoblja prilagodbe Opterećenje zahvaćanjem i/ili preusmjeravanjem voda je problem koji se javlja na manjem broju vodnih tijela. Utvrđeni problemi će se rješavati mjerama kontrole zahvaćanja voda, kojima količinu zahvaćene vode treba smanjiti ispod 40% prosječnog dugogodišnjeg protoka, odnosno indeks iskorištenja voda dovesti na razinu umjerenog. Problem hidromorfološkog opterećenja uslijed fizičkih zahvata utvr đen je na značajnom broju vodnih tijela površinskih voda. Uzdužne građevine i zahvati u koritu, na obalama i u inundaciji identificirane su kao najčešći uzrok hidromorfoloških problema, same ili u kombinaciji s drugim hidromorfološkim opterećenjima, a prevladavajuća namjena je zaštita od poplava, plovidba i hidroenergetika. U velikom broju slučaje va riječ je i o višenamjenskim i višekorisničkim građevinama. Oko polovice hidromorfološki degradiranih rijeka, odnosno 133 vodna tijela rijeka, 9 vodnih tijela jezera, te 11 prijelaznih i 4 priobalnih voda izdvojena su i proglašena umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim 87 B. IZVRŠNI SAŽETAK 1. Upravljanje stanjem voda 1.1 Stanje voda Podaci i analize pokazatelja stanja voda ukazuju na činjenicu da su vodni resursi Republike Hrvatske izloženi utjecaju ljudskih aktivnosti. Naime, ljudske djelatnosti, u pravilu, opterećuju okoliš i ostavljaju posljedice na kakvoći pojedinih sastavnica okoliša. Na području voda to se opaža u manjem ili većem pogoršanju pojedinih elemenata kakvoće voda, a moguće i trajnom negativnom utjecaju na vode. Utjecajem se smatra kumulativna posljedica opterećenja u vodnom okolišu koju nije uvijek lako kvantitativno opisati, jer ne postoji jednostavna metoda za iskazivanje kompleksnih utjecaja kao što je nestanak vrsta, fragmentacija staništa i slične dugotrajne promjene u vodnom okolišu. Utjecaj se smatra značajnim kod vodnih tijela kod kojih je kakvoća vode po bilo kojem elementu kakvoće ispod propisanih standarda, odnosno kod kojih je ostvarenje ciljeva u zaštiti voda i zaštiti okoliša u cjelini dovedeno u pitanje. To su vodna tijela za koja treba planirati i provesti odgovarajuće mjere kako bi se zaustavili negativni procesi i vodna tijela po mogućnosti dovela u dobro stanje. Prema prikupljenim i analiziranim podacima procijenjeno je da zadovoljavajuće (najmanje dobro, odnosno vrlo dobro i dobro) ekološko stanje površinskih voda nije postignuto na: oko 58% vodnih tijela vodotoka – rijeka ukupne dužine od oko 8.440 km (odnosno 66% ukupne dužine vodotoka slivne površine veće od 10 km2) oko 54% (20) vodnih tijela jezera te oko 55% površine prijelaznih i oko 12% površine priobalnih voda. Sl. B.1 Procijenjeno ekološko stanje površinskih voda (prema duljini, odnosno površini vodnih tijela) Procjenjuje se da dobro kemijsko stanje površinskih voda nije postignuto na: oko 8% od ukupno 1.484 vodna tijela rijeka, odnosno nešto manje od 10% ukupne dužine vodotoka slivne površine veće od 10 km2 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% rijeke jezera prijelazne priobalne vrlo loše loše umjereno dobro vrlo dobro Sl. B.1 Procijenjeno ekološko stanje površinskih voda (prema duljini, odnosno površini vodnih tijela) Procjenjuje se da dobro kemijsko stanje površinskih voda nije posti gnuto na: – oko 8% od ukupno 1.484 vodna tijela rijeka, odnosno nešto manje od 10% ukupne dužine vodotoka slivne površine veće od 10 km² – oko 15% ukupne površine prijelaznih i oko 6% površine priobalnih voda. uz napomenu da su sva vodna tijela jezera u dobrom kemijskom stanju. 88 oko 15% ukupne površine prijelaznih i oko 6% površine priobalnih voda. uz napomenu da su sva vodna tijela jezera u dobrom kemijskom stanju. Sl. B.2 Procijenjeno kemijsko stanje površinskih voda (prema duljini, odnosno površini vodnih tijela) Rezultati procjene pokazuju bolju situaciju kada je riječ o kemijskom stanju površinskih voda mada je zbog ograničenog opsega monitoringa pouzdanost ocjene kemijskog stanja relativno niska. Monitoring, u potpunosti prilagođen potrebama upravljanja vodama, je započeo 2015. godine, čime će se osigurati značajno povećanje pouzdanosti analiza i procjena u narednom planskom razdoblju. S relativno niskom razinom pouzdanosti procjena stanja podzemnih voda pokazuje znatno povoljniju situaciju. Tako je ocijenjeno da je na: Vodnom području rijeke Dunav: • u lošem kemijskom stanju tijelo podzemnih voda Varaždin (nitrati) i osnovno vodno tijelo HR204 podzemne vode Zagreb (s visokom razinom pouzdanosti utvrđen trikloreten i tetrakloreten) te • da su sva vodna tijela u dobrom količinskom stanju Jadranskom vodnom području: • loše kemijsko stanje utvrđeno na vodnom tijelu Južna Istra (nitrati) te na vodnom tijelu Bokanjac-Poličnik (utvrđena intruzija slane vode) te • loše količinsko stanje utvrđeno je samo za TPV Bokanjac - Poličnik (prekomjerno crpljenje), uz napomenu da je na području vodnog tijela podzemne vode Južne Istre prekomjerno crpljenje smanjeno kada se u bunarima pojavila slana voda. Projekcija očekivanih stanja voda na kraju prvog planskog razdoblja (kraj 2015. godine) dobivena su simulacijom (rijeke i jezera), odnosno procjenom učinaka mjera za unaprjeđenje stanja voda koje su provedene ili se provode s rokom dovršetka do kraja 2015. godine. Simulacija je pokazala male pomake u kakvoći voda u odnosu na stanje 2012. godine, što ne iznenađuje, s obzirom na male pomake u operacionalizaciji planiranih mjera. Analiza očekivanog stanja voda po pojedinim elementima kakvoće pokazuje da postojeći problemi u zaštiti voda ostaju neriješeni. Moguće su samo 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% rijeke jezera prijelazne priobalne nije dobro dobro Sl. B.2 Procijenjeno kemijsko stanje površinskih voda (prema duljini, odnosno površini vodnih tijela) Rezultati procjene pokazuju bolju situaciju kada je riječ o kemijskom stanju površinskih voda mada je zbog ograničenog opsega monitorin ga pouzdanost ocjene kemijskog stanja relativno niska. Monitoring, u potpunosti prilagođen potrebama upravljanja vodama, je započeo 2015. godine, čime će se osigurati značajno povećanje pouzdanosti analiza i procjena u narednom planskom razdoblju. S relativno niskom razinom pouzdanosti procjena stanja podzemnih voda pokazuje znatno povoljniju situaciju. Tako je ocijenjeno da je na: – Vodnom području rijeke Dunav: • u lošem kemijskom stanju tijelo podzemnih voda Varaždin (nitrati) i osnovno vodno tijelo HR204 podzemne vode Zagreb (s visokom razinom pouzdanosti utvrđen trikloreten i tetrakloreten) te • da su sva vodna tijela u dobrom količinskom stanju – Jadranskom vodnom području: • loše kemijsko stanje utvrđeno na vodnom tijelu Južna Istra (nitrati) te na vodnom tijelu Bokanjac – Poličnik (utvrđena intruzija slane vode) te UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 45 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE smanjenja hidromorfološkog opterećenja te dodatne mjere zaštite zašti ćenih područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Tab. B.1 Mjere koje se provede i kroz Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem osnovne mjere 5.2.1. Mjere povrata troškova vodnih usluga 3 5.2.2. Mjere zaštite voda namijenjenih za ljudsku potrošnju 4 5.2.3. Mjere kontrole zahvaćanja voda 9 5.2.4. Mjere kontrole prihranjivanja podzemnih voda 5.2.5. Mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja 27 5.2.6. Mjere kontrole raspršenih izvora onečišćenja 4 5.2.7. Mjere kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda 14 5.2.8. Mjere kontrole drugih značajnih utjecaja na stanje voda osobito na hidromorfološko stanje 5.2.9. Mjere zabrane direktnog ispuštanja onečišćenja u pod zemne vode 8 5.2.10. Mjere eliminacije i smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima 5 5.2.11. Mjere prevencije akcidentnih onečišćenja 5 Ukupno osnovne mjere 79 dodatne mjere 5.3.1. Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti 5.3.2. Vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše 5 5.3.3. Područja voda za kupanje i rekreaciju 6 5.3.4. Osjetljiva područja, slivovi osjetljivih područja 1 5.3.5. Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, ranjiva područja 1 5.3.6. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite 57 5.3.7. Prijedlog nadopune Registra zaštićenih područja Ukupno dodatne mjere 70 dopunske mjere 5.4.1. Dopunska mjera usklađenja monitoringa stanja voda 5.4.2. Dopunske mjere kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja 4 Ukupno dopunske mjere 4 UKUPNO 153 Za provedbu 48% svih mjera, direktno ili kao koordinator, nadležne su Hrvatske vode, dok je provedba 10% (9%+1%) odgovornost mini starstva nadležnog za vode. Nadležnost nad provedbom preostalih 42% mjera dijele sve ostale institucije odnosno direktno, korisnici voda. 91 Tab. B.1 Mjere koje se provede i kroz Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem osnovne mjere 5.2.1. Mjere povrata troškova vodnih usluga 3 5.2.2. Mjere zaštite voda namijenjenih za ljudsku potrošnju 4 5.2.3. Mjere kontrole zahvaćanja voda 9 5.2.4. Mjere kontrole prihranjivanja podzemnih voda 5.2.5. Mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja 27 5.2.6. Mjere kontrole raspršenih izvora onečišćenja 4 5.2.7. Mjere kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda 14 5.2.8. Mjere kontrole drugih značajnih utjecaja na stanje voda osobito na hidromorfološko stanje 5.2.9. Mjere zabrane direktnog ispuštanja onečišćenja u podzemne vode 8 5.2.10. Mjere eliminacije i smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima 5 5.2.11. Mjere prevencije akcidentnih onečišćenja 5 Ukupno osnovne mjere 79 dodatne mjere 5.3.1. Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti 5.3.2. Vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše 5 5.3.3. Područja voda za kupanje i rekreaciju 6 5.3.4. Osjetljiva područja, slivovi osjetljivih područja 1 5.3.5. Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, ranjiva područja 1 5.3.6. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite 57 5.3.7. Prijedlog nadopune Registra zaštićenih područja Ukupno dodatne mjere 70 dopunske mjere 5.4.1. Dopunska mjera usklađenja monitoringa stanja voda 5.4.2. Dopunske mjere kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja 4 Ukupno dopunske mjere 4 UKUPNO 153 Za provedbu 48% svih mjera, direktno ili kao koordinator, nadležne su Hrvatske vode, dok je provedba 10% (9%+1%) odgovornost ministarstva nadležnog za vode. Nadležnost nad provedbom preostalih 42% mjera dijele sve ostale institucije odnosno direktno, korisnici voda. Sl. B.3 Pregled nadležnosti nad provedbom mjera upravljanja stanjem voda 1% 9% 48% 7% 35% Ministarstvo nadležno za vode i Hrvatske vode Ministarstvo nadležno za vode semostalno i u suradnji s drugim institucijama Hrvatske vode samostalno i u suradnji s drugim institucijama Druga ministarstva samostalno i u suradnji s drugim institucijama korisnici, industrija, JLS, JIVU samostalno ili u suradnji Sl. B.3 Pregled nadležnosti nad provedbom mjera upravljanja stanjem voda tijelima, čija revitalizacija, odnosno renaturalizacija (ovisno o rezul tatima monitoringa i/ili istraživanja) nije prihvatljiva zbog negativnih posljedica na korisne namjene kojima služe izvedene hidromorfološke promjene, odnosno zbog nemogućnosti da se te korisne namjene ostva re drugim, okolišno prihvatljivijim sredstvima. Mjere za djelomično ublažavanje hidromorfoloških degradacija na umjetnim i znatno pro mijenjenim vodnim tijelima planirat će se nakon što se definiraju stan dardi za ocjenu ekološkog potencijala umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, koji uvažavaju nužne hidromorfološke promjene koje prate određenu namjenu vodnoga tijela. Sukladno tim standardima, identificirat će se vrsta i opseg mogućih hidromorfoloških poboljšanja i propisati potreba za provedbom odgovarajućih hidromorfoloških mjera. Za preostala vodna tijela rijeka za koja je procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, planiraju se revitalizacijske, odnosno renatura lizacijske mjere, nakon što se ciljanim biološkim istraživanjima provje ri utjecaj promijenjenih hidromorfoloških elemenata na stanje vodnih ekosustava i identificiraju kritična hidromorfološka opterećenja koja su dovela do promjene stanišnih uvjeta. Izbor revitalizacijskih, odnosno renaturalizacijskih mjera treba usmjeriti na popravljanje vitalnih hidro morfoloških elemenata kakvoće. 1.2 Program mjera U razdoblju 2016. – 2021. godina planirano je provesti 269 različitih mjera u cilju postizanja najmanje dobrog stanja voda. Detaljan popis mjera sadržan je u poglavlju C.5. Sažetak programa mjera, a sistema tizirane su prema Pravilniku o sadržaju Plana upravljanja vodnim po dručjima (»Narodne novine«, br. 74/13 i 53/16)24. U nastavku se daje tabelarni pregled broja mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se odnose i prema nositeljima aktivnosti. Program mjera za razdoblje 2016. – 2021. godina: – planira provedbu 144 osnovne mjere – planira provedbu 116 dodatnih mjera vezanih uz zaštitu zaštićenih područja, odnosno područja posebne zaštite voda, od kojih mjere dodatne zaštite područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite čine daleko najznačajniji dio (98) te – preporučuje provedbu 9 dopunskih mjera na vodnim tijelima za koje je ocijenjeno da ciljevi zaštite voda (najmanje dobro stanje voda) neće biti postignuti nakon provedbe svih osnovnih mjera (u plan skom razdoblju 2022. – 2027. godina). Nadalje, u razdoblju 2016. – 2021. godina nisu planirane mjere i ak tivnosti vezane uz: – osnovne mjere kontrole drugih značajnih utjecaja na stanje voda osobito na hidromorfološko stanje (5.2.8) te – dodatne mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili re zervirane za te namjene u budućnosti (5.3.1.). Veliki broj mjera koje je potrebno provesti u planskom razdoblju od nosi se na sve korisnike voda odnosno djelatnosti koje utječu na stanje voda. Ipak, najveći broj mjera se odnosi na smanjenje opterećenja na stanje voda stanovništva i smanjenje opterećenja voda koje je posljedica obrane od poplava. Napominje se da program mjera sadrži i mjere proizašle iz postupka strateške procjene utjecaja Plana na okoliš (u poglavlju Sažetak progra ma mjera označene oznakom S). Planirano je da se 153 mjere provode i kroz Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem (označene oznakom MS). To se pri je svega odnosi na mjere smanjenja opterećenja onečišćenjem voda i 24 Članak 13. i dodatak VII. Okvirne direktive o vodama STRANICA 46 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. B.2 Pregled mjera upravljanja stanjem voda predviđenih Programom mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se mjere odnose 92 Tab. B.2 Pregled mjera upravljanja stanjem voda predviđenih Programom mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se mjere odnose 5. 2. 1. M je re p ov ra ta tr oš ko va v od ni h us lu ga 5. 2. 2. M je re z aš tit e vo de n am ije nj en e za lju ds ku p ot ro šn ju 5. 2. 3. M je re k on tr ol e za hv ać an ja v od e 5. 2. 4. M je re k on tr ol e pr ih ra nj iv an ja po dz em ni h vo da 5. 2. 5. M je re k on tr ol e to čk as tih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 6. M je re k on tr ol e ra sp rš en ih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 7. M je re k on tr ol e i s m an je nj a hi dr om or fo lo šk og o pt er eć en ja v od a 5. 2. 8. M je re k on tr ol e dr ug ih z na ča jn ih ut je ca ja n a st an je v od a os ob ito n a hi dr om or fo lo šk o st an je 5. 2. 9. M je re z ab ra ne d ire kt no g is pu št an ja on eč iš će nj a u po dz em ne v od e 5. 2. 10 . M je re e lim in ac ije i sm an je nj a on eč iš će nj a pr io rit et ni m tv ar im a 5. 2. 11 . M je re p re ve nc ije a kc id en tn ih on eč iš će nj a 5. 3. 1. V od e na m ije nj en e za lj ud sk u po tr oš nj u ili r ez er vi ra ne z a te n am je ne u bu du ćn os ti 5. 3. 2. V od e po go dn e za ž iv ot s la tk ov od ni h rib a i v od e po go dn e za š ko ljk aš e 5. 3. 3. P od ru čj a za k up an je i re kr ea ci ju 5. 3. 4. O sj et lji va p od ru čj a, s liv ov i o sj et lji vi h po dr uč ja 5. 3. 5. P od ru čj a po dl ož na o ne či šć en ju ni tr at im a po ljo pr iv re dn og p or ije kl a, r an jiv a po dr uč ja 5. 3. 6. P od ru čj a na m ije nj en a za št iti s ta ni št a ili v rs ta g dj e je o dr ža va nj e ili p ob ol jš an je st an ja v od a bi ta n el em en t n jih ov e za št ite 5. 3. 7. P rij ed lo g na do pu ne R eg is tr a za št ić en ih p od ru čj a 5. 4. 1. D op un sk a m je ra u sk la đe nj a m on ito rin ga s ta nj a vo da 5. 4. 2. D op un sk e m je re k on tr ol e to čk as tih i ra sp rš en ih iz vo ra o ne či šć en ja U ku pn o osnovne mjere Dodatne mjere Dopunske mjere stanovništvo 19 15 17 3 25 5 4 m je re n is u pr ed vi đe ne 8 2 5 5 2 1 m je re n is u pr ed vi đe ne 57 2 2 172 poljoprivreda 6 2 18 3 10 11 16 5 5 2 6 1 56 3 145 klimatske promjene 3 15 3 10 1 4 5 2 2 5 1 53 2 106 hidroenergetika 3 15 3 10 1 16 5 2 2 6 1 54 2 120 energetika - ostalo 3 15 3 10 1 4 5 2 2 5 1 53 2 106 ribarstvo i akvakultura 3 15 3 10 1 4 5 2 2 6 1 56 2 110 obrana od poplava 3 15 3 10 1 17 5 2 2 6 1 86 2 153 šumarstvo 3 1 15 3 10 1 4 5 2 2 5 1 53 2 107 industrija 3 15 3 14 1 4 8 3 5 5 2 56 3 122 turizam i rekreacija 3 15 3 10 1 4 5 2 2 5 5 56 2 113 promet 3 16 3 10 1 17 5 3 2 6 1 54 2 123 ostalo 5 5 ukupan broj mjera po poglavlju 22 18 21 3 28 15 18 1 8 5 5 1 7 6 1 1 98 2 5 4 269 144 116 9 Tab. B.3 Pregled mjera upravljanja stanjem voda predviđenih Programom mjera sistematiziran prema institucijama nadležnim za njihovu provedbu 93 Tab. B.3 Pregled mjera upravljanja stanjem voda predviđenih Programom mjera sistematiziran prema institucijama nadležnim za njihovu provedbu 5. 2. 1. M je re p ov ra ta tr oš ko va v od ni h us lu ga 5. 2. 2. M je re z aš tit e vo de n am ije nj en e lju ds ko j p ot ro šn ji 5. 2. 3. M je re k on tr ol e za hv ać an ja v od e 5. 2. 4. M je re k on tr ol e pr ih ra nj iv an ja po dz em ni h vo da 5. 2. 5. M je re k on tr ol e to čk as tih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 6. M je re k on tr ol e ra sp rš en ih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 7. M je re k on tr ol e i s m an je nj a hi dr om or fo lo šk og o pt er eć en ja v od a 5. 2. 8. M je re k on tr ol e dr ug ih z na ča jn ih ut je ca ja n a st an je v od a os ob ito n a hi dr om or fo lo šk o st an je 5. 2. 9. M je re z ab ra ne d ire kt no g is pu št an ja on eč iš će nj a u po dz em ne v od e 5. 2. 10 . M je re e lim in ac ije i sm an je nj a on eč iš će nj a pr io rit et ni m tv ar im a 5. 2. 11 . M je re p re ve nc ije a kc id en tn ih on eč iš će nj a 5. 3. 1. V od e na m ije nj en e za lj ud sk u po tr oš nj u ili r ez er vi ra ne z a te n am je ne u b ud uć no st i 5. 3. 2. V od e po go dn e za ž iv ot s la tk ov od ni h rib a i v od e po go dn e za š ko ljk aš e 5. 3. 3. P od ru čj a za k up an je i re kr ea ci ju 5. 3. 4. O sj et lji va p od ru čj a, s liv ov i o sj et lji vi h po dr uč ja 5. 3. 5. P od ru čj a po dl ož na o ne či šć en ju ni tr at im a po ljo pr iv re dn og p or ije kl a, r an jiv a po dr uč ja 5. 3. 6. P od ru čj a na m ije nj en a za št iti s ta ni št a ili vr st a gd je je o dr ža va nj e ili p ob ol jš an je s ta nj a vo da b ita n el em en t n jih ov e za št ite 5. 3. 7. P rij ed lo g na do pu ne R eg is tr a za št ić en ih p od ru čj a 5. 4. 1. D op un sk a m je ra u sk la đe nj a m on ito rin ga s ta nj a vo da 5. 4. 2. D op un sk e m je re k on tr ol e to čk as tih i ra sp rš en ih iz vo ra o ne či šć en ja U ku pn o mjere nisu predviđene 1 1 2 ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode 1 1 2 m in is ta rs tv o na dl ež no za v od e samostalno 5 3 6 1 1 1 1 18 ministarstvo nadležno za kulturu 1 1 ministarstvo nadležno za okoliš 1 1 ministarstvo nadležno za poljoprivredu 1 3 4 ministarstva nadležna za poljoprivredu, okoliš i zdravlje 1 1 ministarstvo nadležno za vode ukupno 5 4 6 2 4 1 1 1 1 25 H rv at sk e vo de samostalno 8 6 10 14 1 7 5 2 2 4 2 38 5 3 107 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ministarstvo nadležno za zdravlje 1 1 HAOP 2 2 4 HAOP, JLS, županije 2 2 korisnik 1 1 ministarstvo nadležno za kulturu 1 1 ministarstvo nadležno za more, ministarstvo nadležno za poljoprivredu 1 1 ministarstvo nadležno za poljoprivredu 1 1 1 3 ministarstva nadležna za prirodu i šume HAOP, Hrvatske šume 1 1 ministarstvo nadležno za šume 3 1 1 5 ministarstvo nadležno za šume, Hrvatske šume 1 1 1 3 Hrvatske vode ukupno 8 7 11 3 16 3 11 6 2 2 4 4 43 1 5 3 129 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 47 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE odnose se na međunarodna vodna tijela i uglavnom se nalaze u vodnom području sliva rijeke Dunav. Upravljanje rizicima od poplava na takvim područjima treba se obavljati u skladu s odredbama protokola i spo razuma koje uređuju postupanje pri rješavanju međunarodnih pitanja. Na područjima, za koja je prethodnom procjenom utvrđen značajan rizik od poplava, izrađene su karte opasnosti od poplava (velike vjero jatnosti, srednje vjerojatnosti i male vjerojatnosti pojavljivanja). 96 Sl. B.5 Raspodjela potencijalno plavljenih površina prema vjerojatnosti plavljenja Karte rizika od poplava sadrže sljedeće podatke: broj potencijalno ugroženih stanovnika po naseljima objekte sa značajnim brojem više ranjive populacije, kao što su bolnice, škole, predškolske ustanove, domovi za starije osobe gospodarske aktivnosti i zemljišni pokrov unutar poplavnog područja grupirane u više kategorija (naseljena područja, područja gospodarske namjene, sportski i rekreacijski sadržaji, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i sl.) infrastrukturne objekte (vodozahvati, zračne luke, željeznički i autobusni kolodvori, trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste i sl.) zaštićena područja (nacionalni parkovi, zaštićene prirodne vrijednosti, kupališta i sl.) moguće značajnije zagađivače (velika postrojenja, odlagališta otpada i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i sl.) i kulturna dobra i znamenitosti (UNESCO područja). Analizom karata rizika od poplava mogu se uočiti određene razlike u korištenju prostora poplavnih područja. Tako primjerice za srednju vjerojatnost pojavljivanja poplava: iako je broj potencijalno ugroženih stanovnika ravnomjerno raspoređen po vodnim područjima može se zaključiti da oni žive u manjem broju većih naselja na jadranskom vodnom području, što se potvrđuje i značajno većim brojem vrtića (karakteristični za velika naselja) za razliku od broja osnovnih škola (ravnomjerno raspoređenim i po manjim naseljima) 55% potencijalno poplavljenih površina naselja i preko 80% ukupno poplavljene poljoprivredne površine nalazi se na vodnom području rijeke Dunav od ukupno 23 registrirana odlagališta otpada koja su potencijalno izložena poplavljivanju srednje vjerojatnosti pojavljivanja značajno više (preko 85%) se nalazi na vodnom području rijeke Dunav. Slično vrijedi i kada je riječ o transportnim koridorima (ceste i pruge) potencijalno poplavljena područja gospodarskih djelatnosti ravnomjerno su raspoređena po 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Republika Hrvatska Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje područja izvan utjecaja plavljenja mala vjerojatnost pojave srednja vjerojatnost pojave velika vjerojatnost pojave Sl. B.5 Raspodjela potencijalno plavljenih površina prema vjerojatnosti plavljenja Karte rizika od poplava sadrže sljedeće podatke: – broj potencijalno ugroženih stanovnika po naseljima – objekte sa značajnim brojem više ranjive populacije, kao što su bol nice, škole, predškolske ustanove, domovi za starije osobe – gospodarske aktivnosti i zemljišni pokrov unutar poplavnog po dručja grupirane u više kategorija (naseljena područja, područja 2. Upravljanje rizicima od poplava 2.1 Procjena opasnosti i rizika od poplava Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzite tima, širokih dolina nizinskih vodotoka, i sve učestalijih pojava vremen skih ekstrema koje se mogu promatrati u kontekstu klimatskih promjena, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površina ma te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično izložena poplavama. Upravljanje rizicima od poplava je pristup25 koji se bazira na konceptu smanjenja/ograničavanja opasnosti od poplava s jedne strane, ali i smanjenja ranjivosti, osjetljivosti/izloženosti poplavama. 95 2. Upravljanje rizicima od poplava 2.1 Procjena opasnosti i rizika od poplava Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, i sve učestalijih pojava vremenskih ekstrema koje se mogu promatrati u kontekstu klimatskih promjena, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično izložena poplavama. Upravljanje rizicima od poplava je pristup25 koji se bazira na konceptu smanjenja/ograničavanja opasnosti od poplava s jedne strane, ali i smanjenja ranjivosti, osjetljivosti/izloženosti poplavama. Sl. B.4 Koncept rizika od poplava kao međuodnos opasnosti od poplava i osjetljivosti na plavljenje Prethodnom procjenom poplavnih rizika identificirana su područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Ukupna površina identificiranih područja u Republici Hrvatskoj iznosi 29.772 km2 od čega preko 64% čine područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava koja pripadaju vodnom području rijeke Dunav. Oko 8% područja za koje je ocijenjeno da su područja sa značajnim rizikom od poplava, odnose se na međunarodna vodna tijela i uglavnom se nalaze u vodnom području sliva rijeke Dunav. Upravljanje rizicima od poplava na takvim područjima treba se obavljati u skladu s odredbama protokola i sporazuma koje uređuju postupanje pri rješavanju međunarodnih pitanja. Na područjima, za koja je prethodnom procjenom utvrđen značajan rizik od poplava, izrađene su karte opasnosti od poplava (velike vjerojatnosti, srednje vjerojatnosti i male vjerojatnosti pojavljivanja). 25 Upravljanje rizicima od poplava je pristup koji je u hrvatsko zakonodavstvo prihvaćen transpozicijom Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. Rizik od poplava: vjerojatnost negativnih društveno-ekonomskih i ekoloških posljedica plavljanje Opasnost od poplava: vjerojatnost događaja koji može imati štetne posljedice Ranjivost/osjetljivost, odnosno izloženost plavljenju: društvene ekonomske i ekološke vrijednosti i institucionalni kapaciteti osjetljivost na plavljanje Sl. B.4 Koncept rizika od poplava kao međuodnos opasnosti od poplava i osjetljivosti na plavljenje Prethodnom procjenom poplavnih rizika identificirana su područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Ukupna površi na identificiranih područja u Republici Hrvatskoj iznosi 29.772 km² od čega preko 64% čine područja s potencijalno značajnim rizikom od po plava koja pripadaju vodnom području rijeke Dunav. Oko 8% područja za koje je ocijenjeno da su područja sa značajnim rizikom od poplava, 25 Upravljanje rizicima od poplava je pristup koji je u hrvatsko zakonodav stvo prihvaćen transpozicijom Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. 94 5. 2. 1. M je re p ov ra ta tr oš ko va v od ni h us lu ga 5. 2. 2. M je re z aš tit e vo de n am ije nj en e lju ds ko j p ot ro šn ji 5. 2. 3. M je re k on tr ol e za hv ać an ja v od e 5. 2. 4. M je re k on tr ol e pr ih ra nj iv an ja po dz em ni h vo da 5. 2. 5. M je re k on tr ol e to čk as tih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 6. M je re k on tr ol e ra sp rš en ih iz vo ra on eč iš će nj a 5. 2. 7. M je re k on tr ol e i s m an je nj a hi dr om or fo lo šk og o pt er eć en ja v od a 5. 2. 8. M je re k on tr ol e dr ug ih z na ča jn ih ut je ca ja n a st an je v od a os ob ito n a hi dr om or fo lo šk o st an je 5. 2. 9. M je re z ab ra ne d ire kt no g is pu št an ja on eč iš će nj a u po dz em ne v od e 5. 2. 10 . M je re e lim in ac ije i sm an je nj a on eč iš će nj a pr io rit et ni m tv ar im a 5. 2. 11 . M je re p re ve nc ije a kc id en tn ih on eč iš će nj a 5. 3. 1. V od e na m ije nj en e za lj ud sk u po tr oš nj u ili r ez er vi ra ne z a te n am je ne u b ud uć no st i 5. 3. 2. V od e po go dn e za ž iv ot s la tk ov od ni h rib a i v od e po go dn e za š ko ljk aš e 5. 3. 3. P od ru čj a za k up an je i re kr ea ci ju 5. 3. 4. O sj et lji va p od ru čj a, s liv ov i o sj et lji vi h po dr uč ja 5. 3. 5. P od ru čj a po dl ož na o ne či šć en ju ni tr at im a po ljo pr iv re dn og p or ije kl a, r an jiv a po dr uč ja 5. 3. 6. P od ru čj a na m ije nj en a za št iti s ta ni št a ili vr st a gd je je o dr ža va nj e ili p ob ol jš an je s ta nj a vo da b ita n el em en t n jih ov e za št ite 5. 3. 7. P rij ed lo g na do pu ne R eg is tr a za št ić en ih p od ru čj a 5. 4. 1. D op un sk a m je ra u sk la đe nj a m on ito rin ga s ta nj a vo da 5. 4. 2. D op un sk e m je re k on tr ol e to čk as tih i ra sp rš en ih iz vo ra o ne či šć en ja U ku pn o ministarstvo nadležno za okoliš 2 2 ministarstvo nadležno za okoliš, ministarstvo nadležno za poljoprivredu 1 1 ministarstvo nadležno za prirodu 3 3 ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP 2 2 ministarstvo nadležno za šume 1 1 ministarstvo nadležno za šume, ministarstvo nadležno za lovstvo, Hrvatske šume 1 1 ministarstvo nadležno za poljoprivredu 1 2 1 4 ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za tlo i očuvanje zemljišta 1 1 ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Poljoprivredna savjetodavna služba 1 1 2 ministarstvo nadležno za promet 1 1 županijski zavodi za prostorno uređenje, JLS 1 1 industrija 1 1 JIVU 8 1 1 1 1 12 JIVU, industrija 1 1 JLS, JIVU 1 2 6 1 10 JLS, JIVU, industrija 1 2 3 JLS, županije 2 1 3 korisnik 3 2 7 3 1 46 62 UKUPNO 22 18 21 3 28 15 18 1 8 5 5 1 7 6 1 1 98 2 5 4 269 STRANICA 48 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 97 vodnim područjima, uz napomenu da se nešto veći broj potencijalno ugroženih velikih industrijskih postrojenja (60%) nalazi u vodnom području rijeke Dunav. Uspostava sustava zaštite od poplava koji osigurava prihvatljiv rizik od poplava na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske potencijalno ugroženom poplavama je cilj koji je moguće ostvariti postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera za čiju provedbu su nadležne institucije vodnoga gospodarstva, premda se u njihovu provedbu uključuju i druge institucije. Upravljanje rizicima od poplava koje ima za cilj smanjenje rizika od poplava, odnosno dovođenje rizika od poplava na prihvatljivu razinu se, načelno, zasniva na aktivnostima/mjerama koje se mogu razvrstati u 4 kategorije: smanjenje poplava, smanjenje osjetljivosti na plavljenje (osjetljivosti na štete koje mogu nastati plavljenjem), smanjenjem utjecaja plavljenja, očuvanjem resursa - prirodnih poplavnih područja. Sl. B.6 Osnovne grupe mjera/aktivnosti na smanjenju rizika od poplava 2.2 Program mjera U razdoblju 2016. - 2021. godina planirano je provesti 54 različite mjera kako bi se postigli ciljevi upravljanja rizicima od poplava. Detaljan popis mjera sadržan je u poglavlju D.5. Sažetak programa mjera. U nastavku se daje tabelarni pregled broja mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se odnose i prema nositeljima aktivnosti. Najveći broj mjera provodi se pod točkama 2. i 3. programa. U te kategorije prije svega spadaju mjere smanjenja opasnosti od poplava čija je provedba osnovni zadatak obrane od poplava. Ostale mjere koje su dužne provoditi i ostale djelatnosti su iste za sve djelatnosti i odnose se uglavnom na aktivnosti vezane uz ulaganja u smanjenje podložnosti/izloženosti poplavama26, smanjenje potencijalnih šteta, odnosno povećanje otpornosti na plavljenje. 26 „osjetlljivost“ na plavljenje smanjenje poplava: građevinske mjere (brane, nasipi i sl.) upravljanje slivom ... smanjenje osjetljivosti na štete nastale plavljenjem: uvjeti građenja objekata korištenje prostora prognoza i sustav upozorenja ... očuvanje prirodnih poplavnih područja: rezervacija poplavnih područja regulacija korištenja prostora ... smanjenje utjecaja plavljenja: informiranje i edukacija spremnost u slučaju poplava oporavak nakon poplava osiguranje ... Sl. B.6 Osnovne grupe mjera/aktivnosti na smanjenju rizika od poplava 2.2 Program mjera U razdoblju 2016. – 2021. godina planirano je provesti 54 različite mjera kako bi se postigli ciljevi upravljanja rizicima od poplava. Detaljan popis mjera sadržan je u poglavlju D.5. Sažetak programa mjera. U nastavku se daje tabelarni pregled broja mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se odnose i prema nositeljima aktivnosti. Najveći broj mjera provodi se pod točkama 2. i 3. programa. U te ka tegorije prije svega spadaju mjere smanjenja opasnosti od poplava čija je provedba osnovni zadatak obrane od poplava. Ostale mjere koje su dužne provoditi i ostale djelatnosti su iste za sve djelatnosti i odnose se uglavnom na aktivnosti vezane uz ulaganja u smanjenje podložnosti/ izloženosti poplavama26, smanjenje potencijalnih šteta, odnosno pove ćanje otpornosti na plavljenje. gospodarske namjene, sportski i rekreacijski sadržaji, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i sl.) – infrastrukturne objekte (vodozahvati, zračne luke, željeznički i au tobusni kolodvori, trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste i sl.) – zaštićena područja (nacionalni parkovi, zaštićene prirodne vrijedno sti, kupališta i sl.) – moguće značajnije zagađivače (velika postrojenja, odlagališta otpada i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i sl.) i – kulturna dobra i znamenitosti (UNESCO područja). Analizom karata rizika od poplava mogu se uočiti određene razlike u korištenju prostora poplavnih područja. Tako primjerice za srednju vje rojatnost pojavljivanja poplava: – iako je broj potencijalno ugroženih stanovnika ravnomjerno raspo ređen po vodnim područjima može se zaključiti da oni žive u ma njem broju većih naselja na jadranskom vodnom području, što se potvrđuje i značajno većim brojem vrtića (karakteristični za velika naselja) za razliku od broja osnovnih škola (ravnomjerno raspore đenim i po manjim naseljima) – 55% potencijalno poplavljenih površina naselja i preko 80% ukupno poplavljene poljoprivredne površine nalazi se na vodnom području rijeke Dunav – od ukupno 23 registrirana odlagališta otpada koja su potencijalno izložena poplavljivanju srednje vjerojatnosti pojavljivanja značajno više (preko 85%) se nalazi na vodnom području rijeke Dunav. Slično vrijedi i kada je riječ o transportnim koridorima (ceste i pruge) – potencijalno poplavljena područja gospodarskih djelatnosti ravno mjerno su raspoređena po vodnim područjima, uz napomenu da se nešto veći broj potencijalno ugroženih velikih industrijskih postro jenja (60%) nalazi u vodnom području rijeke Dunav. Uspostava sustava zaštite od poplava koji osigurava prihvatljiv rizik od poplava na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske potencijalno ugroženom poplavama je cilj koji je moguće ostvariti postupnom reali zacijom niza aktivnosti i mjera za čiju provedbu su nadležne institucije vodnoga gospodarstva, premda se u njihovu provedbu uključuju i druge institucije. Upravljanje rizicima od poplava koje ima za cilj smanjenje rizika od poplava, odnosno dovođenje rizika od poplava na prihvatljivu razinu se, načelno, zasniva na aktivnostima/mjerama koje se mogu raz vrstati u 4 kategorije: smanjenje poplava, smanjenje osjetljivosti na plav ljenje (osjetljivosti na štete koje mogu nastati plavljenjem), smanjenjem utjecaja plavljenja, očuvanjem resursa – prirodnih poplavnih područja. Tab. B.4 Pregled mjera upravljanja rizicima od poplava predviđenih Programom mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se mjere odnose26 1. Mjere unaprjeđenja upravlja nja rizicima od poplava 2. Provedbene mjere smanjenja rizika od poplava 3. Jačanje kapaciteta i provedba preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava, te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava 4. Mjere smanjenja rizika od poplava uključivanjem javnosti U ku pn o stanovništvo 6 9 1 16 poljoprivreda 6 9 1 16 klimatske promjene 6 9 1 16 hidroenergetika 7 9 1 17 energetika ostalo 6 9 1 16 ribarstvo i akvakultura 6 9 1 16 obrana od poplava 16 19 11 8 54 šumarstvo 6 9 1 16 industrija 6 9 1 16 turizam i rekreacija 6 9 1 16 promet 6 9 1 16 UKUPNO 16 19 11 8 54 26 »osjetlljivost« na plavljenje UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 49 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Preko 40% predviđenih mjera upravljanja rizicima od poplava provode Hrvatske vode samostalno, a narednih 50% u suradnji s drugim instituci jama ili samim korisnicima. Svega 4% predviđenih mjera provodi ili koordinira ministarstvo nadležno za vode samostalno ili u suradnji s drugim institucijama. 98 Tab. B.4 Pregled mjera upravljanja rizicima od poplava predviđenih Programom mjera sistematiziran prema djelatnostima na koje se mjere odnose 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja rizicima od poplava 2. Provedbene mjere smanjenja rizika od poplava 3. Jačanje kapaciteta i provedba preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava, te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava 4. Mjere smanjenja rizika od poplava uključivanjem javnosti U ku pn o stanovništvo 6 9 1 16 poljoprivreda 6 9 1 16 klimatske promjene 6 9 1 16 hidroenergetika 7 9 1 17 energetika ostalo 6 9 1 16 ribarstvo i akvakultura 6 9 1 16 obrana od poplava 16 19 11 8 54 šumarstvo 6 9 1 16 industrija 6 9 1 16 turizam i rekreacija 6 9 1 16 promet 6 9 1 16 UKUPNO 16 19 11 8 54 Preko 40% predviđenih mjera upravljanja rizicima od poplava provode Hrvatske vode samostalno, a narednih 50% u suradnji s drugim institucijama ili samim korisnicima. Svega 4% predviđenih mjera provodi ili koordinira ministarstvo nadležno za vode samostalno ili u suradnji s drugim institucijama. Sl. B.7 Pregled nadležnosti nad provedbom mjera upravljanja rizicima od poplava 7% 4% 2% 44% 43% 87% Ministarstvo nadležno za vode i Hrvatske vode Ministarstvo nadležno za vode samostalno i u suradnji s drugim institucijama Ministarstvo nadležno za kulturu, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, JLS Hrvatske vode samostalno Hrvatske vode u suradnji s drugim institucijama Sl. B.7 Pregled nadležnosti nad provedbom mjera upravljanja rizicima od poplava Tab. B.5 Pregled mjera upravljanja rizicima od poplava predviđenih Programom mjera sistematiziran prema institucijama nadležnim za njihovu provedbu 1. Mjere unapr jeđenja upravlja nja rizicima od poplava 2. Provedbene mjere smanjenja rizika od poplava 3. Jačanje kapaciteta i provedba preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera redovite i izvan redne obrane od poplava, te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava 4. Mjere sma njenja rizika od poplava uključivanjem javnosti U ku pn o ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode 4 4 ministarstvo nadležno za vode samostalno 1 1 ministarstvo nadležno za energetiku 1 1 ministarstvo nadležno za vode ukupno 2 2 Hrvatske vode samostalno 6 16 2 24 Državna uprava za zaštitu i spašavanje 2 2 Državni hidrometeorološki zavod 1 1 Državni hidrometeorološki zavod, Državna upra va za zaštitu i spašavanje 2 2 Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska elektroprivreda 2 2 JLS 2 2 JLS, Državna uprava za zaštitu i spašavanje 2 2 JLS, ministarstvo nadležno za okoliš 1 1 JLS, ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP 1 1 JLS, ministarstvo nadležno za prostorno uređenje 1 1 korisnici 1 1 ministarstvo nadležno za kulturu 1 1 ministarstvo nadležno za okoliš 1 1 2 ministarstvo nadležno za okoliš, ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP 1 1 ministarstvo nadležno za prirodu 1 1 ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP 1 1 ministarstvo nadležno za prostorno planiranje 1 1 ministarstvo nadležno za šume, ministarstvo nadležno za lovstvo, Hrvatske šume 1 1 Hrvatske vode ukupno 10 19 11 7 47 ministarstvo nadležno za kulturu, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, JLS 1 1 UKUPNO 16 19 11 8 58 STRANICA 50 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – za potpuno usklađenje ispuštanja komunalnih otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 2.000 ES sa zahtijevanim standardima emisija otpadnih voda od 21,9 milijardi kuna te – za smanjenje rizika od poplava za sve stanovnike za koje je pret hodna procjena rizika od poplava utvrdila da se nalaze u području vrlo velikog rizika, te za 30% stanovnika koji se nalaze u području velikog rizika (mjera D.5. (41)) od 4,6 milijardi kuna korišteni su u ekonomskoj analizi koja je imala za cilj utvrđivanje su djelovanja pojedinih korisnika voda u povratu troškova okoliša i resursa kao osnove za procjenu njihovog kapaciteta da razviju infrastrukturu i osiguraju pogon i održavanje na način da održe propisani standard usluge, odnosno standard korištenja/zaštite voda. Ekonomska analiza – Pokazatelji povrata troškova od vodnih usluga ukazuju na relativno zadovoljavajuću razinu povrata troškova, naroči to u slučaju trenutne razine povrata troškova (75%) koja je dostignuta mjerama važeće politike na području voda. Slabije rezultate pokazuju procjene stope povrata troškova koje uključuju interne (sadašnje) eko loške i resursne troškove programa osnovnih mjera, odnosno eksterne ekološke i resursne troškove (69%, odnosno 65%). Pokazatelji se bitno poboljšavaju promatranjem sredstava prikupljenih na račun obveznih vodnih naknada kao »prihoda« korisnika vodnih usluga na vodnom području, kojima se vrši među-subvencioniranje troškova javnih ispo ručitelja vodnih usluga. Na taj način se bitno smanjuju subvencioniranja troškova (izgradnje novih sustava) javnih isporučitelja vodnih usluga te povećavaju ukupne stope povrata troškova (97% – trenutna stopa povrata troškova od vodnih usluga, 88% – stopa povrata koja uključuje i interne (sadašnje) ekološke i resursne troškove programa osnovnih mjera, odnosno 83% – stopa povrata troškova od vodnih usluga koja uključuje i eksterne ekološke i resursne troškove). Uvid u sudjelovanje značajnih korisnika vodnoga okoliša u povratu ekoloških i resursnih troškova ukazuje da su za provedbu programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (odno sno za podnošenje sadašnjih ekoloških i resursnih troškova) u viso kom postotku troškovi internalizirani. Pritom se naglašava da visoki stupanj internalizacije troškova uključuje i visoki stupanj poštivanja načela onečišćivač/korisnik plaća. Odnosno, riječ je o visokom stupnju direktnog sudjelovanja izvora opterećenja u podnošenju troškova pro vedbe Programa mjera (Nitratna direktiva/poljoprivreda, IED direktiva/ industrija). Urbani razvoj (stanovništvo) se u određenoj mjeri subven cionira zbog nepriuštivosti podnošenja ekoloških i resursnih troškova, odnosno nepriuštivosti buduće cijene vode za stanovništvo nakon raz doblja intenzivnog investiranja i provedbe vodno-komunalnih direktiva. Određena unaprjeđenja potrebna su za osiguranje pokrivanja eksternih troškova potrebnih za provedbu Programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. Praćenje efikasnosti i učinka provedbe Programa mjera u nadležnosti je Hrvatskih voda, koje su dužne o napretku provedbe izvijestiti: – nakon prve polovine planskog razdoblja – u okviru Izvješća o značajnim vodnogospodarskim pitanjima te – u okviru sljedećeg Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. Izvješće se bazira na praćenju indikatora dogovorenim/usuglašenim s institucijama nadležnim za provedbu mjera. Napominje se da se: – provedba mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja te provedba mjera zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju prati i kroz pro gram praćenja realizacije Višegodišnjeg programa gradnje komunal nih vodnih građevina za što je razvijen poseban sustav indikatora (vidjeti poglavlja 5.2.2. i 5.2.5) i – provedba mjera smanjenja rizika od poplava prati i kroz program praćenja realizacije Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za što je ra zvijen poseban sustav indikatora (vidjeti poglavlje D.5). a koji su usuglašeni i s potrebama izvješćivanja institucija koje sudjeluju u sufinanciranju realizacije ova dva višegodišnja programa. 3. Zaključak Upravljanje stanjem voda – Simulacijom Scenarija 1 i Scenarija 2 do biva se uvid u učinkovitost postupne provedbe osnovnih mjera u ostva renju postavljenih ciljeva zaštite voda. Mjere se odnose na kontrolu točkastih i raspršenih izvora onečišćenja i procjenjuju se njihovi učinci na poboljšanje fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće voda. Pokazatelji očekivanog stanja voda nakon djelomične i potpune proved be osnovnih mjera pokazuju da su njihovi učinci vrlo ograničeni i da gotovo svi postojeći problemi i dalje ostaju neriješeni. Mada je prove denim mjerama smanjeno ukupno opterećenje voda, to smanjenje nije u potrebnoj mjeri usmjereno na najopterećenija vodna tijela. U poje dinim slučajevima, na manjim recipijentima, može doći i do lokalnog pogoršanja stanja. To se najčešće događa na mjestima novoizgrađenih sustava odvodnje kojima se lokalno raspršeno onečišćenje koncentrira u jednom ispustu bez odgovarajućeg stupnja pročišćavanja. Najveći oko lišni problem ostaje onečišćenje hranjivim tvarima. Za vodna tijela za koja se procijeni da neće postići dobro stanje na kon provedbe osnovnih mjera preporuka je da se planiraju i provode i dopunske mjere. Izbor dopunskih mjera i propisivanje obveze njihove provedbe uslijedit će nakon što se istraživačkim monitoringom i detalj nom analizom stanja voda provjere učinci osnovnih mjera za sve izvore onečišćenja koji utječu na stanje tih vodnih tijela. Upravljanje rizicima od poplava – Uz direktna ulaganja u mjere smanjenja opasnosti pa time i rizika od poplava kojima bi trebalo biti obuhvaćeno oko 1.500.000 stanovnika, veliki dio aktivnosti se planiraju provesti i na smanjenju ranjivosti, odnosno osjetljivosti na plavljenje. U dijelu koji se odnosi na smanjenje opasnosti od poplava inzistira se na odabiru rješenja koja su učinkovita kombinacija građevinskih mjera i mjera tzv. »zelene infrastrukture« (očuvanje prirodnih retencija, mo čvara, širokih inundacijskih područja duž riječnog toka i sl.). Značajan utjecaj na smanjenje rizika od poplava u dijelu koji se odnosi na sma njenje izloženosti poplavama ima mjera kojom se predviđa usklađenje programa mjera upravljanja rizicima od poplava s prostorno planskom dokumentacijom. Mjere razvoja vodne infrastrukture – Ulaganja u razvoj vodne infra strukture kao investicijski najznačajnijeg dijela programa mjera uprav ljanja stanjem voda i programa mjera upravljanja rizicima od poplava detaljno su razrađena u: – Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina (Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina), koji su sukladno članku 37. stavku 1. Zakona o vodama izradile Hrvatske vode (mjere: C.5.2.2 (12) Mjere zaštite vode nami jenjene za ljudsku potrošnju i C. 5.2.5 (14) Mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja) i – Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg progra ma gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije), koji su sukladno članku 37. stavku 1. Zakona o vodama izradile Hrvatske vode (mjera D.5. (41) Jačanje kapaciteta i provedba preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera redovite i izvan redne obrane od poplava, te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava). Bitni dijelovi oba višegodišnja programa preneseni su i u Plan uprav ljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Za oba programa proveden je i postupak strateške procjene utjecaja programa na okoliš. Procijenjeni iznosi ulaganja u razvoj infrastrukture: – za potpuno usklađenje sustava javne vodoopskrbe koji opskrbljuju više od 50 ljudi, odnosno koji isporučuju više od 10 m3 na dan kako bi zadovoljavali standarde kakvoće vode za ljudsku potrošnju od 6,4 milijarde kuna (mjera C.5.2.2 (12)) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 51 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Podaci o točkastim izvorima onečišćenja preuzeti su iz vodne dokumen tacije Hrvatskih voda o izdanim odobrenjima za ispuštanje otpadnih voda, koja su potrebna za sva ispuštanja na koja se primjenjuje Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Odobrenje se izdaje u obliku vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda ili rješenja o okolišnoj dozvoli za pogone koji podliježu IED direktivi (dio koje je IPPC direktiva) i sadrži uvjete za ispuštanje otpadnih voda (dopuštene količine, granične vrijednosti, obvezu monitoringa i dostave podataka o ispuštenim otpadnim vodama i druge obveze i eventualna izuzeća). Izu zetak čini opterećenje od slatkovodne i morske akvakulture na koje se ne primjenjuje Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda te su, u nedostatku odgovarajućih mjerenja, opterećenja procijenjena. 104 otpadnim vodama i druge obveze i eventualna izuzeća). Izuzetak čini opterećenje od slatkovodne i morske akvakulture na koje se ne primjenjuje Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda te su, u nedostatku odgovarajućih mjerenja, opterećenja procijenjena. Sl. C.1 Ispusti otpadnih voda (stanje 2012. godina) Ispuštanje komunalnih otpadnih voda Prema dokumentaciji Hrvatskih voda, evidentirana su 245 sustava javne odvodnje, 118 na vodnom području rijeke Dunav i 127 na jadranskom vodnom području. Na njih je priključeno 1.959.163 stanovnika (46% ukupnog stanovništva). Pročišćavanjem otpadnih voda obuhvaćeno je 1.512.985 stanovnika (35% ukupnog stanovništva), priključenih na 110 aktivnih komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda različitoga stupnja pročišćavanja27. Na vodnom području rijeke Dunav prevladava 2. stupanj pročišćavanja, a na jadranskom vodnom području prethodni stupanj pročišćavanja s podmorskim ispustom. Bez sustava javne odvodnje je 54% stanovništva, 56% na 27Postoji još 28 izgrađenih uređaja za pročišćavanje, ukupnog kapaciteta 107 455 ES, koji nisu u funkciji zbog neizgrađenog sustava javne odvodnje. Sl. C.1 Ispusti otpadnih voda (stanje 2012. godina) Ispuštanje komunalnih otpadnih voda Prema dokumentaciji Hrvatskih voda, evidentirana su 245 sustava javne odvodnje, 118 na vodnom području rijeke Dunav i 127 na jadranskom vodnom području. Na njih je priključeno 1.959.163 stanovnika (46% ukupnog stanovništva). Pročišćavanjem otpadnih voda obuhvaćeno je 1.512.985 stanovnika (35% ukupnog stanovništva), priključenih na 110 aktivnih komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda različitoga stupnja pročišćavanja27. Na vodnom području rijeke Dunav prevladava 2. stupanj pročišćavanja, a na jadranskom vodnom području prethodni stupanj pročišćavanja s podmorskim ispustom. Bez sustava javne od vodnje je 54% stanovništva, 56% na vodnom području rijeke Dunav i 52% na jadranskom vodnom području. Otpadne vode od tog dijela stanovništva sudjeluju u tzv. raspršenom opterećenju voda. C. UPRAVLJANJE STANJEM VODA 1. Opterećenje voda uslijed ljudskih djelatnosti 1.1 Točkasti izvori onečišćenja 103 C. UPRAVLJANJE STANJEM VODA 1. Opterećenje voda uslijed ljudskih djelatnosti 1.1 Točkasti izvori onečišćenja Obuhvat točkastih izvora onečišćenja voda proširen je u odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima. Evidentiranje izvora i procjena emisije onečišćujućih tvari izvršena je za sve poznate vrste točkastih izvora za referentnu 2012. godinu. Kao točkasti izvori onečišćenja obrađene su točke koncentriranog unosa onečišćujućih tvari direktno u vodni okoliš, tako da je količina ispuštenih onečišćujućih tvari iz točkastog izvora jednaka količini unesenih onečišćujućih tvari u vodu na mjestu ispuštanja. Tab. C.1 Pregled evidentiranih točkastih izvora onečišćenja voda po vrstama Vrsta izvora Broj točaka Napomena PS Sava PS Drava VPD JVP RH Ispusti komunalnih otpadnih voda 93 38 131 142 273 Kišni preljevi - - - - Onečišćenje iz kišnih preljeva uključeno u oborinske vode iz naselja kao raspršeni izvor Ispusti tehnoloških i sličnih otpadnih voda individualnih korisnika – IED pogoni (podliježu odredbama IPPC direktive, odnosno IED direktive) 40 35 75 53 128 Podaci o IED postrojenjima su nepotpuni jer u Republici Hrvatskoj još nije uspostavljen E-PRTR (The European Pollutant Release and Transfer Register) koji sadrži popis i druge informacije o postrojenjima koja podliježu odredbama IED direktive (prije IPPC direktivi). Ispusti tehnoloških i sličnih otpadnih voda individualnih korisnika – ostali pogoni 432 158 690 560 1.250 Uključene sve djelatnosti Odlagališta otpada - - - - - Sva odlagališta otpada obrađena kao raspršeni izvori Stara opterećenja (napuštene lokacije visoko opterećene tehnološkim otpadom - „crne točke“) - - - - Sva stara opterećenja obrađena kao raspršeni izvori Eksploatacijska polja (rudarstvo i vađenje) - - - - Sva eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina obrađena kao raspršeni izvori Akvakultura 33 12 45 6 51 Slatkovodna akvakultura - - 331 331 Morska akvakultura UKUPNO 693 240 933 1.083 2.016 Podaci o točkastim izvorima onečišćenja preuzeti su iz vodne dokumentacije Hrvatskih voda o izdanim odobrenjima za ispuštanje otpadnih voda, koja su potrebna za sva ispuštanja na koja se primjenjuje Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Odobrenje se izdaje u obliku vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda ili rješenja o okolišnoj dozvoli za pogone koji podliježu IED direktivi (dio koje je IPPC direktiva) i sadrži uvjete za ispuštanje otpadnih voda (dopuštene količine, granične vrijednosti, obvezu monitoringa i dostave podataka o ispuštenim Kao točkasti izvori onečišćenja obrađene su točke koncentriranog unosa onečišćujućih tvari direktno u vodni okoliš, tako da je količina ispušte nih onečišćujućih tvari iz točkastog izvora jednaka količini unesenih onečišćujućih tvari u vodu na mjestu ispuštanja. Tab. C.1 Pregled evidentiranih točkastih izvora onečišćenja voda po vrstama Vrsta izvora Broj točaka Napomena PS Sava PS Drava VPD JVP RH Ispusti komunalnih ot padnih voda 93 38 131 142 273 Kišni preljevi - - - - Onečišćenje iz kišnih preljeva uključeno u oborinske vode iz naselja kao raspršeni izvor Ispusti tehnoloških i slič nih otpadnih voda indivi dualnih korisnika – IED pogoni (podliježu odred bama IPPC direktive, od nosno IED direktive) 40 35 75 53 128 Podaci o IED postroje njima su nepotpuni jer u Republici Hrvatskoj još nije uspostavljen E-PRTR (The European Pollutant Release and Transfer Register) koji sadrži popis i druge informacije o po strojenjima koja podliježu odredbama IED direktive (prije IPPC direktivi). Ispusti tehnoloških i slič nih otpadnih voda indivi dualnih korisnika – ostali pogoni 432 158 690 560 1.250 Uključene sve djelatnosti Odlagališta otpada - - - - Sva odlagališta otpada obrađena kao raspršeni izvori Stara opterećenja (na puštene lokacije visoko opterećene tehnološkim otpadom – »crne točke«) - - - Sva stara opterećenja obrađena kao raspršeni izvori Eksploatacijska polja (ru darstvo i vađenje) - - - - Sva eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina obrađena kao raspršeni izvori Akvakultura 33 12 45 6 51 Slatkovodna akvakultura - - 331 331 Morska akvakultura UKUPNO 693 240 933 1.083 2.016 Tab. C.2 Pregled sustava javne odvodnje prema stupnju pročišćavanja otpadnih voda27 Bez uređaja prethodni stupanj 1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj UKUPNO pročišćava se PS S av a Broj sustava 58 - 8 18 1 85 27 Broj priključenih stanovnika 216.341 - 72.421 704.215 39.791 1.032.768 816.427 Udio u ukupnom stanovništvu 10,2% - 3,4% 33,1% 1,9% 48,5% 38,3% PS D ra va Broj sustava 17 - 2 10 4 33 16 Broj priključenih stanovnika 142.465 - 3.217 86.691 25.221 257.594 115.129 Udio u ukupnom stanovništvu 18,4% - 0,4% 11,2% 3,3% 33,2% 14,9% 27 Postoji još 28 izgrađenih uređaja za pročišćavanje, ukupnog kapaciteta 107 455 ES, koji nisu u funkciji zbog neizgrađenog sustava javne odvodnje. STRANICA 52 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE V PD Broj sustava 75 - 10 28 5 118 43 Broj priključenih stanovnika 358.806 - 75.638 790.906 65.012 1.290.362 931.556 Udio u ukupnom stanovništvu 12,3% - 2,6% 27,2% 2,2% 44,4% 32,1% JV P Broj sustava 60 30 7 28 2 127 67 Broj priključenih stanovnika 87.372 453.024 40.544 87.693 168 668.801 581.429 Udio u ukupnom stanovništvu 6,3% 32,8% 2,9% 6,4% 0,01% 48,5% 42,1% R H Broj sustava 135 30 17 56 7 245 110 Broj priključenih stanovnika 446.178 453.024 116.182 878.599 65.180 1.959.163 1.512.985 Udio u ukupnom stanovništvu 10,4% 10,6% 2,7% 20,5% 1,5% 45,7% 35,3% Pregled sustava javne odvodnje prema stupnju pročišćavanja otpadnih voda 105 vodnom području rijeke Dunav i 52% na jadranskom vodnom području. Otpadne vode od tog dijela stanovništva sudjeluju u tzv. raspršenom opterećenju voda. Tab. C.2 Pregled sustava javne odvodnje prema stupnju pročišćavanja otpadnih voda Bez uređaja prethodni stupanj 1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj UKUPNO pročišćava se P S S av a Broj sustava 58 - 8 18 1 85 27 Broj priključenih stanovnika 216.341 - 72.421 704.215 39.791 1.032.768 816.427 Udio u ukupnom stanovništvu 10,2% - 3,4% 33,1% 1,9% 48,5% 38,3% P S D ra va Broj sustava 17 - 2 10 4 33 16 Broj priključenih stanovnika 142.465 - 3.217 86.691 25.221 257.594 115.129 Udio u ukupnom stanovništvu 18,4% - 0,4% 11,2% 3,3% 33,2% 14,9% V P D Broj sustava 75 - 10 28 5 118 43 Broj priključenih stanovnika 358.806 - 75.638 790.906 65.012 1.290.362 931.556 Udio u ukupnom stanovništvu 12,3% - 2,6% 27,2% 2,2% 44,4% 32,1% JV P Broj sustava 60 30 7 28 2 127 67 Broj priključenih stanovnika 87.372 453.024 40.544 87.693 168 668.801 581.429 Udio u ukupnom stanovništvu 6,3% 32,8% 2,9% 6,4% 0,01% 48,5% 42,1% R H Broj sustava 135 30 17 56 7 245 110 Broj priključenih stanovnika 446.178 453.024 116.182 878.599 65.180 1.959.163 1.512.985 Udio u ukupnom stanovništvu 10,4% 10,6% 2,7% 20,5% 1,5% 45,7% 35,3% Pregled sustava javne odvodnje prema stupnju pročišćavanja otpadnih voda Vodno područje rijeke Dunav (VPD) Jadransko vodno područje (JVP) Sl. C.2 Pokrivenost stanovništva odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda po vodnim područjima Onečišćenje otpadnim vodama od stanovništva prati se preko pokazatelja organskog onečišćenja, onečišćenja hranjivim tvarima te više specifičnih onečišćujućih tvari koje se javljaju u otpadnim vodama iz kućanstava. Ukupni teret onečišćenja od stanovništva priključenog na sustav javne odvodnje procijenjen je na temelju broja priključenih stanovnika, pretpostavljenih faktora emisije po stanovniku i pretpostavljenog uklanjanja onečišćenja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda tamo gdje takav uređaj postoji. bez odvodnje 55,59% bez pročišćav. 12,35% prethodni stupanj 0,00% 1. stupanj 2,60% 2. stupanj 27,22% 3. stupanj 2,24% bez odvodnje 51,52% bez pročišćav. 6,33% prethodni stupanj 32,84% 1. stupanj 2,94% 2. stupanj 6,36% 3. stupanj 0,01% Sl. C.2 Pokrivenost stanovništva odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda po vodnim područjima Onečišćenje otpadnim vodama od stanovništva prati se preko pokazatelja organskog onečišćenja, onečišćenja hranjivim tvarima te više specifičnih onečišćujućih tvari koje se javljaju u otpadnim vodama iz kućanstava. Ukupni teret onečišćenja od stanovništva priključenog na sustav javne odvodnje procijenjen je na temelju broja priključenih stanovnika, pretpostavljenih faktora emisije po stanovniku i pretpostavljenog uklanjanja onečišćenja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda tamo gdje takav uređaj postoji. Tab. C.3 Pretpostavljeni faktori emisije i smanjenje onečišćenja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda ovisno o stupnju pročišćavanja28 Onečišćujuća tvar Faktor emisije (g/sta/god) Onečišćenje na ispustu u prijamnik (g/sta/god) Bez pročišćavanja Prethodni stupanj 1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj BPK5 21.900 21.900 21.900 17.520 6.570 1.095 KPK 40.150 40.150 40.150 30.113 10.038 6.023 Ukupni N 3.212 3.212 3.212 2.923 2.088 964 Ukupni P 748 748 748 673 599 150 Kadmij 0,05 0,05 0,05 0,02 0,02 0,0175 Bakar 6,54 6,54 6,54 1,962 1,962 0,3924 Živa 0,018 0,018 0,018 0,0054 0,0054 0,0050 Olovo 0,79 0,79 0,79 0,316 0,316 0,079 Nikal 0,50 0,50 0,50 0,35 0,35 0,21 Cink 10,29 10,29 10,29 3,09 3,09 1,85 Antracen 0,000705 0,000705 0,000705 0,0002118 0,0002118 0,0002118 Fluoranten 0,025 0,025 0,025 0,001334 0,001334 0,001334 28 Za organske i hranjive tvari preuzete preporuke ICPDR-a; za teške metale i PAH-ove prema Diffuse water emissions in E-PRTR, Deltares, 2013. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 53 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.4 Teret onečišćenja od stanovništva na ispustima sustava javne odvodnje (tona/god) Onečišćujuća tvar PSSava PSDrava VPD JVP RH BPK5 10.677 3.774 14.450 13.121 27.572 KPK 18.175 6.839 25.014 23.799 48.814 N 2.415 672 3.088 2.038 5.125 P 638 64 803 484 1.287 Cd 0,02705 0,00936 0,03641 0,02959 0,06600 Cu 2,9542 1,1180 4.0723 3,7859 7,8581 Hg 0,00829 0,00318 0,01146 0,01042 0,02188 Pb 0,4195 0,1430 0,5624 0,4674 1,0299 Ni 0,38835 0,10800 0,49635 0,31512 0,81146 Zn 4,700 1,790 6,490 5,957 12,447 Antracen 0,0003254 0,0001248 0,0004502 0,0004082 0,0008584 Fluoranten 0,006498 0,003715 0,010213 0,013681 0,023894 U cjelini, iz prikupljenih otpadnih voda se uklanja gotovo 40% organskog onečišćenja, oko 19% dušika i 12% fosfora. Uklanjanje teških metala kreće se u rasponu 33 – 39%, osim nikla kojeg se uklanja samo 17%. Na uređajima se zadrži oko 38% antracena i oko 51% fluorantena. Razina pročišćavanja je povoljnija na vodnom području rijeke Dunav nego na jadranskom vodnom području, u korelaciji s kapacitetom i strukturom aktivnih uređaja za pročišćavanje po vodnim područjima. Na vodnom području rijeke Dunav prevladava pročišćavanje 2. stupnja, s udjelom od 85%, i ostvaruje se uklanjanje oko 50% organskog onečišćenja, 25% dušika i 17% fosfora. Glavnina kapaciteta na jadranskom vodnom području odnosi se na prethodno pročišćavanje, tako da se ostvaruje niska razina uklanjanja onečišćenja, oko 10% organskih tvari, 5% dušika i 3% fosfora. 107 Sl. C.3 Bilanca tereta onečišćenja od stanovništva s priključkom na sustav javne odvodnje (tona/god) Sl. C.4 Teret ispuštenog onečišćenja od stanovništva u odnosu na vrstu prijamnika Ispuštanje tehnoloških i sličnih otpadnih voda iz gospodarstva Onečišćenje otpadnim vodama iz gospodarstva prati se preko većeg broja onečišćujućih tvari koje su prisutne u otpadnim vodama iz gospodarskih pogona u Republici Hrvatskoj, uključujući specifične i prioritetne onečišćujuće tvari koje se koriste u pojedinim proizvodnim procesima i mogu se pojaviti u tehnološkim otpadnim vodama iz takvih proizvodnih pogona. Procjena tereta onečišćujućih tvari BPK5 KPK N P Cd Cu Hg Pb Ni Zn Antracen Fluora nten Zadržano na uređaju 15.334 29.846 1.168 179 0,0320 4,9548 0,0134 0,5179 0,1681 7,7130 0,0005 0,0251 Ispušteno u okoliš 27.572 48.814 5.125 1.287 0,0660 7,8581 0,0219 1,0299 0,8115 12,4470 0,0009 0,0239 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Podzemlje - podzemne vode More Rijeke Sl. C.3 Bilanca tereta onečišćenja od stanovništva s priključkom na sustav javne odvodnje (tona/god) 107 Sl. C.3 Bilanca tereta onečišćenja od stanovništva s priključkom na sustav javne odvodnje (tona/god) Sl. C.4 Teret ispuštenog onečišćenja od stanovništva u odnosu na vrstu prijamnika Ispuštanje tehnoloških i sličnih otpadnih voda iz gospodarstva Onečišćenje otpadnim vodama iz gospodarstva prati se preko većeg broja onečišćujućih tvari koje su prisutne u otpadnim vodama iz gospodarskih pogona u Republici Hrvatskoj, uključujući specifične i prioritetne onečišćujuće tvari koje se koriste u pojedinim proizvodnim procesima i mogu se pojaviti u tehnološkim otpadnim vodama iz takvih proizvodnih pogona. Procjena tereta onečišćujućih tvari BPK5 KPK N P Cd Cu Hg Pb Ni Zn Antracen Fluora nten Zadržano na uređaju 15.334 29.846 1.168 179 0,0320 4,9548 0,0134 0,5179 0,1681 7,7130 0,0005 0,0251 Ispušteno u okoliš 27.572 48.814 5.125 1.287 0,0660 7,8581 0,0219 1,0299 0,8115 12,4470 0,0009 0,0239 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Podzemlje - podzemne vode More Rijeke Sl. C.4 Teret ispuštenog onečišćenja od stanovništva u odnosu na vrstu prijamnika STRANICA 54 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ispuštanje tehnoloških i sličnih otpadnih voda iz gospodarstva Onečišćenje otpadnim vodama iz gospodarstva prati se preko većeg broja onečišćujućih tvari koje su prisutne u otpadnim vodama iz gospodarskih pogona u Republici Hrvatskoj, uključujući specifične i prioritetne onečišćujuće tvari koje se koriste u pojedinim proizvodnim procesima i mogu se pojaviti u tehnološkim otpadnim vodama iz takvih proizvodnih pogona. Procjena tereta onečišćujućih tvari temelji se na podacima o godišnjim količinama ispuštenih otpadnih voda i srednjim vrijednostima koncentracija iz analiza otpadnih voda prikupljenih od korisnika i pohranjenih u bazi podataka Hrvatskih voda. Prema evidenciji Hrvatskih voda, gospodarskim subjektima je izdano 1.378 odobrenja za ispuštanje tehnoloških i sličnih otpadnih voda, od čega se 653 odobrenja odnosi na proizvodne djelatnosti (NACE A – F), a ostalih 725 odobrenja na pretežno uslužne djelatnosti (NACE G – S). 128 izdanih odobrenja, oko 9% ukupnoga broja, odnosi se na IED postrojenja, za čiji rad se mora ishoditi okolišna dozvola na način i u rokovima propisanima Zakonom o zaštiti okoliša29. Veliki broj odobrenja izdanih gospodarskim subjektima (61%) odnosi se na ispuštanje otpadnih voda u sustave javne odvodnje za koje je propisana obvezna predobrada otpadnih voda u skladu sa zahtjevima za ispuštanje u sustave javne odvodnje, što podrazumijeva obvezno prethodno uklanjanje onečišćujućih tvari nastalih u tehnološkom procesu koje mogu oštetiti ili ometati rad uređaja ili narušiti kakvoću efluenta i mulja. Dio onečišćenja iz otpadnih voda koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje zadržava se na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Tab. C.5 Broj odobrenja za ispuštanje tehnoloških i sličnih otpadnih voda po djelatnostima Djelatnost NKD 2007. Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska U ku pn o IE D p os tr oj en ja Is pu št aj u u su st av JO U ku pn o IE D p os tr oj en ja Is pu št aj u u su st av JO U ku pn o IE D p os tr oj en ja Is pu št aj u u su st av JO A – Poljoprivreda 01 46 10 6 11 3 3 57 13 9 B – Rudarstvo i vađenje kamena 05-09 7 - 1 2 - - 9 - 1 C1 – Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda 10-12 145 22 109 64 4 43 209 26 152 C2 – Proizvodnja tekstila, kože,tekstilnih i kožnih proizvoda 13-15 30 1 22 3 - 2 33 1 24 C3 – Obrada drva, proizvodi od drva, celuloze, papira i kartona 16-18, 31 26 3 15 4 2 1 30 5 16 C4 – Proizvodnja rafiniranih naftnih, kemijskih, i nemineralnih i mineralnih proizvoda 19-23 105 23 62 34 17 11 139 40 73 C5 – Proizvodnja metala i metalnih proizvoda, strojeva, uređaja, električne, ra čunalne i optičke opreme 24-28 55 6 38 15 8 4 70 14 42 C6 – Proizvodnja prijevoznih sredstava 29-30 2 - 2 22 9 4 24 9 6 D – Opskrba električnom i toplinskom energijom 35 19 8 15 10 6 2 29 14 17 E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelat nosti sanacije okoliša 36-39 12 1 7 5 - 3 17 1 10 F – Građevinarstvo 41-43 20 - 11 16 - 3 36 - 14 Ostale (uslužne) djelatnosti 298 1 202 427 4 273 725 5 475 UKUPNO 765 75 490 613 53 349 1.378 128 839 Popis prioritetnih i specifičnih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama u Republici Hrvatskoj sadrži 87 pokazatelja, od kojih se 25 ne prati niti na jednom ispustu30. Tab. C.6 Teret onečišćenja iz gospodarstva ispušten po prijamnicima Onečišćujuća tvar (tona/god) Ukupno Republika Hrvatska Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav uk up no more po dz em lje vodotoci su st av i j av ne od vo dn je uk up no more po dz em lje vodotoci su st av i j av ne od vo dn je uk up no po dz em lje vo do to k su st av i j av ne od vo dn je pr ije la zn e pr io ba ln e pr ije la zn e vo do to k pr ije la zn e pr io ba ln e pr ije la zn e vo do to k Broj ispusta 1.378 8 127 105 4 229 839 613 8 127 88 4 37 349 765 17 258 490 BPK5 7.836 5,442 390,4 60,42 5,920 463,8 6.305 2.953 5,442 390,4 54,03 5,920 43,39 2.454 4.883 6,381 1.025 3.851 KPK-Cr 17.561 10,699 783,1 122,6 10,17 962,4 14.376 5.831 10,70 783,1 102,3 10,17 109,6 4.815 11.730 20,29 2.149 9.561 Suspendirana tvar ukupna 4.682 1,569 219,8 30,49 1,478 331,0 3.018 1.223 1,569 219,8 28,75 1,478 35,42 936,4 3.459 1,738 1.375 2.081 29 Riječ je o nepotpunim podacima (procjeni), jer još uvijek nije uspostavljen E-PRT registar (The European Pollutant Release and Transfer Register), koji sadrži popis i druge informacije o IED postrojenjima. IED je transponirana u hrvatski pravni sustav. Postojeća rješenja o okolišnoj dozvoli izdana su po odredbama IPPC direktive. 30 Stupanjem na snagu Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, svi korisnici prije ishođenja vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda ili okolišne dozvole dužni su ispitati sastav otpadnih voda prema svim pokazateljima. Analize obavljaju ovlašteni laboratoriji. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 55 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE KPK-Mn 2.110 0,0007 1,271 60,82 106,9 0,0007 0,0007 2.110 1,271 2.002 106,9 Sulfati 556,4 0,0237 10,56 545,7 5,351 0,0237 5,281 0,0464 551,1 5,396 545,7 Kloridi 2.601 1.297 1,177 64,96 1.237 1.404 1.297 0,0685 1,035 106,0 1.196 1,108 63,93 1.131 teškohlapljive lipofilne tvari 656,9 0,1128 30,04 3,619 0,2211 12,85 603,7 269,5 0,1128 30,04 3,322 0,2211 1,840 234,0 387,4 0,2962 17,33 369,8 mineralna ulja 25,03 0,0038 0,1081 0,2516 0,0044 13,17 11,38 2,389 0,0038 0,1081 0,2083 0,0044 0,0199 2,044 22,64 0,0433 13,26 9,334 ukupni fenoli 1,413 0,0013 0,0008 0,0039 1,273 0,1264 0,0358 0,0013 0,0008 0,0039 0,0297 0,0001 1,377 1,251 0,1263 PAT ukupno 5,398 0,0390 5,302 4,044 0,0385 4,005 1,354 0,0575 1,297 Amonij ioni 84,14 0,1229 0,9975 7,828 44,49 2,905 0,1229 0,9750 0,4370 1,370 81,23 0,0225 38,09 43,12 Nitriti 18,21 0,0146 0,0088 0,7010 17,37 0,0177 0,0146 0,0011 0,0001 0,0019 18,19 0,0077 0,8115 17,37 Nitrati 51,01 0,4518 0,1674 3,039 40,93 0,8351 0,4518 0,1040 0,0705 0,2088 50,18 0,0634 9,387 40,73 cijanidi 0,0209 0,0209 0,0209 0,0209 Sulfidi 5,930 0,0013 0,0055 5,904 0,0173 0,0013 0,0022 0,0138 5,913 0,0221 5,891 sulfiti 3,390 0,0809 0,0997 3,207 0,1726 0,0809 0,0028 0,0889 3,217 0,0993 3,118 Ortofosfati 1,407 0,2561 0,0434 1,101 0,2643 0,2561 0,0082 1,143 0,0495 1,093 Ukupan fosfor P 60,67 0,0865 5,302 0,8364 0,0761 5,887 46,31 31,01 0,0865 5,302 0,8281 0,0761 0,4451 24,27 29,67 0,0083 7,622 22,04 ukupni fluoridi / otopljeni fluoridi 3,438 0,0685 2,543 0,8262 0,0685 0,0685 3,370 2,543 0,8262 natrij barij 0,0047 0,0005 0,0042 0,0047 0,0005 0,0042 aluminij 6,195 0,0267 0,0269 0,0311 6,110 0,0952 0,0267 0,0269 0,0023 0,0393 6,100 0,0288 6,071 arsen 0,0027 0,0001 0,0026 0,0027 0,0001 0,0026 ukupni bakar Cu 0,1319 0,0187 0,0048 0,1083 0,0334 0,0187 0,0002 0,0145 0,0985 0,0047 0,0938 ukupan cink Zn 1,121 0,0196 0,0316 0,0002 0,5734 0,4959 0,6071 0,0196 0,0316 0,0001 0,5353 0,0205 0,5139 0,0001 0,0384 0,4754 ukupni kadmij Cd 0,0041 0,0002 0,0039 0,0001 0,0001 0,0040 0,0001 0,0039 kobalt 0,0066 0,0024 0,0042 0,0066 0,0024 0,0042 kositar 0,0242 0,0113 0,0030 0,0099 0,0115 0,0113 0,0002 0,0127 0,0030 0,0097 ukupni krom Cr 0,3781 0,0001 0,0016 0,0004 0,0036 0,3724 0,0082 0,0001 0,0016 0,0004 0,0009 0,0052 0,3699 0,0027 0,3672 krom VI 0,0565 0,0002 0,0001 0,0030 0,0532 0,0003 0,0002 0,0001 0,0562 0,0030 0,0532 krom III magnezij mangan 0,1492 0,0047 0,0154 0,0304 0,0049 0,0047 0,0002 0,1443 0,1139 0,0304 molidben ukupan nikal Ni 0,0694 0,0007 0,0056 0,0631 0,0022 0,0007 0,0010 0,0005 0,0672 0,0046 0,0626 ukupno olovo Pb 0,1107 0,0001 0,0041 0,0001 0,0019 0,1045 0,0096 0,0001 0,0041 0,0001 0,0003 0,0050 0,1011 0,0016 0,0995 srebro 0,0186 0,0186 0,0186 0,0186 željezo 4,137 0,0225 0,0033 0,1461 2,755 0,0494 0,0225 0,0033 0,0091 0,0145 4,087 1,347 2,741 živa 0,3874 0,0748 0,3125 0,3874 0,0749 0,3125 vanadij 0,0274 0,0274 0,0274 0,0274 organski N 8,868 0,0216 1,543 7,304 0,0284 0,0216 0,0068 8,840 1,537 7,304 aromatski ugljiko vodici ukupni 0,0727 0,0727 0,0727 0,0727 nitrirani. ugljikovo dici ukupni ostali ugljikovodici pesticidi 0,8797 0,8797 0,8797 0,8797 Ukupni dušik N 486,5 26,27 6,811 0,2334 182,1 268,5 51,71 26,27 6,790 0,2334 2,138 16,27 434,8 0,0214 182,6 252,2 kjeldal dušik (organski dušik +amonij) 83,20 0,8145 0,6336 0,1969 80,82 1,449 0,8145 0,6226 0,0114 81,75 0,0110 0,9210 80,82 Ukupni organski ugljik 0,3682 0,3465 0,0217 0,3465 0,3465 0,0217 0,0217 Bor 0,0371 0,0370 0,0001 0,0371 0,0370 0,0001 Selen benzen 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 toluen 0,0003 0,0003 0,0002 0,0002 0,0001 0,0001 ksileni (o,m,p) 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 etilbenzen 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 stiren 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 3,4-benzo(a)piren 0,1359 0,1359 0,1359 0,1359 PAH ukupno 0,0008 0,0008 0,0008 0,0008 1,2-dikloretan triklorbenzen diklormetan bromoform vinilklorid diklorbenzen STRANICA 56 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PCB aldrin dieldrin endrin HCH (lindan) DDT heksaklorbenzen endosulfan simazin atrazin formalaldehid cijanidi slobodni 0,0088 0,0017 0,0071 0,0088 0,0017 0,0071 lakohlapljivi aromatski ugljiko vodici 0,2464 0,2304 0,0160 0,2464 0,2304 0,0160 lakohlapljivi klori rani ugljikovodici 0,0199 0,0001 0,0001 0,0197 0,0007 0,0001 0,0006 0,0192 0,0001 0,0191 adsorbilni organski halogeni AOX 0,5645 0,0034 0,0069 0,0075 0,5467 0,0124 0,0034 0,0069 0,0021 0,5521 0,0075 0,5446 klor ukupni 0,3878 0,0057 0,0074 0,0030 0,3715 0,0341 0,0057 0,0074 0,0210 0,3537 0,0032 0,3505 kloroform 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 trikloretan 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 tetraklorugljik 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 trikloretilen 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 tetrakloetilen 0,0001 0,0001 0,0001 0,0001 organoklorni pesticidi ukupni 0,1912 0,1912 0,0001 0,0001 0,1911 0,1911 organofosforni pesticidi ukupni 1,634 0,0228 1,611 1,634 0,0228 1,611 ukupni ugljiko vodici Akvakultura (slatkovodna akvakultura i morska akvakultura) Procjena onečišćenja iz slatkovodne akvakulture ograničena je na osnovne hranjive tvari koje se ispuštaju u okoliš kao ekskrementi i ostaci hrane. Procjena je provedena na temelju podataka o obujmu proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi i pretpostavljenih faktora emisije pojedine onečišćujuće tvari po jedinici proizvodnje. Na raspolaganju su podaci ministarstva nadležnog za ribarstvo o površinama i obujmu proizvodnje u 31 šaranskom (toplovodnom) i 20 pastrvskih (hladnovodnih) ribnjaka aktivnih 2012. godine. U eksploataciji je bilo oko 11.000 ha šaranskih ribnjaka i 7,13 ha pastrvskih ribnjaka i u njima je proizvedeno oko 4.200 tona konzumne ribe, od čega oko 1.000 tona pastrva. Za ciprinidne vrste je pretpostavljena godišnja emisija od 75 kg ukupnoga dušika i 10,5 kg ukupnoga fosfora po toni proizvedene ribe, a za salmonidne vrste emisija od 50 kg ukupnoga dušika i 7 kg ukupnoga fosfora po toni proizvedene ribe 31. Tab. C.7 Procijenjena emisija hranjivih tvari u slatkovodnoj akvakulturi (stanje 2012.)31 Vrsta proizvodnje PSSava PSDrava VPD JVP RH Ciprinidne vrste Broj ribnjaka 21 9 30 1 31 Površina ribnjaka (ha) 7.634,38 3.413,02 11.047,40 0,79 11.049,19 31 Pri procjeni opterećenja korišteni literaturni podaci: • Plan upravljanja riječnim slivom Neretve i Trebišnjice • Marc C.J.Verdegem: Nutrient discharge from aquaculture operations in function of system design and production environment, (Netherlands), Reviews in Aquaculture Volume 5, Issue 3, pages 158–171, September 2013, Article first published online: 24 March 2013. (Nelužbeni prijevod: Marc C.J. Verdegem: Ispuštanje hranjivih tvari iz pogona akvakulture u funkciji projektiranja sustava i proizvodnog okruženja, (Nizozemska), recenzije u akvakulturi, svezak 5, izdanje 3, str. 158 - 171, rujan 2013., članak prvi put objavljen na internetu: 24. 3. 2013.) • Serap Pulatsu, Ferit Rad, Gülten Köksal, Fikri Aydın, A. Çağlan Karasu Benli, Akasya Topçu: The impact of rainbow trout farm effluents on water quality of Karasu stream, (Turkey), Turkish Journal of Fisheries and Aquatic Sciences 4: 09-15 (2004), Full-text available from: Serap Pulatsü, July 29, 2014. (Neslužbeni prijevod: Serap Pulatsu, Ferit Rad, Gülten Koksal, Fikri Aydin, A. Çağlan Karasu Benli, Akasya Topçu: Utjecaj ispusta uzgajališta kalifornijske pastrve na kvalitetu vode u potoku Karasu (Turska), turski časopis za ribarske i vodene znanosti 4: 09 – 15 (2004), Puni tekst dostupan od: Serap Pulatsü, 29. 7. 2014.) • Asbjorn Bergheim, Alexander Brinker: Effluent treatment for flow throuhg systems and European environmental regulations, (Norway,Germany), Aqua cultural Engineering 27 (2003) 61/77, full-text available on authors profiles. (Neslužbeni prijevod: Asbjørn Bergheim, Alexander Brinker: Tretman efluenta za tok kroz sustave i europski okolišni propisi (Norveška, Njemačka), Akvakulturni Inženjering 27 (2003) 61/77, pun tekst dostupan na profilima autora.) • Yang Yu Feng, Li Chun Hou, Nie Xiang Ping, Tang Dan Ling, Chung Ik Kyo: Development of mariculture and its impacts in Chinese Coastal waters, (China), Reviews in Fish Biology and Fisheries, March 2004, Volume 14, Issue 1, pp 1-10, first online: 02 March 2005. (Neslužbeni prijevod: Yang Yu Feng, Li Chun Hou, Nie Xiang Ping, Tang Dan Ling, Chung Ik Kyo: Razvoj marikulture i njezini utjecaji u kineskim priobalnim vodama, (Kina), recenzije u biologiji riba i ribarstvu, ožujak 2004, svezak 14, izdanje 1; str. 1 - 10, prvi put objavljen na internetu: 2. 3. 2005.). UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 57 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ispuštanje otpadnih voda iz ostalih točkastih izvora Razmatran je niz pojedinačnih izvora onečišćenja koji bi se mogli smatrati točkastim izvorima (kišni preljevi, sanirana odlagališta otpa da, sanirane »crne točke«, eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina). Zbog nikakvog ili neodgovarajućeg praćenja emisija i nesi gurnosti da su cijele opterećene lokacije stavljene pod kontrolu, takvi su izvori obrađeni kao raspršeni izvori. Pritom su neki samo prostorno locirani i pretpostavljen je mogući sastav emisija, a za neke je izvršena i kvantitativna procjena. 1.2 Raspršeni izvori onečišćenja voda 115 1.2 Raspršeni izvori onečišćenja voda Obuhvat raspršenih izvora onečišćenja voda proširen je u odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima. Neki izvori su obrađeni potpuno i detaljno, na temelju pouzdanih podataka, za neke je izvršena orijentacijska procjena sastava i intenziteta emisije, a neki su samo prostorno locirani i pretpostavljen je mogući sastav emisije. Posebna pažnja posvećena je raspršenom onečišćenju iz poljoprivrede. U programu dopunskih mjera prvog plana upravljanja vodnim područjima predviđene su aktivnosti na istraživanju utjecaja poljoprivredne proizvodnje na stanje površinskih i podzemnih voda. Provedena istraživanja rezultirala su modelom prostornog rasporeda primjene dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva, dobivenog na temelju prostornog rasporeda poljoprivrednih površina prema uzgojnim kulturama, specifičnim potrebama pojedinih kultura za hranjivima i intenzivnosti gnojidbe po županijama. Također, modeliran je prostorni raspored primjene pesticida i aktivnih tvari pesticida, po skupinama pesticida i kulturama. Kao raspršeni izvori onečišćenja obrađene su kopnene površine različitih namjena opterećene onečišćujućim tvarima, koje su tu izložene složenim procesima razgradnje i ispiranja i dijelom mogu dospjeti u vode, a primarno su bile emitirane u druge medije okoliša: tlo ili zrak. Kao raspršeno onečišćenje koje se unosi direktno u vodu obrađeno je onečišćenje s plovila. Indirektni unos onečišćenja u površinske vode procjenjuje se bilanciranjem tereta onečišćujućih tvari duž vodnoga toka, polazeći od rezultata monitoringa kakvoće voda i podataka o emisijama onečišćujućih tvari. Za bilanciranje je korišten prostorni računalni model razvijen u Hrvatskim vodama33. Za svaku računsku dionicu, određenu položajem mjernih postaja na kojima se prati kakvoća voda, i za svaku onečišćujuću tvar, uspoređuje se promjena tereta duž dionice i poznati unos iz točkastih izvora na neposrednom priljevnom području dionice. Kao poznato onečišćenje uzima se i polazno, prirodno prisutno onečišćenje, procijenjeno iz referentnih koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari, kao i raspršeno onečišćenje koje se ispušta direktno u vode. Ukupna razlika tereta pripisuje se indirektnom unosu iz raspršenih izvora onečišćenja i okvirno alocira po izvorima onečišćenja proporcionalno njihovom udjelu u ukupnoj emisiji onečišćujuće tvari na neposrednom priljevnom području dionice34. Riječ je o pojednostavljenom modelu koji simulira složene procese i odnose opisane u preporukama Tehničkoga vodiča35 koji uređuje pitanje inventarizacije unosa onečišćujućih tvari u vode. Podaci o raspršenim izvorima onečišćenja procijenjeni su korištenjem raznih dostupnih izvora. Za svaku relevantnu vrstu raspršenog onečišćenja određen je prostorni raspored opterećenih površina i specifičnog bruto opterećenja tih površina (kg/ha) karakterističnim onečišćujućim tvarima. Onečišćenje komunalnim otpadnim vodama izvan sustava javne odvodnje Emisija onečišćenja od stanovništva bez priključka na sustav javne odvodnje određena je iz broja nepriključenih stanovnika i pretpostavljenih faktora emisije po stanovniku koji su korišteni i za procjenu emisija od stanovništva u sustavu javne odvodnje. Emitirana količina onečišćujućih tvari raspoređuje se na površinu naselja bez sustava javne odvodnje. 33Model je ograničen na bilanciranje onečišćujućih tvari u kopnenim površinskim vodama. Za opterećenje prijelaznih i priobalnih voda iz raspršenih izvora dana je ekspertna procjena. Potencijalni unos onečišćenja u podzemne vode procjenjuje se korištenjem karte potencijalne osjetljivosti tla na propuštanje onečišćujućih tvari s površine i karte prirodne ranjivosti vodonosnika. 34Radi se o vrlo gruboj alokaciji kod koje nisu uzeti u obzir složeni procesi razgradnje, pronosa i transformacije onečišćenja kroz različite medije. 35Vodič br. 28 Tehnički vodič za pripremu popisa, ispuštanja i gubitaka prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari. Kao raspršeni izvori onečišćenja obrađene su kopnene površine razli čitih namjena opterećene onečišćujućim tvarima, koje su tu izložene složenim procesima razgradnje i ispiranja i dijelom mogu dospjeti u vode, a primarno su bile emitirane u druge medije okoliša: tlo ili zrak. Kao raspršeno onečišćenje koje se unosi direktno u vodu obrađeno je onečišćenje s plovila. Indirektni unos onečišćenja u površinske vode procjenjuje se bilancira njem tereta onečišćujućih tvari duž vodnoga toka, polazeći od rezultata monitoringa kakvoće voda i podataka o emisijama onečišćujućih tvari. Za bilanciranje je korišten prostorni računalni model razvijen u Hrvat skim vodama33. Za svaku računsku dionicu, određenu položajem mjer nih postaja na kojima se prati kakvoća voda, i za svaku onečišćujuću 33 Model je ograničen na bilanciranje onečišćujućih tvari u kopnenim površin skim vodama. Za opterećenje prijelaznih i priobalnih voda iz raspršenih izvora dana je ekspertna procjena. Potencijalni unos onečišćenja u podzemne vode procjenjuje se korištenjem karte potencijalne osjetljivosti tla na propuštanje onečišćujućih tvari s površine i karte prirodne ranjivosti vodonosnika. U morskoj akvakulturi je u 2012. godini registrirano 60 uzgajališta bijele ribe (47% u Zadarskoj županiji), 14 uzgajališta tune (13 u Zadarskoj županiji) i 257 uzgajališta školjkaša (71% u Malostonskom zaljevu), ukupne površine od oko 4,8 km². Proizvodnja bijele ribe i tune orga nizirana je u plutajućim kavezima u moru, a proizvodnja školjkaša na pergolarima u posebno kontroliranim – zaštićenim područjima. Uzgo jeno je 4.537 tona bijele ribe, 1.907 tona tune i 330 tona školjkaša32. Najviše uzgajališta locirano je u području priobalnih voda, pri čemu se najveća gustoća uzgajališta javlja u Malostonskom zaljevu (tj. u vodnom tijelu O313-MZ). U prijelaznim vodama značajnija proizvodnja javlja se jedino u estuariju rijeke Krke. 114 Sl. C.5 Uzgajališta bijele morske ribe, tuna i školjkaša u područjima prijelaznih i priobalnih voda (izvor: Podaci o dodijeljenim povlasticama za obavljanje uzgoja bijele morske ribe, tuna, školjkaša i riblje mlađi – stanje 2015. godina, Uprava za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede) Ispuštanje otpadnih voda iz ostalih točkastih izvora Razmatran je niz pojedinačnih izvora onečišćenja koji bi se mogli smatrati točkastim izvorima (kišni preljevi, sanirana odlagališta otpada, sanirane „crne točke“, eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina). Zbog nikakvog ili neodgovarajućeg praćenja emisija i nesigurnosti da su cijele opterećene lokacije stavljene pod kontrolu, takvi su izvori obrađeni kao raspršeni izvori. Pritom su neki samo prostorno locirani i pretpostavljen je mogući sastav emisija, a za neke je izvršena i kvantitativna procjena. Sl. C.5 Uzgajališta bijele morske ribe, tuna i školjkaša u područjima prijelaznih i priobalnih voda (izvor: Podaci o dodijeljenim povla sticama za obavljanje uzgoja bijele morske ribe, tuna, školjkaša i riblje mlađi – stanje 2015. godina, Uprava za ribarstvo, Mini starstvo poljoprivrede) 32 Podaci Državnog zavoda za statistiku: Priopćenje broj 1.4.1.-corr. – Morsko ribarstvo u 2012., Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva Proizvodnja (t) 2.217,8 991,5 3.209,3 0,2 3.209,5 Ukupni N (t/god) 166.334 74.361 240.695 17 240.712 Ukupni P (t/god) 23.287 10.411 33.697 2 33.699 Salmonidne vrste Broj ribnjaka 12 3 15 5 20 Površina ribnjaka (ha) 2,00 0,12 2,12 5,01 7,13 Proizvodnja (t) 280,5 16,8 297,3 702,7 1000,0 Ukupni N (t/god) 14.025 842 14.867 35.133 50.000 Ukupni P (t/god) 1.963 118 2.081 4.919 7.000 UKUPNO Ukupni N (t/god) 180.359 75.203 255.562 35.150 290.712 Ukupni P (t/god) 25.250 10.529 35.778 4.921 40.699 Tab. C.8 Faktori emisije i procijenjena emisija hranjivih tvari u morskoj akvakulturi (stanje 2012.) Vrsta proizvodnje Bijela riba Tuna Školjkaši UKUPNO JVP Broj uzgajališta 60 14 257 331 Proizvodnja (t) 4.537 1.907 330 6.774 Ukupni N (kg/t proizvodnje) 72,9 73,3 2,39 Ukupni P (kg/t proizvodnje) 10,3 10,3 - Ukupni N (t/god) 330,8 139,8 0,79 470,59 Ukupni P (t/god) 46,8 19,7 Zanemarivo 66,5 STRANICA 58 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Onečišćenje iz poljoprivredne proizvodnje Onečišćenje hranjivim tvarima – Procjena opterećenja poljoprivrednih površina provedena je za dušik i fosfor, određivanjem prostornog ras poreda dušika i fosfora iznijetog na poljoprivredne površine putem mi neralnih i organskih gnojiva. 116 Tab. C.9 Faktori emisije i procijenjena emisija relevantnih onečišćujućih tvari od stanovništva izvan sustava javne odvodnje PSSava PSDrava VPD JVP RH Broj stanovnika 1.097.473 517.585 1.615.058 710.668 2.325.726 Onečišćujuća tvar Faktor emisije (g/stanovniku) Emisija (tona/god) Ukupni N 3.212 3.525 1.662 5.188 2.283 7.470 Ukupni P 748 821 387 1.208 532 1.740 Kadmij 0,05 0,05487 0,02588 0,08075 0,03553 0,11629 Bakar 6,54 7,1775 3,3850 10.5625 4,6478 15,2102 Živa 0,018 0,01975 0,00932 0,02907 0,01279 0,04186 Olovo 0,79 0,8670 0,4089 1,2759 0,5614 1,8373 Nikal 0,50 0,54874 0,25879 0,80753 0,35533 1,16286 Cink 10,29 11,293 5,326 16,619 7,313 23,932 Antracen 0,000705 0,0007737 0,0003649 0,0011386 0,0005010 0,0016396 Fluoranten 0,025 0,027437 0,012940 0,040376 0,017767 0,058143 Onečišćenje iz poljoprivredne proizvodnje Onečišćenje hranjivim tvarima- Procjena opterećenja poljoprivrednih površina provedena je za dušik i fosfor, određivanjem prostornog rasporeda dušika i fosfora iznijetog na poljoprivredne površine putem mineralnih i organskih gnojiva. Detaljan prikaz metodologije, ulaznih podataka i rezultata modeliranja prostorne raspodjele hranjivih tvari i aktivnih tvari pesticida iz poljoprivrede dat je u studiji „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s podizvoditeljima. Analiza je provedena na temelju: prostornog rasporeda poljoprivrednih površina prema namjeni (uzgojnim kulturama), utvrđenog na temelju digitalnog ortofota nadopunjenog podacima iz ARKOD-a (službeni pregled korištenja poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj) i podataka o zemljišnom pokrovu (CLC Hrvatska 2012) podataka o broju farmi i njihovom prostornom smještaju te broju i vrsti stoke na njima, preuzetih iz baza podataka Hrvatske poljoprivredne agencije podataka o količini korištenih mineralnih gnojiva i aktivnih tvari iz mineralnih gnojiva iz domaće proizvodnje i uvoza, procijenjenih prema evidenciji Petrokemije d.d. i ključnih distributera mineralnih gnojiva dodatnih dostupnih podataka i informacija prikupljenih iz literature i razgovorom sa specijalistima znanstvenicima i poljoprivrednim stručnjacima na terenu, temeljem kojih su u postupak ugrađene regionalne specifičnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji Razina korištenja poljoprivrednog zemljišta je niska. Od 2.638 milijuna ha poljoprivrednoga zemljišta koristi se 1.891 milijun ha ili približno 72%. Oko 59% korištenih poljoprivrednih površina se obrađuje (1.116.332 ha), a 41% otpada na livade i pašnjake na kojima nema intenzivne primjene gnojiva. Intenzitet poljoprivredne proizvodnje, izražen udjelom korištenog, odnosno obradivog zemljišta u ukupnoj površini nekog područja, najveći je u sjevernim i istočnim dijelovima države, koji pripadaju Analiza je provedena na temelju: • prostornog rasporeda poljoprivrednih površina prema namjeni (uz gojnim kulturama), utvrđenog na temelju digitalnog ortofota nado punjenog podacima iz ARKOD-a (službeni pregled korištenja poljo privrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj) i podataka o zemljišnom pokrovu (CLC Hrvatska 2012) • podataka o broju farmi i njihovom prostornom smještaju te broju i vrsti stoke na njima, preuzetih iz baza podataka Hrvatske poljopri vredne agencije • podataka o količini korištenih mineralnih gnojiva i aktivnih tvari iz mineralnih gnojiva iz domaće proizvodnje i uvoza, procijenjenih prema evidenciji Petrokemije d.d. i ključnih distributera mineralnih gnojiva • dodatnih dostupnih podataka i informacija prikupljenih iz literatu re i razgovorom sa specijalistima znanstvenicima i poljoprivrednim stručnjacima na terenu, temeljem kojih su u postupak ugrađene re gionalne specifičnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji Razina korištenja poljoprivrednog zemljišta je niska. Od 2.638 mili juna ha poljoprivrednoga zemljišta koristi se 1.891 milijun ha ili pri bližno 72%. Oko 59% korištenih poljoprivrednih površina se obrađuje (1.116.332 ha), a 41% otpada na livade i pašnjake na kojima nema inten zivne primjene gnojiva. Intenzitet poljoprivredne proizvodnje, izražen udjelom korištenog, odnosno obradivog zemljišta u ukupnoj površini nekog područja, najveći je u sjevernim i istočnim dijelovima države, koji pripadaju vodnom području rijeke Dunav. Udjel korištenog i, oso bito, obradivog zemljišta znatno je manji u gorskim i krškim predjelima države. tvar, uspoređuje se promjena tereta duž dionice i poznati unos iz točka stih izvora na neposrednom priljevnom području dionice. Kao poznato onečišćenje uzima se i polazno, prirodno prisutno onečišćenje, procije njeno iz referentnih koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari, kao i raspršeno onečišćenje koje se ispušta direktno u vode. Ukupna razlika tereta pripisuje se indirektnom unosu iz raspršenih izvora onečišćenja i okvirno alocira po izvorima onečišćenja proporcionalno njihovom udjelu u ukupnoj emisiji onečišćujuće tvari na neposrednom priljevnom području dionice34. Riječ je o pojednostavljenom modelu koji simulira složene procese i odnose opisane u preporukama Tehničkoga vodiča koji uređuje pitanje inventarizacije unosa onečišćujućih tvari u vode35. Podaci o raspršenim izvorima onečišćenja procijenjeni su korištenjem ra znih dostupnih izvora. Za svaku relevantnu vrstu raspršenog onečišćenja određen je prostorni raspored opterećenih površina i specifičnog bruto opterećenja tih površina (kg/ha) karakterističnim onečišćujućim tvarima. Onečišćenje komunalnim otpadnim vodama izvan sustava javne od vodnje Emisija onečišćenja od stanovništva bez priključka na sustav javne od vodnje određena je iz broja nepriključenih stanovnika i pretpostavljenih faktora emisije po stanovniku koji su korišteni i za procjenu emisija od stanovništva u sustavu javne odvodnje. Emitirana količina onečišćuju ćih tvari raspoređuje se na površinu naselja bez sustava javne odvodnje. Tab. C.9 Faktori emisije i procijenjena emisija relevantnih onečišćujućih tvari od stanovništva izvan sustava javne odvodnje PSSava PSDrava VPD JVP RH Broj stanovnika 1.097.473 517.585 1.615.058 710.668 2.325.726 Onečišćuju ća tvar Faktor emisije (g/stanovniku) Emisija (tona/god) Ukupni N 3.212 3.525 1.662 5.188 2.283 7.470 Ukupni P 748 821 387 1.208 532 1.740 Kadmij 0,05 0,05487 0,02588 0,08075 0,03553 0,11629 Bakar 6,54 7,1775 3,3850 10.5625 4,6478 15,2102 Živa 0,018 0,01975 0,00932 0,02907 0,01279 0,04186 Olovo 0,79 0,8670 0,4089 1,2759 0,5614 1,8373 Nikal 0,50 0,54874 0,25879 0,80753 0,35533 1,16286 Cink 10,29 11,293 5,326 16,619 7,313 23,932 Antracen 0,000705 0,0007737 0,0003649 0,0011386 0,0005010 0,0016396 Fluoranten 0,025 0,027437 0,012940 0,040376 0,017767 0,058143 117 vodnom području rijeke Dunav. Udjel korištenog i, osobito, obradivog zemljišta znatno je manji u gorskim i krškim predjelima države. Sl. C.6 Udjel korištenog (lijevo) i obrađenog (desno) poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini po općinama (stanje 2012. godina) U cjelini, na obradivim površinama prevladava uzgoj žitarica i kukuruza s udjelom od 39% u korištenim površinama. Struktura poljoprivrednih površina se bitno razlikuje po hrvatskim regijama pa i po vodnim područjima. Na vodnom području rijeke Dunav dominiraju ratarske kulture, osobito kukuruz i žitarice. Na jadranskom vodnom području dominiraju drvenaste kulture - maslinici i vinogradi. Ukupna potrošnja mineralnih gnojiva u 2012. godini iznosila je 421.915 tona, s udjelom aktivnih tvari (N, P2O5, K2O) od 237.858 tona. Na dušik otpada 137.152 tona aktivne tvari (oko 58%), na fosfor (P2O5) 46.328 tona aktivne tvari (oko 19%) i na kalij (K2O) 54.378 tona aktivne tvari (oko 23%). Manja količina mineralnih hranjiva troši se za nepoljoprivredne namjene (npr. gnojidbu sportskih terena, parkova, okućnica). Ne prate se podaci o potrošnji mineralnih gnojiva na razini županija. Opterećenje poljoprivrednih površina organskim hranjivima vezano je uz stočarstvo tj. iznošenje stajskoga gnoja i, u manjoj mjeri, pašno držanje stoke. Količina organskih hranjiva koja dospijeva na poljoprivredne površine određena je iz podataka o stočnom fondu i pretpostavljenom faktoru emisije dušika i fosfora po vrstama i kategorijama životinja. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo oko 740 tisuća uvjetnih grla stoke na 120-ak tisuća farmi ili oko 6,1 uvjetno grlo po farmi. Najveći broj su male i vrlo male obiteljske farme (do 20 UG). Ima malo vrlo velikih farmi (preko 200 UG). Glavninu stočnoga fonda, izraženog brojem uvjetnih grla, čine goveda i svinje. U prosjeku, na hektar korištene poljoprivredne površine dolazi oko 0,39 uvjetnih grla. S prosjekom od 24,8 kg dušika i 12,7 kg P2O5 (5,5 kg P) po hektaru korištenog, odnosno 36,9 kg dušika i 21,5 kg P2O5 (9,4 kg P) po hektaru obradivog poljoprivrednog zemljišta Republika Hrvatska spada u skupinu zemalja s malim opterećenjem po jedinici površine. Za organska hranjiva se podrazumijeva primjena na mjestu nastanka, tj. na lokalnim poljoprivrednim površinama, a kod raspodjele po kulturama poštuje se tradicionalna gnojidbena praksa. Prostorna raspodjela mineralnog dušika modelirana je po kulturama, određivanjem prosječne potrošnje dušika za svaku kulturu i svaku županiju u kojoj se ta kultura uzgaja. U nedostatku pouzdanijih podataka, prosječna potrošnja dušika po kulturama ekspertno je procijenjena s obzirom na ostvareni prosječni prinos pojedinih kultura na državnoj razini i potom projicirana na razinu županija u skladu s pretpostavljenim intenzitetom gnojidbe po županijama. Izračun je pouzdaniji za Sl. C.6 Udjel korištenog (lijevo) i obrađenog (desno) poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini po općinama (stanje 2012. godina)3435 34 Radi se o vrlo gruboj alokaciji kod koje nisu uzeti u obzir složeni procesi razgradnje, pronosa i transformacije onečišćenja kroz različite medije. 35 Vodič br. 28 Tehnički vodič za pripremu popisa, ispuštanja i gubitaka prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 59 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 12,7 kg P2O5 (5,5 kg P) po hektaru korištenog, odnosno 36,9 kg dušika i 21,5 kg P2O5 (9,4 kg P) po hektaru obradivog poljoprivrednog zemljišta Republika Hrvatska spada u skupinu zemalja s malim opterećenjem po jedinici površine. Za organska hranjiva se podrazumijeva primjena na mjestu nastanka, tj. na lokalnim poljoprivrednim površinama, a kod raspodjele po kulturama poštuje se tradicionalna gnojidbena praksa. Prostorna raspodjela mineralnog dušika modelirana je po kulturama, određivanjem prosječne potrošnje dušika za svaku kulturu i svaku žu paniju u kojoj se ta kultura uzgaja. U nedostatku pouzdanijih podataka, prosječna potrošnja dušika po kulturama ekspertno je procijenjena s obzirom na ostvareni prosječni prinos pojedinih kultura na državnoj ra zini i potom projicirana na razinu županija u skladu s pretpostavljenim intenzitetom gnojidbe po županijama. Izračun je pouzdaniji za žitarice i kukuruz, kao najzastupljenije kulture, pod kojima se nalazi 39% kori štenih poljoprivrednih površina i za koje su rađena određena terenska istraživanja ovisnosti prinosa o intenzitetu gnojidbe. Primjena fosfornih gnojiva računa se kao postotni iznos primjene dušičnih gnojiva. Ukupna količina fosfora (P2O5) iz mineralnih gnojiva procijenjena je na 35% od primjene mineralnog dušika. Tako dobiven detaljni prostorni raspored primjene dušika i fosfora na poljoprivrednim površinama omogućuje detektiranje kritično optere ćenih površina i vodnih tijela pod mogućim povećanim utjecajem tog opterećenja. U cjelini, na obradivim površinama prevladava uzgoj žitarica i kukuruza s udjelom od 39% u korištenim površinama. Struktura poljoprivred nih površina se bitno razlikuje po hrvatskim regijama pa i po vodnim područjima. Na vodnom području rijeke Dunav dominiraju ratarske kulture, osobito kukuruz i žitarice. Na jadranskom vodnom području dominiraju drvenaste kulture – maslinici i vinogradi. Ukupna potrošnja mineralnih gnojiva u 2012. godini iznosila je 421.915 tona, s udjelom aktivnih tvari (N, P2O5, K2O) od 237.858 tona. Na dušik otpada 137.152 tona aktivne tvari (oko 58%), na fosfor (P2O5) 46.328 tona aktivne tvari (oko 19%) i na kalij (K2O) 54.378 tona aktivne tvari (oko 23%). Manja količina mineralnih hranjiva troši se za nepoljopri vredne namjene (npr. gnojidbu sportskih terena, parkova, okućnica). Ne prate se podaci o potrošnji mineralnih gnojiva na razini županija. Opterećenje poljoprivrednih površina organskim hranjivima vezano je uz stočarstvo tj. iznošenje stajskoga gnoja i, u manjoj mjeri, pašno drža nje stoke. Količina organskih hranjiva koja dospijeva na poljoprivredne površine određena je iz podataka o stočnom fondu i pretpostavljenom faktoru emisije dušika i fosfora po vrstama i kategorijama životinja. U Hrvatskoj je 2012. godine bilo oko 740 tisuća uvjetnih grla stoke na 120-ak tisuća farmi ili oko 6,1 uvjetno grlo po farmi. Najveći broj su male i vrlo male obiteljske farme (do 20 UG). Ima malo vrlo velikih far mi (preko 200 UG). Glavninu stočnoga fonda, izraženog brojem uvjetnih grla, čine goveda i svinje. U prosjeku, na hektar korištene poljoprivredne površine dolazi oko 0,39 uvjetnih grla. S prosjekom od 24,8 kg dušika i Tab. C.10 Primjena dušika (N) i fosfora (P)36 na korištenom poljoprivrednom zemljištu po županijama Županija Ko riš te na po vr šin a (h a) Dušik (N) Fosfor (P) Mineralni Organski Ukupni Mineralni Organski Ukupni t kg/ha t kg/ha t kg/ha t kg/ha t kg/ha t kg/ha Zagrebačka 65.439 5.167 79 3.992 61 9.159 140 789 12 850 13 1.639 25 Krapinsko-zagorska 61.687 5.040 82 1.549 25 6.589 107 770 12 343 6 1.113 18 Sisačko-moslavačka 161.334 9.860 61 3.047 19 12.907 80 1.506 9 645 4 2.151 13 Karlovačka 88.634 4.429 50 1.329 15 5.758 65 676 8 278 3 954 11 Varaždinska 57.472 4.840 84 2.556 44 7.396 129 739 13 599 10 1.339 23 Koprivničko-križevačka 95.364 8.347 88 4.768 50 13.116 138 1.275 13 945 10 2.220 23 Bjelovarsko-bilogorska 104.585 9.945 95 5.597 54 15.542 149 1.519 15 1.079 10 2.598 25 Primorsko-goranska 47.529 495 10 330 7 825 17 76 2 81 2 156 3 Ličko-senjska 110.417 2.553 23 1.054 10 3.607 33 390 4 236 2 626 6 Virovitičko-podravska 99.022 10.038 101 1.943 20 11.980 121 1.533 15 412 4 1.945 20 Požeško-slavonska 75.981 7.332 97 1.263 17 8.595 113 1.120 15 271 4 1.391 18 Brodsko-posavska 94.542 10.733 114 2.372 25 13.104 139 1.639 17 493 5 2.132 23 Zadarska 129.261 1.306 10 776 6 2.082 16 200 2 207 2 407 3 Osječko-baranjska 209.750 24.444 117 7.435 35 31.879 152 3.734 18 1.531 7 5.265 25 Šibensko-kninska 98.748 792 8 596 6 1.387 14 121 1 151 2 272 3 Vukovarsko-srijemska 132.368 14.530 110 4.031 30 18.561 140 2.219 17 833 6 3.052 23 Splitsko-dalmatinska 96.431 1.923 20 887 9 2.810 29 294 3 216 2 510 5 Istarska 58.731 2.837 48 771 13 3.608 61 433 7 173 3 606 10 Dubrovačko-neretvansk. 36.344 1.078 30 143 4 1.221 34 165 5 32 1 196 5 Međimurska 47.537 4.843 102 2.093 44 6.936 146 740 16 462 10 1.202 25 Grad Zagreb 20.135 1.599 79 315 16 1.914 95 244 12 64 3 308 15 UKUPNO 1.891.309 132.132 70 46.845 25 178.976 95 20.182 11 9.901 5 30.083 16 36 Količina P = Količina P2O5 *(62/142). STRANICA 60 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 119 Sl. C.7 Prostorni raspored primjene dušika (N), ukupni, mineralni i organski, na korištenom poljoprivrednom zemljištu po općinama Sl. C.7 Prostorni raspored primjene dušika (N), ukupni, mineralni i organski, na korištenom poljoprivrednom zemljištu po općinama UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 61 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE • stručnih mišljenja relevantnih dionika potrošnje pesticida (distribu teri, korisnici, specijalisti znanstvenici). Prema podacima Hrvatskih voda o potrošnji pojedinih aktivnih tvari pesticida, u Hrvatskoj je u 2012. godini utrošeno oko 2.205 tona aktiv nih tvari ili 2 kg aktivnih tvari pesticida po hektaru obradivog poljo privrednog zemljišta. Radi se o 157 aktivnih tvari pesticida sadržanih u pripravcima koji su bili korišteni 2012. godine. Tab. C.11. Potrošnja pesticida u Republici Hrvatskoj Skupina pesticida Broj aktivnih tvari Količina utroše nih aktivnih tvari (kg) Udio (%) Herbicidi 56 1.031.533 46,8 Fungicidi 65 1.106.456 50,2 Zoocidi 36 67.197 3,0 UKUPNO 157 2.205.186 100 Raspodjela ukupno primijenjene količine pojedinog pesticida po kul turama izvršena je na temelju podataka o njegovoj namjeni (kulturi/ kulturama za koje je registriran) i propisanom doziranju, odnosno procijenjenom broju tretiranja pojedine kulture. Tako dobivena ukupna potrošnja po pojedinoj kulturi raspoređena je na županije proporcio nalno udjelu površine pod kulturom u županiji u ukupnoj površini pod tom kulturom. Takva prostorna raspodjela opravdana je činjenicom da u primjeni pesticida nema značajnih odstupanja u odnosu na regionalne specifičnosti pa je prosječna potrošnja po kulturi ista u svim županijama u kojima se ta kultura uzgaja. Modelom je dobiven detaljni prostorni raspored primjene dušika i fosfo ra na poljoprivrednim površinama koji omogućuje detektiranje kritično opterećenih površina i vodnih tijela pod mogućim povećanim utjecajem tog opterećenja. Osim intenziteta gnojidbe, na ispiranje dušika iz tla značajno utječu drugi uzgojni zahvati ali i okolišni čimbenici (hidrološke prilike, svoj stva tla, faza razvitka usjeva, evapotranspiracija). Ispiranje fosfora iz poljoprivrednih tala ne bi trebao biti problem od većeg značaja, s obzirom na relativno malu količinu fosfora koja se pri mjenjuje u gnojidbi. Znatniji gubici fosfora mogu se javiti na površina ma koje su izložene djelovanju erozije. Onečišćenje prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima – Izvor onečišćenja voda prioritetnim tvarima i specifičnim oneči šćujućim tvarima iz poljoprivrede mogu biti poljoprivredne površine prekomjerno i neodgovarajuće tretirane sredstvima za zaštitu bilja (pe sticidi). Prostorni raspored primjene pesticida, odnosno aktivnih tvari (a.t.) pesticida, određen je na temelju: • prostornog rasporeda poljoprivrednih površina prema namjeni (uz gojnim kulturama), utvrđenog na temelju digitalnog ortofota nado punjenog podacima iz ARKOD-a (službeni pregled korištenja poljo privrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj) i podataka o zemljišnom pokrovu (CLC Hrvatska 2012) • podataka o potrošnji pesticida i pojedinih aktivnih tvari pesticida iz evidencije Hrvatskih voda; Tab. C.12 Ukupna i prosječna potrošnja pesticida po kulturama i skupinama pesticida37 Herbicidi Fungicida Zoocidi Ukupno Udio u ukupnoj potrošnji Udio u obradivoj površini kg a.t. kg a.t./ha kg a.t. kg a.t./ha kg a.t. kg a.t./ha kg a.t. kg a.t./ha (%) (%) Žitarice 83.805 0,26 45.578 0,14 958 0,003 130.341 0,40 6,4 28,9 Kukuruz 377.826 0,92 - - - - 377.826 0,92 18,5 36,9 Duhan 12.076 1,81 17.472 2,62 2.217 0,33 31.765 4,76 1,6 0,59 Šećerna repa 81.201 3,30 4.368 0,18 7.708 0,31 93.277 3,79 4,6 2,2 Soja 89.518 1,52 - - - - 89.518 1,52 4,4 5,9 Suncokret 52.108 1,50 3.201 0,09 177 0,005 55.486 1,59 2,7 3,1 Uljarice 18.438 1,15 668 0,04 1.759 0,11 20.865 1,3 1,0 1,4 Krumpir 11.688 0,85 37.472 2,73 4.542 0,33 53.702 3,92 2,6 1,2 Kupus 6.215 2,21 - - 1.554 0,55 7.769 2,77 0,38 0,25 Vinogradi 95.804 2,66 547.660 15,23 10.274 0,29 653.738 18,18 32,1 3,6 Voćnjaci 82.125 2,96 288.320 10,38 22.306 0,80 372.651 13,41 18,3 2,5 Maslinici 41.050 1,38 30.780 1,03 5.710 0,19 77.540 2,6 3,8 2,7 Ostale namjene 63.144 115.001 9.992 187.937 8,6 UKUPNO 1.014.998 1.090.520 67.197 2.172.715 Udio skupine (%) 46,71 50,19 3,09 100,00 Iz rezultata su vidljive velike razlike u prosječnoj potrošnji aktivnih tvari po kulturama. Najopterećenije su površine pod vinogradima i voćnja cima s oko 18, odnosno 13 kg a.t. po hektaru, najvećim dijelom fungicida s visokim doziranjem koji se višekratno primjenjuju na istoj površini. Iznadprosječnu potrošnju pesticida po jedinici površine imaju i duhan, šećerna repa, krumpir, kupus i masline. Najmanje su opterećene površine pod žitaricama (0,40 kg a.t./ha) i kukuruzom (0,92 kg a.t./ha), gdje prevladava primjena herbicida u dozama koje su relativno manje od onih koje se primjenjuju kod ostalih kultura. 37 Raspodjela pesticida provedena je odvojeno po skupinama pesticida i kemijskoj pripadnosti unutar pojedine skupine. Analizom nisu obuhvaćeni pesticidi koji su korišteni u neznatnim količinama (manje od 2% ukupno korištene količine). STRANICA 62 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE odstupanja. No, na jadranskom vodnom području je udio u potrošnji znatno veći od udjela u ukupnoj obradivoj površini i to zbog dominacije višegodišnjih nasada u strukturi proizvodnje, koja je osobito izražena u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Detaljni prostorni raspored primjene pojedinih aktivnih tvari pesticida na poljoprivrednim površinama omogućuje detektiranje kritično opte rećenih površina i vodnih tijela pod mogućim povećanim utjecajem tog opterećenja. Onečišćenje iz ostalih raspršenih izvora Ukupno gledajući, ostali raspršeni izvori onečišćenja imaju mali udio u ukupnoj emisiji onečišćujućih tvari relevantnih za vode. Međutim, u lokalnim okvirima nije isključen njihov kritični doprinos prekomjer nom onečišćenju pojedinih neposredno izloženih vodnih tijela. Radi se o izvorima onečišćenja koji su slabo pokriveni podacima. Veći dio relevantnih raspršenih izvora identificiran je u prostoru, ali bez pravih saznanja o sastavu i intenzitetu potencijalnih emisija i putovima pri jenosa emitiranih onečišćujućih tvari u vode. Korištenjem podataka i informacija iz literature evidentirane su onečišćujuće tvari vezane uz emisije iz pojedinih raspršenih izvora, a za neke od razmatranih izvora izvršena je i procjena emisija i to po standardnom obrascu: Es = AR * EF Es – ukupna emisija onečišćujuće tvari »s« u okoliš AR – intenzitet aktivnosti (Activity Rate) EF – faktor emisije (Emission Factor) pri čemu su vrijednosti parametara AR i EF karakteristične za djelatnost – pokretača opterećenja38. Oborinske vode iz naselja – Oborinske vode ispiru onečišćenje od lokal nog prometa i građevinskih materijala. Radi se o otjecanju oborinskih voda s 265 tisuća ha izgrađenih površina unutar naselja (površine koje se koriste za stanovanje, rad, promet, odmor i slobodno vrijeme)39, s različitom strukturom izgrađenih površina i intenzitetom njihova kori štenja. Zasad nije definirana metodologija za procjenu emisija od urba nog prometa i materijala, samo je identificiran skup onečišćujućih tvari koje se mogu očekivati u oborinskim vodama iz naselja koji uključuje: antracen, fluoranten, naftalen, PAH, kadmij, bakar, olovo, nikal, DEHP i TBT40. Onečišćenje s prometnica (izvan naselja) – Za cestovni promet procije njena je ukupna emisija teških metala i poliaromatskih ugljikovodika iz guma, kočnica i motornog ulja. Na raspolaganju su podaci o obujmu cestovnoga prometa (broju prijeđenih kilometara u nacionalnoj cestov noj mreži), koji je 2012. godine iznosio 20.317*106 vkm (18.184*106 vkm laka vozila, 2.133*106 vkm teška vozila)41, i faktorima emisije re levantnih onečišćujućih tvari u cestovnom prometu. Ukupna emisija onečišćujućih tvari u cestovnom prometu raspodijeljena je na glavne cestovne prometnice proporcionalno raspoloživim podacima o inten zitetu prometa. 38 Pristup i parametri za procjenu emisija većinom su preuzeti iz studije Dif fuse water emissions in E-PRTR, Deltares, 2013. i neslužbenoga dokumenta »Source identification and emission control« (COM (2006) 397 FINAL i COM (2006) 398 FINAL), EC, DG Environment, Brussels. 39 Podatak iz Izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 61/13) 40 Preuzeto iz neslužbenog dokumenta »Source identification and emission control« (COM (2006) 397 FINAL i COM (2006) 398 FINAL), EC, DG En vironment, Brussels. 41 Podaci Državnog zavoda za statistiku: Statističko izvješće 1493. – Trans port i komunikacije u 2012. Iz prikaza potrošnje pesticida po kulturama je vidljivo da najveći udio imaju vinogradi (32,1%), voćnjaci (18,3%) i kukuruz (18,5%), na koje otpada preko dvije trećine ukupne potrošnje. Veliki udio kukuruza, usprkos maloj potrošnji po hektaru, proizlazi iz činjenice da se on uzgaja na 36,9% obradivih površina. Nasuprot tome, vinogradi imaju samo 3,2% udjela u obradivim površinama, ali vrlo visoku potrošnju po hektaru od preko 18 kg a.t. različitih pesticida, čak 15 kg a.t. fungicida. U ratarskim kulturama uglavnom dominira potrošnja herbicida. U kukuruzu, hektarski najzastupljenijoj kulturi, udio herbicida iznosi čak 97,8%. U ukupnoj potrošnji herbicida dominiraju kloroacetamidi, aminofosfonati i triazini i triazinoni, koji zajedno čine 72,71% ukupne potrošnje. S gledišta tretiranih površina izdvaja se sulfonilureja skupina herbicida kojima je tretirano 23% ukupno tretiranih površina, mada čine tek 0,92% ukupne potrošnje herbicida (radi se o modernim i vrlo potentnim herbicidima koji se primjenjuju u vrlo niskim dozama), a značajno mjesto zauzimaju i kloracetamidi (14,86%), triazini i triazino ni (11,46%) te hormonski herbicidi (12,41%). Herbicidi se primjenjuju prije ili neposredno nakon nicanja poljoprivrednih usjeva pa gotovo u cijelosti dospijevaju u tlo gdje su podložni procesima razgradnje i is piranja. Analiza potrošnje fungicida je pokazala da dominiraju anorganski fun gicidi (bakar, sumpor), koji se najvećim dijelom koriste u vinogradima. Slično je i s voćnjacima s prosječnom potrošnjom od 14 kg a.t. pesticida po hektaru, od čega 10 kg a.t. fungicida. Pored anorganskih fungicida (55,15%), veliki udio ima skupina fungicida na osnovi ditiokarbamata (14,53%) i skupina fungicida na osnovi pirimidina. Za razliku od her bicida, fungicidi se uglavnom primjenjuju u punoj vegetaciji poljopri vrednih usjeva, što znači da većina utrošene količine fungicida ostaje na nadzemnoj masi tretiranog usjeva. Ne smije se zanemariti ni potrošnja zoocida, mada čini samo 3% ukupne potrošnje aktivnih tvari pesticida. 122 Ne smije se zanemariti ni potrošnja zoocida, mada čini samo 3% ukupne potrošnje aktivnih tvari pesticida. Sl. C.8 Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemljištu po općinama (stanje 2012. godina) Interesantno je uočiti veliku razliku među vodnim područjima u odstupanju udjela pojedinog vodnog područja u ukupno obradivom zemljištu i udjela u ukupnoj potrošnji pesticida. Na vodnom području rijeke Dunav i na razini Republike Hrvatske nema izrazitih međusobnih odstupanja. No, na jadranskom vodnom području je udio u potrošnji znatno veći od udjela u ukupnoj obradivoj površini i to zbog dominacije višegodišnjih nasada u strukturi proizvodnje, koja je osobito izražena u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Detaljni prostorni raspored primjene pojedinih aktivnih tvari pesticida na poljoprivrednim površinama omogućuje detektiranje kritično opterećenih površina i vodnih tijela pod mogućim povećanim utjecajem tog opterećenja. Sl. C.8 Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemlji-C.8 Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemlji-.8 Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemlji-8 Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemlji- Karta primjene pesticida na obradivom poljoprivrednom zemlji štu po općinama (stanje 2012. godina) Interesantno je uočiti veliku razliku među vodnim područjima u od stupanju udjela pojedinog vodnog područja u ukupno obradivom ze mljištu i udjela u ukupnoj potrošnji pesticida. Na vodnom području rijeke Dunav i na razini Republike Hrvatske nema izrazitih međusobnih UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 63 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.13 Faktori emisije i procijenjena emisija relevantnih onečišćujućih tvari u cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj Onečišćujuća tvar Faktor emisije kg/(106vkm) Emisija kg/god Ostale ceste Autoceste Teška vozila Laka vozila Teška vozila Laka vozila Teška vozila Laka vozila Ukupno Antracen 0,0001690 0,0000439 0,0001260 0,0000319 0,360477 0,7982776 1,158755 Fluoranten 0,0004720 0,0001950 0,0002740 0,0000977 1,006776 3,54588 4,552656 Kadmij 0,0000471 0,00000955 0,0000490 0,0000100 0,1005643 0,1736572 0,274222 Bakar 0,0419000 0,0132000 0,0417000 0,0133000 89,3727 240,0288 329,4015 Olovo 0,0084000 0,0021200 0,0086800 0,0022100 17,9172 38,55008 56,46728 Nikal 0,0021300 0,0004130 0,0021500 0,0004190 4,54329 7,509992 12,05328 Cink 0,7140000 0,0775000 0,7210000 0,0785000 1.522,962 1.409,26 2.932,22 Intenzitet željezničkog prometa daleko je manji od intenziteta cestovnog prometa i njegov doprinos ukupnoj emisiji onečišćenja nije analiziran. Relevantno bi moglo biti onečišćenje generirano održavanjem i zaštitom željezničke infrastrukture koje uključuje korištenje herbicida i retardanata. Prema informacijama iz HŽ Infrastrukture, 2012. godine pruge nisu bile tretirane niti herbicidima niti retardantima. Retardanti nisu korišteni od 2009. godine, a potrošnja herbicida (glifosat, fluoroksipir, pikloram) je u pojedinim godinama iznosila do 0,0017 l/m². Onečišćenje s plovila – Kao relevantne onečišćujuće tvari od prometa na unutarnjim i priobalnim vodnim putovima obrađeni su poliaromatski ugljikovodici iz zaštitnih premaza i balastnih voda te organsko onečišćenje i hranjive tvari iz sanitarnih otpadnih voda. Na raspolaganju su podaci o obujmu prometa (broju tonskih kilometara na unutarnjim vodnim putovima te broju tonskih milja na priobalnim vodnim putovima), koji su u 2012. godini iznosili 772*106 tkm42 za unutarnje vodne putove te 67.861*106 tm za priobalne vodne putove i faktorima emisije relevantnih onečišćujućih tvari u plovidbi. Ukupna emisija onečišćujućih tvari raspodijeljena je na unutarnje, odnosno priobalne vodne putove proporcionalno procijenjenom intenzitetu prometa na pojedinim dionicama. Polazi se od pretpostavke da ukupno onečišćenje s brodova završava direktno u vodi. Tab. C.14 Faktori emisije i procijenjena emisija relevantnih onečišćujućih tvari od prometa na unutarnjim i priobalnim vodnim putovima (stanje 2012. godina) Onečišćujuća tvar Faktor emisije (kg/106 tkm) Emisija (kg/god) VPD JVP RH Antracen 0,000773 0,596756 97,149536 97,74629 Fluoranten 0,00154 1,188880 193,54500 194,7339 Ukupni N 1,2 926,40 150.814,28 151.740,70 Ukupni P 0,19 146,68 23.878,928 24.025,61 TOC 2,78 2.146,16 349.386,43 351.532,60 124 Intenzitet željezničkog prometa daleko je manji od intenziteta cestovnog prometa i njegov doprinos ukupnoj emisiji onečišćenja nije analiziran. Relevantno bi moglo biti onečišćenje generirano održavanjem i zaštitom željezničke infrastrukture koje uključuje korištenje herbicida i retardanata. Prema informacijama iz HŽ Infrastrukture, 2012. godine pruge nisu bile tretirane niti herbicidima niti retardantima. Retardanti nisu korišteni od 2009. godine, a potrošnja herbicida (glifosat, fluoroksipir, pikloram) je u pojedinim godinama iznosila do 0,0017 l/m2. Onečišćenje s plovila - Kao relevantne onečišćujuće tvari od prometa na unutarnjim i priobalnim vodnim putovima obrađeni su poliaromatski ugljikovodici iz zaštitnih premaza i balastnih voda te organsko onečišćenje i hranjive tvari iz sanitarnih otpadnih voda. Na raspolaganju su podaci o obujmu prometa (broju tonskih kilometara na unutarnjim vodnim putovima te broju tonskih milja na priobalnim vodnim putovima), koji su u 2012. godini iznosili 772*106 tkm42 za unutarnje vodne putove te 67.861*106 tm za priobalne vodne putove i faktorima emisije relevantnih onečišćujućih tvari u plovidbi. Ukupna emisija onečišćujućih tvari raspodijeljena je na unutarnje, odnosno priobalne vodne putove proporcionalno procijenjenom intenzitetu prometa na pojedinim dionicama. Polazi se od pretpostavke da ukupno onečišćenje s brodova završava direktno u vodi. Tab. C.14 Faktori emisije i procijenjena emisija relevantnih onečišćujućih tvari od prometa na unutarnjim i priobalnim vodnim putovima (stanje 2012. godina) Onečišćujuća tvar Faktor emisije (kg/106 tkm) Emisija (kg/god) VPD JVP RH Antracen 0,000773 0,596756 97,149536 97,74629 Fluoranten 0,00154 1,188880 193,54500 194,7339 Ukupni N 1,2 926,40 150.814,28 151.740,70 Ukupni P 0,19 146,68 23.878,928 24.025,61 TOC 2,78 2.146,16 349.386,43 351.532,60 Sl. C.9 Prosječna dnevna gustoća pomorskog prometa (prosječni broj plovila/km2) tijekom 2013. i 2014. godine u području priobalnih voda (osnovni podaci preuzeti od www. marinetraffic.com) 42Podaci Državnog zavoda za statistiku: Statističko izvješće 1493 – Transport i komunikacije u 2012. Sl. C.9 Prosječna dnevna gustoća pomorskog prometa (prosječni broj plovila/km²) tijekom 2013. i 2014. godine u području priobalnih voda (osnovni podaci preuzeti od www. marinetraffic.com) 42 Podaci Državnog zavoda za statistiku: Statističko izvješće 1493 – Transport i komunikacije u 2012. STRANICA 64 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE VPD 10 52.700 JVP 7 23.400 RH 17 76.100 Tab. C.17 Pregled reciklažnih dvorišta po vodnim područjima i područ-C.17 Pregled reciklažnih dvorišta po vodnim područjima i područ-.17 Pregled reciklažnih dvorišta po vodnim područjima i područ-17 Pregled reciklažnih dvorišta po vodnim područjima i područ- Pregled reciklažnih dvorišta po vodnim područjima i područ jima podslivova Broj reciklažnih dvorišta PSSava 15 PSDrava 4 VPD 19 JVP 14 RH 33 Prilogom 16. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda propisane su granične vrijednosti emisija procjednih voda iz obje kata i postrojenja za odlaganje neopasnog otpada. Stoga se na sanira nim i zatvorenim odlagalištima na kojima nastaju procjedne vode koje se kontrolirano odvode sukladno izdanim rješenjima o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša/okolišnim dozvolama prati kakvoća procjednih voda. Za nove zahtjeve za odlagališta kod ishođenja okolišne dozvole nalaže se izgradnja mreže piezometara za praćenje kakvoće podzemnih voda i utjecaja odlagališta. Stara opterećenja (napuštene lokacije visoko opterećene tehnološkim otpa dom – »crne točke«) – tzv. »crne točke« su onečišćene lokacije nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom koje predstavljaju opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Strategi jom44 i Planom45 gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj utvrđeno je 13 lokacija koje zauzimaju ukupnu površinu od oko 710.000 m². Do kraja 2012. godine sanirane su 4 lokacije, 6 ih je u procesu sanacije a za 3 lokacije sanacija je u pripremi. Podaci o vrstama, količinama, mjestu nastanka i načinu gospodarenja otpadom nisu potpuni ni pouzdani za sve lokacije crnih točaka. Od evidentiranih onečišćujućih tvari najviše su zastupljeni policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) s 29%, slijede teški metali s 23%, zatim klorirani ugljikovodici, mineralna ulja i aromatski ugljikovodici (BTEX46) s po 12% te azbestni otpad i fosfogips s po 6%. Eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina- Prema evidenciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u Republici Hrvatskoj su registri rana 643 eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina razvrsta nih u 21 kategoriju, prema vrsti sirovine koja se vadi (A-G kamen, T-G kamen, građevni pijesak i šljunak, barit, boksit, ciglarska glina, gips, ugljikovodici i drugo). Tab. C.18 Pregled eksploatacijskih polja za vađenje mineralnih sirovina po vodnim područjima i područjima podslivova Broj polja Površina (ha) PSSava 222 52.483 PSDrava 108 97.494 VPD 330 149.976 JVP 313 35.196 RH 643 185.172 Zasad nije definirana metodologija za procjenu emisija otpadnih voda s eksploatacijskih polja za vađenje mineralnih sirovina. Jasno je da skup one čišćujućih tvari koje se mogu očekivati u vodama na čijem se priljevnom području nalazi eksploatacijsko polje ovisi o vrsti sirovine koja se vadi. 44 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05) 45 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godina (»Narodne novine«, br. 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15) 46 BTEX – benzen, toluen, ksileni, spadaju u skupinu organskih hlapivih spojeva Prema prosječnoj dnevnoj gustoći prometa u području priobalnih voda posebno se ističu vodno tijelo ispred zapadne obale Istre, kao i sva vod na tijela preko kojih se odvija pomorski promet do luka Pula, Rijeka, Šibenik, Split i Ploče. Odlagališta otpada – Prema evidenciji Hrvatske agencije za okoliš i pri rodu43, u Republici Hrvatskoj je registrirano 301 službeno odlagalište komunalnoga otpada od čega 146 aktivnih. Do kraja 2012. godine do vršena je sanacija na 113 odlagališta, u tijeku je bila na 51 odlagalištu, a u pripremi na 138 odlagališta. 125 Prema prosječnoj dnevnoj gustoći prometa u području priobalnih voda posebno se ističu vodno tijelo ispred zapadne obale Istre, kao i sva vodna tijela preko kojih se odvija pomorski promet do luka Pula, Rijeka, Šibenik, Split i Ploče. Odlagališta otpada - Prema evidenciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu43, u Republici Hrvatskoj je registrirano 301 službeno odlagalište komunalnoga otpada od čega 146 aktivnih. Do kraja 2012. godine dovršena je sanacija na 113 odlagališta, u tijeku je bila na 51 odlagalištu, a u pripremi na 138 odlagališta. Sl. C.10 Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i operativnosti (Izvor: Prijedlog izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2009. - 2012. godina) 43Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2009. - 2012. Sl. C.10 Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i ope-C.10 Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i ope-.10 Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i ope-10 Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i ope- Lokacije službenih odlagališta otpada po statusu sanacije i ope rativnosti (Izvor: Prijedlog izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2009. – 2012. godina) Tab. C.15 Pregled službenih odlagališta komunalnog otpada po vodnim područjima i područjima podslivova (kraj 2012. godine) Broj odlagališta Kapacitet odlagališta (m3) Ukupno odloženo (m3) Uku pno Aktiv no Zatvo reno Zatvoreno – uklonjen otpad Sani rano PSSava 101 54 47 14 17.478.617 8.819.919 PSDrava 79 31 48 14 6.689.590 6.320.113 VPD 180 85 95 28 24.168.207 15.140.032 JVP 121 61 60 38 19.700.234 17.668.335 RH 301 146 155 66 113 43.868.442 32.808.367 Zasad nije definirana metodologija za procjenu emisija, ali je identifici ran skup onečišćujućih tvari koje se mogu očekivati u vodama na čijem se priljevnom području nalaze odlagališta: antracen, fluoranten, nafta len, PAH, benzen, PBDE, kadmij, živa, olovo, nikal, DEHP, heksakloro benzen, heksaklorobutadien, heksaklorocikloheksan, pentaklorobenzen, pentaklorofenol i triklorobenzeni. Tab. C.16 Pregled kazeta za odlaganje azbesta po vodnim područjima i područjima podslivova Broj kazeta Kapacitet kazeta (m3) PSSava 7 36.800 PSDrava 3 15.900 43 Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2009. - 2012. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 65 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1.3 Opterećenje zahvaćanjem i preusmjeravanjem vode 127 a za 3 lokacije sanacija je u pripremi. Podaci o vrstama, količinama, mjestu nastanka i načinu gospodarenja otpadom nisu potpuni ni pouzdani za sve lokacije crnih točaka. Od evidentiranih onečišćujućih tvari najviše su zastupljeni policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) s 29%, slijede teški metali s 23%, zatim klorirani ugljikovodici, mineralna ulja i aromatski ugljikovodici (BTEX46) s po 12% te azbestni otpad i fosfogips s po 6%. Eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina- Prema evidenciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u Republici Hrvatskoj su registrirana 643 eksploatacijska polja za vađenje mineralnih sirovina razvrstanih u 21 kategoriju, prema vrsti sirovine koja se vadi (A-G kamen, T-G kamen, građevni pijesak i šljunak, barit, boksit, ciglarska glina, gips, ugljikovodici i drugo). Tab. C.18 Pregled eksploatacijskih polja za vađenje mineralnih sirovina po vodnim područjima i područjima podslivova Broj polja Površina (ha) PSSava 222 52.483 PSDrava 108 97.494 VPD 330 149.976 JVP 313 35.196 RH 643 185.172 Zasad nije definirana metodologija za procjenu emisija otpadnih voda s eksploatacijskih polja za vađenje mineralnih sirovina. Jasno je da skup onečišćujućih tvari koje se mogu očekivati u vodama na čijem se priljevnom području nalazi eksploatacijsko polje ovisi o vrsti sirovine koja se vadi. 1.3 Opterećenje zahvaćanjem i preusmjeravanjem vode U odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima, prikupljeni su i obrađeni podaci o zahvaćanju voda za sve poznate namjene, uključujući „raspršeno“ opterećenje vodnih resursa. Kontrolirano zahvaćanje i preusmjeravanje vode Podaci o evidentiranim i kontroliranim zahvatima voda preuzeti su iz vodne dokumentacije Hrvatskih voda o izdanim odobrenjima za korištenje voda, kojima se korisnicima voda određuju uvjeti i granice korištenja. Odobrenje je potrebno za svako korištenje vode koje prelazi opseg općeg, odnosno slobodnog korištenja, a izdaje se u obliku ugovora o koncesiji ili vodopravne dozvole za korištenje voda. Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja voda. Za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, radi pružanja usluge javne vodoopskrbe ili prodaje na tržištima drugih zemalja, izdaje se vodopravna dozvola47. 46 BTEX – benzen, toluen, ksileni, spadaju u skupinu organskih hlapivih spojeva 47Do stupanja na snagu važećeg Zakona o vodama (1.1.2010. godine) koncesija je bila potrebna i za zahvaćanje vode za potrebe javne vodoopskrbe. Kontrolirano zahvaćanje i preusmjeravanje vode Podaci o evidentiranim i kontroliranim zahvatima voda preuzeti su iz vodne dokumentacije Hrvatskih voda o izdanim odobrenjima za korištenje voda, kojima se korisnicima voda određuju uvjeti i granice korištenja. Odobrenje je potrebno za svako korištenje vode koje prelazi opseg općeg, odnosno slobodnog korištenja, a izdaje se u obliku ugovora o koncesiji ili vodopravne dozvole za korištenje voda. Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja voda. Za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, radi pružanja usluge javne vodoopskrbe ili prodaje na tržištima drugih zemalja, izdaje se vodopravna dozvola47. Tab. C.19 Pregled evidentiranih odobrenja za zahvaćanje vode po namjenama (stanje 2012. godina) Namjena Broj odobrenja Napomena PSSava PSDrava VPD JVP RH Zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu (pojedinačni za hvati) 358 132 490 184 674 Znatna količina vode zahvaća se nekontrolirano, za potrebe stanovništva izvan organiziranog sustava javne vodoopskrbe Zahvaćanje voda za prodaju na tržištu 17 - 17 17 34 Zahvaćanje vode za tehnološke i slične namjene 213 156 369 37 406 (bez hidroelektrana) Zahvaćanje vode za rashladne namjene 5 - 5 1 6 Zahvaćanje/preusmjeravanje voda za potrebe u poljoprivre di (navodnjavanje) 4 7 11 - 11 Znatna količina vode zahvaća se nekontrolirano, za potrebe u poljoprivredi (navodnjavanje, uzgoj stoke) Zahvaćanje/preusmjeravanje voda za potrebe slatkovodne akvakulture 1 - 1 - 1 Zahvaćanje voda za ostale namjene (zdravstvene, rekrea cijske, ...) 14 3 17 1 18 Zahvaćanje/preusmjeravanje voda za potrebe hidroelek trana (korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije) 12 3 15 15 30 Prema raspoloživoj evidenciji, izdano je 1.150 odobrenja za zahvaćanje vode i 30 odobrenja za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije. Oko 60% izdanih odobrenja odnosi se na zahvaćanje vode za javnu vodoopskrbu, a oko 35% na zahvaćanje vode za tehnološke namjene. Tab. C.20 Zahvaćena količina vode na kontroliranim zahvatima po namjenama i izvorištima (stanje 2012. godina) Namjena Izvorište: Količina vode (1000 m3/god) javna vodoopskrba – zahvaćena ostali korisnici – pravo na vodu Količina vode (1000 m3/god) javna vodoopskrba – isporučena PSSava PSDrava VPD JVP RH PSSava PSDrava VPD JVP RH Javna vodoopskrba 193.369 52.706 246.075 214.675 460.749 122.232 35.066 157.298 110.985 268.282 Rijeke 10.934 2.648 13.582 32.672 46.254 8.102 3.078 11.181 16.030 27.210 Izvor 18.333 3.220 21.553 139.734 161.287 10.703 1.848 12.550 70.578 83.128 Akumulacija 1.465 0 1.465 25.398 26.863 813 0 813 16.394 17.207 Jezera 0 0 0 2.320 2.320 0 0 0 1.453 1.453 Podzemne vode 162.636 46.839 209.474 14.552 224.026 102.613 30.140 132.754 6.530 139.284 Prodaja vode na tržištu 1.076 0 1.076 474 1.550 Rijeke 0 0 0 13 13 Izvor 175 0 175 234 409 Akumulacija 0 0 0 0 0 Jezera 0 0 0 0 0 Podzemne vode 901 0 901 227 1.128 Tehnološke i sl. namjene 421.071 26.736 447.808 26.316 474.123 Rijeke 291.335 8.937 300.272 1.604 301.876 Izvor 126 0 126 4.013 4.139 Akumulacija 9.507 0 9.507 8.780 18.287 Jezera 38 382 419 0 419 Podzemne vode 120.066 17.418 137.484 11.919 149.403 Rashladne namjene 4.785 0 4.785 1 4.786 Rijeke 372 0 372 1 374 Izvor 0 0 0 0 0 Akumulacija 0 0 0 0 0 47 Do stupanja na snagu važećeg Zakona o vodama (1. 1. 2010. godine) koncesija je bila potrebna i za zahvaćanje vode za potrebe javne vodoopskrbe. STRANICA 66 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Skoro polovica zahvaćene vode (460,8 milijuna m3/godišnje) otpada na vodu za potrebe javne vodoopskrbe pri čemu podzemne vode čine 49% i izvori dodatnih 35% (ukupno 84%) zahvaćenih količina. Preostalih 492,5 milijuna m3/godišnje zahvaćenih voda otpada na vlastite vodozahvate gospodarskih subjekata. Najvećim dijelom radi se o zahvaćanju vode za tehnološke i slične namjene u količini od 474 milijuna m3/godišnje. Sva ostala korištenja nisu evidentirana u značajnim količinama jer sudjeluju sa samo 2% u ukupno zahvaćenoj količini. Promatrajući raspoložive podatke o količinama isporučene vode putem javnih vodoopskrbnih sustava može se zaključiti da je riječ o gubicima od nešto više od 42%. Gubici na jadranskom vodnom području su značajno veći i iznose 48% u odnosu na vodno područje rijeke Dunav gdje gubi ci iznose 36%. Gubici od 42% procijenjeni su prema uobičajenoj praksi određivanja i evidencije gubitaka u vodoopskrbnim sustavima i predstav ljaju omjer između zahvaćene količine vode i isporučene količine vode49 (stvarni gubici, gubici zbog neovlaštene i nefakturirane potrošnje). Raspršeno zahvaćanje i korištenje voda Nema podataka o opterećenju koje dolazi od manjih neregistriranih korisnika i korisnika koji zahvaćaju vodu za osobne potrebe, u okvi ru općeg i slobodnog korištenja voda (samoopskrba stanovništva bez priključka na sustav javne vodoopskrbe, »mali lokalni« vodovodi, ras pršeno navodnjavanje). Oko 16% stanovništva nije u sustavu organizirane javne vodoopskrbe i opskrbljuje se iz lokalnih/nekontroliranih vodovoda ili iz vlastitih za hvata. Količina vode koja se zahvaća za samoopskrbu i lokalnu vodo opskrbu stanovništva procijenjena je primjenom standarda o prosječnoj potrošnji od 40 m3 vode po stanovniku godišnje. Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koristi vlastite za hvate vode za navodnjavanje i uzgoj stoke. Za sva gospodarstva koja ne obavljaju mjerenja zahvaćenih količina, količine se procjenjuju prema poljoprivrednoj površini i pretpostavljenoj potrošnji vode po jedinici površine od 2.000 m3/godišnje/ha pošto je uglavnom riječ o navodnja vanju povrća na parcelama veličine oko 0,5 ha. U 2014. i 2015. godini intenzivno se radi na registriranju vlastitih vodozahvata koje koriste obiteljska poljoprivredna gospodarstva za navodnjavanje. Trenutačno je 49 U Republici Hrvatskoj se u praksi koristi i pojam nefakturirane količine vode ili još jednostavnije »gubici vode« Podaci o količinskom opterećenju vodnih resursa određeni su na temelju podataka iz očevidnika koje su dužni voditi svi isporučitelji usluge javne vodoopskrbe i individualni korisnici koji zahvaćaju vode temeljem vodo pravne dozvole ili ugovora o koncesiji. U pravilu, evidentiraju se podaci o zahvaćanju vode na razini pojedinih vodozahvata, tj. locirani su u prostoru i moguće ih je pridružiti određenom vodnom tijelu. Na temelju raspoloživih podataka i, po potrebi, procjena, utvrđeno je da je u 2012. godini zahvaće no oko 953 milijuna m3 vode za razne namjene (bez hidroelektrana)48. U prosjeku, to je 222,5 m3 vode po stanovniku. Podzemna voda čini oko 41%, 17% su izvori a preostalih 42% čine zahvaćanja površinske vode. 130 Sl. C.11 Zahvati voda (stanje 2012. godine) Skoro polovica zahvaćene vode (460,8 milijuna m3/godišnje) otpada na vodu za potrebe javne vodoopskrbe pri čemu podzemne vode čine 49% i izvori dodatnih 35% (ukupno 84%) zahvaćenih količina. Preostalih 492,5 milijuna m3/godišnje zahvaćenih voda otpada na vlastite vodozahvate gospodarskih subjekata. Najvećim dijelom radi se o zahvaćanju vode za tehnološke i slične namjene u količini od 474 milijuna m3/godišnje. Sva ostala korištenja nisu evidentirana u značajnim količinama jer sudjeluju sa samo 2% u ukupno zahvaćenoj količini. Promatrajući raspoložive podatke o količinama isporučene vode putem javnih vodoopskrbnih sustava može se zaključiti da je riječ o gubicima od nešto više od 42%. Gubici na jadranskom vodnom području su značajno veći i iznose 48% u odnosu na vodno područje rijeke Dunav gdje gubici iznose 36%. Gubici od 42% procijenjeni su prema uobičajenoj praksi određivanja i evidencije gubitaka u Sl. C.11 Zahvati voda (stanje 2012. godine) 48 Podatak se odnosi na zahvaćenu vodu za potrebe vodoopskrbe i dodijelje no pravo zahvaćanja za ostale namjene Jezera 0 0 0 0 0 Podzemne vode 4.413 0 4.413 0 4.413 Navodnjavanje 588 741 1.329 0 1.329 Rijeke 10 0 10 0 10 Izvor 0 0 0 0 0 Akumulacija 550 0 550 0 550 Jezera 0 0 0 0 0 Podzemne vode 28 741 769 0 769 Slatkovodna akvakultura 2.800 0 2.800 0 2.800 Rijeke 2.050 0 2.050 0 2.050 Izvor 0 0 0 0 0 Akumulacija 0 0 0 0 0 Jezera 0 0 0 0 0 Podzemne vode 750 0 750 0 750 Ostale namjene 7.381 668 8.049 20 8.069 Rijeke 230 0 230 0 230 Izvor 1.406 650 2.056 20 2.076 Akumulacija 0 0 0 0 0 Jezera 0 0 0 0 0 Podzemne vode 5.745 18 5.763 0 5.763 UKUPNO 631.069 80.851 711.920 241.486 953.405 Rijeke 304.931 11.585 316.516 34.290 350.806 Izvor 20.040 3.870 23.910 144.001 167.911 Akumulacija 11.522 0 11.522 34.178 45.700 Jezera 38 382 419 2.320 2.739 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 67 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE • poprečne vodne građevine • kontrola dinamike vodenoga toka. Analiza podataka je pokazala da je veliki dio vodnih/infrastrukturnih građevina višenamjenski. Fizičke promjene duž korita, obala i inundacije Linijske vodne građevine i zahvati (nasipi, pojačanje i učvršćivanje oba la, oblaganje korita i dna kamenom ili betonom, kanaliziranje i pro dubljivanje korita i slično) dovode do nestajanja prirodnih varijacija u širini i dubini rijeke, ali i u nizu fizičkih obilježja staništa, tipovima pod loga, toku, svojstvima taloženja i erozije itd, a kao rezultat toga nestaju specifična vodna staništa. Također, moguć je prekid interakcije između vodenih i kopnenih komponenti riječne doline, osobito u poplavnim područjima koja imaju važnu ulogu u infiltraciji vode i prihranjivanju vodonosnika kao i u kontroli erozije, pronosa i taloženja nanosa i slič no. Promjene u uzdužnom i poprečnom profilu rijeke često utječu na povezanost s podzemnim vodama što djeluje na hidrološki režim povr šinskih i podzemnih voda i ekosustava ovisnih o podzemnim vodama. Poprečne vodne građevine Prisutnost poprečnih građevina (brana, ustava, pragova, stepenica i slič no) ima ozbiljne ekološke posljedice jer je spriječen prirodan tok vode, nanosa, vodenih organizama, što uzrokuje promjene stanišnih uvjeta i strukture životnih zajednica uzvodno i nizvodno od pregrade. Kako mno ge vrste u velikoj mjeri ovise o različitim stanišnim karakteristikama, naročito za reprodukciju, neophodno im je slobodno uzdužno kretanje. Kontrola dinamike vodenoga toka Kontrola dinamike vodenoga toka odnosi se na dijelove i dionice vo dotoka koji su zbog različitih ljudskih djelatnosti izloženi naglim pro mjenama dinamike tečenja (hydropeaking), usporavanju toka i sličnim promjenama, zbog čega dolazi do značajnih promjena stanišnih prilika i mogućeg narušavanja dobrog stanja. 133 velikoj mjeri ovise o različitim stanišnim karakteristikama, naročito za reprodukciju, neophodno im je slobodno uzdužno kretanje. Kontrola dinamike vodenoga toka Kontrola dinamike vodenoga toka odnosi se na dijelove i dionice vodotoka koji su zbog različitih ljudskih djelatnosti izloženi naglim promjenama dinamike tečenja (hydropeaking), usporavanju toka i sličnim promjenama, zbog čega dolazi do značajnih promjena stanišnih prilika i mogućeg narušavanja dobrog stanja. Sl. C.12 Hidromorfološko opterećenje rijeka i jezera Sl. C.12 Hidromorfološko opterećenje rijeka i jezera Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda vezano je uglavnom uz fizičke promjene obale (izgradnja lukobrana, operativnih gatova, privezišta, marina i sl.), korita (kanaliziranje toka rijeke) ali i uz intenzivni uzgoj morskih organizama. identificirano oko 4.000 takvih korisnika, a procjenjuje se da bi ih moglo biti najviše do 10.000. Tab. C.21 Procjena zahvaćenih količina vode na nekontroliranim zahva-C.21 Procjena zahvaćenih količina vode na nekontroliranim zahva-.21 Procjena zahvaćenih količina vode na nekontroliranim zahva-21 Procjena zahvaćenih količina vode na nekontroliranim zahva- Procjena zahvaćenih količina vode na nekontroliranim zahva tima po namjenama (stanje 2012. godina) Namjena Količina vode (mil. m3/god) način procjene Republika Hrvatska Opskrba stanovništva izvan sustava javne vo doopskrbe stanovnici koji nisu priključeni na sustave javne vodoopskrbe i po trošnjom od oko 40m3/st./godišnje (4.284.889*0,16*40) 27,5 Voda za navodnjavanje gospodarstva s individualnim rješenji ma navodnjavanja na poljoprivrednoj površini od oko 0,5 ha i potrošnjom od 2.000 m3/godišnje/ha (10.000 *0,5 * 2.000) 10,0 Voda za uzgoj stoke 50% uvjetnih grla s potrošnjom od 36,5 m3/ug/godišnje, odnosno (740.000*0,5*36,5) 13,5 Slatkovodna akvakultura ne može se procijeniti UKUPNO 51,0 Na osnovi navedenog može se zaključiti da nije riječ o značajnim ko ličinama nekontrolirano zahvaćenih voda koje mogu ugroziti ukupnu bilancu (raspoloživost) voda. Međutim, pošto se, osobito kada je riječ o navodnjavanju, uglavnom radi o ograničenim područjima na kojima je individualno zahvaćanje voda redovita praksa, moguće je da ovakvo zahvaćanje može imati značajan utjecaj kako na raspoloživost tako i na stanje voda lokalno. Pretpostavlja se da će opterećenje nekontroliranim/ raspršenim zahvaćanjem voda za potrebe navodnjavanje rasti, zbog po sljedica klimatskih promjena osobito na jadranskom vodnom području. 1.4 Hidromorfološko opterećenje 132 1.4 Hidromorfološko opterećenje Nema promjena u sistematizaciji i kvantifikaciji podataka o hidromorfološkom opterećenju u odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima. Potpunost i pouzdanost prikupljenih podataka još uvijek je ograničena i razlikuje se po dijelovima vodnih područja. Podaci o hidromorfološkom opterećenju rijeka i jezera prikupljaju se u popisima i registrima vlasnika/upravitelja vodnih/infrastrukturnih građevina i sustava od kojih su najznačajniji: podaci o regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za melioracijsku odvodnju i sustavima obrane od poplava - prikupljaju se u područnim i lokalnim organizacijskim jedinicama Hrvatskih voda i pohranjuju u Informacijskom sustavu voda podaci o građevinama hidroenergetskih sustava - u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede podaci o unutarnjim vodnim putovima - u nadležnosti Agencije za vodne putove. Ostale vodne i infrastrukturne građevine su najvećim dijelom u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (građevine za navodnjavanje) i isporučitelja vodnih usluga (zahvatne građevine, ispusti javne odvodnje). Radi se o podacima o fizičkim zahvatima u vodnom sustavu (postojeće vodne građevine i drugi fizički/strukturalni zahvati vezani za održavanje i korištenje voda) koji utječu na morfološke, a moguće i hidrološke značajke vodnih tijela. Potpunost i pouzdanost prikupljenih podataka razlikuje se po dijelovima vodnih područja, ovisno o načinu vođenja dokumentacije. Prikupljeni podaci razvrstani su u tri grupe hidromorfoloških opterećenja, prema dominantnom tipu hidromorfoloških promjena koje uzrokuju: fizičke promjene duž korita, obala i inundacije poprečne vodne građevine kontrola dinamike vodenoga toka. Analiza podataka je pokazala da je veliki dio vodnih/infrastrukturnih građevina višenamjenski. Fizičke promjene duž korita, obala i inundacije Linijske vodne građevine i zahvati (nasipi, pojačanje i učvršćivanje obala, oblaganje korita i dna kamenom ili betonom, kanaliziranje i produbljivanje korita i slično) dovode do nestajanja prirodnih varijacija u širini i dubini rijeke, ali i u nizu fizičkih obilježja staništa, tipovima podloga, toku, svojstvima taloženja i erozije itd, a kao rezultat toga nestaju specifična vodna staništa. Također, moguć je prekid interakcije između vodenih i kopnenih komponenti riječne doline, osobito u poplavnim područjima koja imaju važnu ulogu u infiltraciji vode i prihranjivanju vodonosnika kao i u kontroli erozije, pronosa i taloženja nanosa i slično. Promjene u uzdužnom i poprečnom profilu rijeke često utječu na povezanost s podzemnim vodama što djeluje na hidrološki režim površinskih i podzemnih voda i ekosustava ovisnih o podzemnim vodama. Poprečne vodne građevine Prisutnost poprečnih građevina (brana, ustava, pragova, stepenica i slično) ima ozbiljne ekološke posljedice jer je spriječen prirodan tok vode, nanosa, vodenih organizama, što uzrokuje promjene stanišnih uvjeta i strukture životnih zajednica uzvodno i nizvodno od pregrade. Kako mnoge vrste u Podaci o hidromorfološkom opterećenju rijeka i jezera prikupljaju se u popisima i registrima vlasnika/upravitelja vodnih/infrastrukturnih gra đevina i sustava od kojih su najznačajniji: • podaci o regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevi nama za melioracijsku odvodnju i sustavima obrane od poplava – prikupljaju se u područnim i lokalnim organizacijskim jedinicama Hrvatskih voda i pohranjuju u Informacijskom sustavu voda • podaci o građevinama hidroenergetskih sustava – u nadležnosti Hr vatske elektroprivrede • podaci o unutarnjim vodnim putovima – u nadležnosti Agencije za vodne putove. Ostale vodne i infrastrukturne građevine su najvećim dijelom u vlasniš tvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (građevine za navodnjavanje) i isporučitelja vodnih usluga (zahvatne građevine, ispu sti javne odvodnje). Radi se o podacima o fizičkim zahvatima u vodnom sustavu (postojeće vodne građevine i drugi fizički/strukturalni zahvati vezani za održava nje i korištenje voda) koji utječu na morfološke, a moguće i hidrološke značajke vodnih tijela. Potpunost i pouzdanost prikupljenih podataka razlikuje se po dijelovima vodnih područja, ovisno o načinu vođenja dokumentacije. Prikupljeni podaci razvrstani su u tri grupe hidromorfoloških opterećenja, prema dominantnom tipu hidromorfoloških promjena koje uzrokuju: • fizičke promjene duž korita, obala i inundacije STRANICA 68 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE na većem dijelu sliva znače i raniji početak (uvod) i produženje sezone malih voda, a uočena je i da srednje trajanje visokih pulsova (epizoda s protokom većim od protoka trajanja 25%), opada a broj niskih pulsova (epizoda s protokom manjim od protoka trajanja 75%) raste te da je povećana i prosječna brzina rasta hidrograma kao i broj hidroloških promjena. U skladu s navedenim detektirano je smanjenje srednjih pro toka malovodnih i velikovodnih razdoblja. Svi ovi indikatori ukazuju na produženje sušnih razdoblja tijekom ljeta te na povećanje dinamičnosti hidrograma. Obzirom na navedeno očigledno je da su u posljednjem razdoblju utvrđene određene promjene hidrološkog režima: – produženje sušnih epizoda – raniji početak i produženje sezone malih voda što može uzrokovati značajne negativne posljedice kako za razvoj ekosustava tako i za korištenje voda (npr. poljoprivrednu proizvodnju) – povećanje dinamičnosti hidrograma – brže izmjene malih i velikih voda što značajno utječe na povećanje rizika od poplava uključujući i eventualno pitanje porasta razine mora, a time i povećanje rizika od poplavljivanja niskih otoka i ušća rijeka na jadranskom vodnom području. Obzirom da je ovom analizom obuhvaćena samo krajnja realizacija či tavog niza procesa, definitivan zaključak o stvarnom razlogu ovih pro mjena nije moguće dati, odnosno većina promjena je sukladna s često korištenim scenarijima klimatskih promjena, koje predviđaju povećanje suša te intenzivnije i učestalije ekstreme, ali i procesi urbanizacije mogu doprinijeti bržem otjecanju i kraćem zadržavanju vode na slivu na što ukazuju rezultati analize. Bez obzira na uzroke, očigledno je da je neophodno povećati otpornost i adaptabilnost upravljanja vodama na detektirane promjene kako bi se što efikasnije uspjele zadovoljiti potrebe korisnika voda ali i eko sustava koji ovise o njoj. Zbog toga se, u ovom planskom razdoblju, kao mjere adaptacije na klimatske promjene predlažu mjere i aktivnosti karakteristične za integralno upravljanje vodama u cjelini, jer se njihovo uvođenje u redovitu upravljačku praksu može smatrati prvim korakom (no regret mjere) u dugoročnom očuvanju održivosti vodnog resursa. 2. Stanje voda Stanje voda određeno je na razini vodnih tijela koja predstavljaju osnov ne jedinice za analizu značajki i upravljanja kakvoćom voda. Da bi is punila svoju svrhu, vodna tijela moraju biti određena tako da omoguće odgovarajući, dovoljno jednoznačan opis ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, odnosno količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda. Određivanje vodnih tijela počinje analizom prirodnih značajki voda, na temelju kojih se ukupnost voda na nekom području dijeli na jasno određene, prirodno približno homogene elemente. Alat za izdvajanje tijela površinskih voda je njihova tipologija, utemeljena na povezanosti prirodnih bioloških zajednica i relevantnih abiotičkih značajki površin skih voda. Za izdvajanje tijela podzemnih voda koristi se hidrauličko razgraničenje i razgraničenje na temelju prirodnog kemijskog sastava podzemnih voda (po potrebi i tipizacija podzemnih voda prema pri rodnim geokemijskim značajkama). Moguće je da se za potrebe upravljanja pojedino prirodno izdvojeno vodno tijelo dodatno dijeli na manja vodna tijela, koja su potpuno jasno određena i u smislu stvarnoga stanja, rizika, ciljeva koji se planiraju postići i mjera koje su za to primjerene. Uobičajeni sekundarni krite riji za izdvajanje vodnih tijela su: namjena određenih voda, izloženost antropogenim opterećenjima i utjecajima, status zaštićenosti i slično. U Registru vodnih tijela je svakom vodnom tijelu pridružen jednoznač ni nacionalni kod, sastavljen od 4 propisana i do 18 slobodnih alfanu meričkih znakova, prema prikazanoj shemi. Prilikom dostavljanja poda taka u Informacijski sustav voda Europske komisije (WISE) na početku koda se dodaje jedinstvena oznaka države (HR). 134 Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda vezano je uglavnom uz fizičke promjene obale (izgradnja lukobrana, operativnih gatova, privezišta, marina i sl.), korita (kanaliziranje toka rijeke) ali i uz intenzivni uzgoj morskih organizama. Sl. C.13 Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda (označena su vodna tijela za koja je procijenjeno da hidromorfološka opterećenja mogu imati značajniji utjecaj na stanje pojedinih bioloških elemenata kakvoće) 1.5 Procjena opterećenja nastalih klimatskim promjenama Prema Strategiji upravljanja vodama iz 2008. godine načelno se može reći da Republika Hrvatska: raspolaže značajnim količinama vode za koje je karakteristična iznimna prostorna i vremenska neravnomjernost i ima relativno dobru dostupnost vodi (što je godinama jedan od najvažnijih zadataka upravljanja vodama) te se može zaključiti da racionalno i umjereno korištenje voda tradicionalno nije bilo neophodno i opće prihvaćeno načelo. Posljednjih godina bilježi se intenziviranje vremenske neravnomjernosti vodnog režima što direktno ili indirektno počinje utjecati na zdravlje i sigurnost ljudi i gospodarsku situaciju, te samim tim raste senzibiliziranost društva vezano uz pitanje raspoloživosti i dostupnosti vodnog resursa. Vremenske neravnomjernosti vodnog režima očituju se kao: produženo trajanje malovodnih razdoblja i značajniji broj pojava presušivanja, odnosno pojava presušivanja na lokacijama na kojima to prije nije bilo zabilježeno i produženo trajanje razdoblja velikih voda, te povećanje maksimalnih protoka i razina Sl. C.13 Hidromorfološko opterećenje prijelaznih i priobalnih voda (označena su vodna tijela za koja je procijenjeno da hidromor fološka opterećenja mogu imati značajniji utjecaj na stanje po jedinih bioloških elemenata kakvoće) 1.5 Procjena opterećenja nastalih klimatskim promjenama Prema Strategiji upravljanja vodama iz 2008. godine načelno se može reći da Republika Hrvatska: – raspolaže značajnim količinama vode za koje je karakteristična izni mna prostorna i vremenska neravnomjernost i – ima relativno dobru dostupnost vodi (što je godinama jedan od naj važnijih zadataka upravljanja vodama) te se može zaključiti da racionalno i umjereno korištenje voda tradici onalno nije bilo neophodno i opće prihvaćeno načelo. Posljednjih godina bilježi se intenziviranje vremenske neravnomjernosti vodnog režima što direktno ili indirektno počinje utjecati na zdravlje i sigurnost ljudi i gospodarsku situaciju, te samim tim raste senzibilizi ranost društva vezano uz pitanje raspoloživosti i dostupnosti vodnog resursa. Vremenske neravnomjernosti vodnog režima očituju se kao: – produženo trajanje malovodnih razdoblja i značajniji broj pojava presušivanja, odnosno pojava presušivanja na lokacijama na kojima to prije nije bilo zabilježeno i – produženo trajanje razdoblja velikih voda, te povećanje maksimalnih protoka i razina što je tipična manifestacija – odgovor hidrološkog režima na klimatske promjene. Oba slučaja imaju direktan utjecaj: – na količinu i na kvalitetu voda, odnosno na ukupno stanje voda te time i na ispunjenje ciljeva zaštite voda propisanih Zakonom o vo dama koji doprinose: o očuvanju života i zdravlja ljudi o osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kakvoće potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično ko rištenje voda o zaštiti kopnenih površinskih i morskih voda o sprječavanju daljnjeg pogoršanja te zaštiti i poboljšanju stanja vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim eko sustavima te – na povećanje rizika od poplava. Metodologija za ocjenu utjecaja klimatskih promjena na promje nu režima voda nije donesena ali je napravljeno nekoliko parcijalnih istraživanja ograničenog prostornog obuhvata (uglavnom na vodnom području rijeke Dunav). U okviru istraživanja detektirani su posebno zabrinjavajući negativni trendovi svibanjskih i lipanjskih protoka, koji UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 69 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 136 2. Stanje voda Stanje voda određeno je na razini vodnih tijela koja predstavljaju osnovne jedinice za analizu značajki i upravljanja kakvoćom voda. Da bi ispunila svoju svrhu, vodna tijela moraju biti određena tako da omoguće odgovarajući, dovoljno jednoznačan opis ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda, odnosno količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda. Određivanje vodnih tijela počinje analizom prirodnih značajki voda, na temelju kojih se ukupnost voda na nekom području dijeli na jasno određene, prirodno približno homogene elemente. Alat za izdvajanje tijela površinskih voda je njihova tipologija, utemeljena na povezanosti prirodnih bioloških zajednica i relevantnih abiotičkih značajki površinskih voda. Za izdvajanje tijela podzemnih voda koristi se hidrauličko razgraničenje i razgraničenje na temelju prirodnog kemijskog sastava podzemnih voda (po potrebi i tipizacija podzemnih voda prema prirodnim geokemijskim značajkama). Moguće je da se za potrebe upravljanja pojedino prirodno izdvojeno vodno tijelo dodatno dijeli na manja vodna tijela, koja su potpuno jasno određena i u smislu stvarnoga stanja, rizika, ciljeva koji se planiraju postići i mjera koje su za to primjerene. Uobičajeni sekundarni kriteriji za izdvajanje vodnih tijela su: namjena određenih voda, izloženost antropogenim opterećenjima i utjecajima, status zaštićenosti i slično. U Registru vodnih tijela je svakom vodnom tijelu pridružen jednoznačni nacionalni kod, sastavljen od 4 propisana i do 18 slobodnih alfanumeričkih znakova, prema prikazanoj shemi. Prilikom dostavljanja podataka u Informacijski sustav voda Europske komisije (WISE) na početku koda se dodaje jedinstvena oznaka države (HR). Sl. C.14 Shema kodiranja vodnih tijela Vodno područje D V od no po dr uč je ri je ke D un av J J ad ra ns ko vo dn o po dr uč je Podsliv S - Save D - Drave i Dunava K - kopno O - otoci Vode R - kopnene vode tekućice L - kopnene vode stajaćice T - prijelazne vode C - priobalne vode S - more G - podzemne vode Nacionalno Prekogran. N n ac io na ln o I in te rn ac io na ln o Naziv vodnog tijela jedinstveni identifikator vodnog tijela (do 18 znakova) Sl. C.14 Shema kodiranja vodnih tijela 2.1. Stanje površinskih voda 137 2.1 Stanje površinskih voda Učinjen je znatan napredak u ocjenjivanju i klasifikaciji stanja površinskih voda u odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima u smislu korištenja većeg, ali još uvijek nepotpunog broja elemenata kakvoće. Razvijene su i propisane metode za ocjenu ekološkog stanja za gotovo sve elemente kakvoće koji zasad nisu u potpunosti primijenjeni, zbog ograničenog fonda raspoloživih podataka za 2012. godinu (referentnu godinu za ocjenu stanja) i prema broju pokazatelja koji su praćeni i prema prostornoj i vremenskoj pokrivenosti podacima. Metodologija za ocjenu ekološkog potencijala još nije razvijena pa su umjetna i znatno promijenjena vodna tijela ocijenjena na temelju klasifikacijskog sustava za prirodna vodna tijela. Sustav ocjenjivanja kemijskog stanja površinskih voda potpuno je normativno uređen, a odgovarajući monitoring s obzirom na broj mjernih mjesta, pokazatelje i učestalost mjerenja se postupno uspostavlja. Posljedica toga je smanjena pouzdanost klasifikacije kemijskog stanja površinskih voda na pojedinim vodnim tijelima. Stanje tijela površinske vode određeno je njegovim ekološkim stanjem/potencijalom i kemijskim stanjem, ovisno o tome koja od dviju ocjena je lošija. Ekološko stanje tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodenih ekosustava i određuje se na temelju pojedinačnih ocjena relevantnih bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće koji podržavaju biološke elemente. Ovisno o pojedinačnim ocjenama relevantnih elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkoga stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Uredbom o standardu kakvoće voda propisano je da ključnu ulogu u klasifikaciji ekološkoga stanja imaju biološki elementi kakvoće, čije vrijednosti su odlučujuće za svrstavanje u neku od klasa. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških moraju biti zadovoljeni i svi osnovni fizikalno-kemijski i kemijski te hidromorfološki standardi propisani za vrlo dobro stanje. O pripadnosti dobrom ekološkom stanju odlučuje se na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće. Tab. C.22 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja površinskih voda Element kakvoće Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Biološki Fitoplankton + + + + Makroalge N N - + Morske cvjetnice (Angiosperms) N N + + Makrofite + + N N Fitobentos + + N N Makrozoobentos + + + + Ribe + - + N Fizikalno kemijski i kemijski Prozirnost N + + + Toplinski uvjeti - - + + Režim kisika + + + + Zaslanjenost - - - Zakiseljenost + - N N Hranjive tvari + + + + Specifične onečišćujuće tvari + + + + Hidromorfološki Hidrološki režim + - - Uzdužni kontinuitet + N - N Morfološki uvjeti + - - N – element kakvoće nije primjenjiv za tu kategoriju površinske vode U programu dopunskih mjera prvog Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) predviđene su aktivnosti na unaprjeđenju sustava za ocjenu i klasifikaciju površinskih voda. Prikupljena saznanja rezultirala su bitnim izmjenama i dopunama u sustavu ocjenjivanja ekološkog Stanje tijela površinske vode određeno je njegovim ekološkim stanjem/potencijalom i kemijskim stanjem, ovisno o tome koja od dviju ocjena je lošija. Ekološko stanje tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodenih ekosustava i određuje se na temelju pojedinačnih ocjena relevantnih bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće koji podržavaju biološke elemente. Ovisno o pojedinačnim ocjenama relevantnih elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkoga stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Uredbom o standardu kakvoće voda propisano je da ključnu ulogu u klasifikaciji ekološkoga stanja imaju biološki elementi kakvoće, čije vrijednosti su odlučujuće za svrstavanje u neku od klasa. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških moraju biti zadovoljeni i svi osnovni fizikalno-kemijski i kemijski te hidromorfološki standardi propisani za vrlo dobro stanje. O pripadnosti dobrom ekološkom stanju odlučuje se na temelju bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće. Tab. C.22 Normirani elementi kakvoće za ocjenu ekološkog stanja površinskih voda Element kakvoće Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Biološki Fitoplankton + + + + Makroalge N N - + Morske cvjetnice (Angiosperms) N N + + Makrofite + + N N Fitobentos + + N N Makrozoobentos + + + + Ribe + - + N Fizikalno-kemijski i kemijski Prozirnost N + + + Toplinski uvjeti - - + + Režim kisika + + + + Zaslanjenost - - - Zakiseljenost + - N N Hranjive tvari + + + + Specifične onečišćujuće tvari + + + + Hidromorfološki Hidrološki režim + - - Uzdužni kontinuitet + N - N Morfološki uvjeti + - - N – element kakvoće nije primjenjiv za tu kategoriju površinske vode STRANICA 70 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE davnih za ocjenu kemijskog stanja i propisani standardi kakvoće za te tvari preuzimaju iz Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša. Za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja svih kategorija površinskih voda nisu mogli biti korišteni svi relevantni elementi i pokazatelji kakvoće, zbog ograničenog fonda ulaznih podataka za referentnu 2012. godinu. Monitoring stanja površinskih voda još se usklađuje s odredbama Ured be o standardu kakvoće voda, Metodologijom uzorkovanja, laboratorij skih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće i preporukama prvog Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) koje su donijete sredinom 2013. godine. U tom smislu izrađuje se višegodišnji program usklađenog monitoringa i od govarajući godišnji planovi monitoringa koji će u narednom planskom ciklusu osigurati potpuniji i pouzdaniji fond podataka za ocjenu stanja voda, bolje poznavanje uzroka i prirode pojedinih problema na voda ma i pouzdaniju procjenu učinaka mjera na pojedine elemente kakvoće voda. Ocjena stanja voda, dana u nastavku, temelji se na podacima koji su prikupljeni do 2012. godine, s tim da su svi podaci reinterpretirani u skladu s novousvojenom tipologijom i standardima kakvoće voda. Ta okolnost, uz druge čimbenike nesigurnosti u rezultatima monitoringa, umanjuje pouzdanost ocjene stanja površinskih voda, jer dopušta mo gućnost da utjecaj dijela postojećih opterećenja nije obuhvaćen ili je tek djelomično obuhvaćen ocjenom. Sl. C.15 Relativna uloga bioloških, fizikalno-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće u klasifikaciji ekološkog stanja površinskih voda (prema Uredbi) Kemijsko stanje tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari50 u površinskoj vodi, sedimentu i bioti. Prema koncentraciji poje dinih prioritetnih tvari, površinske vode se klasificiraju u dvije klase ke mijskoga stanja: dobro stanje i nije dostignuto dobro stanje. Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom stanju ako prosječna i maksimalna godišnja koncentracija svake prioritetne tvari ne prekoračuje propisane standarde kakvoće. Standardi za ocjenjivanje kemijskog stanja površinskih voda nisu pro mijenjeni u odnosu na prvi planski ciklus, jer se i popis tvari mjero 50 33 prioritetne tvari i osam drugih onečišćujućih tvari proizašlih iz odredbi Council Directive 86/280/EEC of 12 June 1986 on limit values and quality objectives for discharges of certain dangerous substances included in List I of the Annex to Directive 76/464/EEC (direktiva nije službeno prevedena na hrvatski jezik, neslužbeni prijevod glasi: Direktiva Vijeća 86/280/EEZ od 12.6.1986 o graničnim vrijednostima i ciljevima kakvoće za ispuštanja određenih opasnih tvari uključenih u Popis I Dodatka Direktivi 76/464/EEZ (u daljnjem tekstu: »prioritetne tvari«)). U programu dopunskih mjera prvog Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) predviđene su aktivnosti na unaprjeđenju sustava za ocjenu i klasifikaciju površinskih voda. Prikupljena saznanja rezultirala su bitnim izmjenama i dopunama u sustavu ocjenjivanja ekološkog stanja u odnosu na prvi planski ciklus. To se osobito odnosi na povećanje broja elemenata kakvoće, posebno bioloških elemenata. 138 stanja u odnosu na prvi planski ciklus. To se osobito odnosi na povećanje broja elemenata kakvoće, posebno bioloških elemenata. Sl. C.15 Relativna uloga bioloških, fizikalno-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće u klasifikaciji ekološkog stanja površinskih voda (prema Uredbi) Kemijsko stanje tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari50 u površinskoj vodi, sedimentu i bioti. Prema koncentraciji pojedinih prioritetnih tvari, površinske vode se klasificiraju u dvije klase kemijskoga stanja: dobro stanje i nije dostignuto dobro stanje. Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom stanju ako prosječna i maksimalna godišnja koncentracija svake prioritetne tvari ne prekoračuje propisane standarde kakvoće. Standardi za ocjenjivanje kemijskog stanja površinskih voda nisu promijenjeni u odnosu na prvi planski ciklus, jer se i popis tvari mjerodavnih za ocjenu kemijskog stanja i propisani standardi kakvoće za te tvari preuzimaju iz Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša. Za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja svih kategorija površinskih voda nisu mogli biti korišteni svi relevantni elementi i pokazatelji kakvoće, zbog ograničenog fonda ulaznih podataka za referentnu 2012. godinu. Monitoring stanja površinskih voda još se usklađuje s odredbama Uredbe o standardu kakvoće voda, Metodologijom uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće i preporukama prvog Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) koje su donijete sredinom 2013. godine. U tom smislu izrađuje se višegodišnji 5033 prioritetne tvari i osam drugih onečišćujućih tvari proizašlih iz odredbi Council Directive 86/280/EEC of 12 June 1986 on limit values and quality objectives for discharges of certain dangerous substances included in List I of the Annex to Directive 76/464/EEC (direktiva nije službeno prevedena na hrvatski jezik, neslužbeni prijevod glasi: Direktiva Vijeća 86/280/EEZ od 12.6.1986 o graničnim vrijednostima i ciljevima kakvoće za ispuštanja određenih opasnih tvari uključenih u Popis I Dodatka Direktivi 76/464/EEZ (u daljnjem tekstu: „prioritetne tvari“)). UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 71 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE loški potencijal je isključen zbog hidromorfoloških deficita svojstvenih umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima. Umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda izdvojena su na temelju terenskog uvida u hidromorfološka opterećenja i provedene analize utjecaja tih opterećenja na stanje voda, a potvrđena na teme lju ekonomske valorizacije djelatnosti koje generiraju kritična hidro morfološka opterećenja i procijenjenih troškova za njihovo vraćanje u prirodno stanje. Metodologija za ocjenu ekološkog potencijala još nije razvijena pa je stanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela ocijenjeno na temelju klasifikacijskog sustava za prirodna vodna tijela. U pripremi je znanstveno-istraživački projekt tipizacije znatno promije njenih i umjetnih vodnih tijela površinskih voda i razvoj odgovarajućih sustava klasifikacije ekološkog potencijala čiji će rezultati biti na raspo laganju za sljedeći planski ciklus. 2.1.1 Rijeke Primarno izdvajanje vodnih tijela rijeka izvršeno je prema tipološkoj podjeli hrvatskih tekućica na 28 biotičkih tipova za koje je definiran tip-specifični klasifikacijski sustav prema kojemu se ocjenjuje stanje voda (Uredba o standardu kakvoće voda – Prilog 12., Tablica 12. A.). Pored tipologije, kao temeljnog kriterija, uvedeni su dodatni kriteriji za razgraničenje vodnih tijela rijeka, s ciljem da se dobije što primjereniji okvir za analizu stanja i planiranje mjera. To su: Tab. C.23 Kriteriji za procjenu pouzdanosti ocjene stanja površinskih vodnih tijela51 Razina pouzda nosti Ekološko stanje Kemijsko stanje Niska Nema podataka monitoringa na vodnom tijelu i na 2 njemu susjedna vodna tijela. Nema podataka monitoringa Srednja Dobri podaci o pratećim elementima kakvoće i/ili ograničeni podaci za barem jedan biološki element kakvoće Ograničeni podaci za neke ili sve priori tetne tvari koje se ispuštaju na vodnom području Visoka Dobri podaci za barem jedan biološki element kakvoće i najrelevantnije podr žavajuće elemente Dobri podaci za sve prioritetne tvari koje se ispuštaju na vodnom području Posebnu kategoriju površinskih voda čine umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, koja su nastala ljudskom djelatnošću ili su znatno promijeni la svoj karakter zbog fizičkih promjena uslijed ljudskih djelatnosti. Na njih se primjenjuju nešto niži standardi kakvoće, tj. uvažavaju se ograničenja do kojih je došlo zbog hidromorfoloških promjena koje su bile nužne zbog specifične namjene vodnoga tijela. Postupak ocjenjivanja isti je kao kod prirodnih vodnih tijela, samo se umjesto ekološkoga stanja ocjenju je ekološki potencijal. Prema ukupnoj ocjeni svih relevantnih elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u četiri klase ekološkog potencijala: dobar i bolji, umjeren, loš i vrlo loš ekološki potencijal. Vrlo dobar eko 51 Preuzeto iz: WISE WFD Reporting Guidance 2016 139 program usklađenog monitoringa i odgovarajući godišnji planovi monitoringa koji će u narednom planskom ciklusu osigurati potpuniji i pouzdaniji fond podataka za ocjenu stanja voda, bolje poznavanje uzroka i prirode pojedinih problema na vodama i pouzdaniju procjenu učinaka mjera na pojedine elemente kakvoće voda. Ocjena stanja voda, dana u nastavku, temelji se na podacima koji su prikupljeni do 2012. godine, s tim da su svi podaci reinterpretirani u skladu s novousvojenom tipologijom i standardima kakvoće voda. Ta okolnost, uz druge čimbenike nesigurnosti u rezultatima monitoringa, umanjuje pouzdanost ocjene stanja površinskih voda, jer dopušta mogućnost da utjecaj dijela postojećih opterećenja nije obuhvaćen ili je tek djelomično obuhvaćen ocjenom. Sl. C.16 Shematski prikaz postupka klasifikacije stanja vodnih tijela površinskih voda (prema Uredbi) Za određivanje pouzdanosti ocjene ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda korištene su informacije o rezultatima monitoringa. Tab. C.23 Kriteriji za procjenu pouzdanosti ocjene stanja površinskih vodnih tijela51 Razina pouzdanosti Ekološko stanje Kemijsko stanje Niska Nema podataka monitoringa na vodnom tijelu i na 2 njemu susjedna vodna tijela. Nema podataka monitoringa Srednja Dobri podaci o pratećim elementima kakvoće i/ili ograničeni podaci za barem jedan biološki element kakvoće Ograničeni podaci za neke ili sve prioritetne tvari koje se ispuštaju na vodnom području Visoka Dobri podaci za barem jedan biološki element kakvoće i najrelevantnije podržavajuće elemente Dobri podaci za sve prioritetne tvari koje se ispuštaju na vodnom području 51Preuzeto iz: WISE WFD Reporting Guidance 2016 Sl. C.16 Shematski prikaz postupka klasifikacije stanja vodnih tijela površinskih voda (prema Uredbi) Za određivanje pouzdanosti ocjene ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda korištene su informacije o rezultatima monitoringa. STRANICA 72 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.25 Raspoloživi podaci za ocjenu stanja vodnih tijela rijeka po elementima kakvoće Normirani element kakvoće Broj mjernih mjesta Razdoblje mjerenjaPSSava PSDrava VPD JVP RH Biološki Fitoplankton 2 7 9 - 9 2010. – 2012. Fitobentos 203 2010. – 2012. Makrofiti 58 2010. – 2012. Makrozoobentos 200 2010. – 2012. Ribe 9 2010. – 2012. Fizikalno kemijski i kemijski Zakiseljenost 168 65 233 79 312 2012. Režim kisika 168 65 233 79 312 2012. Hranjive tvari 168 65 233 79 312 2012. Specifične onečišćujuće tvari 46 44 90 37 127 2012. Kemijski U vodenom stupcu 51 48 99 37 136 2012. U sedimentu - 2012. U bioti - 2012. Ekološko stanje rijeka Biološki elementi kakvoće ocijenjeni su samo za vodna tijela na kojima su provedena biološka ispitivanja i to na temelju sljedećih pokazatelja/ indeksa: • BEK fitoplankton na temelju riječnog potamoplanktonskog indeksa (HRPI) • BEK fitobentos na temelju trofičkog (TIDHR) i saprobnog (SIHR) in deksa dijatomeja • BEK Makrofiti na temelju referentnog indeksa (RI-MHR) • BEK Makrozoobentos na temelju ukupnog broja svojti (UBS), udje la oligosaprobnih indikatora (OSI%), hrvatskog saprobnog indeksa (SIHR), BMWP bodovnog indeksa (BMWP), proširenog biotičkog in deksa (PBI), Shannon-Wiener-ovoga indeksa raznolikosti (H), ritron indeksa (RI), udjela svojti koje preferiraju šljunak, litoral i pjeskovi ti tip supstrata Akal+Lit+Psa (ALP%), udjela pobirača/sakupljača (P/S%), indeksa biocenotičkog područja (IBR), broja svojti Epheme roptera, Plecoptera, Trichoptera (EPT-S) i udjela predstavnika skupina Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera u makrozoobentosu (EPT%) • BEK Ribe na temelju kvantitativnog indeksa biotičkog integriteta (IBIHR). 142 biotičkog indeksa (PBI), Shannon-Wiener-ovoga indeksa raznolikosti (H), ritron indeksa (RI), udjela svojti koje preferiraju šljunak, litoral i pjeskoviti tip supstrata Akal+Lit+Psa (ALP%), udjela pobirača/sakupljača (P/S%), indeksa biocenotičkog područja (IBR), broja svojti Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera (EPT-S) i udjela predstavnika skupina Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera u makrozoobentosu (EPT%) BEK Ribe na temelju kvantitativnog indeksa biotičkog integriteta (IBIHR). Sl. C.17 Biološko stanje vodnih tijela rijeka Sl. C.17 Biološko stanje vodnih tijela rijeka • ušće značajnog pritoka (npr. pritok čiji sliv je oko 30% sliva glavne rijeke na mjestu utoka) i • točka u kojoj je zbog ljudskog djelovanja došlo do promjene katego rije (rijeka u jezero/akumulaciju, jezero u rijeku/akumulaciju). Prema usvojenim kriterijima izdvojena su 1.484 vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 10 km², 1.126 na vodnom području rijeke Dunav i 358 na jadranskom vodnom području. Samo ta vodna tijela bit će predmet analize i ocjenjivanja u nastavku. Tab. C.24 Osnovni podaci o vodnim tijelima rijeka po vodnim područ-C.24 Osnovni podaci o vodnim tijelima rijeka po vodnim područ-.24 Osnovni podaci o vodnim tijelima rijeka po vodnim područ-24 Osnovni podaci o vodnim tijelima rijeka po vodnim područ- Osnovni podaci o vodnim tijelima rijeka po vodnim područ jima i područjima podslivova PSSava PSDra-va VPD JVP RH Vodna tijela rijeka > 10 km² Broj 805 321 1.126 358 1.484 Ukupna duljina (km) 7.337,1 3.248,8 10.585,9 2.258,0 12.843,9 Prosječna duljina (km) 9,1 10,1 9,4 6,3 8,7 Mogući kandidati za umjetna vodna tijela Broj 20 30 50 4 54 Ukupna duljina (km) 100,9 178,1 279,0 11,9 290,9 Prosječna duljina (km) 5,0 5,9 5,6 3,0 5,4 Mogući kandidati za znatno pro mijenjena vodna tijela Broj 99 85 184 38 222 Ukupna duljina (km) 1.230,0 808,2 2.038,1 243,7 2.281,8 Prosječna duljina (km) 12,4 9,5 11,1 6,4 10,3 Sva vodna tijela rijeka za koja je preliminarnom terenskom provjerom ustanovljeno da su nastala djelovanjem čovjeka ili da su prirodna, ali je na njima došlo do »izrazitih, opsežnih i dugotrajnih« hidromorfoloških promjena, mogući su kandidati za umjetna, odnosno znatno promije njena vodna tijela52. Godišnji plan praćenja stanja voda (monitoring) u 2012. godini obuhva tio je 343 mjerne postaje na rijekama, od čega 250 mjernih postaja na vodnom području rijeke Dunav i 93 mjerne postaje na jadranskom vod nom području. Radi se o mjernim postajama koje su razmještene prema tradicionalnim kriterijima, u svrhu utvrđivanja opće ekološke funkcije voda, praćenja opterećenja iz točkastih i raspršenih izvora, praćenja kakvoće voda na zahvatima vode namijenjene za ljudsku potrošnju i slično, i koje osiguravaju kontinuitet u praćenju stanja voda. Sustavni monitoring bioloških elemenata kakvoće rijeka se još uspo stavlja. Predviđena dinamika uzorkovanja je jednom u tri godine, na način da se svake godine obradi približno trećina mjernih postaja koje su u sustavu monitoringa. Samo fitoplankton se prati na godišnjoj ra zini (uzorkovanje jednom mjesečno u vegetacijskom razdoblju) i to na nizinskim dijelovima vrlo velikih rijeka. U ocjeni bioloških elemenata kakvoće korišteni su biološki podaci prikupljeni monitoringom u raz doblju od 2010. do 2012. godine. Monitoringom su, u većoj ili manjoj mjeri, obuhvaćeni svi prateći fizi kalno-kemijski i kemijski elementi kakvoće voda u rijekama normirani u Uredbi o standardu kakvoće voda (zakiseljenost, režim kisika, hranjive tvari, specifične onečišćujuće tvari) i većina pokazatelja kemijskoga sta nja, a prati se i niz drugih pokazatelja koji nisu obuhvaćeni navedenom Uredbom. Lista ispitivanih pokazatelja nije ista na svim mjernim posta jama, nešto je šira na postajama na kojima je utvrđeno opterećenje i na postajama koje služe za izvješćivanje prema međunarodnim konvencija ma, protokolima i sporazumima. Hidromorfološki monitoring nije u potpunosti uspostavljen. Prate se hidrološki podaci, ali se ne provodi monitoring morfoloških uvjeta, uključujući kontinuitet rijeka. 52 Preliminarnu terensku provjeru izvršili su stručni djelatnici područnih i lokalnih organizacijskih jedinica Hrvatskih voda. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 73 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE ispitivani u znatno manjem opsegu. Uzorkovanje i obrada uzoraka za biološke elemente nisu provedeni u potpunosti u skladu s propisanom metodologijom, jer je ona donijeta početkom 2015. godine, a monito ring je proveden u razdoblju 2010. – 2012. godina. Na razini Republike Hrvatske ocijenjeno je 180 vodnih tijela ili približno 13% svih vodnih tijela rijeka. Pokrivenost biološkim monitoringom veća je na vodnom području rijeke Dunav (15% vodnih tijela). Na jadran skom vodnom području ocijenjeno je samo 5% vodnih tijela rijeka. Ukupna ocjena biološkoga stanja u pravilu uključuje ocjenu za BEK fito bentos i BEK makrozoobentos, dok su ostali elementi kakvoće ocijenjeni kod manjeg ili vrlo malog broja vodnih tijela. U cjelini, 25% ocijenjenih vodnih tijela je u zadovoljavajućem stanju prema svim biološkim ele mentima kakvoće koji su na njima praćeni. Taj je postotak viši na ja dranskom vodnom području (39%) u odnosu na vodno područje rijeke Dunav (23,5%), a osobito na području podsliva rijeka Drave i Dunava sa samo 9% zadovoljavajuće ocijenjenih vodnih tijela. Stanje je povoljnije prema fitobentosu, sa 76% vodnih tijela koja zadovoljavaju standarde dobroga stanja, dok prema makrozoobentosu standarde zadovoljava 28% ocijenjenih vodnih tijela. Podaci za BEK makrofiti i BEK ribe su reprezentativni za ograničeni broj vodnih tijela na kojima je proveden monitoring te mogu predstavljati upozorenje, npr. loše stanje prema makrofitima na većini svih ocijenjenih vodnih tijela. Raspodjela vodnih tijela prema stanju modula trofije (prema fitoplan ktonu i fitobentosu), saprobnosti (prema fitobentosu i makrozoobento su) i opće degradacije (prema makrofitima, makrozoobentosu i ribama) pokazuje da su najboljim ocjenama ocijenjeni pokazatelji trofije (uka zuju na onečišćenje hranjivim tvarima), koji su u zadovoljavajućem, u pravilu u dobrom stanju u 78% slučajeva. Za pokazatelje saprobnosti (ukazuju na organsko onečišćenje) zadovoljavajuće stanje je utvrđeno u 39% slučajeva, a za pokazatelje opće degradacije u 32% slučajeva. Ocijenjena je većina fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće propisanih Uredbom, ali na temelju ograničenog broja pokazatelja: – EK Režim kisika na temelju pokazatelja o biološkoj potrošnji kisika BPK5 – EK Hranjive tvari na temelju pokazatelja o ukupnom dušiku (N) i ukupnom fosforu (P) – EK Specifične onečišćujuće tvari na temelju svih sedam normiranih pokazatelja. Ocjena se temelji na rezultatima monitoringa kojima je pokriveno 279 vodnih tijela u dijelu koji se odnosi na osnovne fizikalno kemijske pa rametre, odnosno 127 vodnih tijela u dijelu koji se odnosi na specifične onečišćujuće tvari. Zbog relativno malog broja mjernih mjesta u odnosu na broj i duljinu vodnih tijela rijeka, izvršena je numerička simulaci ja stanja svakog pokazatelja po diskretnim riječnim dionicama unutar cjelokupne riječne mreže, polazeći od rezultata monitoringa i prostor nog razmještaja točkastih i raspršenih izvora onečišćenja. S obzirom na potrebu za ekstrapolacijom rezultata monitoringa, korišteni su samo pokazatelji za koje se očekuje da imaju značajan kumulativni učinak i čiji unos i pronos se može bilancirati duž riječnoga toka. Mjerodavna koncentracija pokazatelja za određeno vodno tijelo dobive na je usrednjavanjem interpoliranih koncentracija pokazatelja po svim dionicama tog vodnog tijela, pri čemu je težinski faktor volumen vode svake dionice. 143 Sl. C.18 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema biološkom stanju RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nema podataka 1.260 947 274 673 313 vrlo loše 19 19 6 13 0 loše 86 72 19 53 14 umjereno 67 51 18 33 16 dobro 51 37 4 33 14 vrlo dobro 1 0 0 0 1 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nema podataka 9.129 7.554 2.363 5.191 1.576 vrlo loše 295 295 113 182 0 loše 1.428 1.180 337 843 248 umjereno 1.127 890 314 577 236 dobro 844 666 122 544 178 vrlo dobro 21 0 0 0 21 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.18 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema biološkom stanju 144 Sl. C.19 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema biološkim elementima kakvoće (samo ocijenjena vodna tijela) Korišteni su biološki podaci s 207 mjernih postaja i za sve je napravljena ocjena temeljem bioloških elemenata fitobentosa i makrozoobentosa. Fitoplankton je mjeren samo na postajama koje se nalaze u nizinskim vrlo velikim tekućicama gdje je on mjerodavan pokazatelj. Za ocjenu su korišteni i podaci o makrofitima i ribama, no ovi biološki elementi su ispitivani u znatno manjem opsegu. Uzorkovanje i obrada uzoraka za biološke elemente nisu provedeni u potpunosti u skladu s propisanom metodologijom, jer je ona donijeta početkom 2015. godine, a monitoring je proveden u razdoblju 2010. ̶ 2012. godina. Na razini Republike Hrvatske ocijenjeno je 180 vodnih tijela ili približno 13% svih vodnih tijela rijeka. Pokrivenost biološkim monitoringom veća je na vodnom području rijeke Dunav (15% vodnih tijela). Na jadranskom vodnom području ocijenjeno je samo 5% vodnih tijela rijeka. Ukupna ocjena biološkoga stanja u pravilu uključuje ocjenu za BEK fitobentos i BEK makrozoobentos, dok su ostali elementi kakvoće ocijenjeni kod manjeg ili vrlo malog broja vodnih tijela. U cjelini, 25% ocijenjenih vodnih tijela je u zadovoljavajućem stanju prema svim biološkim elementima kakvoće koji su na njima praćeni. Taj je postotak viši na jadranskom vodnom području (39%) u odnosu na vodno područje rijeke Dunav (23,5%), a osobito na području podsliva rijeka Drave i Dunava sa samo 9% zadovoljavajuće ocijenjenih vodnih tijela. Stanje je povoljnije prema fitobentosu, sa 76% vodnih tijela koja zadovoljavaju standarde dobroga stanja, dok prema makrozoobentosu standarde zadovoljava 28% ocijenjenih vodnih tijela. Podaci za BEK makrofiti i BEK ribe su reprezentativni za ograničeni broj vodnih tijela na kojima je proveden monitoring te mogu predstavljati upozorenje, npr. loše stanje prema makrofitima na većini svih ocijenjenih vodnih tijela. Raspodjela vodnih tijela prema stanju modula trofije (prema fitoplanktonu i fitobentosu), saprobnosti (prema fitobentosu i makrozoobentosu) i opće degradacije (prema makrofitima, makrozoobentosu i ribama) pokazuje da su najboljim ocjenama ocijenjeni pokazatelji trofije (ukazuju na onečišćenje hranjivim tvarima), koji su u zadovoljavajućem, u pravilu u dobrom stanju u 78% slučajeva. Za Fitoplankton Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Ribe Biološki elementi kakvoće vrlo loše 0 3 5 12 0 19 loše 0 6 47 75 0 86 umjereno 1 45 18 73 2 67 dobro 6 157 11 52 0 51 vrlo dobro 3 10 11 6 0 1 broj vodnih tijela 10 221 92 218 2 224 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Sl. C.19 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema biološkim elementima kakvoće (samo ocijenjena vodna tijela) Korišteni su biološki podaci s 207 mjernih postaja i za sve je napravljena ocjena temeljem bioloških elemenata fitobentosa i makrozoobentosa. Fitoplankton je mjeren samo na postajama koje se nalaze u nizinskim vrlo velikim tekućicama gdje je on mjerodavan pokazatelj. Za ocjenu su korišteni i podaci o makrofitima i ribama, no ovi biološki elementi su STRANICA 74 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 148 Sl. C.22 Stanje vodnih tijela rijeka prema režimu kisika (BPK5) Sl. C.22 Stanje vodnih tijela rijeka prema režimu kisika (BPK5) 149 Sl. C.23 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema režimu kisika (BPK5) RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 116 95 48 47 21 loše 57 47 11 36 10 umjereno 184 163 38 125 21 dobro 354 294 102 192 60 vrlo dobro 773 527 122 405 246 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 787 724 406 318 63 loše 360 323 66 257 38 umjereno 1.860 1.685 367 1.317 176 dobro 4.327 3.833 1.492 2.341 494 vrlo dobro 5.509 4.021 918 3.103 1.488 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) 149 Sl. C.23 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema režimu kisika (BPK5) RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 116 95 48 47 21 loše 57 47 11 36 10 umjereno 184 163 38 125 21 dobro 354 294 102 192 60 vrlo dobro 773 527 122 405 246 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 787 724 406 318 63 loše 360 323 66 257 38 umjereno 1.860 1.685 367 1.317 176 dobro 4.327 3.833 1.492 2.341 494 vrlo dobro 5.509 4.021 918 3.103 1.488 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.23 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema režimu kisika (BPK5) 146 Sl. C.20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fizikalno - kemijskim i kemijskim pokazateljima (BPK5, ukupni N, ukupni P, specifične onečišćujuće tvari) Na razini Republike Hrvatske oko 55% vodnih tijela zadovoljava standarde prema svim ocijenjenim fizikalno-kemijskim i kemijskim elementima kakvoće koji prate biološke elemente (režim kisika, hranjive tvari, specifične onečišćujuće tvari). Taj je postotak nešto viši na jadranskom vodnom području (64%) u odnosu na vodno područje rijeke Dunav (52%), a osobito na područje podsliva rijeka Drave i Dunava s 48% zadovoljavajuće ocijenjenih vodnih tijela. Stanje je najpovoljnije prema RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 272 227 89 138 45 loše 140 112 30 82 28 umjereno 259 204 49 155 55 dobro 388 269 78 191 119 vrlo dobro 425 314 75 239 111 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 2.204 1.979 768 1.211 225 loše 1.195 952 260 692 242 umjereno 2.339 1.932 561 1.371 407 dobro 4.352 3.507 1.103 2.404 846 vrlo dobro 2.754 2.216 557 1.659 538 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) 146 Sl. C.20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fizikalno - kemijskim i kemijskim pokazateljima (BPK5, ukupni N, ukupni P, specifične onečišćujuće tvari) Na razini Republike Hrvatske oko 55% vodnih tijela zadovoljava standarde prema svim ocijenjenim fizikalno-kemijskim i kemijskim elementima kakvoće koji prate biološke elemente (režim kisika, hranjive tvari, specifične onečišćujuće tvari). Taj je postotak nešto viši na jadranskom vodnom području (64%) u odnosu na vodno područje rijeke Dunav (52%), a osobito na područje podsliva rijeka Drave i Dunava s 48% zadovoljavajuće ocijenjenih vodnih tijela. Stanje je najpovoljnije prema RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 272 227 89 138 45 loše 140 112 30 82 28 umjereno 259 204 49 155 55 dobro 388 269 78 191 119 vrlo dobro 425 314 75 239 111 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 2.204 1.979 768 1.211 225 loše 1.195 952 260 692 242 umjereno 2.339 1.932 561 1.371 407 dobro 4.352 3.507 1.103 2.404 846 vrlo dobro 2.754 2.216 557 1.659 538 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fi zikalno – ke-C.20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fi zikalno – ke-.20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fi zikalno – ke-20 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fi zikalno – ke- Raspodjela vodnih tijela rijeka prema osnovnim fizikalno – ke mijskim i kemijskim pokazateljima (BPK5, ukupni N, ukupni P, specifične onečišćujuće tvari) Na razini Republike Hrvatske oko 55% vodnih tijela zadovoljava stan darde prema svim ocijenjenim fizikalno-kemijskim i kemijskim elemen tima kakvoće koji prate biološke elemente (režim kisika, hranjive tvari, specifične onečišćujuće tvari). Taj je postotak nešto viši na jadranskom vodnom području (64%) u odnosu na vodno područje rijeke Dunav (52%), a osobito na područje podsliva rijeka Drave i Dunava s 48% zadovoljavajuće ocijenjenih vodnih tijela. Stanje je najpovoljnije prema režimu kisika s 1.127 vodnih tijela (76%) koja zadovoljavaju standarde dobrog stanja prema BPK5, prema ukupnom dušiku zadovoljava 941 vodnih tijela (63%), prema ukupnom fosforu 870 vodnih tijela (59%), a prema specifičnim onečišćujućim tvarima 1.396 vodnih tijela (94%). Nedopuštena koncentracija specifičnih onečišćujućih tvari utvrđena je kod 88 vodnih tijela rijeka, 77 na vodnom području rijeke Dunav i 11 na jadranskom vodnom području. Najučestalije su pojava prekomjernog onečišćenja bakrom, prisutna na 79 vodna tijela rijeka i cinka i njegovih spojeva na 26 vodnih tijela. Nedopuštena koncentracija arsena javlja se na 2 vodna tijela, fluorida na 1 vodnom tijelu i organski vezanih halogena (AOX) na 7 vodnih tijela. 147 režimu kisika s 1.127 vodnih tijela (76%) koja zadovoljavaju standarde dobrog stanja prema BPK5, prema ukupnom dušiku zadovoljava 941 vodnih tijela (63%), prema ukupnom fosforu 870 vodnih tijela (59%), a prema specifičnim onečišćujućim tvarima 1.396 vodnih tijela (94%). Nedopuštena koncentracija specifičnih onečišćujućih tvari utvrđena je kod 88 vodnih tijela rijeka, 77 na vodnom području rijeke Dunav i 11 na jadranskom vodnom području. Najučestalije su pojava prekomjernog onečišćenja bakrom, prisutna na 79 vodna tijela rijeka i cinka i njegovih spojeva na 26 vodnih tijela. Nedopuštena koncentracija arsena javlja se na 2 vodna tijela, fluorida na 1 vodnom tijelu i organski vezanih halogena (AOX) na 7 vodnih tijela. Sl. C.21 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za specifične onečišćujuće tvari 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Arsen i njegovi spojevi Bakar i njegovi spojevi Cink i njegovi spojevi Fluoridi AOX Broj vodnih tijela JVP VPD Sl. C.21 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za spe-C.21 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za spe-.21 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za spe-21 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za spe- Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde za spe cifične onečišćujuće tvari UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 75 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 152 Sl. C.26 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju fosforom (ukupni P) Sl. C.26 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju fosforom (ukupni P) 153 Sl. C.27 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ukupnom fosforu RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 250 206 81 125 44 loše 126 104 25 79 22 umjereno 238 183 41 142 55 dobro 392 274 81 193 118 vrlo dobro 478 359 93 266 119 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 1.957 1.736 655 1.081 222 loše 1.163 973 260 713 190 umjereno 2.158 1.788 453 1.335 370 dobro 4.222 3.353 1.103 2.250 869 vrlo dobro 3.343 2.736 778 1.958 607 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) 153 Sl. C.27 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ukupnom fosforu RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 250 206 81 125 44 loše 126 104 25 79 22 umjereno 238 183 41 142 55 dobro 392 274 81 193 118 vrlo dobro 478 359 93 266 119 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 1.957 1.736 655 1.081 222 loše 1.163 973 260 713 190 umjereno 2.158 1.788 453 1.335 370 dobro 4.222 3.353 1.103 2.250 869 vrlo dobro 3.343 2.736 778 1.958 607 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.27 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ukupnom fosforu 150 Sl. C.24 Stanje vodnih tijela rijeka prema onečišćenju dušikom (ukupni N) Sl. C.24 Stanje vodnih tijela rijeka prema onečišćenju dušikom (ukupni N) 151 Sl. C.25 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ukupnom dušiku RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 213 193 84 109 20 loše 95 79 25 54 16 umjereno 237 205 40 165 32 dobro 233 190 51 139 43 vrlo dobro 706 459 121 338 247 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 1.748 1.691 739 952 57 loše 693 599 158 441 94 umjereno 2.088 1.812 380 1.432 276 dobro 2.858 2.531 842 1.690 327 vrlo dobro 5.457 3.952 1.130 2.822 1.504 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.25 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ukupnom dušiku STRANICA 76 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Hidromorfološki elementi kakvoće (hidrološki režim, uzdužni kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti) ocijenjeni su isključivo na temelju analize hi dromorfološkog opterećenja i utjecaja, jer u promatranom razdoblju nije bio uspostavljen sustavni hidromorfološki monitoring. Utjecaj zahvaćanja i preusmjeravanja vode na količinu vodenoga toka izražen je »indeksom korištenja« koji mjeri udio zahvaćene/preusmje rene vode u odnosu na dugogodišnji prosječni protok kao referentnu vrijednost. Indeks je određen uz pomoć pojednostavljenoga bilančnoga modela koji simulira promjene u količini vodenoga toka po riječnim dionicama na temelju poznatih lokacija zahvaćanja i preusmjeravanja vode i dodijeljenih prava na količinu koja se može zahvatiti ili preusmje riti. U nedostatku biološki utemeljenih kriterija za klasifikaciju vodnih tijela prema promjeni količine vodenoga toka za tipove hrvatskih rijeka, pretpostavljene su sljedeće granice klasa: Tab. C.26 Granice klasa za ocjenu količine vodenoga toka s obzirom na »indeks korištenja« (S) Indeks korištenja (%) Ocjena stanja Značenje Ikv =0% Vrlo dobro stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda nema utjecaja 0% < Ikv ≤ 20% Dobro stanje prema količini vode-noga toka zahvaćanje voda ima mali utjecaj 20% < Ikv ≤ 40% Umjereno stanje prema količini vo-denoga toka zahvaćanje voda ima umjereni utjecaj 40% < Ikv ≤ 75% Loše stanje prema količini vodeno-ga toka zahvaćanje voda ima značajan utjecaj Ikv > 75% Vrlo loše stanje prema količini vo-denoga toka zahvaćanje voda ima vrlo značajan utjecaj 156 kao referentnu vrijednost. Indeks je određen uz pomoć pojednostavljenoga bilančnoga modela koji simulira promjene u količini vodenoga toka po riječnim dionicama na temelju poznatih lokacija zahvaćanja i preusmjeravanja vode i dodijeljenih prava na količinu koja se može zahvatiti ili preusmjeriti. U nedostatku biološki utemeljenih kriterija za klasifikaciju vodnih tijela prema promjeni količine vodenoga toka za tipove hrvatskih rijeka, pretpostavljene su sljedeće granice klasa: Tab. C.26 Granice klasa za ocjenu količine vodenoga toka s obzirom na „indeks korištenja“ (S) Indeks korištenja (%) Ocjena stanja Značenje Ikv =0% Vrlo dobro stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda nema utjecaja 0% < Ikv ≤ 20% Dobro stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda ima mali utjecaj 20% < Ikv ≤ 40% Umjereno stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda ima umjereni utjecaj 40% < Ikv ≤ 75% Loše stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda ima značajan utjecaj Ikv > 75% Vrlo loše stanje prema količini vodenoga toka zahvaćanje voda ima vrlo značajan utjecaj Sl. C.30 Stanje vodnih tijela prema „indeksu korištenja“ Sl. C.30 Stanje vodnih tijela prema »indeksu korištenja» Prekomjerni utjecaj zahvaćanja i preusmjeravanja detektiran je na 34 vodna tijela, u duljini od 241 km. 154 Sl. C.28 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifičnim onečišćujućim tvarima Sl. C.28 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifi č-C.28 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifi č-.28 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifi č-28 Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifi č- Stanje vodnih tijela rijeka i jezera prema onečišćenju specifič nim onečišćujućim tvarima 155 Sl. C.29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifičnim onečišćujućim tvarima Hidromorfološki elementi kakvoće (hidrološki režim, uzdužni kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti) ocijenjeni su isključivo na temelju analize hidromorfološkog opterećenja i utjecaja, jer u promatranom razdoblju nije bio uspostavljen sustavni hidromorfološki monitoring. Utjecaj zahvaćanja i preusmjeravanja vode na količinu vodenoga toka izražen je „indeksom korištenja“ koji mjeri udio zahvaćene/preusmjerene vode u odnosu na dugogodišnji prosječni protok RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nije dobro 88 77 39 38 11 dobro 1.396 1.049 282 767 347 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nije dobro 687 667 351 316 20 dobro 12.157 9.919 2.898 7.021 2.238 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifi čnim onečišćuju-C.29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifi čnim onečišćuju-.29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifi čnim onečišćuju-29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifi čnim onečišćuju- Raspodjela vodnih tijela rijeka prema specifičnim onečišćuju ćim tvarima UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 77 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 158 Sl. C.31 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema količini vodenoga toka (bilanci) RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo značajan 16 10 4 6 6 značajan utjecaj 6 3 1 2 3 umjeren utjecaj 12 4 0 4 8 mali utjecaj 296 230 34 196 66 nema utjecaja 1.154 879 282 597 275 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo značajan 113 77 46 31 37 značajan utjecaj 55 15 0 15 40 umjeren utjecaj 73 38 0 38 35 mali utjecaj 4.089 3.341 638 2.703 748 nema utjecaja 8.514 7.115 2.565 4.550 1.398 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) 158 Sl. C.31 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema količini vodenoga toka (bilanci) RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo značajan 16 10 4 6 6 značajan utjecaj 6 3 1 2 3 umjeren utjecaj 12 4 0 4 8 mali utjecaj 296 230 34 196 66 nema utjecaja 1.154 879 282 597 275 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo značajan 113 77 46 31 37 značajan utjecaj 55 15 0 15 40 umjeren utjecaj 73 38 0 38 35 mali utjecaj 4.089 3.341 638 2.703 748 nema utjecaja 8.514 7.115 2.565 4.550 1.398 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.31 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema količini vodenoga toka (bilanci) Kao i u prvom planskom ciklusu, utjecaj fizičkih zahvata ocijenjen je uz pomoć numeričkoga modela koji na temelju evidentiranih hidromor foloških opterećenja (postojećih vodnih građevina i drugih zahvata) i ekspertno pretpostavljenog utjecaja pojedinog opterećenja na svaki hi dromorfološki pokazatelj, izračunava kumulativnu promjenu hidromor foloških pokazatelja na razini vodnih tijela. Veličina promjene hidro morfološkog pokazatelja na razini vodnoga tijela (S) jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica tog vodnog tijela, pri čemu je težinski faktor dužina dionica. Tab. C.27 Granice klasa za ocjenu hidromorfoloških pokazatelja s obzi-C.27 Granice klasa za ocjenu hidromorfoloških pokazatelja s obzi-.27 Granice klasa za ocjenu hidromorfoloških pokazatelja s obzi-27 Granice klasa za ocjenu hidromorfoloških pokazatelja s obzi- Granice klasa za ocjenu hidromorfoloških pokazatelja s obzi rom na odstupanje (S) od referentnih vrijednosti Granice klasa Ocjena stanja S < 5% Vrlo dobro stanje hidromorfološkog pokazatelja 5% < S < 20% Dobro stanje hidromorfološkog pokazatelja 20% < S < 50% Umjereno stanje hidromorfološkog pokazatelja 50% < S < 80% Loše stanje hidromorfološkog pokazatelja S > 80% Vrlo loše stanje hidromorfološkog pokazatelja Izdvajanje vodnih tijela u nezadovoljavajućem hidromorfološkom sta nju ključno je za određivanje kandidata za status umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela53. Nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje je nužan uvjet za kandidaturu, zbog pretpostavke da nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje vodnoga tijela može dovesti u pitanje i njegovo dobro biološko stanje. Tab. C.28 Pretpostavljeni utjecaj vodnih građevina na promjenu pokazatelja hidromorfološkog stanja (odstupanje od referentnih uvjeta – %)53 VODNE GRAĐEVINE ko lič in a i d in am ik a vo de no g to ka ve za s p od ze m ni m vo da m a lo ng itu di na ln i k on tin ui te t la te ra ln i k on tin ui te t ka na liz ira no st va rij ac ije š iri ne i du bi ne st ru kt ur a i s ed im en t dn a st ru kt ur a ob al no g po ja sa 1. regulacijske i zaštitne vodne građevine nasipi (udaljenost od vodotoka <15 m)* 20 10 5 80 30 40 10 70 nasipi (udaljenost od vodotoka >15 m)* 10 10 - 40 10 15 5 40 obaloutvrde* 30 10 20 80 50 80 70 90 umjetna korita vodotoka 40 90 60 100 100 100 100 100 odteretni kanali - - - - - - - lateralni kanali 100 100 100 100 100 100 100 100 odvodni tuneli - - - - - - - brane 80 80 100 40 80 100 100 100 akumulacije** 100 100 100 50 50 100 100 100 ustave 80 50 80 10 20 20 20 30 53 Napomena: Neke rijeke ocijenjene da su u lošem hidromorfološkom stanju na osnovi analize opterećenja i utjecaja nalaze se u mreži Natura 2000 koja pretpostavlja dobro biološko/ekološko stanje. Iako se klasifikacija područja u Natura 2000 mrežu obavlja po drugačijim biološkim kriterijima nego onima koji se koriste za ocjenjivanje biološkog stanja voda preporuča se da se pri razvoju/reviziji klasifikacije/ocjene hidromorfološkog stanja vodotoka uzme u obzir i mreža Natura 2000. STRANICA 78 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE retencije 100 50 63 40 50 75 50 75 crpne stanice za obranu od poplava 30 30 80 10 10 10 50 10 vodne stepenice 20 40 70 30 10 30 50 50 slapišta 20 40 70 30 10 30 30 10 pera 30 10 20 - 60 60 50 30 građevine za zaštitu od erozija i bujica* - - - - - - - 2. komunalne vodne građevine: 2.1. građevine za javnu vodoopskrbu akumulacije** 100 100 100 50 50 100 100 100 vodozahvati - - - - - - - uređaji za kondicioniranje vode - - - - - - - vodospreme - - - - - - - crpne stanice - - - - - - - glavni dovodni cjevovodi - - - - - - - vodoopskrbna mreža - - - - - - - 2.2. građevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, - - - - - - - mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborin skih voda, - - - - - - - kolektori - - - - - - - crpne stanice - - - - - - - uređaji za pročišćavanje otpadnih voda - - - - - - - uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda - - - - - - - lagune - - - - - - - ispusti u prijemnik - - - - - - - 3. vodne građevine za melioracije 3.1. građevine za melioracijsku odvodnju kanali 100 100 100 100 100 100 100 100 crpne stanice 30 30 80 10 10 10 50 10 drenaže - - - - - - - betonski propusti 20 20 50 100 100 100 10 100 čepovi 50 100 100 100 100 100 50 100 sifoni 30 100 90 100 100 100 50 100 stepenice 20 40 70 30 10 30 50 50 brzotoci 10 80 10 30 30 10 10 10 obloge za zaštitu od erozije* 10 10 10 100 30 30 10 10 ustave 80 50 80 10 20 20 20 30 3.2. građevine za navodnjavanje akumulacije** 100 100 100 50 50 100 100 100 zahvatne građevine - - - - - - - razvodna mreža - - - - - - - 4. vodne građevine za proizvodnju električne energije brane 80 80 100 40 80 100 100 100 akumulacije** 100 100 100 50 50 100 100 100 dovodni i odvodni kanali 100 100 100 100 100 100 100 100 tuneli - - - - - - - 5. građevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vo dama - - - - - - - lučke građevine* 20 10 10 100 30 30 10 10 6. ostale antropogene morfološke promjene* 50 50 50 50 50 50 50 50 * ukoliko se građevina nalazi samo na jednoj obali vrijednost se množi koeficijentom 0,5 ** ukoliko imaju funkcionalne građevine za migraciju riba longitudinalni kontinuitet se množi koeficijentom 0,33 dužina – dužina paralelna s vodotokom UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 79 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 163 Sl. C.34 Raspodjela vodnih tijela prema morfološkim uvjetima RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 48 36 15 21 12 loše 57 32 13 19 25 umjereno 177 121 39 82 56 dobro 257 202 71 131 55 vrlo dobro 945 735 183 552 210 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 561 518 217 301 43 loše 766 552 238 313 214 umjereno 1.738 1.292 346 946 446 dobro 2.582 2.157 737 1.420 425 vrlo dobro 7.197 6.067 1.711 4.356 1.130 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.34 Raspodjela vodnih tijela prema morfološkim uvjetima 164 Sl. C.35 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema hidromorfološkom stanju (hidrološki režim, uzdužni kontinuitet, morfološki uvjeti) Prema provedenoj analizi, na razini Republike Hrvatske je nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje utvrđeno na 301 vodnom tijelu rijeka, u ukupnoj duljini od 3.209 km. To predstavlja oko 25% hrvatskih rijeka sa slivnom površinom većom od 10 km2. Gledano u cjelini, na području podsliva rijeka Drave i Dunava, nezadovoljavajuće je hidromorfološko stanje prisutno na preko 25% ukupne duljine rijeka. RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 63 46 19 27 17 loše 60 35 14 21 25 umjereno 178 121 37 84 57 dobro 377 299 81 218 78 vrlo dobro 806 625 170 455 181 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 672 595 262 333 78 loše 776 567 239 328 209 umjereno 1.749 1.300 328 972 450 dobro 4.078 3.403 931 2.472 674 vrlo dobro 5.569 4.721 1.489 3.232 847 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.35 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema hidromorfološkom stanju (hidrološki režim, uzdužni kontinuitet, morfološki uvjeti) 161 Sl. C.32 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema hidrološkom režimu RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 33 21 11 10 12 loše 42 17 4 13 25 umjereno 171 115 35 80 56 dobro 254 200 66 134 54 vrlo dobro 984 773 205 568 211 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 165 122 65 57 43 loše 364 149 35 115 214 umjereno 1.696 1.249 332 917 446 dobro 2.785 2.361 764 1.597 424 vrlo dobro 7.834 6.704 2.053 4.651 1.130 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.32 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema hidrološkom režimu 162 Sl. C.33 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema uzdužnom kontinuitetu RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 21 12 5 7 9 loše 35 12 4 8 23 umjereno 129 77 22 55 52 dobro 243 184 61 123 59 vrlo dobro 1.056 841 229 612 215 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 97 80 34 46 17 loše 265 64 23 41 200 umjereno 1.209 844 217 627 365 dobro 2.516 2.008 592 1.416 508 vrlo dobro 8.758 7.590 2.382 5.207 1.168 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.33 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema uzdužnom kontinuitetu STRANICA 80 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 166 Ostala vodna tijela ocijenjena su samo prema pratećim elementima kakvoće, na način da svi prateći elementi (osnovni i specifični fizikalno-kemijski i hidromorfološki) imaju istu težinu i mjerodavan je najlošije ocijenjeni prateći element. Sl. C.37 Ekološko stanje vodnih tijela rijeka i jezera (intenzivne boje – potpuna ocjena koja uključuje i biološke pokazatelje) Sl. C.37 Ekološko stanje vodnih tijela rijeka i jezera (intenzivne boje – potpuna ocjena koja uključuje i biološke pokazatelje) 167 Sl. C.38 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ekološkom stanju RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 343 283 110 173 60 loše 233 178 53 125 55 umjereno 290 216 54 162 74 dobro 330 236 57 179 94 vrlo dobro 288 213 47 166 75 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 3.091 2.790 1.086 1.704 301 loše 2.678 2.129 692 1.437 549 umjereno 2.670 2.091 614 1.477 578 dobro 2.781 2.257 488 1.769 524 vrlo dobro 1.625 1.319 369 950 306 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.38 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema ekološkom stanju Prema provedenoj analizi, na razini Republike Hrvatske je nezadovolja vajuće hidromorfološko stanje utvrđeno na 301 vodnom tijelu rijeka, u ukupnoj duljini od 3.209 km. To predstavlja oko 25% hrvatskih rijeka sa slivnom površinom većom od 10 km². Gledano u cjelini, na području podsliva rijeka Drave i Dunava, nezadovoljavajuće je hidromorfološko stanje prisutno na preko 25% ukupne duljine rijeka. Na području pod sliva rijeke Save je hidromorfološki degradirano 22% rijeka, a na jadran skom vodnom području njihov udio iznosi gotovo 33%. 165 Na području podsliva rijeke Save je hidromorfološki degradirano 22% rijeka, a na jadranskom vodnom području njihov udio iznosi gotovo 33%. Sl. C.36 Ukupno hidromorfološko stanje vodnih tijela rijeka i jezera U pravilu se uvijek radi o prekomjernoj degradaciji većine hidroloških i morfoloških pokazatelja, osim uzdužnoga kontinuiteta, koji se pojavljuje u nešto manjem broju vodnih tijela. Uzdužna protočnost je prekomjerno narušena na ukupno 185 vodnih tijela rijeka u duljini od 1.571 km ili nešto preko 12% ukupne duljine. Na vodnom području rijeke Dunav je taj udio 9% a na jadranskom vodnom području oko 26%. Ocjena ekološkoga stanja rijeka integrira biološke i prateće fizikalno-kemijske i kemijske i hidromorfološke elemente. Ocjena ekološkog stanja na način definiran Uredbom bila je moguća samo za dio vodnih tijela na kojima je ocijenjeno biološko stanje. To su vodna tijela na kojima je proveden monitoring bioloških elemenata kakvoće i uzvodna vodna tijela na koja je rezultate bioloških ispitivanja bilo moguće ekstrapolirati (vodna tijela koja se nalaze u istom tipu i koja su isto ocijenjena prema pratećim fizikalno-kemijskim i kemijskim i hidromorfološkim elementima kakvoće). Sl. C.36 Ukupno hidromorfološko stanje vodnih tijela rijeka i jezera U pravilu se uvijek radi o prekomjernoj degradaciji većine hidroloških i morfoloških pokazatelja, osim uzdužnoga kontinuiteta, koji se pojavljuje u nešto manjem broju vodnih tijela. Uzdužna protočnost je prekomjerno narušena na ukupno 185 vodnih tijela rijeka u duljini od 1.571 km ili nešto preko 12% ukupne duljine. Na vodnom području rijeke Dunav je taj udio 9% a na jadranskom vodnom području oko 26%. Ocjena ekološkoga stanja rijeka integrira biološke i prateće fizikalno-ke mijske i kemijske i hidromorfološke elemente. Ocjena ekološkog stanja na način definiran Uredbom bila je moguća samo za dio vodnih tijela na kojima je ocijenjeno biološko stanje. To su vodna tijela na kojima je proveden monitoring bioloških elemenata kakvoće i uzvodna vodna tijela na koja je rezultate bioloških ispitivanja bilo moguće ekstrapoli rati (vodna tijela koja se nalaze u istom tipu i koja su isto ocijenjena prema pratećim fizikalno-kemijskim i kemijskim i hidromorfološkim elementima kakvoće). Ostala vodna tijela ocijenjena su samo prema pratećim elementima ka kvoće, na način da svi prateći elementi (osnovni i specifični fizikalno kemijski i hidromorfološki) imaju istu težinu i mjerodavan je najlošije ocijenjeni prateći element. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 81 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.29 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema pouzdanosti ocjene ekološkog stanja vodno područje po no rn ic e i bu jic e ko je se u lij ev aj u u m or e vo dn a tij el a na k oj im a se na la zi s ta ni ca – vi so ka po uz da no st sr ed nj a po uz da no st niska pouzdanost udaljenost od postaje (broj vodnih tijela) 0 1 2 3 4 5 6 i više VPD broj 52 226 422 246 99 50 18 13 km 156,809 3.643,256 3.680,015 1.885,984 705,013 326,783 109,713 78,315 JVP broj 125 67 107 32 14 5 6 2 km 430,283 851,674 651,359 171,674 69,801 35,401 42,112 5,711 RH broj 177 293 529 278 113 55 24 15 km 587,092 4.494,93 4.331,374 2.057,658 774,814 362,184 151,825 84,026 Pouzdanost procjene stanja vodnih tijela rijeke znatno je veća ukoliko se promatra dužina vodnih tijela nego kada je riječ o njihovom broju, što potvrđuje činjenicu o boljoj pokrivenosti velikih rijeka mrežom postaja monitoringa stanja voda. Veliki broj postaja jadranskog vodnog područja koje se ne mogu povezati s monitoring postajama je rezultat nedovoljno razvijene mreže na iznimno složenim uvjetima tečenja krškog područja, pa samim tim i relativno niske pouzdanosti procijenjenog stanja voda. 169 broj vodnih tijela duljina vodnih tijela (km) V od no p od ru čj e rij ek e D un av Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je R ep ub lik a H rv at sk a Sl. C.39 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema pouzdanosti ocjene ekološkog stanja visoka 20% srednja 59% niska 16% n/p 5% visoka 34% srednja 53% niska 12% n/p 1% visoka 19% srednja 39% niska 7% n/p 35% visoka 38% srednja 36% niska 7% n/p 19% visoka 20% srednja 54% niska 14% n/p 12% visoka 35% srednja 50% niska 11% n/p 4% Sl. C.39 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema pouzdanosti ocjene ekološkog stanja STRANICA 82 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Kemijsko stanje rijeka Ocjena kemijskog stanja rijeka temelji se na rezultatima monitoringa prioritetnih tvari u rijekama u vodenom stupcu. Pokazatelji kemijskog stanja u sedimentu i bioti nisu ocijenjeni, zbog iznimno malog broja mjernih postaja na kojima su provedena ispitivanja i nemogućnosti njihove ekstrapolacije. U vodenom stupcu je praćeno stanje svih prioritetnih tvari osim pentabromdifeniletara, kloralkana, tributilkositrovih spojeva i trifluralina. Tab. C.30 Pregled pokazatelja za ocjenu kemijskog stanja POKAZATELJ Broj postaja na kojima je prekoračena srednja godiš nja vrijednosti na VPD Broj postaja na kojima je prekoračena maksimalna godišnja vrijednosti na VPD Broj postaja na kojima je prekoračena srednja godiš nja vrijednosti na JVP Broj postaja na kojima je prekoračena maksimalna godišnja vrijednosti na JVP 1 Alaklor 2 Antracen 3 Atrazin 4 Benzen 5 Pentabromdifenileter nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan 6 Kadmij i njegovi spojevi (6a) Tetraklorugljik 7 C10-13 Kloroalkani nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan 8 Klorfenvinfos 1* 9 Klorpirifos (klorpirifos-etil) 1* (9a) Aldrin, dieldrin, endrin, izodrin 1 (9b) DDT ukupni para-para-DDT 3* 10 1,2-Dikloretan 11 Diklormetan 12 Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 13 Diuron 14 Endosulfan 3* 3* 15 Fluoranten 16 Heksaklorbenzen 17 Heksaklorbutadien 2* 2* 18 Heksaklorcikloheksan 19 Izoproturon 20 Olovo i njegovi spojevi 21 Živa i njezini spojevi 1 (5)* 1 (5)* 13* 13* 22 Naftalen 23 Nikal i njegovi spojevi 24 Nonilfenol 2 2 25 Oktilfenol 26 Pentaklorbenzen 4* 27 Pentaklorfenol 28 PAH Benzo(a)piren Benzo(b)fluoranten Benzo(k)fluoranten Benzo(g,h,i)perilen 1 1 Ideno(1,2,3-cd)piren 29 Simazin 29.a Tetrakloretilen 29.b Trikloretilen 30 Tributilkositrovi spojevi nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan 31 Triklorbenzeni (svi izomeri) 32 Triklormetan 1 33 Trifluralin nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan *broj postaja na kojima nije postignuto dobro kemijsko stanje zbog visoke granice kvantifikacije (LOQ) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 83 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Oko 8% vodnih tijela rijeka ne zadovoljava propisane standarde kakvoće okoliša. Mjereno duljinom, to je nešto više od 9% duljine svih rijeka većih od 10 km². Najčešće se radi o onečišćenju metalima i njihovim spojevima. To su: živa u 97 vodnih tijela i, u manjoj mjeri, olovo (37 vodnih tijela) i nikal (29 vodnih tijela). Iz skupine aktivnih tvari pe sticida pojavljuju se endosulfan u 8 vodnih tijela i, u nekoliko sluča jeva, klorfenvintos, klorpirifos, pentaklorbenzen i heksaklorbenzen. Iz skupine ugljikovodika prisutni su policiklički aromatski ugljikovodici, najčešće fluoranten (61 vodno tijelo), rjeđe lakohlapivi halogenirani ugljikovodici. 173 Sl. C.42 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema kemijskom stanju RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nije dobro 118 87 37 50 31 dobro 1.366 1.039 284 755 327 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP nije dobro 1.213 958 424 534 254 dobro 11.631 9.628 2.825 6.803 2.004 duljina vodnih tijela 12.844 10.586 3.249 7.337 2.258 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duljina vodnih tijela (km) Sl. C.42 Raspodjela vodnih tijela rijeka prema kemijskom stanju 171 POKAZATELJ Broj postaja na kojima je prekoračena srednja godišnja vrijednosti na VPD Broj postaja na kojima je prekoračena maksimalna godišnja vrijednosti na VPD Broj postaja na kojima je prekoračena srednja godišnja vrijednosti na JVP Broj postaja na kojima je prekoračena maksimalna godišnja vrijednosti na JVP 30 Tributilkositrovi spojevi nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan 31 Triklorbenzeni (svi izomeri) 32 Triklormetan 1 33 Trifluralin nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan nije ispitivan *broj postaja na kojima nije postignuto dobro kemijsko stanje zbog visoke granice kvantifikacije (LOQ) Sl. C.40 Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju koncentraciju pokazatelja kakvoće vodenog okoliša (SKVO - PGK) i maksimalnu godišnju koncentraciju pokazatelja kakvoće vodenog okoliša (SKVO - MGK) Sl. C.40 Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju kon-C.40 Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju kon-.40 Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju kon-40 Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju kon- Ocjena kemijskog stanja u odnosu na srednju godišnju kon centraciju pokazatelja kakvoće vodenog okoliša (SKVO – PGK) i maksimalnu godišnju koncentraciju pokazatelja kakvoće vo denog okoliša (SKVO – MGK) Ekstrapolacija ocjena je izvršena numeričkom simulacijom i usrednja vanjem koncentracija unutar vodnih tijela, polazeći od rezultata moni toringa i prostornog razmještaja točkastih i raspršenih izvora onečišće nja prioritetnim tvarima. U slučajevima kada je granica kvantifikacije veća od standarda kakvoće, srednja godišnja koncentracija je procije njena kao koncentracija jednaka polovini granice kvantifikacije. Poka zatelji kemijskog stanja ocijenjeni su u odnosu na dozvoljenu prosječnu godišnju koncentraciju i dozvoljenu maksimalnu godišnju koncentraciju gdje je ona primjenjiva. 172 Ekstrapolacija ocjena je izvršena numeričkom simulacijom i usrednjavanjem koncentracija unutar vodnih tijela, polazeći od rezultata monitoringa i prostornog razmještaja točkastih i raspršenih izvora onečišćenja prioritetnim tvarima. U slučajevima kada je granica kvantifikacije veća od standarda kakvoće, srednja godišnja koncentracija je procijenjena kao koncentracija jednaka polovini granice kvantifikacije. Pokazatelji kemijskog stanja ocijenjeni su u odnosu na dozvoljenu prosječnu godišnju koncentraciju i dozvoljenu maksimalnu godišnju koncentraciju gdje je ona primjenjiva. Sl. C.41 Kemijsko stanje vodnih tijela rijeka i jezera Oko 8% vodnih tijela rijeka ne zadovoljava propisane standarde kakvoće okoliša. Mjereno duljinom, to je nešto više od 9% duljine svih rijeka većih od 10 km2. Najčešće se radi o onečišćenju metalima i njihovim spojevima. To su: živa u 97 vodnih tijela i, u manjoj mjeri, olovo (37 vodnih tijela) i nikal (29 vodnih tijela). Iz skupine aktivnih tvari pesticida pojavljuju se endosulfan u 8 vodnih tijela i, u nekoliko slučajeva, klorfenvintos, klorpirifos, pentaklorbenzen i heksaklorbenzen. Iz skupine ugljikovodika prisutni su policiklički aromatski ugljikovodici, najčešće fluoranten (61 vodno tijelo), rjeđe lakohlapivi halogenirani ugljikovodici. Sl. C.41 Kemijsko stanje vodnih tijela rijeka i jezera STRANICA 84 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Mogući kandidati za umjetna vodna tijela Broj 24 4 28 0 28 Ukupna površina (km²) 80,41 39,91 120,32 0,00 120,32 Prosječna površina (km²) 3,35 9,98 0,00 4,30 Mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela - - - Plan monitoriga za 2012. godinu obuhvatio je 19 mjernih postaja na je zerima. Monitoringom je pokriveno svih 6 prirodnih jezera (10 postaja). Raspolaže se rezultatima monitoringa bioloških elemenata kakvoće pro vedenog u okviru projekta Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u jezerima Dinaridske ekoregije koji su iskorišteni za ocjenu. Ekološko stanje jezera Biološki elementi kakvoće – Biološki elementi kakvoće ocijenjeni su na 6 prirodnih jezera Dinaridske ekoregije na kojima je provedeno uzor kovanje (2009. – 2010. godina) i ocijenjeni su svi propisani biološki elementi kakvoće osim riba: • BEK fitoplankton na temelju biomase izražene kao koncentracija klorofila a, ukupne biomase fitoplanktona i udjela taksonomskih skupina fitoplanktona • BEK fitobentos na temelju trofičkog indeksa dijatomeja (TIDHR) • BEK Makrofita na temelju stupnja degradacije određenog bioceno loškom metodom (BMHR) • BEK Makrozoobentos na temelju bentičkih trofičkih indeksa. Tab. C.32 Procijenjeno stanje voda prirodnih jezera VPD HR-J 1A (Kozjak) HR-J 1B (Prošće) JVP HR-J 2 (Vransko/ Cres) HR-J 3 (Crniševo) HR-J 4 (Vransko/ Biograd) HR-J 5 (Visovac) Fitoplan kton Fitobentos Makrofita Makrozoo bentos Biološko stanje Ocijenjena su dva fizikalno-kemijska i kemijska elementa kakvoće propi sana Uredbom o standardu kakvoće voda: – EK Hranjive tvari na temelju pokazatelja o ukupnom fosforu (P) – EK Specifične onečišćujuće tvari na temelju sedam normiranih po kazatelja. Ocjene se temelje na rezultatima monitoringa i na numeričkoj procjeni utjecaja opterećenja, za jezera na kojima monitoring nije bio proveden. Korišteni su podaci o intenzitetu i prostornom razmještaju unosa one čišćujućih tvari iz poznatih točkastih i raspršenih izvora. Zbog nepotpunog sustava za ocjenu i klasifikaciju stanja jezera, dobi vene se ocjene temelje na strožim standardima od onih koji bi stvar no trebali biti primijenjeni. Razlog tome je činjenica da su tipizirana i normirana samo prirodna jezera Dinaridske ekoregije, ukupno šest prirodnih jezera. Prirodna jezera u Panonskoj ekoregiji (tri jezera) nisu ni tipizirana ni normirana i na njih su primijenjeni najstroži standardi kakvoće za razgraničenje klasa. Klasifikacijski sustav ne postoji niti za veliki broj jezera umjetnoga porijekla koja postoje na vodnom području rijeke Dunav pa su i ona privremeno ocijenjena prema standardima 174 Sl. C.43 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvoće okoliša po vodnim područjima Generalno, pouzdanost ocjene kemijskog stanja relativno je niska zbog izuzetno malog broja postaja na kojima se mjere prioritetne, odnosno prioritetne opasne tvari. 2.1.2 Jezera Vodna tijela jezera određena su tako da svako jezero predstavlja jedno vodno tijelo. U bazu podataka Hrvatskih voda unijeti su podaci o 37 jezera koja imaju površinu veću od 0,5 km2 i koja će biti predmet analize i ocjenjivanja, 33 na vodnom području rijeke Dunav i 4 na jadranskom vodnom području. Od 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Alaklor Antracen Atrazin Benzen Kadmij i njegovi spojevi Tetraklorugljik Klorfenvinfos Klorpirifos Ciklodienski pesticidi DDT ukupni para-para-DDT 1,2-Dikloretan Diklormetan Di(2-etilheksil)ftalat Diuron Endosulfan Fluoranten Heksaklorbenzen Heksaklorbutadien Heksaklorcikloheksan Izoproturon Olovo i njegovi spojevi Živa i njezini spojevi Naftalen Nikal i njegovi spojevi Nonilfenol Oktilfenol Pentaklorbenzen Pentaklorfenol Benzo(a)piren Benzo(b)fluoranten Benzo(g,h,i)perilen Simazin Tetrakloretilen Trikloretilen Triklorbenzeni Triklormetan Broj vodnih tijela JVP VPD Sl. C.43 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvo-C.43 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvo-.43 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvo-43 Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvo- Broj vodnih tijela rijeka koja ne zadovoljavaju standarde kakvo će okoliša po vodnim područjima Generalno, pouzdanost ocjene kemijskog stanja relativno je niska zbog izuzetno malog broja postaja na kojima se mjere prioritetne, odnosno prioritetne opasne tvari. 2.1.2 Jezera Vodna tijela jezera određena su tako da svako jezero predstavlja jedno vodno tijelo. U bazu podataka Hrvatskih voda unijeti su podaci o 37 jezera koja imaju površinu veću od 0,5 km² i koja će biti predmet analize i ocjenjivanja, 33 na vodnom području rijeke Dunav i 4 na jadranskom vodnom području. Od 37 vodnih tijela samo 6 je tipizirano (prirodna jezera Dinaridske ekoregije). Preostala 31 jezera, nisu tipizirana i bit će obrađena i ocijenjena po najstrožim standardima kakvoće za jezera. Sva jezera za koja je preliminarnom terenskom provjerom ustanovljeno da su nastala djelovanjem čovjeka (ribnjaci, bivše šljunčare, pozajmi šta materijala) mogući su kandidati za umjetna vodna tijela. Terenska saznanja ne upućuju na postojanje kandidata za znatno promijenjena vodna tijela jezera54. Tab. C.31 Osnovni podaci o vodnim tijelima jezera po vodnim područ-C.31 Osnovni podaci o vodnim tijelima jezera po vodnim područ-.31 Osnovni podaci o vodnim tijelima jezera po vodnim područ-31 Osnovni podaci o vodnim tijelima jezera po vodnim područ- Osnovni podaci o vodnim tijelima jezera po vodnim područ jima i područjima podslivova PSSava PSDrava VPD JVP RH Vodna tijela jeze ra>0,5 km² Broj 26 7 33 4 37 Ukupna površina (km²) 81,75 43,01 124,76 40,13 164,89 Prosječna površina (km²) 3,14 6,14 10,03 4,46 54 Preliminarnu terensku provjeru izvršili su stručni djelatnici područnih i lokalnih organizacijskih jedinica Hrvatskih voda. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 85 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 178 tijelima) i ekspertno pretpostavljenog utjecaja pojedinog opterećenja na stanje hidromorfoloških pokazatelja. Sl. C.45 Raspodjela vodnih tijela jezera prema hidrološkom režimu RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 6 6 1 5 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 2 2 1 1 0 dobro 3 2 1 1 1 vrlo dobro 26 23 4 19 3 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 35 35 6 29 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 26 26 10 16 0 dobro 10 7 2 5 3 vrlo dobro 93 56 25 31 37 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.45 Raspodjela vodnih tijela jezera prema hidrološkom režimu 179 Sl. C.46 Raspodjela vodnih tijela jezera prema morfološkim uvjetima Nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje ocijenjeno je za 9 jezera, od čega je 6 u vrlo lošem stanju i po hidrološkim i po morfološkim pokazateljima. Sva hidromorfološki problematična jezera su na vodnom području rijeke Dunav, dominantno na području podsliva rijeke Save, što je uvjetovano strukturom jezera na tom području u kojoj ima znatan broj umjetnih jezera nastalih iz različitih razloga (ribnjaci, bivše šljunčare i napuštena eksploatacijska polja). RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 6 6 1 5 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 3 3 1 2 0 dobro 2 1 1 0 1 vrlo dobro 26 23 4 19 3 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 35 35 6 29 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 32 32 10 22 0 dobro 4 2 2 0 3 vrlo dobro 93 56 25 31 37 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.46 Raspodjela vodnih tijela jezera prema morfološkim uvjetima koji vrijede za prirodna vodna tijela. Stoga rezultati klasifikacije mogu upućivati na lošiju sliku osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih po kazatelja stanja od one koja bi se dobila odgovarajućim tip-specifičnim klasifikacijskim sustavom. Zadovoljavajućom ocjenom prema ukupnom fosforu ocijenjeno je 75% jezera na razini Republike Hrvatske. Relativno je nepovoljnije stanje jezera na jadranskom vodnom području, gdje niti jedno jezero ne zadovoljava propisane standarde. Od četiri prirodna jezera na jadran skom vodnom području, jedno je u lošem i tri u umjereno dobrom stanju. Rezultati monitoringa osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja za 2012. godinu su dobiveni s niskim stupnjem pouzdanosti, jer uzorci nisu uzimani u skladu s normom za uzorkovanje stajaćica (Smjernice za uzorkovanje prirodnih i umjetnih stajaćica HRN ISO 5667-4). Na vodnom području rijeke Dunav standarde zadovoljava 35% jezera, 21 jezero je u vrlo lošem, pet u lošem i tri u umjereno dobrom stanju. Među jezerima koja su ocijenjena nezadovoljavajućom ocjenom prevla davaju jezera u vrlo lošem stanju, osobito na vodnom području rijeke Dunav, što je uvjetovano strukturom jezera (veliki broj umjetnih jezera) i načinom njihova korištenja. Onečišćenje specifičnim onečišćujućim tvarima nije utvrđeno niti na jednom jezeru. 177 Sl. C.44 Raspodjela vodnih tijela jezera prema ukupnom fosforu Hidromorfološki elementi kakvoće (hidrološki režim i morfološki uvjeti) ocijenjeni su na temelju analize hidromorfološkog opterećenja i utjecaja, jer u promatranom razdoblju nije bio uspostavljen hidromorfološki monitoring. Kao i kod rijeka, to je učinjeno uz pomoć numeričkoga modela, na temelju evidentiranih hidromorfoloških opterećenja (postojećih vodnih građevina i drugih zahvata na vodnim RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 7 7 1 6 0 loše 3 2 1 1 1 umjereno 4 1 0 1 3 dobro 6 6 1 5 0 vrlo dobro 17 17 4 13 0 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 32 32 10 22 0 loše 43 13 10 3 30 umjereno 12 3 0 3 10 dobro 13 13 6 6 0 vrlo dobro 65 65 16 48 0 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.44 Raspodjela vodnih tijela jezera prema ukupnom fosforu Hidromorfološki elementi kakvoće (hidrološki režim i morfološki uvjeti) ocijenjeni su na temelju analize hidromorfološkog opterećenja i utjeca ja, jer u promatranom razdoblju nije bio uspostavljen hidromorfološki monitoring. Kao i kod rijeka, to je učinjeno uz pomoć numeričkoga modela, na temelju evidentiranih hidromorfoloških opterećenja (posto jećih vodnih građevina i drugih zahvata na vodnim tijelima) i ekspertno pretpostavljenog utjecaja pojedinog opterećenja na stanje hidromorfo loških pokazatelja. STRANICA 86 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 181 Ocjena ekološkoga stanja jezera integrira biološke i prateće fizikalno-kemijske i kemijske i hidromorfološke pokazatelje. Sl. C.48 Raspodjela vodnih tijela jezera prema ekološkom stanju S obzirom na vrlo ograničeni fond podataka i nedefiniranu tipologiju i klasifikacijske sustave, ocjena stanja jezera je u potpunosti pouzdana. Izuzetak su prirodna jezera u Dinaridskoj eko-regiji za koja postoje biološka istraživanja. RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 12 12 2 10 0 loše 3 2 1 1 1 umjereno 5 2 0 2 3 dobro 6 6 1 5 0 vrlo dobro 11 11 3 8 0 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 57 57 16 40 0 loše 43 13 10 3 30 umjereno 31 22 0 22 10 dobro 8 8 2 6 0 vrlo dobro 26 26 15 11 0 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.48 Raspodjela vodnih tijela jezera prema ekološkom stanju S obzirom na vrlo ograničeni fond podataka i nedefiniranu tipologiju i klasifikacijske sustave, ocjena stanja jezera je u potpunosti pouzdana. Izuzetak su prirodna jezera u Dinaridskoj eko-regiji za koja postoje bi ološka istraživanja. Kemijsko stanje jezera Ocjena kemijskog stanja jezera temelji se na rezultatima monitoringa prioritetnih tvari u jezerima u razdoblju 2010. – 2012. godina. Kao i kod rijeka, ocjenjivanje jezera na kojima nije bilo monitoringa izvršeno je numeričkom procjenom utjecaja poznatih opterećenja, polazeći od podataka o intenzitetu i prostornom razmještaju točkastih i raspršenih izvora onečišćenja. Pokazatelji kemijskog stanja ocijenjeni su u odnosu na dozvoljenu pro sječnu godišnju koncentraciju i dozvoljenu maksimalnu godišnju kon centraciju gdje je ona primjenjiva. Niti za jedno jezero nije određeno prekoračenje dozvoljenih koncentra cija prioritetnih tvari prema čemu su sva jezera u dobrom kemijskom stanju. 2.1.3 Prijelazne i priobalne vode Prijelazne vode Tipizacija prijelaznih voda je glavni kriterij kod određivanja vodnih ti jela. U prijelaznim vodama jadranskog vodnog područja određeno je 25 vodnih tijela. Uglavnom nije bila potrebna daljnja podjela tipova u manje cjeline, već svaki tip prijelazne vode predstavlja ujedno i jedno vodno tijelo, a jedine iznimke napravljene su u prijelaznim vodama Krke i Neretve, gdje su područja Šibenske i Pločanske luke izdvojena u posebna vodna tijela. Prijelazne vode Neretve, Cetine, Krke i Zrmanje imaju najveći broj vod nih tijela i najveću raznolikosti tipova, a time i pripadajućih ekosustava. Terenskim uvidom u intenzitet hidromorfoloških opterećenja (izgrad nja obale i regulacija toka) u prijelaznim vodama jadranskih rijeka određeno je 11 grupiranih vodnih tijela mogućih kandidata za znatno promijenjena vodna tijela, četiri u prijelaznim vodama Neretve, dva u prijelaznim vodama Rječine i po jedno u prijelaznim vodama Dragonje, Mirne, Raše, Krke i Cetine. Tab. C.33 Pregled grupiranih vodnih tijela u područjima prijelaznih voda Prijelazne vode Broj grupira nih vodnih tijela Oznaka tipa prijelazne vode Oznaka grupiranog vodnog tijela Mogući kandi dat za znatno promijenjeno vodno tijelo Površina grupiranog vodnog tijela Dragonje 2 HR-P1 2 P1 2-DR 0,06 HR-P2 2 P2 2-DR 0,10 Nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje ocijenjeno je za 9 jezera, od čega je 6 u vrlo lošem stanju i po hidrološkim i po morfološkim po kazateljima. Sva hidromorfološki problematična jezera su na vodnom području rijeke Dunav, dominantno na području podsliva rijeke Save, što je uvjetovano strukturom jezera na tom području u kojoj ima znatan broj umjetnih jezera nastalih iz različitih razloga (ribnjaci, bivše šljun čare i napuštena eksploatacijska polja). 180 Sl. C.47 Raspodjela vodnih tijela jezera prema hidromorfološkom stanju (hidrološki režim, morfološki uvjeti) Na dijelu umjetnih jezera je tijekom vremena došlo do naturalizacije hidroloških i morfoloških značajki pa bi trebalo ispitati u kojoj mjeri je to praćeno biološkom obnovom i mogućnošću da se takva vodna tijela, bez obzira na svoje porijeklo, ocjenjuju po standardima koji vrijede za prirodna jezera. RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 6 6 1 5 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 3 3 1 2 0 dobro 5 1 1 0 4 vrlo dobro 23 23 4 19 0 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 35 35 6 29 0 loše 0 0 0 0 0 umjereno 32 32 10 22 0 dobro 42 2 2 0 40 vrlo dobro 56 56 25 31 0 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.47 Raspodjela vodnih tijela jezera prema hidromorfološkom stanju (hidrološki režim, morfološki uvjeti) Na dijelu umjetnih jezera je tijekom vremena došlo do naturalizacije hidroloških i morfoloških značajki pa bi trebalo ispitati u kojoj mjeri je to praćeno biološkom obnovom i mogućnošću da se takva vodna tijela, bez obzira na svoje porijeklo, ocjenjuju po standardima koji vrijede za prirodna jezera. Ocjena ekološkoga stanja jezera integrira biološke i prateće fizikalno kemijske i kemijske i hidromorfološke pokazatelje. 181 Ocjena ekološkoga stanja jezera integrira biološke i prateće fizikalno-kemijske i kemijske i hidromorfološke pokazatelje. Sl. C.48 Raspodjela vodnih tijela jezera prema ekološkom stanju S obzirom na vrlo ograničeni fond podataka i nedefiniranu tipologiju i klasifikacijske sustave, ocjena stanja jezera je u potpunosti pouzdana. Izuzetak su prirodna jezera u Dinaridskoj eko-regiji za koja postoje biološka istraživanja. RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 12 12 2 10 0 loše 3 2 1 1 1 umjereno 5 2 0 2 3 dobro 6 6 1 5 0 vrlo dobro 11 11 3 8 0 broj vodnih tijela 37 33 7 26 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela RH VP Dunav PS Drava PS Sava Jadransko VP vrlo loše 57 57 16 40 0 loše 43 13 10 3 30 umjereno 31 22 0 22 10 dobro 8 8 2 6 0 vrlo dobro 26 26 15 11 0 površina vodnih tijela 165 125 43 82 40 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 87 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE nu površina od 0,63 km² (O413-STLP) do 4.238,76 od 0,63 km² (O423 MOP). U kategoriji velikih vodnih tijela (>1.000 km²) nalaze se, osim O423-MOP, još tri vodna tijela, u kategoriji srednje velikih vodnih tijela (100-1.000 km²) 9 vodnih tijela, a najviše vodnih tijela (12) javljaju se u kategoriji malih vodnih tijela (<100 km²). Ekspertna analiza hidromorfoloških opterećenja i utjecaja pokazala je da su četiri vodna tijela priobalnih voda mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela. 183 Prijelazne vode Broj grupiranih vodnih tijela Oznaka tipa prijelazne vode Oznaka grupiranog vodnog tijela Mogući kandidat za znatno promijenjeno vodno tijelo Površina grupiranog vodnog tijela Neretva 4 HR-P1 2 P1 2-NEP + 47,08 HR-P2 2 P2 2-NEP + 5,30 HR-P2 3 P2 3-NE 26,88 P2 3-LPP + 1,34 Omble 2 HR-P1 3 P1 3-OM 0,25 HR-P2 2 P2 2-OM 0,98 UKUPNO 25 11 160,68 Priobalne vode Tipologija priobalnih voda je glavni kriterij kod određivanja vodnih tijela. Temeljem tipologije određeno je 26 vodnih tijela priobalnih voda. Vodna tijela u priobalnim vodama nalaze se u relativno velikom rasponu površina od 0,63 km2 (O413-STLP) do 4.238,76 od 0,63 km2 (O423-MOP). U kategoriji velikih vodnih tijela (>1.000 km2) nalaze se, osim O423-MOP, još tri vodna tijela, u kategoriji srednje velikih vodnih tijela (100-1.000 km2) 9 vodnih tijela, a najviše vodnih tijela (12) javljaju se u kategoriji malih vodnih tijela (<100 km2). Ekspertna analiza hidromorfoloških opterećenja i utjecaja pokazala je da su četiri vodna tijela priobalnih voda mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela. Sl. C.49 Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vodama Sl. C.49 Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vo-C.49 Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vo-.49 Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vo-49 Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vo- Geografski položaj grupiranih vodnih tijela u priobalnim vo dama Mirne 2 HR-P1 2 P1 2-MIP + 0,10 HR-P2 2 P2 2-MI 0,97 Raše 2 HR-P1 3 P1 3-RAP + 0,15 HR-P2 3 P2 3-RA 1,36 Rječine 2 HR-P1 2 P1 2-RJP 0,03 HR-P2 2 P2 2-RJP + 0,64 Zrmanje 3 HR-P1 2 P1 2-ZR 0,40 HR-P2 2 P2 2-ZR 35,71 HR-P2 3 P2 3-ZR 0,78 Krke 3 HR-P1 3 P1 3-KR 1,32 HR-P2 3 P2 3-KR 15,20 P3 3-KRP + 5,87 Jadra 2 HR-P1 2 P1 2-JA 0,01 HR-P2 2 P2 2-JAP + 0,31 Cetina 3 HR-P1 2 P1 2-CEP + 0,17 HR-P2 2 P2 2-CE 2,18 HR-P2 3 P2 3-CE 13,50 Neretva 4 HR-P1 2 P1 2-NEP + 47,08 HR-P2 2 P2 2-NEP + 5,30 HR-P2 3 P2 3-NE 26,88 P2 3-LPP + 1,34 Omble 2 HR-P1 3 P1 3-OM 0,25 HR-P2 2 P2 2-OM 0,98 UKUPNO 25 11 160,68 Priobalne vode Tipologija priobalnih voda je glavni kriterij kod određivanja vodnih ti jela. Temeljem tipologije određeno je 26 vodnih tijela priobalnih voda. Vodna tijela u priobalnim vodama nalaze se u relativno velikom raspo Tab. C.34 Pregled grupiranih vodnih tijela priobalnih voda Oznaka tipa priobalne vode Broj grupira nih vodnih tijela Oznaka grupira nog vodnog tijela Površina grupira nog vodnog tijela (km²) Mogući kandidat za znatno promije njeno vodno tijelo Geografski položaj grupiranog vodnog tijela HR-O313 7 O313-BAZ 3,87 Bakarski zaljev O313-JVE 73,35 Južni dio Velebitskog kanala O313-KZ 34,09 Središnji dio Kaštelanskog zaljeva O313-KASP 44,31 + Sjeverni rub Kaštelanskog zaljeva, Trogirski zaljev, Marinski zaljev O313-NEK 252,83 Neretvanski kanal O313-MMZ 55,07 Malo more i Malostonski zaljev O313-MZ 18,87 Malostonski zaljev O313-ŽUC 12,93 Župski zaljev – Cavtat HR-O412 2 O412-ZOI 475,00 Zapadna obala istarskog poluotoka O412-PULP 6,70 + Luka Pula HR-O413 5 O413-LIK 6,69 Limski kanal O413-RAZ 10,30 Unutrašnji dio Raše između prijelazne vode P3 3-1 i priobalne O423-1 O413-PAG 30,01 Uvala naselja Pag O413-PZK 196,53 Pašmanski i Zadarski kanal O413-STLP 0,63 + Luka Split HR-O422 3 O422-SJI 1.939,12 Sjeverni Jadran od južnog dijela istarskog poluotoka do Dugog Otoka O422-KVV 496,02 Dio Kvarnerića i dio Velebitskog kanala O422-VIS 184,25 Otoci Vis i Biševo HR-O423 9 O423-KVA 686,94 Kvarner O423-RIZ 475,11 Riječki zaljev O423-RILP 5,63 + Luka Rijeka O423-VIK 455,41 Vinodolski kanal O423-KVS 577,20 Sjeverni dio Kvarnerića O423-KVJ 1.143,52 Južni dio Kvarnerića O423-KOR 1.731,86 Kornati i šibensko priobalje O423-BSK 614,11 Brački i Splitski kanal O423-MOP 4.238,76 Od Prevlake do Rta Ploče do Splitskog kanala, uključujući područja Mljetskog, Lastovskog, Korčulanskog, Hvarskog i Viškog kanala UKUPNO 26 13.750,23 4 STRANICA 88 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ekološko i kemijsko stanje prijelaznih i priobalnih voda Nadzorni monitoring u područjima prijelaznih i priobalnih voda proveden je, u najvećem dijelu vodnih tijela, tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine. Tab. C.35 Razdoblje provedbe nadzornog monitoringa u područjima prijelaznih i priobalnih voda Tip površinske vode Vodno tijelo Podržavajući fizikalno kemijski parametri Biološki elementi kakvoće Specifične onečišćuju će tvari Hidromorfološki elementi kakvoće Prioritetne tvari Pr ije la zn e vo de P1 2-DRP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-DR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-MIP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-MI 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 3-RAP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-RA 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-RJP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-RJP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-ZR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-ZR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-ZR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 3-KR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-KR 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P3 3-KRP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-JA 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-JAP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-CEP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-CE 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-CE 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 2-NEP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-NEP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-NE 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 3-LPP 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P1 3-OM 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. P2 2-OM 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. 2014. – 2015. Pr io ba ln e vo de O313-ŽUC 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-MZ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-MMNE 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-KASP 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-JVE 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-KZ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O412-PULP 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O412-ZOI 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O413-STLP 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O413-PZK 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O413-PAG 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O313-BAZ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O413-RAZ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O413-LIK 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O422-VIS 2011. 2011. 2015. 2013. – 2015. 2015. O422-KVV 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O422-SJI 2011. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-MOP 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-BSK 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-KOR 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-KVS 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-KVJ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-VIK 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-KVA 2011. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-RIZ 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. O423-RILP 2013. 2013. 2015. 2013. – 2015. 2015. Od bioloških elemenata kakvoće stanje prema fitoplanktonu (klorofil a, prateći fizikalno-kemijski pokazatelji u grafikonima označeni kao: TIN – ukupni anorganski dušik, PO4 – ortofosfat i PTOT – ukupni fosfor i sastav zajednica) ispitano je u svim grupiranim vodnim tijelima prijelaznih te u 23 od 25 grupiranih vodnih tijela priobalnih voda). Monitoring ostalih bioloških elemenata kakvoće proveden je u manjem broju grupiranih vodnih tijela, izuzev riba koji su ispitani u svim grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda. Stanje specifičnih onečišćujućih i prioritetnih tvari u tom razdoblju istraženi su u svim grupiranim vodnim tijelima. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 89 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Premda još nisu definirani svi elementi kojima će se odrediti hidro morfološko stanje vodnih tijela, dosadašnji terenski podaci o fizičkim promjenama obale i morskog dna, odnosno riječnog korita, koji imaju značajan utjecaj na stanje pojedinih bioloških elemenata kakvoće jasno ukazuju da se dio ovih grupiranih vodnih tijela može smatrati kandi datima za znatno izmijenjena vodna tijela. Tab. C.39 Podjela grupiranih vodnih tijela u području prijelaznih i pri-C.39 Podjela grupiranih vodnih tijela u području prijelaznih i pri-.39 Podjela grupiranih vodnih tijela u području prijelaznih i pri-39 Podjela grupiranih vodnih tijela u području prijelaznih i pri- Podjela grupiranih vodnih tijela u području prijelaznih i pri obalnih voda prema hidromorfološkom stanju Tip vode Ukupan broj grupiranih vodnih tijela Grupirana vodna tijela prema preliminar noj procjeni hidromorfoloških elemenata Kandidati za znatno izmije njena Nisu znatno izmijenjena Prijelazne vode 25 11 14 Priobalne vode 26 4 22 Stanje pratećih fizikalno-kemijskih pokazatelja je u području prijelaznih voda tijekom svih istraživanja bilo vrlo dobro za otopljeni kisik i oto pljeni anorganski dušik (zbroj koncentracija nitrata, nitrita i amonijevih soli). Kod fosfata i ukupnog fosfora zabilježeno je u 88, odnosno 92% slučajeva dobro ili vrlo dobro stanje, a slično stanje (72%) ustanovlje no je i kod prozirnosti. Ako ove rezultate razmotrimo prema površini grupiranih vodnih tijela, rezultati su još bolji, tj. stanje lošije od dobrog ustanovljeno je tek na 0,15 i 0,16% površine prijelaznih voda (za fosfate i ukupni fosfor) te na 1% površine za prozirnost. Stanje ovih pokazatelja u području priobalnih voda je također dobro, jer ni kod jednog para metra nije ustanovljeno stanje lošije od dobrog. 189 Sl. C.51 Stanje pratećih fizikalno-kemijskih pokazatelja u području priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prozirnost Kisik TIN PO4 PTOT nije ocijenjeno 0 0 0 0 0 vrlo dobro 1 25 14 24 26 dobro 25 1 12 2 0 umjereno/loše/vrlo loše 0 0 0 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Prozirnost Kisik TIN PO4 PTOT nije ocijenjeno 0 0 0 0 0 vrlo dobro 475 13.737 10.357 11.404 13.750 dobro 13.275 13 3.394 2.346 0 umjereno/loše/vrlo loše 0 0 0 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.50 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području pri-C.50 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području pri-.50 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području pri-50 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području pri- Stanje pratećih fizikalno-kemijskih pokazatelja u području pri jelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Tab. C.36 Sumarni prikaz provedenog nadzornog monitoringa tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine prema broju grupiranih vodnih tijela i ispitivanim elementima kakvoće Elementi kakvoće Kategorija povr-šinske vode Broj grupira nih vodnih tijela Broj postaja Biološki elementi kakvoće Fitoplankton Prijelazne vode 25 25 Priobalne vode 26 28 Bentoski beskra lješnjaci Prijelazne vode 5 5 Priobalne vode 4 4 Ribe Prijelazne vode 25 37 Makroalge Priobalne vode 12 Odabrani sektori obale Morske cvjetnice Prijelazne vode 5 5 Priobalne vode 5 10 Specifične onečišćujuće tvari Prijelazne vode 25 25 Priobalne vode 25 25 Prioritetne tvari Prijelazne vode 25 25 Priobalne vode 25 25 Ocjena ekološkog i kemijskog stanja je napravljena prema pokazatelji ma/indeksima iz Priloga 2c (Tablice 10. – 13.) i Priloga 5 Uredbe o standardu kakvoće vodama. Tab. C.37 Pokazatelji/indeksi ekološkog stanja korišteni za ocjenu stanja bioloških elemenata kakvoće prijelaznih i priobalnih voda od 2013. do 2015. godine Biološki elementi kakvoće Kategorija povr šinske vode Pokazatelj/indeks Biomasa fitoplan ktona Prijelazne vode klorofil a Priobalne vode klorofil a Bentoski beskra lješnjaci Prijelazne vode Multimetrijski AMBI – biotički indeks integriteta morskih bentoskih zajednica (M-AMBI) Ribe Prijelazne vode Modificirani indeks za ribe u estuarnim područjima (M-EFI) Makroalge Priobalne vode Kartiranje litoralnih zajednica (CARLIT) Morske cvjetnice Prijelazne vode Cymodocea nodosa i Zostera noltii indeks (Cymox, Zosterox) Morske cvjetnice Priobalne vode Posidonia oceanica multivarijantni indeks (POMI) Operativni monitoring tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine pro veden je za sve biološke elemente kakvoće, u ovisnosti o vrsti optereće nja kojem je izloženo određeno vodno tijelo. U dijelu grupiranih vod nih tijela u kojima je proveden operativni monitoring za fitoplankton dodatno su ispitane koncentracije otopljenog i partikularnog organskog ugljika u vodenom stupcu te stanje sedimenta (redoks potencijal, ma seni udjeli ugljika, dušika i fosfora). Tab. C.38 Sumarni prikaz provedenog operativnog monitoringa od 2013. do 2015. godine prema broju grupiranih vodnih tijela i ispitivanim biološkim elementima kakvoće Biološki elementi kakvoće Kategorija povr-šinske vode Broj grupira nih vodnih tijela Broj postaja Fitoplankton (uključujući oda brane fizikalno-kemijske osobine vodenog stupca) Prijelazne vode 8 23 Priobalne vode 4 Bentoski beskralješnjaci Prijelazne vode 2 7 Priobalne vode 2 Makroalge Priobalne vode 3 Ukupna obala ili odabrani sektori obale Morske cvjetnice Priobalne vode 1 6 Prijelazne vode 1 Ribe Prijelazne vode 1 3 Stanje sedimenta Prijelazne vode 8 23 Priobalne vode 4 STRANICA 90 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 191 Sl. C.52 Biološko stanje u području prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine FP MF BB Ribe Biološko stanje nije ocijenjeno 0 18 18 0 0 vrlo dobro 10 0 1 0 0 dobro 15 2 6 22 19 umjereno 0 3 0 3 4 loše 0 1 0 0 1 vrlo loše 0 1 0 0 1 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela FP MF BB Ribe Biološko stanje nije ocijenjeno 0 124,03 121,42 0 0 vrlo dobro 107,40 0 36,63 0 0 dobro 53,29 2,48 2,63 154,65 126,41 umjereno 0 1,99 0 6,04 2,09 loše 0 26,88 0 0 26,88 vrlo loše 0 5,30 0 0 5,30 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.52 Biološko stanje u području prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 192 Sl. C.53 Biološko stanje u području priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Monitoring biološkog elementa kakvoće bentoski beskralješnjaci proveden je također u relativno malom broju vodnih tijela (po 7 u svakom području), a ustanovljeno stanje je bilo vrlo dobro ili dobro u oba područja. FP MF BB Ribe Biološko stanje nije ocijenjeno 0 11 19 20 0 vrlo dobro 0 5 4 4 0 dobro 25 3 3 2 18 umjereno 1 6 0 0 7 loše 0 0 0 0 0 vrlo loše 0 1 0 0 1 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela FP MF BB Ribe Biološko stanje nije ocijenjeno 0 8.580 12.600 10.256 0 vrlo dobro 0 1.102 1.134 2.696 0 dobro 13.744 2.427 16 798 12.103 umjereno 7 1.635 0 0 1.642 loše 0 0 0 0 0 vrlo loše 0 6 0 0 6 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.53 Biološko stanje u području priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 189 Sl. C.51 Stanje pratećih fizikalno-kemijskih pokazatelja u području priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prozirnost Kisik TIN PO4 PTOT nije ocijenjeno 0 0 0 0 0 vrlo dobro 1 25 14 24 26 dobro 25 1 12 2 0 umjereno/loše/vrlo loše 0 0 0 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Prozirnost Kisik TIN PO4 PTOT nije ocijenjeno 0 0 0 0 0 vrlo dobro 475 13.737 10.357 11.404 13.750 dobro 13.275 13 3.394 2.346 0 umjereno/loše/vrlo loše 0 0 0 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.51 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području prio-C.51 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području prio-.51 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području prio-51 Stanje pratećih fi zikalno-kemijskih pokazatelja u području prio- Stanje pratećih fizikalno-kemijskih pokazatelja u području prio balnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Rezultati istraživanja pojedinih bioloških elemenata kakvoće ukazuju da u području prijelaznih voda u odnosu na fitoplankton nije ustanovljeno stanje nijednog vodnog tijela koje bi bilo lošije od dobrog, dok je u području priobalnih voda samo u jednom grupiranom vodnom tijelu ustanovljeno umjereno stanje. Prema površini ovo vodno tijelo zauzima tek 0,05% ukupne površine priobalnih voda. Istraživanja stanja morskih cvjetnica (Cymodocea nodosa i Zostera noltii u prijelaznim vodama te Posidonia oceanica u priobalnim vodama) provedeno je u relativno ma lom broju grupiranih vodnih tijela (7 u prijelaznim te 6 u priobalnim vodama), pri čemu rezultati ukazuju na relativno loše stanje cvjetnica u prijelaznim vodama, tj. u 5 vodnih tijela je ustanovljeno stanje lošije od dobrog, a samo u 2 vodna tijela dobro. Razmatrajući stanje ovog biološkog elementa kakvoće prema površini može se ustanoviti da na 77,2% površine prijelaznih voda njihovo stanje nije ocijenjeno, na 1,6% je dobro, a na 21,3% površine je lošije od dobrog. Za razliku od prije laznih voda stanje morskih cvjetnica u području priobalnih voda bilo je znatno bolje, tj. ni u jednom vodnom tijelu nije ustanovljeno stanje lošije od dobrog. Međutim, i u ovom je području ostao značajan broj (20) neocijenjenih vodnih tijela. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 91 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE elementa kakvoće, dok je na 25,7% površine ustanovljeno vrlo dobro ili dobro stanje, a na 11,9% površine stanje lošije od dobrog. Monitoring specifičnih onečišćujućih tvari (bakar i cink) u područjima prijelaznih i priobalnih voda provedeno je također u istom vremenskom razdoblju kao i biološki elemente kakvoće, pri čemu ni u jednom grupi ranom vodnom tijelu nisu ustanovljene koncentracije ova dva elementa koje bi ukazale na umjereno stanje pojedinog vodnog tijela. Rezimirajući stanje pojedinih bioloških elemenata kakvoće možemo za ključiti da je u području prijelaznih voda od 25 grupiranih vodnih tijela u 19 ustanovljeno dobro stanje, a u 6 stanje lošije od dobrog. Kritični biološki elementi u 3 vodna tijela bili su ribe (P1 2-MIP i P2 2-MI te P2 3-ZR), a čak u 5 vodnih tijela morske cvjetnice (P2 2-MI, P2 3-ZR, P2 2-NEP, P2 3-NE i P1 3-OM). Biološko stanje u priobalnim vodama je u 18 grupiranih vodnih tijela bilo dobro, a u 8 vodnih tijela lošije od dobrog, pri čemu se u ovom području makroalge u 7 vodnih tijela (O413-STLP, O413-RAZ, O413-LIK, O423-VIK, O423-KVA, O423-RIZ i O423-RILP) javljaju kao glavni kritični element, a fitoplankton u 1 vodnom tijelu (O412-PULP). Monitoring biološkog elementa kakvoće bentoski beskralješnjaci prove den je također u relativno malom broju vodnih tijela (po 7 u svakom području), a ustanovljeno stanje je bilo vrlo dobro ili dobro u oba po dručja. Stanje bioloških elementa kakvoće riba i makroalgi istraženo je samo u prijelaznim, odnosno priobalnim vodama. Monitoring riba proveden je u svim grupiranim vodnim tijelima, a rezultati ukazuju da je samo u 3 vodna tijela (12%) ustanovljeno umjereno stanje, a u 22 vodna tijela (88%) dobro stanje. Ako ovo stanje razmotrimo u odnosu na površinu možemo reći da je dobro stanje biološkog elementa kakvoće ustanov ljeno na 96% površine, a umjereno tek na 4% ukupne površine. Kod makroalga monitoring je proveden u 15 od 26 grupiranih vodnih tijela uz klasifikaciju stanja kao vrlo dobrog ili dobrog u osam vodnih tijela, kao umjerenog u 6 vodnih tijela te kao vrlo lošeg u jednom vodnom ti jelu. Uzimajući površine prijelaznih voda u obzir možemo ustanoviti da na 62,4% površine priobalnih voda nije bilo istraživanja ovog biološkog 194 Sl. C.54 Prostorna raspodjela biološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.54 Prostorna raspodjela biološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine STRANICA 92 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 197 Sl. C.57 Prostorna raspodjela hidromorfološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.57 Prostorna raspodjela hidromorfološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 198 Sl. C.58 Prostorna raspodjela hidromorfološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Monitoring prioritetnih tvari proveden je u svim vodnim tijelima prijelaznih i priobalnih voda, a rezultati ukazuju na dobro kemijsko stanje u 68% grupiranih vodnih tijela prijelaznih voda te čak u 84,6% grupiranih vodnih tijela priobalnih voda. Razmatrajući kemijsko stanje prema površini prijelaznih i priobalnih voda možemo reći da je u području prijelaznih voda dobro stanje ustanovljeno na 87,9% površine, a u području priobalnih voda čak na 93,9% površine. Dobro kemijsko stanje nije postignuto u 7 grupiranih vodnih tijela prijelaznih voda (P1 3-OM, P1 2-JA, P2 3-KR, P2 2-RJP, P1 2-RAP, P2 3-RA i P1 2-MIP), tj. u vodnim tijelima prijelaznih voda rijeka Omble, Jadra, Krke, Rječine, Raše i Mirne. Razlog nepostizanja dobrog kemijskog stanja u ovim vodnim tijelima su ustanovljene koncentracije pesticida iz skupine kloriranih ugljikovodika iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Dobro kemijsko stanje nije postignuto u 4 vodna tijela priobalnih voda (O313-NEK, O413-STLP, O313-BAZ te O423-KVS), i to u Neretvanskom kanalu ispred luke Ploče, u luci Split, u Bakarskom zaljevu te u području sjevernog dijela Kvarnerića. Razlog nepostizanja dobrog kemijskog stanja u ovim vodnim tijelima je prisutnost tributil kositra iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Pouzdanost ocjene kemijskog stanja svih vodnih tijela je srednja iz razloga što propisana godišnja frekvencija istraživanja (12/godinu) nije postignuta, prioritetne tvari pentaklorbenzen i bromirani difenileteri nisu ispitivani, a endosulfan i tributil kositar su ispitivani samo u nekim grupiranim vodnim tijelima i to metodama određivanja koje ne ispunjavanju zahtjeve Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.) u odnosu na zahtijevanu granicu kvantifikacije. Sl. C.58 Prostorna raspodjela hidromorfološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 195 Sl. C.55 Prostorna raspodjela biološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Montoring hidromorfološkog stanja u području prijelaznih i priobalnih voda proveden je u razdoblju od 2013. do 2015. godine prema, do sada definiranim elementima ocjenjivanja (fizičke promjene obale, korita ili morskog dna). Rezultati monitoringa ukazuju da je u prijelaznim vodama u 56% grupiranih vodnih tijela stanje dobro ili vrlo dobro, a u 44% kao umjereno. Gledajući površine prijelaznih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je na 62% površine, a umjereno na 38%. Za razliku od prijelaznih voda u području priobalnih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je u 84,6% grupiranih vodnih tijela, a umjereno stanje tek u 15,4%. Obzirom da je umjereno stanje ustanovljeno uglavnom u većim lukama, prema površini priobalnih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je čak na 99,6%, a umjereno tek na 0,4% površini priobalnih voda. Sl. C.55 Prostorna raspodjela biološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Montoring hidromorfološkog stanja u području prijelaznih i priobalnih voda proveden je u razdoblju od 2013. do 2015. godine prema, do sada defi niranim elementima ocjenjivanja (fizičke promjene obale, korita ili morskog dna). Rezultati monitoringa ukazuju da je u prijelaznim vodama u 56% grupiranih vodnih tijela stanje dobro ili vrlo dobro, a u 44% kao umjereno. Gledajući površine prijelaznih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je na 62% površine, a umjereno na 38%. Za razliku od prijelaznih voda u području priobalnih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je u 84,6% grupiranih vodnih tijela, a umjereno stanje tek u 15,4%. Obzirom da je umjereno stanje ustanovljeno uglavnom u većim lukama, prema površini priobalnih voda vrlo dobro ili dobro stanje ustanovljeno je čak na 99,6%, a umjereno tek na 0,4% površini priobalnih voda. 196 Sl. C.56 Hidromorfološko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0 0 vrlo dobro 6 20 dobro 8 2 umjereno 11 4 loše 0 0 vrlo loše 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0 0 vrlo dobro 33,38 13.634 dobro 66,26 59 umjereno 61,04 57 loše 0 0 vrlo loše 0 0 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.56 Hidromorfološko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 93 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 200 Sl. C.60 Prostorna raspodjela kemijskog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.60 Prostorna raspodjela kemijskog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 201 Sl. C.61 Prostorna raspodjela kemijskog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prema navedenim rezultatima pojedinih elemenata kakvoće za svako vodno tijelo u području prijelaznih i priobalnih voda određeno je i njihovo ekološko te (ukupno) stanje. Vrlo dobro ekološko stanje nije ustanovljeno ni u jednom grupiranom vodnom tijelu. Dobro ekološko stanje ustanovljeno je u 44% vodnih tijela prijelaznih voda te u 65,4% vodnih tijela priobalnih voda, što bi u odnosu na površine iznosilo 44,2% u prijelaznim vodama i 88,7% u priobalnim vodama. Umjereno ekološko stanje ustanovljeno je čak u 48% vodnih tijela prijelaznih voda te u 30,8% priobalnih voda, što bi u odnosu na površine iznosilo 35,7% u prijelaznim vodama i 12,3% u priobalnim vodama. Loše ekološko stanje ustanovljeno je u 4% vodnih tijela prijelaznih voda, tj. na 16,7% površine, dok u području priobalnih voda nije ustanovljeno loše stanje. Vrlo loše ekološko stanje ustanovljeno je u 1 vodnom tijelu u oba područja, tj. u 4% vodnih tijela prijelaznih voda te 3,9% priobalnih voda, odnosno na 3,3% i 0,04% površine. Pouzdanost ocjene ekološkog stanja je visoka iz razloga što su kod većine bioloških elemenata kakvoće istraživanja provedena češće nego što je propisuje Uredba o standardu kakvoće voda, a i za sva grupirana vodna tijela postoje podaci za barem jedan biološki element kakvoće i najrelevantnije podržavajuće elemente. Ukupno stanje vodnih tijela u području prijelaznih voda je u 28% slučajeva ocijenjeno kao dobro, u 64% slučajeva kao umjereno te u po 4% slučajeva kao loše, odnosno vrlo loše, što bi prema površini iznosilo 33,3% kao dobro, 46,7% kao umjereno, 16,7% kao loše i 3,3% kao vrlo loše. Ukupno stanje u području priobalnih voda bilo je nešto bolje tj. u 53,9% slučajeva kao dobro, u 42,3% slučajeva kao umjereno te u 3,9% slučajeva kao vrlo loše, što bi prema površini iznosilo 81,6% kao dobro, 18,3% kao umjereno i 0,04% kao vrlo loše. Sl. C.61 Prostorna raspodjela kemijskog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Monitoring prioritetnih tvari proveden je u svim vodnim tijelima prije laznih i priobalnih voda, a rezultati ukazuju na dobro kemijsko stanje u 68% grupiranih vodnih tijela prijelaznih voda te čak u 84,6% grupiranih vodnih tijela priobalnih voda. Razmatrajući kemijsko stanje prema površi ni prijelaznih i priobalnih voda možemo reći da je u području prijelaznih voda dobro stanje ustanovljeno na 87,9% površine, a u području priobal nih voda čak na 93,9% površine. Dobro kemijsko stanje nije postignuto u 7 grupiranih vodnih tijela prijelaznih voda (P1 3-OM, P1 2-JA, P2 3 KR, P2 2-RJP, P1 2-RAP, P2 3-RA i P1 2-MIP), tj. u vodnim tijelima prijelaznih voda rijeka Omble, Jadra, Krke, Rječine, Raše i Mirne. Razlog nepostizanja dobrog kemijskog stanja u ovim vodnim tijelima su usta novljene koncentracije pesticida iz skupine kloriranih ugljikovodika iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Dobro kemijsko stanje nije postignuto u 4 vodna tijela priobalnih voda (O313-NEK, O413-STLP, O313-BAZ te O423-KVS), i to u Neretvanskom kanalu ispred luke Ploče, u luci Split, u Bakarskom zaljevu te u području sjevernog dijela Kvarnerića. Razlog ne postizanja dobrog kemijskog stanja u ovim vodnim tijelima je prisutnost tributil kositra iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Pouzdanost ocjene kemijskog stanja svih vodnih tijela je srednja iz ra zloga što propisana godišnja frekvencija istraživanja (12/godinu) nije postignuta, prioritetne tvari pentaklorbenzen i bromirani difenileteri nisu ispitivani, a endosulfan i tributil kositar su ispitivani samo u nekim grupiranim vodnim tijelima i to metodama određivanja koje ne ispunja vanju zahtjeve Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvr đuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.) u odnosu na zahtijevanu granicu kvantifikacije. 199 Sl. C.59 Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0 0 dobro 18 22 nije dobro 7 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0,00 0,00 dobro 142 12.916 nije dobro 23,73 834,53 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.59 Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tije-C.59 Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tije-.59 Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tije-59 Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tije- Kemijsko stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tije kom razdoblja od 2013. do 2015. godine STRANICA 94 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 203 Sl. C.63 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.63 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tije-C.63 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tije-.63 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tije-63 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tije- Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tije lima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 204 Sl. C.64 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.64 Prostorna raspodjela ekološkog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Prema navedenim rezultatima pojedinih elemenata kakvoće za svako vodno tijelo u području prijelaznih i priobalnih voda određeno je i nji hovo ekološko te (ukupno) stanje. Vrlo dobro ekološko stanje nije usta novljeno ni u jednom grupiranom vodnom tijelu. Dobro ekološko stanje ustanovljeno je u 44% vodnih tijela prijelaznih voda te u 65,4% vodnih tijela priobalnih voda, što bi u odnosu na površine iznosilo 44,2% u prijelaznim vodama i 88,7% u priobalnim vodama. Umjereno ekološko stanje ustanovljeno je čak u 48% vodnih tijela prijelaznih voda te u 30,8% priobalnih voda, što bi u odnosu na površine iznosilo 35,7% u prijelaznim vodama i 12,3% u priobalnim vodama. Loše ekološko stanje ustanovljeno je u 4% vodnih tijela prijelaznih voda, tj. na 16,7% površi ne, dok u području priobalnih voda nije ustanovljeno loše stanje. Vrlo loše ekološko stanje ustanovljeno je u 1 vodnom tijelu u oba područja, tj. u 4% vodnih tijela prijelaznih voda te 3,9% priobalnih voda, odnosno na 3,3% i 0,04% površine. Pouzdanost ocjene ekološkog stanja je visoka iz razloga što su kod ve ćine bioloških elemenata kakvoće istraživanja provedena češće nego što je propisuje Uredba o standardu kakvoće voda, a i za sva grupirana vodna tijela postoje podaci za barem jedan biološki element kakvoće i najrelevantnije podržavajuće elemente. Ukupno stanje vodnih tijela u području prijelaznih voda je u 28% slu čajeva ocijenjeno kao dobro, u 64% slučajeva kao umjereno te u po 4% slučajeva kao loše, odnosno vrlo loše, što bi prema površini iznosilo 33,3% kao dobro, 46,7% kao umjereno, 16,7% kao loše i 3,3% kao vrlo loše. Ukupno stanje u području priobalnih voda bilo je nešto bolje tj. u 53,9% slučajeva kao dobro, u 42,3% slučajeva kao umjereno te u 3,9% slučajeva kao vrlo loše, što bi prema površini iznosilo 81,6% kao dobro, 18,3% kao umjereno i 0,04% kao vrlo loše. 202 Sl. C.62 Ekološko i ukupno stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Ekološko stanje Ukupno stanje Ekološko stanje Ukupno stanje Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0 0 0 0 vrlo dobro 0 0 0 0 dobro 11 7 17 14 umjereno 12 16 8 11 loše 1 1 0 0 vrlo loše 1 1 1 1 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj vodnih tijela Ekološko stanje Ukupno stanje Ekološko stanje Ukupno stanje Prijelazne vode Priobalne vode nije ocijenjeno 0 0 0 0 vrlo dobro 0 0 0 0 dobro 71,08 53,52 12.059 11.225 umjereno 57,43 74,98 1.686 2.520 loše 26,88 26,88 0 0 vrlo loše 5,30 5,30 6 6 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Površina vodnih tijela (km2) Sl. C.62 Ekološko i ukupno stanje u području prijelaznih i priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 95 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2.1.4 Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela 206 Sl. C.66 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 2.1.4 Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela U odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima, gdje je dat samo prijedlog kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, sada je provedena okvirna ekonomska valorizacija djelatnosti koje generiraju kritična opterećenja i dana su načelna obrazloženja za potvrđivanje statusa umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela. Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela Osnovna pretpostavka za predlaganje izuzeća u vidu umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, na koja se primjenjuju niži standardi u zaštiti voda, je da se radi o: tijelima površinske vode koja su nastala ljudskom djelatnošću (umjetna vodna tijela), ili tijelima površinske vode koja su zbog fizičkih promjena uslijed ljudske djelatnosti značajno promijenila svoj karakter (znatno promijenjena vodna tijela). Vodna tijela koja ispunjavaju ove osnovne pretpostavke identificirana su u analizi prirodnih značajki voda kao mogući kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, na temelju terenskih saznanja o dosad provedenim fizičkim zahvatima u vodnom sustavu. Mogući kandidati za umjetna vodna tijela su vodna tijela koja su, prema terenskim saznanjima, nastala ljudskom djelatnošću na mjestima gdje prije nije bilo vode, odnosno mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela su Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela Osnovna pretpostavka za predlaganje izuzeća u vidu umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, na koja se primjenjuju niži standardi u za štiti voda, je da se radi o: – tijelima površinske vode koja su nastala ljudskom djelatnošću (umjetna vodna tijela), ili – tijelima površinske vode koja su zbog fizičkih promjena uslijed ljud ske djelatnosti značajno promijenila svoj karakter (znatno promije njena vodna tijela). Vodna tijela koja ispunjavaju ove osnovne pretpostavke identificirana su u analizi prirodnih značajki voda kao mogući kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, na temelju terenskih saznanja o dosad provedenim fizičkim zahvatima u vodnom sustavu. Mogući kandidati za umjetna vodna tijela su vodna tijela koja su, prema terenskim sa znanjima, nastala ljudskom djelatnošću na mjestima gdje prije nije bilo vode, odnosno mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela su prirodna vodna tijela na kojima su, prema terenskim saznanjima, pro vedeni opsežni hidrotehnički zahvati koji dovode do izrazitih i trajnih hidromorfoloških promjena. Riječ je o: – 222 vodna tijela rijeka (te 54 kao mogućih kandidata za umjetna vodna tijela) – 28 vodnih tijela jezera mogućih kandidata za umjetna vodna tijela – 11 tijela prijelaznih voda i 4 tijela priobalnih voda. Rezultati dodatne analitičke procjene hidromorfološkog stanja pokazali su da neka vodna tijela iz skupine mogućih kandidata zadovoljavaju standarde dobrog hidromorfološkog stanja prema metodologiji za kla sifikaciju koja je primijenjena u ovom dokumentu i ona neće biti potvr đena kao kandidati za izuzeće. Kao sigurni kandidati za izuzeće izdvojeni su oni mogući kandidati za koje je u postupku klasifikacije utvrđeno nezadovoljavajuće hidromor fološko i nezadovoljavajuće biološko stanje. Dodatno su, kao kandidati za izuzeće, izdvojena i ona vodna tijela iz skupine mogućih kandidata za koja je utvrđeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, a nema saznanja o biološkom stanju, jer na njima nisu provedena biološka istra živanja. Prema opisanoj metodologiji za klasifikaciju hidromorfološkog stanja, radi se o vodnim tijelima na kojima barem jedan hidromorfo loški pokazatelj kakvoće odstupa od pretpostavljenih referentnih uvjeta (približno prirodnog stanja) za više od 20%. U skladu s navedenim pristupom kandidatima za umjetna vodna tijela određeno je 13 vodnih tijela rijeka, ukupne duljine 74,1 km. Kandi datima za znatno promijenjena vodna tijela određeno je 120 vodnih tijela rijeka, ukupne duljine 1.438,7 km, 93 na vodnom području rijeke Dunav i 27 na jadranskom vodnom području. Tab. C.40 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-C.40 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-.40 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-40 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije- Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije njena vodna tijela rijeka PSSava PSDrava VPD JVP RH Kandidati za umjetna vodna tijela rijeka: Broj 2 8 10 3 13 Ukupna duljina (km) 11,6 52,2 63,8 10,4 74,2 Prosječna duljina(km) 5,8 6,5 6,4 3,5 5,7 Kandidati za znatno promijenjena vodna tijela rijeka: Broj 60 33 93 27 120 Ukupna duljina (km) 824 408 1.232 207 1.439 Prosječna duljina (km) 13,7 12,4 13,2 7,7 12,0 Na jezerima je određeno 9 kandidata za umjetna vodna tijela, sva na vodnom području rijeke Dunav. 205 Sl. C.65 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tijelima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine Sl. C.65 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tije-C.65 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tije-.65 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tije-65 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tije- Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tije lima prijelaznih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 206 Sl. C.66 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine 2.1.4 Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela U odnosu na prvi plan upravljanja vodnim područjima, gdje je dat samo prijedlog kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, sada je provedena okvirna ekonomska valorizacija djelatnosti koje generiraju kritična opterećenja i dana su načelna obrazloženja za potvrđivanje statusa umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela. Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela Osnovna pretpostavka za predlaganje izuzeća u vidu umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, na koja se primjenjuju niži standardi u zaštiti voda, je da se radi o: tijelima površinske vode koja su nastala ljudskom djelatnošću (umjetna vodna tijela), ili tijelima površinske vode koja su zbog fizičkih promjena uslijed ljudske djelatnosti značajno promijenila svoj karakter (znatno promijenjena vodna tijela). Vodna tijela koja ispunjavaju ove osnovne pretpostavke identificirana su u analizi prirodnih značajki voda kao mogući kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, na temelju terenskih saznanja o dosad provedenim fizičkim zahvatima u vodnom sustavu. Mogući kandidati za umjetna vodna tijela su vodna tijela koja su, prema terenskim saznanjima, nastala ljudskom djelatnošću na mjestima gdje prije nije bilo vode, odnosno mogući kandidati za znatno promijenjena vodna tijela su Sl. C.66 Prostorna raspodjela ukupnog stanja po grupiranim vodnim tijelima priobalnih voda tijekom razdoblja od 2013. do 2015. godine STRANICA 96 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Potvrđivanje statusa umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela Izdvajanje kandidata za kategoriju umjetnih i znatno promijenjenih vod nih tijela utemeljeno je na biološkim i tehničkim argumentima i analiza ma. Konačno potvrđivanje moguće je samo uz opravdane socio-ekonom ske razloge, u skladu s načelnim opredjeljenjem da se izuzeća od općega cilja, a to je postizanje dobrog ekološkog stanja svih površinskih voda, moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Potvrđivanje statusa umjetnog ili znatno promijenjenog vodnog tijela po drazumijeva: • ekonomsku valorizaciju pokretača kritičnih hidromorfoloških optere ćenja (korisnika hidromorfološki degradiranih vodnih tijela) i • analizu ukupnih socio-ekonomskih troškova revitalizacije, odnosno re naturalizacije hidromorfološki degradiranih vodnih tijela s obzirom na: a. negativne posljedice provedbe tehničkih mjera potrebnih za dovođenje degradiranih vodnih tijela u stanje koje odgovara dobrom ekološkom stanju (restauracijske mjere) na korisne namjene kojima postojeće sta nje služi ili na šire okruženje i b. tehničke i financijske mogućnosti da se korisne namjene kojima služe hidromorfološki promijenjena vodna tijela postignu drugim sredstvi ma koja bi bila bolji i prihvatljiviji izbor za okoliš. Analiza je dana za djelatnosti koje su najodgovornije za postojeće hidro morfološke promjene: zaštitu od poplava, plovidbu, poljoprivredu i hidro energetiku. U procesu su aktivno sudjelovali ključni pokretači hidromorfo loških opterećenja: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, ministarstvo nadležno za vode, Hrvatska elektroprivreda. Na temelju prikupljene do kumentacije, tehničkih i ekonomskih podataka, informacija i ekspertiza, izvršena je okvirna kvantitativna i kvalitativna valorizacija djelatnosti koje su dovele do kritičnih hidromorfoloških opterećenja. Generalno, radi se o djelatnostima kojima se osiguravaju važne javne usluge stanovništvu i gospodarstvu i ostvaruju zacrtani ciljevi razvoja Republike Hrvatske. Zaštita od poplava – Velike poplave koje su se dogodile proteklih godina (osobito 2014. godine) pokazuju da su pojedina područja Republike Hr vatske vrlo ranjivi na poplave. Zabilježene su velike materijalne štete na stambenim i poslovnim objektima i opremi, infrastrukturnim objektima, poljoprivrednoj proizvodnji i drugim dobrima, a najteža i nenadoknadiva posljedica nedavnih poplava su izgubljeni ljudski životi. U dijelu ovoga dokumenta koji se odnosi na upravljanje poplavnim rizicima definirane su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava prema ko jima su potencijalno značajni rizici od poplava prisutni na oko 6,2% površine kopnenog teritorija Republike Hrvatske u slučaju poplava velike vjerojatnosti pojavljivanja (VV), na oko 8,1% površine kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja (SV) i na 17,0% površine za poplave male vjerojatnosti pojavljiva nja (MV), a ugroženo je, istim redoslijedom, 60 tisuća, 123,6 tisuća, odnosno 775 tisuća stanovnika. Procijenjena potencijalna šteta od poplava iznosi oko 22 milijarde kuna u slučaju poplava velike vjerojatnosti pojavljivanja, oko 37 milijardi kuna kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja i 253 milijarde kuna za poplave male vjerojatnosti pojavljivanja. Glavnina potencijalnih šteta vezana je uz stambene i, osobito, industrijske i poslovne zone. 210 Analiza je dana za djelatnosti koje su najodgovornije za postojeće hidromorfološke promjene: zaštitu od poplava, plovidbu, poljoprivredu i hidroenergetiku. U procesu su aktivno sudjelovali ključni pokretači hidromorfoloških opterećenja: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, ministarstvo nadležno za vode, Hrvatska elektroprivreda. Na temelju prikupljene dokumentacije, tehničkih i ekonomskih podataka, informacija i ekspertiza, izvršena je okvirna kvantitativna i kvalitativna valorizacija djelatnosti koje su dovele do kritičnih hidromorfoloških opterećenja. Generalno, radi se o djelatnostima kojima se osiguravaju važne javne usluge stanovništvu i gospodarstvu i ostvaruju zacrtani ciljevi razvoja Republike Hrvatske. Zaštita od poplava – Velike poplave koje su se dogodile proteklih godina (osobito 2014. godine) pokazuju da su pojedina područja Republike Hrvatske vrlo ranjivi na poplave. Zabilježene su velike materijalne štete na stambenim i poslovnim objektima i opremi, infrastrukturnim objektima, poljoprivrednoj proizvodnji i drugim dobrima, a najteža i nenadoknadiva posljedica nedavnih poplava su izgubljeni ljudski životi. U dijelu ovoga dokumenta koji se odnosi na upravljanje poplavnim rizicima definirane su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava prema kojima su potencijalno značajni rizici od poplava prisutni na oko 6,2% površine kopnenog teritorija Republike Hrvatske u slučaju poplava velike vjerojatnosti pojavljivanja (VV), na oko 8,1% površine kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja (SV) i na 17,0% površine za poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (MV), a ugroženo je, istim redoslijedom, 60 tisuća, 123,6 tisuća, odnosno 775 tisuća stanovnika. Procijenjena potencijalna šteta od poplava iznosi oko 22 milijarde kuna u slučaju poplava velike vjerojatnosti pojavljivanja, oko 37 milijardi kuna kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja i 253 milijarde kuna za poplave male vjerojatnosti pojavljivanja. Glavnina potencijalnih šteta vezana je uz stambene i, osobito, industrijske i poslovne zone. Sl. C.68 Struktura procijenjene potencijalne štete kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja SAVA DRAVA VPD JVP RH Naseljene površine 2.346 4.229 6.575 2.657 9.232 Industrijske i poslovne površine 10.914 847 11.761 13.896 25.657 Poljoprivredne površine 347 820 1.167 1.076 2.243 0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000 30.000106 kn Sl. C.68 Struktura procijenjene potencijalne štete kod poplava srednje vjerojatnosti pojavljivanja Tab. C.41 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-C.41 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-.41 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije-41 Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije- Osnovni podaci o kandidatima za umjetna i znatno promije njena vodna tijela jezera PSSava PSDrava VPD JVP RH Kandidati za umjetna vodna tijela jezera: Broj 7 2 9 0 9 Ukupna površina (km²) 50,61 16,52 67,13 0,00 67,13 Prosječna površina (km²) 7,23 8,26 7,46 7,46 U prijelaznim vodama jadranskih rijeka određeno je 11 vodnih tijela kandidata za znatno promijenjena vodna tijela prijelaznih voda. Ek spertna analiza hidromorfoloških opterećenja i utjecaja pokazala je da se četiri vodna tijela priobalnih voda mogu smatrati kandidatima za znatno promijenjena vodna tijela. Ukupno je na svim površinskim vo dama izdvojeno 22 kandidata za umjetna vodna tijela i 135 kandidata za znatno promijenjena vodna tijela. Tab. C.42 Pregled kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela prema kategoriji površinskih voda Kandidati za umjetna vodna tijela Kandidati za znatno promijenjena vodna tijela Kandidati ukupno VPD JVP RH VPD JVP RH VPD JVP RH Rijeke 10 3 13 93 27 120 103 30 133 Jezera 9 0 9 0 0 0 9 0 9 Prijelazne vode - - - - 11 11 - 11 11 Priobalne vode - - - - 4 4 - 4 4 UKUPNO 19 3 22 93 42 135 112 45 157 Tab. C.43 Pregled kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela rijeka i jezera prema vrsti i pokretaču hidromorfološkog opterećenja Hidromorfološko opterećenje Hidrološki režim Uzdužni kontinuitet Morfološki uvjeti broj vodnih tijela Poljoprivreda 41 28 52 Hidroenergetika 20 19 20 Zaštita od poplava 87 64 109 Industrija 1 1 1 Plovidba 28 22 49 Stanovništvo (urbani razvoj) 8 8 8 Ostalo 72 60 78 209 Sl. C.67 Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela rijeka i jezera prema pokretačima hidromorfoloških opterećenja Iz pregleda kandidata prema pokretačima hidromorfološkog opterećenja, vidljivo je da prevladavaju vodne građevine i zahvati u funkciji zaštite od poplava koje su prisutne na 109 kandidiranih vodnih tijela, slijede vodne građevine i zahvati u funkciji plovidbe 49, vodne građevine i zahvati namijenjeni za potrebe hidromelioracija u poljoprivredi 52 i hidroenergetske vodne građevine na 20 vodnih tijela. Potvrđivanje statusa umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela Izdvajanje kandidata za kategoriju umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela utemeljeno je na biološkim i tehničkim argumentima i analizama. Konačno potvrđivanje moguće je samo uz opravdane socio-ekonomske razloge, u skladu s načelnim opredjeljenjem da se izuzeća od općega cilja, a to je postizanje dobrog ekološkog stanja svih površinskih voda, moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Potvrđivanje statusa umjetnog ili znatno promijenjenog vodnog tijela podrazumijeva: ekonomsku valorizaciju pokretača kritičnih hidromorfoloških opterećenja (korisnika hidromorfološki degradiranih vodnih tijela) i analizu ukupnih socio-ekonomskih troškova revitalizacije, odnosno renaturalizacije hidromorfološki degradiranih vodnih tijela s obzirom na: a. negativne posljedice provedbe tehničkih mjera potrebnih za dovođenje degradiranih vodnih tijela u stanje koje odgovara dobrom ekološkom stanju (restauracijske mjere) na korisne namjene kojima postojeće stanje služi ili na šire okruženje i b. tehničke i financijske mogućnosti da se korisne namjene kojima služe hidromorfološki promijenjena vodna tijela postignu drugim sredstvima koja bi bila bolji i prihvatljiviji izbor za okoliš. Poljopriv. Hidroenerg. Zaštita odpoplava Industrija Plovidba Stanovništvo (urbani razvoj) Ostalo SAVA 50,0% 8,3% 90,0% 1,7% 38,3% 6,7% 63,3% DRAVA 45,5% 12,1% 97,0% 0,0% 36,4% 0,0% 51,5% VPD 48,4% 9,7% 92,5% 1,1% 37,6% 4,3% 59,1% JVP 25,9% 40,7% 85,2% 0,0% 51,9% 14,8% 77,8% RH 45,5% 13,6% 91,5% 0,9% 39,4% 5,6% 61,5% 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% 90,0% 100,0% Broj vodnih tijela Sl. C.67 Kandidati za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela rijeka i jezera prema pokretačima hidromorfoloških opterećenja Iz pregleda kandidata prema pokretačima hidromorfološkog opterećenja, vidljivo je da prevladavaju vodne građevine i zahvati u funkciji zaštite od poplava koje su prisutne na 109 kandidiranih vodnih tijela, slijede vodne građevine i zahvati u funkciji plovidbe 49, vodne građevine i zahvati na mijenjeni za potrebe hidromelioracija u poljoprivredi 52 i hidroenergetske vodne građevine na 20 vodnih tijela. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 97 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.45 Kretanje putnika i robe u pomorskom i obalnom prijevozu i morskim lukama56 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Prevezeni putnici (000) 10.908 11.440 12.079 12.723 12.861 12.550 12.506 12.926 12.474 Putničke milje (106) 234 233 245 265 265 263 266 315 325 Promet putni ka u lukama (000) 22.610 23.419 24.535 26.296 28.282 28.257 27.565 29.644 29.471 Prevezena roba (000 t) 31.226 29.975 31.423 32.420 30.768 31.371 31.948 30.348 25.636 Tonske milje (106) 72.605 68.069 73.971 74.230 77.199 74.160 87.878 83.929 67.861 Promet robe u lukama (000 t) 25.246 26.201 26.326 30.097 29.223 23.377 24.329 21.862 18.972 Na tržištu Europske unije na jadranske luke otpada samo 3% ukupnoga tereta, što govori o velikom potencijalu svih jadranskih luka koje su po voljno smještene i omogućuju skraćivanje putovanja prema Aziji, Australiji i Oceaniji od pet do osam dana ili minimalno 2.000 km u usporedbi s lukama sjeverne Europe. Najveći tržišni potencijal za pretovar tereta imaju luke Rijeka i Ploče, te Split. Prema Strategiji prometnog razvoja Republi ke Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 131/14), glavni prioriteti u sektoru pomorstva usredotočeni su na specijalizaciju morskih luka, unaprjeđenje pristupa lukama i njihovo po vezivanje s drugim prijevoznim sredstvima kako bi se potaknuo razvoj intermodalnog prometa. Poljoprivreda (hidrotehničke melioracije) – Republika Hrvatska još nije iskoristila svoje komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede i ima ve liki deficit u proizvodnji hrane. To je posljedica povijesnih okolnosti (ratne štete, naslijeđeno društveno vlasništvo, nedovršena pretvorba i privatiza cija poljoprivrednog zemljišta, višegodišnja gospodarska recesija i slično) uslijed kojih je došlo do propadanja poljoprivrednih gospodarstava i ru ralnih zajednica pa su mnoga ruralna područja raseljena a poljoprivredno zemljište velikim dijelom zapušteno. Usprkos tome, poljoprivreda je važna gospodarska grana, ne samo zbog vrijednosti svoje proizvodnje, već zbog utjecaja na sigurnu opskrbu hranom, ranjive skupine stanovništva i radna mjesta koja stvara. Poljoprivredna proizvodnja je izrazito ranjiva na klimatske prilike i klimat sku varijabilnost pa neuređeni vodni režim na poljoprivrednim površinama predstavlja trajni uzrok niskih uroda i velikih šteta u poljoprivredi. Većina postojećih melioracijskih sustava u lošem je stanju, što je posljedica veli ke usitnjenosti privatnih posjeda, neriješenog korištenja državnog poljo privrednog zemljišta i nedovoljnog održavanja zbog nedostatka novčanih sredstava. Prevladavaju štete od suša, koje su česte (javljaju se svakih 3 do 5 godina) i smanjuju urod za 20 – 70%. Istovremeno, infrastruktura za navod njavanje je nerazvijena i prevladavaju individualni, nekontrolirani, raspršeni i neracionalni načini korištenja vode u poljoprivredi. Tab. C.46 Štete od suša i poplava u poljoprivredi (mil. kn) Prijavljena šteta u poljoprivredi 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Od suša 1.808,8 127,5 3,0 2.378,8 1,5 - 14,6 2.525,8 64,8 Od poplava 15,2 67,5 7,4 - 150 37 36,5 1,5 Ukupno 1.824,0 195,0 10,4 2.378,8 151,5 37 51,1 2.527,3 Strategijom poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (»Narodne novi ne«, broj 89/02) predviđeno je obnavljanje i proširenje osnovne i detaljne odvodnje i pokretanje projekata za navodnjavanje poljoprivrednih površi na. Potreba za odvodnjom suvišnih voda detektirana je na oko 1,9 milijuna hektara, a potencijal za navodnjavanje na oko 680 tisuća hektara. Dodatno opravdanje za takve zahvate proizlazi iz očekivanih klimatskih promjena, osobito u odnosu na ekstremne klimatske pojave: češće i intenzivnije kišne epizode i češća i dugotrajnija sušna razdoblja. U Programu ruralnog ra zvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. prepoznata je potreba 56 Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Statistički ljetopis 2014. Jedan od strateških ciljeva definiranih u Strategiji upravljanja vodama je podizanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava na vodama I. i II. reda, što uključuje radove na sanaciji i rekonstrukciji postojećih regula cijskih i zaštitnih vodnih građevina i daljnji razvoj sustava do dostizanja pune funkcionalnosti do kraja 2038. godine. Postojeći sustavi zaštite od poplava u Republici Hrvatskoj u pravilu počivaju na okolišno prihvatljivim modelima upravljanja poplavama – korištenju prirodnih poplavnih površina za snižavanje i usporavanje poplavnih valova. Kako je na pojedinim riječnim slivovima došlo do za uzimanja retencijskih, močvarnih i inundacijskih područja, izgradnjom stambenih i gospodarskih objekata ili širenjem poljoprivrednih povr šina, porasla je ugroženost od poplava pa neka od postojećih rješenja treba revidirati i prilagoditi nastalim promjenama. Novonastalo stanje u prostoru otežava daljnji razvoj i prilagodbu zaštitnih sustava načelima što slobodnijeg širenja vodotoka i što duljeg zadržavanja vode na slivovi ma, kako bi se što više usporilo otjecanje. Adekvatnu zaštitu ugroženih dobara nije moguće ostvariti bez provedbe građevinskih hidrotehničkih zahvata kojima se uspostavlja kontrolirani i neškodljivi protok vode, od nosno sprječava plavljenje i umanjuje intenzitet razornosti poplava. U tom okviru treba sagledati korisnu ulogu postojećih, a potom i nekih planiranih zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina. Plovidba – Danas se na unutarnjim vodama ostvaruje manje od 1% ukupnog prijevoza roba u Republici Hrvatskoj, usprkos prirodnim pre dispozicijama i činjenici da se radi o najisplativijem i sigurnom načinu prijevoza. Hrvatska mreža unutarnjih vodnih putova predstavlja znača jan, ali potpuno neiskorišten resurs. Ukupna duljina unutarnjih vodnih putova iznosi 1.016,8 km, od čega je 601,2 km integrirano u europsku mrežu unutarnjih vodnih putova međunarodne važnosti. Tab. C.44 Europska mreža unutarnjih vodnih putova55 Oznaka vodnog puta Vodni put – dionica Potrebna klasa pre ma AGN-u Duljina (km) E 80 Rijeka Dunav od Batine do Iloka VI c 137,5 E 80 – 08 Rijeka Drava od ušća do Osijeka IV 22,0 E 80 – 10 Budući višenamjenski kanal Dunav – Sava od Vukovara do Šamca V b 61,8 E 80 – 12 Rijeka Sava od Račinovaca do Siska IV 380,2 Ukupna duljina međunarodnih vodnih putova po AGN-u: 601,2 Republika Hrvatska želi iskoristiti prilike za poboljšanje prometa na unutarnjim vodnim putovima koje proizlaze iz njihovog povoljnog ze mljopisnog položaja u srcu Europe i članstva u Europskoj uniji. Strate gijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 131/14) predviđeno je potpuno funkcionalno integriranje prometa hrvatskim unutarnjim vodnim puto vima u TEN-T multimodalne koridore, što podrazumijeva unaprjeđenje vodnog puta na Savi i Dravi, razvoj luka Vukovar i Slavonski Brod, Osi jek i Sisak i izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Pomorstvo oduvijek ima važnu ulogu u gospodarskom, trgovinskom i društvenom razvoju Republike Hrvatske. Hrvatske morske luke inte grirane su u sveobuhvatnu mrežu europskih prometnih koridora, što predstavlja razvojni potencijal koji omogućuje uključivanje u trgovinske tokove na europskom i svjetskom tržištu, kao i transformaciju lučkih sustava u suvremene logističke i distribucijske centre. 2012. godine u hrvatskim se lukama pretovarilo oko 19 milijuna tona tereta i kroz njih prešlo oko 12 milijuna putnika. 55 Izvor: Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2030. godina (»Narodne novine«, broj 131/14) STRANICA 98 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 213 hektara, a potencijal za navodnjavanje na oko 680 tisuća hektara. Dodatno opravdanje za takve zahvate proizlazi iz očekivanih klimatskih promjena, osobito u odnosu na ekstremne klimatske pojave: češće i intenzivnije kišne epizode i češća i dugotrajnija sušna razdoblja. U Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. prepoznata je potreba za unaprjeđenjem učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi i prilagodbom klimatskim promjenama. Hidroenergetika - Vodne snage su važan izvor za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj. To potvrđuju podaci energetske statistike za 2012. godinu o udjelu vodnih snaga u vlastitoj proizvodnji primarne energije od 26%, u vlastitoj proizvodnji električne energije od 47% i u ukupno potrošenoj električnoj energiji57 od 28%. Tab. C.47 Kretanje proizvodnje hidroenergije u Republici Hrvatskoj58 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Proizvodnja primarne energije (PJ) 204,40 198,03 209,60 196,86 198,93 213,09 228,62 187,36 176,79 od toga vodne snage (PJ) (%) 69,00 33,8 62,40 31,5 58,18 27,8 42,21 21,4 50,19 25,2 65,77 30,9 79,71 34,9 42,59 22,7 45,45 25,7 Ukupna potrošnja el. energije (GWh) 16.387 17.054 17.421 17.858 18.251 17.934 18.270 17.948 17.616 Proizvodnja el. energije (GWh) 13.976 13.140 13.037 12.462 12.616 13.149 14.669 11.264 10.743 od toga hidro (GWh) (%) 7.712 55,2 7.125 54,2 6.734 51,7 4.646 37,3 5.626 44,6 7.449 56,7 9.127 62,2 5.097 45,3 5.008 46,9 udio hidroenergije u ukupnoj potrošnji el. energije (%) 47,1 41,8 38,7 26,0 30,8 41,5 50,0 28.4 28,4 Korištena voda (109 m3) 42 38 37 30 38 49 45 34 39 Proizvodnja hidroelektrana ovisi o hidrološkim prilikama59, no, uvijek je visoka i u prosjeku čini polovicu vlastite godišnje proizvodnje električne energije. Ukupna raspoloživa snaga hidroelektrana je 2.141 MW, što je više od polovice svih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj. Za pokretanje turbina hidroelektrana koristi se velika količina akumulirane vode (30 – 50 milijardi m3 godišnje, ovisno o hidrološkim prilikama), što je omogućeno izgradnjom niza akumulacija. U pravilu, radi se o višenamjenskim akumulacijama koje, osim energetske, imaju i druge namjene (obrana od poplava, javna vodoopskrba, sport i rekreacija i drugo). Proizvodnja hidroenergije ima prvorazrednu ulogu s obzirom na sigurnost, stabilnost i ekonomičnost rada ukupnog elektroenergetskog sustava (EES) Republike Hrvatske, zbog fleksibilnosti u radu postojećih hidroelektrana kojima upravlja HEP prosječne cijene proizvedene električne energije od 7 lp/kWh za temeljnu energiju i 8,68 lp/kWh za vršnu i regulacijsku energiju. Za usporedbu, cijena električne energije koja se može nabaviti na burzi60 je 31,5 lp/kWh za temeljnu i 39 lp/kWh za vršnu i regulacijsku energiju. Prosječna cijena proizvedene električne energije iz postojećih termoelektrana u HEP-u iznosi 47 lp/kWh. Također, cijena proizvedene električne energije iz termoelektrana na ugljen će se dodatno povećati zbog emisijskog faktora CO2/kWh za 769 EUR, a iz CCGT postrojenja na prirodni plin za 328 EUR. Korišteni podaci iz: Tehnička podloga za trajno proglašavanje znatno promijenjenih vodnih tijela rijeka zbog utjecaja postojećih hidroelektrana HEP-a na hidromorfološko stanje voda, HEP Proizvodnja d.o.o., 2015. godina. 57Ukupna potrošnja = finalna potrošnja + gubici u prijenosu u distribuciji. 58Izvor: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Statistički ljetopis 2014, godišnja priopćenja o korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja u industriji). 59Zbog izrazito povoljnih hidroloških prilika u 2010. godini je bruto proizvodnja električne energija iz hidroelektrana bila dvostruko veća u odnosu na proizvodnju u izrazito sušnoj 2007. godini. 60Podaci za siječanj 2015. godine. Renaturalizacija, odnosno revitalizacija vodnih tijela pod utjecajem hidro energetskih postrojenja značila bi isključivanje postojećih hidroelektrana iz elektroenergetskog sustava i potrebu za njihovom zamjenom drugim načinima proizvodnje električne energije. Troškovi zamjenske energije mogu se ilustrirati na primjeru akumulacije Peruča na rijeci Cetini koja osigurava energetski ekvivalent od 1.400 GWh električne energije.61 Cijena nadomjesnog izvora električne energije u obliku CCGT (kombi niranog plinsko-parnog postrojenja) na prirodni plin procijenjena je na iznos od 140*106 EUR, čemu treba pribrojiti troškove zbog emisijskog faktora u iznosu od 4,6*1011 EUR i troškove za dobavu energenta, jer ga u Hrvatskoj nema. U slučaju termoelektrane na ugljen investicija je procijenjena na iznos od 400*106 EUR, uz troškove zbog emisijskog faktora u iznosu od 1,08*1012 EUR i troškove za dobavu energenta, jer ga u Hrvatskoj nema. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/09) zacrtan je cilj da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije održava na razini 35%. Ukupni tehnički isko ristivi vodni potencijal u hidroelektranama procijenjen je na 12,45 TWh/ god, od čega je iskorišteno 6,13 TWh/god ili 49,2%. Oko 10% ukupnog potencijala otpada na male hidroelektrane (oko 1 TWh/god). Radi se o domaćim izvorima energije i njihovo korištenje je sredstvo poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domaće proizvodnje ener getske opreme i usluga i način ostvarenja ciljeva zaštite okoliša u dijelu obuzdavanja emisije stakleničkih plinova iz energetskog sektora. Predvi đena je izgradnja 300 MW proizvodnih kapaciteta u velikim hidroelek tranama62 i barem 100 MW u malim hidroelektranama do 2020. godine. 2.2 Stanje podzemnih voda 214 Renaturalizacija, odnosno revitalizacija vodnih tijela pod utjecajem hidroenergetskih postrojenja značila bi isključivanje postojećih hidroelektrana iz elektroenergetskog sustava i potrebu za njihovom zamjenom drugim načinima proizvodnje električne energije. Troškovi zamjenske energije mogu se ilustrirati na primjeru akumulacije Peruča na rijeci Cetini koja osigurava energetski ekvivalent od 1.400 GWh električne energije.61 Cijena nadomjesnog izvora električne energije u obliku CCGT (kombiniranog plinsko-parnog postrojenja) na prirodni plin procijenjena je na iznos od 140*106 EUR, čemu treba pribrojiti troškove zbog emisijskog faktora u iznosu od 4,6*1011 EUR i troškove za dobavu energenta, jer ga u Hrvatskoj nema. U slučaju termoelektrane na ugljen investicija je procijenjena na iznos od 400*106 EUR, uz troškove zbog emisijskog faktora u iznosu od 1,08*1012 EUR i troškove za dobavu energenta, jer ga u Hrvatskoj nema. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/09) zacrtan je cilj da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije održava na razini 35%. Ukupni tehnički iskoristivi vodni potencijal u hidroelektranama procijenjen je na 12,45 TWh/god, od čega je iskorišteno 6,13 TWh/god ili 49,2%. Oko 10% ukupnog potencijala otpada na male hidroelektrane (oko 1 TWh/god). Radi se o domaćim izvorima energije i njihovo korištenje je sredstvo poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domaće proizvodnje energetske opreme i usluga i način ostvarenja ciljeva zaštite okoliša u dijelu obuzdavanja emisije stakleničkih plinova iz energetskog sektora. Predviđena je izgradnja 300 MW proizvodnih kapaciteta u velikim hidroelektranama62 i barem 100 MW u malim hidroelektranama do 2020. godine. 2.2 Stanje podzemnih voda U odnosu na prvi Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) učinjen je znatan napredak u ocjeni stanja podzemnih voda. Razvijene su metodologije ocjene kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda unutar tijela podzemnih voda. Jedan od značajnijih pomaka je provedena analiza stanja površinskih voda povezanih s podzemnim vodama, kao i stanja ekosustava ovisnih o podzemnim vodama. Opseg podataka o kakvoći podzemnih voda koji su korišteni za ocjenu stanja je nešto veći nego opseg podataka s kojima se raspolagalo za izradu prethodnog plana upravljanja, no s obzirom na još uvijek slabu prostornu i vremensku raspoloživost, pouzdanost ocjena je najčešće niska. Slično se odnosi i na ocjenu količinskog stanja tijela podzemnih voda jer još uvijek postoje prostori s vrlo slabo pokrivenom mrežom opažanja. 2.2.1 Vodna tijela podzemnih voda Vodno područje rijeke Dunav - Tijela podzemnih voda (TPV) su određena na način koji omogućava odgovarajuće, dovoljno jednoznačno, opisivanje količinskoga i kemijskog stanja podzemnih voda i planiranje mjera koje treba poduzeti za ostvarenje postavljenih ciljeva u zaštiti podzemnih voda i o njima ovisnih površinskih i kopnenih ekosustava. S obzirom na količinsko stanje, tijela podzemnih voda su izdvojena tako da između susjednih tijela nema značajnoga tečenja podzemnih voda ili, ako ono postoji, da ga je moguće dovoljno dobro kvantificirati. S obzirom na kemijsko stanje, TPV moraju biti dovoljno jasno određena s obzirom na njihov prirodni kemijski sastav i s obzirom na moguće negativne utjecaje na prirodnu kakvoću podzemne vode, uzrokovane antropogenim djelovanjem. Na vodnom području je izdvojeno 20 grupiranih tijela podzemnih voda. Tome je prethodila inicijalna analiza brojnih utjecajnih elemenata (geološka građa, poroznost, geokemijski sastav, hidrogeološke 61 Napomena: Za razliku od renaturalizacije razmatraju se mjere smanjenja negativnih utjecaja hidroenergetskih postrojenja na vodotok (ekološki prihvatljiv protok i sl.). 62Dosad je, u predmetnom razdoblju, izgrađena HE Lešće instalirane snage 42 MW. 2.2.1 Vodna tijela podzemnih voda Vodno područje rijeke Dunav – Tijela podzemnih voda (TPV) su određena na način koji omogućava odgovarajuće, dovoljno jednoznačno, opisivanje količinskoga i kemijskog stanja podzemnih voda i planiranje mjera koje treba poduzeti za ostvarenje postavljenih ciljeva u zaštiti podzemnih voda i o njima ovisnih površinskih i kopnenih ekosustava. S obzirom na količin sko stanje, tijela podzemnih voda su izdvojena tako da između susjednih tijela nema značajnoga tečenja podzemnih voda ili, ako ono postoji, da ga je moguće dovoljno dobro kvantificirati. S obzirom na kemijsko stanje, TPV moraju biti dovoljno jasno određena s obzirom na njihov prirodni kemij ski sastav i s obzirom na moguće negativne utjecaje na prirodnu kakvoću podzemne vode, uzrokovane antropogenim djelovanjem. Na vodnom području je izdvojeno 20 grupiranih tijela podzemnih voda. Tome je prethodila inicijalna analiza brojnih utjecajnih elemenata (geo loška građa, poroznost, geokemijski sastav, hidrogeološke karakteristike, karakteristike krovinskih naslaga, smjer toka, izdašnost izvora i zdena ca, napajanje, odnos s površinskim tokovima, položaj unutar riječnih 61 Napomena: Za razliku od renaturalizacije razmatraju se mjere smanjenja negativnih utjecaja hidroenergetskih postrojenja na vodotok (ekološki pri hvatljiv protok i sl.). 62 Dosad je, u predmetnom razdoblju, izgrađena HE Lešće instalirane snage 42 MW. za unaprjeđenjem učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi i prilagod bom klimatskim promjenama. Hidroenergetika – Vodne snage su važan izvor za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj. To potvrđuju podaci energetske statistike za 2012. godinu o udjelu vodnih snaga u vlastitoj proizvodnji primarne energije od 26%, u vlastitoj proizvodnji električne energije od 47% i u ukupno potrošenoj električnoj energiji57 od 28%. Tab. C.47 Kretanje proizvodnje hidroenergije u Republici Hrvatskoj58 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Proizvodnja primarne energije (PJ) 204,40 198,03 209,60 196,86 198,93 213,09 228,62 187,36 176,79 od toga vodne snage (PJ) (%) 69,00 33,8 62,40 31,5 58,18 27,8 42,21 21,4 50,19 25,2 65,77 30,9 79,71 34,9 42,59 22,7 45,45 25,7 Ukupna potrošnja el. energije (GWh) 16.387 17.054 17.421 17.858 18.251 17.934 18.270 17.948 17.616 Proizvodnja el. energije (GWh) 13.976 13.140 13.037 12.462 12.616 13.149 14.669 11.264 10.743 od toga hi dro (GWh) (%) 7.712 55,2 7.125 54,2 6.734 51,7 4.646 37,3 5.626 44,6 7.449 56,7 9.127 62,2 5.097 45,3 5.008 46,9 udio hi droenergije u ukupnoj potrošnji el. energije (%) 47,1 41,8 38,7 26,0 30,8 41,5 50,0 28.4 28,4 Korištena voda (109 m3) 42 38 37 30 38 49 45 34 39 Proizvodnja hidroelektrana ovisi o hidrološkim prilikama59, no, uvijek je visoka i u prosjeku čini polovicu vlastite godišnje proizvodnje električne energije. Ukupna raspoloživa snaga hidroelektrana je 2.141 MW, što je više od polovice svih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Re publici Hrvatskoj. Za pokretanje turbina hidroelektrana koristi se velika količina akumulirane vode (30 – 50 milijardi m3 godišnje, ovisno o hi drološkim prilikama), što je omogućeno izgradnjom niza akumulacija. U pravilu, radi se o višenamjenskim akumulacijama koje, osim energetske, imaju i druge namjene (obrana od poplava, javna vodoopskrba, sport i rekreacija i drugo). Proizvodnja hidroenergije ima prvorazrednu ulogu s obzirom na si gurnost, stabilnost i ekonomičnost rada ukupnog elektroenergetskog sustava (EES) Republike Hrvatske, zbog fleksibilnosti u radu postoje ćih hidroelektrana kojima upravlja HEP prosječne cijene proizvedene električne energije od 7 lp/kWh za temeljnu energiju i 8,68 lp/kWh za vršnu i regulacijsku energiju. Za usporedbu, cijena električne energije koja se može nabaviti na burzi60 je 31,5 lp/kWh za temeljnu i 39 lp/kWh za vršnu i regulacijsku energiju. Prosječna cijena proizvedene električne energije iz postojećih termoelektrana u HEP-u iznosi 47 lp/kWh. Tako đer, cijena proizvedene električne energije iz termoelektrana na ugljen će se dodatno povećati zbog emisijskog faktora CO2/kWh za 769 EUR, a iz CCGT postrojenja na prirodni plin za 328 EUR. 57 Ukupna potrošnja = finalna potrošnja + gubici u prijenosu u distribuciji. 58 Izvor: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Statistički ljetopis 2014, godišnja priopćenja o korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja u industriji). 59 Zbog izrazito povoljnih hidroloških prilika u 2010. godini je bruto proiz vodnja električne energija iz hidroelektrana bila dvostruko veća u odnosu na proizvodnju u izrazito sušnoj 2007. godini. 60 Podaci za siječanj 2015. godine. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 99 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE S obzirom na hidrogeološke karakteristike pojedinih područja u okviru inicijalne karakterizacije, vodonosnici su razvrstani u kategorije primar nih, sekundarnih i neproduktivnih vodonosnika. Primarnim vodono snicima su definirani: (1) kvartarni vodonosnici intergranularne poro znosti visokih hidrauličkih svojstava iz kojih se odvija glavnina javne vodoopskrbe u sjevernoj Hrvatskoj ili su planirani za vodoopskrbu i (2) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti i visoke propusnosti u zonama visokog krša, iz kojih podzemna voda istječe na izvorima velikih izdašnosti. Sekundarni vodonosnici su: (1) kvartarni vodonosnici intergranularne poroznosti nižih hidrauličkih svojstava koji se koriste za vodoopskrbu, (2) karbonatni (trijaski) vodonosnici pukotinske i pukotinsko-kavernozne poroznosti i osrednje propusnosti u području sjeverne Hrvatske i (3) karbonatni vodonosnici pukotinsko kavernozne poroznosti u zonama plitkog krša. Neproduktivne stijene uglavnom su ograničene na neogenske naslage, kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina i metamorfne stijene (propu sne samo plitko ispod površine terena). U panonskom dijelu vodnog područja utvrđeno je 15 tijela podzemnih voda prosječne veličine 1.942 km². Od 15 tijela podzemnih voda (TPV), 8 TPV sadrži vodonosnike međuzrnske poroznosti, unutar 6 TPV do minantno su zastupljeni vodonosnici međuzrnske poroznosti i znatno manjim dijelom pukotinske poroznosti, a jedno TPV sadrži vodono snik isključivo pukotinske do pukotinsko-kavernozne poroznosti. Veći na TPV ima prekogranični karakter, tj. prostiru se u susjedne države: Sloveniju, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. U krškom dijelu vodnog područja izdvojeno je 5 TPV prosječne veličine 1.194 km², od čega se tri prostiru i u susjedne države, tj. imaju preko granični karakter. slivova te zahtjev Okvirne direktive o vodama da se označe sva tijela podzemnih voda koja se koriste ili bi se u budućnosti mogla koristiti za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, a koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3/dan) u okviru kojih je izdvojeno ukupno 363 osnovnih tijela podzemnih voda. 215 karakteristike, karakteristike krovinskih naslaga, smjer toka, izdašnost izvora i zdenaca, napajanje, odnos s površinskim tokovima, položaj unutar riječnih slivova te zahtjev Okvirne direktive o vodama da se označe sva tijela podzemnih voda koja se koriste ili bi se u budućnosti mogla koristiti za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, a koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3/dan) u okviru kojih je izdvojeno ukupno 363 osnovnih tijela podzemnih voda. Sl. C.69 Pregledna karta tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav S obzirom na hidrogeološke karakteristike pojedinih područja u okviru inicijalne karakterizacije, vodonosnici su razvrstani u kategorije primarnih, sekundarnih i neproduktivnih vodonosnika. Primarnim vodonosnicima su definirani: (1) kvartarni vodonosnici intergranularne poroznosti visokih hidrauličkih svojstava iz kojih se odvija glavnina javne vodoopskrbe u sjevernoj Hrvatskoj ili su planirani za vodoopskrbu i (2) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti i visoke propusnosti u zonama visokog krša, iz kojih podzemna voda istječe na izvorima velikih izdašnosti. Sekundarni vodonosnici su: (1) kvartarni vodonosnici intergranularne poroznosti nižih hidrauličkih svojstava koji se koriste za vodoopskrbu, (2) karbonatni (trijaski) vodonosnici pukotinske i pukotinsko kavernozne poroznosti i osrednje propusnosti u području sjeverne Hrvatske i (3) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti u zonama plitkog krša. Neproduktivne stijene uglavnom su ograničene na neogenske naslage, kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina i metamorfne stijene (propusne samo plitko ispod površine terena). Sl. C.69 Pregledna karta tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav Tab. C.48 Osnovni podaci o tijelima podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav Kod Ime tijela podzemnih voda Poroznost Površina (km²) O bn ov lji ve z al ih e po dz em ne v od e (* 10 6 m 3 /g od ) Prirodna ranjivost D rž av na p rip ad no st tij el a po dz em ni h vo da CDGI 18 MEĐIMURJE međuzrnska 747 113 62% područja visoke i vrlo visoke ranjivosti HR/SL,HU CDGI 19 VARAŽDINSKO PODRUČJE međuzrnska 402 88 Gotovo u cjelosti visoke i vrlo visoke ranji-vosti HR/SL CDGI 20 SLIV BEDNJE dominantno međuzrnska 724 52 74% podrčja niske i vrlo niske ranjivosti HR/SL CDGI 21 LEGRAD – SLATINA međuzrnska 2.370 362 23% područja visoke i vrlo visoke ranjivosti HR/HU CDGI 22 NOVO VIRJE međuzrnska 97 18 51% područja visoke i vrlo visoke ranjivosti HR/HU CDGI 23 ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA međuzrnska 5.009 421 84% područja umjerene do povišene ranji vosti HR/HU,SRB CSGI 24 SLIV SUTLE I KRAPINE dominantno međuzrnska 1.405 82 70% područja niske do vrlo niske ranjivosti HR/SL CSGN 25 SLIV LONJA – ILOVA – PAKRA dominantno međuzrnska 5.186 219 73% umjerene do povišene ranjivosti HR CSGN 26 SLIV ORLJAVE dominantno međuzrnska 1.575 134 57% vrlo niske do niske ranjivosti HR CSGI 27 ZAGREB međuzrnska 988 273 40% područja visoke i vrlo visoke, te 44% umjerene do povišene ranjivosti HR/SL CSGI 28 LEKENIK – LUŽANI međuzrnska 3.444 366 53% područja umjerene do povišene ranji-vosti HR/BIH CSGI 29 ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV SAVE međuzrnska 3.328 379 76% umjerene do povišene ranjivosti HR/BIH, SRB CSGI 30 ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE pukotinska do pukotinsko-kavernozna 443 139 60% vrlo niske do niske ranjivosti HR/SL CSGI 31 KUPA dominantno međuzrnska 2.870 287 58% umjerene do povišene ranjivosti HR CSGI 32 UNA dominantno međuzrnska 541 54 90% vrlo niske do niske ranjivosti HR/BIH CSGI-14 KUPA pukotinsko-kavernozna 1.027 1.429 srednja 26,8%, visoka 28,4%, vrlo visoka 16,7% HR/SL STRANICA 100 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 218 Sl. C.71 Pregledna karta tijela podzemne vode na jadranskom vodnom području Značajno je istaći da se većina TPV izdvojenih u Hrvatskoj prostire u susjedne države Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. To se odnosi na TPV na istarskom (Sjeverna Istra) i riječkom području, koja su dijelom u Sloveniji i TPV Krka, Cetina i Neretva, koja su dijelom u Bosni i Hercegovini. Prema jugu se udio prekograničnog dijela TPV povećava pa se na dubrovačkom području praktički samo izvorišne zone TPV Neretva nalaze u Hrvatskoj, a njegov najveći dio je u Bosni i Hercegovini. Sl. C.72 Odnos površina nacionalnih i prekograničnih tijela podzemnih voda na jadranskom vodnom području Sl. C.71 Pregledna karta tijela podzemne vode na jadranskom vodnom području Značajno je istaći da se većina TPV izdvojenih u Hrvatskoj prostire u susjedne države Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. To se odnosi na TPV na istarskom (Sjeverna Istra) i riječkom području, koja su dijelom u Sloveniji i TPV Krka, Cetina i Neretva, koja su dijelom u Bosni i Her cegovini. Prema jugu se udio prekograničnog dijela TPV povećava pa se na dubrovačkom području praktički samo izvorišne zone TPV Neretva nalaze u Hrvatskoj, a njegov najveći dio je u Bosni i Hercegovini. 218 Sl. C.71 Pregledna karta tijela podzemne vode na jadranskom vodnom području Značajno je istaći da se većina TPV izdvojenih u Hrvatskoj prostire u susjedne države Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. To se odnosi na TPV na istarskom (Sjeverna Istra) i riječkom području, koja su dijelom u Sloveniji i TPV Krka, Cetina i Neretva, koja su dijelom u Bosni i Hercegovini. Prema jugu se udio prekograničnog dijela TPV povećava pa se na dubrovačkom području praktički samo izvorišne zone TPV Neretva nalaze u Hrvatskoj, a njegov najveći dio je u Bosni i Hercegovini. Sl. C.72 Odnos površina nacionalnih i prekograničnih tijela podzemnih voda na jadranskom vodnom području Sl. C.72 Odnos površina nacionalnih i prekograničnih tijela podzemnih voda na jadranskom vodnom području CSGN-15 DOBRA pukotinska do pukotinsko-kavernozna 755 758 srednja 19,7%, visoka 27,7%, vrlo visoka 32,8% HR CSGN-16 MREŽNICA pukotinsko-kavernozna 1.372 1.324 srednja 28,4%, visoka 33,4%, vrlo visoka 25,9% HR CSGI-17 KORANA pukotinsko-kavernozna 1.227 870 srednja 20,5%, visoka 27,4%, vrlo visoka 21,1% HR/BIH CSGI-18 UNA pukotinsko-kavernozna 1.561 1.585 srednja 41,4%, visoka 23,8%, vrlo visoka 11,6% HR/BIH UKUPNO VODNO PODRUČJE RIJEKE DUNAV 35.071 9223 panonski dio 29.129 3257 krški dio 5.942 5966 nacionalna vodna tijela 11.758 2722 prekogranična vodna tijela 23.313 6501 217 Sl. C.70 Odnos površina nacionalnih i prekograničnih tijela podzemne vode na vodnom području rijeke Dunav Jadransko vodno područje - Osnovni kriterij za izdvajanje TPV bila je prirodna povezanost nepromjenljivih i promjenljivih elemenata bilance voda u određenom prostoru, vodeći računa o povezanosti podzemnih i površinskih voda u krškim terenima, gdje vode u više navrata unutar istoga tijela izviru i ponovno poniru u krško podzemlje. Naime, u krškim područjima izuzetno je teško odvojiti podzemne od površinskih voda jer je, zbog geološke građe terena, njihova interakcija izuzetno velika. Pojedine rijeke započinju svoj tok na krškim izvorima, dijelom svoga toka teku površinski, poniru nailaskom na dobro vodopropusne karbonatne stijene i kao podzemna voda opet istječu na izvorima u nižim stepenicama sliva. Slična je situacija i u krškim poljima koja su u kišnom dijelu godine dijelom poplavljena, zbog podizanja razine podzemne vode, a u sušnom dijelu godine izvori na poljima presušuju ili se jako smanje. Dakle, radi se o istoj vodi, koja dijelom teče površinski a dijelom podzemno, prihvaćajući svojim tokom sva opterećenja sa sliva. Inicijalna analiza brojnih utjecajnih elemenata (geološka građa, poroznost, geokemijski sastav, hidrogeološke karakteristike, geomorfološke pojave, smjerovi i brzine toka podzemnih voda, izdašnost izvora i zdenaca, napajanje, odnos s površinskim tokovima, položaj unutar riječnih slivova te zahtjev Okvirne direktive o vodama da se označe sva tijela podzemnih voda koja se koriste ili bi se u budućnosti mogla koristiti za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, a koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m3/dan), provedena 2006. godine63, rezultirala je izdvajanjem 86 TPV na kopnenom dijelu vodnog područja i 12 TPV na većim otocima. Kasnije su oni grupirani u 13 TPV na jadranskom vodnom području. U TPV Jadranski otoci uključeni su samo veći otoci na kojima ima izvora koji se potencijalno mogu zahvatiti za javnu vodoopskrbu ili se podzemna voda već koristi za javnu vodoopskrbu. 63 Hrvatski geološki institut, Određivanje cjelina pozemnih voda na jadranskom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama EU. nacionalna 34% HR/SLO 14% HR/SLO,HU 2% HR/HU 7% HR/HU,SRB 14% HR/SRB,BIH 10% HR/BIH 19% prekogranična 66% Sl. C.70 Odnos površina nacionalnih i prekograničnih tijela podzemne vode na vodnom području rijeke Dunav Jadransko vodno područje – Osnovni kriterij za izdvajanje TPV bila je prirodna povezanost nepromjenljivih i promjenljivih elemenata bilance voda u određenom prostoru, vodeći računa o povezanosti podzemnih i površinskih voda u krškim terenima, gdje vode u više navrata unu tar istoga tijela izviru i ponovno poniru u krško podzemlje. Naime, u krškim područjima izuzetno je teško odvojiti podzemne od površin skih voda jer je, zbog geološke građe terena, njihova interakcija izuzetno velika. Pojedine rijeke započinju svoj tok na krškim izvorima, dijelom svoga toka teku površinski, poniru nailaskom na dobro vodopropusne karbonatne stijene i kao podzemna voda opet istječu na izvorima u nižim stepenicama sliva. Slična je situacija i u krškim poljima koja su u kišnom dijelu godine dijelom poplavljena, zbog podizanja razine pod zemne vode, a u sušnom dijelu godine izvori na poljima presušuju ili se jako smanje. Dakle, radi se o istoj vodi, koja dijelom teče površinski a dijelom podzemno, prihvaćajući svojim tokom sva opterećenja sa sliva. Inicijalna analiza brojnih utjecajnih elemenata (geološka građa, poro znost, geokemijski sastav, hidrogeološke karakteristike, geomorfološke pojave, smjerovi i brzine toka podzemnih voda, izdašnost izvora i zde naca, napajanje, odnos s površinskim tokovima, položaj unutar riječnih slivova te zahtjev Okvirne direktive o vodama da se označe sva tijela podzemnih voda koja se koriste ili bi se u budućnosti mogla koristiti za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, a koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m3/dan), provedena 2006. godine63, rezultirala je izdvajanjem 86 TPV na kopnenom dijelu vodnog područja i 12 TPV na većim otocima. Kasnije su oni grupirani u 13 TPV na jadranskom vodnom području. U TPV Jadranski otoci uključeni su samo veći oto ci na kojima ima izvora koji se potencijalno mogu zahvatiti za javnu vodoopskrbu ili se podzemna voda već koristi za javnu vodoopskrbu. 63 Hrvatski geološki institut, Određivanje cjelina pozemnih voda na jadrans kom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama EU. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 101 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2.2.2 Stanje tijela podzemnih voda Za potpunu implementaciju postavki i ciljeva Okvirne direktive o vo dama i Direktive o zaštiti podzemnih voda, za uspješno upravljanje podzemnim vodama, ali i jasno razumijevanje hidrogeoloških uvjeta izrađeni su konceptualni modeli vodonosnika za sva tijela podzemnih voda. U njima su shematski opisani sustavi tečenja podzemnih voda, hidrogeološki uvjeti u vodonosnicima, prikaz monitoringa podzemnih voda unutar pojedinih tijela podzemnih voda i mogućnost zaslanjenja i drugih intruzija. Konceptualni modeli korišteni su kao polazna osnova za procjenu stanja tijela podzemnih voda, ali isto tako i za procjenu rizika nepostizanja ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama za naredno razdoblje. Također, načinjena je analiza postojećeg sustava monitoringa u svrhu provjere reprezentativnosti monitoringa za kvali tetnu procjenu stanja podzemnih voda unutar svakog pojedinog tijela podzemnih voda (TPV). U prethodnom Planu upravljanja vodnim područjima u Republici Hr vatskoj ekosustavi ovisni o podzemnim vodama pri ocjeni stanja tijela podzemnih voda nisu detaljno razmatrani. Za potrebe ovoga planskog ciklusa u tom je smislu načinjen značajan napredak, iako još uvijek postoji znatan broj nedoumica zbog razmjerno složenog odnosa između podzemnih voda i s njima povezanih ekosustava. Ekosustavi ovisni o podzemnoj vodi postoje u većini tijela podzemnih voda. U panonskom dijelu vodnog područja rijeke Dunav zastupljeni su vodeni ekosustavi u površinskim vodama povezanim s podzemnim vodama i kopneni ekosustavi koji su pod utjecajem podzemnih i povr šinskih voda. U krškom dijelu ovoga vodnog područja, kao i u jadran skom vodnom području, pretežito su zastupljeni vodeni ekosustavi u površinskim vodama povezanim s podzemnim vodama, izvori i krški špiljski ekosustavi. Kopneni ekosustavi su mjestimice razvijeni u krškim poljima. Tab. C.49 Osnovni podaci o tijelima podzemnih voda na jadranskom vodnom području Kod Ime tijela podzemnih voda Poroznost Površina (km²) Obnovljive zalihe podzemnih voda (*106 m3/god) Prirodna ranjivost Državna pripad nost tijela podze mnih voda JKGI-01 SJEVERNA ISTRA Pukotinsko-kavernozna 907 441 srednja 23,7%, visoka 15,6%, vrlo visoka 6,9% HR/SLO JKGN-02 SREDIŠNJA ISTRA Pukotinsko-kavernozna 1717 771 srednja 27,4%, visoka 20,0%, vrlo visoka 19,3% HR JKGN-03 JUŽNA ISTRA Pukotinsko-kavernozna 144 32 srednja 68,3%, visoka 6,1%, vrlo visoka 0,6% HR JKGI-04 RIJEČKI ZALJEV Pukotinsko-kavernozna 436 581 srednja 21,8%, visoka 37,1%, vrlo visoka 31,5% HR/SLO JKGI-05 RIJEKA-BAKAR Pukotinsko-kavernozna 621 973 srednja 41,6%, visoka 33,8%, vrlo visoka 8,9% HR/SLO JKGI-06 LIKA-GACKA Pukotinsko-kavernozna 3.756 3.871 srednja 36,4%, visoka 17,4%, vrlo visoka 4,6% HR JKGN-07 ZRMANJA Pukotinsko-kavernozna 1.537 1.683 srednja 47,9%, visoka 12,1%, vrlo visoka 0,9% HR JKGN-08 RAVNI KOTARI Pukotinsko-kavernozna, međuzrnska 979 299 srednja 39,0%, visoka 2,8%, vrlo visoka 0,2% HR JKGN-09 BOKANJAC-POLIČNIK Pukotinsko-kavernozna 302 72 srednja 64,3%, visoka 9,4%, vrlo visoka 0,1% HR JKGI-10 KRKA Pukotinsko-kavernozna, međuzrnska 2.704 1.236 srednja 45,2%, visoka 4,6%, vrlo visoka 0,2% HR/BiH JKGI-11 CETINA Pukotinsko-kavernozna 3.088 1.825 srednja 14,3%, visoka 24,3%, vrlo visoka 6,4% HR/BiH JKGI-12 NERETVA Pukotinsko-kavernozna, međuzrnska 2.035 1.301 srednja 38,1%, visoka 9,6%, vrlo visoka 2,1% HR/BiH JOGN-13 JADRANSKI OTOCI Pukotinsko-kavernozna 2.493 122 srednja 37,6%, visoka 11,3%, vrlo visoka 5,5% HR Cres 406 Krk 406 Brač 396 Hvar 298 Pag 286 Korčula 272 Dugi Otok 114 Mljet 98 Vis 90 Rab 86 Lastovo 41 Neobuhvaćeni otoci UKUPNO VODNO PODRUČJE JADRANSKOG SLIVA 26.685 13.207 nacionalna vodna tijela 10.928 6.850 prekogranična vodna tijela 15.757 6.357 STRANICA 102 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2.2.2.1 Ocjena stanja tijela podzemnih voda s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda Procjena stanja tijela podzemnih voda (TPV) s obzirom na povezanost podzemnih voda s površinskim vodama (»groundwater associated aqu atic ecosystems«) provodi se za tijela podzemnih voda koje su povezane sa tijelima površinskih voda. U takvim površinskim vodama postoje ekosustavi koji uključuju riječne tokove s vodenim, hiporeičkim i obal nim staništima. Povezanost površinskih voda s podzemnim vodama utvrđuje se na temelju konceptualnih modela za svako pojedino tijelo podzemnih voda. U Hrvatskoj su tijela podzemnih voda u pravilu povezana s površinskim vodama. U panonskom dijelu Hrvatske, podzemne vode akumulirane u vodonosnicima međuzrnske poroznosti, najvećim dijelom otječu u površinske vode, a manjim dijelom tijekom godine površinske vode na pajaju vodonosnike. To se uglavnom događa tijekom visokih vodostaja. U krškom dijelu Hrvatske podzemne vode su s površinskim vodama povezane na način da površinske vode na okršenim dijelovima terena poniru u podzemlje, teku kroz podzemlje i nailaskom na slabije pro pusne naslaga (barijere) istječu na površinu formirajući površinski tok. Tipičan primjer takve povezanosti su mjesta istjecanja podzemne vode na kontaktu sa slabije propusnim klastičnim naslagama istaloženim u krškim poljima, formiranje površinskog toka duž krških polja, te poni ranje vodotoka u podzemlje nailaskom na okršene karbonatne stijene. Ocjena stanja tijela podzemnih voda s obzirom na povezanost podze mnih voda s površinskim vodama, a time i povezanost s vodenim eko sustavima razmatrana je za vodotoke navedene u tablici. Uglavnom su izdvojene velike rijeke i manji vodotoci koji su svrstani u Natura 2000, ali i veće rijeke koje nisu izdvojene u Natura 2000. Postupak ocjene stanja tijela podzemnih voda Stanje kakvoće podzemnih voda – Procjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda provodi se kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja površinskih voda. Stanje se procjenjuje na temelju procjene stanja povr šinskih voda i procjene prijenosa onečišćujućih tvari iz podzemnih voda u površinske vode. Postupak procjene se sastoji od sljedećih koraka: Korak 1 – Ako su površinske vode ocijenjene u dobrom stanju, tada je i tijelo podzemne vode povezano s tim površinskim vodama u dobrom stanju. TPV je u dobrom stanju s obzirom na ovaj test i ako unutar njega nema razmatranih površinskih voda. Korak 2 – Ako su površinske vode ocijenjene u lošijem stanju od do broga, analizira se je li u podzemnoj vodi prekoračen relevantni stan dard kakvoće vode (SKV) izračunat na temelju srednje vrijednosti za parametar odgovoran za stanje povezanih tijela površinske vode. Prema preporuci Vodiča za procjenu stanja i trenda podzemnih voda, kao rele vantni standard kakvoće usvojen je okolišni standard kakvoće površin skih voda (»environmental quality standard« – EQS) za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari kako je navedeno u Direktivi o standardima kakvoće vodnog okoliša i koji je kao takav prenesen u Uredbu o stan dardu kakvoće voda. Korak 3 – U slučaju da u koraku 1 TPV nije ocijenjeno u dobrom sta nju, analizira se i mogućnost prijenosa onečišćujućih tvari iz podzemnih voda u površinske vode. Ako takva mogućnost ne postoji, TPV je u do brom stanju. Ako postoji i ako je taj doprinos značajan, TPV je u lošem stanju. Značajan doprinos podrazumijeva da više od 50% onečišćenja tijela površinske vode potječe iz podzemne vode. Pouzdanost procjena ovisi o količini raspoloživih podataka o kemizmu površinskih i podzemnih voda. Količinsko stanje podzemnih voda – Kako je već u prethodnom po glavlju navedeno, u nedostatku biološki utemeljenih kriterija za klasifi kaciju površinskih voda prema promjeni količine vodenog toka, odno sno ne postojanja definiranog »ekološki prihvatljivog protoka«, ocjena Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provo de se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela podzemne vode. 220 vodeni ekosustavi u površinskim vodama povezanim s podzemnim vodama, izvori i krški špiljski ekosustavi. Kopneni ekosustavi su mjestimice razvijeni u krškim poljima. 2.2.2 Stanje tijela podzemnih voda Za potpunu implementaciju postavki i ciljeva Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda, za uspješno upravljanje podzemnim vodama, ali i jasno razumijevanje hidrogeoloških uvjeta izrađeni su konceptualni modeli vodonosnika za sva tijela podzemnih voda. U njima su shematski opisani sustavi tečenja podzemnih voda, hidrogeološki uvjeti u vodonosnicima, prikaz monitoringa podzemnih voda unutar pojedinih tijela podzemnih voda i mogućnost zaslanjenja i drugih intruzija. Konceptualni modeli korišteni su kao polazna osnova za procjenu stanja tijela podzemnih voda, ali isto tako i za procjenu rizika nepostizanja ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vodama za naredno razdoblje. Također, načinjena je analiza postojećeg sustava monitoringa u svrhu provjere reprezentativnosti monitoringa za kvalitetnu procjenu stanja podzemnih voda unutar svakog pojedinog tijela podzemnih voda (TPV). Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda (DPV). Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela podzemne vode. Sl. C.73 Ocjena stanja podzemnih voda s obzirom na količine i kakvoću voda Sl. C.73 Ocjena stanja podzemnih voda s obzirom na količine i kakvoću voda Ocjena kemijskog stanja podzemnih voda u Republici Hrvatskoj pro vedena je u nekoliko koraka. U prvom koraku provedena je analiza s ciljem utvrđivanja je li potrebno provoditi klasifikacijske testove za tijela podzemnih voda (TPV). Analizirano je prelazi li barem jedan propisani parametar, na bilo kojoj točci monitoringa, graničnu vrijednost (eng. threshold value –TV). Ukoliko na niti jednoj od točaka unutar TPV a nema prekoračenja TV vrijednosti, ocjenjeno je da se TPV nalazi u dobrom stanju. Ukoliko ovaj uvjet nije zadovoljen, provedeni su klasi fikacijski testovi. Za ocjenu kemijskog stanja korišteni su podaci kemijskih analiza iz Nacionalnog nadzornog monitoringa podzemnih voda i monitoringa sirove vode crpilišta pitke vode za razdoblje od 2009. do 2013. godine, te dijelom i za 2014. godinu. Za ocjenu količinskog stanja korišteni su podaci o oborinama i proto kama iz baza podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i podaci o zahvaćenim količinama podzemnih voda za javnu vodoop skrbu i ostale namjene iz baza podataka Hrvatskih voda. Za ocjenu količinskog stanja također su provedeni odgovarajući klasi fikacijski testovi. U prethodnom planskom razdoblju testovi ocjene stanja tijela podze mnih voda s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda i s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama nisu provedena pa su za potrebe ovoga planskog ciklusa načinjeni za sva tijela podze mnih voda. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 103 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE voda za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari (Uredba o standardu kakvoće voda) utvrđeno je da je većina površinskih voda unutar pojedi nih TPV dobrog kemijskog stanja (Izvješće o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2012. godini i Izvješće o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2013. godini, Hrvatske vode) što tijela podzemnih voda povezanih s površinskim vodama svrstava u kategoriju dobrog sta nja. Analiza raspoloživih podataka o koncentracijama prioritetnih tvari i ostalih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama također upućuje na dobro stanje kakvoće podzemnih voda. Ovdje treba napomenuti da, u sklopu monitoringa podzemnih voda, sve prioritetne tvari s liste EQS nisu analizirane (okolišni standard kakvoće voda – »environmental qu ality standard« – EQS), a većina analiziranih je određena kao manje od granice kvantifikacije (< LOQ). Na području panonske Hrvatske od EQS su analizirani sljedeći para metri: kadmij, olovo, nikal, živa, DDT, aldrin, dieldrin, endrin, atrazin, simazin, klorpirifos (-etil), klorfenvinfos, trikloretilen, tetrakloreti len, 1.2-dikloretan, diklormetan, triklorbenzen (svi izomeri), benzen, atracen, naftalen, fluoranten, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(g.h.i)perilen, indeno(1.2.3-cd)piren, pentaklorbenzen i pen taklorfenol. Na krškom području opseg analiziranih podataka o EQS parametrima je nejednoliko raspoređen. Uglavnom su analizirani teški metali, te DDT, aldrin, dieldrin, endrin, klorpirifos (-etil) i klorfenvinfos dok su parametri iz skupine ugljikovodika analizirani sporadično. Lošije stanje površinskih voda od dobroga povremeno se registrira na lokacijama smještenim nizvodno od urbanih sredina i ispusta otpad nih voda izravno u površinske vode čime je utjecaj podzemnih voda isključen. količinskog stanja je definirana na temelju procjene »indeksa korištenja (Ikv)« površinskih voda. Isti princip je korišten i za procjenu količinskog stanja podzemnih voda unutar TPV s obzirom na povezanost površin skih i podzemnih voda. Ta se procjena provodi kako bi se spriječilo značajno pogoršanje količin skog stanja površinskih voda uzrokovano crpljenjem podzemne vode, a procjenjuje se na temelju procjene »indeksa korištenja (Ikv)« površinskih voda i procjene utjecaja crpljenja podzemnih voda na površinske vode. Postupak procjene se sastoji od sljedećih koraka: Korak 1 – Ako su površinske vode ocijenjene u dobrom stanju, tada je i tijelo podzemne vode povezano s tim površinskim vodama u dobrom stanju. TPV je u dobrom stanju s obzirom na ovaj test i ako unutar njega nema analiziranih površinskih voda. Korak 2 – Ako su površinske vode ocijenjene u lošijem stanju od do broga, s obzirom na indeks korištenja (Ikv), analizira se da li crpljenje podzemne vode značajno utječe na loše stanje površinske vode. Ako značajno ne utječe, TPV je u dobrom stanju, a ako taj utjecaj značajan, TPV je u lošem stanju. Crpljenje podzemne vode se smatra značajnim ako se više od 40% Ikv površinske vode (što površinsku vodu svrstava u nižu kategoriju od umjerenog stanja) može pripisati podzemnoj vodi. Pouzdanost procjena ovisi o raspoloživosti podataka o crpnim količina ma, protocima površinskih voda, te količinama prirodnog istjecanja i/ili razinama podzemnih voda. Ocjena stanja tijela podzemnih voda Stanje tijela podzemnih voda s obzirom na kakvoću – Na temelju opi sanog postupka ocjene TPV-a s obzirom na okolišne standarde kakvoće Tab. C.50 Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda TPV TPV kod Razmatrane površinske vode Stanje Pouzdanost Međimurje CDGI 18 Mura, Drava dobro niska Varaždinsko područje CDGI 19 Drava dobro niska Legrad – Slatina CDGI 21 Drava dobro niska Novo Virje CDGI 22 Drava dobro niska Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 Drava, Dunav dobro visoka Sliv Bednje CDGI 20 Bednja dobro niska Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 Sutla, Krapina dobro niska Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 Lonja, Česma, Ilova, Pakra dobro niska Sliv Orljave CSGN 26 Orljava dobro niska Zagreb CSGI 27 Sava dobro visoka Lekenik – Lužani CSGI 28 Sava dobro visoka Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 Sava dobro visoka Žumberak – Samoborsko gorje CSGI 30 Bregana dobro niska Kupa CSGI 31 Kupa dobro niska Una CSGI 32 Una dobro niska Kupa CSGI-14 Kupa dobro visoka Dobra CSGN-15 Dobra dobro niska Mrežnica CSGN-16 Mrežnica dobro niska Korana CSGI-17 Korana dobro niska Una CSGI-18 Una dobro visoka Sjeverna Istra JKGI-01 Mirna dobro niska Središnja Istra JKGN-02 Raša dobro visoka Južna Istra JKGN-03 - dobro visoka Riječki zaljev JKGI-04 - dobro visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 Rječina dobro visoka Lika – Gacka JKGN-06 Gacka, Lika dobro niska Zrmanja JKGN-07 Zrmanja dobro niska Ravni Kotari JKGN-08 Vransko jezero dobro niska Bokanjac – Poličnik JKGN-09 - dobro visoka STRANICA 104 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE TPV, mogu negativno utjecati na EOPV. Procjedne vode, primjerice, ne odražavaju stanje kakvoće podzemne vode u tijelima podzemnih voda već su lokalnog karaktera. Ekosustavi ovisni o podzemnoj vodi uključuju: (1) kopnene ekosustave koji sezonski ili povremeno ovisne o podzemnoj vodi (2) riječne tokove koje uključuju vodena, hiporeička i obalna staništa (prethodno navedeno) (3) vodonosnike i špiljske ekosustave (4) močvare ovisne o podzemnoj vodi u svakom trenutku (5) izvore (6) estuarije i morske ekosustave ovisne o podzemnoj vodi. 2.2.2.2 Ocjena stanja tijela podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama U prvom Planu upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godi na) ovaj segment ocjene stanja tijela podzemnih voda nije razmatran. Za potrebe ovoga planskog ciklusa u tom je smislu načinjen značajan napredak, iako još uvijek postoji znatan broj nedoumica koje će treba ti rješavati dodatnim istraživanjima. Općenito se može istaknuti da je odnos između podzemnih voda i s njima povezanih ekosustava razmjer no složen. Podzemna voda je praktički sva voda koja se nalazi ispod površine tla, no za potrebe ocjene stanja TPV unutar kojih se nalaze ekosustavi ovisni o podzemnim vodama (EOPV) razmatrane su samo podzemne vode u saturiranom dijelu vodonosnika. Samo one kao takve i intenzivni antropogeni utjecaj na njih, unutar ukupno promatranog Krka JKGI-10 Krka dobro niska Cetina JKGI-11 Cetina dobro visoka Neretva JKGI-12 Neretva dobro visoka Jadranski otoci (Krk, Cres) JOGN-13 Akumulacije Njivice i Ponikve (Krk), Vransko je zero (Cres) dobro visoka Količinsko stanje tijela podzemnih voda – Indeks korištenja većine površinskih voda u Republici Hrvatskoj upućuje na dobro i vrlo dobro stanje površinskih voda što tijela podzemnih voda povezanih s površinskim vodama svrstava u kategoriju dobrog stanja. Tab. C.51 Količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda TPV TPV kod Razmatrane površinske vode Stanje Pouzdanost Međimurje CDGI 18 Mura, Drava dobro visoka Varaždinsko područje CDGI 19 Drava dobro visoka Legrad – Slatina CDGI 21 Drava dobro visoka Novo Virje CDGI 22 Drava dobro visoka Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 Drava, Dunav dobro visoka Sliv Bednje CDGI 20 Bednja dobro visoka Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 Sutla, Krapina dobro visoka Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 Lonja, Česma, Ilova, Pakra dobro visoka Sliv Orljave CSGN 26 Orljava dobro visoka Zagreb CSGI 27 Sava dobro visoka Lekenik – Lužani CSGI 28 Sava dobro visoka Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 Sava dobro visoka Žumberak – Samoborsko gorje CSGI 30 Bregana dobro visoka Kupa CSGI 31 Kupa dobro visoka Una CSGI 32 Una dobro visoka Kupa CSGI-14 Kupa dobro visoka Dobra CSGN-15 Dobra dobro visoka Mrežnica CSGN-16 Mrežnica dobro visoka Korana CSGI-17 Korana dobro visoka Una CSGI-18 Una dobro visoka Sjeverna Istra JKGI-01 Mirna dobro visoka Središnja Istra JKGN-02 Raša dobro visoka Južna Istra JKGN-03 - dobro visoka Riječki zaljev JKGI-04 - dobro visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 Rječina dobro visoka Lika – Gacka JKGN-06 Gacka, Lika dobro visoka Zrmanja JKGN-07 Zrmanja dobro visoka Ravni Kotari JKGN-08 Vransko jezero dobro visoka Bokanjac – Poličnik JKGN-09 - dobro visoka Krka JKGI-10 Krka dobro visoka Cetina JKGI-11 Cetina dobro visoka Neretva JKGI-12 Neretva dobro visoka Jadranski otoci (Krk, Cres) JOGN-13 Akumulacije Njivice i Ponikve (Krk), Vransko je zero (Cres) dobro visoka UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 105 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 226 Za definiranje povezanosti ekosustava s kršim podzemnim vodama korišteni su podaci o nazočnosti indikatorskih organizama kao što su Proteus, Niphargus, Troglocaris, Monolistra. Od kopnenih ekosustava koji su pod utjecajem podzemnih voda u krškom dijelu Hrvatske izdvojene su vlažne livade u Crnačkom polju, Stajničkom polju, Krbavskom i Lapačkom polju, Lič polju, Gackom i Ličkom polju. Vlažne livade su izdvojene i u dolini Dretulje te u Drežničkom polju u kojemu se nalaze i šume hrasta lužnjaka, te u NP Plitvička jezera. Sl. C.74 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u Republici Hrvatskoj Postupak ocjene stanja tijela podzemnih voda Stanje kakvoće podzemnih voda - Ocjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama provodi se kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja ekosustava ovisnih o podzemnim vodama. Stanje se ocjenjuje na temelju ocjene kemijskog stanja podzemnih voda unutar TPV. Postupak ocjene se sastoji od sljedećih koraka: Korak 1 - Ako EOPV nije značajno oštećen ili ako je to oštećenje niskog do umjerenog stupnja, tada je i tijelo podzemne vode unutar koje se nalazi u dobrom stanju. Dobro stanje podzemnih voda potvrđuju i indikatorski organizmi (Proteus, Niphargus, Troglocaris, Monolistra, Marifugia, Zospeum i Sl. C.74 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u Republici Hrvatskoj Postupak ocjene stanja tijela podzemnih voda Stanje kakvoće podzemnih voda – Ocjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama pro vodi se kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja eko sustava ovisnih o podzemnim vodama. Stanje se ocjenjuje na temelju ocjene kemijskog stanja podzemnih voda unutar TPV. Postupak ocjene se sastoji od sljedećih koraka: Korak 1 – Ako EOPV nije značajno oštećen ili ako je to oštećenje ni skog do umjerenog stupnja, tada je i tijelo podzemne vode unutar koje se nalazi u dobrom stanju. Dobro stanje podzemnih voda potvrđuju i indikatorski organizmi (Proteus, Niphargus, Troglocaris, Monolistra, Marifugia, Zospeum i drugo) koji su registrirani u speleološkim objek tima ili makrozoobentos utvrđen u vodnom okolišu. TPV je u dobrom stanju s obzirom na ovaj test i ako unutar njega nema EOPV. Korak 2 – Ako je EOPV značajno oštećen, analizira se da li je u podze mnoj vodi prekoračen relevantni standard kakvoće vode (SKV) izraču nat na temelju srednje vrijednosti za parametar odgovoran za oštećenje EOPV. Kao i u slučaju povezanosti površinskih i podzemnih voda, a pre ma preporuci Vodiča za procjenu stanja i trenda podzemnih voda (CIS br. 18), kao relevantni standard kakvoće usvojen je okolišni standard kakvoće površinskih voda (»environmental quality standard« – EQS) za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari kako je navedeno u Direktivi o standardima kakvoće vodnog okoliša i koji je kao takav prenesen u Uredbu o standardu kakvoće voda. Ako se prekoračenje nekog od parametara SKV ne nalazi u području s kojeg onečišćenje može biti preneseno na EOPV, tada je i tijelo podze mne vode unutar koje se nalazi u dobrom stanju. Ako takvo prekorače nje nekog od parametara SKV uzrokuje značajno oštećenje ekosustava, tijelo podzemne vode s obzirom na ovaj test je u lošem stanju. Pouzdanost procjena ovisi o količini raspoloživih podataka o kemizmu površinskih i podzemnih voda i/ili indikatorskim organizmima dobrog stanja podzemnih voda u ekosustavu. Količinsko stanje podzemnih voda – Ocjena količinskog stanja podze mnih voda unutar TPV s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vo dama provodi se kako bi se spriječilo oštećenje ekosustava. Stanje se pro cjenjuje na temelju okolišnih uvjeta koji se odnose na izdašnost (protok) i/ili razinu podzemne vode i procjene utjecaja crpljenja podzemnih voda na te okolišne uvjete. Postupak procjene se sastoji od sljedećih koraka: U ovom planu upravljanja u obzir su uzeti neki od njih, a prikazani su u tablici. Temelj za njihovo razmatranje u ovom planskom ciklusu bila je NATURA 2000 i nacionalna klasifikacija staništa (NKS). Kopneni ekosustavi manji od 5 ha nisu razmatrani. Veći i značajniji izvori su uvršteni temeljem činjenice da su posebice zaštićeni u okviru Zakona o zaštiti prirode. Obalni ekosustavi i ekosustavi vezani za boćate vode za potrebe ovoga plana upravljanja nisu razmatrani. Tab. C.52 Razmatrani ekosustavi potencijalno ovisni o podzemnim vo-C.52 Razmatrani ekosustavi potencijalno ovisni o podzemnim vo-.52 Razmatrani ekosustavi potencijalno ovisni o podzemnim vo-52 Razmatrani ekosustavi potencijalno ovisni o podzemnim vo- Razmatrani ekosustavi potencijalno ovisni o podzemnim vo dama Natu ra2000 kod Tip staništa prema NKS-u NKS kod Tip ekosustava Utjecaj Prirodni izvori A.2.1. vodeni Podzemne vode 7140 Acidofilni cretovi (prijela-zni i nadignuti cretovi) C.1.2. kopneni Utjecaj površinskih i podze mnih voda 6410 Vlažne livade srednje Europe C.2.2. kopneni Utjecaj površinskih i podze mnih voda 6430 Nizinske zajednice visokih zeleni C.5.4. kopneni Utjecaj površinskih i podze mnih voda 91E0* Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.1. kopneni Utjecaj površinskih i podze mnih voda 9160 Poplavne šume hrasta lužnjaka E.2.2. kopneni Utjecaj površinskih i podze mnih voda 8310 Vodena (slatkovodna) krška špiljska staništa H.1.3. vodeni Podzemne vode 7220 Izvori uz koje se taloži sedra vodeni Podzemne vode U panonskom dijelu Hrvatske dominantni su kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. Posebice su istaknute šume hrasta lužnjaka koje se nalaze u dolini rijeke Drave, u Kopačkom ritu, u Odranskom polju, u Lonjskom polju, u Jelas polju kod Slavonskog Borda, u Spačvanskom bazenu, u Pokuplju (Draganička šuma), a u manjoj mjeri se nalaze i u slivu rijeke Česme. Uz njih su nerijetko razvijene i poplavne šume crne johe i poljskog jasena. Staništa vlažnih livada su također smještena u blizini ovih šumskih staništa. Osim na spomenutim lokacijama ima ih i u dolini rijeke Bednje, te kod Grubišnog Polja. Cretovi su slabo razvi jeni u Hrvatskoj. Najznačajniji cretovi koji se mogu smatrati ovisnim o podzemnim vodama su Vukmanić cret (kod Karlovca) i cret Blatuša (Banovina) u TPV Kupa, te cret Dubravica (Hrvatsko zagorje) u TPV Sutla i Krapina. Pripadaju grupi acidofilnih cretova (tzv. prijelazni i nadignuti cretovi). Nadignuti cretovi razvijaju se samo pod utjecajem padalina, a prijelazni cretovi osim putem padalina vodu primaju i pu tem podzemnih voda. Svi ovi kopneni ekosustavi smješteni su u blizini vodotoka, a njihovu ovisnost o podzemnim i/ili o površinskim vodama nije jednostavno odvojiti. Vodostaji površinskih voda u pravilu uvjetuju razine podzemnih voda, pa se može zaključiti da je utjecaj obostran. U krškom dijelu Hrvatske dominantan ekosustav ovisan o podze mnim vodama je, kada se isključe površinske vode koje su navedene u prethodnom poglavlju, vodena (slatkovodna) krška špiljska staništa (prema NKS), odnosno špilje i jame zatvorene za javnost (prema NA TURA 2000) od koji su mnoge vezane za mjesta prirodnog istjecanja podzemnih voda (izvori). Kao što je prethodno navedeno, razmatrani su samo oni speleološki objekti koji dosežu do razine podzemne vode u saturiranom dijelu krškog vodonosnika. Izdvojeni su u svim tijelima podzemnih voda na području krša. Izvori uz koje se taloži sedra, pre ma Natura 2000, nalaze se unutar TPV Žumberak – Samoborsko gorje. Za definiranje povezanosti ekosustava s kršim podzemnim vodama korišteni su podaci o nazočnosti indikatorskih organizama kao što su Proteus, Niphargus, Troglocaris, Monolistra. Od kopnenih ekosustava koji su pod utjecajem podzemnih voda u krškom dijelu Hrvatske izdvojene su vlažne livade u Crnačkom polju, Stajničkom polju, Krbavskom i Lapačkom polju, Lič polju, Gackom i Ličkom polju. Vlažne livade su izdvojene i u dolini Dretulje te u Drežničkom polju u kojemu se nalaze i šume hrasta lužnjaka, te u NP Plitvička jezera. STRANICA 106 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Lika – Gacka JKGN-06 dobro visoka Zrmanja JKGN-07 dobro visoka Ravni kotari JKGN-08 dobro visoka Bokanjac – Poličnik JKGN-09 dobro visoka Krka JKGI-10 dobro visoka Cetina JKGI-11 dobro visoka Neretva JKGI-12 dobro visoka Jadranski otoci JOGN-13 dobro visoka 229 Sl. C.75 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registrirani indikatorski organizmi koji upućuju na dobro stanje podzemnih voda Količinsko stanje tijela podzemnih voda – Postojanje stvarnog utjecaja količinskog stanja podzemnih voda na ekosustave ovisne o njima, od strane biologa/ekologa i specijalista za pojedina staništa, nije u potpunosti poznato. Analiza razina podzemnih voda i crpnih količina na crpilištima koja zahvaćaju vodonosnike međuzrnske poroznosti, a koja se nalaze na udaljenost do 3 km od EOPV pokazala je da negativnog utjecaja na kopnene ekosustave nema. Prema raspoloživim podacima na njih više utječu drenažni kanali kojima se odvode plitke vode koje se akumuliraju nakon padalina i zadržavaju u plitkom poljoprivrednom tlu i na površini poljoprivrednih površina. Međutim taj utjecaj ovdje nije razmatran, već je, u skladu s CIS vodičem, razmatran samo utjecaj crpljenja podzemne vode. U ekosustavima razvijenim u razmatranim speleološkim objektima i izvorima količinsko stanje je ocijenjeno dobrim. Crpne količine na izvorima zahvaćenim za vodoopskrbu su znatno manje od prosječnih godišnjih izdašnosti, no minimalne izdašnosti u priobalnim dijelovima Hrvatske često u ljetnim i sušnim mjesecima postaju i ukupne crpne količine zbog znatnog povećanja potrošnje (turizam). S obzirom da nema pouzdanih podataka kako takva situacija djeluje na stanište u izvorima, pretpostavljeno je da se ne radi o značajnijem oštećenju pa je stanje ocijenjeno dobrim ali niske Sl. C.75 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registri-C.75 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registri-.75 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registri-75 Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registri- Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama u kojima su registri rani indikatorski organizmi koji upućuju na dobro stanje pod zemnih voda Količinsko stanje tijela podzemnih voda – Postojanje stvarnog utje caja količinskog stanja podzemnih voda na ekosustave ovisne o njima, od strane biologa/ekologa i specijalista za pojedina staništa, nije u pot punosti poznato. Analiza razina podzemnih voda i crpnih količina na crpilištima koja zahvaćaju vodonosnike međuzrnske poroznosti, a koja se nalaze na udaljenost do 3 km od EOPV pokazala je da negativnog utjecaja na kopnene ekosustave nema. Prema raspoloživim podacima na njih više utječu drenažni kanali kojima se odvode plitke vode koje se akumuliraju nakon padalina i zadržavaju u plitkom poljoprivrednom tlu i na površini poljoprivrednih površina. Međutim taj utjecaj ovdje nije razmatran, već je, u skladu s CIS vodičem, razmatran samo utjecaj crpljenja podzemne vode. U ekosustavima razvijenim u razmatranim speleološkim objektima i izvorima količinsko stanje je ocijenjeno dobrim. Crpne količine na izvorima zahvaćenim za vodoopskrbu su znatno manje od prosječnih godišnjih izdašnosti, no minimalne izdašnosti u priobalnim dijelovima Hrvatske često u ljetnim i sušnim mjesecima postaju i ukupne crpne količine zbog znatnog povećanja potrošnje (turizam). S obzirom da nema pouzdanih podataka kako takva situacija djeluje na stanište u izvorima, pretpostavljeno je da se ne radi o značajnijem oštećenju pa je stanje ocijenjeno dobrim ali niske pouzdanosti. S obzirom da ovakve okolnosti traju već duži niz godina vjerojatno je uspostavljeno stanje kakvo postoji na povremenim izvorima koji prirodno presuše tijekom sušnih ljetnih mjeseci. Pouzdanost ocjene je procijenjena visokom na područjima pokrivenim monitoringom razina i/ili količina podzemnih voda te na područjima gdje crpljenje nema utjecaja na EOPV. Na ostalim područjima je pouz danost ocijenjena niskom. Korak 1 – Ako je EOPV prema biološkim kriterijima ocijenjen u do brom stanju (bez značajnog oštećenja), tada je i tijelo podzemne vode unutar koje se nalazi u dobrom stanju. TPV je u dobrom stanju s ob zirom na ovaj test i ako unutar njega nema EOPV. Ako biološka ocjena nije napravljena, stanje se ocjenjuje temeljem postojanja crpilišta unu tar, ili u neposrednoj blizini ekosustava i utjecaja crpljenja na smanjenje izdašnosti (protok) i/ili razinu podzemne vode. Korak 2 – Ako je EOPV oštećen, analizira se da li su okolišni uvjeti koji se odnose na izdašnost (protok) i/ili razinu podzemne vode zadovoljeni. Ako su ti uvjeti zadovoljeni, TPV je u dobrom stanju. Ako nisu zado voljeni određuje se stupanj odstupanja od traženih uvjeta unutar EOPV za što je potrebno definirati granično sniženje razine podzemne vode i/ili protoka. Nakon toga se analizira da li je odstupanje od traženih uvjeta zaštite EOPV rezultat crpljenja podzemne vode. Ako crpljenje podzemne vode nije uzrok neispunjavanja traženih uvjeta, TPV je u do brom stanju s obzirom na ovaj test. Ako crpljenje podzemne vode utječe na neispunjavanja traženih uvjeta i ako je zajednica u njemu značajno oštećena, TPV je u lošem stanju. Pouzdanost procjena ovisi o raspoloživosti podataka o količinama i/ili razinama podzemnih voda, te raspoloživosti bioloških/ekoloških poda taka o staništima. Ocjena stanja tijela podzemnih voda Stanje tijela podzemnih voda s obzirom na kakvoću – Na temelju opisanog postupka ocjene TPV-a utvrđeno je da su sva TPV u dobrom stanju. Za kopnene ekosustave (panonski dio Hrvatske) stanje TPV de finirano je s obzirom na raspoložive okolišne standarde kakvoće voda za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari. S obzirom da zbog nedostat ka podataka nisu analizirani svi parametri, pouzdanost procjene je ni ska. U krškim EOPV dobro stanje je definirano na temelju raspoloživih podataka o koncentracijama prioritetnih tvari i ostalih onečišćujućih tvari (EQS) u podzemnoj vodi, ali zbog velikog broja nalaza indikator skih organizama koji upućuju na dobru kakvoću vode pouzdanost je ocijenjena visokom. Tab. C.53 Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosu-C.53 Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosu-.53 Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosu-53 Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosu- Stanje kakvoće podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosu stave ovisne o podzemnoj vodi TPV TPV kod Stanje Pouzda-nost Međimurje CDGI 18 dobro niska Varaždinsko područje CDGI 19 dobro niska Legrad – Slatina CDGI 21 dobro niska Novo Virje CDGI 22 dobro niska Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 dobro niska Sliv Bednje CDGI 20 dobro niska Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 dobro niska Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 dobro niska Sliv Orljave CSGN 26 dobro visoka Zagreb CSGI 27 dobro niska Lekenik – Lužani CSGI 28 dobro niska Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 dobro niska Žumberak – Samoborsko gorje CSGI 30 dobro visoka Kupa CSGI 31 dobro niska Una CSGI 32 dobro visoka Kupa CSGI-14 dobro visoka Dobra CSGN-15 dobro visoka Mrežnica CSGN-16 dobro visoka Korana CSGI-17 dobro visoka Una CSGI-18 dobro visoka Sjeverna Istra JKGI-01 dobro visoka Središnja Istra JKGN-02 dobro visoka Južna Istra JKGN-03 dobro visoka Riječki zaljev JKGI-04 dobro visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 dobro visoka UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 107 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2. U svim slučajevima, u kojima su srednje vrijednosti »kritičnih« parame tara prelazile barem jedan standard kakvoće podzemnih voda i/ili gra ničnu vrijednost koncentracija na barem jednoj lokaciji mjerne postaje, provedeni su klasifikacijski testova za ocjenu kemijskoga stanja. Za ocjenu kemijskoga stanja u panonskom dijelu Hrvatske, korišteni su testovi koji se odnose na podzemne vode: Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem; Zaštiće na područja za pitke vode (DWPA test, engl. Drinking Water Protected Areas), Ocjena opće kakvoće (osnovne cjeline ili grupe cjelina), test Po vršinske vode i test Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. Ocjenjivanje kemijskoga stanja provedbom testa Ocjena opće kakvoće provedeno je uspoređivanjem srednjih vrijednosti koncentracija sa stan dardima kakvoće i/ili relevantnim graničnim vrijednostima za »kritične parametre«. Tijelo podzemne vode za test »Ocjena opće kakvoće« je u lošem kemijskom stanju ukoliko srednja vrijednost koncentracije rele vantnoga »kritičnoga« parametra na pojedinačnoj mjernoj postaji prelazi graničnu vrijednost te ukoliko srednja vrijednost relevantnoga parametra dobivena agregiranjem podataka s mjernih postaja, koje su (kumulativno) reprezentativne za minimalno 30% površine tijela podzemne vode, prelazi graničnu vrijednost. Ocjena kemijskoga stanja za ovaj test provedena je ukoliko minimalno 30% površine tijela podzemne vode zauzimaju osnov ni i/ili sekundarni vodonosnici, iz kojih se ostvaruje ili će se ostvarivati značajno korištenje podzemne vode te imaju značajnu ulogu za održanje ekosustava. Ocjena kemijskoga stanja za ovaj test nije provedena ukoliko više od 70% površine tijela podzemne vode zauzimaju neproduktivni vo donosnici, koji ne daju količine veće od 10 m3/dan. Ocjenjivanje kemijskoga stanja provedbom testa Prodor slane vode ili dru gih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem i DWPA testa provedeno je uspoređivanjem srednjih vrijednosti koncentracija sa standardima kakvoće i/ili relevantnim graničnim vrijednostima u kom binaciji s analizom trendova. Tijelo podzemne vode, prema testu Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem, je u lošem kemijskom stanju ukoliko srednja vrijednost vodlji vosti i/ili drugih »kritičnih« parametara, koji mogu biti pokazatelj prodora slane vode ili drugih (prirodnih) prodora, prelazi graničnu vrijednost te ukoliko je za odnosni »kritični« parametar utvrđen statistički značajan uzlazni trend koncentracija na relevantnim mjernim postajama. Tijelo podzemne vode za DWPA test je u lošem kemijskom stanju uko liko srednja vrijednost koncentracije »kritičnoga« parametra u sirovoj vodi na pojedinačnim lokacijama mjernih postaja prelazi graničnu vri jednost te ukoliko je za odnosni »kritični« parametar utvrđen statistički značajan uzlazni trend koncentracija. Procjena trendova provedena je na agregiranim podacima na razini grupiranih vodnih tijela, odnosno na razini osnovnih vodnih tijela za grupirano vodno tijelo Zagreb, pri čemu je izabrano kvartalno razdo blje za agregiranje podataka aritmetičkom sredinom. Procjena trendova, sukladno izabranoj metodologiji za agregiranje podataka, provedena je na minimalno dvanaest uzastopnih razdoblja u kojima su podaci bili dostu pni, pri čemu su dopuštena maksimalno dva uzastopna N/A (razdoblja bez podataka), a ukupan broj N/A ne prelazi 25%. Za procjenu trenda korištena je metoda linearne regresije, a trend je smatran značajnim uko liko je nagib procijenjenoga pravca statistički značajno različit od nule. Za ocjenu kemijskoga stanja tijela podzemne vode korištene su sred nje vrijednosti »kritičnih« parametara za zadnjih šest godina (od 2009. do 2014. godine), ovisno o dostupnosti i kvaliteti podataka u tijelima podzemnih voda. Tijelo podzemne vode je u lošem kemijskom stanju ukoliko su rezultati bilo kojega klasifikacijskoga testa pokazali loše stanje. Konačni rezultat ocjene kemijskoga stanja izražava se s određenom razinom pouzdano sti (visokom ili niskom), koja ovisi o kvaliteti i dostupnosti podataka. Postupak određivanja razine pouzdanosti provodi se prema proceduri za ocjenu kemijskog stanja. U slučajevima kada u određenom tijelu ne postoje dovoljno kvalitetni podaci (ili podataka nema) za provedbu određenoga testa, tada je tijelo podzemne vode u dobrom kemijskom stanju, s niskom razinom pouzdanosti za taj određeni test. U slučaje vima kada srednje vrijednosti »kritičnih« parametara na razini tijela podzemne vode prelaze u manje od 50% svih kvartalnih razdoblja (u Tab. C.54 Količinsko stanje podzemnih voda u TPV TPV TPV kod Stanje Pouzda-nost Međimurje CDGI 18 dobro visoka Varaždinsko područje CDGI 19 dobro visoka Legrad – Slatina CDGI 21 dobro visoka Novo Virje CDGI 22 dobro visoka Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 dobro visoka Sliv Bednje CDGI 20 dobro visoka Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 dobro visoka Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 dobro visoka Sliv Orljave CSGN 26 dobro visoka Zagreb CSGI 27 dobro visoka Lekenik – Lužani CSGI 28 dobro visoka Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 dobro visoka Žumberak – Samoborsko gorje CSGI 30 dobro niska Kupa CSGI 31 dobro niska Una CSGI 32 dobro visoka Kupa CSGI-14 dobro visoka Dobra CSGN-15 dobro visoka Mrežnica CSGN-16 dobro niska Korana CSGI-17 dobro visoka Una CSGI-18 dobro niska Sjeverna Istra JKGI-01 dobro niska Središnja Istra JKGN-02 dobro niska Južna Istra JKGN-03 dobro niska Riječki zaljev JKGI-04 dobro visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 dobro visoka Lika – Gacka JKGN-06 dobro niska Zrmanja JKGN-07 dobro visoka Ravni Kotari JKGN-08 dobro niska Bokanjac – Poličnik JKGN-09 dobro visoka Krka JKGI-10 dobro niska Cetina JKGI-11 dobro niska Neretva JKGI-12 dobro niska Jadranski otoci JOGN-13 dobro visoka 2.2.2.3 Ocjena stanja tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav Pristup ocjenjivanju kemijskoga stanja tijela podzemnih voda u pa nonskom dijelu Republike Hrvatske Za ocjenjivanje kemijskoga stanja tijela podzemnih voda korišteni su parametri za koje su Direktivom o zaštiti podzemnih voda i Uredbom o standardu kakvoće voda (Uredba) određeni standardi kakvoće podze mnih voda. To su: nitrati i aktivne tvari u pesticidima. Korišteni su i pa rametri za koje nisu određeni standardi kakvoće podzemnih voda, ali za koje je Uredbom propisano da predstavljaju elemente za ocjenu kemijskog stanja te ih je potrebno uzeti u obzir u postupku ocjene kemijskoga stanja. To su: arsen, kadmij, olovo, živa, amonij, kloridi, sulfati, nitriti, ukupni fosfor/fosfati, suma trikloretena i tetrakloretena te električna vodljivost. Za sve parametre, za koje ne postoje određeni standardi kakvoće voda, određene su granične vrijednosti koncentracija. U ovom Planu, svi na vedeni parametri, korišteni u postupku ocjene kemijskoga stanja tijela podzemnih voda, definiraju se kao »kritični« parametri. Postupak ocjenjivanja kemijskoga stanja proveden je u dva koraka: 1. U prvom koraku provjereno je prelaze li srednje vrijednosti »kritič nih« parametara (na pojedinačnim lokacijama mjernih postaja: zde naca, izvorišta i/ili piezometara) standarde kakvoće podzemnih voda i/ili granične vrijednosti koncentracija. U svim slučajevima, u kojima srednje vrijednosti koncentracija parametara nisu prelazile standar de kakvoće podzemnih voda i sve »relevantne« granične vrijednosti koncentracija niti na jednoj lokaciji mjerne postaje, zaključeno je da su tijela podzemne vode u dobrom kemijskom stanju. STRANICA 108 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE mne vode, uzimajući u obzir pozadinske vrijednosti parametara. Za sve one parametre koji se javljaju isključivo pod utjecajem čovjeka, granična vrijednost je određena na nacionalnoj razini. Prilikom određivanja gra ničnih vrijednosti koncentracija u obzir je uzet princip predostrožnosti, na način da je granična vrijednost određena kao 75% maksimalno do puštenih koncentracija (M.D.K.) parametara definiranih Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju. Ocjena kemijskoga stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Ocjena kemijskoga stanja provedena je za sva tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske, na razini grupiranih tijela podzemnih voda, osim za grupirano tijelo Zagreb, u kojoj je ocjenjivanje provedeno na razini osnovnih vodnih tijela zbog više razloga: velike heterogeno sti hidrogeoloških značajki (litološkoga sastava naslaga, hidrogeoloških parametara), vrlo promjenjivih uvjeta prihranjivanja vodonosnika, broj nih plošnih i točkastih izvora onečišćenja te vrlo promjenjive ranjivosti vodonosnika u različitim područjima grupiranog vodnog tijela, koja se kreće od vrlo niske do vrlo visoke. Ocjena kemijskoga stanja provedena je temeljem podataka iz programa nacionalnoga nadzornog i operativ nog monitoringa podzemnih voda i nacionalnog monitoringa kakvoće sirove vode na crpilištima i izvorištima. kojima je provedeno agregiranje podataka) barem jedan standard ka kvoće podzemnih voda i/ili bilo koju graničnu vrijednost koncentracija za određeni test, a rezultati procjene rizika i konceptualni model uka zuju na postojanje rizika za taj test, tada je tijelo podzemne vode u lošem kemijskom stanju, s niskom razinom pouzdanosti. U slučajevima kada srednje vrijednosti »kritičnih« parametara na razini tijela podze mne vode prelaze u više od 50% svih kvartalnih razdoblja (u kojima je provedeno agregiranje podataka) barem jedan standard kakvoće pod zemnih voda i/ili bilo koju graničnu vrijednost koncentracija za taj test, a rezultati procjene rizika i konceptualni model ukazuju na postojanje rizika za taj test, tada je tijelo podzemne vode u lošem kemijskom sta nju, s visokom razinom pouzdanosti. Za svako tijelo podzemnih voda određena je jedna ili više graničnih vrijednosti koncentracija »kritičnih« parametara, koje su relevantne za potrebe provedbe klasifikacijskih testova: Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem; Zaštićena područja za pitke vode (DWPA test, engl. Drinking Water Protected Are as) i Ocjena opće kakvoće (osnovnih tijela ili grupiranih tijela). Granične vrijednosti određene su sukladno metodologiji definiranoj CIS vodičem o ocjeni stanja i trendova podzemnih voda. Za sve one parametre koji se javljaju u prirodnom stanju i pod utjecajem čovjeka, korišten je pristup određivanja graničnih vrijednosti na razini pojedinačnih tijela podze Tab. C.55 Kemijsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu Republike Hrvatske Kod TPV Naziv TPV Testovi se provode (DA/ NE) Test Ocjena opće kakvoće Test Prodor slane vode DWPA test Test Površinska voda Test GDE Ukupna ocjena stanja Stanje Razina pouz danosti Stanje Razina pouzda nosti Stanje Razina pouzda nosti Stanje Razina pouzda nosti Stanje Razina pouz-danosti Stanje Razina po uzdanosti CDGI 18 Međimurje DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CDGI 19 Varaždinsko područje DA loše niska dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska loše niska CDGI 20 Sliv Bednje DA **** **** *** *** dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CDGI 21 Legrad – Slatina DA dobro niska ** ** dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska CDGI 22 Novo Virje NE * * * * * * dobro niska dobro niska dobro niska CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine DA **** **** ** ** dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra DA dobro niska ** ** dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CSGN 26 Sliv Orljave DA **** **** ** ** dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CSGI 27 Zagreb HR187 DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska HR188 DA dobro niska dobro niska dobro niska HR203 DA dobro niska dobro niska dobro niska HR204 DA loše visoka dobro niska dobro niska HR204/1 NE * * * * * * HR205 DA dobro niska dobro niska dobro niska HR206 DA dobro niska dobro niska dobro niska HR207 DA dobro niska dobro niska dobro niska HR186 NE * * * * * * HR193 HR194 HR195 HR196 HR197 HR198 HR199 HR200 HR201 HR202 HR208 HR210 HR211 HR212 CSGI 28 Lekenik Lužani DA dobro niska ** ** dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska CSGI 29 Istočna Slavonija – sliv Save DA dobro niska ** ** dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje DA * * *** *** dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska CSGI 31 Kupa DA **** **** ** ** dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska CSGI 32 Una DA **** **** ** ** dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska * test nije proveden radi nedostatka podataka ** test nije proveden radi nemogućnosti provedbe procjene trenda *** test se ne provodi jer ne postoji evidentirani utjecaj crpljenja podzemne vode **** test se ne provodi jer se radi o neproduktivnim vodonosnicima UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 109 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pristup ocjenjivanju količinskoga stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Za ocjenjivanje količinskog stanja tijela podzemnih voda korišteni su klasifikacijski testovi: Test vodne bilance i Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem, test Po vršinske vode i test Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. U postupku provedbe Testa vodne bilance ocijenjene su i uspoređene prosječne godišnje količine crpljenja s obnovljivim zalihama podzemne vode unutar tijela podzemne vode. Ovaj test je primijenjen na razini vodnog tijela. Za svako vodno tijelo izdvojeni su reprezentativni piezometri, te je za svaku godinu, u razdoblju od 2009. do 2014. godine, određena razli ka između minimalnih i maksimalnih izmjerenih vrijednosti razina podzemne vode po piezometrima. Provedeno je agregiranje podataka aritmetičkom sredinom, u cilju osrednjenja vrijednosti razina podze mnih voda na razini pojedinih grupa vodnih tijela. Tako osrednjene vrijednosti razina množene su s procijenjenom efektivnom poroznosti i površinom vodnog tijela koju zauzimaju osnovni i sekundarni vodono snici, te je dobivena približna vrijednost obnovljivih zaliha podzemnih voda u svakom grupiranom tijelu podzemne vode. U svim vodnim tijelima izračunata je vrijednost ukupnog otjecanja na temelju podataka o oborinama i izračunatoj evapotranspiraciji po Turc ovoj formuli. Razlika tih dvaju veličina daje ukupno otjecanje na razini vodnog tijela, iz čega je izračunata količina infiltracije vode u podze mlje, odnosno vrijednost obnovljivih zaliha. Veličina obnavljanja može se procijeniti i samo kao udio od ukupne oborine. U vodnim tijelima gdje nisu postojali reprezentativni podaci mjerenja razina u piezome trima na taj način su određene obnovljive zalihe. Konačni rezultat ocjene količinskoga stanja izražava se s određenom razinom pouzdanosti (visokom ili niskom). Postupak određivanja razine pouzdanosti provodi se prema proceduri definiranoj za ocjenu količin skoga stanja. U slučajevima kada je vrijednost obnovljivih zaliha značaj no viša od vrijednosti prosječne godišnje količine crpljenja, tada je tijelo podzemne vode u dobrom količinskom stanju s visokom razinom po uzdanosti. U slučajevima kada zahvaćene količine crpljenja prelaze 75% obnovljivih zaliha podzemne vode u određenom vodnom tijelu, tada je to tijelo u dobrom količinskom stanju s niskom razinom pouzdanosti. Test prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem proveden je u sklopu postupka za ocjenjivanje kemijskog stanja tijela podzemne vode. Ocjena količinskoga stanja tijela podzemnih voda u panonskom di jelu Republike Hrvatske Ocjena količinskoga stanja provedena je za sva tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske, na razini pojedinih tijela podzemnih voda. Ocjena količinskoga stanja provedena je temeljem: podataka iz progra ma motrenja razina podzemnih voda, podataka oborina i temperature s klimatoloških postaja te podataka o količinama crpljenja podzemne vode iz zdenaca crpilišta i kaptiranih izvorišta koje služe za javnu vo doopskrbu i podataka o zahvaćenim količinama podzemne vode za tehnološke i ostale potrebe. Rezultati ocjene količinskoga stanja prikazani su grafički i tablično. Sva tijela podzemnih voda su u dobrom količinskom stanju, s visokom razi nom pouzdanosti, osim tijela podzemne vode Zagreb, koja je u dobrom količinskom stanju, s niskom razinom pouzdanosti. Tablica sadrži i po datke o obnovljivim zalihama podzemnih voda i crpnim količinama te je vrlo jasno vidljivo da su u svim tijelima podzemne vode zahvaćene količine značajno manje od obnovljivih zaliha podzemnih voda. 235 Sl. C.76 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Kemijsko stanje vodno tijelo podzemnih voda Varaždin je ocijenjeno je kao loše zbog srednjih vrijednosti nitrata na razini tijela podzemnih voda, koje u značajnom broju kvartalnih razdoblja (manje od 50% ukupnih kvartalnih razdoblja) prelaze granične vrijednosti za test „Ocjena opće kakvoće“. U grupiranom tijelu podzemne vode Zagreb samo je osnovno tijelo podzemnih voda HR204 u lošem kemijskom stanju s visokom razinom pouzdanosti. Ovo osnovno tijelo je u lošem kemijskom stanju zbog srednjih vrijednosti sume trikloretena i tetrakloretena na razini tijela podzemne vode, koje u najvećem broju kvartalnih razdoblja u 2012. i 2013. godini prelaze granične vrijednosti za test „Ocjena opće kakvoće“. Kako ovo osnovno tijelo pokriva 2,6% površine grupiranog tijela, a onečišćenje se ne širi i ne ugrožava dobro kemijsko stanje ostatka tijela niti površinske vode povezane s podzemnim vodama, odnosno ekosustave ovisne o podzemnim vodama, ocijenjeno je da se grupirano tijelo Zagreb nalazi u dobrom stanju. Sl. C.76 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Kemijsko stanje vodno tijelo podzemnih voda Varaždin je ocijenjeno je kao loše zbog srednjih vrijednosti nitrata na razini tijela podzemnih voda, koje u značajnom broju kvartalnih razdoblja (manje od 50% ukupnih kvartalnih razdoblja) prelaze granične vrijednosti za test »Ocjena opće kakvoće«. U grupiranom tijelu podzemne vode Zagreb samo je osnovno tijelo podzemnih voda HR204 u lošem kemijskom stanju s visokom razinom pouzdanosti. Ovo osnovno tijelo je u lošem kemijskom stanju zbog srednjih vrijednosti sume trikloretena i tetrakloretena na razini tijela podzemne vode, koje u najvećem broju kvartalnih razdoblja u 2012. i 2013. godini prelaze granične vrijednosti za test »Ocjena opće kakvo će«. Kako ovo osnovno tijelo pokriva 2,6% površine grupiranog tijela, a onečišćenje se ne širi i ne ugrožava dobro kemijsko stanje ostatka tijela niti površinske vode povezane s podzemnim vodama, odnosno ekosustave ovisne o podzemnim vodama, ocijenjeno je da se grupirano tijelo Zagreb nalazi u dobrom stanju. 236 Sl. C.77 Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupiranog tijela Zagreb Sva ostala tijela podzemnih voda su u dobrom kemijskom stanju, s niskom razinom pouzdanosti. Pristup ocjenjivanju količinskoga stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Za ocjenjivanje količinskog stanja tijela podzemnih voda korišteni su klasifikacijski testovi: Test vodne bilance i Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem, test Površinske vode i test Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. U postupku provedbe Testa vodne bilance ocijenjene su i uspoređene prosječne godišnje količine crpljenja s obnovljivim zalihama podzemne vode unutar tijela podzemne vode. Ovaj test je primijenjen na razini vodnog tijela. Za svako vodno tijelo izdvojeni su reprezentativni piezometri, te je za svaku godinu, u razdoblju od 2009. do 2014. godine, određena razlika između minimalnih i maksimalnih izmjerenih vrijednosti razina podzemne vode po piezometrima. Provedeno je agregiranje podataka aritmetičkom sredinom, u cilju osrednjenja vrijednosti razina podzemnih voda na razini pojedinih grupa vodnih tijela. Tako osrednjene vrijednosti razina množene su s procijenjenom efektivnom poroznosti i površinom vodnog tijela koju zauzimaju osnovni i sekundarni vodonosnici, te je dobivena približna vrijednost obnovljivih zaliha podzemnih voda u svakom grupiranom tijelu podzemne vode. U svim vodnim tijelima izračunata je vrijednost ukupnog otjecanja na temelju podataka o oborinama i izračunatoj evapotranspiraciji po Turc-ovoj formuli. Razlika tih dvaju veličina daje ukupno otjecanje na razini vodnog tijela, iz čega je izračunata količina infiltracije vode u podzemlje, odnosno vrijednost obnovljivih zaliha. Veličina obnavljanja može se procijeniti i samo kao udio od ukupne oborine. U vodnim tijelima gdje nisu postojali reprezentativni podaci mjerenja razina u piezometrima na taj način su određene obnovljive zalihe. Sl. C.77 Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupi-C.77 Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupi-.77 Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupi-77 Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupi- Kemijsko stanje osnovnih tijela podzemne vode unutar grupi ranog tijela Zagreb Sva ostala tijela podzemnih voda su u dobrom kemijskom stanju, s ni skom razinom pouzdanosti. STRANICA 110 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 237 Konačni rezultat ocjene količinskoga stanja izražava se s određenom razinom pouzdanosti (visokom ili niskom). Postupak određivanja razine pouzdanosti provodi se prema proceduri definiranoj za ocjenu količinskoga stanja. U slučajevima kada je vrijednost obnovljivih zaliha značajno viša od vrijednosti prosječne godišnje količine crpljenja, tada je tijelo podzemne vode u dobrom količinskom stanju s visokom razinom pouzdanosti. U slučajevima kada zahvaćene količine crpljenja prelaze 75% obnovljivih zaliha podzemne vode u određenom vodnom tijelu, tada je to tijelo u dobrom količinskom stanju s niskom razinom pouzdanosti. Test prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem proveden je u sklopu postupka za ocjenjivanje kemijskog stanja tijela podzemne vode. Ocjena količinskoga stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Ocjena količinskoga stanja provedena je za sva tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske, na razini pojedinih tijela podzemnih voda. Ocjena količinskoga stanja provedena je temeljem: podataka iz programa motrenja razina podzemnih voda, podataka oborina i temperature s klimatoloških postaja te podataka o količinama crpljenja podzemne vode iz zdenaca crpilišta i kaptiranih izvorišta koje služe za javnu vodoopskrbu i podataka o zahvaćenim količinama podzemne vode za tehnološke i ostale potrebe. Rezultati ocjene količinskoga stanja prikazani su grafički i tablično. Sva tijela podzemnih voda su u dobrom količinskom stanju, s visokom razinom pouzdanosti, osim tijela podzemne vode Zagreb, koja je u dobrom količinskom stanju, s niskom razinom pouzdanosti. Tablica sadrži i podatke o obnovljivim zalihama podzemnih voda i crpnim količinama te je vrlo jasno vidljivo da su u svim tijelima podzemne vode zahvaćene količine značajno manje od obnovljivih zaliha podzemnih voda. Sl. C.78 Količinsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu Republike Hrvatske Sl. C.78 Količinsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu Republike Hrvatske Tab. C.56 Količinsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu Republike Hrvatske Kod tijela podzemnih voda Naziv tijela podzemnih voda Količinsko stanje Količinsko stanje ukupno Test vodne bilance Test Prodor slane vode ili drugih prodora loše kakvoće Test Površinska voda Test GDE Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost Stanje Pouzdanost CDGI 18 Međimurje dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska CDGI 19 Varaždinsko područje dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska CDGI 20 Sliv Bednje dobro visoka *** *** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CDGI 21 Legrad – Slatina dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CDGI 22 Novo Virje dobro visoka * * dobro visoka dobro visoka dobro visoka CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGN 26 Sliv Orljave dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGI 27 Zagreb dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska CSGI 28 Lekenik – Lužani dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGI 29 Istočna Slavonija – Sliv Save dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje dobro visoka *** *** dobro visoka dobro niska dobro niska CSGI 31 Kupa dobro visoka ** ** dobro visoka dobro niska dobro niska CSGI 32 Una dobro visoka ** ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka Tab. C.57 Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene količine Kod tijela podzemnih voda Naziv tijela podzemnih voda Obnovljive zalihe (m3/ god) Zahvaćene količine (m3/god) Zahvaćene količine kao postotak obnovljivih zaliha (%) CDGI 18 Međimurje 1,13*108 6,39*106 5,65 CDGI 19 Varaždinsko područje 8,80*107 1.06*107 12,05 CDGI 20 Sliv Bednje 5,20*106 2,13*106 4,10 CDGI 21 Legrad – Slatina 3,62*108 8.83*106 2,45 CDGI 22 Novo Virje 1,80*107 0 0 CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava 4,21*108 2.23*107 5,30 CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine 8,20*107 7,44*106 9,07 CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra 2,19*108 3.48*106 1,59 CSGN 26 Sliv Orljave 1,34*108 3,83*106 2,86 CSGI 27 Zagreb 2,73*108 1,33*108 48,72 CSGI 28 Lekenik – Lužani 3,66*108 3.51*106 1,00 CSGI 29 Istočna Slavonija – Sliv Save 3,79*108 1.60*107 4,22 CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje 1,39*108 3,77*106 2,71 CSGI 31 Kupa 2,87*108 1,19*107 4,15 CSGI 32 Una 5,40*107 3,42*105 0,63 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 111 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1. utvrđuje se da li unutar TPV ima točaka monitoringa na kojima neki od parametara kakvoće prelaze u prosječnim vrijednostima zadane TV vrijednosti (ako takvih točaka nema, TPV je u dobrom stanju) 2. na drugoj se razini promatra obim problema na način da se određuje da li je više od jedne trećine površine TPV obuhvaćeno ovim proble mom i ako je, TPV se ocjenjuje u loše stanje. U slučaju da utjecaj nije obuhvatio više od trećine površine TPV ocjenjuje se dobrim stanjem sukladno ovom testu. Pouzdanost analize se procjenjuje na način da ukoliko u pojedinom TPV postoji 3 ili manje točaka opažanja i ograničeni broj dodatnih podataka pouzdanost se procjenjuje kao niska, a ukoliko postoji veliki broj podataka i dodatnih analiza koje potkrjepljuju stanje kakvoće u pojedinom TPV pouzdanost se procjenjuje kao visoka. Test Zaslanjenje i druge intruzije – provodi se u više koraka: 1. temeljem izrađenog konceptualnog modela TPV procjenjuje se mo gućnost zaslanjenja ovisno o otvorenosti geoloških struktura prema utjecaju mora, odnosno geološkim odnosima u slivu koji mogu utje cati na neke druge intruzije. Ukoliko takvih mogućnosti nema TPV je u dobrom stanju 2. ako mogućnost zaslanjenja postoji, analizira se vrijednost električne vodljivosti. TV za test zaslanjenja je postavljen na 50% vrijednosti standarda za pitku vodu kako bi potencijalna intruzija zaslanjene vode mogla biti identificirana znatno ranije nego što postane pro blem za ljudsku potrošnju. Ukoliko nema povišenih prosječnih kon centracija i nema zabilježenih statistički značajnih uzlaznih trendo va, TPV se ocjenjuje u dobrom stanju 3. ako je električna vodljivost na razini TPV za razmatrano razdoblje veća od graničnih vrijednosti, ili su zabilježeni statistički značajni uzlazni trendovi, tada se analizira da li je to uzrokovano crpljenjem podzemne vode. Ako se utvrdi da crpljenje ne utječe na povećanje električne vodljivosti, stanje TPV je dobro. U suprotnom, TPV je u lošem stanju. U slučaju otočnih vodonosnika provodi se samo analiza trendova jer na manjim otocima i u potpuno prirodnim uvjetima, zbog ograničenog prostiranja vodonosnika i otvorenosti geoloških struktura, su vrlo plitke slatkovodni vodonosnici, a ponegdje su vodonosnici čak i u potpuno prirodnom stanju blago bočati ili bočati. Također, na nekim otocima su zabilježene povišene vrijednosti električne vodljivosti i klorida zbog utjecaja posolice i njene infiltracije u vodonosnik. Zbog toga se u sklopu ovoga testa provode samo analize trendova koje pokazuju da li se antro pogenim utjecajem (crpljenjem) bitno degradira stanje u vodonosniku. Pouzdanost analize se procjenjuje na način da ukoliko u pojedinom TPV postoji 3 ili manje točaka opažanja i ograničeni broj dodatnih podataka pouzdanost se procjenjuje kao niska, a ukoliko postoji veliki broj podataka i dodatnih analiza koje potkrjepljuju stanje kakvoće u pojedinom TPV pouzdanost se procjenjuje kao visoka. Test Zone sanitarne zaštite izvorišta za ljudsku potrošnju – Na krškom području unutar svih TPV nalaze se područja obuhvaćena zo nama sanitarne zaštite izvorišta. Test se provodi po sljedećim koracima: 1. izračunaju se srednje vrijednosti parametara kakvoće na godišnjoj razini po točkama monitoringa 2. ako niti jedna srednja godišnja vrijednost kroz obrađivano razdoblje ne prelazi 75% TV vrijednosti, TPV se nalazi u dobrom stanju s visokom pouzdanošću 3. ako niti jedna točka u srednjim godišnjim vrijednostima ne prelazi TV, a dio njih prelazi 75% TV onda je TPV u dobrom stanju, ali s niskom pouzdanošću 4. istodobno se provodi analiza trendova i ukoliko je zabilježen značajan uzlazni trend nekog od parametara kakvoće koji u zadnjoj godini pre lazi 75% vrijednosti TV tada se TPV nalazi u lošem stanju 2.2.2.4 Ocjena stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske Postupak ocjene kemijskog stanja tijela podzemnih voda Procjena kemijskog (kvalitativnog) stanja tijela podzemnih voda u krškom području Republike Hrvatske izrađena je nakon detaljne analize postojećih sustava monitoringa podzemnih voda i njihove reprezenta tivnosti u odnosu na konceptualne modele TPV-a. U skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda obrađeni su sljedeći parametri: supstance ili ioni koji su indikatori koji se mogu pojaviti u podzemnim vodama prirodno i/ili kao rezultat ljudske aktivnosti (As, Cd, Pb, Hg, NH4 +, Cl-, SO4 2-), sintetič ke supstance koje su isključivo rezultat ljudske aktivnosti (trikloetilen, tetrakloretilen), parametri koji ukazuju na prodore slane vode (električ na vodljivost) te nitrati (NO3 ), otopljeni kisik, koncentracija vodikovih iona, pesticidi i ortofosfati. Kao granične vrijednosti (TV) za područje krša je korišten standard kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju, osim za nitrate gdje je usvojena vrijednost TV 75% i električnu vodljivost gdje je usvojena vrijednost TV 50% navedenog standarda. Tab. C.58 MDK i TV vrijednosti po parametrima kakvoće za podzemne vode u krškom dijelu Kriterij Parametar MDK vode za ljudsku potrošnju TV Okolišni Intruzija zaslanje ne vode Električna vodljivost 2500 µS/cm 1250 µS/cm Korište nje Pitka voda Otopljeni kisik - nema izrazite promjene pH 6,5 – 9,5 6,5 – 9,5 Električna vodljivost 2500 µS/cm 2500 µS/cm Nitrati 50 mg/l 37,5 mg/l Amonij 0,5 mg/l 0,5 mg/l Pesticidi 0,5 µg/l (ukupni) 0,1 µg/l (pojedinačni) 0,5 µg/l (ukupni) 0,1 µg/l (pojedinačni) Arsen 10 µg/l 10 µg/l Olovo 10 µg/l 10 µg/l Živa 1 µg/l 1 µg/l Kadmij 5 µg/l 5 µg/l Kloridi 250 mg/l 250 mg/l Sulfati 250 mg/l 250 mg/l Ortofosfati 0,2 mg/l 0,2 mg/l Trikloretilen + tetrakloretilen 10 µg/l 10 µg/l Zbog izjednačavanja analiza i dobivanja kvalitetnijih podataka za po trebe procjene kemijskog stanja, sve vrijednosti izražene kao manje od LOQ zamijenjene su sa najvišom vrijednosti LOQ/2. Za sve analizirane parametre rezultati analiza su agregirani na razini točaka monitoringa u polugodišnjim intervalima te zatim agregirani na razini TPV. U slučaju da je više od 80% analiza izraženo u koncentra cijama manjim od granica detekcije (< LOQ) nisu provedene analize trendova, a za ostale je korištena metoda linearne regresije i Mann Kendall test za ispitivanje monotonosti i odredbi statistički značajnih rastućih ili padajućih trendova. Test Generalna procjena kakvoće podzemnih voda – proveden je sa svrhom utvrđivanja značajnih degradacija kakvoće podzemnih voda koje mogu ugroziti strateško korištenje podzemnih voda za postojeće ili planirane zahvate za ljudsku potrošnju i/ili druge planirane zahvate. Postupak je proveden u dva koraka: STRANICA 112 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE osim Krka i Cresa. Razlog tomu su relativno male dimenzije otočnih vodonosnika, koji i u prirodnim uvjetima, bez crpljenja, imaju povišene vrijednosti električne vodljivosti. 242 Poseban je slučaj sa Jadranskim otocima na kojima je zabilježeno prekoračenje vrijednosti električne vodljivosti na gotovo svim otocima, osim Krka i Cresa. Razlog tomu su relativno male dimenzije otočnih vodonosnika, koji i u prirodnim uvjetima, bez crpljenja, imaju povišene vrijednosti električne vodljivosti. Sl. C.79 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske Sl. C.79 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Repu-C.79 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Repu-.79 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Repu-79 Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Repu- Kemijsko stanje tijela podzemnih voda u krškom dijelu Repu blike Hrvatske Dodatni uvjet za procjenu pouzdanosti je broj točaka monitoringa unu tar TPV. Ukoliko u pojedinom TPV postoji 3 ili manje točaka opažanja i ograničeni broj dodatnih podataka pouzdanost se procjenjuje kao niska, a ukoliko postoji veliki broj podataka i dodatnih analiza koje potkrjepljuju stanje kakvoće u pojedinom TPV pouzdanost se procjenjuje kao visoka. Ocjena kemijskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu Re publike Hrvatske Na krškom području za izdvojena TPV izrađeni su konceptualni modeli kojima su opisani uvjeti tečenja podzemnih voda. Na tih 16 početnih TPV provedene su osnovne analize kakvoće podzemnih voda i temeljem rezultata tih analiza dodatno su izdvojene još dva TPV koja su u kasni jim analizama promatrana kao zasebna TPV. Ta dva tijela podzemnih voda su Južna Istra (šire područje Pule) i Bokanjac – Poličnik (područje Ravnih kotara). Na ukupno 18 TPV proveden je test za procjenu općeg kemijskog stanja podzemnih voda. Temeljem tog testa utvrđeno je dobro stanje kakvoće podzemnih voda, s visokom pouzdanošću, u šest TPV. Za ostale TPV provedeni su ostali klasifikacijski testovi. Prema njihovim rezultatima samo je za dva TPV procijenjeno loše kemijsko stanje. To je TPV Južna Istra (JKGN-03) na kojem je zabilježeno prekoračenje koncentracija ni trata iznad TV vrijednosti na velikom broju točaka monitoringa. Drugo TPV na kome je zabilježeno loše stanje je TPV Bokanjac – Poličnik (JKGN-09), gdje je utvrđena intruzija slane vode. Na ostalim TPV provedeni su klasifikacijski testovi i oni su ukazali na dobro stanje, a pouzdanost je procijenjena od niske do visoke. Poseban je slučaj sa Jadranskim otocima na kojima je zabilježeno pre koračenje vrijednosti električne vodljivosti na gotovo svim otocima, Tab. C.59 Ocjena kemijskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske KOD TPV Površina (km²) Testovi se provode DA/NE Test opće procjene kakvoće Test zaslanjenje i druge intruzije Test zone sanitarne zaštite Test površinske vode Test EOPV UKUPNO STANJE Stanje Procjena pouzdan. Stanje Procjena pouzdan. Stanje Procjena pouzdan. Stanje Procjena pouzdan. Stanje Procjena pouzdan. Stanje Procjena pouzdan. JKGI-01 Sjeverna Istra 907 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-02 Središnja Istra 1717 DA dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro niska JKGN-03 Južna Istra 144 DA loše visoka dobro visoka loše visoka dobro visoka dobro visoka loše visoka JKGI-04 Riječki zaljev 436 DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska JKGI-05 Rijeka-Bakar 621 DA dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka JKGN-06 Lika-Gacka 3756 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-07 Zrmanja 1537 DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-08 Ravni kotari 979 DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-09 Bokanjac-Poličnik 302 DA loše niska loše niska loše niska dobro visoka dobro visoka loše niska JKGI-10 Krka 2704 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska JKGI-11 Cetina 3088 DA dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro niska JKGI-12 Neretva 2035 DA dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka JOGN-13 Jadranski otoci *2493 DA dobro niska dobro niska dobro niska dobro visoka dobro visoka dobro niska CSGI-14 Kupa 1027 DA dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka CSGN-15 Dobra 755 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska CSGN-16 Mrežnica 1372 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska CSGI-17 Korana 1227 NE - - - - - - dobro niska dobro visoka dobro niska CSGI-18 Una 1561 DA dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka dobro visoka *ukupna površina TPV Jadranski otoci dobivena zbrajanjem površina pojedinačnih otoka za koje je provedena procjena stanja (Krk, Cres, Rab, Pag, Dugi otok, Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Lastovo UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 113 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE zaliha te informacija vezanih uz zabilježene pojave zaslanjivanja tije kom analiziranog razdoblja 2008. – 2014. godina. Ukoliko takva sa gledavanja rezultiraju ocjenom da su zabilježena zaslanjivanja dijelova TPV uzrokovana prekomjernom eksploatacijom vodnih zaliha, TPV je u lošem stanju. Ukoliko su pak zabilježena zaslanjivanja posljedica prirodnih uvjeta, TPV je u dobrom stanju s količinskog aspekta. Ocjena pouzdanosti količinskog stanja po Testu zaslanjivanja i drugih intruzija temeljena je na raspoloživosti rezultata monitoringa zahvaće nih količina voda i vodne bilance tijekom kritičnih sezonskih razdo blja. Ukoliko takvih informacija nema, razina pouzdanosti je niska, a ukoliko ima pouzdanost je visoka. Visoka razina pouzdanosti je i za TPV kod kojih, prema konceptualnom modelu, ne postoji mogućnost zaslanjivanja. Ocjena količinskog stanja tijela podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske Na temelju međuodnosa godišnjih količina oborina, temperatura zraka i specifičnih protoka iz referentnog 30-godišnjeg razdoblja 1961. – 1990. go dina dobivenih na razini rasterskih prostornih podataka, kao i međuodnosa točkastih podataka o oborinama i temperaturama iz spomenutog razdoblja kao i recentnog odabranog razdoblja 2008. – 2014. godina, korištenjem Thiesenovih poligona provedena je prostorna redukcija kao i procjena bilančnih pokazatelja za razdoblje 2008. – 2014. godina. Sumarni prikaz dobivenih bilančnih pokazatelja, kao i njihova međuodnos sa zahvaćenim količinama voda za vodoopskrbu i tehnološke vode dan je tablično. Tab. C.60 Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene ko-C.60 Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene ko-.60 Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene ko-60 Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene ko- Ocjena količinskog stanja – obnovljive zalihe i zahvaćene ko ličine podzemnih voda KOD. TPV Ukupno korištenje vode (m3/god) Obnovljive zalihe podze mnih voda (m3/god) % korištene vode Ocjena stanja Ocjena pouzda nosti JKGI-01 Sjeverna Istra 18,3*106 4,41*108 4.16 dobro niska JKGN-02 Središnja Istra 4,98*106 7,71*108 0.65 dobro niska JKGN-03 Južna Istra 1,3*106 3,15*107 4.08 dobro niska JKGI-04 Riječki zaljev 1,17*106 5,81*108 0.20 dobro niska JKGI-05 Rijeka – Bakar 24,16*106 9,73*108 2.48 dobro niska JKGN-06 Lika – Gacka 8,99*106 3.87*109 0.23 dobro niska JKGN-07 Zrmanja 19,3*106 1.68*109 1.15 dobro niska JKGN-08 Ravni kotari 3,63*106 2,99*108 1.21 dobro niska JKGN-09 Bokanjac – Poličnik 10,06*106 7,24*107 13.88 loše niska JKGI-10 Krka 20,47*106 1.24*109 1.65 dobro niska JKGI-11 Cetina 55,63*106 1.83*109 3.05 dobro niska JKGI-12 Neretva 13,18*106 1,30*109 1.01 dobro niska JOGN-13 Jadranski otoci 3,22*106 1,22*108 0.26 dobro niska CSGI-14 Kupa 1,61*106 1.43*109 0.11 dobro niska CSGI-15 Dobra 1,10*106 7,58*108 0.15 dobro niska CSGI-16 Mrežnica 3,70*106 1,32*109 0.28 dobro niska CSGI-17 Korana 0,38*106 8,70*108 0.04 dobro niska CSGI-18 Una 1,17*106 1,59*109 0.07 dobro niska Samo za TPV Bokanjac – Poličnik je utvrđeno da je lošem stanju, što je posljedica precrpljivanja obnovljivih zaliha podzemnih voda tijekom du gotrajnijih ljetnih sušnih razdoblja na vodozahvatu Bokanjac. Vjerojatno bi slična situacija bila i za TPV Južna Istra, gdje su prilikom ekstremne suše 2012. godine aktivirani neki od ranije napuštenih zdenaca Vodovoda Pula pri čemu su zabilježeni i prekomjerni sadržaji klorida u vodi. Međutim, zbog problema s kakvoćom vode prije desetak godina se prestalo koristiti većinu zdenaca, čiji je ukupni maksimalni kapacitet tijekom ljetnih sušnih razdoblja iznosio oko 250 l/s. Zbog tog smanjenja zahvaćenih količina, cr pljenje podzemne vode za potrebe javne vodoopskrbe i tehnološke namjene više nije dominantan razlog pojave zaslanjivanja. Postupak ocjene količinskog stanja tijela podzemnih voda Procjena količinskog stanja tijela podzemnih voda u krškom području Republike Hrvatske izrađena je temeljem analize podataka monitoringa klimatoloških prilika, istjecanja podzemnih i njima pridruženih povr šinskih voda, te podataka o korištenju podzemnih voda po pojedinim TPV-a. Pri provedenim analizama korišten je konceptualni model funk cioniranja vodonosnika kako bi se definirao međuodnos površinskih i podzemnih voda, mogućnost intruzija zaslanjene morske vode ili drugih intruzija u vodonosnik, kao i utjecaji na ekosustave ovisne o podzemnim vodama. Koristeći se testovima prikazanim, ukupna ocjena stanja provedena je na temelju dvaju testova prikazanih u prethodnim poglavljima, te dva dodatna testa – Test bilance voda i Test zaslanjenja i drugih intruzija uvjetovanih antropogenim djelovanjem. Test Bilance voda – Ovaj test provođen je u cilju ocjene da li obnovljive zalihe podzemnih voda unutar svakog TPV omogućavaju ukupno kori štenje podzemnih voda bez negativnih utjecaja na stanje vodnih zaliha. Zbog otvorenosti krških vodonosnika i uglavnom kratkog zadržavanja voda u krškom podzemlju, kao i nemogućnosti preciznog izdvajanja bilance podzemnih voda u kršu u odnosu na bilancu površinskih voda, vodna bilanca je razmatrana na razini ukupnih efektivnih oborina/ otjecanja, pri čemu se ta bilančna komponenta tretira kao obnovljive zalihe podzemnih voda. Ovaj test je proveden na razini prosječnog sta nja hidroloških prilika tijekom recentnog analiziranog razdoblja (2008. – 2014. godina). Bilančna sagledavanja su provedena temeljeno na pola zištima iz CIS vodiča, odnosno na tom pristupu sukladnoj metodologiji bilanciranja specifičnih protoka, odnosno efektivnih oborina metodom Turca i Langbeina. Pri tome su korišteni podaci o prostornoj raspodjeli srednjih godišnjih oborina i temperatura zraka za referentno 30-godiš nje klimatološko razdoblje 1961. – 1990. godina, kao i međuodnosi tih prostornih podataka po TPV i odgovarajućih točkastih podataka na lo kacijama klimatoloških postaja. Za povezivanje točkastih i prostornih podataka korišteni su Thiesenovi poligoni, na temelju čega su određeni karakteristični hidrološki pokazatelji TPV za analizirano recentno raz doblje 2008. – 2014. godina. Postupak ocjene količinskog stanja TPV vezano uz Test bilance voda proveden je u jednom koraku, na temelju sljedećeg bilančnog kriterija: Utvrđuje se u kojoj su relaciji prosječna godišnja korištenja podzemnih voda u odnosu na obnovljive zalihe. Ukoliko takva korištenja ne prema šuju 10%, TPV je u dobrom stanju. U protivnom, TPV je u lošem stanju. Relativno nizak prag od 10% odabran je zbog nejednolike unutar godišnje raspodjele obnovljivih zaliha koje su u pravilu najmanje u vrijeme kad su sezonske potrebe za vodom najveće (krajem ljeta), a takva se kritična stanja, zbog nedostatka odgovarajućih podataka o unutar godišnjoj ras podjeli korištenja voda kod pojedinih TPV, nisu mogla numerički kvan tificirati i analizirati. Zbog toga što se ocjena temelji na razini godišnjih bilančnih sagleda vanja i na temelju nedostatnog monitoringa za velik dio TPV-a, stupanj pouzdanosti provedenog testa za sva TPV je nizak. Stoga je nužno za sljedeće plansko razdoblje kompletirati monitoring i razviti metodolo giju bilančnih ocjena temeljenu na mjesečnim podacima o hidrološkim prilikama i zahvaćenim količinama voda. Test Zaslanjenje i druge intruzije – Ovaj test je proveden, za analizira no razdoblje 2008. – 2014. godina, u dva koraka: 1. konceptualnim modelom utvrđuje se da li postoji mogućnost intru zije zaslanjenih voda ili drugih intruzija u dijelove pojedinih TPV uslijed precrpljivanja vodnih zaliha. Ako takva mogućnost ne po stoji, ocijenjeno je da je TPV u dobrom stanju 2. ukoliko je konceptualnim modelom utvrđeno postojanje mogućnosti intruzije zaslanjenih voda, pristupa se detaljnijem sagledavanju karak tera tih intruzija i međuodnosa zahvaćenih količina voda, sezonskih STRANICA 114 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE JKGN-07 Zrmanja DA NE NE dobro niska JKGN-08 Ravni kotari DA DA NE dobro niska JKGN-09 Bokanjac – Poličnik DA DA DA loše niska JKGI-10 Krka DA NE NE dobro niska JKGI-11 Cetina DA NE NE dobro niska JKGI-12 Neretva DA DA NE dobro niska JOGN-13 Jadranski otoci DA DA NE dobro niska CSGN-14 Kupa NE NE NE dobro visoka CSGN-15 Dobra NE NE NE dobro visoka CSGI-16 Mrežnica NE NE NE dobro visoka CSGI-17 Korana NE NE NE dobro visoka CSGI-18 Una NE NE NE dobro visoka Na osnovi ukupne ocjena stanja vidljivo je da je jedino za TPV Bokanjac – Poličnik (JKGN-09) stanje ocijenjeno kao loše, dok je kod svih ostalih ocijenjeno kao dobro. Razina pouzdanosti kod svih TPV ocijenjena je kao niska zbog testa bilance voda koji je proveden na godišnjoj razini. Rezultati provedenog test zaslanjivanja i drugih intruzija prikazani su tablič no te je vidljivo da su u danim uvjetima zaslanjivanja priobalnih vodonosni ka, unutar kojih se nalaze vodozahvati, relativno slabo zastupljena. Kratko trajna zaslanjivanja pojedinih rubnih dijelova vodonosnika nisu uzimana u obzir, jer se radi o prirodnoj pojavi tijekom sušnih razdoblja. Tab. C.61 Ocjene stanja TPV prema testu zaslanjivanja i drugih intruzija KOD. TPV Ocjena mogućnosti zaslanjenja i drugih intruzija Učestalo prisutna zaslanjivanja i druge intruzije na mjestima vodozahvata Preko mjernost crpljenja kao mogući uzrok zasla njivanja Ocjena stanja Ocjena pouzda nosti JKGI-01 Sjeverna Istra DA NE NE dobro visoka JKGN-02 Središnja Istra DA NE NE dobro visoka JKGN-03 Južna Istra DA DA NE dobro niska JKGI-04 Riječki zaljev DA NE NE dobro visoka JKGI-05 Rijeka – Bakar DA DA NE dobro niska JKGN-06 Lika – Gacka DA NE NE dobro niska Tab. C.62 Konačna ocjena količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu KOD TPV Po vr ši na (k m ² ) Povezanost površinskih i podzemnih voda Ekosustavi ovisni o podzemnim vodama Bilanca Zaslanjenja i druge intruzije Ukupno stanje Pouzdanost stanje pouzdanost stanje pouzdanost stanje pouzdanost stanje pouzdanost JKGI-01 Sjeverna Istra 907 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-02 Središnja Istra 1717 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska JKGN-03 Južna Istra 144 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGI-04 Riječki zaljev 436 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska JKGI-05 Rijeka-Bakar 621 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGN-06 Lika – Gacka 3756 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGN-07 Zrmanja 1537 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGN-08 Ravni kotari 979 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGN-09 Bokanjac – Poličnik 302 dobro visoka dobro visoka loše niska loše niska loše niska JKGI-10 Krka 2704 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGI-11 Cetina 3088 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JKGI-12 Neretva 2035 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska JOGN-13 Jadranski otoci *2493 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro niska dobro niska CSGI-14 Kupa 1027 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska CSGN-15 Dobra 755 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska CSGN-16 Mrežnica 1372 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska CSGI-17 Korana 1227 dobro niska dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska CSGI-18 Una 1561 dobro visoka dobro visoka dobro niska dobro visoka dobro niska 3. Ocjena napretka i procjena rizika 3.1 Analiza provedbe Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) Analizu provedbe Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) obavili su stručnjaci nadležnih organizacijskih jedinica Hrvatskih voda, uz konzultaciju s nadležnim vanjskim tijelima gdje je to bilo potrebno. Tab. C.63 Sažetak analize provedbe Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina) Vrsta mjera Stanje i ocjena provedbe Mjere za povrat troškova vodnih usluga i poticanje učinkovitog i održivog korištenja voda Regulatorne mjere Donijeta je Uredba o uslužnim područjima (»Narodne novine«, broj 67/14) kojom je definirano 20 uslužnih područja koja će biti teritorijalna osnova za institucionalno reformiranje vodno-komunalnoga sektora (okrupnja vanje i specijalizaciju isporučitelja vodnih usluga). Zakonom o vodnim uslugama (koji je u pripremi) utvrdit će se zakonski kriteriji za okrupnjavanje i propisati rokovi i način provedbe. Provedba u tijeku UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 115 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Administrativne mjere Pred dovršetkom je uspostava registra javnih isporučitelja vodnih usluga i aktiviranje portala putem kojega će se prikupljati tehnički i ekonomski podaci o javnim sustavima i isporučiteljima. Sustavnim praćenjem i analizom prikupljenih podataka moći će se dobiti realni uvid u tehničku i ekonomsku učinkovitost i održivost pojedinih sustava i na temelju toga donijeti Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o mjerilima ekonomičnosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga, koja će biti usklađena s ključnim pokazateljima učinkovitosti. Zakonom o vodnim uslugama trebalo bi propisati obvezno sudjelovanje svih isporučitelja u sustavnoj dostavi podataka. Provedba u tijeku Ekonomske mjere Primjenom propisanih kriterija za određivanje najniže osnovne cijene vodnih usluga ostvaren je određeni napre dak u povratu troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga. Povratu ukupnih troškova doprinosi povećanje visine pojedinih vodnih naknada i uvođenje novih (naknada za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz mineralnih gnojiva). Na taj se način uspijevaju u određenoj mjeri zadovoljiti potrebe kojima su naknade namijenjene (osiguranje dostupnosti i zaštite vodnih resursa, odnosno razvoja vodne infrastrukture za korištenje i zaštitu voda na razini države). Suprotan učinak ima istovremeno odustajanje od nekih ekonomskih mjera čije uvođenje je bilo predviđeno (odgađa se primjena odredbe o promjeni obveznika i osnovice za obračun naknade za korištenje voda za javnu vodoopskrbu na zahvaćene količine voda, briše odredba o naplati naknade za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz sredstava za zaštitu bilja slijedom ukidanja vodopravne dozvole za stavljanje u promet kemijskih pripravaka). Postoji potreba za daljnjim usklađivanjem postojećih i razradom novih mjera za poticanje učinkovitog korištenja voda, unaprjeđenje povrata ukupnih troškova, uključujući investicijske i troškove resursa i okoliša, i uravnotežen doprinos svih korisnika. Provedba u tijeku Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju Administrativne mjere Identificirane su sve vode – izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U svrhu poboljšanja praćenja podataka o izvorištima i sustavima za opskrbu vodom izrađuje se Modul korištenja voda u okviru Informacijskog sustava voda. Budući da još nisu izrađene smjernice za utvrđivanje zona sanitarne zaštite i izradu odluka o zaštiti izvorišta novi rok za izradu istih je kraj 2016. godine. Time će se osigurati stručna pomoć izvođačima vodoistražnih radova i je dinicama lokalne/regionalne samouprave i ubrzati postupci utvrđivanja zona sanitarne zaštite izvorišta i donošenja i potvrđivanja (usklađivanja) odluka o zaštiti izvorišta. Zasad se ti postupci ne odvijaju propisanom dinamikom. Provedba u tijeku Investicijske mjere U tijeku je usklađivanje sustava javne vodoopskrbe s propisanim standardima kakvoće vode namijenjene za ljud sku potrošnju, uključujući postupno uključivanje malih lokalnih vodovoda u sustav javne vodoopskrbe. Dinamika provedbe zadana je Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva, odnosno Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina Provedba u tijeku Mjere kontrole zahvaćanja voda Administrativne mjere U okviru Informacijskog sustava voda vodi se evidencija izdanih vodopravnih dozvola i koncesija za gospodarsko korištenje voda i prate se podaci o zahvaćanju i korištenju voda. Uspostavljena baza podataka se redovito ažurira. Kroz izdavanje vodopravnih akata kontrolira se i po potrebi ograničava iskorištenje vodnih resursa. Provodi se Mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz točkastih izvora onečišćenja Regulatorne mjere Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda proširen je broj djelatnosti, odnosno onečišćivača za koje su određeni uvjeti za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje ili u vode (prirodni prijamnik) (granične vrijednosti emisije, obveza monitoringa i dostave podataka i druge obveze i eventualna izu zeća). Radi se o 18 priloga u okviru Pravilnika (Prilog 2. – Prilog 19.), kojima je uređeno ispuštanje tehnoloških otpadnih voda za sljedeće djelatnosti: • Prerada i štavljenje kože i proizvodnja krzna (Prilog 2.) • Proizvodnja bezalkoholnih pića i vode (Prilog 3.) • Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda (Prilog 4.) • Proizvodnja i prerada tekstila (Prilog 5.) • Proizvodnja piva i slada (Prilog 6.) • Proizvodnja mesa i konzerviranje mesnih prerađevina (Prilog 7.) • Proizvodnja alkoholnih pića, alkohola i kvasca (Prilog 8.) • Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti (Prilog 9.) • Prerada i uskladištenje proizvoda ribarstva (Prilog 10.) • Proizvodnja drvenjače, vlakana i papira (Prilog 11.) • Proizvodnja i prerada stakla i mineralnih vlakana (Prilog 12.) • Kemijska industrija (Prilog 13.) • Proizvodnja mineralnih gnojiva (Prilog 14.) • Farmaceutska industrija (Prilog 15.) • Procjedne vode iz odlagališta neopasnog otpada (Prilog 16.) • Proizvodnja toplinske i električne energije (Prilog 17.) • Spaljivanje i suspaljivanje otpada (Prilog 18.) • Proizvodnja titan dioksida (Prilog 19.) Provedeno Administrativne mjere Budući da nije bilo moguće u potpunosti uskladiti važećih odobrenja za ispuštanje otpadnih voda s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda novi rok za usklađivanje svih ranije izdanih odobrenja je 1. siječnja 2017. godine. Rokovi za usklađivanje ranije izdanih Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša određeni su u Zakonom o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Špa njolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Re publike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Re publike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/12), u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Provedba u tijeku STRANICA 116 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U svrhu poboljšanja praćenja i provjere ispuštenih otpadnih voda u tijeku je izrada novog podsustava, odnosno Modula zaštite voda u okviru Informacijskog sustava voda. Izrađena je tehničko-ekonomska studija »Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog pročišćavanjem ot padnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i općina u hrvatskim županijama« koja će biti podloga za planiranje gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u okviru odgovarajućeg podzakonskog propisa. Nadzorne mjere U Republici Hrvatskoj provodi se nadzor emisija otpadnih voda putem Državne vodopravne inspekcije koji je potrebno unaprijediti u smislu uspostave odgovarajućih baza podataka o izvršenim i planiranim nadzorima. Provedba u tijeku Investicijske mjere U vodno-komunalnom sektoru: U tijeku je usklađivanje sustava javne odvodnje s propisanim standardima za ispuštanje komunalnih otpadnih voda. Planirana izgradnja i dogradnja komunalnih sustava se zasad ne ostvaruje planiranom dinamikom. U pro gramu mjera prvog Plana upravljanja vodnim područjima, usuglašenim s Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva, odnosno kasnije donesenim Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina, bila je planirana realizacija 68 investicijskih projekata razvoja vodnokomunalne infrastrukture do kraja 2015. godine, 37 projekata na vodnom području rijeke Dunav i 31 projekt na jadranskom vodnom području. Dosad su dovr šeni radovi na 12 sustava javne odvodnje, odnosno aglomeracija. Ostali sustavi su u raznim fazama provedbe, najvećim dijelom u fazi pripreme studijsko-planske dokumentacije, s očekivanim rokom završetka izgradnje do kraja 2018. godine. U gospodarstvu: Nova ili rekonstruirana IPPC (sada IED) postrojenja ne mogu (osim kao odobreno izuzeće) početi s radom, uklju čujući i probni rad, ako nisu usklađena s najboljim raspoloživim tehnikama (NRT). Za dio postojećih postrojenja koja su ishodila prijelazne rokove, usklađenje, tj. uvođenje NRT, još nije završeno. Prema evidenciji Hrvatskih voda, dosad je zaprimljeno 237 zahtjeva za izdavanje mišljenja u postupku izdavanja okolišne dozvole (prije: obvezujuće vodopravno mišljenje), a središnje tijelo državne uprave nadležno za okoliš je izdalo 141 okolišna dozvola (prije: rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša) ili izmjeni i dopuni okolišne dozvole. Praćenje i kontrolu poštivanja rokova za usklađenje provode nadležne inspekcije (zaštite okoliša i drugih sastavnica okoliša). Provedba u tijeku Kontrola i smanjenje onečišćenja voda iz raspršenih izvora onečišćenja Administrativne mjere Za onečišćenje poljoprivrednog podrijetla: Na snazi je I. akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Na rodne novine«, br. 15/13 i 22/15) kojim su propisani uvjeti i način postupanja sa stajskim gnojem na poljoprivred nim površinama i objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima, uključujući izgradnju skladišnih kapaciteta i vođenje evidencije o korištenju stajskog i mineralnog gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima. Izrađena je studija »Utjecaj onečišćenja iz poljoprivrede na površinske i podzemne vode« kojom je definiran prijedlog monitoringa stanja površinskih i podzemnih voda za utvrđivanje opterećenja i utjecaja poljoprivrede na vode u Republici Hrvatskoj. Predloženi monitoring uvršten je u Program usklađenja monitoringa. Za onečišćenje iz sektora gospodarenja otpadom: Na snazi je Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godina (»Narodne novi ne«, br. 85/07, 126/10, 31/11 i 46/15) i dio planova nižega reda (za 20 županija i Grad Zagreb te dio gradova i op ćina). Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13) propisano je donošenje novog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske do 31. prosinca 2014. godine. Priprema dokumenta je u tijeku. Provedba u tijeku Investicijske mjere U poljoprivredi: U tijeku je usklađivanje objekata za skladištenje stajskoga gnoja na poljoprivrednim gospodarstvima sa standar dima koji su određeni Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Izmjenom I. Akcijskog programa 2015. godine produženo je prijelazno razdoblje za izgradnju odgo varajućih spremnika za poljoprivredna gospodarstva s više od jednim uvjetnim grlom. Važeći rok za izgradnju odgovarajućih spremnika za sva poljoprivredna gospodarstva je 1. srpnja 2017. godine. Praćenje i kontrolu pošti vanja rokova za usklađenje provodi nadležna inspekcija. U sektoru gospodarenja otpadom: U tijeku je usklađivanje sa standardima na području gospodarenja otpadom prema važećem Planu gospodarenja otpadom i prijelaznim rokovima u Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, prema kojima sva postojeća odlagališta otpada moraju ispunjavati zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada do 31.12.2018. godine. Prema evidenciji Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, do kraja 2012. godine završena je sanacija na 113 službenih odlagališta komunalnoga otpada i na 4 od 13 »crnih točaka« – prioritetnih onečišćenih lokacija visokog rizika nastalih dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom. 6 crnih točaka je u procesu sanacije a za 3 je sanacija u pripremi. Od 15 planiranih centara za gospodarenje ot padom, tri su u fazi izgradnje: Kaštjun u Istarskoj županiji, Marinščina u Primorsko-goranskoj županiji i Bikarac (završena I. faza) u Šibensko-kninskoj županiji. Ostvarivanje planiranih ciljeva u gospodarenju otpadom se zasad ne ostvaruje planiranom dinamikom. Provedba u tijeku Kontrola i smanjenje hidromorfološkog opterećenja voda Administrativne mjere U tijeku je definiranje pravila/normativa za održavanje vodotoka i drugih voda i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, a u pripremi je definiranje pravila/normativa za održavanje vodnih građevi ne ostalih korisnika voda, kako bi se ograničile hidromorfološke promjene uslijed tih aktivnosti i njihov mogući negativni utjecaj na stanje voda. Planom nisu bile predviđene mjere kojima bi se utjecalo na smanjenje postojećih hidromorfoloških opterećenja, što treba predvidjeti u narednom planskom razdoblju. Provedba u tijeku UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 117 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Kontrola direktnog ispuštanja u podzemne vode Administrativne mjere Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, izrijekom je zabranjeno izravno ispuštanje pro čišćenih otpadnih voda u podzemne vode. Dopušteno je samo neizravno ispuštanje i to iznimno, u slučajevima kada je prijamnik toliko udaljen od mjesta ispusta da bi odvođenje pročišćenih otpadnih voda prouzročilo ne razmjerne materijalne troškove u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda te ako se dokaže da takvo ispuštanje nema negativnog utjecaja na stanje podzemnih voda i vodnog okoliša. Postojanje traženih činjenica dokazuje se: • u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša • na temelju analize utjecaja neizravnog ispuštanja pročišćenih otpadnih voda na stanje podzemnih voda koje bi mogle biti pod utjecajem toga ispuštanja i na vodni okoliš U Hrvatskim vodama je osnovana radna skupina za izradu kriterija za neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode i kriterija za izradu analize utjecaja takvog zahvata na stanje voda. Dokument je u pripremi. Provedba u tijeku Kontrola i smanjenje kemijskog onečišćenja voda Administrativne mjere Donošenjem novih pravnih propisa osigurano je bolje praćenje kemikalija, od proizvodnje i uvoza, preko primjene, do izvoza i zbrinjavanja. Prema Zakonu o kemikalijama (»Narodne novine«, broj 18/13), za vođenje evidencije o podacima o proizvodnji, uvozu i unosu kemikalija na teritorij Republike Hrvatske i podacima o prijavi stavljanja kemikalija po prvi puta na tržište Republike Hrvatske zadužen je Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping. Pravilnikom o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (»Narodne novine«, br. 99/13 i 157/13) određene su obveze pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost proizvodnje, uvoza i unosa kemikalija na teritorij Republike Hrvatske o vođenju očevidnika o tim kemikalijama i dostavljanju podataka iz očevidnika Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping. Prema novom Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine«, broj 9/14) trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja obavlja Agencija za poljoprivredno zemljište. Sustavno praćenje stanje tala još nije uspostavljeno. Provodi se djelomično Prevencija i smanjenje utjecaja incidentnog onečišćenja Administrativne mjere Donijet je Operativni plan mjera Hrvatskih voda za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (Hrvatske vode, 2013. godine). U okviru Informacijskog sustava voda u izradi je Modul zaštite voda koji će sadržavati registar donesenih operativnih planova drugih obveznika primjene mjera (pravne i fizičke osobe koje imaju odobrenje za ispuštanje otpadnih voda, isporučitelji vodnih usluga). Radna skupina za izradu internih procedura u provedbi Operativnog plana Hrvatskih voda priprema preglednik onečišćenja koji će sadržavati sve potrebne informacije. Procjena rizika od iznenadnih onečišćenja za vodna tijela nije provedena jer je potrebno izraditi metodologiju za procjenu navedenog rizika. Djelomično provedeno Provedba Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i Direktive o strateškoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš Regulatorne i admini strativne mjere Instrumenti za provedbu direktiva osigurani su u Zakonu o zaštiti okoliša. Regulirano i provodi se Dodatne mjere vezane uz zaštićena područja Regulatorne mjere Donijeta je Uredba o ekološkoj mreži. Područja proglašena ekološkom mrežom (područja očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS) smatraju se područjima Natura 2000. Provedeno Administrativne mjere Zaštita voda za kupanje: Odluke o određivanju voda za kupanje (kupališta/morskih plaža) donosi se prije svake sezone kupanja, u skladu s odredbama Uredbe o kakvoći voda za kupanje i Uredbe o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 73/08). U 2014. godini donijeto je šest odluka o kupalištima na površinskim vodama kopna, čime još uvijek nisu obuhvaćene sve površinske vode kopna na kojima se očekuje veliki broj kupača, a za koje nije izdana trajna zabrana kupanja. Vode određene za kupanje uvrštene su u Registar zaštićenih područja i na njima je organiziran propisani monitoring. Profili voda za kupanje nisu uspostavljeni što je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave Zaštita prirode: Za područja očuvanja značajna za ptice donijet je Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (»Narodne novine«, broj 15/14). Mehanizmi upravljanja područjima Natura 2000 bit će detaljno razrađeni do 2023. godine. Planovi upravljanja za sve nacionalne parkove i parkove prirode su usvojeni (15) ili u završnoj fazi izrade (4), s tim da dio već ulazi u novi ciklus planiranja. Za područja zaštićena u drugim nacionalnim kategorijama usvojen je samo jedan plan upravljanja a dva su u visokoj fazi dovršenosti. Područja Natura 2000 i ostala zaštićena područja prirode za koja je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite označena su kao zaštićena područja i uvrštena u višegodišnji program monitoringa voda. Djelomično provedeno, provedba u tijeku Dopunske mjere Program istraživanja Dio planiranih istraživanja je proveden i prikupljena saznanja su iskorištena u procesu novelacije Plana upravljanja vodnim područjima, osobito za unaprjeđenje tipologije i sustava za ocjenu i klasifikaciju površinskih voda. Pravna podloga za to stvorena je donošenjem Uredbe o standardu kakvoće voda i pratećih metodoloških priručnika: Metodologije uzorkovanja, laboratorijskih analiza i određivanja omjera ekološke kakvoće bioloških elemenata kakvoće i Metodologije monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja. Istraživanja za podzemne vode su u tijeku i bit će dovršena do kraja 2015. godine, a definiranje kriterija i klasifikacijskog sustava za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela u razdoblju nakon 2015. godine. Prikupljene su korisne podloge i saznanja za usklađivanje monitoringa voda s potrebama provedbe Okvirne di rektive o vodama. Prema odredbama nove uredbe o standardu kakvoće voda izrađuje se Višegodišnji program usklađenog monitoringa i odgovarajući godišnji planovi monitoringa. Provedeno je ili je u tijeku više istraživačkih projekata vezanih za pojedine značajne izvore opterećenja na vode i mogućnosti njihovoga rješavanja (poljoprivreda, kanalizacijski mulj, odvodnja otpadnih voda iz malih naselja, hidromorfološka opterećenja), strateške zalihe vode namijenjene za ljudsku potrošnju, restrukturiranje i raciona lizaciju vodno-komunalnog sektora i drugo. Djelomično provedeno, provedba u tijeku Monitoring Program monitoringa stanja voda se kontinuirano usklađuje s odredbama nove Uredbe i preporukama prvog Plana upravljanja vodnim područjima. Provedba usklađenog programa monitoringa započela je 2014. godine. Kontinuirano se provodi STRANICA 118 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE štivanje dogovorenih prijelaznih razdoblja, odnosno rokova za ispunje nje preuzetih obveza iz Zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Provedba investicijskih mjera za unaprjeđenje vodno-komunalnih sustava se ne odvija u planiranim rokovima, najčešće zbog fragmentiranosti vod no-komunalnog sektora na lokalnoj razini i njihove podkapacitiranosti za pravovremenu pripremu studijsko-projektne dokumentacije, rješavanje prostorno-planskih i imovinsko-pravnih odnosa i zatvaranje financijskoga okvira. Ključna pretpostavka za uspješnu provedbu razvojnih planova je reforma i okrupnjavanje vodno-komunalnoga sektora, koja je inicirana u pravnom smislu, ali još nije operacionalizirana u stvarnosti. Od 68 investicijskih projekata sustava odvodnje i pročišćavanja otpad nih voda obuhvaćenih prvim Planom upravljanja vodnim područjima, dovršeno je 12 projekata.64 Ostali sustavi obuhvaćeni Planom su u ra znim fazama provedbe, najvećim dijelom u fazi pripreme studijsko planske dokumentacije s očekivanim rokom završetka izgradnje do kraja 2018. godine. Za financiranje pripreme i izvedbe navedenih projekata korištena su vla stita sredstva (sredstva državnoga proračuna, Hrvatskih voda i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave), krediti domaćih (HBOR) i međunarodnih (WB, EBRD) financijskih institucija i bespovratna sredstva ISPA i IPA programa namijenjena sektoru voda. Pristupanjem Republike Hrvatske u članstvo Europske unije otvorena je mogućnost prijave pripremljenih vodno-komunalnih projekata za sufinanciranje sredstvima strukturnih i kohezijskih fondova i njihovu bržu realizaciju u budućnosti. Na vodnom području rijeke Dunav djelomično su dovršeni i pušteni u funkciju sustavi u aglomeracijama Rugvica, Našice, Ilok i Otok kod Vin kovaca iz projekta Unutarnje vode, sufinanciranog kreditnim sredstvima Svjetske banke, te aglomeraciji Karlovac – Duga Resa, sufinanciran bes povratnim sredstvima ISPA programa. Realizirani stupnjevi pročišćava nja su u potpunosti usklađeni sa standardima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, ali izgrađenost kanalizacijske mreže nije uvijek na zadovoljavajućoj razini. Iz rezultata analize provedbe prvog Plana upravljanja vodnim područ jima može se zaključiti: – Planom predviđene regulatorne i administrativne mjere su najvećim dijelom provedene ili su u visokom stupnju pripremljenosti (pripre ma propisa radi donošenja). Donijet je niz novih ili izmijenjenih i dopunjenih zakonskih i podza konskih akata kojima se provodi program regulatornih mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima kao i daljnje usklađivanje sa zakono davstvom Europske unije na području voda i drugih sektora koji utječu na stanje voda. Ažurni prijenos obveza iz zajedničkog europskog zako nodavstva bio je potaknut pripremom i pristupanjem Republike Hrvat ske u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Institucionalni sustav još nije u punoj mjeri ustrojen i kadrovski i tehnički osposobljen za provedbu preuzetih obveza, što je dovelo do usporavanja u realizaciji planiranih administrativnih mjera vezanih uz uspostavu sustavnog praćenja stanja i upravljanja podacima, studijsko istraživačke aktivnosti, izradu standarda, normi i smjernica, pripremu planova, programa i projekata, upravne i nadzorne poslove. Planirane mjere se provode, ali svi potrebni podaci nisu mogli biti dobiveni a podloge pripremljene do kraja planskoga razdoblja prvog Plana te nisu mogli biti iskorišteni u postupku izrade ovog Plana. – Utvrđeno je određeno kašnjenje u provedbi investicijskih projekata za usklađivanje s propisanim standardima u svim relevantnim sekto rima što je uzeto u obzir pri izradi ovoga Plana koji predviđa izuzeća u smislu rokova postizanja dobrog stanja voda. Inicirana je intenzivnija provedba sektorskih planova za provedbu finan cijski zahtjevnih direktiva na području voda (Direktiva o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, Direktiva o pročišćavanju komunal nih otpadnih voda, IPPC direktiva, odnosno IED direktiva, Nitratna direktiva) i drugih područja koja utječu na vode, usuglašenih tijekom pristupnih pregovora i potvrđenih Zakonom o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zasad se taj proces ne ostvaruje planiranom dinamikom. Daljnjim odstupanjem od dinamike predviđene provedbenim sektorskim planovima dovodi se u pitanje po Tab. C.64 Napredak u provedbi mjera za usklađivanje sa standardima za ispuštanje/pročišćavanje komunalnih otpadnih voda64 Bez uređaja prethodni stupanj 1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj UKUPNO pročišćava se 2012. godina V PD Broj sustava 75 - 10 28 5 118 43 Broj priključenih stanovnika 358.806 - 75.638 790.906 65.012 1.290.362 931.556 Udio u ukupnom stanovništvu 12,3% - 2,6% 27,2% 2,2% 44,4% 32,1% JV P Broj sustava 60 30 7 28 2 127 67 Broj priključenih stanovnika 87.372 453.024 40.544 87.693 168 668.801 581.429 Udio u ukupnom stanovništvu 6,3% 32,8% 2,9% 6,4% 0,01% 48,5% 42,1% RH Broj sustava 135 30 17 56 7 245 110 Broj priključenih stanovnika 446.178 453.024 116.182 878.599 65.180 1.959.163 1.512.985 Udio u ukupnom stanovništvu 10,4% 10,6% 2,7% 20,5% 1,5% 45,7% 35,3% Direktan unos BPK5 (t) 9.771 9.921 2.036 5.759 71 27.572 17.801 Direktan unos ukupnog N (t) 1.433 1.455 340 1.835 63 5.125 3.692 Direktan unos ukupnog P (t) 334 339 78 526 10 1.287 953 64 Iskazani status u pravilu ne podrazumijeva očekivanu razinu priključenosti u visini od 80% ukupnog opterećenja. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 119 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE (20 – 50 UG) farme su uglavnom starije i imaju nižu razinu zbrinjavanja stajskoga gnoja, koji se u pravilu odlaže u neposrednoj blizini farme, u neuređena gnojišta s kojih tekući dio nesmetano odlazi u okoliš. Čak 80% farmi su vrlo male farme (< 5 UG), u pravilu namijenjene podmire nju vlastitih potreba farmera. Radi se o farmama s manje produktivnim životinjama koje se drže na ekstenzivan način i kao takve proizvode male količine stajskoga gnoja. Zbog kašnjenja u usklađivanju sa propisanim standardima zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla donijete su Izmjene I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitrati ma poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 22/15) kojima je produženo prijelazno razdoblje za izgradnju odgovarajućih spremnika za poljoprivredna gospodarstva s više od jednim uvjetnim grlom do 1. srpnja 2017. godine. 3.2. Ocjena napretka u postizanju ciljeva zaštite voda Zbog ograničenog vremenskog razdoblja na koje se odnosi prvi Plan upravljanja vodnim područjima, njime nisu postavljeni ambiciozni ci ljevi za unaprjeđenje stanja voda, već se rješavanje glavnine zatečenih problema odgađa za naredne planske cikluse. Zapravo, radi se o cilje vima koji su izvedeni iz unaprijed zadanog programa osnovnih mjera. U odnosu na stanje 2009. godine, kao početno stanje prema kojemu će se mjeriti napredak u postizanju ciljeva okoliša, do kraja 2015. godine bilo je planirano: – otklanjanje početnih nedostataka u kemijskom stanju vodnih tijela rijeka i jezera – lokalno poboljšanje osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata kakvo će pojedinih vodnih tijela koje najčešće nije dovoljno za dostizanje minimalnih standarda dobroga stanja i – nepromijenjeno stanje hidromorfoloških elemenata kakvoće. U takvim okolnostima se međustanje u referentnoj 2012. godini, kao prolazni indikator napretka u postizanju ciljeva u zaštiti voda, ne može dovesti u vezu s učincima provedbe planiranog programa mjera, već je rezultat postupanja u godinama koje su prethodile donošenju prvog Plana upravljanja vodnim područjima. Radi se o razdoblju intenzivnih priprema Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, što je uključivalo aktiv nosti na prijenosu kompleksnog vodnog acquisa i osnaživanju kapaciteta za provedbu preuzetih obveza. Istovremeno su pripremani i usklađivani sektorski planovi za provedbu financijski zahtjevnih direktiva na području voda i drugih relevantnih područja odgovornih za generiranje opterećenja na vode, prema kojima je intenzivnija provedba mjera odložena za raz doblje nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije Promjene u stanju voda u razdoblju 2009. – 2012. godina analizirane su na temelju rezultata monitoringa pokazatelja stanja voda na mjernim postajama koje su bile u programu monitoringa 2009. i 2012. godine. Do kraja planskoga razdoblja očekivalo se puštanje u funkciju uređaja za pročišćavanje 3. stupnja u Ogulinu i Slavonskom Brodu. Na jadranskom vodnom području djelomično su realizirani sustavi u Rijeci, Opatiji, Novigradu Istarskom i Zadru, obuhvaćeni Jadranskim projektom, sufi nanciranim kreditnim sredstvima Svjetske banke. Realizirani stupnjevi pročišćavanja (prethodno pročišćavanje u Rijeci, 1. stupanj u Opatiji i Novigradu) ne zadovoljavaju standarde Direktive o pročišćavanju komu nalnih otpadnih voda i potrebna je njihova nadogradnja kao i proširenje kanalizacijske mreže do zadovoljavajućeg obuhvata. Uz prvim Planom predviđene, realizirano je nekoliko, uglavnom manjih sustava koji su pušteni u rad do kraja 2015. godine. Podaci ukazuju na nesinkroniziranost radova na mreži i uređajima, tako da postoji više neaktivnih uređaja koji dugo ostaju izvan pogona zbog neizgrađene ili neodgovarajuće kanalizacijske mreže. U odnosu na stanje 2012. godine, do kraja planskoga razdoblja se očeku je oko 12 tisuća novopriključenih stanovnika na sustav javne odvodnje (povećanje priključenosti s 45,7% na 46,0%) i oko 62 tisuće novopriklju čenih stanovnika na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (povećanje priključenosti s 35,3% na 36,8%). Napredak je veći na vodnom područ ju rijeke Dunav i uglavnom proizlazi iz puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 3. stupnja u Ogulinu i Slavonskom Brodu. Time je smanjeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (s 12,3% na 10,6%) i povećan udio otpadnih voda s naprednim pročišćavanjem (od 2,2% na 4,2%). Gospodarski subjekti zaostaju s provedbom tehničko-tehnoloških mjera za smanjenje emisija onečišćenja na izvoru. Problem ne bi trebala biti nova ili rekonstruirana postrojenja koja ne mogu započeti s radom bez valjanoga odobrenja (rješenja o okolišnoj dozvoli ili vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda), već postojeća postrojenja kojima je po trebna provjera i usklađivanje s novim, strožim standardima, koje se odvija usporeno. Prvobitni rok za usklađivanje sa standardima za skladištenje stajskoga gnoja za poljoprivredna gospodarstva s više od jednim uvjetnim grlom bio je 1. srpnja 2015. godine. S obzirom na nisko postavljenu granicu, u obvezi je veliki broj farmi. Nema egzaktnih podataka o izgrađenosti spremnika za stajski gnoj na farmama. Prema studiji Agronomskog fa kulteta65, većina vrlo velikih (> 200 UG) i velikih (50 – 200 UG) farmi u Republici Hrvatskoj je novijega datuma i građene su u skladu sa zahtje vima o gradnji deponija za stajski gnoj, koji osigurava prihvat i čuvanje gnoja tijekom najmanje šest mjeseci te onemogućava otjecanje tekućeg dijela i prekomjernu emisiju NH3. Male (5 – 20 UG) pa i srednje velike 65 Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Re publici Hrvatskoj, Zagreb, 2015. 2015. godina V PD Broj sustava 77 - 10 33 9 129 52 Broj priključenih stanovnika 308.523 - 75.638 794.243 123.075 1.301.479 992.956 Udio u ukupnom stanovništvu 10,6% - 2,6% 27,3% 4,2% 44,8% 34,2% JV P Broj sustava 61 30 7 29 5 132 71 Broj priključenih stanovnika 87.442 453.024 40.944 87.733 448 669.591 582.149 Udio u ukupnom stanovništvu 6,3% 32,8% 3,0% 6,4% 0,03% 48,5% 42,2% RH Broj sustava 138 30 17 62 14 261 123 Broj priključenih stanovnika 395.965 453.024 116.582 881.976 123.523 1.971.070 1.575.105 Udio u ukupnom stanovništvu 9,2% 10,6% 2,7% 20,6% 2,9% 46,0% 36,8% Direktan unos BPK5 (t) 8.672 9.921 2.043 5.795 135 26.565 17.894 Direktan unos ukupnog N (t) 1.272 1.455 341 1.842 119 5.028 3757 Direktan unos ukupnog P (t) 296 339 78 528 19 1.260 964 STRANICA 120 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 259 Sl. C.81 Promjena pokazatelja onečišćenja hranjivim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. godina Sl. C.82 Promjena onečišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ukupni N 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ukupni P 4 3 2 1 0 1 2 3 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Specifične onečišćujuće tvari 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prioritetne tvari nije primjenjivo 1 0 1 Sl. C.81 Promjena pokazatelja onečišćenja hranjivim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. godina 259 Sl. C.81 Promjena pokazatelja onečišćenja hranjivim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. godina Sl. C.82 Promjena onečišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ukupni N 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ukupni P 4 3 2 1 0 1 2 3 4 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Specifične onečišćujuće tvari 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Prioritetne tvari nije primjenjivo 1 0 1 Sl. C.82 Promjena onečišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. Promjene u stanju podzemnih voda – analizirane su samo s obzirom na nitrate, jer 2009. godine pesticidi nisu praćeni niti ocjenjivani. Uklju čena su 24 tijela podzemne vode na kojima je proveden monitoring i 2009. i 2012. godine. Promjene s obzirom na stanje nitrata u podzemnim vodama utvrđene su i statistički – broj vodnih tijela u nezadovoljavajućem kemijskom sta nju prema nitratima smanjen je s tri na dva – i pojedinačno. 2009. go dine utvrđeno je nezadovoljavajuće stanje prema nitratima na području Varaždina, Zagreba i Južne Istre, a 2012. godine na području Varaždina i u Istočnoj Slavoniji – slivu Drave i Dunava. To bi moglo upućivati na poboljšanje stanja prema nitratima na području grupiranih vodnih tijela Zagreb i Južna Istra, pogoršanje stanja u Istočnoj Slavoniji – slivu Drave i Dunava i postojano loše stanje na Varaždinskom području. Međutim, bilo kakvo zaključivanje ove vrste je neutemeljeno, s obzirom na veliči nu grupiranih vodnih tijela i njihovu slabu pokrivenost monitoringom. 3.3 Procjena rizika Prema definiciji: vodnim tijelima u riziku smatraju se ona vodna tijela čije stanje ne zadovoljava propisane standarde kakvoće voda i za koja se u prvom Planu upravljanja vodnim područjima očekivalo da te stan darde neće dostići do kraja 2015. godine, što je bio zacrtani prvi rok za ostvarenje ciljeva u zaštiti voda. Radi se o vodnim tijelima za koja u planskom razdoblju 2016. – 2021. godina treba planirati i po mogućno sti provesti odgovarajuće mjere za rješavanje preostalih pitanja. Procjena rizika odnosi se na očekivano stanje vodnih tijela u odre đenom budućem trenutku, što znači da u proces određivanja rizičnih vodnih tijela treba uključiti i sadašnja i očekivana opterećenja, koja pro Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da je ocjenjivanje stanja voda u tom razdoblju vršeno prema Uredbi o standardu kakvoće voda iz 2010. godi ne (»Narodne novine«, broj 89/10). Radi se o preliminarno određenim standardima, koji su korišteni u prijelaznom razdoblju, do donošenja Uredbe o standardu kakvoće voda koja je sada na snazi. Polazište za ocjenu napretka u postizanju ciljeva u zaštiti voda su podaci i analize koje su obrađene i objavljene u službenim izvještajima o sta nju površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj 2009. i 2012. godine, s tim da su svi rezultati reinterpretirani u skladu s novo pri hvaćenim standardima kakvoće. Budući da još nije uspostavljen klasifi kacijski sustav za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, sve vode su ocijenjene i klasificirane prema standardima za prirodna vodna tijela. Promjene u stanju rijeka i jezera ilustrirane su podacima s 249 mjernih postaja iz programa monitoringa 2009. i 2012. godine. Uspoređeni su pokazatelji stanja u točkama monitoringa, a ne pokazatelji stanja na razini vodnih tijela. Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji (BPK5, KPK, ukupni dušik, uku pni fosfor) analizirani su na svim mjernim postajama, a specifične i pri oritetne onečišćujuće tvari samo na dijelu postaja na kojima su dobiveni rezultati primjenjivi za usporedbu. Gledajući u cjelini, usporedni podaci za razdoblje 2009. – 2012. godina ne ukazuju na napredak u stanju voda, koji i nije bio moguć s obzi rom na skromne pomake u provedbi konkretnih mjera za smanjenje opterećenja voda u promatranom razdoblju. Na temelju detaljne analize zabilježenih promjena na rijekama i jezerima može se zaključiti: – da je postizanje dobrog kemijskog stanja voda do kraja 2015. godine kako je to planirano prvim Planom upravljanja vodnim područjima bilo u određenom smislu preoptimistično, zato što se temeljilo na ograničenom opsegu podataka. Proširenim programom monitoringa kemijskog stanja 2012. godine utvrđen je niz lokacija onečišćenih prioritetnim tvarima koje monitoring 2009. godine nije registrirao – potvrđeni su slučajevi lokalnog poboljšanja osnovnih fizikalno-ke mijskih pokazatelja kakvoće koje u većini slučajeva nije bilo dovoljno za dostizanje minimalnih standarda dobroga stanja. Poboljšanje je učestalije na vodnom području rijeke Dunav, gdje je zabilježeno po višenje ocjene na 9% mjernih postaja prema koncentraciji ukupnog fosfora, do 18% mjernih postaja prema koncentraciji BPK5. Unutar vodnog područja rijeke Dunav prednjači podsliv Drave i Dunava, osobito po broju postaja na kojima je zabilježeno poboljšanje režima kisika. Međutim, istovremeno su utvrđeni i brojni slučajevi pogor šanja osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja, također učestaliji na vodnom području rijeke Dunav, što indicira na pojavu novih, nekontroliranih izvora onečišćenja u prostoru. Posebno zabrinjavaju slučajevi izrazito negativnih promjena, za čak 3 do 4 klase kakvoće – da se u razdoblju pripreme prvog Plana upravljanja vodnim područ jima nije raspolagalo podacima o stanju hidromorfoloških elemenata kakvoće. 258 2012. godine utvrđen je niz lokacija onečišćenih prioritetnim tvarima koje monitoring 2009. godine nije registrirao potvrđeni su slučajevi lokalnog poboljšanja osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja kakvoće koje u većini slučajeva nije bilo dovoljno za dostizanje minimalnih standarda dobroga stanja. Poboljšanje je učestalije na vodnom području rijeke Dunav, gdje je zabilježeno povišenje ocjene na 9% mjernih postaja prema koncentraciji ukupnog fosfora, do 18% mjernih postaja prema koncentraciji BPK5. Unutar vodnog područja rijeke Dunav prednjači podsliv Drave i Dunava, osobito po broju postaja na kojima je zabilježeno poboljšanje režima kisika. Međutim, istovremeno su utvrđeni i brojni slučajevi pogoršanja osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja, također učestaliji na vodnom području rijeke Dunav, što indicira na pojavu novih, nekontroliranih izvora onečišćenja u prostoru. Posebno zabrinjavaju slučajevi izrazito negativnih promjena, za čak 3 do 4 klase kakvoće da se u razdoblju pripreme prvog Plana upravljanja vodnim područjima nije raspolagalo podacima o stanju hidromorfoloških elemenata kakvoće. Sl. C.80 Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jezerima u razdoblju 2009. – 2012. godina 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% BPK5 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% KPK 4 3 2 1 0 1 2 3 4 Sl. C.80 Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jeze-C.80 Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jeze-.80 Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jeze-80 Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jeze- Promjena pokazatelja organskog onečišćenja u rijekama i jeze rima u razdoblju 2009. – 2012. godina UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 121 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 262 Stanje 2012. Stanje 2015. B P K 5 U ku pn i N U ku pn i P S pe ci fič ne on eč iš ću ju će tv ar i P rio rit et ne tv ar i Sl. C.83 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela rijeka do kraja 2015. godine (po broju vodnih tijela) vrlo dobro 52,1% dobro 23,9% umjereno 12,4% loše 3,8% vrlo loše 7,8% vrlo dobro 53,6% dobro 22,5% umjereno 12,1% loše 3,9% vrlo loše 7,8% vrlo dobro 47,6% dobro 15,7% umjereno 16,0% loše 6,4% vrlo loše 14,4% vrlo dobro 47,9% dobro 15,4% umjereno 16,0% loše 6,3% vrlo loše 14,4% vrlo dobro 32,2% dobro 26,4% umjereno 16,0% loše 8,5% vrlo loše 16,8% vrlo dobro 32,4% dobro 26,2% umjereno 16,0% loše 8,5% vrlo loše 16,8% dobro 94,1% nije dobro 5,9% dobro 94,9% nije dobro 5,1% dobro 92,0% nije dobro 8,0% dobro 93,6% nije dobro 6,4% Sl. C.83 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela rijeka do kraja 2015. godine (po broju vodnih tijela) 263 Stanje 2012. Stanje 2015. B P K 5 U ku pn i N U ku pn i P S pe ci fič ne on eč iš ću ju će tv ar i P rio rit et ne tv ar i Sl. C.84 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela rijeka do kraja 2015. godine (po duljini vodnih tijela) vrlo dobro 42,9% dobro 33,7% umjereno 14,5% loše 2,8% vrlo loše 6,1% vrlo dobro 46,1% dobro 31,0% umjereno 14,0% loše 2,8% vrlo loše 6,0% vrlo dobro 42,5% dobro 22,3% umjereno 16,3% loše 5,4% vrlo loše 13,6% vrlo dobro 42,8% dobro 22,0% umjereno 16,4% loše 5,2% vrlo loše 13,6% vrlo dobro 26,0% dobro 32,9% umjereno 16,8% loše 9,1% vrlo loše 15,2% vrlo dobro 26,4% dobro 32,4% umjereno 16,9% loše 9,1% vrlo loše 15,1% dobro 94,7% nije dobro 5,3% dobro 96,3% nije dobro 3,7% dobro 90,6% nije dobro 9,4% dobro 93,3% nije dobro 6,7% Sl. C.84 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela rijeka do kraja 2015. godine (po duljini vodnih tijela) izlaze iz razvojnih planova i programa relevantnih sektora. S obzirom na kratak vremenski horizont na koji se odnosi prognoza, zanemarene su promjene vanjskih pokretača opterećenja na vode (demografske pro mjene, gospodarski rast i promjene u strukturi gospodarske aktivnosti, promjene u sektorskim politikama i druge moguće promjene do kraja 2015. godine), jer njihov utjecaj ne može biti presudan u tako kratkom vremenskom razdoblju. Razmatraju se samo mjere za unaprjeđenje sta nja voda koje su u realizaciji i čiji učinci u ostvarenju ciljeva zaštite voda bi mogli biti vidljivi do kraja prvog planskog razdoblja. Radi se o mje rama koje su identificirane u analizi provedbe prvog Plana upravljanja vodnim područjima, prvenstveno dijelu mjera za kontrolu i smanjenje ispuštanja onečišćenja iz programa osnovnih mjera. To su: – puštanje u pogon uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda 3. stupnja u Ogulinu i Slavonskom Brodu, čime se rješava pročišćavanje otpadnih voda za približno 57.000 priključenih sta novnika (70.000 ES) i aktiviranje 14 manjih uređaja različitog stup nja pročišćavanja, s ukupno 4.900 novo priključenih stanovnika na vodnom području rijeke Dunav i 790 novo priključenih stanovnika na jadranskom vodnom području – bez promjena ispuštanja tehnoloških voda – bez hidromorfoloških mjera. Procjena rizika daje se na temelju očekivanog stanja pratećih elemenata kakvoće na kraju prvoga planskoga razdoblja, ne ulazeći u prognozu mogućih biocenotičkih poboljšanja. Polazi se od pretpostavke da su ciljevi zaštite voda ostvareni za vodna tijela na kojima je dostignuto najmanje dobro stanje osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata kakvoće, dobro stanje specifičnih i prioritetnih onečišćujućih tvari i dobro hidro morfološko stanje. Očekuje se da će životne zajednice koje naseljavaju taj prostor postupno reagirati na poboljšanje stanišnih uvjeta, a njihovo stanje se može pratiti samo sustavnim monitoringom bioloških eleme nata kakvoće u budućnosti. 3.3.1 Površinske vode Rijeke i jezera – Projekcija očekivanih stanja za vodna tijela rijeka i jezera na kraju prvoga planskog razdoblja (kraj 2015. godine) dobivena je simulacijom učinaka mjera za unaprjeđenje stanja voda koje su tre bale biti provedene do kraja 2015. godine. Procjena stanja simuliranih elemenata kakvoće u novim uvjetima obavljena je na isti način kao i procjena stanja u 2012. godini. Na isti način procijenjena je i pouzda nost dobivenih rezultata. Simulacija je pokazala male pomake u kakvoći voda u odnosu na stanje 2012. godine, što ne iznenađuje, s obzirom na male pomake u opera cionalizaciji planiranih mjera. Analiza očekivanog stanja voda po po jedinim elementima kakvoće pokazuje da postojeći problemi u zaštiti voda ostaju neriješeni. Moguće su samo lokalne promjene u odnosu na postojeće stanje (2012. godine), vezane uz promjenu opterećenja iz točkastih izvora na mjestima realiziranih mjera. Do kraja 2015. godine trebalo je postići poboljšanje kemijskog stanja rijeka, sa 92% na prognoziranih 94% od ukupnog broja vodnih tijela i sa 11,6 tisuća na oko 12,0 tisuća kilometara od ukupne duljine rijeka koje zadovoljavaju propisane standarde kakvoće (ukupna duljina rijeka iznosi 12.844 km). U manjoj mjeri do kraja 2015. godine očekivalo se poboljšanje i stanja prema specifičnim onečišćujućim tvarima, sa 94,1% na 94,9% od uku pnog broja vodnih tijela, odnosno sa 12,1 tisuća na oko 12,3 tisuća kilo metara od ukupne duljine rijeka koje zadovoljavaju propisane standarde. Gledano u cjelini, osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kratkoročno ne pokazuju tendenciju poboljšanja. Lokalno, na pojedinim vodnim tijelima zabilježena su i pogoršanja pojedinih elemenata kakvoće (npr. režim kisika za koji je smanjen broj vodnih tijela u vrlo dobrom stanju i povećan broj vodnih tijela u vrlo lošem stanju). To je posljedica veće koncentracije unosa onečišćenja na ispustima pojedinih sustava javne odvodnje. Na mjestima većih infrastrukturnih zahvata (Slavonski Brod, Gospić). Simulacija nije pokazala hidromorfološke promjene na vodnim tijelima u tom razdoblju. STRANICA 122 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE tijela podzemnih voda poljoprivrednim površinama (obradivim i ne obradivim), te udjelom naselja u kojima se odvodnja otpadnih voda provodi raspršeno. Na temelju ovako provedene analize rizika procijenjeno je da većina TPV nije u riziku. Izuzetak je TPV Varaždinsko područje koje je ocije njeno u riziku zbog visokog stupnja prirodne ranjivosti vodonosnika, te izrazito velikog opterećenja od strane poljoprivredne djelatnosti. Osim toga, ovi dijelovi Varaždinske županije spadaju u stočarski najrazvijenije dijelove Republike Hrvatske u kojima se nalazi velik broj farmi peradi i svinja koje djeluju u sklopu velikih proizvodnih sustava kao i velik broj srednje velikih farmi (20 – 100 UG). Potencijalno onečišćenje s ovih površina razmjerno se lako može infiltrirati u podzemnu vodu, te prenijeti u rijeku Dravu (odnosno drenažne kanale i dalje u Dravu) prema kojoj podzemne vode teku. Za većinu TPV je procjena rizika određena s niskom pouzdanosti zbog nedostatnih podataka o koncentracijama prioritetnih i drugih onečišću jućih tvari (EQS) u podzemnoj vodi. Visoka pouzdanost je vezana samo za one cjeline u kojima nema razmatranih površinskih voda. Tab. C.65 Procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količin-C.65 Procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količin-.65 Procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količin-65 Procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količin- Procjena rizika od nepostizanja dobrog kemijskog i količin skog stanja podzemnih voda u TPV s obzirom na povezanost podzemnih i površinskih voda TPV TPV kod Procjena rizika od nepo stizanja dobrog kemijskog stanja podzemnih voda Procjena rizika na koli činsko stanje podzemnih voda s obzirom na utjecaj crpljenja podzemne vode na površinske vode Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Međimurje CDGI 18 nema rizika niska nema rizika visoka Varaždinsko područje CDGI 19 u riziku niska nema rizika visoka Legrad – Slatina CDGI 21 nema rizika niska nema rizika visoka Novo Virje CDGI 22 nema rizika niska nema rizika visoka Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Bednje CDGI 20 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Orljave CSGN 26 nema rizika niska nema rizika visoka Zagreb CSGI 27 nema rizika niska nema rizika visoka Lekenik – Lužani CSGI 28 nema rizika niska nema rizika visoka Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 nema rizika niska nema rizika visoka Žumberak – Samobor sko gorje CSGI 30 nema rizika niska nema rizika visoka Kupa CSGI 31 nema rizika niska nema rizika visoka Una CSGI 32 nema rizika niska nema rizika visoka Kupa CSGI-14 nema rizika niska nema rizika visoka Dobra CSGN-15 nema rizika niska nema rizika visoka Mrežnica CSGN-16 nema rizika niska nema rizika visoka Korana CSGI-17 nema rizika niska nema rizika visoka Una CSGI-18 nema rizika niska nema rizika visoka Sjeverna Istra JKGI-01 nema rizika niska nema rizika visoka Središnja Istra JKGN-02 nema rizika niska nema rizika visoka Južna Istra JKGN-03 nema rizika visoka nema rizika visoka Riječki zaljev JKGI-04 nema rizika visoka nema rizika visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 nema rizika niska nema rizika visoka Lika – Gacka JKGN-06 nema rizika niska nema rizika visoka Zrmanja JKGN-07 nema rizika niska nema rizika visoka Ravni Kotari JKGN-08 nema rizika niska nema rizika visoka Bokanjac – Poličnik JKGN-09 nema rizika visoka nema rizika visoka Krka JKGI-10 nema rizika niska nema rizika visoka Cetina JKGI-11 nema rizika niska nema rizika visoka Neretva JKGI-12 nema rizika niska nema rizika visoka Jadranski otoci (Krk, Cres) JOGN-13 nema rizika niska nema rizika visoka Prvim Planom upravljanja vodnim područjima planirano je poboljšanje stanja prema ukupnom fosforu na dva mala jezera, ukupne površine 1,54 km² do kraja 2015. godine. 264 Prvim Planom upravljanja vodnim područjima planirano je poboljšanje stanja prema ukupnom fosforu na dva mala jezera, ukupne površine 1,54 km2 do kraja 2015. godine. Stanje 2012. Stanje 2015. U ku pn i P Sl. C.85 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po broju) Stanje 2012. Stanje 2015. U ku pn i P Sl. C.86 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po površini) 3.3.2 Podzemne vode Za sva tijela podzemnih voda koja su ocijenjena u dobrom stanju, za potrebe ovoga plana procjena rizika se razmatrala sa stajališta nepostizanja cilja „sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda“. Za TPV Varaždinsko područje, Južna Istra i Bokanjac-Poličnik koja su, s obzirom na kakvoću podzemne vode, a TPV Bokanjac-Poličnika te TPV Južna Istra i s obzirom na količinsko stanje podzemne vode ocijenjena u lošem stanju, rizik je analiziran s obzirom za nepostizanje cilja „postići dobro stanje podzemnih voda“. Procjena rizika je provedena na način da su posebno obrađeni: 1. ekosustavi ovisni o podzemnim vodama te odnos površinske i podzemne vode za cjelokupno područje Hrvatske po TPV-ima 2. tijela podzemne vode u panonskom dijelu Hrvatske 3. tijela podzemne vode u krškom dijelu Hrvatske. vrlo dobro 45,9% dobro 16,2% umjereno 10,8% loše 8,1% vrlo loše 18,9% vrlo dobro 48,6% dobro 13,5% umjereno 8,1% loše 8,1% vrlo loše 21,6% vrlo dobro 39,3% dobro 7,8% umjereno 7,5% loše 26,2% vrlo loše 19,3% vrlo dobro 39,9% dobro 7,3% umjereno 7,0% loše 26,2% vrlo loše 19,7% Sl. C.85 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po broju) 264 Prvim Planom upravljanja vodnim područjima planirano je poboljšanje stanja prema ukupnom fosforu na dva mala jezera, ukupne površine 1,54 km2 do kraja 2015. godine. Stanje 2012. Stanje 2015. U ku pn i P Sl. C.85 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po broju) Stanje 2012. Stanje 2015. U ku pn i P Sl. C.86 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po površini) 3.3.2 Podzemne vode Za sva tijela podzemnih voda koja su ocijenjena u dobrom stanju, za potrebe ovoga plana procjena rizika se razmatrala sa stajališta nepostizanja cilja „sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda“. Za TPV Varaždinsko područje, Južna Istra i Bokanjac-Poličnik koja su, s obzirom na kakvoću podzemne vode, a TPV Bokanjac-Poličnika te TPV Južna Istra i s obzirom na količinsko stanje podzemne vode ocijenjena u lošem stanju, rizik je analiziran s obzirom za nepostizanje cilja „postići dobro stanje podzemnih voda“. Procjena rizika je provedena na način da su posebno obrađeni: 1. ekosustavi ovisni o podzemnim vodama te odnos površinske i podzemne vode za cjelokupno područje Hrvatske po TPV-ima 2. tijela podzemne vode u panonskom dijelu Hrvatske 3. tijela podzemne vode u krškom dijelu Hrvatske. vrlo dobro 45,9% dobro 16,2% umjereno 10,8% loše 8,1% vrlo loše 18,9% vrlo dobro 48,6% dobro 13,5% umjereno 8,1% loše 8,1% vrlo loše 21,6% vrlo dobro 39,3% dobro 7,8% umjereno 7,5% loše 26,2% vrlo loše 19,3% vrlo dobro 39,9% dobro 7,3% umjereno 7,0% loše 26,2% vrlo loše 19,7% Sl. C.86 Očekivano poboljšanje stanja vodnih tijela jezera do kraja 2015. godine (po površini) 3.3.2 Podzemne vode Za sva tijela podzemnih voda koja su ocijenjena u dobrom stanju, za potrebe ovoga plana procjena rizika se razmatrala sa stajališta nepo stizanja cilja »sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda«. Za TPV Varaždinsko područje, Južna Istra i Bokanjac – Poličnik koja su, s obzirom na kakvoću podzemne vode, a TPV Bokanjac – Poličnika te TPV Južna Istra i s obzirom na količinsko stanje podzemne vode ocijenjena u lošem stanju, rizik je analiziran s obzirom za nepostizanje cilja »postići dobro stanje podzemnih voda«. Procjena rizika je provedena na način da su posebno obrađeni: 1. ekosustavi ovisni o podzemnim vodama te odnos površinske i pod zemne vode za cjelokupno područje Hrvatske po TPV-ima 2. tijela podzemne vode u panonskom dijelu Hrvatske 3. tijela podzemne vode u krškom dijelu Hrvatske. 3.3.2.1 Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda s obzirom na njihovu povezanost s površinskim vodama i ekosustava ovisnih o podzemnim vodama S obzirom na to da su sva tijela podzemne vode, osim TPV Varaždin sko područje, u odnosu na povezanost površinskih i podzemnih voda, te na ovisnost ekosustava o podzemnim vodama ocijenjena u dobrom stanju, za potrebe ovoga plana upravljanja procjena rizika se razmatra la sa stajališta nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršanja stanja cjeline podzemnih voda«. Za TPV Varaždinsko područje, koje je ocijenjeno u lošem stanju, rizik je analiziran s obzirom za nepostizanje cilja »postići dobro stanje podzemnih voda«. Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na njihovu povezanost s površinskim vodama – Uzimajući u obzir da se prema konceptualnim modelima podzemne vode velikim dijelom dreniraju prema glavnim vodotocima unutar TPV, procjena ri zika na stanje kakvoće vode u TPV, s obzirom na utjecaj onečišćene podzemne vode na površinske vode, razmotrena je na temelju podataka o prirodnoj ranjivosti vodonosnika i mogućeg utjecaja potencijalnih toč kastih i raspršenih onečišćivača. Od točkastih onečišćivača analizirani su ispusti komunalnih i tehnoloških otpadnih voda i odlagališta otpa da. Od raspršenih potencijalnih onečišćivača analizirana je pokrivenost UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 123 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Zrmanja JKGN-07 nema rizika niska nema rizika visoka Ravni Kotari JKGN-08 nema rizika niska nema rizika niska Bokanjac – Poličnik JKGN-09 nema rizika niska nema rizika visoka Krka JKGI-10 nema rizika niska nema rizika visoka Cetina JKGI-11 nema rizika niska nema rizika niska Neretva JKGI-12 nema rizika niska nema rizika niska Jadranski otoci (Krk, Cres) JOGN-13 nema rizika niska nema rizika visoka Pristup ocjeni i ocjena rizika na količinsko stanje podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama – Procjena rizika na količinsko stanje podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama razmatrana je na temelju udaljenosti postojećih (i planiranih) crpilišta podzemne vode od ekosustava kao i na temelju planiranih crpnih količina u planskom razdoblju 2016. – 2021. godina. S obzirom da se ne planira značajnije povećanje crpnih količina u vo donosnicima međuzrnske poroznosti (panonski dio Hrvatske), TPV su procijenjene bez rizika s visokom pouzdanošću na područjima gdje je ocijenjeno da eksploatacija podzemne vode, s obzirom na udaljenost crpilišta od EOPV, ne može značajno utjecati na EOPV. U krškim vodonosnicima za vodoopskrbu su zahvaćeni prvenstveno izvori koji sami po sebi predstavljaju ekosustav ovisan o podzemnim vodama, zbog čega crpljenje može imati vrlo izražen negativan utje caj na takav ekosustav. Prosječne godišnje crpne količine su u pravilu znatno manje od prosječnih godišnjih izdašnosti izvora na temelju čega je procijenjeno da se TPV, unutar kojih se nalaze ovakvi ekosustavi, ne nalaze u riziku. Međutim, tijekom ljetnih sušnih mjeseci, kada se izdašnosti izvora smanje, a broj potrošača višestruko poveća (turizam), gotova sva količina vode koja prirodno istječe na zahvaćenom izvoru koristi se za vodoopskrbu što potencijalno može uzrokovati oštećenje ekosustava. S obzirom da nema egzaktnih bioloških pokazatelja da se radi o značajnom oštećenju, ocijenjeno je da se TPV ne nalazi u riziku, no pouzdanost ocjene je niska. Visoka pouzdanost je vezana za one cjeline u kojima EOPV nije izdvojen, ili gdje je ocijenjeno da eksploata cija podzemne vode, s obzirom na lokaciju crpilišta, ne može značajno utjecati na EOPV. 3.3.2.2 Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvat ske – Procjena rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske provedena je prema pristupu iz CIS vodiča i CIS tehničkoga izvještaja o procjeni rizika te korištenjem konceptualnih modela. Postupak procjene rizika proveden je temeljem podataka motrenja kemijskoga stanja, podataka o pritiscima i podataka o prirodnoj ranjivosti. U postupku procjene ri zika korišteni su istovrsni podaci i elementi stanja koji su korišteni i u postupku ocjene stanja (podaci motrenja, granične vrijednosti, analiza trendova, procjena elementa stanja za svaki značajan prijamnik). Prili kom procjene rizika korišten je »princip predostrožnosti«, što u naravi znači da određeno tijelo može biti u riziku, iako je trenutno u dobrom stanju. Procjena rizika provedena je za relevantne okolišne ciljeve de finirane člankom 4 ODV, a to su: »spriječiti pogoršanje stanja tijela podzemnih voda»; »postići dobro stanje podzemnih voda (kemijsko)«. Konačni rezultat procjene rizika određen je s određenom razinom pouz danosti (visokom ili niskom). U svim slučajevima kada je ocjenjeno da je kvaliteta podataka za potrebe procjene rizika loša ili podataka nema, tada je, sukladno »principu predostrožnosti«, određeno tijelo podzemne vode označeno da je u riziku s niskom razinom pouzdanosti. Sva ona tijela koja su ocjenjena da su u lošem stanju ujedno su označena da su Pristup ocjeni i ocjena rizika na količinsko stanje podzemnih voda s obzirom na njihovu povezanost s površinskim vodama – Uzima jući u obzir da granice tijela podzemnih voda odgovaraju granicama riječnih slivova, kao i da se podzemne vode velikim dijelom dreniraju prema glavnim vodotocima unutar tih slivova, ukupna crpna količina podzemnih voda, izražena kao postotak obnovljivih zaliha, korištena je za ocjenu utjecaja crpljenja podzemnih voda na površinske vode unutar TPV. Osim procjene utjecaja crpljenja analiziran je i trend razina pod zemnih voda i/ili riječnih vodostaja, te protoka u vodotocima. Također je analiziran utjecaj planiranog povećanja crpnih količina u planskom razdoblju 2016. – 2021. godine bilo da se koristi za javnu vodoopskrbu ili za potrebe industrije i navodnjavanja. Temeljem provedene analize utvrđeno je da rizika od pogoršanja koli činskog stanja TPV nema. Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko stanje podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama – Procjena rizika na stanje kakvoće podzemnih voda s obzirom na ekosustave ovisne o podzemnim vodama razmatrana je kao i u slučaju procjene rizika na stanje kakvoće vode u TPV s obzirom na utjecaj onečišćene podzemne vode na površinske vode, ali i na temelju udaljenosti potencijalnog one čišćivača (pretežito točkastog) od ekosustava. Pritom se posebno vodilo računa o približno definiranom priljevnom području ekosustava. S obzi rom na raspoloživost podataka o koncentracijama prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari (EQS) u podzemnoj vodi nije bilo moguće detaljnije analizirati podatke o kemijskom sastavu podzemnih voda. Sva tijela podzemnih voda, osim TPV Varaždinsko područje, su ocijenjena bez rizika. Pouzdanost procjene je niska. Visoka pouz danost je vezana samo za one cjeline u kojima EOPV nije izdvojen. Tab. C.66 Procjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda u TPV s obzirom na ekosustav ovisan o podzemnim vodama TPV TPV kod Procjena rizika na ke mijsko stanje podzemnih voda Procjena rizika na koli činsko stanje podzemnih voda Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Međimurje CDGI 18 nema rizika niska nema rizika visoka Varaždinsko područje CDGI 19 u riziku niska nema rizika visoka Legrad – Slatina CDGI 21 nema rizika niska nema rizika visoka Novo Virje CDGI 22 nema rizika niska nema rizika visoka Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava CDGI 23 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Bednje CDGI 20 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Sutle i Krapine CSGI 24 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Lonja – Ilova – Pakra CSGN 25 nema rizika niska nema rizika visoka Sliv Orljave CSGN 26 nema rizika visoka nema rizika visoka Zagreb CSGI 27 nema rizika niska nema rizika visoka Lekenik – Lužani CSGI 28 nema rizika niska nema rizika visoka Istočna Slavonija – sliv Save CSGI 29 nema rizika niska nema rizika visoka Žumberak – Samoborsko gorje CSGI 30 nema rizika niska nema rizika niska Kupa CSGI 31 nema rizika niska nema rizika niska Una CSGI 32 nema rizika visoka nema rizika visoka Kupa CSGI-14 nema rizika niska nema rizika visoka Dobra CSGN-15 nema rizika niska nema rizika visoka Mrežnica CSGN-16 nema rizika niska nema rizika niska Korana CSGI-17 nema rizika niska nema rizika visoka Una CSGI-18 nema rizika niska nema rizika niska Sjeverna Istra JKGI-01 nema rizika niska nema rizika niska Središnja Istra JKGN-02 nema rizika niska nema rizika niska Južna Istra JKGN-03 nema rizika niska nema rizika niska Riječki zaljev JKGI-04 nema rizika niska nema rizika visoka Rijeka – Bakar JKGI-05 nema rizika niska nema rizika visoka Lika – Gacka JKGN-06 nema rizika niska nema rizika niska STRANICA 124 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE stanja tijela podzemnih voda«, odnosno cilja »postići dobro stanje pod zemnih voda (kemijsko)«. Procjena rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja provedena je za sva tijela podzemne vode u panonskom dijelu Hrvatske. Za potrebe procjene rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja utvrđene su granične vrijednosti za pojedine testove, a korišteni su i rezultati pro cjene statistički značajnih uzlaznih trendova. Rezultati procjene rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja prikazani su tabelarno. U riziku, s niskom razinom pouzdanosti, su tijela podzemne vode: Međimurje, Varaždin područje i Legrad – Slati na. Unutar grupiranog tijela Zagreb osnovna tijela HR207 i HR204 su u riziku, ali zbog njihove male površine u odnosu na grupirano tijelo ocijenjeno je da tijelo podzemne vode Zagreb nije u riziku. Tijelo podzemne vode Međimurje je u riziku od nepostizanja cilja »spr ječavanje pogoršavanja stanja tijela podzemnih voda« i cilja »postići do bro stanje podzemnih voda« zbog nitrata, koji u značajnom broju kvar talnih razdoblja prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika. Uz navedeno, više od 60% područja TPV Međimurje pripada u ranjiva i vrlo ranjiva područja. Riziku doprinose i utvrđeni pritisci od plošnih (poljoprivreda) i točkastih izvora onečišćenja (odlagališta, ispusti pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda), kao i koncentra cije nitrata u sirovoj vodi na crpilištu Prelog, koje prelaze odgovaraju će granične vrijednosti za procjenu rizika u većem broju razmatranih kvartalnih razdoblja. Tijelo podzemne vode Varaždin je u riziku od nepostizanja cilja »sprje čavanje pogoršavanja stanja tijela podzemnih voda« i cilja »postići dobro stanje podzemnih voda« zbog nitrata, koji u najvećem broju kvartalnih razdoblja prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika. Uz navedeno, više od 90% područja TPV Varaždinsko područje pripada u ranjiva i vrlo ranjiva područja. Riziku doprinose i utvrđeni pritisci od plošnih (poljoprivreda) i točkastih izvora onečišćenja (odlagališta, ispu sti pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda), kao i koncentracije nitrata u sirovoj vodi na crpilištima Varaždin i Vinokovščak (B-2), koje prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika u gotovo svim razmatranim kvartalnim razdobljima. Tijelo podzemne vode Legrad – Slatina je u riziku od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršavanja stanja tijela podzemnih voda« i cilja »postići dobro stanje podzemnih voda (kemijsko)« zbog nitrata u sirovoj vodi na crpilištima Miholjanec i Šemovci, koji u svim kvartalnim razdobljima prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika. Uz nave deno, više od 60% područja TPV Legrad – Slatina pripada u područja povišene do vrlo visoke ranjivosti. Riziku doprinose i utvrđeni pritisci od plošnih (poljoprivreda) i točkastih izvora onečišćenja (odlagališta, ispusti pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda). u riziku od nepostizanja cilja »postići dobro stanje podzemnih voda (kemijsko)«. Procjena rizika od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršanja stanja ti jela podzemnih voda« provedena je temeljem kriterija za karakterizaciju rizika od pogoršanja stanja, posebno za tijela podzemne vode koja su u dobrom, odnosno u lošem stanju, za sve one parametre koji se javljaju kao posljedica djelovanja izvora onečišćenja i mogu utjecati na pogorša nje kemijskoga stanja. Za tijela podzemne vode, koja su ocjenjena da su u dobrom stanju, primijenjen je kriterij prema kojem su ista u riziku, s niskom razinom pouzdanosti, ukoliko srednje vrijednosti koncentracija barem jednoga parametra prelaze: – standard kakvoće podzemnih voda ili graničnu vrijednost promatra noga parametra za ocjenu kemijskoga stanja na barem jednoj lokaciji mjerne postaje i – 75% vrijednosti standarda kakvoće podzemnih voda ili 75% granič ne vrijednosti promatranoga parametra za ocjenu stanja na razini TPV Za tijela podzemne vode, koja su ocjenjena da su u lošem stanju, pri mijenjen je kriterij prema kojem su ista u riziku s visokom razinom pouzdanosti ukoliko je vrlo izvjesno da u idućem planskom razdoblju, u značajnoj mjeri ili u cijelosti, neće biti uklonjeni pritisci koji su doveli do lošega stanja tijela podzemne vode. Za TPV, koja su ocjenjena da su u lošem stanju, primijenjen je kriterij prema kojem su ista u riziku s niskom razinom pouzdanosti ukoliko se može očekivati, zbog očeki vanih pozitivnih utjecaja predloženih mjera, da bi u idućem planskom razdoblju u značajnoj mjeri mogli biti uklonjeni pritisci koji su doveli do lošega stanja tijela podzemne vode. Procjena rizika od nepostizanja cilja »postići dobro stanje podzemnih voda (kemijsko)« provedena je na identičan način kao postupak ocjene stanja, kroz provedbu relevantnih testova. U postupku procjene rizika definirane su granične vrijednosti za sve parametre koji doprinose rizi ku, kako bi se napravila usporedba s podacima motrenja stanja kakvoće. Pritom su granične vrijednosti postavljene na 75% vrijednosti graničnih vrijednosti koje su korištene za ocjenu stanja. Svi dobiveni pokazate lji kvantitativne analize iz postupka procjene rizika kombinirani su s podacima o pritiscima (izvorima onečišćenja i crpljenjima podzemne vode) i kartom prirodne ranjivosti. Postojanje rizika bilo kojega elemen ta stanja (testa stanja) značilo je da je tijelo podzemne vode u riziku od nepostizanja cilja »postići dobro stanje podzemnih voda (kemijsko i količinsko)«. Konačni rezultat procjene rizika za nepostizanje ovoga ci lja definiran je s određenom razinom pouzdanosti (visokom ili niskom), na identičan način kao i u postupku ocjene kemijskoga stanja. Ukupni rizik za određeno tijelo podzemne vode izražen je kao lošiji rezultat procjene rizika od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršanja Tab. C.67 Granične vrijednosti za ocjenu stanja i procjenu rizika u TPV u riziku Kod TPV Naziv TPV Granične vrijednosti za procjenu rizika Granične vrijednosti za ocjenu kemijskog stanja Test Ocjena opće kakvoće Test Prodor slane vode DWPA test Test Ocjena opće kakvoće Test Prodor slane vode DWPA test Parametri Granične vrijednosti Parametri Granične vrijed nosti Parametri Granične vrijedno sti** Parametri Granične vrijednosti Parametri Granične vrijednosti Parametri Granične vrijedno sti** CDGI 18 Međimurje nitrati NO3 mg/l 28,1 nema u riziku ne odre đuje se nitrati NO3 mg/l 28,1 nitrati NO3 mg/l 37,5 nema u riziku ne određu je se nitrati NO3 mg/l 37,5 CDGI 19 Varaždinsko područje nitrati NO3 mg/l 28,1 nema u riziku ne odre đuje se nitrati NO3 mg/l 28,1 nitrati NO3 mg/l 37,5 nema u riziku ne određu je se nitrati NO3 mg/l 37,5 CDGI 21 Legrad – Slatina nema u riziku ne određu je se nema u riziku ne odre đuje se nitrati NO3 mg/l 28,1 nema u riziku ne određuje se nema u riziku ne određu je se nitrati NO3 mg/l 37,5 CSGI 27 Za gr eb HR204 suma tetraklo reten i triklore ten* μg/l 5,6 nema u riziku ne odre đuje se nema u riziku ne odre đuje se suma tetrakloreten i trikloreten* μg/l 7,5 nema u riziku ne određu je se nema u riziku ne određuje se HR207 nema u riziku ne određu-je se nema u riziku ne odre đuje se nitrati NO3 mg/l 28,1 nema u riziku ne određuje se nema u riziku ne određu je se nitrati NO3 mg/l 37,5 * granična vrijednost parametara koji se javljaju isključivo pod utjecajem čovjeka ne određuje se za test Prodor slane vode ili drugih prodora – test se ne provodi za ove parametre ** granična vrijednost za DWPA test koristi se isključivo ukoliko u grupi vodnih cjelina postoji zdenac/crpilište koji se koristi za javnu vodoopskrbu UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 125 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.68 Procjena rizika za kemijsko stanje Kod TPV Naziv TPV Ri zi k za n ep os tiz an je c ilj a »s pr je ča va nj e po go rš an ja s ta nj a tij el a po dz em ni h vo da « Ra zi na p ou zd an os ti Te st ov i s e pr ov od e (D A /N E) Test Ocjena opće kakvoće Test Prodor slane vode DWPA test Test Površinska voda Test GDE Ri zi k za n ep os tiz an je c ilj a »p o st ić i d ob ro s ta nj e po dz em ni h vo da ( ke m ijs ko )« Ra zi na p ou zd an os ti U ku pn i r iz ik Ra zi na p ou zd an os ti Pr oc je na r iz ik a Ra zi na p ou zd an os ti Pr oc je na r iz ik a Ra zi na p ou zd an os ti Pr oc je na r iz ik a Ra zi na p ou zd an os ti Pr oc je na r iz ik a Ra zi na p ou zd an os ti Pr oc je na r iz ik a Ra zi na p ou zd an os ti CDGI 18 Međimurje u riziku niska da u riziku niska nije u riziku viso ka u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska u riziku niska u riziku niska CDGI 19 Varaždinsko područje u riziku niska da u riziku niska nije u riziku viso ka u riziku niska u riziku niska u riziku niska u riziku niska u riziku niska CDGI 20 Sliv Bednje nije u riziku niska da **** **** *** *** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CDGI 21 Legrad – Slatina u riziku niska da nije u riziku viso ka ** ** u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska u riziku niska u riziku niska CDGI 22 Novo Virje nije u riziku niska ne * * * * * * nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku ni ska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine nije u riziku niska da **** **** ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra nije u riziku niska da nije u riziku niska ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGN 26 Sliv Orljave nije u riziku niska da **** **** ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku niska CSGI 27 Za gr eb HR187 nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku ni ska nije u riziku viso ka nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska HR188 nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku viso ka nije u riziku niska nije u riziku niska niska HR203 nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku viso ka nije u riziku niska nije u riziku niska niska HR204 u riziku visoka da u riziku viso ka nije u riziku ni ska nije u riziku niska u riziku visoka visoka HR204/1 nije u riziku niska ne * * * * * * nije u riziku niska niska HR205 nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku ni ska nije u riziku niska nije u riziku niska niska HR206 nije u riziku niska da nije u riziku niska nije u riziku ni ska nije u riziku niska nije u riziku niska niska HR207 u riziku niska da u riziku niska nije u riziku ni ska u riziku niska u riziku niska niska HR186 nije u riziku niska ne * * * * * * nije u riziku niska niska HR193 HR194 HR195 HR196 HR197 HR198 HR199 HR200 HR201 HR202 HR208 HR210 HR211 HR212 CSGI 28 Lekenik Lužani nije u riziku niska da nije u riziku niska ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGI 29 Istočna Sla vonija – sliv Save nije u riziku niska da nije u riziku niska ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje nije u riziku visoka da * * *** *** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI 31 Kupa nije u riziku niska da **** **** ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku niska CSGI 32 Una nije u riziku niska da **** **** ** ** nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku niska * test nije proveden radi nedostatka podataka ** test nije proveden radi nemogućnosti provedbe procjene trenda *** test se ne provodi jer ne postoji evidentirani utjecaj crpljenja podzemne vode **** test se ne provodi jer se radi o neproduktivnim vodonosnicima STRANICA 126 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Procjena rizika od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršanja stanja tijela podzemnih voda« provedena je temeljem kriterija prema kojem tijelo podzemne vode nije u riziku ukoliko: – količina godišnjega crpljenja podzemnih voda za različite namjene ne prelazi 75% obnovljivih zaliha podzemne vode unutar tijela pod zemne vode, ili – analiza trendova mjerenih razina podzemne vode na razini tijela podzemne vode ne pokazuje značajni silazni trend razina zbog pre komjernoga crpljenja podzemne vode. Procjena rizika od nepostizanja cilja »postići dobro stanje podzemnih voda (količinsko)« provedena je na identičan način kao postupak ocjene stanja, kroz provedbu Testa vodne bilance i testa Prodor slane vode ili drugih (prirodnih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem. Pritom su kriteriji za procjenu rizika definirani tako, da isti pravodobno upućuju na postojanje rizika za okolišne ciljeve. To konkretno znači da je, identično kao i u procjeni rizika za nepostizanje cilja »sprječavanje pogoršanja stanja tijela podzemnih voda«, u Testu bilance voda kori šten kriterij prema kojem je razmatrano prelazi li količina godišnjega crpljenja podzemnih voda za različite namjene 75% obnovljivih zaliha podzemne vode unutar tijela podzemne vode. Ukupni rizik za određeno tijelo podzemne vode izražen je kao sumarni rezultat procjene rizika od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršanja stanja tijela podzemnih voda«, odnosno cilja »postići dobro stanje pod zemnih voda (količinsko)«. Procjena rizika od nepostizanja dobroga količinskog stanja provedena je za sva tijela podzemne vode u panonskom dijelu Republike Hrvatske. Za potrebe procjene rizika od nepostizanja dobroga količinskog stanja, korišteni su rezultati procjene statistički značajnih trendova razina pod zemnih voda na razini tijela podzemne vode. Rezultati procjene rizika od nepostizanja dobroga količinskoga stanja pokazuju da sva tijela podzemne vode u panonskom dijelu Hrvatske nisu u riziku od nepostizanja dobroga količinskoga stanja, u najvećem dijelu s visokom razinom pouzdanosti. Četiri tijela podzemne vode nisu u riziku, ali su određena s niskom razinom pouzdanosti. Za dva tijela, istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava i Zagreb, niska razina pouzda nosti određena je kao rezultat testa Prodor slane vode ili drugih (prirod nih) prodora vode loše kakvoće uzrokovanih crpljenjem, odnosno zbog razmjerno visokih koncentracija mangana i željeza, koji su prirodnoga porijekla, ali čije visoke koncentracije djelomično mogu biti uzrokovane crpljenjem podzemne vode. Za dva TPV, Žumberak – Samoborsko gorje i Kupa, niska razina pouzdanosti određena je zbog rezultata Testa GDE. Osnovno tijelo podzemne vode HR207 u TPV Zagreb je u riziku od nepostizanja cilja »sprječavanje pogoršavanja stanja tijela podzemnih voda« i cilja »postići dobro stanje podzemnih voda« zbog nitrata koji u najvećem broju kvartalnih razdoblja prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika. Riziku doprinose i utvrđeni pritisci od raspršenih izvora onečišćenja (poljoprivreda), kao i vrijednosti nitra ta u sirovoj vodi (prije kondicioniranja) na crpilištu Mala Mlaka, koje prelaze odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika u svim razmatranim kvartalnim razdobljima. Osnovno tijelo podzemne vode HR204 u TPV Zagreb je u riziku (s vi sokom razinom pouzdanosti) od nepostizanja cilja »sprječavanje pogor šavanja stanja tijela podzemnih voda« i cilja »postići dobro stanje pod zemnih voda« zbog sume trikloretena i tetrakloretena, koja u najvećem broju kvartalnih razdoblja, u razdoblju od 2009. do 2013. godine, prelazi odgovarajuće granične vrijednosti za procjenu rizika. Riziku doprinose i utvrđeni pritisci od točkastih izvora onečišćenja (ispusti pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda), kao i pretpostavljeni pritisci od propusne kanalizacijske mreže u urbanom dijelu ovoga osnovnog tijela. Sva ostala tijela podzemne vode nisu u riziku, s niskom razinom po uzdanosti. Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobroga količin skog stanja u panonskom dijelu Republike Hrvatske – Procjena rizi ka od nepostizanja dobroga količinskog stanja tijela podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske provedena je prema pristupu iz CIS vodiča i CIS tehničkoga izvještaja o procjeni rizika korištenjem konceptualnih modela za sva tijela podzemne vode. Postupak procjene rizika proveden je temeljem podataka motrenja razina podzemne vode, podataka o zahvaćenim količinama podzemnih voda na crpilištima za javnu vodoopskrbu i crpilištima za tehnološku vodu te podataka o obo rinama i temperaturi zraka s kišomjernih stanica. Prilikom procjene ri zika korišten je »princip predostrožnosti«, što u naravi znači da određeno tijelo može biti u riziku, iako je trenutno u dobrom stanju. Procjena rizika provedena je za relevantne okolišne ciljeve definirane člankom 4 Okvirne direktive o vodama, a to su: »spriječiti pogoršanje stanja tijela podzemnih voda»; »postići dobro stanje podzemnih voda (količinsko)«. Konačni rezultat procjene rizika od nepostizanja dobroga količinskog stanja definiran je s određenom razinom pouzdanosti. U slučaju kada je u postupku ocjene stanja za određeno tijelo podzemne vode utvrđeno da je vrijednost obnovljivih zaliha u tom TPV značajno viša od vrijed nosti prosječne godišnje količine crpljenja, a ne postoje pokazatelji koji bi upućivali da bi se omjer vrijednosti obnovljivih zaliha i zahvaćenih količina mogao značajnije smanjiti u narednom planskom ciklusu, tada to tijelo nije u riziku, s visokom razinom pouzdanosti. Tab. C.69 Procjena rizika za količinsko stanje Kod TPV Naziv TPV Rizik za nepostizanje cilja »sprječavanje pogoršanja stanja tijela podzemnih voda» Rizik za nepostizanje cilja »postići dobro stanje pod zemnih voda (količinsko)» Ukupno rizik Test vodne bilance Test Prodor slane vode ili drugih prodora loše kakvoće Test Površinska voda Test GDE Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost Rizik Pouzdanost CDGI 18 Međimurje nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CDGI 19 Varaždinsko područje nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CDGI 20 Sliv Bednje nije u riziku visoka *** *** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CDGI 21 Legrad – Slatina nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CDGI 22 Novo Virje nije u riziku visoka * * nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CSGN 26 Sliv Orljave nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 127 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Analizom prirodne ranjivosti, opasnosti i rizika, odnosno indirektnom metodom, nisu izdvojena područja koja bi do kraja ovoga planskog razdoblja mogla značajno ugroziti stanje kakvoće podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske. Direktnom metodom, odnosno produljenjem trendova parametara ka kvoće izrađena je procjena rizika kemijskog stanja podzemnih voda. Za TPV Južna Istra i TPV Bokanjac-Poličnik, tijekom ocjene kemijskog stanja je utvrđeno da se nalaze u lošem stanju i ona automatski ulaze u kategoriju u riziku. Ostala TPV su analizirana prema utvrđenoj meto dologiji procjene rizika i niti jedno od njih nije procijenjeno da se na lazi u riziku. Kod TPV Riječki zaljev, TPV Zrmanja i TPV Ravni kotari pouzdanost je procijenjena niskom jer u tim TPV postoje samo po tri točke monitoringa na kojima je procijenjen rizik direktnom metodom. Niska pouzdanost procijenjena je i za TPV Cetina i TPV Neretva jer su veliki dijelovi ovih prekograničnih tijela podzemnih voda u susjed noj Bosni i Hercegovini. U TPV Neretva, u nekim dijelovima, samo se zona istjecanja nalazi u Hrvatskoj, dok je gotovo cijeli sliv u BiH. TPV Jadranski otoci procijenjeno je u kategoriju nema rizika, ali s niskom pouzdanošću zbog vrlo ograničenih vodonosnika, relativno malo toča ka monitoringa, otvorenosti vodonosnika prema moru i povremenom zaslanjenju u prirodnim uvjetima. Tab. C.70 Konačna procjena rizika nepostizanja dobrog kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda u krškom području KOD TPV Indirektna metoda Direktna metoda PROCJENA RIZIKA Rizik Procjena pouzda nosti Rizik Procjena pouzda nosti Rizik Procjena pouzda nosti JKGI-01 Sjeverna Istra nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka JKGN 02 Središnja Istra nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka JKGN 03 Južna Istra nema rizika visoka u riziku visoka u riziku visoka JKGI-04 Riječki zaljev nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska JKGI-05 Rijeka-Bakar nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka JKGN 06 Lika-Gacka nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka JKGN 07 Zrmanja nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska JKGN 08 Ravni kotari nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska JKGN 09 Bokanjac – Poličnik nema rizika visoka u riziku niska u riziku niska JKGI-10 Krka nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka JKGI-11 Cetina nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska JKGI-12 Neretva nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska JOGN 13 Jadranski otoci nema rizika visoka nema rizika niska nema rizika niska 3.3.2.3 Pristup ocjeni i ocjena rizika na kemijsko i količinsko stanje podzemnih voda u krškom dijelu Republike Hrvatske Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobroga kemijskog stanja u krškom dijelu Republike Hrvatske – Procjena rizika načinjena je indirektnom i direktnom metodom. Indirektna metoda za procjenu rizika od nepostizanja ciljeva postavljenih Okvirnom direktivom o vo dama provedena je u više koraka: 1. izrađena je karta prirodne ranjivosti krških vodonosnika pomoću multiparametarske metode u GIS tehnologiji 2. načinjena je analiza opasnosti. Prikupljeni su podaci o onečišćivači ma i potencijalnim onečišćivačima u prostornu bazu podataka, gdje su klasificirani prema vrsti djelatnosti. Analiza je provedena u dvije razine: – neklasificirana karta onečišćivača (prostorno locirani i podijeljeni prema tipu onečišćivača) – klasificirana karta onečišćivača (neklasificiranim onečišćivačima dodijeljene su težinske vrijednosti ovisno o razini onečišćenja koje mogu prouzročiti) 3. izrađena je karta rizika od onečišćenja podzemnih voda prekla panjem karte prirodne ranjivosti vodonosnika i klasificirane karte onečišćivača. Ukoliko prostorna analiza prirodne ranjivosti, opasnosti i rizika od onečišćenja ukazuje da u nekom TPV postoji onečišćivač za kojeg je utvrđeno da može prouzročiti značajnu degradaciju kemijskog stanja podzemnih voda u sljedećem 6-godišnjem razdoblju, TPV je ocijenjeno u riziku. Direktna metoda procjene rizika je analiza svih parametara kakvoće podzemnih voda provedena za potrebe procjene stanja, produljenjem trendova do kraja 2021. godine. Sva TPV koja su u analizi stanja proglašena da se nalaze u lošem stanju automatski ulaze u kategoriju rizika od neispunjavanja okolišnih ciljeva. Za TPV, koje je ocijenjeno u dobrom stanju provedena je analiza svih parametara kakvoće podzemnih voda produljenjem trendova do kra ja planskog razdoblja. U slučaju da za pojedini parametar projicirana vrijednost prelazi 75% TV vrijednosti, za TPV je procijenjeno da se nalazi u riziku. Pouzdanost ove procjene ima dvije kategorije: visoka, ukoliko je pro cjena stanja određena temeljem analize na bar 5 točaka monitoringa i niska, ukoliko je procjena stanja izrađena temeljem manje od 5 točaka monitoringa. Na pouzdanost utječe i veličina prekograničnog utjecaja na TPV. U slučaju da je temeljem obrade kemijskih parametara kakvoće ocijenjeno da TPV nije u riziku, a prekogranični utjecaj je ocijenjen kao mali ili zanemariv, pouzdanost se procjenjuje kao visoka. Ukoliko taj utjecaj može biti značajan, jer se veliki dio sliva nalazi u susjednoj zemlji, pouzdanost se procjenjuje kao niska. U slučaju da je procjena rizika utvrđena samo temeljem prostorne analize prirodne ranjivosti, opasnosti i rizika bez obzira na ocjenu rizika pouzdanost se procjenjuje kao niska. CSGI 27 Zagreb nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI 28 Lekenik – Lužani nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CSGI 29 Istočna Slavonija – Sliv Save nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje nije u riziku visoka *** ** nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI 31 Kupa nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI 32 Una nije u riziku visoka ** ** nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku visoka * test nije proveden radi nedostatka podataka ** test nije proveden radi nemogućnosti provedbe procjene trenda *** test se ne provodi jer ne postoji evidentirani utjecaj crpljenja podzemne vode STRANICA 128 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE analiziranog recentnog razdoblja (2008. – 2014. godina) naglašenije manja od 5%-tne razlike, TPV je u riziku 2. utvrđuje se kakav je karakter trendova dugogodišnjeg hoda srednjih godišnjih protoka na referentnim postajama unutar TPV u uspo redbi s trendovima iz karakterističnih ranijih razdoblja počevši od početka referentnog klimatološkog razdoblja 1961. godine. Ukoliko je taj trend rastući, ili je pak opadajući ali ublažen u odnosu na trend iz ranijeg razdoblja, TPV nije u riziku da dođe u loše stanje, uz iste uvjete/količine zahvaćanja voda za različite vidove korištenja. U suprotnom TPV je u riziku. 3. uz trendove srednjih godišnjih protoka za odabrane referentne po staje, promatrani su i trendovi ukupno zahvaćenih količina vode za različite namjene. Ukoliko nema trenda ili je on opadajući, u uvjeti ma neznatnih promjena obnovljivih zaliha, TPV nije u riziku. Uko liko je taj trend rastući s gradijentom većim od 5%, TPV je u riziku. Ocjena pouzdanosti procjene kod testiranja bilančnih pokazatelja iden tična je kao i kod ocjene stanja – niska za sva TPV zbog toga što se radi o globalnim procjenama temeljenim na godišnjim prosječnim stanjima, a ne kritičnim unutar godišnjim razdobljima. Prikaz bilančnih pokazatelja rizika uslijed promjene globalne vodne bi lance, pokazuje da je uz područje TPV Bokanjac-Poličnik (JKGN-09), kod kojega je stanje već ocijenjeno lošim, i područje Južne Istre u riziku dosizanja dobrog stanja ukoliko se nastave recentne hidrološke prilike iz razdoblja 2008. – 2014. godina. CSGI-14 Kupa nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka CSGN 15 Dobra nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka CSGN 16 Mrežnica nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka CSGI-17 Korana nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka CSGI-18 Una nema rizika visoka nema rizika visoka nema rizika visoka Pristup procjeni i procjena rizika od nepostizanja dobroga količin skog stanja u krškom dijelu Republike Hrvatske – Procjena rizika provedena je u tri koraka, od kojih su prva dva vezana uz promjene hidroloških prilika uslijed prirodnih varijacija u neizmijenjenim antro pogenim prilikama, a treći uslijed promjene neposrednih antropogenih utjecaja u smislu povećanja zahvaćenih količina voda. Naime, ocijenjeno je da je nužno uvažavati prisutne klimatske promjene/varijacije na način da se i u slučajevima kada ne dolazi do promjena antropogenih utjecaja vezanih uz količinsko stanje voda, TPV može naći u riziku ako se sma nje raspoložive vodne zalihe. Provedeni koraci pri takvim procjenama rizika su sljedeći: 1. utvrđuje se da li vodna bilanca za analizirano recentno razdoblje (2008. – 2014. godina) premašuje vodnu bilancu TPV proračunatu za referentno 30-godišnje razdoblje 1961. – 1990. Ako da, ili su ra zlike unutar 5%, TPV je u dobrom stanju. Ukoliko je vodna bilanca Tab. C.71 Procjena rizika TPV na temelju rezultata međuodnosa bilance TPV iz razdoblja (2008. – 2014. godina) u odnosu na referentno 30-godišnje razdoblje (1961. – 1990. godina) Kod TPV Naziv TPV Srednje godišnje obo rine (mm) Srednja godišnje temperature (°C) Srednje godišnje pro toke (m3/s) Srednji godišnji koeficijenti otjecanja Razlika sred nje godišnje oborine (mm) Razlika srednje. godišnje temperatu re (°C) Promjene bilan ce 2008.-2014. u odnosu na 1961. – 1990. (%) Ocjena rizika Pouzdanost procjene JKGI-01 Sjeverna Istra 1219.2 12.5 14.0 0.40 78.0 1.1 -1.7 nije u riziku niska JKGN-02 Središnja Istra 1207.3 13.0 24.5 0.37 96.6 1.2 -1.3 nije u riziku niska JKGN-03 Južna Istra 1004.5 14.6 1.0 0.22 98.2 1.5 -7.3 u riziku niska JKGI-04 Riječki zaljev 2110.0 9.6 18.4 0.63 233.6 0.8 6.4 nije u riziku niska JKGI-05 Rijeka – Bakar 2300.8 9.8 30.9 0.68 133.1 1.1 1.3 nije u riziku niska JKGN-06 Lika – Gacka 1713.0 9.4 122.7 0.60 91.1 1.2 -0.1 nije u riziku niska JKGN-07 Zrmanja 1790.7 10.5 53.4 0.61 39.9 0.9 -1.5 nije u riziku niska JKGN-08 Ravni kotari 1035.0 14.1 9.5 0.30 28.6 0.7 -4.2 nije u riziku niska JKGN-09 Bokanjac – Poličnik 1019.0 15.0 2.3 0.24 62.5 1.2 -8.2 u riziku niska JKGI-10 Krka 1168.8 13.0 39.2 0.39 25.3 0.8 -3.7 nije u riziku niska JKGI-11 Cetina 1348.5 12.5 57.9 0.44 80.5 0.8 0.2 nije u riziku niska JKGI-12 Neretva 1464.9 13.5 23.4 0.45 70.1 0.9 -1.0 nije u riziku niska JOGN-13 Jadranski otoci 1165.9 14.7 28.2 0.29 111.0 1.0 0.7 nije u riziku niska CSGN-14 Kupa 2011.1 8.5 45.3 0.69 27.4 1.2 -2.0 nije u riziku niska CSGN-15 Dobra 1661.8 9.3 24.0 0.60 56.0 1.1 -1.3 nije u riziku niska CSGI-16 Mrežnica 1620.6 9.0 42.0 0.60 64.8 0.9 -0.3 nije u riziku niska CSGI-17 Korana 1386.7 9.5 27.6 0.51 106.3 0.9 2.2 nije u riziku niska CSGI-18 Una 1669.3 7.7 50.3 0.61 146.7 1.0 3.8 nije u riziku niska Procjena rizika TPV temeljena je na trendovima zahvaćenih količina voda za vodoopskrbu. Procjena je provedena za analizirano razdoblje 2008. – 2013. godina za koje postoje podaci o zahvaćenim količinama. Radi lakše međusobne usporedbe rezultata, trendovi su izraženi u % u odnosu na prosječnu vrijednost tijekom analiziranog razdoblja. Pouzdanost procjene rizika temeljena je na ocjeni poznavanja vodne bilance i pouzdanosti njene procjene koja je ocijenjena niskom, tako da je takva procjena preuzeta i pri spomenutoj procjeni rizika od povećanja trendova zahvaćanja podzemnih voda. Tab. C.72 Procjena rizika TPV na temelju procjene trenda zahvaćenih količina voda na crpilištima Kod TPV Naziv TPV Nagib trenda (%) Ocjena rizika Pouzdanost procjene JKGI-01 Sjeverna Istra -3.8 nije u riziku niska JKGN-02 Središnja Istra -1.0 nije u riziku niska JKGN-03 Južna Istra -16.4 nije u riziku niska UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 129 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 281 Sl. C.88 Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja tijela podzemne vode 4. Ekonomska analiza 4.1 Pristup Ekonomska analiza povezuje ekonomske i vodno-okolišne informacije. Provodi se za sve vodne usluge i značajnija korištenja voda, a obuhvaća: (i) analizu povrata troškova, (ii) analizu troškovne učinkovitosti, te (iii) analizu troškova i koristi programa mjera. Analiza povrata troškova (eng, cost recovery, u daljnjem tekstu: CR), obuhvaća izračunavanje stope povrata financijskih i ekonomskih troškova za vodne usluge, uključujući troškove okoliša i troškove resursa (eng. environmental and resource cost, u daljnjem tekstu: ERC), kao i procjenu doprinosa ERC troškova za druge značajne upotrebe. Analiza troškovne učinkovitosti (eng. cost effectiveness analysis, u daljnjem tekstu: CEA) programa mjera i izuzeća, zbog tehničke neizvodivosti, obuhvaća analizu troškova različitih/alternativnih programa mjera. Program mjera s najnižim troškovima, odnosno troškovno najefikasnijom kombinacijom mjera s ciljem postizanja minimalno dobrog stanja vodnog tijela, je troškovno najefikasniji. CEA analiza ne promatra alternativne mjere za osnovne/obvezne mjere. Program mjera za Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. karakterizira visoka troškovna opterećenost osnovnih mjera (administrativnog i provedbenog tipa), te manja troškovna opterećenost dodatnih i dopunskih mjera (administrativno-provedbeno-istraživačkog tipa). CEA analiza nije rađena u okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. s obzirom na to da se ne radi analiza i provedba alternativnih mjera u odnosu na skupinu osnovnih mjera. Ipak, određena harmonizacija mjera Sl. C.88 Rizik nepostizanja dobrog količinskog stanja tijela podzemne vode 280 Sl. C.87 Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja tijela podzemne vode Sl. C.87 Rizik nepostizanja dobrog kemijskog stanja tijela podzemne vode JKGI-04 Riječki zaljev -6.7 nije u riziku niska JKGI-05 Rijeka – Bakar -0.6 nije u riziku niska JKGN-06 Lika – Gacka -0.4 nije u riziku niska JKGN-07 Zrmanja +3.8 nije u riziku niska JKGN-08 Ravni kotari +3.6 nije u riziku niska JKGN-09 Bokanjac – Poličnik +0.6 nije u riziku niska JKGI-10 Krka -1.3 nije u riziku niska JKGI-11 Cetina +4.7 nije u riziku niska JKGI-12 Neretva -1.8 nije u riziku niska JOGN-13 Jadranski otoci -1.4 nije u riziku niska CSGN-14 Kupa +2.0 nije u riziku niska CSGN-15 Dobra +9.3 nije u riziku niska CSGI-16 Mrežnica -1.5 nije u riziku niska CSGI-17 Korana +1.3 nije u riziku niska CSGI-18 Una +1.7 nije u riziku niska Sumarna procjena rizika pogoršanja količinskog stanja TPV u krškom dijelu Hrvatske pokazuje da je u riziku TPV Južna Istra (JKGN-03). Postojeće stanje TPV Bokanjac – Poličnik (JKGN-09) je ocijenjeno lošim. Tab. C.73 Konačna ocjena rizika količinskog stanja podzemnih voda u krškom dijelu Hrvatske Kod TPV Naziv TPV Površina (km²) Međuodnos bilance voda (2008.-2014.) i (1961.-1990.) Trendovi srednjih godišnjih protoka Trendovi zahvaćenih voda Ukupan Rizik Pouzdanost rizik pouzdanost rizik pouzdanost rizik pouzdanost JKGI-01 Sjeverna Istra 907 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-02 Središnja Istra 1717 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-03 Južna Istra 144 u riziku niska u riziku niska nije u riziku visoka u riziku niska JKGI-04 Riječki zaljev 436 nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGI-05 Rijeka-Bakar 621 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-06 Lika-Gacka 3756 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-07 Zrmanja 1537 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-08 Ravni kotari 979 nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGN-09 Bokanjac-Po-ličnik 302 u riziku niska u riziku niska nije u riziku visoka u riziku niska JKGI-10 Krka 2704 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGI-11 Cetina 3088 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JKGI-12 Neretva 2035 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska JOGN-13 Jadranski otoci * 2493 nije u riziku niska nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI-14 Kupa 1027 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGN-15 Dobra 755 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGN-16 Mrežnica 1372 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI-17 Korana 1227 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska CSGI-18 Una 1561 nije u riziku niska nije u riziku visoka nije u riziku visoka nije u riziku niska STRANICA 130 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE stup korisnicima, osigurati da taj resurs bude dostupan i u budućnosti, te upravljati resursom na način koji će biti ne samo ekonomičan, već i društveno opravdan u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Stoga se promiče vođenje politike cijena vode uz: (i) načelo povrata troškova od vodnih usluga, odnosno financijskih troškova, te ekoloških troškova i troškova resursa, (ii) na način koji pruža poticaj za učinkovitije kori štenje voda, primjenjujući pri tome i načelo korisnik/onečišćivač plaća. Također, nužno je osigurati odgovarajući doprinos raznih korisnika (po dijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu) povratu troškova od vodnih usluga, uzimajući u obzir načelo onečišćivač plaća. Pritom se mora voditi računa o društvenim, ekološkim i ekonomskim učincima povrata troškova. Procjena stope povrata troškova od vodnih usluga prvi je korak u procjeni održivosti vodnih usluga, te podloga za provedbu načela »onečišćivač plaća«. Dodatno, pregledom stanja poti cajnog utvrđivanja cijena (eng. incentive pricing) u sadašnjem režimu cijena te prijedlogom za unaprjeđenje, osigurava se potpuna provedba članka 9. Okvirne direktive o vodama. Zakon o vodama, vodne usluge definira kao usluge javne vodoopskrbe66 i javne odvodnje67; tzv. vodno-komunalne usluge. Usuglašenom akci jom između Republike Hrvatske i Europske komisije o Planu upravljanja vodnim područjima, što je bila tema bilateralnog sastanka održanog 3. srpnja 2014. godine u Bruxellesu (odgovori Hrvatske na 76. i 77. pitanje), dogovoreno je da će Hrvatska u 2. Plan upravljanja vodnim područjima uključiti izračunavanje povrata troškova (financijski i eko nomski, uključujući eksterne troškove okoliša i troškove resursa) za sve priznate vodne usluge, te procijeniti doprinos troškova okoliša i resursa za druge značajne upotrebe. S tim u vezi Hrvatska za sada ne planira proširiti definiciju vodnih usluga68. Provedena je i analiza samousluga, kao što su: zahvaćanja za navodnja vanje, difuzno opterećenje onečišćenjem od poljoprivrede, samostalna zahvaćanja i ispuštanja industrija (tehnološke i rashladne vode), te sa mousluga vodoopskrbe (u granicama općeg/slobodnog korištenja voda) i odvodnje stanovništva koje nije priključeno na sustave javne odvodnje, kao i korištenje voda u hidroenergetici. Posebno je obrađena i zaštita od poplava. Utjecaj samousluga i zaštite od poplava na vodni okoliš, vod ne usluge i/ili druga korištenja sagledavaju se u okviru ERC troškova. S obzirom na to da »pružanje samousluga« podrazumijeva pokrivanje financijskih troškova (pogon, održavanje, amortizacija) od strane sa mih korisnika samousluga, te zbog ograničenog pristupa takvoj vrsti informacija, financijski troškovi samousluga nisu posebno analizirani. Identifikacija korisnika voda (eng. water users), odnosno vodnih usluga zajedno s ostalim aktivnostima koje imaju znatan utjecaj na stanje voda, obavljena je korištenjem rezultata analize opterećenja i utjecaja. 66 Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporu ka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama (Zakon o vodama, članak 3. točka 29.). 67 Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođe nja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnog ili neizravnog is puštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i od voz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama (Zakon o vodama, članak 3. točka 28.). 68 Za odluku o ne-proširenju definicije vodnih usluga, Hrvatska podupire i ishod predmeta C-525/12 pred Europskim sudom pravde između Europske komisije i Njemačke o pitanju nepotpunog povrata troškova od vodnih uslu ga (de facto – o definiciji vodnih usluga). 4. Ekonomska analiza 4.1 Pristup Ekonomska analiza povezuje ekonomske i vodno-okolišne informacije. Provodi se za sve vodne usluge i značajnija korištenja voda, a obuhvaća: (i) analizu povrata troškova, (ii) analizu troškovne učinkovitosti, te (iii) analizu troškova i koristi programa mjera. Analiza povrata troškova (eng, cost recovery, u daljnjem tekstu: CR), obuhvaća izračunavanje stope povrata financijskih i ekonomskih troš kova za vodne usluge, uključujući troškove okoliša i troškove resursa (eng. environmental and resource cost, u daljnjem tekstu: ERC), kao i procjenu doprinosa ERC troškova za druge značajne upotrebe. Analiza troškovne učinkovitosti (eng. cost effectiveness analysis, u daljnjem tekstu: CEA) programa mjera i izuzeća, zbog tehničke nei zvodivosti, obuhvaća analizu troškova različitih/alternativnih programa mjera. Program mjera s najnižim troškovima, odnosno troškovno naje fikasnijom kombinacijom mjera s ciljem postizanja minimalno dobrog stanja vodnog tijela, je troškovno najefikasniji. CEA analiza ne promatra alternativne mjere za osnovne/obvezne mjere. Program mjera za Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. karakterizira visoka troš kovna opterećenost osnovnih mjera (administrativnog i provedbenog tipa), te manja troškovna opterećenost dodatnih i dopunskih mjera (ad ministrativno-provedbeno-istraživačkog tipa). CEA analiza nije rađena u okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. s obzirom na to da se ne radi analiza i provedba alternativnih mjera u odnosu na skupinu osnovnih mjera. Ipak, određena harmonizacija mjera obavljena je u dogovoru s dionicima i javnosti tijekom javne rasprave i strateške procjene utjecaja plana na okoliš. Analiza troškova i koristi programa mjera služi za konačni odabir pro grama mjera, kao i izuzeća za slučajeve kada troškovi provedbe mjera premašuju koristi (eng. cost-benefit analysis, u daljnjem tekstu: CBA). Takva analiza se obavlja kada se postavljaju ciljevi za aktualno stanje vodnog tijela, i ne primjenjuje se za nove zahvate. CBA analiza, kroz više scenarija, obuhvaća: (i) procjenu troškova/koristi programa mjera, (ii) definiranje manje strogih ciljeva ako su troškovi neproporcionalni koristima, (iii) opravdanje vremenske derogacije, (iv) opravdanje pred loženih razina povrata troškova i poticajne cijene. S obzirom na karakter programa mjera u Planu upravljanja vodnim područjima 2016.- 2021. CBA analiza se ne provodi. CBA će biti provedena za sljedeći planski ci klus 2022. – 2027. godina, kada će se nakon provedbe osnovnih mjera (i procjene stanja voda) planirati dopunske mjere za postizanje najmanje dobrog stanja voda, odnosno provoditi postupak utvrđivanja privreme nih i/ili trajnih izuzeća od postizanja najmanje dobrog stanja voda. Do tada se provode samo elementi CBA na projektnoj razini. 282 obavljena je u dogovoru s dionicima i javnosti tijekom javne rasprave i strateške procjene utjecaja plana na okoliš. Analiza troškova i koristi programa mjera služi za konačni odabir programa mjera, kao i izuzeća za slučajeve kada troškovi provedbe mjera premašuju koristi (eng. cost-benefit analysis, u daljnjem tekstu: CBA). Takva analiza se obavlja kada se postavljaju ciljevi za aktualno stanje vodnog tijela, i ne primjenjuje se za nove zahvate. CBA analiza, kroz više scenarija, obuhvaća: (i) procjenu troškova/koristi programa mjera, (ii) definiranje manje strogih ciljeva ako su troškovi neproporcionalni koristima, (iii) opravdanje vremenske derogacije, (iv) opravdanje predloženih razina povrata troškova i poticajne cijene. S obzirom na karakter programa mjera u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. 2021. CBA analiza se ne provodi. CBA će biti provedena za sljedeći planski ciklus 2022. ̶ 2027. godina, kada će se nakon provedbe osnovnih mjera (i procjene stanja voda) planirati dopunske mjere za postizanje najmanje dobrog stanja voda, odnosno provoditi postupak utvrđivanja privremenih i/ili trajnih izuzeća od postizanja najmanje dobrog stanja voda. Do tada se provode samo elementi CBA na projektnoj razini. Opisi korištenih metodologija i svih ograničenja uključenih u navedene analize prikazani su u dokumentu Ekonomska analiza, Podloga za Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021., Hrvatske vode, 2015. Financijski troškovi od vodnih usluga sagledani su uz pomoć podataka evidentiranih u službenim financijskim izvještajima koje su javni isporučitelji vodnih usluga prema posebnim zakonima dužni dostaviti Poreznoj upravi i FINA-i, i koji se javno objavljuju. Osnovu izvješća čine račun dobiti i gubitka te bilanca. Dodatno su korišteni i podaci prikupljeni od isporučitelja vodnih usluga za potrebe Studije reforme vodno-komunalnog sektora, Analiza kvalitete poslovanja isporučitelja vodnih usluga u Republici Hrvatskoj, financijsko-ekonomski pokazatelji poslovanja (prosinac 2014., izrađivač: Interexpert Zagreb, d.o.o. za reviziju, računovodstvo i savjetovanje; Naručitelj; Hrvatske vode), naročito u dijelovima koji se odnose na razdvajanje troškova i prihoda od vodnih usluga i drugih usluga koje su isporučitelji vodnih usluga (ili komunalna društva) obavljali u 2013. godini. Izdvajanje djelatnosti vodnih usluga od drugih komunalnih djelatnosti kako je propisano Zakonom o vodama je provedeno, nakon čega isporučitelji obavljaju isključivo usluge javne vodoopskrbe, i javne odvodnje. 4.2 Povrat troškova (CR) Koncept stope povrata troškova vrlo je važan u kontekstu politike upravljanja vodnim resursima u zemljama Europske unije. Voda predstavlja javno dobro za koje je potrebno, s jedne strane omogućiti nesmetan pristup korisnicima, osigurati da taj resurs bude dostupan i u budućnosti, te upravljati resursom na način koji će biti ne samo ekonomičan, već i društveno opravdan u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. Stoga se promiče vođenje politike cijena vode uz: (i) načelo povrata troškova od vodnih usluga, odnosno financijskih troškova, te ekoloških troškova i troškova resursa, (ii) na način koji pruža poticaj za učinkovitije korištenje voda, primjenjujući pri tome i načelo korisnik/onečišćivač plaća. Također, nužno je osigurati odgovarajući doprinos raznih korisnika (podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu) povratu troškova od vodnih usluga, uzimajući u obzir načelo onečišćivač plaća. Pritom se mora voditi računa o društvenim, ekološkim i ekonomskim učincima povrata troškova. Procjena stope povrata troškova od vodnih usluga prvi je korak u procjeni održivosti vodnih usluga, te podloga za provedbu načela „onečišćivač plaća“. Dodatno, pregledom stanja poticajnog utvrđivanja cijena (eng. incentive pricing) u sadašnjem režimu cijena te prijedlogom za unaprjeđenje, osigurava se potpuna provedba članka 9. Okvirne direktive o vodama. 4.2 Povrat troškova (CR) Koncept stope povrata troškova vrlo je važan u kontekstu politike uprav ljanja vodnim resursima u zemljama Europske unije. Voda predstavlja javno dobro za koje je potrebno, s jedne strane omogućiti nesmetan pri UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 131 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Procjena ERC troškova obuhvaća: (i) interne financijske troškove provedbe mjera kontrole, npr. troškova pročišćavanja i dr. (ii) eksterne financijske troškove provedbe mjera (ili udjela u trošku) pročišćavanja od strane jednog sektora na račun onečišćenja koji dolazi iz drugih sektora te (iii) eksterne troškove zaštite okoliša (rezidualni trošak) ili trošak propa-eksterne troškove zaštite okoliša (rezidualni trošak) ili trošak propa danja (ili gubitka prilike) od postojećih zahvaćanja i/ili ispuštanja. Odabrani pristup u procjeni ERC troškova podrazumijeva: – da su povijesni ERC troškovi već internalizirani (instrumenti pri mijenjeni) kroz postojeće mehanizme tarifiranja i/ili financiranja i promatraju se kao financijski trošak kod procjene povrata troškova od vodnih usluga – da procjena sadašnjih ERC troškova (uključujući rezidualni trošak, npr. administrativni trošak) obuhvaća procjenu programa mjera do postizanja dobrog stanja voda (idealno, u skladu s načelom one čišćivač plaća) te procjenu njihove internalizacije kroz postojeće i planirane tarife i/ili financijske instrumente: • interni ERC troškovi (kao dio ukupnih ERC troškova) nastaju pro vedbom programa mjera od strane skupina korisnika skladno udje lima u kojima nanose štetu okolišu, također se smatraju financijskim troškovima kod procjene povrata troškova od vodnih usluga. Dakle interni ERC troškovi izriču se (dodjeljuju se) korisnicima usluga koji su ujedno i onečišćivači • ERC troškovi ili troškovi provedbe programa mjera, a koji ne pri padaju korisnicima usluga već drugim korisnicima voda, smatraju se eksternim troškovima okoliša. Izračun tih (eksternih) troškova je potreban radi procjene: povrata troškova od vodnih usluga, raspo djela troškova postojećih ili planiranih mjera, i internalizacije kroz postojeći ili planirani sustav tarifiranja (financijskih mehanizama). Ako su i eksterni troškovi internalizirani kroz postojeće ili planirane mjere, također se smatraju financijskim troškovima kod procjene povrata troškova od vodnih usluga – da se ekonomska procjena rezidualnog troška ili eksternih troškova zaštite okoliša, temelji na troškovnoj procjeni okolišne štete; ako se planiranim programom mjera postiže dobro ekološko stanje, ekster ni ERC troškovi su jednaki administrativnom trošku; ukoliko se zbog tehničkih (ili drugih) razloga provedbom planiranog programa mje ra ne osigurava postizanje dobrog ekološkog stanja voda (do 2021. godine), navedeni rezidualni trošak je trošak dopunskih mjera za postizanje dobrog ekološkog stanja voda; kako bi se opisana procjena provela, uvode se reference za sadašnje stanje i ciljanu situaciju kako bi se mogla primijeniti metoda procjene temeljem troškova. 285 drugih) razloga provedbom planiranog programa mjera ne osigurava postizanje dobrog ekološkog stanja voda (do 2021. godine), navedeni rezidualni trošak je trošak dopunskih mjera za postizanje dobrog ekološkog stanja voda; kako bi se opisana procjena provela, uvode se reference za sadašnje stanje i ciljanu situaciju kako bi se mogla primijeniti metoda procjene temeljem troškova. Sl. C.89 Povezanost mjera, stanja voda i procjene ERC troškova Sl. C.90 ERC troškovi u provedbi Okvirne direktive o vodama (pristup temeljen na procjeni troška) Internalizacija ERC troškova ostvaruje se kroz propise kojima se uvode standardi/granice za opterećenja, te putem financijskih plaćanja, a sagledana je kroz: (i) cijenu/troškove vodnih usluga koju plaćaju korisnici vodnih usluga, (ii) troškove samo-usluga koje plaćaju korisnici samo-usluga, te (iii) vodne naknade koju plaćaju korisnici vodnih usluga i drugi korisnici voda. Vodne naknade su javna davanja, čija su obveza plaćanja, obveznici, osnovica, namjena korištenja, te način obračuna i određivanje visine, definirani Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. pr oš lo st povijesni ERC troškovi (podmireni ili u povratu), dio mjera proveden, troškovi internalizirani! sa da šn jo st sadašnji ERC troškovi (troškovi provedbe programa mjera s ciljem poboljšanja stanja voda), troškovi interanlizirani? bu du ćn os t ERC troškovi u visini administrativnih troškova (upravljanje vodama i praćenje stanja) ako je postignuto dobro stanje voda, ili ako nije postignuto dobro stanje u visini rezidualnog troška/štete. • troškovi okoliša internalizirani kroz realizirani program mjera (povijesni troškovi) sadašnje stanje voda • troškovi okoliša internalizirani kroz provedbu programa mjera (sadašnji interni i eksterni ERC troškovi) očekivano stanje 2021 "referentno stanje" • dopunske mjere za dostizanje dobrog stanja, procjena troškova i CEA analiza dopunskih mjera (rezidualni/eksterni ERC troškovi) dobro stanje voda "ciljano stanje" Sl. C.89 Povezanost mjera, stanja voda i procjene ERC troškova Tab. C.74 Vodne usluge i značajna korištenja voda za koja se procjenjuje povrat troškova od vodnih usluga, odnosno procjenjuju ERC troškovi Korisnici voda Vrsta opterećenja69 Urbani razvoj Zahvaćanje voda (javna vodoopskrba za potrebe stanov ništva, samo-usluga stanovništva) Opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša (javna odvod nja, samo-usluge odvodnje) Hidro-morfološko opterećenje Industrija Zahvaćanje voda (javna vodoopskrba za potrebe industri je, samo-usluga industrije) Opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša (javna odvod nja za potrebe industrije, samousluge odvodnje) Hidro-morfološko opterećenje Poljoprivreda Zahvaćanje voda (samousluga zahvaćanja za potrebe po ljoprivrede) Opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša iz poljopri vredne proizvodnje (samousluga) Hidro-morfološko opterećenje Akvakultura Zahvaćanje voda (samousluga zahvaćanja za potrebe akvakulture) Opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša (samousluga) Hidro-morfološko opterećenje Rekreacija Zahvaćanje voda (samousluga za potrebe rekreacije) Hidro-morfološko opterećenje Zaštita od poplava Hidro-morfološko opterećenje Hidroenergetika Hidro-morfološko opterećenje Transport Opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša (samousluga) Hidro-morfološko opterećenje 69 Analiza povrata troškova (CR) sistematizira se u dvije cjeline: – procjena povrata troškova od vodnih usluga (uključujući ERC troš kove) – sudjelovanje značajnih korištenja voda u povratu ERC troškova 4.2.1 Procjena ekoloških troškova i troškova resursa (ERC troškovi) Procjena se odnosi na utvrđivanje troškova povezanih s negativnim utjecajem na vodni okoliš, odnosno troškova okoliša raznih korištenja voda, te troškova propuštenih prilika potencijalnih korisnika voda, od nosno troškova resursa70. Odabrana metoda za utvrđivanje ERC troš kova je temeljena na procjeni troškova (eng. cost-based approach), a podrazumijeva određivanje troškova mjera potrebnih za zaštitu (ili pre venciju štete) okoliša. Procijenjeni ERC troškovi71 često se koriste i kao veličina štete na okolišu. 69 Podaci potrebni za analizu opterećenja obuhvaćaju podatke o broju i vrsti korisnika voda, pokrivenosti vodnim uslugama, volumenima zahvaćanja, preusmjeravanja, pročišćavanja, ispuštanja i dr. 70 (i) Troškovi okoliša predstavljaju troškove šteta koju korištenje vode nanosi okolišu i ekosustavima i onima koji koriste okoliš (npr. smanjenje u ekološkoj kvaliteti vodnih ekosustava ili zaslanjenje i degradacija produktivnih tla), (ii) Troškovi resursa predstavljaju troškove izgubljenih mogućnosti/prilika, koje druge upotrebe trpe zbog trošenja resursa preko njegove prirodne stope ob navljanja ili punjenja (npr. povezano s pretjeranim zahvaćanjem/crpljenjem podzemne vode). Troškovi resursa primjenjuju se ukoliko se »nadmeću« dva korisnika (npr. dva grada ili grad i poljoprivreda ili industrija) za istu vodu. 71 Ekološki troškovi tumače se kao šteta nanesena okolišu, a odnosi se na ne komercijalnu vrijednost povezanu sa zdravim funkcioniranjem vodnog eko sustava. Troškovi resursa nastaju u slučaju konkuriranja više korisnika voda, a javljaju se u slučaju iscrpljenja resursa ili neučinkovite raspodjele voda ili onečišćenja, kada alternativni korisnik generira veću ekonomsku vrijednost. STRANICA 132 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE voda, jednu od djelatnosti upravljanja vodama75, Hrvatske vode nastu paju kao investitor te koriste prihode od vodnog doprinosa i naknade za uređenje voda. Za financiranje ulaganja u izgradnju komunalnih vodnih građevina za pružanje vodnih usluga, Hrvatske vode prikupljaju sredstva od naknada za korištenje voda i zaštitu voda te ih raspoređuju preko subvencija na projekte koji imaju za cilj poboljšanje vodnog ekosustava ili poboljšanje stanja voda76. Investitor takvih ulaganja, ili primatelji sub vencija, su isporučitelji vodnih usluga u svojstvu investitora. Ulaganja se provode sukladno godišnjim prihodima od vodnih naknada te sukladno potrebama koje su utvrđene u planskim i programskim dokumentima upravljanja vodama Hrvatskih voda. Uspostavljeni sustav vodnih naknada osigurava/omogućava: (i) pro vedbu načela onečišćivač/korisnik plaća, (ii) provedbu načela povrata troškova od vodnih usluga u dijelu ERC troškova na razini države (dva vodna područja), (iii) sudjelovanje svih korisnika voda u podnošenju ERC troškova te time i adekvatnom povratu troškova od vodnih usluga, te (iv) smanjivanje ukupnih ERC troškova, čak i u slučajevima kada se ne nalazi direktna veza nečije aktivnosti i nezadovoljavajućeg stanja vodnog okoliša. Visina obavezanih vodnih naknada regulira se pravilnicima u dome ni ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, usklađujući potrebe (povrat troškova od vodnih usluga uključujući ERC troškove) i optere ćenost korisnika (priuštivost podnošenja troška). Namjensko trošenje obveznih vodnih naknada, način te visina subvencioniranja, definira se u okviru programskih dokumenata Hrvatskih voda kojima se u proved benom smislu organizira provedba programa mjera iz Planova uprav ljanja vodnim područjima. Planirana unaprijeđenja sustava vodnih naknada su sljedeća: – Integracija namjena naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda, što: (i) prilagođava namjene vodnih naknada primjeni načela povrata troškova od vodnih usluga uključujući ERC troškove, (ii) usklađuje prihode s potrebama u investicijskom razdoblju 2014. – 2023. godina, (iii) omogućava/osigurava pokriće dijela nacionalnih sredstava za financiranju EU Projekata, a koji se planiraju pokriti iz vodnih naknada – Integracija namjena vodnog doprinosa i naknade za uređenje voda, s obzirom na stalni pad prihoda od vodnog doprinosa, koji su je dini stalni izvor financiranja izgradnje vodnih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda. Uvažavajući potrebe za ulaganjima koje zahtijevaju stabilnije/obimnije izvore financiranja, predlaže se proši 75 Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju Za kona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva (osim poslova, mjera i radnji u djelat nostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga) koji glase: osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vo doopskrbu stanovništva, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe, zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. 76 Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva definira: Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju isporučiteljima vodnih usluga radi sufinanciranja ili financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke otpadne vode, radi su financiranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinan ciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska izravno ili neizrav no ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao zajmovi. 285 drugih) razloga provedbom planiranog programa mjera ne osigurava postizanje dobrog ekološkog stanja voda (do 2021. godine), navedeni rezidualni trošak je trošak dopunskih mjera za postizanje dobrog ekološkog stanja voda; kako bi se opisana procjena provela, uvode se reference za sadašnje stanje i ciljanu situaciju kako bi se mogla primijeniti metoda procjene temeljem troškova. Sl. C.89 Povezanost mjera, stanja voda i procjene ERC troškova Sl. C.90 ERC troškovi u provedbi Okvirne direktive o vodama (pristup temeljen na procjeni troška) Internalizacija ERC troškova ostvaruje se kroz propise kojima se uvode standardi/granice za opterećenja, te putem financijskih plaćanja, a sagledana je kroz: (i) cijenu/troškove vodnih usluga koju plaćaju korisnici vodnih usluga, (ii) troškove samo-usluga koje plaćaju korisnici samo-usluga, te (iii) vodne naknade koju plaćaju korisnici vodnih usluga i drugi korisnici voda. Vodne naknade su javna davanja, čija su obveza plaćanja, obveznici, osnovica, namjena korištenja, te način obračuna i određivanje visine, definirani Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. pr oš lo st povijesni ERC troškovi (podmireni ili u povratu), dio mjera proveden, troškovi internalizirani! sa da šn jo st sadašnji ERC troškovi (troškovi provedbe programa mjera s ciljem poboljšanja stanja voda), troškovi interanlizirani? bu du ćn os t ERC troškovi u visini administrativnih troškova (upravljanje vodama i praćenje stanja) ako je postignuto dobro stanje voda, ili ako nije postignuto dobro stanje u visini rezidualnog troška/štete. • troškovi okoliša internalizirani kroz realizirani program mjera (povijesni troškovi) sadašnje stanje voda • troškovi okoliša internalizirani kroz provedbu programa mjera (sadašnji interni i eksterni ERC troškovi) očekivano stanje 2021 "referentno stanje" • dopunske mjere za dostizanje dobrog stanja, procjena troškova i CEA analiza dopunskih mjera (rezidualni/eksterni ERC troškovi) dobro stanje voda "ciljano stanje" Sl. C.90 ERC troškovi u provedbi Okvirne direktive o vodama (pristup temeljen na procjeni troška) Internalizacija ERC troškova ostvaruje se kroz propise kojima se uvode standardi/granice za opterećenja, te putem financijskih plaćanja, a sa gledana je kroz: (i) cijenu/troškove vodnih usluga koju plaćaju korisnici vodnih usluga, (ii) troškove samousluga koje plaćaju korisnici samo usluga, te (iii) vodne naknade koju plaćaju korisnici vodnih usluga i drugi korisnici voda. Vodne naknade su javna davanja, čija su obveza plaćanja, obveznici, osnovica, namjena korištenja, te način obračuna i određivanje visine, definirani Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. Tab. C.75 Vodne naknade72 definirane Zakonom o financiranju vodno ga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 153/09, 90/11, 56/13, 154/14 i 119/15)73 Vodne naknade73 Prihodi Svrha vodne naknade Doprinos povratu ERC troš kova postiže se ulaganjem u Vodni doprinos plaća se na gradnju novih građevina Hrvatskih voda Zaštita od štetnog djelovanja voda sustave zaštite od štetnog djelovanja voda te radove održavanja voda na način koji smanjuje postojeće hidromorfološko opterećenje Naknada za uređenje voda plaća se na sve nekretnine, osim na poljoprivredno zemljište Naknada za korištenje voda plaća se za zahva ćanje i drugo korištenje voda te za korištenje vodnih snaga Briga nad zalihama vode i dostupnosti javne vodoopskrbe smanjenje opterećenja od točkastog i raspršenog onečišćenja od stanovništva (urbanog razvoja) Naknada za zaštitu voda plaća se zbog onečišćenja voda Zaštita voda Naknada za razvoj do brovoljno se određuje uz cijenu javne vodoopskrbe, kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje komunalnih vodnih građevina Javnog isporučitelja vodnih usluga Ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu Način korištenja prihoda od vodnih naknada ovisi o vrsti vodnoga gospodarstva74. Za financiranje ulaganja u zaštitu od štetnog djelovanja 72 Obvezne vodne naknade koriste se prema načelima solidarnosti i prven stva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske. 73 Vodne naknade po navedenom Zakonu čini i naknada za navodnjavanje, ali obzirom joj je namjena održavanje javnih sustava navodnjavanja, ne sma tra se internaliziranim ERC troškom. 74 Vodno gospodarstvo su djelatnosti upravljanja vodama, djelatnost detaljne melioracijske odvodnje, navodnjavanja i vodne usluge. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 133 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE karakteriziraju naselja s većim brojem stanovnika. Udio industrije i tu rizma u ukupnom opterećenju sustava javne odvodnje iznosi oko 30%. 289 Sl. C.92 Količina vode u javnoj vodoopskrbi u razdoblju 2003. - 2012. (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.) Sl. C.93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdoblju 2003. - 2012. godina (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.)77 Za pruženu vodnu uslugu, isporučitelji vodnih usluga ostvaruju prihode iz osnovne cijene usluge koju plaćaju korisnici. Osim troškova isporučitelja vodnih usluga u cijenu vode pribraja se i pripadajući PDV te Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva predviđene obvezne i dobrovoljne vodne naknade. Riječ je o sastavnicama cijene vode namijenjenima povratu troškova izgradnje i razvoja vodno komunalne infrastrukture (kapitalni troškovi) i troškova upravljanja vodama (administrativni troškovi), odnosno internalizaciji troškova okoliša i troškova vodnog resursa. Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (Narodne novine, broj 112/10), određeno je da cijena vodne usluge mora osigurati povrat troškova zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina, te isporuku vodnih usluga i to: (i) materijalne troškove, (ii) troškove usluga, (iii) troškove naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar78, (iv) troškove za zaposlene, (v) financijske rashode-troškove, (vi) troškove amortizacije dugotrajne imovine, (vii) troškove vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine, (viii) trošak naknade za korištenje voda. Osnovna cijena vodnih usluga je cijena vodnih usluga (isključujući cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva i isključujući vodnu uslugu čišćenja sabirnih i septičkih jama). Najniža osnovna cijena vodnih usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina. Izražava se u kunama po jedinici mjere isporučene vodne usluge (m3), a predstavlja odnos planiranih godišnjih troškova koje cijena vode pokriva i planirane godišnje količine usluga. Najniža osnovna cijena vodnih usluga sastoji se od fiksnog i varijabilnog 77 Podatak „ostale vode“ obrađuje se u ljetopisima od 2008. godine, od kada i ulazi u ukupni zbroj prikupljenih količina. 78 Isključivo za pročišćavanje otpadnih voda (u naravi samo jedan koncesionar u Republici Hrvatskoj, UPOV Zagreb). 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ko lič in a ot pa dn e vo de (ti su ća m 3 ) ukupno prikupljeno stanovništvo djelatnosti ostale vode 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ko lič in a ot pa dn e vo de (t isu ća m 3 ) ukupno prikupljeno pročišćeno I. stupanj II. stupanj III stupanj Sl. C.92 Količina vode u javnoj vodoopskrbi u razdoblju 2003. – 2012. (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.) 289 Sl. C.92 Količina vode u javnoj vodoopskrbi u razdoblju 2003. - 2012. (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.) Sl. C.93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdoblju 2003. - 2012. godina (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.)77 Za pruženu vodnu uslugu, isporučitelji vodnih usluga ostvaruju prihode iz osnovne cijene usluge koju plaćaju korisnici. Osim troškova isporučitelja vodnih usluga u cijenu vode pribraja se i pripadajući PDV te Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva predviđene obvezne i dobrovoljne vodne naknade. Riječ je o sastavnicama cijene vode namijenjenima povratu troškova izgradnje i razvoja vodno komunalne infrastrukture (kapitalni troškovi) i troškova upravljanja vodama (administrativni troškovi), odnosno internalizaciji troškova okoliša i troškova vodnog resursa. Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (Narodne novine, broj 112/10), određeno je da cijena vodne usluge mora osigurati povrat troškova zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina, te isporuku vodnih usluga i to: (i) materijalne troškove, (ii) troškove usluga, (iii) troškove naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar78, (iv) troškove za zaposlene, (v) financijske rashode-troškove, (vi) troškove amortizacije dugotrajne imovine, (vii) troškove vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine, (viii) trošak naknade za korištenje voda. Osnovna cijena vodnih usluga je cijena vodnih usluga (isključujući cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva i isključujući vodnu uslugu čišćenja sabirnih i septičkih jama). Najniža osnovna cijena vodnih usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina. Izražava se u kunama po jedinici mjere isporučene vodne usluge (m3), a predstavlja odnos planiranih godišnjih troškova koje cijena vode pokriva i planirane godišnje količine usluga. Najniža osnovna cijena vodnih usluga sastoji se od fiksnog i varijabilnog 77 Podatak „ostale vode“ obrađuje se u ljetopisima od 2008. godine, od kada i ulazi u ukupni zbroj prikupljenih količina. 78 Isključivo za pročišćavanje otpadnih voda (u naravi samo jedan koncesionar u Republici Hrvatskoj, UPOV Zagreb). 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ko lič in a ot pa dn e vo de (ti su ća m 3 ) ukupno prikupljeno stanovništvo djelatnosti ostale vode 0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ko lič in a ot pa dn e vo de (t isu ća m 3 ) ukupno prikupljeno pročišćeno I. stupanj II. stupanj III stupanj Sl. C.93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdo-C.93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdo-.93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdo-93 Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdo- Količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje u razdo blju 2003. – 2012. godina (izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2013.)77 Za pruženu vodnu uslugu, isporučitelji vodnih usluga ostvaruju prihode iz osnovne cijene usluge koju plaćaju korisnici. Osim troškova isporu čitelja vodnih usluga u cijenu vode pribraja se i pripadajući PDV te Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva predviđene obvezne i dobrovoljne vodne naknade. Riječ je o sastavnicama cijene vode na mijenjenima povratu troškova izgradnje i razvoja vodno-komunalne infrastrukture (kapitalni troškovi) i troškova upravljanja vodama (admi nistrativni troškovi), odnosno internalizaciji troškova okoliša i troškova vodnog resursa. Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (»Narodne novine«, broj 112/10), određeno je da cijena vodne usluge mora osigurati po vrat troškova zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina, te isporuku vodnih usluga i to: (i) materijalne troškove, (ii) troškove usluga, (iii) troškove naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar78, (iv) troškove za zaposlene, (v) financijske rashode-troškove, (vi) troškove amortizacije dugotrajne imovine, (vii) troškove vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine, (viii) trošak naknade za korištenje voda. Osnovna cijena vodnih usluga je cijena vodnih usluga (isključujući cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi gra đani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva i isključujući vodnu uslugu čišćenja sabirnih i septičkih jama). Najni ža osnovna cijena vodnih usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje ko munalnih vodnih građevina. Izražava se u kunama po jedinici mjere isporučene vodne usluge (m3), a predstavlja odnos planiranih godišnjih troškova koje cijena vode pokriva i planirane godišnje količine usluga. Najniža osnovna cijena vodnih usluga sastoji se od fiksnog i varijabilnog 77 Podatak »ostale vode« obrađuje se u ljetopisima od 2008. godine, od kada i ulazi u ukupni zbroj prikupljenih količina. 78 Isključivo za pročišćavanje otpadnih voda (u naravi samo jedan koncesio nar u Republici Hrvatskoj, UPOV Zagreb). rivanje prihvatljivosti troška iz sredstava naknade za uređenje voda za izgradnju novih građevina. Na taj način bi se objedinila namjena sredstva od vodnog doprinosa i sredstva naknade za uređenje, čineći je prihvatljivom za izgradnju novih vodnih građevina, kao i za rado ve održavanja voda. 4.2.2 Procjena stope povrata troškova od vodnih usluga uključujući ERC troškove (CR) Područje vodnih usluga uređeno je Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. Vodne usluge su u nadležnosti je dinica lokalne samouprave, koje su dužne osigurati njihovu isporuku na svom teritoriju. Djelatnost vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporučitelji vodnih usluga. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko druš tvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice lokalne samouprave. Ukupno 156 isporučitelja vodnih usluga (stanje 2013. godine, izvor: Vi jeće za vodne usluge) nadležno je za organiziranje usluga javne vodoop skrbe i odvodnje, od čega 140 za usluge javne vodoopskrbe ili vodoop skrbe i odvodnje, te 16 za usluge javne odvodnje. Prostorna pokrivenost dostiže 95% kopnenog teritorija države na kojem živi 99% stanovništva, a tumači se kao područje na kojem isporučitelj vodnih usluga pruža usluge ili skrbi o području i ne treba se miješati sa priključenosti na sustave javne vodoopskrbe ili odvodnje. 288 Sl. C.91 Prostorni raspored isporučitelja vodnih usluga (2013.) Tab. C.76 Veličina javnih isporučitelja vodnih usluga mjerena količinom isporučene vode Isporučene količine vode za javnu vodoopskrbu m3/god Broj javnih isporučitelja do 500.000 62 500.000 - 1.000.000 27 1.000.000 - 1.500.000 17 1.500.000 - 3.000.000 14 Preko 3.000.000 20 Prema podacima Hrvatskih voda, javni isporučitelji vodnih usluga isporučuju oko 250 milijuna m3 godišnje vode, od čega oko 70% stanovništvu, a preostalih 30% gospodarstvu. Priključenost stanovništva na usluge javne vodoopskrbe iznosi prosječnih 84% ili 3,5 milijuna stanovnika. Stupanj pokrivenosti uslugom javne odvodnje iznosi u prosjeku 47%. Veći udjeli stanovništva pokrivenih uslugama javne vodoopskrbe karakteriziraju naselja s većim brojem stanovnika. Udio industrije i turizma u ukupnom opterećenju sustava javne odvodnje iznosi oko 30%. Sl. C.91 Prostorni raspored isporučitelja vodnih usluga (2013.) Tab. C.76 Veličina javnih isporučitelja vodnih usluga mjerena količinom isporučene vode Isporučene količine vode za javnu vodoopskrbu m3/god. Broj javnih isporučitelja do 500.000 62 500.000 – 1.000.000 27 1.000.000 – 1.500.000 17 1.500.000 – 3.000.000 14 Preko 3.000.000 20 Prema podacima Hrvatskih voda, javni isporučitelji vodnih usluga is poručuju oko 250 milijuna m3 godišnje vode, od čega oko 70% stanov ništvu, a preostalih 30% gospodarstvu. Priključenost stanovništva na usluge javne vodoopskrbe iznosi prosječnih 84% ili 3,5 milijuna stanov nika. Stupanj pokrivenosti uslugom javne odvodnje iznosi u prosjeku 47%. Veći udjeli stanovništva pokrivenih uslugama javne vodoopskrbe STRANICA 134 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE kn/m3. Raspon cijena se kreće od najniže 9,23 kn/m3 do 27,79 kn/m3. Ra zlozi tako velikim razlikama u cijeni vode nalaze se u: (i) tehničkim karak teristikama sustava i povezanim troškovima rada i održavanja, kao i (ii) različitom opsegu usluga koje se pružaju korisnicima, samo vodoopskrba, vodoopskrba i odvodnja, ili vodoopskrba i odvodnja s pročišćavanjem. U prosjeku, za troškove javnih vodnih usluga kućanstva odvajaju oko 1,49% svog ukupnog raspoloživog dohotka (u rasponu 1 – 3%). Isporučitelji vodnih usluga u pravilu razlikuju cijenu vode za kućanstva i za pravne osobe (gospodarstvo). Prihod isporučitelja vodnih usluga ostvaruje se putem osnovne cijene vodne usluge i dobrovoljne vodne naknade, odnosno naknade za razvoj. 291 Sl. C.94 Kretanje prosječnih cijena vode za kućanstva i djelatnosti u 2010. i 2013. godini (podaci Hrvatskih voda) Ukupni troškovi javnog isporučitelja vodnih usluga obuhvaćaju: (i) Troškove rada i održavanja (troškovi relevantni za pružanje usluga, i uključuju između ostalog troškove zaposlenika, energije, kemikalija i upošljavanja trećih lica. Troškovi održavanja povezani su s održavanjem imovine u uvjetima upotrebljivosti tijekom njenog životnog vijeka; (ii) Kapitalne troškove, i uključuju troškove glavnice i kamata, i troškove kapitala ako je primjenljivo, povezanih s računima za imovinu koja se financira putem zajmova ili drugih financijskih mehanizama. Kapitalni troškovi uključuju i troškove amortizacije dugotrajne imovine; (iii) Administrativne troškove (obvezne vodne naknade se prikupljaju i putem prijelaznih računa doznačuju Hrvatskim vodama, te kao takve su isključene iz računa dobiti i gubitaka i bilanci, dok su dobrovoljne vodne naknade prihod isporučitelja i vidljive su na računu dobiti i gubitaka i bilanci); (iv) Poreze (npr. PDV) i subvencije. Troškovi pružanja usluga vodnih usluga vraćaju se kroz cijenu vodnih usluga naplaćenu korisnicima vodnih usluga, koji su stanovništvo i gospodarstvo. Sl. C.95 Financiranje troškova vodnih usluga 2010. 2013. ukupna - kućanstva 10,55 14,79 kućanstva - prihod ostvaruje IVU 7,54 10,55 gospodarstvo - ukupna 19,39 22,12 gospodarstvo - prihod ostvaruje IVU 14,35 16,36 0 5 10 15 20 25 cij en a (k m /m 3 ) Vodne usluge (sustavi javne vodoopskrbe, te javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) cijena vodnih usluga troškovi zahvaćanja, rada i održavanja vodnih građevina i pružanja vodnih usluga, uključujući: materijalne troškove, troškove pružanja usluga, zaposlenika, financijskih rashoda (troškova) te amortizacije kratkotrajne i dugotrajne imovine subvencije troškovi održavanja mogu biti predmetom subvencija samo u izuzetnim slučajevima (isporuka vode vodonoscima subvencionirana s državne razine u vidu pomoći otočnim JLS, ili subvencioniranje na lokalnoj razini cijene vode stanovništva sa smanjenim prihodima Sl. C.94 Kretanje prosječnih cijena vode za kućanstva i djelatnosti u 2010. i 2013. godini (podaci Hrvatskih voda) Ukupni troškovi javnog isporučitelja vodnih usluga obuhvaćaju: (i) Troškove rada i održavanja (troškovi relevantni za pružanje usluga, i uključuju između ostalog troškove zaposlenika, energije, kemikalija i upošljavanja trećih lica. Troškovi održavanja povezani su s održavanjem imovine u uvjetima upotrebljivosti tijekom njenog životnog vijeka; (ii) Kapitalne troškove, i uključuju troškove glavnice i kamata, i troškove kapitala ako je primjenljivo, povezanih s računima za imovinu koja se financira putem zajmova ili drugih financijskih mehanizama. Kapitalni troškovi uključuju i troškove amortizacije dugotrajne imovine; (iii) Ad ministrativne troškove (obvezne vodne naknade se prikupljaju i putem prijelaznih računa doznačuju Hrvatskim vodama, te kao takve su is ključene iz računa dobiti i gubitaka i bilanci, dok su dobrovoljne vodne naknade prihod isporučitelja i vidljive su na računu dobiti i gubitaka i bilanci); (iv) Poreze (npr. PDV) i subvencije. Troškovi pružanja usluga vodnih usluga vraćaju se kroz cijenu vodnih usluga naplaćenu korisnicima vodnih usluga, koji su stanovništvo i gos podarstvo. 291 Sl. C.94 Kretanje prosječnih cijena vode za kućanstva i djelatnosti u 2010. i 2013. godini (podaci Hrvatskih voda) Ukupni troškovi javnog isporučitelja vodnih usluga obuhvaćaju: (i) Troškove rada i održavanja (troškovi relevantni za pružanje usluga, i uključuju između ostalog troškove zaposlenika, energije, kemikalija i upošljavanja trećih lica. Troškovi održavanja povezani su s održavanjem imovine u uvjetima upotrebljivosti tijekom njenog životnog vijeka; (ii) Kapitalne troškove, i uključuju troškove glavnice i kamata, i troškove kapitala ako je primjenljivo, povezanih s računima za imovinu koja se financira putem zajmova ili drugih financijskih mehanizama. Kapitalni troškovi uključuju i troškove amortizacije dugotrajne imovine; (iii) Administrativne troškove (obvezne vodne naknade se prikupljaju i putem prijelaznih računa doznačuju Hrvatskim vodama, te kao takve su isključene iz računa dobiti i gubitaka i bilanci, dok su dobrovoljne vodne naknade prihod isporučitelja i vidljive su na računu dobiti i gubitaka i bilanci); (iv) Poreze (npr. PDV) i subvencije. Troškovi pružanja usluga vodnih usluga vraćaju se kroz cijenu vodnih usluga naplaćenu korisnicima vodnih usluga, koji su stanovništvo i gospodarstvo. Sl. C.95 Financiranje troškova vodnih usluga 2010. 2013. ukupna - kućanstva 10,55 14,79 kućanstva - prihod ostvaruje IVU 7,54 10,55 gospodarstvo - ukupna 19,39 22,12 gospodarstvo - prihod ostvaruje IVU 14,35 16,36 0 5 10 15 20 25 cij en a (k m /m 3 ) Vodne usluge (sustavi javne vodoopskrbe, te javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) cijena vodnih usluga troškovi zahvaćanja, rada i održavanja vodnih građevina i pružanja vodnih usluga, uključujući: materijalne troškove, troškove pružanja usluga, zaposlenika, financijskih rashoda (troškova) te amortizacije kratkotrajne i dugotrajne imovine subvencije troškovi održavanja mogu biti predmetom subvencija samo u izuzetnim slučajevima (isporuka vode vodonoscima subvencionirana s državne razine u vidu pomoći otočnim JLS, ili subvencioniranje na lokalnoj razini cijene vode stanovništva sa smanjenim prihodima Sl. C.95 Financiranje troškova vodnih usluga 292 Sl. C.96 Financiranje troškova investiranja dugotrajne imovine (troškovi izgradnje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje) kroz kombinirani model Hrvatske vode državni proračun fondovi Europske unije IFI zajmovi Vodne naknade i transferi alocirani kroz godišnji plan Hrvatskih voda za izgradnju i razvoj sustava javne vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja Naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda Isporučitelji vodnih usluga (vodne usluge, investiranje) Potrošači plaćaju cijenu vode (za vodne usluge plus vodne naknade) JLS (subvencije za stanovništvo sa smanjenim prihodima, transferi za izgradnju i razvoj sustava) Sl. C.97 Shema financiranja: (i) naknade za korištenje i zaštitu voda se reguliraju, prikupljaju i raspodjeljuju na nacionalnoj razini, (ii) naknada za razvoj je regulirana na razini jedinica lokalne samouprave, a prikupljena i raspoređena na području usluge, (iii) prihod od vodnih usluga se prikuplja i troši na području pružanja usluge Pokriće kapitalnih troškova (troškova investiranja u sustave) cijena vode naknada za razvoj (dobrovoljna vodna naknada), amortizacija dugotrajne imovine, prihodi od vodnih usluga naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda (obvezne vodne naknade), prihodi Hrvatskih voda transferi fondovi Europske unije, IFI zajmovi državni proračun, proračuni jedinica lokalne i regionalne samouprave Sl. C.96 Financiranje troškova investiranja dugotrajne imovine (troškovi izgradnje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje) kroz kombinirani model dijela79. U računu za vodne usluge zasebno se iskazuje cijena za vodne usluge: (i) javne vodoopskrbe, (ii) sakupljanja otpadnih voda i njiho vog dovođenja do uređaja za pročišćavanje, (iii) pročišćavanja otpadnih voda. Također, na računu se zasebno iskazuje: (i) fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga, (ii) varijabilni dio osnovne cijene vodnih usluga, te (iii) cijena koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu ispo ručene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva. Uz cijenu vodnih usluga na računu za vodne usluge (cijena vode koju plaćaju korisnici) zasebno se iskazuju i: (i) porez na dodanu vrijednost, sukladno posebnom zakonu, (ii) naknada za zaštitu voda, uređeno Za konom o financiranju vodnoga gospodarstva (obvezna vodna naknada), (iii) naknada za korištenje voda, uređeno Zakonom o financiranju vod noga gospodarstva (obvezna vodna naknada), (iv) naknada za razvoj, ako je sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva uvedena odlukom jedinice lokalne samouprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave (dobrovoljna vodna naknada). Tab. C.77 Ukupna cijena vode koju korisnici (građani ili gospodarstvo) plaćaju Vrsta troška Opis troška Osnovna cijena vode Fiksni dio (prihod javnog isporučite lja vodnih usluga) Fiksni dio osnovne cijene javne vodoop skrbe kn/mj. Fiksni dio osnovne cijene javne odvodnje kn/mj. Fiksni dio osnovne cijene pročišćavanja otpadnih voda kn/mj. Ukupno fiksni dio osnovne cijene vodnih usluga (bez PDV-a) kn/mj. Varijabilni dio (prihod javnog isporučite lja vodnih usluga) Osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe kn/m3 Osnovna cijena vodne usluge javne odvodnje kn/m3 Osnovna cijena vodne usluge pročišćava nja otpadnih voda kn/m3 Ukupno osnovna cijena vodnih usluga (bez PDV-a) kn/m3 PDV PDV na varijabilni dio (prihod državnog pro računa) PDV – Osnovna cijena vodne usluge kn/m3 Vodne naknade Vodne naknade (dobrovoljna*, prihod jav nog isporučitelja vodnih usluga) Naknada za razvoj javna vodoopskrba kn/m3 Naknada za razvoj javna odvodnja kn/m3 Vodne naknade (obvezne, prihodi Hrvat skih voda) Naknada za korištenje voda kn/m3 Naknada za zaštitu voda kn/m3 Prosječna cijena vode koju plaćaju kućanstva na razini države u odnosu na broj stanovnika kojem se ista isporučuje, u 2013. godini iznosila je 14,88 79 Fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga služi pokriću troškova koji ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedi ca priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine, i to troškova: (i) očitanja vodomjera, (ii) obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga, (iii) umjeravanja i servisiranja vodo mjera sukladno važećim propisima, (iv) tekućeg i investicijskog održava nja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ ili odvodnje, (v) redovitog održavanja funkcionalne ispravnosti komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga, (vi) ispitivanja i održavanja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga obračunava se mjesečno. Varijabilni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga ovisi o količini isporučenih vodnih usluga. Visina varijabilnog dijela najniže osnovne cijene vodne usluge ovisi o varijabilnom dijelu najniže osnovne cijene vodnih usluga, tj odnosu godiš njih troškova, umanjenih za fiksni trošak, i planiranih usluga. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 135 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 293 Metodologija izraÄ�unavanja stope povrata troÅ¡kova proizlazi iz Okvirne direktive o vodama i povezanih dokumenata, odnosno smjernica za provedbu: stopa povrata = ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘œð�‘œð�‘œð�‘œâˆ’ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘œð�‘œð�‘¢ð�‘Žð�‘Žð�‘¢ð�‘¢ ð�‘¢ð�‘¥ð�‘¥ð�‘¢100 Sagledavanjem troÅ¡kova od pružanja vodnih usluga te sagledavanjem ERC troÅ¡kova u cijelosti su utvrÄ‘eni ukupni troÅ¡kovi vodnih usluga. Tab. C.78 Financijski troÅ¡ak usluga javne vodoopskrbe i odvodnje i proÄ�išćavanja (izvor: Financijska izvješća javnih isporuÄ�itelja vodnih usluga, 2013. godina) PodruÄ�je Broj stanovnika IsporuÄ�ene koliÄ�ine (m3/god) IsporuÄ�eno stanovniÅ¡tvu (kn/god) IsporuÄ�eno gospodarstvu (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/m3/god ) Vodno podruÄ�je rijeke Dunav 2.904.156 132.858.395 102.266.551 30.591.844 1.708.061.030 12,86 PodruÄ�je podsliva rijeka Drave i Dunava 763.363 31.443.386 24.576.196 6.867.190 461.959.804 14,69 PodruÄ�je podsliva rijeke Save 2.140.793 101.415.009 77.690.355 23.724.654 1.246.101.226 12,29 Jadransko vodno podruÄ�je 1.380.733 102.101.014 69.070.673 33.030.341 1.296.364.773 12,70 Ukupno 4.284.889 234.959.409 171.337.224 63.622.185 3.004.425.803 12,79 Sl. C.98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�jima, stanje 2013. godina. Povijesni ERC troÅ¡kovi su već internalizirani (instrumenti primijenjeni) kroz postojeće mehanizme tarifiranja i/ili financiranja i promatraju se kao financijski troÅ¡ak kod procjene povrata troÅ¡kova od vodnih usluga. SadaÅ¡nji interni ERC troÅ¡kovi povezani s javnim vodnim uslugama80 sagledani su kroz: (i) troÅ¡kove mjera za smanjenje utjecaja na vodni okoliÅ¡, odnosno troÅ¡kove izgradnje mreže (smanjenje 80 Pretpostavka: zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu ne utjeÄ�e (znaÄ�ajno) na stanje voda, stoga se u izraÄ�un povrata troÅ¡kova od vodnih usluga i pripadajućih ERC troÅ¡kova uzimaju u obzir troÅ¡kovi opterećenja oneÄ�išćenjem. TroÅ¡kovi mjera Sl. C.98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�-C.98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�-.98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�-98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�- GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ� jima, stanje 2013. godina. Povijesni ERC troÅ¡kovi su već internalizirani (instrumenti primijenjeni) kroz postojeće mehanizme tarifiranja i/ili financiranja i promatraju se kao finan cijski troÅ¡ak kod procjene povrata troÅ¡kova od vodnih usluga. SadaÅ¡nji interni ERC troÅ¡kovi povezani s javnim vodnim uslugama80 sagle dani su kroz: (i) troÅ¡kove mjera za smanjenje utjecaja na vodni okoliÅ¡, odno sno troÅ¡kove izgradnje mreže (smanjenje rasprÅ¡enog opterećenja) i ureÄ‘aja za proÄ�išćavanje otpadnih voda (smanjenje toÄ�kastog opterećenja) te (ii) troÅ¡kove rada i održavanja novih sustava. Procjena internih ERC troÅ¡kova81 vezanih za izgradnju obuhvaća cjelokupne troÅ¡kove osnovnih mjera po Di rektivi o proÄ�išćavanju komunalnih otpadnih voda, Ä�ija realizacija teÄ�e za kljuÄ�no s 2023. godinom, respektirajući meÄ‘urazdoblja 2018., odnosno 2020. godine. Organizacija provedbe osnovnih mjera na raÄ�un smanjenja utjecaja vodnih usluga na vodni okoliÅ¡ u Hrvatskoj vrlo je složena radi rascjepkano sti komunalnih druÅ¡tava i priuÅ¡tivosti buduće cijene vode, Å¡to se namjerava unaprijediti reformom komunalnog sektora ili okrupnjavanjem isporuÄ�itelja vodnih usluga. Okrupnjavanje je strateÅ¡ka odrednica Republike Hrvatske Ä�iji se oÄ�ekivani uÄ�inci sažimaju u povećanju razine usluge (kvalitete usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje), smanjenju troÅ¡kova rada i održavanja javnih sustava te s tim u vezi i povećanju priuÅ¡tivosti cijene vode. Uredba o uslužnim podruÄ�jima, kojom su odreÄ‘ene njihove granice, propis je kojim je zapoÄ�ela reorganizacija/reforma i/ili okrupnjavanje komunalnog sektora. Tab. C.79 Pregled sadaÅ¡njih internih ERC troÅ¡kova od vodnih usluga Vodno podruÄ�je ili podruÄ� je podsliva Ukupni troÅ¡ko vi ulaganja (kn) NPV troÅ¡kova ulaganja (kn) TroÅ¡kovi rada, održavanja i amortizacije (kn/god.) NPV ERC troÅ¡kova iz gradnje, rada, održavanja, amortizacije (kn) ukljuÄ�uje sve osnovne mjere po Direktivi o proÄ�išćavanju komunalnih otpadnih voda do 2023. Vodno podruÄ�je rijeke Dunav 12.929.354.875 10.482.500.483 767.849.728 19.172.834.298 PodruÄ�je podsliva rijeka Drave i Dunava 4.384.899.856 3.514.422.361 243.261.061 6.243.017.131 80 Pretpostavka: zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu ne utjeÄ�e (znaÄ�ajno) na stanje voda, stoga se u izraÄ�un povrata troÅ¡kova od vodnih usluga i pri padajućih ERC troÅ¡kova uzimaju u obzir troÅ¡kovi opterećenja oneÄ�išćenjem. TroÅ¡kovi mjera zahvaćanja voda za javnu vodoopskrbu pridružuju se vodnim uslugama pri procjeni sudjelovanja svih korisnika voda (ukljuÄ�ujući vodne usluge) ERC troÅ¡kovima. 81 ERC interni troÅ¡kovi su svedeni na neto sadaÅ¡nju vrijednost, kako bi se mogli usporeÄ‘ivati/dodavati na postojeće troÅ¡kove pružanja vodnih usluga. Za procjenu ERC troÅ¡kova koriÅ¡tene su pretpostavke: (i) vijek trajanja vod nih graÄ‘evina/projekata od 30 godina, a ukljuÄ�uje razdoblje izgradnje od 3 godine u skladu s dogovorenom dinamikom, (ii) amortizacija od 3%, (iii) diskontna stopa 5%, (iv) troÅ¡kovi rada i održavanja, odnosno troÅ¡kovi po gona i održavanja (O&M troÅ¡kovi), procijenjeni kroz jediniÄ�ni troÅ¡ak, kn/ m3, ovisno o veliÄ�ini sustava i stupnju proÄ�išćavanja. 292 Sl. C.96 Financiranje troÅ¡kova investiranja dugotrajne imovine (troÅ¡kovi izgradnje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje) kroz kombinirani model Hrvatske vode državni proraÄ�un fondovi Europske unije IFI zajmovi Vodne naknade i transferi alocirani kroz godiÅ¡nji plan Hrvatskih voda za izgradnju i razvoj sustava javne vodoopskrbe te odvodnje i proÄ�išćavanja Naknada za koriÅ¡tenje voda i naknada za zaÅ¡titu voda IsporuÄ�itelji vodnih usluga (vodne usluge, investiranje) PotroÅ¡aÄ�i plaćaju cijenu vode (za vodne usluge plus vodne naknade) JLS (subvencije za stanovniÅ¡tvo sa smanjenim prihodima, transferi za izgradnju i razvoj sustava) Sl. C.97 Shema financiranja: (i) naknade za koriÅ¡tenje i zaÅ¡titu voda se reguliraju, prikupljaju i raspodjeljuju na nacionalnoj razini, (ii) naknada za razvoj je regulirana na razini jedinica lokalne samouprave, a prikupljena i rasporeÄ‘ena na podruÄ�ju usluge, (iii) prihod od vodnih usluga se prikuplja i troÅ¡i na podruÄ�ju pružanja usluge Pokriće kapitalnih troÅ¡kova (troÅ¡kova investiranja u sustave) cijena vode naknada za razvoj (dobrovoljna vodna naknada), amortizacija dugotrajne imovine, prihodi od vodnih usluga naknada za koriÅ¡tenje voda i naknada za zaÅ¡titu voda (obvezne vodne naknade), prihodi Hrvatskih voda transferi fondovi Europske unije, IFI zajmovi državni proraÄ�un, proraÄ�uni jedinica lokalne i regionalne samouprave Sl. C.97 Shema financiranja: (i) naknade za koriÅ¡tenje i zaÅ¡titu voda se reguliraju, prikupljaju i raspodjeljuju na nacionalnoj razini, (ii) naknada za razvoj je regulirana na razini jedinica lokalne samouprave, a prikupljena i rasporeÄ‘ena na podruÄ�ju usluge, (iii) prihod od vodnih usluga se prikuplja i troÅ¡i na podruÄ�ju pružanja usluge Metodologija izraÄ�unavanja stope povrata troÅ¡kova proizlazi iz Okvir ne direktive o vodama i povezanih dokumenata, odnosno smjernica za provedbu: 293 Metodologija izraÄ�unavanja stope povrata troÅ¡kova proizlazi iz Okvirne direktive o vodama i povezanih dokumenata, odnosno smjernica za provedbu: stopa povrata = ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘œð�‘œð�‘œð�‘œâˆ’ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘ ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘¢ð�‘œð�‘œð�‘¢ð�‘Žð�‘Žð�‘¢ð�‘¢ ð�‘¢ð�‘¥ð�‘¥ð�‘¢100 Sagledavanjem troÅ¡kova od pružanja vodnih usluga te sagledavanjem ERC troÅ¡kova u cijelosti su utvrÄ‘eni ukupni troÅ¡kovi vodnih usluga. Tab. C.78 Financijski troÅ¡ak usluga javne vodoopskrbe i odvodnje i proÄ�išćavanja (izvor: Financijska izvješća javnih isporuÄ�itelja vodnih usluga, 2013. godina) PodruÄ�je Broj stanovnika IsporuÄ�ene koliÄ�ine (m3/god) IsporuÄ�eno stanovniÅ¡tvu (kn/god) IsporuÄ�eno gospodarstvu (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/m3/god ) Vodno podruÄ�je rijeke Dunav 2.904.156 132.858.395 102.266.551 30.591.844 1.708.061.030 12,86 PodruÄ�je podsliva rijeka Drave i Dunava 763.363 31.443.386 24.576.196 6.867.190 461.959.804 14,69 PodruÄ�je podsliva rijeke Save 2.140.793 101.415.009 77.690.355 23.724.654 1.246.101.226 12,29 Jadransko vodno podruÄ�je 1.380.733 102.101.014 69.070.673 33.030.341 1.296.364.773 12,70 Ukupno 4.284.889 234.959.409 171.337.224 63.622.185 3.004.425.803 12,79 Sl. C.98 GodiÅ¡nji troÅ¡kovi pružanja vodnih usluga na uslužnim podruÄ�jima, stanje 2013. godina. Povijesni ERC troÅ¡kovi su već internalizirani (instrumenti primijenjeni) kroz postojeće mehanizme tarifiranja i/ili financiranja i promatraju se kao financijski troÅ¡ak kod procjene povrata troÅ¡kova od vodnih usluga. SadaÅ¡nji interni ERC troÅ¡kovi povezani s javnim vodnim uslugama80 sagledani su kroz: (i) troÅ¡kove mjera za smanjenje utjecaja na vodni okoliÅ¡, odnosno troÅ¡kove izgradnje mreže (smanjenje 80 Pretpostavka: zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu ne utjeÄ�e (znaÄ�ajno) na stanje voda, stoga se u izraÄ�un povrata troÅ¡kova od vodnih usluga i pripadajućih ERC troÅ¡kova uzimaju u obzir troÅ¡kovi opterećenja oneÄ�išćenjem. TroÅ¡kovi mjera Sagledavanjem troÅ¡kova od pružanja vodnih usluga te sagledavanjem ERC troÅ¡kova u cijelosti su utvrÄ‘eni ukupni troÅ¡kovi vodnih usluga. Tab. C.78 Financijski troÅ¡ak usluga javne vodoopskrbe i odvodnje i proÄ�išćavanja (izvor: Financijska izvješća javnih isporuÄ�itelja vodnih usluga, 2013. godina) PodruÄ�je Broj sta-novnika IsporuÄ�ene koliÄ�ine (m3/god) IsporuÄ�eno stanovniÅ¡ tvu (kn/god) IsporuÄ�eno gospodar stvu (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/god) TroÅ¡kovi (kn/m3/ god) Vodno po druÄ�je rijeke Dunav 2.904.156 132.858.395 102.266.551 30.591.844 1.708.061.030 12,86 PodruÄ�je podsliva rijeka Drave i Dunava 763.363 31.443.386 24.576.196 6.867.190 461.959.804 14,69 PodruÄ�je podsliva rijeke Save 2.140.793 101.415.009 77.690.355 23.724.654 1.246.101.226 12,29 Jadransko vodno podruÄ�je 1.380.733 102.101.014 69.070.673 33.030.341 1.296.364.773 12,70 Ukupno 4.284.889 234.959.409 171.337.224 63.622.185 3.004.425.803 12,79 STRANICA 136 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Procjena sadašnjih eksternih ERC troškova nekorisnika vodnih usluga, odnosno procjena troškova provedbe mjera (ili udjela u trošku) odnosi se na pročišćavanja od strane jednog sektora na račun onečišćenja koji dolazi iz drugih sektora. Taj slučaj se najviše povezuje s troškovima pročišćavanja vode namijenjene ljudskoj potrošnji uslijed onečišćenja nastalog od strane drugog korisnika voda, npr. poljoprivrede, industrije, stanovništva izvan sustava javne odvodnje i drugo. Procjena navedenih eksternih troškova (nekorisnika vodnih usluga) temelji se na kakvo ći vode koja se koristi za ljudsku potrošnju, te troškova koje generira njezino kondicioniranje na razinu pogodnu za sigurnu vodoopskrbu. Kakvoća vode na zahvatima, na koju upućuju rezultati monitoringa na vodozahvatima (neprerađena voda)82, dovodi se na razinu sigurnosti za ljudsku potrošnju preko postojećih uređaja za kondicioniranje (financij ski troškovi pružanja usluga, a uključuju i povijesne ERC troškove ne korisnika vodnih usluga). Daljnje unaprjeđenje stanja, na čiju potrebu upućuju rezultati monitoringa u razvodnoj mreži83, planira se postići izgradnjom ili dogradnjom novih uređaja za kondicioniranje (sadašnji eksterni ERC troškovi koji uključuju i eksterne ERC troškove nekorisni ka vodnih usluga). Raspodjela/učešće u trošku pojedinih korisnika voda temelji se na analizi pritisaka – utjecaja. Tab. C.80 Eksterni godišnji troškovi povezani s eksternim utjecajem na sirovu vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji Opis troškova Ukupni troškovi koje snose korisnici javne vodo opskrbe Stanovništvo (korisnici vodnih usluga) Industrija (korisnici vodnih usluga) Poljoprivre da (ne-kori snici vodnih usluga) godišnji trošak rada i održavanja uređaja za kondicioniranje 100 milijuna kuna/ godišnje 40% 40% 20% novo investiranje u dogradnju ili izgradnju uređaje za kondicio niranje ukupno 644 milijuna kuna (ulaganja u 38 uređaja) ili 23.277.873 kn/god (NPV) 40% 40% 20% godišnji trošak amorti zacije, rada i održavanja novih uređaja za kondici oniranje 76.308.650 kn/god (NPV) 40% 40% 20% Rezidualni ili eksterni ERC troškovi povezani s javnim vodnim usluga ma sagledani su za razdoblje 2022. – 2027. godina, a riječ je o mjerama koje se provode na vodnim tijelima za koja se procjenjuje da nakon 2023. godine (i provedbe osnovnih mjera) neće biti postignuto najmanje dobro stanje voda, a obuhvaćaju: (i) provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (dopunske mjere – naselja < 2.000 ES gdje stanje voda nije najmanje dobro). 82 65% uzoraka sirove vode (iz zahvata) nisu odgovarali zbog jednog ili više pokazatelja o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Najčešći razlog neodgovaranju bilo je mikrobiološko onečišćenje sirove vode, a u fizikalno-kemijskom pogledu povišena mutnoća, amonijak, željezo, mangan, nitrati te arsen. Posljedice zaslanjenja sirovih voda, povišene količine natrija, kalija, klorida i sulfata, zabilježene su u dvije jadranske županije. U pojedinim županijama u nekim uzorcima nađene su povišene vrijednosti senzorskog one čišćenja, ukupnih suspenzija, olova, organske tvari, nitrita, mineralnih ulja, sulfa ta, klorida, natrija, kalija, fluorida, aluminija. Razlog sporadičnom pojavljivanju ovog onečišćenja dolazi uglavnom pod utjecajem morske vode i pomanjkanju zona sanitarne zaštite. Svi ostali ispitivani pokazatelji bili su ispod propisanih graničnih vrijednosti za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. 83 Postotak neodgovarajućih uzoraka iz razvodne mreže procjenjuje se na 14%, a procjenjuje se da bi bio znatno ispod 10% da je obrađena samo javna, bez lokalne vodoopskrbe. Najčešći razlog neodgovaranju bilo je mikrobio loško onečišćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i to najčešće po višenim brojem aerobnih bakterija. Onečišćenje vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz razvodne mreže u fizikalno-kemijskom pogledu razlikovalo se od regije do regije. Uglavnom se radilo o onečišćenju povišenom mutnoćom, amonijakom, nitratima, željezom, manganom koji su sporadično bili iznad graničnih vrijednosti. Povišen sadržaj arsena zabilježen je u dvije županije, gdje se on nalazi kao sastavni dio vodonosnika. Posljedice zaslanjenja sirovih voda, povišene količine natrija, kalija, klorida i sulfata, zabilježene su u dvije jadranske županije. Svi ostali ispitivani pokazatelji bili su ispod propisanih graničnih vrijednosti za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. Područje podsliva rijeke Save 8.544.455.019 6.968.078.122 524.588.666 12.929.817.167 Jadransko vodno područje 8.903.427.366 7.027.984.344 456.492.026 12.055.032.954 Ukupno: 21.832.782.241 17.510.484.827 1.224.341.754 31.227.867.252 uključuje provedbu osnovnih mjera po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2021. Vodno područje rijeke Dunav 9.271.070.908 8.010.914.196 549.099.894 14.179.739.081 Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 2.854.849.688 2.481.666.210 159.610.188 4.184.825.409 Područje podsliva rijeke Save 6.416.221.221 5.529.247.986 389.489.706 9.994.913.672 Jadransko vodno područje 5.861.327.332 4.965.310.496 301.325.827 8.122.855.210 Ukupno: 15.132.398.240 12.976.224.692 850.425.721 22.302.594.292 295 Sl. C.99 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi provedbe osnovnih mjera (izgradnja, rad, održavanje, amortizacija sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima, neto sadašnja vrijednosti (NPV) Sl. C.99 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-C.99 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-.99 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-99 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro- Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro vedbe osnovnih mjera (izgradnja, rad, održavanje, amortizaci ja sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima, neto sadašnja vrijednosti (NPV) 296 Sl. C.100 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi provedbe osnovnih mjera do 2021. godine (izgradnja, rad, održavanje, amortizacija sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima, neto sadašnja vrijednosti (NPV) Procjena sadašnjih eksternih ERC troškova ne-korisnika vodnih usluga, odnosno procjena troškova provedbe mjera (ili udjela u trošku) odnosi se na pročišćavanja od strane jednog sektora na račun onečišćenja koji dolazi iz drugih sektora. Taj slučaj se najviše povezuje s troškovima pročišćavanja vode namijenjene ljudskoj potrošnji uslijed onečišćenja nastalog od strane drugog korisnika voda, npr. poljoprivrede, industrije, stanovništva izvan sustava javne odvodnje i drugo. Procjena navedenih eksternih troškova (ne-korisnika vodnih usluga) temelji se na kakvoći vode koja se koristi za ljudsku potrošnju, te troškova koje generira njezino kondicioniranje na razinu pogodnu za sigurnu vodoopskrbu. Kakvoća vode na zahvatima, na koju upućuju rezultati monitoringa na vodozahvatima (neprerađena voda)82, dovodi se na razinu sigurnosti za ljudsku potrošnju preko postojećih uređaja za kondicioniranje (financijski troškovi pružanja usluga, a uključuju i povijesne ERC troškove ne-korisnika vodnih usluga). Daljnje unaprjeđenje stanja, na čiju potrebu upućuju rezultati monitoringa u razvodnoj mreži83, planira se postići izgradnjom ili dogradnjom novih uređaja za kondicioniranje (sadašnji 82 65% uzoraka sirove vode (iz zahvata) nisu odgovarali zbog jednog ili više pokazatelja o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Najčešći razlog neodgovaranju bilo je mikrobiološko onečišćenje sirove vode, a u fizikalno kemijskom pogledu povišena mutnoća, amonijak, željezo, mangan, nitrati te arsen. Posljedice zaslanjenja sirovih voda, povišene količine natrija, kalija, klorida i sulfata, zabilježene su u dvije jadranske županije. U pojedinim županijama u nekim uzorcima nađene su povišene vrijednosti senzorskog onečišćenja, ukupnih suspenzija, olova, organske tvari, nitrita, mineralnih ulja, sulfata, klorida, natrija, kalija, fluorida, aluminija. Razlog sporadičnom pojavljivanju ovog onečišćenja dolazi uglavnom pod utjecajem morske vode i pomanjkanju zona sanitarne zaštite. Svi ostali ispitivani pokazatelji bili su ispod propisanih graničnih vrijednosti za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. 83 Postotak neodgovarajućih uzoraka iz razvodne mreže procjenjuje se na 14%, a procjenjuje se da bi bio znatno ispod 10% da je obrađena samo javna, bez lokalne vodoopskrbe. Najčešći razlog neodgovaranju bilo je mikrobiološko onečišćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i to najčešće povišenim brojem aerobnih bakterija. Onečišćenje vode namijenjene ljudskoj potrošnji iz razvodne mreže u fizikalno-kemijskom pogledu razlikovalo se od regije do regije. Uglavnom se radilo o onečišćenju povišenom mutnoćom, amonijakom, nitratima, željezom, manganom koji su sporadično bili iznad graničnih vrijednosti. Povišen sadržaj arsena zabilježen je u dvije županije, gdje se on nalazi kao sastavni dio vodonosnika. Posljedice zaslanjenja sirovih Sl. C.100 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-C.100 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-.100 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro-100 Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro- Ukupni sadašnji interni ERC troškovi, odnosno troškovi pro vedbe osnovnih mjera do 2021. godine (izgradnja, rad, održa vanje, amortizacija sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima, neto sadašnja vrijednosti (NPV) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 137 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Šteta na vodnom okolišu koja nije ublažena (eksterni ERC rezidualni trošak) procjenu štete vodnom okolišu nastale: (i) pru žanjem vodnih usluga, a koja nije ublažena mjerama ublažavanja JIVU, (ii) aktivnostima ne-korisnika vodnih usluga, a koja nije ublažena mjerama ublažava nja JIVU troškovi se pokrivaju internaliziranim ili planiranim mehanizmima Procjena stope povrata eksternih ERC troškova (iza 2021.) CR3 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda Sadašnja razina povrata troškova vodnih usluga (CR1), koja je dostignuta mjerama važeće politike na području voda, daje uvid u koliko i kako su se pojedine usluge ili korisnici približili punom povratu troškova. Jednom izračunata stopa povrata nije nepromjenjiva. Izračunata stopa služi za do nošenje odluka o učinkovitosti predloženih mjera u provođenju politike upravljanja vodama (CR2 i CR3), što znači da je predmetnu analizu po trebno kontinuirano provoditi u procesu upravljanja vodnim područjem, kako na razini uslužnog područja isporučitelja vodnih usluga, tako i na razini cjelokupnog sustava (vodno područje, nacionalna razina). Tab. C.83 Financijski povrat troškova od vodnih usluga, stanje 2013. godina Područje Broj sta novnika (2011.) Troškovi (kn/god) Prihodi (kn/god) Subvencije (kn/god) Radni omjer (P/T) CR1 (uprosje čen na pod slivu ili vodnom području) CR1 (uprosje čen na području JIVU) Vodno područje rijeke Dunav 2.904.156 1.708.061.030 1.679.277.793 409.167.013 0,98 74% 74% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 763.363 461.959.804 457.854.928 91.650.941 0,99 79% 78% Područje podsliva rijeke Save 2.140.793 1.246.101.226 1.221.422.865 317.516.072 0,98 73% 73% Jadransko vodno područje 1.380.733 1.296.364.773 1.284.183.394 308.498.734 0,99 75% 73% Ukupno 4.284.889 3.004.425.803 2.963.461.187 717.665.746 0,99 75% 74% Radni omjeri od 0,98 – 0,99 govore kako isporučitelji vodnih usluga nisu u potpunosti prihodima dosegli troškove, a što se najviše povezuje s pove ćanim troškovima rada i održavanja novih vodnih građevina. Usklađenje troškova s prihodima očekuje se sa završetkom investiranja, te time i do stizanje radnih omjera preko 1,0 (ciljano minimalni 1,1 – 1,2). 299 znači da je predmetnu analizu potrebno kontinuirano provoditi u procesu upravljanja vodnim područjem, kako na razini uslužnog područja isporučitelja vodnih usluga, tako i na razini cjelokupnog sustava (vodno područje, nacionalna razina). Tab. C.83 Financijski povrat troškova od vodnih usluga, stanje 2013. godina Područje Broj stanovnika (2011.) Troškovi (kn/god) Prihodi (kn/god) Subvencije (kn/god) Radni omjer (P/T) CR1 (uprosječen na podslivu ili vodnom području) CR1 (uprosječen na području JIVU) Vodno područje rijeke Dunav 2.904.156 1.708.061.030 1.679.277.793 409.167.013 0,98 74% 74% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 763.363 461.959.804 457.854.928 91.650.941 0,99 79% 78% Područje podsliva rijeke Save 2.140.793 1.246.101.226 1.221.422.865 317.516.072 0,98 73% 73% Jadransko vodno područje 1.380.733 1.296.364.773 1.284.183.394 308.498.734 0,99 75% 73% Ukupno 4.284.889 3.004.425.803 2.963.461.187 717.665.746 0,99 75% 74% Radni omjeri od 0,98 - 0,99 govore kako isporučitelji vodnih usluga nisu u potpunosti prihodima dosegli troškove, a što se najviše povezuje s povećanim troškovima rada i održavanja novih vodnih građevina. Usklađenje troškova s prihodima očekuje se sa završetkom investiranja, te time i dostizanje radnih omjera preko 1,0 (ciljano minimalni 1,1 - 1,2). Sl. C.102 Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područjima (CR1), stanje 2013. godina Razliku CR1 do punog povrata troškova (oko 25%) čini subvencioniranje ulaganja u sustave javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, što uključuje i sredstva obveznih vodnih naknada koju plaćaju svi korisnici vodnih usluga. Umanjujući subvencije za sredstva obveznih vodnih naknada koje se fakturiraju na području podsliva ili vodnog područja, povrat troškova penje se na prosječnih 93% (podrazumijeva među-subvencioniranje, eng. cross subsidies, područja isporučitelja vodnih usluga). Sl. C.102 Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područ-C.102 Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područ-.102 Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područ-102 Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područ- Stope povrata troškova od vodnih usluga na uslužnim područ jima (CR1), stanje 2013. godina Tab. C.81 Pregled eksternih ERC troškova od vodnih usluga Vodno područje ili područje podsliva Ukupni troškovi ulaganja (kn) NPV troškova ulaganja (kn) Troškovi rada, održavanja i amortiza cije (kn/god.) NPV ERC troškova iz gradnje, rada, održavanja, amortizacije (kn) uključuje sve dopunske mjere po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda nakon 2023. Vodno područje rijeke Dunav 2.826.758.086 1.696.403.970 164.651.230 3.038.935.360 Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 1.245.647.660 749.705.903 76.635.236 1.374.573.448 Područje podsliva rijeke Save 1.581.110.426 946.698.067 88.015.994 1.664.361.912 Jadransko vodno područje 2.046.555.238 1.216.667.192 97.486.219 2.011.549.259 Ukupno: 4.873.313.324 2.913.071.162 262.137.449 5.050.484.620 298 Sl. C.101 Ukupni eksterni ERC troškovi, odnosno troškovi provedbe dopunskih mjera (izgradnja, rad, održavanje, amortizacija sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima, neto sadašnja vrijednost (NPV) Procjena povrata troškova od vodnih usluga odvija se kroz tri zasebne analize. Tab. C.82 Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/procjena Vrsta troška Trošak uključuje Pokrivanje troškova Analize obuhvaćaju Raspodjela troškova Trenutni financijski trošak pružanja vodnih usluga (financijski trošak, uključujući povijesne ERC troškove) troškove rada, održavanja, kapitalne troškove, uključujući troškove ublažavanja propadanja okoliša (internalizirani interni ERC troškovi povezani s korisnicima i ne korisnicima usluga), troškovi se pokrivaju iz cijene vodnih usluga ili subvencijama Procjenu trenutne stope povrata financijskih troškova od vodnih usluga (referentno stanje 2013.) CR1 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda Financijski troškovi ublažavanja propadanja okoliša internalizirani kroz Program mjera 2016. 2021. (sadašnji ERC troškovi) troškove JIVU-a na račun ublažavanja propadanja vodnog okoliša, nastale: (i) pružanjem vodnih usluga, (ii) aktivnostima ne-korisnika vodnih usluga troškovi se pokrivaju internaliziranim ili planiranim mehanizmima Procjena stope povrata internih financijskih ERC troškova iz Programa mjera (2016. - 2021.) CR2 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda Šteta na vodnom okolišu koja nije ublažena (eksterni ERC rezidualni trošak) procjenu štete vodnom okolišu nastale: (i) pružanjem vodnih usluga, a koja nije ublažena mjerama ublažavanja JIVU, (ii) aktivnostima ne korisnika vodnih usluga, a koja nije ublažena mjerama ublažavanja JIVU troškovi se pokrivaju internaliziranim ili planiranim mehanizmima Procjena stope povrata eksternih ERC troškova (iza 2021.) CR3 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda Sadašnja razina povrata troškova vodnih usluga (CR1), koja je dostignuta mjerama važeće politike na području voda, daje uvid u koliko i kako su se pojedine usluge ili korisnici približili punom povratu troškova. Jednom izračunata stopa povrata nije nepromjenjiva. Izračunata stopa služi za donošenje odluka o učinkovitosti predloženih mjera u provođenju politike upravljanja vodama (CR2 i CR3), što Sl. C.101 Ukupni eksterni ERC troškovi, odnosno troškovi provedbe dopunskih mjera (izgradnja, rad, održavanje, amortizacija sustava javne odvodnje i pročišćavanja) na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na usluž nim područjima, neto sadašnja vrijednost (NPV) Procjena povrata troškova od vodnih usluga odvija se kroz tri zasebne analize. Tab. C.82 Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/pro-C.82 Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/pro-.82 Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/pro-82 Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/pro- Kategorije troškova vodnih usluga i povezanih analiza/pro cjena Vrsta troška Trošak uključuje Pokrivanje troškova Analize obu hvaćaju Raspodjela troškova Trenutni financijski trošak pružanja vodnih usluga (financijski tro šak, uključujući povijesne ERC troškove) troškove rada, održavanja, kapitalne troškove, uključujući troš kove ublažavanja propadanja okoliša (internalizirani interni ERC troš kovi povezani s korisnicima i nekorisnicima usluga), troškovi se po krivaju iz cijene vodnih usluga ili subvencijama Procjenu trenut ne stope povrata financijskih troškova od vodnih usluga (referentno stanje 2013.) CR1 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda Financijski troškovi ublaža vanja propadanja okoliša inter nalizirani kroz Program mjera 2016. – 2021. (sadašnji ERC troškovi) troškove JIVU-a na račun ublažavanja propadanja vodnog okoliša, nastale: (i) pružanjem vodnih usluga, (ii) aktivnostima ne korisnika vodnih usluga troškovi se pokrivaju internaliziranim ili planiranim mehanizmima Procjena stope povrata internih financijskih ERC troškova iz Programa mjera (2016. – 2021.) CR2 Stanovništvo Industrija Poljoprivreda STRANICA 138 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE za vrijeme i nakon izgradnje sustava, koja se također formira po načelu povrata troškova od vodnih usluga, kontroliranu od strane Vijeća za vodne usluge. 301 Sl. C.104 Izvori financiranja sadašnjih ERC troškova od pružanja vodnih usluga, odnosno troškova provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš Tab. C.85 Pregled povrata sadašnjih ERC troškova od vodnih usluga CR2 Vodno područje ili područje podsliva NPV sadašnjih ERC troškova (kn/god) NPV ERC troškova koje snose isporučitelji vodnih usluga Stopa povrata sadašnjih ERC troškova CR2 Sredstva koja se prikupljaju kroz obvezne vodne naknade CR2 uvećan za obvezne naknade koje plaćaju korisnici vodnih usluga uključuje sve osnovne mjere po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2023. Vodno područje rijeke Dunav 639.094.477 318.078.657 50% 46.947.488 57% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 208.100.571 99.404.400 48% 16.275.177 56% Područje podsliva rijeke Save 430.993.906 218.674.257 51% 30.672.311 58% Jadransko vodno područje 401.834.432 188.881.274 47% 30.340.082 55% Ukupno: 1.040.928.908 506.959.931 49% 77.287.570 56% uključuje provedbu osnovnih mjera po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2021. Vodno područje rijeke Dunav 472.657.969 227.425.485 48% 35.831.338 56% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 139.494.180 62.739.713 45% 11.492.516 53% Područje podsliva rijeke Save 333.163.789 164.685.772 49% 24.338.822 57% Jadransko vodno područje 270.761.840 120.309.235 44% 21.435.439 52% Ukupno: 743.419.810 349.807.661 47% 57.266.777 55% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Neto sadašnja vrijednost troškova izgradnje Neto sadašnja vrijednost troškova rada, održavanja i amortizacije Neto sadašnja vrijednost ukupnih troškova do 2023. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Neto sadašnja vrijednost troškova izgradnje Neto sadašnja vrijednost troškova rada, održavanja i amortizacije Neto sadašnja vrijednost ukupnih troškova do 2021. Obvezne vodne naknade Državni proračun Javni isporučitelji vodnih usluga EU fondovi Sl. C.104 Izvori financiranja sadašnjih ERC troškova od pružanja vodnih usluga, odnosno troškova provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš Tab. C.85 Pregled povrata sadašnjih ERC troškova od vodnih usluga CR2 Vodno područje ili područje podsliva NPV sadaš njih ERC troškova (kn/god) NPV ERC troškova koje snose isporučitelji vodnih usluga Stopa povrata sadašnjih ERC troškova CR2 Sredstva koja se prikupljaju kroz obveznev vodne naknade CR2 uvećan za obvezne naknade koje plaćaju korisnici vodnih usluga uključuje sve osnovne mjere po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2023. Vodno područje rijeke Dunav 639.094.477 318.078.657 50% 46.947.488 57% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 208.100.571 99.404.400 48% 16.275.177 56% Područje podsliva rijeke Save 430.993.906 218.674.257 51% 30.672.311 58% Jadransko vodno područje 401.834.432 188.881.274 47% 30.340.082 55% Ukupno: 1.040.928.908 506.959.931 49% 77.287.570 56% uključuje provedbu osnovnih mjera po Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda do 2021. Vodno područje rijeke Dunav 472.657.969 227.425.485 48% 35.831.338 56% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 139.494.180 62.739.713 45% 11.492.516 53% Područje podsliva rijeke Save 333.163.789 164.685.772 49% 24.338.822 57% Jadransko vodno područje 270.761.840 120.309.235 44% 21.435.439 52% Ukupno: 743.419.810 349.807.661 47% 57.266.777 55% 302 Sl. C.105 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troškova provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima (CR2, odnosno CR2 uvećan za vodne naknade koji plaćaju korisnici vodnih usluga) Sl. C.105 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troš-C.105 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troš-.105 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troš-105 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troš- Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troš kova provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područji ma (CR2, odnosno CR2 uvećan za vodne naknade koje plaćaju korisnici vodnih usluga) Razliku CR1 do punog povrata troškova (oko 25%) čini subvencionira nje ulaganja u sustave javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, što uključuje i sredstva obveznih vodnih naknada koju plaćaju svi korisnici vodnih usluga. Umanjujući subvencije za sredstva obveznih vodnih na knada koje se fakturiraju na području podsliva ili vodnog područja, po vrat troškova penje se na prosječnih 93% (podrazumijeva međusubven cioniranje, eng. cross subsidies, područja isporučitelja vodnih usluga). Tab. C.84 Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencionira-C.84 Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencionira-.84 Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencionira-84 Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencionira- Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencionira nju i povratu troškova od vodnih usluga, stanje 2013. godina Područje Isporučene količine (m3/god) Troš kovi (kn/m3) Prihodi (kn/m3) Subven cije (kn/ m3) Fakturira ne obvezne vodne naknade (kn/m3) Udio fak turirane naknade u ukupnoj subvenciji CR1 uvećan za naknade Hrvatskih voda fakturirane korisnicima na području pod sliva ili vodnog područja Vodno područje rijeke Dunav 132.858.395 12,86 12,64 3,08 2,19 71% 91% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 31.443.386 14,69 14,56 2,91 2,41 83% 96% Područje podsliva rijeke Save 101.415.009 12,29 12,04 3,13 2,12 68% 90% Jadransko vodno područje 102.101.014 12,70 12,58 3,02 2,60 87% 96% Ukupno 234.959.409 12,79 12,61 3,05 2,29 78% 93% Subvencioniranje ulaganja u sustave javne vodoopskrbe, odvodnje i pro čišćavanja, odnosno subvencije isporučiteljima vodnih usluga, nacional nim (državni proračun, sredstva Hrvatskih voda, i dr.) ili sredstvima međunarodnih financijskih institucija (EU fondovi, zajmovi razvojnih banaka) sagledavaju se kroz financijske planove upravljanja Hrvatskih voda. Kroz Plan upravljanja vodama u 2012. godini subvencionirana su ulaganja u iznosu od oko 1,0 milijardu kuna, a u 2013. godini iznos godišnjih ulaganja porastao je na 1,4 milijarde. 300 Tab. C.84 Udio fakturiranih obveznih vodnih naknada u subvencioniranju i povratu troškova od vodnih usluga, stanje 2013. godina Područje Isporučene količine (m3/god) Troškovi (kn/m3) Prihodi (kn/m3) Subvencije (kn/m3) Fakturirane obvezne vodne naknade (kn/m3) Udio fakturirane naknade u ukupnoj subvenciji CR1 uvećan za naknade Hrvatskih voda fakturirane korisnicima na području podsliva ili vodnog područja Vodno područje rijeke Dunav 132.858.395 12,86 12,64 3,08 2,19 71% 91% Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 31.443.386 14,69 14,56 2,91 2,41 83% 96% Područje podsliva rijeke Save 101.415.009 12,29 12,04 3,13 2,12 68% 90% Jadransko vodno područje 102.101.014 12,70 12,58 3,02 2,60 87% 96% Ukupno 234.959.409 12,79 12,61 3,05 2,29 78% 93% Subvencioniranje ulaganja u sustave javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, odnosno subvencije isporučiteljima vodnih usluga, nacionalnim (državni proračun, sredstva Hrvatskih voda, i dr.) ili sredstvima međunarodnih financijskih institucija (EU fondovi, zajmovi razvojnih banaka) sagledavaju se kroz financijske planove upravljanja Hrvatskih voda. Kroz Plan upravljanja vodama u 2012. godini subvencionirana su ulaganja u iznosu od oko 1,0 milijardu kuna, a u 2013. godini iznos godišnjih ulaganja porastao je na 1,4 milijarde. Sl. C.103 Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u sustave javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja (izvor: Plan upravljanja vodama Hrvatskih voda 2012. i 2013. godina) Analiza troškova i ulaganja isporučitelja vodnih usluga u razdoblju 2010. - 2013. godina ukazuje na uloženih oko 1,8 milijarde HRK u sprječavanje negativnog utjecaja na vodni okoliš, što je početak razdoblja intenzivnih ulaganja po zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Do 2023. godine planira se uložiti oko 21,8 milijarde kuna u sustave javne odvodnje i pročišćavanja (najveći intenzitet se očekuje u 2018. godini). Time se značajno sprječava negativan utjecaj na vodni ekosustav, odnosno smanjuju se ukupni okolišni troškovi vezani uz izgradnju/dogradnju sustava, uz određeni rast godišnjih troškova rada i održavanja. Visina ulaganja u smanjenje negativnog utjecaja na vodni okoliš u velikoj mjeri ovisi o: (i) mogućnosti isporučitelja vodnih usluga da povrate/nadoknade trošak kroz cijenu vodnih usluga koju naplaćuju korisnicima usluga, (ii) raspoloživosti sredstava na državnoj razini, kao što su namjenska sredstva Hrvatskih voda, sredstva državnog proračuna, ili sredstava iz EU fondova, kojima se sufinancira izgradnja komunalnih vodnih građevina, te vrlo kritičnoj (iii) priuštivosti buduće cijene vode za vrijeme i nakon izgradnje sustava, koja se također formira po načelu povrata troškova od vodnih usluga, kontroliranu od strane Vijeća za vodne usluge. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 2012. 2013. Darovnice JLS Državni proračun MFI zajmovi EU IPA fondovi Obvezne vodne naknade Sl. C.103 Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u susta-C.103 Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u susta-.103 Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u susta-103 Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u susta- Izvori sredstava kojim se subvencioniraju ulaganja u susta ve javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja (izvor: Plan upravljanja vodama Hrvatskih voda 2012. i 2013. godina) Analiza troškova i ulaganja isporučitelja vodnih usluga u razdoblju 2010. – 2013. godina ukazuje na uloženih oko 1,8 milijarde HRK u sprječavanje negativnog utjecaja na vodni okoliš, što je početak raz doblja intenzivnih ulaganja po zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Do 2023. godine planira se uložiti oko 21,8 milijarde kuna u sustave javne odvodnje i pročišćavanja (najveći intenzitet se očekuje u 2018. godini). Time se značajno sprječava negativan utjecaj na vodni ekosu stav, odnosno smanjuju se ukupni okolišni troškovi vezani uz izgradnju/ dogradnju sustava, uz određeni rast godišnjih troškova rada i održava nja. Visina ulaganja u smanjenje negativnog utjecaja na vodni okoliš u velikoj mjeri ovisi o: (i) mogućnosti isporučitelja vodnih usluga da povrate/nadoknade trošak kroz cijenu vodnih usluga koju naplaćuju ko risnicima usluga, (ii) raspoloživosti sredstava na državnoj razini, kao što su namjenska sredstva Hrvatskih voda, sredstva državnog proračuna, ili sredstava iz EU fondova, kojima se sufinancira izgradnja komunalnih vodnih građevina, te vrlo kritičnoj (iii) priuštivosti buduće cijene vode UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 139 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pokazatelji se bitno poboljšavaju promatranjem sredstava prikupljenih na račun obveznih vodnih naknada kao »prihoda« korisnika vodnih usluga na vodnom području, kojima se vrši međusubvencioniranje troš kova javnih isporučitelja vodnih usluga. Na taj način se bitno smanjuju subvencioniranja troškova (izgradnje novih sustava) javnih isporučitelja vodnih usluga te povećavaju ukupne stope povrata troškova na vodnom području. 305 Sl. C.109 Stope povrata troškova od vodnih usluga Republike Hrvatske Vidljivo je da postoji subvencioniranje sektora stanovništva i naročito poljoprivrede, na način da se teret troškova isporučitelja vodnih usluga u određenoj mjeri preraspodjeljuje prema sektoru industrije/gospodarstva, što je očekivano s obzirom na to da stanovništvo, u određenoj mjeri, ima nižu cijenu vodnih usluga. Razmjerno visoka trenutna stopa povrata troškova od vodnih usluga (CR1) od industrije se smanjuje pridruživanjem stopi povrata sadašnjih i eksternih rezidualnih ERC troškova (CR2 i CR3). Na taj način industrija povećanim sudjelovanjem u povratu troškova kompenzira korištenje starih i novih javnih komunalnih sustava čija se izgradnja u određenoj mjeri subvencionira. Stoga se postepeno izjednačavanje cijene za industriju i stanovništvo treba planirati tek po završetku razdoblja intenzivnog investiranja (postupno uzimajući u obzir troškove amortizacije izgrađenih sustava). Premda je u ukupnoj stopi subvencioniranje poljoprivrede značajno, riječ je o relativno niskoj razini troška, odnosno udjelu od ispod 1% u ukupnom trošku pružanja vodnih usluga. Procijenjeni pokazatelji ne ukazuju na veće razlike u ukupnim stopama povrata na dva vodna područja. Nešto više stope povrata bilježi jadransko vodno područje, što se pripisuje većem sudjelovanju gospodarstva (odnosno turizma) u ukupnom prihodu od pružanja vodnih usluga. Analiza je ukazala da uspostavljeni mehanizmi u mnogome osiguravaju poticaj efikasnijem korištenju vode te adekvatan doprinos korisnika voda (podijeljenih minimalno na stanovništvo, industriju i poljoprivredu) povratu troškova od vodnih usluga uključujući ERC troškove te uzimajući u obzir načelo onečišćivač i/ili korisnik plaća. Također, vezano za vodne usluge, ukazano je na potrebu aktualizacije nekih pitanja, odnosno usklađenja mehanizama, naročito u svezi (i) poticaja razumnoj potrošnji vode, i (ii) priuštivosti cijene vode koju stanovništvo plaća. Primjena načela povrata troškova od vodnih usluga direktno utječe na mogućnost financiranja razvoja sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, kao i na formiranje cijene vode koju građani plaćaju. Najveći rizik provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš, vezanih za pružanje vodnih usluga, upravo je povećanje cijene vode na račun novih kapitalnih troškova, kao i troškova rada, održavanja i amortizacije koji se naplaćuju na projektnom području. Ovisno o procjeni granice priuštivosti, mjerene udjelom izdataka za vodne usluge u neto raspoloživom dohotku, može se očekivati da će u znatnom broju slučajeva priuštivost doći u pitanje, posebno izraženo u nekim županijama/regijama s velikim brojem isporučitelja vodnih usluga. Upravo je priuštivost buduće cijene vode jedan od vodećih razloga reforme/restrukturiranja isporučitelja vodnih usluga koja ima za cilj povećanje razine usluge, smanjenje troškova te s tim u vezi udjela cijene vode u neto raspoloživom dohotku stanovništva. U tu svrhu, Vlada Republike Hrvatske, posredstvom ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, Hrvatskih voda i Vijeća za vodne usluge priprema/provodi sveobuhvatnu reformu/restrukturiranje vodno-komunalnog sektora usredotočenu na spajanje preko 156 trenutnih CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 Republika Hrvatska - stopa povrata Republika Hrvatska - stopa povrata uvećana za prihode od vodnih naknada Ukupno 75% 69% 65% 97% 88% 83% Stanovništvo 62% 57% 54% 78% 70% 67% Industrija 112% 100% 96% 152% 133% 128% Poljoprivreda 0% 0% 0% 8% 5% 4% 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% st op a po vr at a tro šk ov a Sl. C.109 Stope povrata troškova od vodnih usluga Republike Hrvatske Vidljivo je da postoji subvencioniranje sektora stanovništva i naročito poljoprivrede, na način da se teret troškova isporučitelja vodnih usluga u određenoj mjeri preraspodjeljuje prema sektoru industrije/gospodar stva, što je očekivano s obzirom na to da stanovništvo, u određenoj mjeri, ima nižu cijenu vodnih usluga. Razmjerno visoka trenutna stopa povrata troškova od vodnih usluga (CR1) od industrije se smanjuje pri druživanjem stopi povrata sadašnjih i eksternih rezidualnih ERC troš kova (CR2 i CR3). Na taj način industrija povećanim sudjelovanjem u povratu troškova kompenzira korištenje starih i novih javnih komunal nih sustava čija se izgradnja u određenoj mjeri subvencionira. Stoga se postepeno izjednačavanje cijene za industriju i stanovništvo treba planirati tek po završetku razdoblja intenzivnog investiranja (postupno uzimajući u obzir troškove amortizacije izgrađenih sustava). Premda je u ukupnoj stopi subvencioniranje poljoprivrede značajno, riječ je o relativno niskoj razini troška, odnosno udjelu od ispod 1% u ukupnom trošku pružanja vodnih usluga. Procijenjeni pokazatelji ne ukazuju na veće razlike u ukupnim stopama povrata na dva vodna područja. Nešto više stope povrata bilježi jadran sko vodno područje, što se pripisuje većem sudjelovanju gospodarstva (odnosno turizma) u ukupnom prihodu od pružanja vodnih usluga. Analiza je ukazala da uspostavljeni mehanizmi u mnogome osigurava ju poticaj efikasnijem korištenju vode te adekvatan doprinos korisnika voda (podijeljenih minimalno na stanovništvo, industriju i poljopri vredu) povratu troškova od vodnih usluga uključujući ERC troškove te uzimajući u obzir načelo onečišćivač i/ili korisnik plaća. Također, veza no za vodne usluge, ukazano je na potrebu aktualizacije nekih pitanja, odnosno usklađenja mehanizama, naročito u svezi (i) poticaja razumnoj potrošnji vode, i (ii) priuštivosti cijene vode koju stanovništvo plaća. Primjena načela povrata troškova od vodnih usluga direktno utječe na mogućnost financiranja razvoja sustava vodoopskrbe, odvodnje i proči šćavanja, kao i na formiranje cijene vode koju građani plaćaju. Najveći rizik provedbe osnovnih mjera na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš, vezanih za pružanje vodnih usluga, upravo je povećanje cijene vode na račun novih kapitalnih troškova, kao i troškova rada, održavanja i amortizacije koji se naplaćuju na projektnom području. Ovisno o procjeni granice priuštivosti, mjerene udjelom izdataka za vodne usluge u neto raspoloživom dohotku, može se očekivati da će u znatnom broju slučajeva priuštivost doći u pitanje, posebno izraženo u nekim županijama/regijama s velikim brojem isporučitelja vodnih usluga. Upravo je priuštivost buduće cijene vode jedan od vodećih ra zloga reforme/restrukturiranja isporučitelja vodnih usluga koja ima za cilj povećanje razine usluge, smanjenje troškova te s tim u vezi udjela cijene vode u neto raspoloživom dohotku stanovništva. U tu svrhu, Vla da Republike Hrvatske, posredstvom ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, Hrvatskih voda i Vijeća za vodne usluge priprema/provo di sveobuhvatnu reformu/restrukturiranje vodno-komunalnog sektora 303 Sl. C.106 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troškova provedbe osnovnih mjera do 2021. na račun smanjenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima (CR2, odnosno CR2 uvećan za vodne naknade koji plaćaju korisnici vodnih usluga) 4.2.3 Raspodjela stope povrata troškova od vodnih usluga na korisnike Pokazatelji povrata troškova procijenjeni za vodna područja ukazuju na relativno zadovoljavajuću razinu povrata troškova, naročito u slučaju trenutne razine povrata troškova (CR1) koja je dostignuta mjerama važeće politike na području voda. Slabije rezultate pokazuju procjene stope povrata troškova koji uključuju ERC troškove programa osnovnih mjera i eksterne ERC troškove (CR2 i CR3). Sl. C.106 Stope povrata sadašnjih ERC troškova, odnosno ukupnih troškova provedbe osnovnih mjera do 2021. na račun sma njenja utjecaja na vodni okoliš od pružanja vodnih usluga na uslužnim područjima (CR2, odnosno CR2 uvećan za vodne naknade koji plaćaju korisnici vodnih usluga) 4.2.3 Raspodjela stope povrata troškova od vodnih usluga na korisnike Pokazatelji povrata troškova procijenjeni za vodna područja ukazuju na relativno zadovoljavajuću razinu povrata troškova, naročito u slučaju trenutne razine povrata troškova (CR1) koja je dostignuta mjerama važeće politike na području voda. Slabije rezultate pokazuju procjene stope povrata troškova koji uključuju ERC troškove programa osnovnih mjera i eksterne ERC troškove (CR2 i CR3). 304 Sl. C.107 Stope povrata troškova od vodnih usluga raspodijeljene prema korisnicima Sl. C.108 Stope povrata troškova od vodnih usluga, uvećane za prihode ostvarene od obveznih vodnih naknada, raspodijeljene prema korisnicima Pokazatelji se bitno poboljšavaju promatranjem sredstava prikupljenih na račun obveznih vodnih naknada kao „prihoda“ korisnika vodnih usluga na vodnom području, kojima se vrši među subvencioniranje troškova javnih isporučitelja vodnih usluga. Na taj način se bitno smanjuju subvencioniranja troškova (izgradnje novih sustava) javnih isporučitelja vodnih usluga te povećavaju ukupne stope povrata troškova na vodnom području. CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 +CR3 CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav Ukupno 75% 68% 66% 74% 67% 65% Stanovništvo 62% 57% 55% 61% 56% 54% Industrija 113% 101% 98% 111% 100% 95% Poljoprivreda 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% st op a po vr at a tro šk ov a CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav Ukupno 102% 90% 87% 94% 84% 80% Stanovništvo 82% 73% 70% 75% 68% 65% Industrija 160% 140% 135% 146% 128% 122% Poljoprivreda 8% 5% 4% 8% 5% 5% 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 180% st op a po vr at a tro šk ov a Sl. C.107 Stope povrata troškova od vodnih usluga raspodijeljene prema korisnicima 304 Sl. C.107 Stope povrata troškova od vodnih usluga raspodijeljene prema korisnicima Sl. C.108 Stope povrata troškova od vodnih usluga, uvećane za prihode ostvarene od obveznih vodnih naknada, raspodijeljene prema korisnicima Pokazatelji se bitno poboljšavaju promatranjem sredstava prikupljenih na račun obveznih vodnih naknada kao „prihoda“ korisnika vodnih usluga na vodnom području, kojima se vrši među subvencioniranje troškova javnih isporučitelja vodnih usluga. Na taj način se bitno smanjuju subvencioniranja troškova (izgradnje novih sustava) javnih isporučitelja vodnih usluga te povećavaju ukupne stope povrata troškova na vodnom području. CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 +CR3 CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav Ukupno 75% 68% 66% 74% 67% 65% Stanovništvo 62% 57% 55% 61% 56% 54% Industrija 113% 101% 98% 111% 100% 95% Poljoprivreda 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% st op a po vr at a tro šk ov a CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 CR1 CR1 + CR2 CR1 + CR2 + CR3 Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav Ukupno 102% 90% 87% 94% 84% 80% Stanovništvo 82% 73% 70% 75% 68% 65% Industrija 160% 140% 135% 146% 128% 122% Poljoprivreda 8% 5% 4% 8% 5% 5% 0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 180% st op a po vr at a tro šk ov a Sl. C.108 Stope povrata troškova od vodnih usluga, uvećane za prihode ostvarene od obveznih vodnih naknada, raspodijeljene prema korisnicima STRANICA 140 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE koja je u Planu upravljanja vodama 2016. – 2021. rađena analiza opte rećenje-utjecaj)84. Novčani iznosi ERC troškova određeni su procjenom troškova mjera85 (cost-based approach) zaštite voda i vodnoga okoliša. Procjena troškova je sistematizirana prema vrstama opterećenja (op terećenje onečišćenjem, opterećenje zahvaćanjem i hidromorfološko opterećenje). ERC troškovi opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša Mjere za ublažavanje opterećenja onečišćenjem planiraju se za naredna dva planska razdoblja, odnosno do 2027. godine, i to: • za razdoblje 2016. – 2021. godina riječ je o mjerama koje se provode na svim vodnim tijelima gdje je evidentirano opterećenje onečišće njem (neovisno o stanju voda), a obuhvaćaju provedbu: (i) Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (osnovne mjere), (ii) Ni tratne direktive (osnovne mjere), (iii) IED direktive (osnovne mjere) • za razdoblje 2022. – 2027. godina riječ je o mjerama koje se provode na vodnim tijelima za koja se procjenjuje da nakon 2021. godine (i provedbe osnovnih mjera) neće biti postignuto najmanje dobro stanje voda, a obuhvaćaju: (i) provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (dodatne mjere – naselja < 2.000 ES gdje stanje nije najmanje dobro), (ii) mjere ublažavanja opterećenja od poljoprivrede (dopunske mjere) Troškove ublažavanja opterećenja onečišćenjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. 308 Troškove ublažavanja opterećenja onečišćenjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. Sl. C.111 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem Tab. C.86 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem po planskim razdobljima Izvori opterećenja NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. % Ribarstvo i akvakultura 4.959.749 kn 3.607.200 kn 8.566.948 kn 0,02% Industrija 16.921.398.284 kn 1.001.635.581 kn 17.923.033.865 kn 47,54% Poljoprivreda 562.104.844 kn 3.808.915.826 kn 4.371.020.670 kn 11,59% Urbani razvoj 10.353.005.730 kn 4.964.733.648 kn 15.317.739.378 kn 40,63% Ostalo 44.637.738 kn 32.464.796 kn 77.102.534 kn 0,20% Ukupno 27.886.106.345 kn 9.811.357.050 kn 37.697.463.395 kn 100,00% Sl. C.112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima opterećenja onečišćenjem i planskim razdobljima NPV-ERC administrativni trošak 2016.-2027. NPV-ERC vodnih usluga 2016.-2027. NPV-ERC ostalih značajnih korištenja voda 2016.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. urbani razvoj (D11) 257 15.061 0 15.318 industrija (D8) 257 5.267 12.399 17.923 poljoprivreda (D1) 257 0 4.114 4.371 ribarstvo i akvakultura (D5) 9 0 0 9 ostalo 77 0 0 77 0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000 30.000 35.000 40.000 m ili ju na k un a 0 kn 5.000.000.000 kn 10.000.000.000 kn 15.000.000.000 kn 20.000.000.000 kn 25.000.000.000 kn 30.000.000.000 kn 35.000.000.000 kn 40.000.000.000 kn NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. Urbani razvoj Poljoprivreda Industrija Ribarstvo i akvakultura Ostalo Sl. C.111 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem Tab. C.86 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem po planskim razdobljima Izvori opte rećenja NPV-ERC 2016. – 2021. NPV-ERC 2022. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. % Ribarstvo i akvakultura 4.959.749 kn 3.607.200 kn 8.566.948 kn 0,02% Industrija 16.921.398.284 kn 1.001.635.581 kn 17.923.033.865 kn 47,54% 84 Za određeni broj vodnih tijela, za koje je rađena analiza opterećenja-utje caja, a teritorijalno su izvan granica Republike Hrvatske, nije rađena pro cjena stanja voda. Stoga se na ta vodna tijela u prikazima u ovom poglavlju referira s »nije ocijenjeno«. 85 Procjena ERC temeljena na troškovima, uz prednosti kao što su transpa rentnost i dostupnost podataka, nosi i mane što se najčešće odnosi na pita nje je li riječ o novčano najučinkovitijim mjerama (vodi ka precjenjivanju samih troškova), a zanemaruju se i preferencije samih korisnika u rješavanju određenih pitanja. Stoga je važno napomenuti da troškovi procijenjeni u okviru procjene ERC troškova nužno ne podrazumijevaju identičan trošak provedbe programa mjera sadržanih u Planu upravljanja vodnim područji ma 2016.-2021. usredotočenu na spajanje preko 156 trenutnih komunalnih isporučite lja vodnih usluga u 20 učinkovitijih isporučitelja. Integracija/spajanje nosi niz otvorenih pitanja koja se rješavaju dodatnim sagledavanjem institucionalnih modela i načina integracije, tehničko/tehnološkog sta nja infrastrukture kojom se upravlja sada i nakon provedbe direktiva (novoformirani isporučitelj vodne usluge) te sagledavanjem financijskih aspekata integracije. U 2016. godini planirano je utvrđivanje zakonskih kriterija integracije te propisivanje rokova. 306 komunalnih isporučitelja vodnih usluga u 20 učinkovitijih isporučitelja. Integracija/spajanje nosi niz otvorenih pitanja koja se rješavaju dodatnim sagledavanjem institucionalnih modela i načina integracije, tehničko/tehnološkog stanja infrastrukture kojom se upravlja sada i nakon provedbe direktiva (novoformirani isporučitelj vodne usluge) te sagledavanjem financijskih aspekata integracije. U 2016. godini planirano je utvrđivanje zakonskih kriterija integracije te propisivanje rokova. Metodološka pojašnjenja procjene povrata troškova i raspodjele na korisnike voda (pretpostavke korištene pri izračunu): Financijski troškovi i prihodi od pružanja vodnih usluga, iznosi subvencija te iznosi internaliziranih ERC troškova, raspodijeljeni su na korisnike vodnih usluga temeljem isporučenih količina vode i jediničnih cijena vode u 2013. godini. Prihodi od obveznih vodnih naknada, kao i iznosi internaliziranih ERC troškova koji se planiraju prikupiti kroz obvezne naknade, raspodijeljeni su na korisnike sukladno prihodima i rashodima u godišnjim planovima upravljanja vodama. Subvencioniranje internih ERC troškova (fondovi Europske unije, državni proračun i drugo) realizira se po modelima financiranja uspostavljenim u Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina. Dominantan je model financiranja kojim se povlače sredstva fondova Europske unije. Mogućnost povlačenja sredstava iz fondova Europske unije procjenjuje se na prosječnih 65% investicijske vrijednosti projekta. U pokrivanju troška nacionalnog udjela u financiranju (preostalih oko/prosječnih 35%) sudjeluju sredstva jedinica lokalne samouprave te sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske i Hrvatskih voda. Način osiguranja nacionalnog udjela u financiranju sagledan je 2013. godine i poslužio je kao podloga za podizanje vodne naknade Hrvatskih voda za financiranje provedbe vodno-komunalnih direktiva. Predložen je model po kojem se troškovi izgradnje vodno komunalne infrastrukture pokrivaju prosječno: (i) 65% iz fondova Europske unije, (ii) 13,3% iz povećane naknade Hrvatskih voda u ukupnom iznosu od 1,5 kn/m3 u razdoblju 2014. - 2029. godina, (iii) 13,3% iz državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju 2014. - 2024. godina (iv) 8,4% iz proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz naknade za razvoj (prihod isporučitelja vodnih usluga), a računa se u ovisnosti o indeksu razvijenosti. Kako je riječ o diktiranom razvoju, odnosno o obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji, teret sufinanciranja nacionalnog dijela prema izrađenom modelu pokušao se ravnomjerno raspodijeliti, uzimajući u obzir jedino razvijenost lokalne samouprave. Kada državni proračun ne bi sudjelovao u sufinanciranju nacionalne komponente vodno-komunalnih projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU, vodne naknade bi trebalo dvostruko povećati, što bi dodatno opteretilo cijenu vode, i ugrozilo priuštivost cijene vode koju građani plaćaju, polazeći od kriterija da ista ne smije prelaziti 3% neto raspoloživog dohotka stanovnika. Troškovi pogona, održavanja i amortizacija novih sustava pokrivaju se iz cijene vode koju plaćaju korisnici (ne subvencionira se). Ograničenja u procjeni stope povrata ukazuju na potrebu detaljnijeg vođenja, sistematiziranja i dostavljanja podataka i informacija, naročito: Iskazivanje troškova/prihoda po kategorijama korisnika (gospodarstvo/stanovnici) Iskazivanje troškova/prihoda po vrstama usluga (vodoopskrba/odvodnja/pročišćavanje) Iskazivanje troškova kondicioniranja voda, s referencom na troškove prema vrsti onečišćenja koja uklanjaju (radi povezivanja s troškovima povezanim s različitim korisnicima voda) Iskazivanje troškova pročišćavanja voda, sa referencom na troškove prema vrsti onečišćenja koje uklanjaju, npr. onečišćenja koje nemaju porijeklo u komunalnim otpadnim vodama, a dospijevaju u sustav procjeđivanjem s gradskih površina ili kroz oborinsku kanalizaciju (radi povezivanja s troškovima povezanim s različitim korisnicima voda) Iskazivanje prihoda od vodnih naknada po korisnicima i vrstama/tipovima korištenja 4.2.4. Sudjelovanje značajnog korištenja voda u povratu ukupnih ERC troškova Okvir za procjenu ERC troškova u kontekstu sudjelovanja značajnih korištenja voda u njihovom povratu (uključujući vodne usluge i druga značajnija korištenja voda i vodnoga okoliša) strukturiran je oko od govora na 4 ključna pitanja: (i) postoje li ERC troškovi, (ii) koliki je njihov novčani iznos, (iii) tko je odgovoran za opterećenje, odnosno ERC troškove (izvor opterećenja i njegov udio) te (iv) tko financijski sudjeluje u povratu ERC troškova. 307 4.2.4 Sudjelovanje značajnog korištenja voda u povratu ukupnih ERC troškova Okvir za procjenu ERC troškova u kontekstu sudjelovanja značajnih korištenja voda u njihovom povratu (uključujući vodne usluge i druga značajnija korištenja voda i vodnoga okoliša) strukturiran je oko odgovora na 4 ključna pitanja: (i) postoje li ERC troškovi, (ii) koliki je njihov novčani iznos, (iii) tko je odgovoran za opterećenje, odnosno ERC troškove (izvor opterećenja i njegov udio) te (iv) tko financijski sudjeluje u povratu ERC troškova. Sl. C.110 Veza procjene povrata ERC troškova i DPSIR analize (izvor-opterećenje-stanje-utjecaj odgovor/mjere) Stanje voda za referentnu 2012. godinu, odnosno znatan broj vodnih tijela koji ne zadovoljavaju ciljeve najmanje dobrog stanja voda, kao i obveze provedbe osnovnih mjera upućuju na postojanje ERC troškova. Procjena ERC troškova (odnosno troškova provedbe mjera) odnosi se na sva vodna tijela, stoga se analizira ukupno 3.419 vodnih tijela (a za koja je u Planu upravljanja vodama 2016. 2021. rađena analiza opterećenje-utjecaj)84. Novčani iznosi ERC troškova određeni su procjenom troškova mjera85 (cost-based approach) zaštite voda i vodnoga okoliša. Procjena troškova je sistematizirana prema vrstama opterećenja (opterećenje onečišćenjem, opterećenje zahvaćanjem i hidromorfološko opterećenje). ERC troškovi opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša Mjere za ublažavanje opterećenja onečišćenjem planiraju se za naredna dva planska razdoblja, odnosno do 2027. godine, i to: za razdoblje 2016. - 2021. godina riječ je o mjerama koje se provode na svim vodnim tijelima gdje je evidentirano opterećenje onečišćenjem (neovisno o stanju voda), a obuhvaćaju provedbu: (i) Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (osnovne mjere), (ii) Nitratne direktive (osnovne mjere), (iii) IED direktive (osnovne mjere) za razdoblje 2022. - 2027. godina riječ je o mjerama koje se provode na vodnim tijelima za koja se procjenjuje da nakon 2021. godine (i provedbe osnovnih mjera) neće biti postignuto najmanje dobro stanje voda, a obuhvaćaju: (i) provedbu Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (dodatne mjere - naselja < 2.000 ES gdje stanje nije najmanje dobro), (ii) mjere ublažavanja opterećenja od poljoprivrede (dopunske mjere) 84 Za određeni broj vodnih tijela, za koje je rađena analiza opterećenja-utjecaja, a teritorijalno su izvan granica Republike Hrvatske, nije rađena procjena stanja voda. Stoga se na ta vodna tijela u prikazima u ovom poglavlju referira s „nije ocijenjeno“. 85 Procjena ERC temeljena na troškovima, uz prednosti kao što su transparentnost i dostupnost podataka, nosi i mane što se najčešće odnosi na pitanje je li riječ o novčano najučinkovitijim mjerama (vodi ka precjenjivanju samih troškova), a zanemaruju se i preferencije samih korisnika u rješavanju određenih pitanja. Stoga je važno napomenuti da troškovi procijenjeni u okviru procjene ERC troškova nužno ne podrazumijevaju identičan trošak provedbe programa mjera sadržanih u Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. Izvori opterećenja izvor 1 izvor 2 izvor 3 izvor 4 Vrste opterećenja opterećenje 1 opterećenje 2 opterećenje 3 Stanje i utjecaj stanje voda ili potencijal ERC troškovi (provedbe mjera) Sl. C.110 Veza procjene povrata ERC troškova i DPSIR analize (izvor opterećenje-stanje-utjecaj-odgovor/mjere) Stanje voda za referentnu 2012. godinu, odnosno znatan broj vodnih tijela koji ne zadovoljavaju ciljeve najmanje dobrog stanja voda, kao i obveze provedbe osnovnih mjera upućuju na postojanje ERC troškova. Procjena ERC troškova (odnosno troškova provedbe mjera) odnosi se na sva vodna tijela, stoga se analizira ukupno 3.419 vodnih tijela (a za UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 141 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 309 ERC troškovi opterećenja zahvaćanjem voda Količinsko stanje voda je problem koji se javlja na manjem broju vodnih tijela, što će se rješavati mjerama kontrole zahvaćanja voda. Količine zahvaćenih voda za različite namjene gledajući načelno, nisu značajne u odnosu na ukupno raspoloživi resurs, ali se problemi javljaju lokalno tamo gdje, ili po količini ili po razdoblju zahvaćanja, dodijeljena prava na vodu prelaze lokalno raspoložive kapacitete resursa. Na takvim prostorima je potrebno intenzivirati aktivnosti na registraciji korisnika (osobito malih individualnih zahvaćanja voda), praćenju zahvaćenih količina i provedbi mjera racionalizacije potrošnje voda. Procjena ERC troškova zahvaćanja voda obavljena je polazeći od pretpostavke: (i) da prekomjerna zahvaćanja u većoj mjeri ne ugrožavaju druge korisnike voda, već samo stanje voda te (ii) kada je riječ o navodnjavanju moguće je da individualno zahvaćanje voda može imati značajan utjecaj kako na raspoloživost, tako i na stanje voda lokalno, naročito zbog očekivanja da će opterećenje nekontroliranim/raspršenim zahvaćanjem voda za potrebe navodnjavanja rasti, zbog posljedica klimatskih promjena, osobito na jadranskom vodnom području. Mjere za ublažavanje opterećenja zahvaćanjem voda obuhvaćaju: unaprjeđenje javnih vodoopskrbnih sustava (razine usluge i kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju; točkasto opterećenje od stanovništva i industrije spojene na javne sustave) i racionalizaciju potrošnje vode (uključuje i priključenje stanovništva na javne kontrolirane sustave i napuštanje samo-usluge stanovništva); korištene procjene ulaganja iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina ugradnju vodomjera u zgradama sa zajedničkim mjeračima (mjera se odnosi na stanovništvo) kontrolu i racionalizaciju potrošnje vode od strane industrije s ciljem smanjenja zahvaćanja voda razvoj javnog navodnjavanja i napuštanje individualnih zahvata za poljoprivredu (racionalizacija i kontrola), korištene procjene ulaganja u sustave javnog navodnjavanja iz Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za navodnjavanje. Troškove smanjenja opterećenja zahvaćanjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. Sl. C.113 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja zahvaćanjem NPV-ERC administrativni trošak 2016.-2027. NPV-ERC vodnih usluga 2016.-2027. NPV-ERC ostalih značajnih korištenja voda 2016.-2027. NPV-ERC 2016. 2027. urbani razvoj (D11) 343 3.686 165 4.195 industrija (D8a) 257 1.580 165 2.002 industrija, ne-hidroenergija (D8b ili D4) 9 0 8 17 poljoprivreda-navodnjavanje (D1) 171 0 2.244 2.416 ribarstvo i akvakultura (D5) 34 0 0 34 ostalo 43 0 0 43 0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000 8.000 9.000 m ilij un a ku na Sl. C.113 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja zahvaćanjem Tab. C.87 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja zahvaćanjem voda po planskim razdobljima Izvori opterećenja NPV-ERC 2016. – -2021. NPV-ERC 2022. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. Ribarstvo i akva kultura 19.838.995 kn 14.428.798 kn 34.267.793 kn Industrija 1.894.045.338 kn 108.215.988 kn 2.002.261.326 kn Industrija, energetika osim hidroenergetike 13.225.996 kn 3.607.200 kn 16.833.196 kn Navodnjavanje 1.398.612.763 kn 1.017.203.847 kn 2.415.816.610 kn Urbani razvoj 4.050.213.391 kn 144.287.984 kn 4.194.501.374 kn Ostalo 24.798.743 kn 18.035.998 kn 42.834.741 kn ukupno 7.400.735.226 kn 1.305.779.815 kn 8.706.515.040 kn 310 Tab. C.87 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja zahvaćanjem voda po planskim razdobljima Izvori opterećenja NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. Ribarstvo i akvakultura 19.838.995 kn 14.428.798 kn 34.267.793 kn Industrija 1.894.045.338 kn 108.215.988 kn 2.002.261.326 kn Industrija, energetika osim hidroenergetike 13.225.996 kn 3.607.200 kn 16.833.196 kn Navodnjavanje 1.398.612.763 kn 1.017.203.847 kn 2.415.816.610 kn Urbani razvoj 4.050.213.391 kn 144.287.984 kn 4.194.501.374 kn Ostalo 24.798.743 kn 18.035.998 kn 42.834.741 kn ukupno 7.400.735.226 kn 1.305.779.815 kn 8.706.515.040 kn Sl. C.114 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima opterećenja zahvaćanjem voda i planskim razdobljima ERC troškovi hidromorfološkog opterećenja Uzdužne građevine i zahvati u koritu, na obalama i u inundaciji, identificirane su kao najčešći uzrok hidromorfoloških problema, same ili u kombinaciji s drugim hidromorfološkim opterećenjima. U velikom broju slučajeva riječ je o višenamjenskim i višekorisničkim građevinama. U analizi troškova (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) fokus je na mjerama za postizanje najmanje dobrog stanja/potencijala te očuvanju istog, dok su iz kalkulacije isključeni troškovi na tijelima kod kojih se privremeno ili trajno odustaje od postizanja ciljeva dobrog stanja voda (ti troškovi se detaljnije obrađuju kod proglašavanja znatno promijenjenih vodnih tijela). Mjere za ublažavanje hidromorfološkog opterećenja planiraju se za naredna dva planska razdoblja, odnosno do 2027. godine, i to: za razdoblje 2016. - 2021. godina riječ je o mjerama: (i) koje se provode na svim vodnim tijelima gdje se provode preventivne mjere zaštite od poplava prema uvjetima i mjerama zaštite (održavanje voda i vodnog režima - zaštita od poplava, u kombinaciji sa zaštitom poljoprivrednog zemljišta - melioracijska odvodnja); (ii) na svim vodnim tijelima pod utjecajem opterećenja od hidroneregije (aktivnosti raščlambe i usklađenja kriterija i postupaka s aspekta korisnika, zajedno s dokazivanjem opravdanosti izuzeća za znatno promijenjena vodna tijela te pripremu i provedbu postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata na okoliš te provedba istraživanja, izrada projekata 0 kn 1.000.000.000 kn 2.000.000.000 kn 3.000.000.000 kn 4.000.000.000 kn 5.000.000.000 kn 6.000.000.000 kn 7.000.000.000 kn 8.000.000.000 kn 9.000.000.000 kn NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. Urbani razvoj Industrija Navodnjavanje Industrija, ne-hidro energija Akvakultura Ostalo Sl. C.114 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-C.114 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-.114 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-114 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere- Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere ćenja zahvaćanjem voda i planskim razdobljima ERC troškovi hidromorfološkog opterećenja Uzdužne građevine i zahvati u koritu, na obalama i u inundaciji, iden tificirane su kao najčešći uzrok hidromorfoloških problema, same ili u kombinaciji s drugim hidromorfološkim opterećenjima. U velikom bro ju slučajeva riječ je o višenamjenskim i višekorisničkim građevinama. U analizi troškova (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) fokus je na mjerama za postizanje najmanje dobrog stanja/potencijala te očuvanju istog, dok su iz kalkulacije isključeni troškovi na tijelima kod kojih se privremeno ili trajno odustaje od postizanja ciljeva dobrog stanja voda (ti troškovi se detaljnije obrađuju kod proglašavanja znatno promijenjenih vodnih tijela). Mjere za ublažavanje hidromorfološkog opterećenja planiraju se za na redna dva planska razdoblja, odnosno do 2027. godine, i to: • za razdoblje 2016. – 2021. godina riječ je o mjerama: (i) koje se pro vode na svim vodnim tijelima gdje se provode preventivne mjere za Poljopri vreda 562.104.844 kn 3.808.915.826 kn 4.371.020.670 kn 11,59% Urbani razvoj 10.353.005.730 kn 4.964.733.648 kn 15.317.739.378 kn 40,63% Ostalo 44.637.738 kn 32.464.796 kn 77.102.534 kn 0,20% Ukupno 27.886.106.345 kn 9.811.357.050 kn 37.697.463.395 kn 100,00% 308 Troškove ublažavanja opterećenja onečišćenjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. Sl. C.111 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem Tab. C.86 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje opterećenja onečišćenjem po planskim razdobljima Izvori opterećenja NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. % Ribarstvo i akvakultura 4.959.749 kn 3.607.200 kn 8.566.948 kn 0,02% Industrija 16.921.398.284 kn 1.001.635.581 kn 17.923.033.865 kn 47,54% Poljoprivreda 562.104.844 kn 3.808.915.826 kn 4.371.020.670 kn 11,59% Urbani razvoj 10.353.005.730 kn 4.964.733.648 kn 15.317.739.378 kn 40,63% Ostalo 44.637.738 kn 32.464.796 kn 77.102.534 kn 0,20% Ukupno 27.886.106.345 kn 9.811.357.050 kn 37.697.463.395 kn 100,00% Sl. C.112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima opterećenja onečišćenjem i planskim razdobljima NPV-ERC administrativni trošak 2016.-2027. NPV-ERC vodnih usluga 2016.-2027. NPV-ERC ostalih značajnih korištenja voda 2016.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. urbani razvoj (D11) 257 15.061 0 15.318 industrija (D8) 257 5.267 12.399 17.923 poljoprivreda (D1) 257 0 4.114 4.371 ribarstvo i akvakultura (D5) 9 0 0 9 ostalo 77 0 0 77 0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000 30.000 35.000 40.000 m ili ju na k un a 0 kn 5.000.000.000 kn 10.000.000.000 kn 15.000.000.000 kn 20.000.000.000 kn 25.000.000.000 kn 30.000.000.000 kn 35.000.000.000 kn 40.000.000.000 kn NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. Urbani razvoj Poljoprivreda Industrija Ribarstvo i akvakultura Ostalo Sl. C.112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-C.112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-.112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere-112 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere- Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima optere ćenja onečišćenjem i planskim razdobljima ERC troškovi opterećenja zahvaćanjem voda Količinsko stanje voda je problem koji se javlja na manjem broju vodnih tijela, što će se rješavati mjerama kontrole zahvaćanja voda. Količine zahvaćenih voda za različite namjene gledajući načelno, nisu značajne u odnosu na ukupno raspoloživi resurs, ali se problemi javljaju lokalno tamo gdje, ili po količini ili po razdoblju zahvaćanja, dodijeljena pra va na vodu prelaze lokalno raspoložive kapacitete resursa. Na takvim prostorima je potrebno intenzivirati aktivnosti na registraciji korisnika (osobito malih individualnih zahvaćanja voda), praćenju zahvaćenih količina i provedbi mjera racionalizacije potrošnje voda. Procjena ERC troškova zahvaćanja voda obavljena je polazeći od pretpostavke: (i) da prekomjerna zahvaćanja u većoj mjeri ne ugrožavaju druge korisnike voda, već samo stanje voda te (ii) kada je riječ o navodnjavanju moguće je da individualno zahvaćanje voda može imati značajan utjecaj kako na raspoloživost, tako i na stanje voda lokalno, naročito zbog očekivanja da će opterećenje nekontroliranim/raspršenim zahvaćanjem voda za potre be navodnjavanja rasti, zbog posljedica klimatskih promjena, osobito na jadranskom vodnom području. Mjere za ublažavanje opterećenja zahvaćanjem voda obuhvaćaju: – unaprjeđenje javnih vodoopskrbnih sustava (razine usluge i kvalite te vode namijenjene za ljudsku potrošnju; točkasto opterećenje od stanovništva i industrije spojene na javne sustave) i racionalizaciju potrošnje vode (uključuje i priključenje stanovništva na javne kon trolirane sustave i napuštanje samousluge stanovništva); korištene procjene ulaganja iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina – ugradnju vodomjera u zgradama sa zajedničkim mjeračima (mjera se odnosi na stanovništvo) – kontrolu i racionalizaciju potrošnje vode od strane industrije s ciljem smanjenja zahvaćanja voda – razvoj javnog navodnjavanja i napuštanje individualnih zahvata za poljoprivredu (racionalizacija i kontrola), korištene procjene ula ganja u sustave javnog navodnjavanja iz Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za navodnjavanje. Troškove smanjenja opterećenja zahvaćanjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. STRANICA 142 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Izvori hidromorfološkog opterećenja NPV-ERC 2016. – 2021. NPV-ERC 2022. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. % industrija, energetika ostalo (D8b i D4) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% poljoprivreda-zaštita od popla va (D1) 676.675.190 564.203.332 1.240.878.523 24,58% rekreacija (D9) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% transport (D10) 4.959.749 6.613.199 11.572.948 0,23% urbani razvoj (D11) 19.838.995 14.428.798 34.267.793 0,68% zaštita od poplava (D6) 1.621.893.266 1.347.736.838 2.969.630.104 58,83% ostalo 0 120.239.986 120.239.986 2,38% Ukupno: 2.431.949.279 2.615.738.478 5.047.687.757 100,00% 312 Tab. C.88 Procijenjeni ERC troškovi za smanjenje hidromorfološkog opterećenja po planskim razdobljima Izvori hidromorfološkog opterećenja NPV-ERC 2016.-2021. NPV-ERC 2022.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. NPV-ERC 2016.-2027. % ribarstvo i akvakultura (D5) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% hidroenergetika (D3) 93.702.833 551.694.724 645.397.558 12,79% industrija, energetika ostalo (D8b i D4) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% poljoprivreda-zaštita od poplava (D1) 676.675.190 564.203.332 1.240.878.523 24,58% rekreacija (D9) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% transport (D10) 4.959.749 6.613.199 11.572.948 0,23% urbani razvoj (D11) 19.838.995 14.428.798 34.267.793 0,68% zaštita od poplava (D6) 1.621.893.266 1.347.736.838 2.969.630.104 58,83% ostalo 0 120.239.986 120.239.986 2,38% Ukupno: 2.431.949.279 2.615.738.478 5.047.687.757 100,00% Sl. C.116 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidromorfološkog opterećenja i planskim razdobljima ERC troškovi svih opterećenja na vode i vodni okoliš Sadašnji ERC troškovi za razdoblje 2015. - 2021. godina, s udjelom od 74% u ukupnim ERC troškovima, gotovo podjednako su raspodijeljeni između korisnika vodnih usluga (39%) i ostalih značajnijih korisnika voda (32%). Administrativni troškovi su za sva korištenja posebno strukturirani i čine 5% ukupnih troškova, 3% sadašnjih i 2% rezidualnih eksternih ERC troškova. Rezidualni eksterni ERC troškovi za razdoblje 2022. - 2027. godina, s udjelom od 26% u ukupnom trošku, također zadržavaju ravnomjernu raspodjelu između korisnika vodnih usluga (11%) i ostalih značajnijih korisnika vodnoga okoliša. 0 kn 1.000.000.000 kn 2.000.000.000 kn 3.000.000.000 kn 4.000.000.000 kn 5.000.000.000 kn 6.000.000.000 kn NPV-ERC 2016-2021 NPV-ERC 2022-2027 NPV-ERC 2016-2027 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% NPV-ERC 2016-2021 NPV-ERC 2022-2027 NPV-ERC 2016-2027 ostalo zaštita od poplava (D6) urbani razvoj (D11) transport (D10) rekreacija (D9) poljoprivreda-zaštita od poplava (D1) industrija, ne-hidro energija (D8b i D4) energija - hidroenergija (D3) ribarstvo i akvakultura (D5) Sl. C.116 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidro-C.116 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidro-.116 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidro-116 Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidro- Procijenjeni ukupni udjeli ERC troškova po izvorima hidro morfološkog opterećenja i planskim razdobljima ERC troškovi svih opterećenja na vode i vodni okoliš Sadašnji ERC troškovi za razdoblje 2015. – 2021. godina, s udjelom od 74% u ukupnim ERC troškovima, gotovo podjednako su raspodijeljeni između korisnika vodnih usluga (39%) i ostalih značajnijih korisnika voda (32%). Administrativni troškovi su za sva korištenja posebno strukturirani i čine 5% ukupnih troškova, 3% sadašnjih i 2% rezidualnih eksternih ERC troškova. Rezidualni eksterni ERC troškovi za razdoblje 2022. – 2027. godina, s udjelom od 26% u ukupnom trošku, također zadržavaju ravnomjernu raspodjelu između korisnika vodnih usluga (11%) i ostalih značajnijih korisnika vodnoga okoliša. 313 Sl. C.117 Udio sadašnjih i rezidualnih eksternih ERC troškova u odnosu na vrstu troškova Promatrajući ukupne ERC troškove korisnika vodnih usluga oko 80% pripada troškovima povezanim s opterećenjem vodnoga okoliša. Nešto manji udio pripada troškovima povezanim s razvojem javnih vodoopskrbnih sustava (prevladava stanovništvo kao glavni pokretač), kao mjera smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja voda. Ukupni ERC troškovi ostalih korisnika voda također ukazuju na prevladavajuće sudjelovanje troškova od opterećenja onečišćenjem (preko 70%), uz značajan doprinos troškova od hidromorfološkog opterećenja (glavni pokretači su zaštita od poplava i hidroenergetika). Opterećenje zahvaćanjem, s udjelom od 10% u ukupnim troškovima ostalih korisnika voda, povezano je najviše s razvojem javnih sustava navodnjavanja kao mjerom smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja. Sl. C.118 Udjeli vrste opterećenja u ukupnim ERC troškovima Administrativni trošak ravnomjerno je raspoređen po vrstama opterećenja, a podrazumijeva troškove upravljanja vodama, koji su u Republici Hrvatskoj pod nadležnosti ministarstva nadležnog za vode (posljedično i Hrvatskih voda). Administrativni trošak čine: (i) poslovi izrade planskih dokumenata za upravljanje vodama, studijski i analitički poslovi te uspostava i provedba monitoringa voda, (ii) administrativni poslovi uređenja voda, upravljanje rizicima od poplava i melioracijskom odvodnjom, (iii) ERC 2016.-2021. (administrativne mjere) 3% ERC 2016.-2021. (korisnika vodnih usluga) 39% ERC 2016.-2021. (ostalih korisnika vodnog okoliša) 32% ERC 2022.-2027. (administrativne mjere) 2% ERC 2022.-2027. (korisnika vodnih usluga) 11% ERC 2022.-2027. (ostalih korisnika vodnoga okoliša) 13% eksterni ERC troškovi (2022.-2027.) 26% ERC administrativni trošak 2016.-2027 ERC usluge 2016.-2027. ERC ostala korištenja 2016.-2027. ERC 2016.-2027. Onečišćenje vodnoga okoliša 857 mil. kn 20.327 mil. kn 16.513 mil. kn 37.697 mil. kn Opterećenje zahvaćanjem 857 mil. kn 5.266 mil. kn 2.583 mil. kn 8.707 mil. kn Hidro-morfološko opterećenje 857 mil. kn 0 mil. kn 4.191 mil. kn 5.048 mil. kn 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Sl. C.117 Udio sadašnjih i rezidualnih eksternih ERC troškova u odnosu na vrstu troškova Promatrajući ukupne ERC troškove korisnika vodnih usluga oko 80% pripada troškovima povezanim s opterećenjem vodnoga okoliša. Nešto manji udio pripada troškovima povezanim s razvojem javnih vodoop skrbnih sustava (prevladava stanovništvo kao glavni pokretač), kao mje ra smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja voda. Ukupni ERC troškovi ostalih korisnika voda također ukazuju na pre vladavajuće sudjelovanje troškova od opterećenja onečišćenjem (preko 70%), uz značajan doprinos troškova od hidromorfološkog opterećenja (glavni pokretači su zaštita od poplava i hidroenergetika). Opterećenje štite od poplava prema uvjetima i mjerama zaštite (održavanje voda i vodnog režima – zaštita od poplava, u kombinaciji sa zaštitom poljo privrednog zemljišta – melioracijska odvodnja); (ii) na svim vodnim tijelima pod utjecajem opterećenja od hidroneregije (aktivnosti ra ščlambe i usklađenja kriterija i postupaka s aspekta korisnika, zajedno s dokazivanjem opravdanosti izuzeća za znatno promijenjena vodna tijela te pripremu i provedbu postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata na okoliš te provedba istraživanja, izrada projekata revitalizacije ili re naturalizacije vodnih tijela pod utjecajem postojećih hidroenergetskih zahvata, terenska istraživanja, provedba monitoringa) • za razdoblje 2022. – 2027. godina riječ je o mjerama86: (i) koje se provode na svim vodnim tijelima gdje se provode preventivne mje re zaštite od poplava prema uvjetima i mjerama zaštite (održava nje voda i vodnog režima – zaštita od poplava, u kombinaciji sa zaštitom poljoprivrednog zemljišta – melioracijska odvodnja); (ii) troškovi radova revitalizacije/renaturalizacije vodnih tijela pod utje cajem postojećeg hidromorfološkog opterećenja – zaštite od poplava, (iii) troškovi radova revitalizacije/renaturalizacije vodnih tijela pod utjecajem postojećih hidroenergetskih zahvata Troškove ublažavanja opterećenja onečišćenjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. 311 revitalizacije ili renaturalizacije vodnih tijela pod utjecajem postojećih hidroenergetskih zahvata, terenska istraživanja, provedba monitoringa) za razdoblje 2022. - 2027. godina riječ je o mjerama86: (i) koje se provode na svim vodnim tijelima gdje se provode preventivne mjere zaštite od poplava prema uvjetima i mjerama zaštite (održavanje voda i vodnog režima - zaštita od poplava, u kombinaciji sa zaštitom poljoprivrednog zemljišta - melioracijska odvodnja); (ii) troškovi radova revitalizacije/renaturalizacije vodnih tijela pod utjecajem postojećeg hidromorfološkog opterećenja - zaštite od poplava, (iii) troškovi radova revitalizacije/renaturalizacije vodnih tijela pod utjecajem postojećih hidroenergetskih zahvata Troškove ublažavanja opterećenja onečišćenjem čine i administrativni troškovi upravljanja vodnim okolišem. Sl. C.115 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfološkog opterećenja 86 Kvalitetnija procjena mjere za djelomično ublažavanje hidromorfoloških degradacija na umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima moći će se izvršiti nakon što se definiraju standardi za ocjenu ekološkog potencijala umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, koji uvažavaju nužne hidromorfološke promjene koje prate određenu namjenu vodnoga tijela. Sukladno tim standardima, identificirat će se vrsta i opseg mogućih hidromorfoloških poboljšanja i propisati potreba za provedbom odgovarajućih hidromorfoloških mjera. Za preostala vodna tijela rijeka za koja je procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, planirat će se renaturalizacijske mjere, nakon što se ciljanim biološkim istraživanjima provjeri utjecaj promijenjenih hidromorfoloških elemenata na stanje vodnih ekosustava i identificiraju kritična hidromorfološka opterećenja koja su dovela do promjene stanišnih uvjeta. Izbor renaturalizacijskih mjera treba usmjeriti na popravljanje vitalnih hidromorfoloških elemenata kakvoće. NPV-ERC administrativni trošak 2016.-2027. NPV-ERC značajnih korištenja voda 2016.-2027. NPV-ERC 2016-2027 zaštita od poplava (D6) 514 2.456 2.970 poljoprivreda-zaštita od poplava (D1) 188 1.052 1.241 energija - hidroenergija (D3) 86 560 645 industrija, ne-hidro energija (D8b i D4) 9 0 9 ribarstvo i akvakultura (D5) 9 0 9 transport (D10) 9 3 12 urbani razvoj (D11) 34 0 34 rekreacija (D9) 9 0 9 ostalo 0 120 120 0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 m ilij un a ku na Sl. C.115 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfo-C.115 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfo-.115 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfo-115 Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfo- Procijenjeni ukupni ERC troškovi za smanjenje hidromorfo loškog opterećenja Tab. C.88 Procijenjeni ERC troškovi za smanjenje hidromorfološkog opterećenja po planskim razdobljima Izvori hidromorfološkog opterećenja NPV-ERC 2016. – 2021. NPV-ERC 2022. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. NPV-ERC 2016. – 2027. % ribarstvo i akvakultura (D5) 4.959.749 3.607.200 8.566.948 0,17% hidroenergetika (D3) 93.702.833 551.694.724 645.397.558 12,79% 86 Kvalitetnija procjena mjere za djelomično ublažavanje hidromorfoloških degradacija na umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima moći će se izvršiti nakon što se definiraju standardi za ocjenu ekološkog potencijala umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, koji uvažavaju nužne hidro morfološke promjene koje prate određenu namjenu vodnoga tijela. Sukladno tim standardima, identificirat će se vrsta i opseg mogućih hidromorfoloških poboljšanja i propisati potreba za provedbom odgovarajućih hidromorfoloških mjera. Za preostala vodna tijela rijeka za koja je procijenjeno nezadovolja vajuće hidromorfološko stanje, planirat će se renaturalizacijske mjere, nakon što se ciljanim biološkim istraživanjima provjeri utjecaj promijenjenih hidro morfoloških elemenata na stanje vodnih ekosustava i identificiraju kritična hidromorfološka opterećenja koja su dovela do promjene stanišnih uvjeta. Izbor renaturalizacijskih mjera treba usmjeriti na popravljanje vitalnih hidro morfoloških elemenata kakvoće. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 143 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE morfološkom opterećenju (10%), on po svom iznosu svakako nije zane mariv. Preostalih 17% udjela u trošku na račun opterećenja zahvaćanjem odlazi najvećim dijelom na račune podizanja sigurnosti javne vodoopskr be, racionalizaciju korištenja voda i napuštanje individualnih zahvaćanja voda koja u budućnosti mogu imati značajan utjecaj kako na raspoloživost tako i na stanje voda lokalno, naročito zbog očekivanja porasta potreba za zahvaćanjem voda zbog posljedica klimatskih promjena. 314 administrativni poslovi u djelatnostima korištenja voda, zaštite voda, navodnjavanja te upravljanja javnim vodnim dobrom, vođenjem vodne dokumentacije i izdavanje vodopravnih akata u skladu sa Zakonom o vodama, kao i stručni nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata i koncesijskih uvjeta (vodni nadzor), (iv) obračun i naplata obveznih vodnih naknada te (v) upravljanje posebnim projektima po odlukama Vlade Republike Hrvatske. Analizirajući sve korisnike voda (vodne usluge i ostala značajna korištenja), najveći udio u ukupnim ERC troškovima (73%) pripada opterećenju onečišćenjem vodnoga okoliša. Premda bitno manji udio pripada hidromorfološkom opterećenju (10%), on po svom iznosu svakako nije zanemariv. Preostalih 17% udjela u trošku na račun opterećenja zahvaćanjem odlazi najvećim dijelom na račune podizanja sigurnosti javne vodoopskrbe, racionalizaciju korištenja voda i napuštanje individualnih zahvaćanja voda koja u budućnosti mogu imati značajan utjecaj kako na raspoloživost tako i na stanje voda lokalno, naročito zbog očekivanja porasta potreba za zahvaćanjem voda zbog posljedica klimatskih promjena. Sl. C.119 Udjeli vrste opterećenja i glavnih pokretača u ukupnim ERC troškovima Ukoliko promatramo glavne pokretače opterećenja, najveći udjeli u ukupnim troškovima pripadaju urbanom razvoju (oko 38%) i industriji (oko 39%), slijedi poljoprivreda (uključuje dio zaštite poljoprivrednog zemljišta od poplava) s navodnjavanjem (oko 15%). Ispod 10% udjela u ukupnom ERC trošku bilježe pokretači zaštita od poplava (oko 6%), hidroenergetika (oko 1%) te transport, ostala energetika, ribarstvo i akvakultura, rekreacija i ostalo s pojedinačnim udjelima ispod 1%. Onečišćenje vodnoga okoliša 73% Opterećenje zahvaćanje m 17% Hidro morfološko opterećenje 10% Ribarstvo i akvakultura 0,10% Industrija 38,73% Industrija, energetika ostalo 0,05% Ostalo 0,47% Poljoprivreda 10,91% Navodnjavanj e 4,70% Zaštita od poplava 5,77% Rekreacija 0,02% Transport 0,02% Urbani razvoj 37,99% Hidroenergetik a 1,25% Sl. C.119 Udjeli vrste opterećenja i glavnih pokretača u ukupnim ERC troškovima Ukoliko promatramo glavne pokretače opterećenja, najveći udjeli u ukupnim troškovima pripadaju urbanom razvoju (oko 38%) i industriji (oko 39%), slijedi poljoprivreda (uključuje dio zaštite poljoprivrednog zemljišta od poplava) s navodnjavanjem (oko 15%). Ispod 10% udjela u ukupnom ERC trošku bilježe pokretači zaštita od poplava (oko 6%), hidroenergetika (oko 1%) te transport, ostala energetika, ribarstvo i akvakultura, rekreacija i ostalo s pojedinačnim udjelima ispod 1%. zahvaćanjem, s udjelom od 10% u ukupnim troškovima ostalih korisni ka voda, povezano je najviše s razvojem javnih sustava navodnjavanja kao mjerom smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja. 313 Sl. C.117 Udio sadašnjih i rezidualnih eksternih ERC troškova u odnosu na vrstu troškova Promatrajući ukupne ERC troškove korisnika vodnih usluga oko 80% pripada troškovima povezanim s opterećenjem vodnoga okoliša. Nešto manji udio pripada troškovima povezanim s razvojem javnih vodoopskrbnih sustava (prevladava stanovništvo kao glavni pokretač), kao mjera smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja voda. Ukupni ERC troškovi ostalih korisnika voda također ukazuju na prevladavajuće sudjelovanje troškova od opterećenja onečišćenjem (preko 70%), uz značajan doprinos troškova od hidromorfološkog opterećenja (glavni pokretači su zaštita od poplava i hidroenergetika). Opterećenje zahvaćanjem, s udjelom od 10% u ukupnim troškovima ostalih korisnika voda, povezano je najviše s razvojem javnih sustava navodnjavanja kao mjerom smanjenja nekontroliranog/individualnog zahvaćanja voda, odnosno racionalizacije korištenja. Sl. C.118 Udjeli vrste opterećenja u ukupnim ERC troškovima Administrativni trošak ravnomjerno je raspoređen po vrstama opterećenja, a podrazumijeva troškove upravljanja vodama, koji su u Republici Hrvatskoj pod nadležnosti ministarstva nadležnog za vode (posljedično i Hrvatskih voda). Administrativni trošak čine: (i) poslovi izrade planskih dokumenata za upravljanje vodama, studijski i analitički poslovi te uspostava i provedba monitoringa voda, (ii) administrativni poslovi uređenja voda, upravljanje rizicima od poplava i melioracijskom odvodnjom, (iii) ERC 2016.-2021. (administrativne mjere) 3% ERC 2016.-2021. (korisnika vodnih usluga) 39% ERC 2016.-2021. (ostalih korisnika vodnog okoliša) 32% ERC 2022.-2027. (administrativne mjere) 2% ERC 2022.-2027. (korisnika vodnih usluga) 11% ERC 2022.-2027. (ostalih korisnika vodnoga okoliša) 13% eksterni ERC troškovi (2022.-2027.) 26% ERC administrativni trošak 2016.-2027 ERC usluge 2016.-2027. ERC ostala korištenja 2016.-2027. ERC 2016.-2027. Onečišćenje vodnoga okoliša 857 mil. kn 20.327 mil. kn 16.513 mil. kn 37.697 mil. kn Opterećenje zahvaćanjem 857 mil. kn 5.266 mil. kn 2.583 mil. kn 8.707 mil. kn Hidro-morfološko opterećenje 857 mil. kn 0 mil. kn 4.191 mil. kn 5.048 mil. kn 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Sl. C.118 Udjeli vrste opterećenja u ukupnim ERC troškovima Administrativni trošak ravnomjerno je raspoređen po vrstama optereće nja, a podrazumijeva troškove upravljanja vodama, koji su u Republici Hrvatskoj pod nadležnosti ministarstva nadležnog za vode (posljedično i Hrvatskih voda). Administrativni trošak čine: (i) poslovi izrade plan skih dokumenata za upravljanje vodama, studijski i analitički poslovi te uspostava i provedba monitoringa voda, (ii) administrativni poslovi uređenja voda, upravljanje rizicima od poplava i melioracijskom od vodnjom, (iii) administrativni poslovi u djelatnostima korištenja voda, zaštite voda, navodnjavanja te upravljanja javnim vodnim dobrom, vo đenjem vodne dokumentacije i izdavanje vodopravnih akata u skladu sa Zakonom o vodama, kao i stručni nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata i koncesijskih uvjeta (vodni nadzor), (iv) obračun i naplata obveznih vodnih naknada te (v) upravljanje posebnim projek tima po odlukama Vlade Republike Hrvatske. Analizirajući sve korisnike voda (vodne usluge i ostala značajna korište nja), najveći udio u ukupnim ERC troškovima (73%) pripada opterećenju onečišćenjem vodnoga okoliša. Premda bitno manji udio pripada hidro 315 Sl. C.120 ERC troškovi (neto sadašnja vrijednost) prema izvorima opterećenja i planskim ciklusima ERC 2016. 2021. (administrativ. mjere) ERC 2016. 2021. (korisnika vodnih usluga) ERC 2016. 2021. (ostalih korisnika vodnog okoliša) ERC 2016. 2021. (interni ERC trošak) ERC 2022. 2027. (administrativ. mjere) ERC 2022. 2027. (korisnika vodnih usluga) ERC 2022. 2027. (ostalih korisnika vodnog okoliša) ERC 2022. 2027. (eksterni ERC trošak) ERC 2016. 2027. (administrativ. mjere) ERC 2016. 2027. (korisnika vodnih usluga) ERC 2016. 2027. (ostalih korisnika vodnog okoliša) ERC 2016. 2027. (ukupni ERC trošak) Urbani razvoj 367 13.891 165 14.423 267 4.857 0 5.123 634 18.747 165 19.547 Industrija 298 5.953 12.565 18.815 216 893 0 1.110 514 6.847 12.565 19.925 Poljoprivreda 258 0 981 1.239 188 0 4.186 4.373 445 0 5.166 5.612 Navodnjavanje 99 0 1.299 1.399 72 0 945 1.017 171 0 2.244 2.416 Ribarstvo i akvakultura 30 0 0 30 22 0 0 22 51 0 0 51 Energija - hidroenergija 50 0 44 94 36 0 516 552 86 0 560 645 Industrija, ne-hidro energija 10 0 8 18 7 0 0 7 17 0 8 25 Rekreacija 5 0 0 5 4 0 0 4 9 0 0 9 Transport 5 0 0 5 4 0 3 7 9 0 3 12 Zaštita od poplava 298 0 1.324 1.622 216 0 1.131 1.348 514 0 2.456 2.970 Ostalo 69 0 0 69 51 0 120 171 120 0 120 240 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 m ilij un a ku na Sl. C.120 ERC troškovi (neto sadašnja vrijednost) prema izvorima opterećenja i planskim ciklusima STRANICA 144 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ukoliko se promatra broj vodnih tijela u odnosu na teret po pokreta čima opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša, primjećuje se da se zadržavaju približno isti udjeli (+/- 10%) pojedinih pokretača u broju vodnih tijela i tereta onečišćenja, izuzev kod kopnenog transporta gdje je njegov udio u broju opterećenih vodnih tijela znatan (oko 40%), dok su prateći tereti znatno niži (ispod 1%). Zaključci o ostalim pokretači ma opterećenja i njihovim udjelima prate zaključke iz poglavlja Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. koji razmatra opterećenje voda uslijed ljudskih djelatnosti. Glede opterećenja zahvaćanjem voda, korišteni su podaci o zahvaćenim količinama iz rješenja Hrvatskih voda (i prateće podloge za naplatu obveznih vodnih naknada), a i procijenjena je količina na nekontro liranim zahvatima (oko 9%). Na takav način interpretirano zahvaćanje voda ukazuje na to da najveći udio u opterećenju zahvaćanjem, odnosno zahvaćenim količinama, pripada javnoj vodoopskrbi. 318 nekontroliranim zahvatima (oko 9%). Na takav način interpretirano zahvaćanje voda ukazuje na to da najveći udio u opterećenju zahvaćanjem, odnosno zahvaćenim količinama, pripada javnoj vodoopskrbi. Sl. C.124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim zahvaćenim količinama voda (prema rješenjima i zapisnicima kojima se naplaćuju obvezne vodne naknade) na kontroliranim zahvatima (stanje 2013. godina) Na hidromorfološko opterećenje najvećim dijelom utječu vodno/infrastrukturne građevine i sustavi od kojih su najznačajniji: (i) regulacijske i zaštitne vodne građevine, građevine melioracijske odvodnje i sustavi obrane od poplava te (ii) građevine hidroenergetskih sustava. Ostale vodne i infrastrukturne građevine su građevine za navodnjavanje ili zahvatne građevine i ispusti. Sl. C.125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog opterećenja Uvid u broj vodnih tijela pod opterećenjem pokazuje da najveći udio u ukupnom broju vodnih tijela pod hidromorfološkim opterećenjem pripada zaštiti od poplava (oko 50%), slijedi poljoprivreda s oko 20%, a odnosi se na melioracijsku odvodnju poljoprivrednog zemljišta. U prikazu hidromorfološkog Javna vodoopskrba 83% Tehnološke i slične namjene 6% Prodaja vode u ambalaži 0,1% Rashladne namjene 0,2% Navodnjavanje 1% Akvakultura 1% Ostale namjene 0,3% zahvaćanje za individualno navodnjavanje 2% zahvaćanje za uzgoj stoke 2% vodoopskrba (u granicama općeg/slobodnog korištenja voda) 5% Nekontrolirani zahavati 9% nije procije njeno 1-vrlo dobro 2 dobro 3 umjere no 4-loše 5-vrlološe D1-poljoprivreda 9 262 152 72 28 13 D3-hidroenergija 5 8 22 15 12 25 D4-ne-hidroenergija 1 D5-ribarstvo i akvakultura 19 6 5 1 5 D6-zaštita od poplava 47 524 324 193 70 111 D8-industrija 2 63 43 15 2 6 D11-urbani razvoj 11 28 47 37 13 7 D12-ostalo 58 50 75 47 26 30 D-N 1 3 8 2 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1.000 br oj vo dn ih tij el a D1 poljoprivreda; 536 D3 hidroenergija; 87 D5-ribarstvo i akvakultura; 36 D6-zaštita od poplava; 1269 D8 industrija ; 131 D11-urbani razvoj; 143 D12-ostalo; 286 D-N; 14 Sl. C.124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim za-C.124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim za-.124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim za-124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim za- Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim za hvaćenim količinama voda (prema rješenjima i zapisnicima kojima se naplaćuju obvezne vodne naknade) na kontrolira nim zahvatima (stanje 2013. godina) Na hidromorfološko opterećenje najvećim dijelom utječu vodno/infra strukturne građevine i sustavi od kojih su najznačajniji: (i) regulacijske i zaštitne vodne građevine, građevine melioracijske odvodnje i sustavi obrane od poplava te (ii) građevine hidroenergetskih sustava. Ostale vodne i infrastrukturne građevine su građevine za navodnjavanje ili zahvatne građevine i ispusti. 318 nekontroliranim zahvatima (oko 9%). Na takav način interpretirano zahvaćanje voda ukazuje na to da najveći udio u opterećenju zahvaćanjem, odnosno zahvaćenim količinama, pripada javnoj vodoopskrbi. Sl. C.124 Udio namjene korištenja voda u ukupnim kontroliranim zahvaćenim količinama voda (prema rješenjima i zapisnicima kojima se naplaćuju obvezne vodne naknade) na kontroliranim zahvatima (stanje 2013. godina) Na hidromorfološko opterećenje najvećim dijelom utječu vodno/infrastrukturne građevine i sustavi od kojih su najznačajniji: (i) regulacijske i zaštitne vodne građevine, građevine melioracijske odvodnje i sustavi obrane od poplava te (ii) građevine hidroenergetskih sustava. Ostale vodne i infrastrukturne građevine su građevine za navodnjavanje ili zahvatne građevine i ispusti. Sl. C.125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog opterećenja Uvid u broj vodnih tijela pod opterećenjem pokazuje da najveći udio u ukupnom broju vodnih tijela pod hidromorfološkim opterećenjem pripada zaštiti od poplava (oko 50%), slijedi poljoprivreda s oko 20%, a odnosi se na melioracijsku odvodnju poljoprivrednog zemljišta. U prikazu hidromorfološkog Javna vodoopskrba 83% Tehnološke i slične namjene 6% Prodaja vode u ambalaži 0,1% Rashladne namjene 0,2% Navodnjavanje 1% Akvakultura 1% Ostale namjene 0,3% zahvaćanje za individualno navodnjavanje 2% zahvaćanje za uzgoj stoke 2% vodoopskrba (u granicama općeg/slobodnog korištenja voda) 5% Nekontrolirani zahavati 9% nije procije njeno 1-vrlo dobro 2 dobro 3 umjere no 4-loše 5-vrlološe D1-poljoprivreda 9 262 152 72 28 13 D3-hidroenergija 5 8 22 15 12 25 D4-ne-hidroenergija 1 D5-ribarstvo i akvakultura 19 6 5 1 5 D6-zaštita od poplava 47 524 324 193 70 111 D8-industrija 2 63 43 15 2 6 D11-urbani razvoj 11 28 47 37 13 7 D12-ostalo 58 50 75 47 26 30 D-N 1 3 8 2 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1.000 br oj vo dn ih tij el a D1 poljoprivreda; 536 D3 hidroenergija; 87 D5-ribarstvo i akvakultura; 36 D6-zaštita od poplava; 1269 D8 industrija ; 131 D11-urbani razvoj; 143 D12-ostalo; 286 D-N; 14 Sl. C.125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog op-C.125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog op-.125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog op-125 Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog op- Broj vodnih tijela prema pokretačima hidromorfološkog op terećenja Uvid u broj vodnih tijela pod opterećenjem pokazuje da najveći udio u ukupnom broju vodnih tijela pod hidromorfološkim opterećenjem pri pada zaštiti od poplava (oko 50%), slijedi poljoprivreda s oko 20%, a od nosi se na melioracijsku odvodnju poljoprivrednog zemljišta. U prikazu hidromorfološkog opterećenja izdvojila se poljoprivreda (zbog kasnijeg lakšeg sagledavanja povrata troškova), odnosno građevine zaštite od poplava poljoprivrednog zemljišta, premda je teško jednoznačno raz Odgovornost za ERC troškove Cilj analize kojom se utvrđuje odgovornost za ERC troškove je dobiti uvid u relativni udio opterećenja iz različitih izvora, odnosno relativni udio ra zličitih onečišćivača u ukupnom teretu onečišćenja na vodnom tijelu. Ovaj korak ima karakteristike tehničke, a ne ekonomske analize. Analiziraju se svi pokretači opterećenja (urbani razvoj, industrija, poljoprivreda, obrana od poplava, hidroenergetika i drugo), i opterećenja (točkasti, raspršeni, zahvaćanja, preusmjeravanja voda, morfološke promjene i drugo). Zada tak je sintetizirati podatke kako bi se prikazali utjecaji raznih korisnika na nezadovoljavajuće stanje voda. Veliki dio mjera, naročito mjera smanjenja opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša, odnosi se na obvezne mjere koje se provode neovisno o stanju vodnih tijela87. Prikaz veza izvora opterećenja i opterećenja onečišćenjem vodnoga oko liša obavljena je odvojeno za parametre za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja voda. 316 Odgovornost za ERC troškove Cilj analize kojom se utvrđuje odgovornost za ERC troškove je dobiti uvid u relativni udio opterećenja iz različitih izvora, odnosno relativni udio različitih onečišćivača u ukupnom teretu onečišćenja na vodnom tijelu. Ovaj korak ima karakteristike tehničke, a ne ekonomske analize. Analiziraju se svi pokretači opterećenja (urbani razvoj, industrija, poljoprivreda, obrana od poplava, hidroenergetika i drugo), i opterećenja (točkasti, raspršeni, zahvaćanja, preusmjeravanja voda, morfološke promjene i drugo). Zadatak je sintetizirati podatke kako bi se prikazali utjecaji raznih korisnika na nezadovoljavajuće stanje voda. Veliki dio mjera, naročito mjera smanjenja opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša, odnosi se na obvezne mjere koje se provode neovisno o stanju vodnih tijela87. Prikaz veza izvora opterećenja i opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša obavljena je odvojeno za parametre za ocjenu ekološkog i kemijskog stanja voda. Sl. C.121 Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u ukupnom broju vodnih tijela pod opterećenjem (stanje 2012. godina) 87 Analiza opterećenja obavljena je kako za sva vodna tijela tako i za tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju. U oba slučaja zadržavaju se relativni omjeri opterećenja s obzirom na glavne pokretače opterećenja. Stoga se, a uzimajući dodatno u obzir uvjetovanost osnovnih mjera, prikazuju opterećenja na sva vodna tijela. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% BP K5 uk up ni d uš ik uk up ni fo sf or Ba ka r, ot op lje ni Ci nk , o to pl je ni Ad so rb iln i o rg an sk i h al og en i ud io u u ku pn om b ro ju vo dn ih tij el a parametri za izračun tereta i ocjenu ekološkog stanja voda 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% ot op lje ni ka dm ij ot op lje ni n ika l ot op lje no o lo vo ot op lje na ž iva Tr ikl or m et an Te tra klo rm et an Tr ikl or et ile n Te tra klo re tile n Be nz en An tra ce n Fl uo ra nt en Be nz o( a) pi re n Fl uo rid i parametri za izračun tereta i ocjenu kemijskog stanja voda urbani razvoj - točkasto onečišćenje (D11a) urbani razvoj - raspršeno onečišćenje (D11b) industrija (D8) poljoprivreda (D1) transport-ceste (D10a) transport-plovidba (10b) ribarstvo i akvakultura (D5) Sl. C.121 Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u uku-C.121 Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u uku-.121 Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u uku-121 Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u uku- Udio izvora opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u uku pnom broju vodnih tijela pod opterećenjem (stanje 2012. godina) 317 Sl. C.122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša (stanje 2012. godina) Sl. C.123 Udjeli izvora opterećenja u ukupnom teretu na svim vodnim tijelima pod opterećenjem (stanje 2012. godina) Ukoliko se promatra broj vodnih tijela u odnosu na teret po pokretačima opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša, primjećuje se da se zadržavaju približno isti udjeli (+/- 10%) pojedinih pokretača u broju vodnih tijela i tereta onečišćenja, izuzev kod kopnenog transporta gdje je njegov udio u broju opterećenih vodnih tijela znatan (oko 40%), dok su prateći tereti znatno niži (ispod 1%). Zaključci o ostalim pokretačima opterećenja i njihovim udjelima prate zaključke iz poglavlja Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. koji razmatra opterećenje voda uslijed ljudskih djelatnosti. Glede opterećenja zahvaćanjem voda, korišteni su podaci o zahvaćenim količinama iz rješenja Hrvatskih voda (i prateće podloge za naplatu obveznih vodnih naknada), a i procijenjena je količina na nije ocijenjeno 1-vrlo dobro 2-dobro 3-umjereno 4-loše 5-vrlo loše poljoprivreda (D1) 99 646 623 457 305 687 ribarstvo i akvakultura (D5) 0 3 8 4 8 20 industrija (D8) 23 14 50 66 77 133 transport-ceste (D10a) 48 223 284 244 202 387 transport-plovidba (D10b) 13 3 4 8 17 22 urbani razvoj-točkasto onečišćenje (D11a) 23 14 50 66 77 133 urbani razvoj-raspršeno onečišćenje (D11b) 52 299 397 341 267 585 0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000 br oj vo dn ih tij el a poljoprivre da (D1); 2.817 ribarstvo i akvakultur a (D5); 43 industrija (D8); 363 transport ceste (D10a); 1.388 transport plovidba (D10b); 67 urbani razvoj točkasto onečišćenj e (D11a); 363 urbani razvoj raspršeno onečišćenj e (D11b); 1.941 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% BPK5 ukupni dušik ukupni fosfor Bakar, otopljeni Cink, otopljeni Adsorbilni organski halogeni otopljeni kadm ij otopljeni nikal otopljeno olovo otopljena živa Triklorm etan Tetraklorm etan Trikloretilen Tetrakloretilen Benzen Antracen Fluoranten Benzo(a)piren Fluoridi urbani razvoj - točkasto onečišćenje (D11a) urbani razvoj - raspršeno onečišćenje (D11b) industrija (D8) poljoprivreda (D1) transport-ceste (D10a) transport-plovidba (10b) ribarstvo i akvakultura (D5) Sl. C.122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodno-C.122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodno-.122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodno-122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodno- Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodno ga okoliša (stanje 2012. godina) 317 Sl. C.122 Broj vodnih tijela s izvorima opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša (stanje 2012. godina) Sl. C.123 Udjeli izvora opterećenja u ukupnom teretu na svim vodnim tijelima pod opterećenjem (stanje 2012. godina) Ukoliko se promatra broj vodnih tijela u odnosu na teret po pokretačima opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša, primjećuje se da se zadržavaju približno isti udjeli (+/- 10%) pojedinih pokretača u broju vodnih tijela i tereta onečišćenja, izuzev kod kopnenog transporta gdje je njegov udio u broju opterećenih vodnih tijela znatan (oko 40%), dok su prateći tereti znatno niži (ispod 1%). Zaključci o ostalim pokretačima opterećenja i njihovim udjelima prate zaključke iz poglavlja Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. koji razmatra opterećenje voda uslijed ljudskih djelatnosti. Glede opterećenja zahvaćanjem voda, korišteni su podaci o zahvaćenim količinama iz rješenja Hrvatskih voda (i prateće podloge za naplatu obveznih vodnih naknada), a i procijenjena je količina na nije ocijenjeno 1-vrlo dobro 2-dobro 3-umjereno 4-loše 5-vrlo loše poljoprivreda (D1) 99 646 623 457 305 687 ribarstvo i akvakultura (D5) 0 3 8 4 8 20 industrija (D8) 23 14 50 66 77 133 transport-ceste (D10a) 48 223 284 244 202 387 transport-plovidba (D10b) 13 3 4 8 17 22 urbani razvoj-točkasto onečišćenje (D11a) 23 14 50 66 77 133 urbani razvoj-raspršeno onečišćenje (D11b) 52 299 397 341 267 585 0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000 br oj vo dn ih tij el a poljoprivre da (D1); 2.817 ribarstvo i akvakultur a (D5); 43 industrija (D8); 363 transport ceste (D10a); 1.388 transport plovidba (D10b); 67 urbani razvoj točkasto onečišćenj e (D11a); 363 urbani razvoj raspršeno onečišćenj e (D11b); 1.941 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% BPK5 ukupni dušik ukupni fosfor Bakar, otopljeni Cink, otopljeni Adsorbilni organski halogeni otopljeni kadm ij otopljeni nikal otopljeno olovo otopljena živa Triklorm etan Tetraklorm etan Trikloretilen Tetrakloretilen Benzen Antracen Fluoranten Benzo(a)piren Fluoridi urbani razvoj - točkasto onečišćenje (D11a) urbani razvoj - raspršeno onečišćenje (D11b) industrija (D8) poljoprivreda (D1) transport-ceste (D10a) transport-plovidba (10b) ribarstvo i akvakultura (D5) Sl. C.123 Udjeli izvora opterećenja u ukupnom teretu na svim vodnim tijelima pod opterećenjem (stanje 2012. godina) 87 Analiza opterećenja obavljena je kako za sva vodna tijela tako i za tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju. U oba slučaja zadržavaju se relativni omjeri opterećenja s obzirom na glavne pokretače opterećenja. Stoga se, a uzimajući dodatno u obzir uvjetovanost osnovnih mjera, prikazuju optere ćenja na sva vodna tijela. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 145 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – sufinanciraju sredstvima namjenskih vodnih naknada88 ili transfe rima iz državnog proračuna, odnosno proračuna Europske unije, sukladno planskim dokumentima upravljanja vodama Planski dokumenti upravljanja vodama uz provedbu nacionalne politi ke, prate tematske ciljeve i prioritete u investiranju na razini Europske unije, čime se (uz zadovoljenje specifičnih uvjeta) osigurava financijska potpora za njihovu provedbu. graničiti dijelove sustava obrane od poplava koji služe isključivo zaštiti poljoprivrednog zemljišta jer je većinom riječ o zajedničkim (međusob no uvjetovanim) sustavima. Sudjelovanje u podnošenju ERC troškova Utvrđeni ERC troškovi ili troškovi mjera: – pokrivaju se od strane samih korisnika voda i vodnog okoliša, ili se 320 Sl. C.126 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u razdobljima 2016. - 2021. i 2022. – 2027. godina 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ur ba ni ra zv oj (s ta no vn išt vo ) In du st rij a Po ljo pr ivr ed a Ak va ku ltu ra O st al o opterećenje onečišćenjem vodnog okoliša 2016. - 2027. EU sredstva državni proračun namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici namjenske vodne naknade - obveznici industrija namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici namjenske vodne naknade - obveznici ne hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP stanovništvo industrija industrija-ne hidroenergija hidroenergija poljoprivreda akvakultura transport nepoznati izvor Urbani razvoj (stanovništvo) Industrija Poljoprivreda Akvakultura Ostalo EU sredstva 8.819 3.423 0 0 0 državni proračun 1.875 685 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 2.132 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici industrija 0 942 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0 0 3 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 0 0 254 9 77 stanovništvo 2.492 0 0 0 0 industrija 0 12.873 0 0 0 industrija-ne hidroenergija 0 0 0 0 0 hidroenergija 0 0 0 0 0 poljoprivreda 0 0 413 0 0 akvakultura 0 0 0 0 0 transport 0 0 0 0 0 nepoznati izvor 0 0 3.701 0 0 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000 m ilij un a ku na Sl. C.126 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od opterećenja onečišćenjem vodnoga okoliša u razdobljima 2016. – 2021. i 2022. – 2027. godina88 321 Sl. C.127 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od opterećenja zahvaćanjem u razdobljima 2016. - 2021. i 2022. – 2027. godina 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ur ba ni ra zv oj (s ta no vn išt vo ) In du st rij a In du st rij a, n e hi dr o en er gi ja Na vo dn ja va nj e Ak va ku ltu ra O st al o opterećenje zahvaćanjem 2016. - 2027. EU sredstva državni proračun namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici namjenske vodne naknade - obveznici industrija namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici namjenske vodne naknade - obveznici ne hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP stanovništvo industrija industrija-ne hidroenergija hidroenergija poljoprivreda akvakultura transport nepoznati izvor Urbani razvoj (stanovništvo) Industrija Industrija, ne hidro energija Navodnjavanje Akvakultura Ostalo EU sredstva 2.396 1.027 0 1.571 0 0 državni proračun 479 205 0 673 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 753 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici industrija 0 462 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0 0 9 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0 0 0 31 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura 0 0 0 0 15 0 namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 69 0 0 140 20 43 stanovništvo 497 0 0 0 0 0 industrija 0 308 0 0 0 0 industrija-ne hidroenergija 0 0 8 0 0 0 hidroenergija 0 0 0 0 0 0 poljoprivreda 0 0 0 0 0 0 akvakultura 0 0 0 0 0 0 transport 0 0 0 0 0 0 nepoznati izvor 0 0 0 0 0 0 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 4.000 4.500 m ilij un a ku na Sl. C.127 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od opterećenja zahvaćanjem u razdobljima 2016. – 2021. i 2022. – 2027. godina 88 Oznaka u prikazu vodnih naknada KP/OP je referenca da se naknade koriste po načelu korisnik/onečišćivač plaća. STRANICA 146 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 322 Sl. C.128 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od hidromorfološkog opterećenja u razdobljima 2016. - 2021. i 2022. – 2027. godina 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Za št ita o d po pl av a Po ljo pr ivr ed a (z aš tit a od p op la va ) En er gi ja hi dr oe ne rg ija In du st rij a, n e hi dr o en er gi ja Ur ba ni ra zv oj Ri ba rs tv o i a kv ak ul tu ra Re kr ea cij a Tr an sp or t O st al o hidromorfološko opterećenje 2016. - 2027. EU sredstva državni proračun namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici namjenske vodne naknade - obveznici industrija namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP stanovništvo industrija industrija-ne hidroenergija hidroenergija poljoprivreda akvakultura transport nepoznati izvor Zaštita od poplava Poljoprivre da (zaštita od poplava) Energija hidroenergi ja Industrija, ne-hidro energija Urbani razvoj Ribarstvo i akvakultura Rekreacija Transport Ostalo EU sredstva 0 0 0 0 0 0 0 0 0 državni proračun 0 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 980 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici industrija 208 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 1.782 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0 0 86 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura 0 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 0 1.241 0 9 34 9 9 12 120 stanovništvo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 industrija 0 0 0 0 0 0 0 0 0 industrija-ne hidroenergija 0 0 0 0 0 0 0 0 0 hidroenergija 0 0 560 0 0 0 0 0 0 poljoprivreda 0 0 0 0 0 0 0 0 0 akvakultura 0 0 0 0 0 0 0 0 0 transport 0 0 0 0 0 0 0 0 0 nepoznati izvor 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 m ili ju na k un a Sl. C.128 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od hidromorfološkog opterećenja u razdobljima 2016. – 2021. i 2022. – 2027. godina 323 Sl. C.129 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od svih opterećenja vodnoga okoliša u razdobljima 2016. - 2021. i 2022. – 2027. godina 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ur ba ni ra zv oj In du st rij a In du st rij a, n e hi dr o en er gi ja En er gi ja hi dr oe ne rg ija Po ljo pr ivr ed a Ri ba rs tv o i a kv ak ul tu ra Na vo dn ja va nj e Re kr ea cij a Tr an sp or t Za št ita o d po pl av a O st al o ukupno opterećenje 2016. - 2027. EU sredstva državni proračun namjenske vodne naknade obveznici stanovnici namjenske vodne naknade obveznici industrija namjenske vodne naknade obveznici ostali poslovni korisnici namjenske vodne naknade obveznici ne-hidroenergija namjenske vodne naknade obveznici hidroenergija namjenske vodne naknade obveznici poljoprivreda namjenske vodne naknade obveznici ribarstvo i akvakultura namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP stanovništvo industrija industrija-ne hidroenergija hidroenergija poljoprivreda ribarstvo i akvakultura transport nepoznati izvor Urbani razvoj Industri ja Industri ja, ne hidro energij a Energij a hidroen ergija Poljopri vreda Ribarst vo i akvakul tura Navod njavanj e Rekrea cija Transp ort Zaštita od poplav a Ostalo EU sredstva 11.216 4.450 0 0 0 0 1.571 0 0 0 0 državni proračun 2.354 890 0 0 0 0 673 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 2.885 0 0 0 0 0 0 0 0 980 0 namjenske vodne naknade - obveznici industrija 0 1.404 0 0 0 0 0 0 0 208 0 namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.782 0 namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0 0 9 0 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0 0 0 86 0 0 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0 0 0 0 3 0 31 0 0 0 0 namjenske vodne naknade - obveznici ribarstvo i akvakultura 0 0 0 0 0 15 0 0 0 0 0 namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 103 0 9 0 1.495 37 140 9 12 0 240 stanovništvo 2.989 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 industrija 0 13.181 0 0 0 0 0 0 0 0 0 industrija-ne hidroenergija 0 0 8 0 0 0 0 0 0 0 0 hidroenergija 0 0 0 560 0 0 0 0 0 0 0 poljoprivreda 0 0 0 0 413 0 0 0 0 0 0 ribarstvo i akvakultura 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 transport 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 nepoznati izvor 0 0 0 0 3.701 0 0 0 0 0 0 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000 m ili ju na ku na Sl. C.129 Sudjelovanje izvora financiranja u ERC troškovima od svih opterećenja vodnoga okoliša u razdobljima 2016. – 2021. i 2022. – 2027. godina UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 147 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 324 Sl. C.130 Sudjelovanje izvora sredstava u podnošenju ERC troškova Sl. C.131 Karakteristike sudjelovanja u ERC troškovima EU sredstva 33,50% državni proračun 7,61% namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 3,97% namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 7,51% namjenske vodne naknade - obveznici industrija 3,13% namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 3,46% namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0,07% namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0,17% namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0,02% namjenske vodne naknade obveznici ribarstvo i akvakultura 0,03% stanovništvo 5,81% poljoprivreda 0,80% industrija 25,62% industrija-ne hidroenergija 0,02% hidroenergija 1,09% nepoznati izvor 7,19% sredstva izvora opterećenja po načelu KP/OP 33% prihodi vodnih naknada od izvora opterećenja po načelu KP/OP 15% subvencije (fondovi Europske unije, državni proračun) 41% prihodi vodnih naknada ne po načelu KP/OP (među subvencioniranje drugih korisnika voda) 4% nepoznat izvor 7% Ostalo 11% Sl. C.130 Sudjelovanje izvora sredstava u podnošenju ERC troškova 324 Sl. C.130 Sudjelovanje izvora sredstava u podnošenju ERC troškova Sl. C.131 Karakteristike sudjelovanja u ERC troškovima EU sredstva 33,50% državni proračun 7,61% namjenske vodne naknade ne po načelu KP/OP 3,97% namjenske vodne naknade - obveznici stanovnici 7,51% namjenske vodne naknade - obveznici industrija 3,13% namjenske vodne naknade - obveznici ostali poslovni korisnici 3,46% namjenske vodne naknade - obveznici poljoprivreda 0,07% namjenske vodne naknade - obveznici hidroenergija 0,17% namjenske vodne naknade - obveznici ne-hidroenergija 0,02% namjenske vodne naknade obveznici ribarstvo i akvakultura 0,03% stanovništvo 5,81% poljoprivreda 0,80% industrija 25,62% industrija-ne hidroenergija 0,02% hidroenergija 1,09% nepoznati izvor 7,19% sredstva izvora opterećenja po načelu KP/OP 33% prihodi vodnih naknada od izvora opterećenja po načelu KP/OP 15% subvencije (fondovi Europske unije, državni proračun) 41% prihodi vodnih naknada ne po načelu KP/OP (među subvencioniranje drugih korisnika voda) 4% nepoznat izvor 7% Ostalo 11% Sl. C.131 Karakteristike sudjelovanja u ERC troškovima 325 Sl. C.132 Udjeli sredstava u povratu ERC troškova po pokretačima opterećenja Urbani razvoj Industrija Industrija, ne-hidro energija Energija hidroenergija Poljoprivreda Akvakultura Navodnjavanje Rekreacija Transport Zaštita od poplava Ostalo sredstva izvora opterećenja po načelu KP/OP 15% 66% 33% 87% 7% 0% 0% 0% 0% 0% 0% prihodi vodnih naknada od izvora opterećenja po načelu KP/OP 15% 7% 34% 13% 0% 28% 1% 0% 0% 100% 0% prihodi vodnih naknada (među-subvencioniranje drugih korisnika voda) 1% 0% 34% 0% 27% 72% 6% 100% 100% 0% 100% subvencije (fondovi Europske unije, državni proračun) 69% 27% 0% 0% 0% 0% 93% 0% 0% 0% 0% nepoznat izvor 0% 0% 0% 0% 66% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Sl. C.132 Udjeli sredstava u povratu ERC troškova po pokretačima opterećenja STRANICA 148 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Hidroenergetika (D3) 645.397.558 kn 1,25% 100% 0% 0% Poljoprivreda (D1a) 5.611.899.193 kn 10,91% 7% 27% 66% Navodnjavanje (D1b) 2.415.816.610 kn 0,10% 1% 99% 0% Akvakultura i ribarstvo (D5) 51.401.689 kn 4,70% 28% 72% 0% Rekreacija (D9) 8.566.948 kn 0,02% 0% 100% 0% Transport (D10) 11.572.948 kn 0,02% 0% 100% 0% Ostalo (D12) 240.177.261 kn 0,47% 0% 100% 0% Ukupno 51.451.666.192 kn 100,00% 48% 45% 7% 327 Tab. C.89 Sudjelovanje značajnih korisnika vodnoga okoliša u povratu ERC troškova Pokretači ERC-NPV 2016. - 2027. udio u ukupnim ERC-NPV 2016. - 2027. sudjelovanje u trošku po načelu KP/OP subvencije (transferi i naknade drugih korisnika) nepoznato Urbani razvoj (D11) 19.546.508.545 kn 37,99% 30% 70% 0% Industrija (D8a) 19.925.295.190 kn 38,73% 73% 27% 0% Industrija, energetika ostalo (D8b) 25.400.144 kn 0,05% 66% 34% 0% Zaštita od poplava (D6) 2.969.630.104 kn 5,77% 100% 0% 0% Hidroenergetika (D3) 645.397.558 kn 1,25% 100% 0% 0% Poljoprivreda (D1a) 5.611.899.193 kn 10,91% 7% 27% 66% Navodnjavanje (D1b) 2.415.816.610 kn 0,10% 1% 99% 0% Akvakultura i ribarstvo (D5) 51.401.689 kn 4,70% 28% 72% 0% Rekreacija (D9) 8.566.948 kn 0,02% 0% 100% 0% Transport (D10) 11.572.948 kn 0,02% 0% 100% 0% Ostalo (D12) 240.177.261 kn 0,47% 0% 100% 0% Ukupno 51.451.666.192 kn 100,00% 48% 45% 7% Uvid u sudjelovanje značajnih korisnika vodnoga okoliša u povratu ERC troškova ukazuje da su za provedbu programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (odnosno za podnošenje sadašnjih ERC troškova) u visokom postotku troškovi internalizirani. Pri tome se naglašava da visoki stupanj internalizacije troškova uključuje i visoki stupanj poštivanja načela onečišćivač/korisnik plaća. Odnosno, riječ je o visokom stupnju direktnog sudjelovanja izvora opterećenja u podnošenju troškova provedbe Programa mjera (Nitratna direktiva/poljoprivreda, IED direktiva/industrija). Urbani razvoj (stanovništvo) se u određenoj mjeri subvencionira zbog nepriuštivosti podnošenja ERC troškova, odnosno nepriuštivosti buduće cijene vode za stanovništvo nakon razdoblja intenzivnog investiranja i provedbe vodno-komunalnih direktiva. Određena unaprjeđenja potrebna su za osiguranje pokrivanja eksternih troškova potrebnih za provedbu Programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima 2022. - 2027. 5. Sažetak programa mjera ključni tip mjere (KTM) r.br. mjera tijelo nadležno za provedbu područje na koje se mjera odnosi djelat nost na koju se mjera odnosi 26 27 0 Na zahtjev korisnika voda u organi zaciji tijela nadležnih za upravljanje vodama provest će se sektorske edu kacije/radionice o provedbi odredbi Plana upravljanja vodnim područji ma 2016. – 2021. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode RH sve 5.1 Ključna pitanja upravljanja vodama89 Kroz ključna pitanja u upravljanju vodama raščlanjuje se i konkretizira utjecaj ljudskih djelatnosti u vodnom okolišu i izdvajaju se značajna opterećenja i pokretači tih opterećenja. Ljudske djelatnosti u pravilu opterećuju okoliš i ostavljaju posljedice na kakvoći pojedinih sastavnica okoliša. Na području voda to se opaža u manjem ili većem pogoršanju pojedinih elemenata kakvoće voda, a moguće i trajnom negativnom utjecaju na vode. Utjecajem se smatra kumulativna posljedica opterećenja u vodnom okolišu koju nije uvijek lako kvantitativno protumačiti, jer ne postoji jednostavna metoda za iskazivanje kompleksnih utjecaja kao što je nestanak vrsta, fragmenta cija staništa i slične dugotrajne promjene u vodnom okolišu. Utjecaj se smatra značajnim kod vodnih tijela kod kojih je kakvoća vode po bilo kojem elementu kakvoće snižena ispod propisanih standarda, odnosno kod kojih je ostvarenje ciljeva u zaštiti voda dovedeno u pi tanje. To su vodna tijela za koja treba planirati i provesti odgovarajuće mjere kako bi se zaustavili negativni procesi i vodna tijela po moguć nosti dovela u dobro stanje. To podrazumijeva utvrđivanje značajnih 89 U procesu novelacije plana upravljanja vodnim područjima izdvojeno su obrađena ključna pitanja u upravljanju vodama i o njima su informirani i konzultirani zainteresirani dionici i šira javnost. Rezultati uključivanja zain teresirane javnosti prije završne faze planiranja mogu biti dvojaki: – U odnosu na planske podloge, mogu pridonijeti otklanjanju mogućih pro pusta u inicijalnoj karakterizaciji uzroka i posljedica ljudskog djelovanja na stanje voda. – U odnosu na definiranje programa mjera, mogu pridonijeti boljoj valori zaciji mogućih mjera s obzirom na njihove troškove i učinke i usklađivanju sektorskih interesa na troškovno najučinkovitiji način. 4.2.5 Pregled rezultata analize Sistematizacija rezultata po izvorima opterećenja na vodni okoliš po kazuje: • Urbani razvoj uz subvencioniranje mjera, kao odraz nepriuštivosti podnošenja ERC troškova, ima zadovoljavajući povrat ERC troškova, naročito promatrajući stanovništvo u kontekstu povrata troškova od vodnih usluga, gdje se bilježe značajno više stope povrata svih troš kova od vodnih usluga (uključuje financijske i ERC troškove). Zna tan iznos sredstava prikuplja se i vraća kroz obvezne vodne naknade. Posljednje usklađenje visine obveznih vodnih naknada realizirano je respektirajući potrebe, odnosno uzimajući u obzir Program mjera Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., a vodeći računa o priuštivosti buduće cijene vode za stanovništvo nakon razdoblja intenzivnog investiranja • Industrija sudjeluje direktno u podnošenju ERC troškova sa 73%, a indirektno trošak subvencioniranja ERC troškova povezanih s vod nim uslugama, podnosi kroz povećanu cijenu vode te se zaključuje da u cijelosti podnosi ERC troškove (promatrati industriju u kon tekstu povrata troškova od vodnih usluga gdje u svim kategorijama bilježi stope povrata preko 100%, što uključuje financijske i ERC troškove) • Zaštita od poplava samostalno u cijelosti podnosi ERC troškove koji su internalizirani kroz obvezne vodne naknade koje se naplaćuju stanovništvu i gospodarstvu • Hidroenergetika samostalno u cijelosti podnosi ERC troškove. In ternalizirani troškovi kroz obvezne vodne naknade zadovoljavaju administrativne troškove • Poljoprivreda samostalno podnosi ERC troškove u visini od 7% i riječ je o provedbi Nitratne direktive, dok se preostalih 27% odnosi na subvencije zaštite od poplava poljoprivrednog zemljišta od strane drugih korisnika voda (stanovništvo i gospodarstvo). Pod nepoznati izvor su pridruženi troškovi provedbe dodatnih mjera (npr. buffer zone) na vodnim tijelima pod opterećenjem onečišćenjem od poljo privrede koja nakon provedbe osnovnih mjera ne postižu najmanje dobro stanje voda. Za navedene eksterne ERC troškove potrebno je planirati internalizaciju troškova u sljedećem planskom razdoblju 2022. – 2027. godina Za navodnjavanje je predviđeno subvencioniranje troškova izgrad nje javnih sustava navodnjavanja, dok se njihov pogon, održavanje i amortizacija naplaćuju korisnicima kroz cijenu vode. Potrebno je unaprijediti internalizaciju administrativnih troškova • Ribarstvo i akvakultura djelomično sudjeluju u ERC troškovima (ve ćim dijelom administrativne mjere, uključujući monitoring) s 28%, dok se ostatak međusubvencionira iz vodnih naknada drugih kori snika voda. Potrebno je unaprijediti internalizaciju administrativnih troškova • Rekreacija, transport i ostalo, ukupno ispod 0,5% ERC troškova se međusubvencionira iz vodnih naknada drugih korisnika voda. Tab. C.89 Sudjelovanje značajnih korisnika vodnoga okoliša u povratu ERC troškova Pokretači ERC-NPV 2016. – 2027. udio u ukupnim ERC-NPV 2016. – 2027. sudjelo vanje u trošku po načelu KP/OP subvencije (transferi i naknade drugih korisnika) nepo znato Urbani razvoj (D11) 19.546.508.545 kn 37,99% 30% 70% 0% Industrija (D8a) 19.925.295.190 kn 38,73% 73% 27% 0% Industrija, energetika ostalo (D8b) 25.400.144 kn 0,05% 66% 34% 0% Zaštita od popla va (D6) 2.969.630.104 kn 5,77% 100% 0% 0% UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 149 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Iz rezultata monitoringa i provedenih analiza opterećenja i utjecaja sli jedi: 1. Ljudske djelatnosti imaju izrazito značajan utjecaj na stanje rijeka i jezera s obzirom na onečišćenje hranjivim tvarima, izraženo koncen tracijom ukupnoga dušika i ukupnog fosfora. – U riziku je 36,7% vodnih tijela rijeka zbog koncentracije ukupnog du šika koja prelazi granicu najmanje dobrog stanja (42,4% na vodnom području rijeke Dunav, 18,4% na jadranskom vodnom području) – U riziku je 41,3% vodnih tijela rijeka zbog koncentracije ukupnog fos fora koja prelazi granicu najmanje dobrog stanja (43,9% na vodnom području rijeke Dunav, 33,5% na jadranskom vodnom području) – U riziku je 37,8% vodnih tijela jezera zbog koncentracije ukupnog fosfora koja prelazi granicu najmanje dobrog stanja 2. Ljudske djelatnosti imaju izrazito značajan utjecaj na stanje rijeka s obzirom na onečišćenje organskim tvarima, izraženo pokazateljem BPK5. – U riziku je 23,8% vodnih tijela rijeka zbog vrijednosti BPK5 koja prelazi granicu najmanje dobrog stanja (26,9% na vodnom području rijeke Dunav, 14,2% na jadranskom vodnom području) – Utjecaj ljudskih djelatnosti na stanje jezera s obzirom na onečišćenje organskim tvarima nije procijenjen zbog metodoloških ograničenja 3. Ljudske djelatnosti imaju izrazito značajan utjecaj na stanje rijeka s obzirom na specifične onečišćujuće tvari: – U riziku je 5,1% vodnih tijela rijeka zbog vrijednosti specifičnih one čišćujućih tvari koje prelaze granicu najmanje dobrog stanja (6% na vodnom području rijeke Dunav, 3% na jadranskom vodnom području) – Utjecaj ljudskih djelatnosti na stanje jezera s obzirom na onečišćenje specifičnim onečišćujućim tvarima nije procijenjen zbog metodološ kih ograničenja 4. Ljudske djelatnosti imaju značajan utjecaj na stanje rijeka s obzirom na kemijsko onečišćenje: – U riziku je 6,4% vodnih tijela rijeka zbog nedopuštene koncentracije pojedinih prioritetnih tvari (6,1% na vodnom području rijeke Du nav, 7,3% na jadranskom vodnom području) – Prekoračenje dopuštenih koncentracija prioritetnih tvari u jezerima nije utvrđeno 5. Lokalno je utvrđen utjecaj ljudskih djelatnosti na stanje rijeka i je zera s obzirom na zaslanjenost. – Na monitoring postajama na dva jezera (Baćinska jezera i Vransko jezero kod Zadra) i rijeci Kotarki (na utoku u Vransko jezero), tipi ziranih kao slatkovodna tijela, zabilježena je povećana koncentracija klorida, koja ukazuje na zaslanjenost. Pritom treba napomenuti da se prema važećoj tip-specifičnoj klasifikaciji stanje rijeka i jezera ne ocjenjuje prema ovom pokazatelju. Za ocjenu značajnosti korištena je granica za utvrđivanje prijelaznih voda 6. Lokalno je utvrđen utjecaj ljudskih djelatnosti na stanje rijeka i je zera s obzirom na zakiseljenost. – Samo na jednoj monitoring postaji zabilježena je povećana vrijed nost pH (> 9), koja ukazuje na lužnatost. U ocjenjivanju stanja i rizika u okviru ovoga dokumenta ne koristi se ovaj pokazatelj mada je predviđen važećom tip-specifičnom klasifikacijom 7. Ljudske djelatnosti imaju značajan utjecaj na promjenu staništa s obzirom na promjenu količine i dinamike vodenoga toka, morfološ kih uvjeta i uzdužnog kontinuiteta, koji su odabrani kao indikatori stanišnih uvjeta. – U riziku je 1,5% vodnih tijela rijeka zbog promjene staništa uslijed prekomjernog smanjenja količine vodenoga toka (protoka) u odnosu na dugogodišnji prosječni protok. Za ocjenu značajnosti su korišteni opterećenja, koja dovode u pitanje ostvarivanje dobrog stanja voda i koja će biti glavni predmet budućih mjera. Vodna tijela za koja je utvrđeno nezadovoljavajuće stanje, odnosno rizik da neće postići zadane ciljeve okoliša bez poduzimanja odgovarajućih mjera, razmatraju se u širem kontekstu prilika i procesa na gravitira jućem slivu, a ne samo u odnosu na neposredna opterećenja i moguće mjere na razini pojedinog vodnog tijela. Pogodan okvir za opisivanje i tumačenje odnosa koji postoje između širega okruženja i pojedinih ele menata kakvoće voda je DPSIR (Drivers – Pressures – State – Impacts – Responses), konceptualni model koji se uobičajeno koristi za analizu problema u okolišu90. Uspostavljanje odnosa među komponentama konceptualnog DPSIR modela vodnog sustava presudno je za: • pripremu kvalitetnog i provedivog programa mjera za ona vodna tijela na kojima još nije postignuto dobro stanje voda, odnosno za koja je utvrđen rizik da dobro stanje voda nije bilo moguće postići do kraja 2015. godine91 te • opravdanje izuzeća u ciljevima okoliša za ona vodna tijela na kojima se ti ciljevi ne planiraju postići u propisanom opsegu ili u propisa nim rokovima. Razmatrano je sedam tipova utjecaja relevantnih za površinske vode i devet tipova utjecaja relevantnih za podzemne vode92, a detaljnije su analizirani samo oni koji su, prema raspoloživom skupu pokazatelja stanja i rizika, ocijenjeni kao značajni. Tab. C.90 Pregled relevantnih tipova utjecaja za površinske i podzemne vode Tip utjecaja Relevantan za površinske vode Relevantan za podzemne vode Onečišćenje hranjivim tvarima DA DA Onečišćenje organskim tvarima DA DA Kemijsko onečišćenje DA DA Zaslanjenost DA Nije obrađen DA Zakiseljenost DA Nije obrađen NE Promjena toplinskog režima DA Samo za neka zašti ćena područja NE Promjena staništa zbog promjene hidrološkog režima DA NE Promjena staništa zbog morfoloških promjena uključujući narušavanje uzdužnog kontinuiteta DA NE Mikrobiološko onečišćenje DA Samo za neka zašti ćena područja DA Smanjenje kakvoće površinskih voda poveza no s podzemnom vodom NE - DA Oštećenje kopnenih ekosustava ovisnih o podzemnoj vodi NE - DA Zaslanjenje vodonosnika zbog promjene smjera toka NE - DA Sniženje razine podzemne vode uslijed precrpljivanja NE - DA 90 DPSIR modelom se uspostavlja uzročno-posljedična veza između ljudskih djelatnosti na slivnom području (glavnih pokretačkih mehanizama) i op terećenja koja one generiraju te utjecaja na vode i upravljačkih odgovora (mjera) čija prvenstvena svrha je smanjenje značajnih opterećenja u mjeri koja je potrebna da bi se otklonili negativni utjecaji na kakvoću voda. U svakom pojedinom slučaju će opterećenje ovisiti o intenzitetu djelatnosti i o tehnologiji koja se koristi i na njega se može djelovati mjerama kojima se mijenja intenzitet djelatnosti ili tehnologija, birajući pritom mjere koje dovode do cilja na troškovno najučinkovitiji način. 91 Pogledati definiciju rizika u poglavlju C.3.3. 92 Prema listi relevantnih utjecaja u WISE WFD Reporting Guidance 2016. STRANICA 150 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE koje je prisutno i koje treba rješavati u gotovo svim površinskim vodnim tijelima u riziku zbog onečišćenja. Učestalost prekomjernog onečišćenja organskim tvarima je rjeđa gotovo dvostruko i uvijek dolazi zajedno s hranjivim tvarima (zabilježena su samo 3 vodna tijela gdje je organsko onečišćenje izolirani problem). U pravilu i kemijsko onečišćenje dolazi kao dodatni problem u kombinaciji s hranjivim tvarima ili hranjivim tvarima i organskim tvarima. Ti re zultati upućuju na zajedničke izvore i putove prijenosa raznih one čišćujućih tvari za rješavanje kojih će biti potrebna složena rješenja – Na jadranskom vodnom području je rizik zbog onečišćenja prisutan na skoro 40% vodnih tijela rijeka, po broju i po duljini i na tri (od ukupno četiri) jezera. Povišeni sadržaj fosfora je općeniti problem, prisutan na svim vodnim tijelima u riziku (iznimka je par vodnih tijela u kojima je detektirano samo kemijsko onečišćenje). U odnosu na duljinu rijeka, prekomjerna koncentracija dušika očekuje se na oko 20%, a organskog onečišćenja na 15% ukupne duljine jadranskih rijeka. Pitanje onečišćenja voda rješavat će se kombiniranim pristupom zaštiti voda, u kojemu prvenstvo imaju obvezne mjere kontrole izvora one čišćenja, a tamo gdje stanje prijamnika to zahtijeva, planiraju se i do punske mjere. Skup osnovnih mjera je unaprijed zadan, po opsegu i po dinamici provedbe, a izbor dopunskih mjera treba racionalizirati, na način da se selektiraju troškovno najučinkovitije mjere. Osnovne mjere određene su regulatornim okvirom i uključuju obveze koje je Republika Hrvatska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji. U definiranju programa mjera za upravljanje stanjem voda u razdobljima 2016. – 2021. godina i 2022. – 2027. godina polazi se od pretpostavke da će se preostale mjere, predviđene postojećim provedbe nim planovima i programima za zaštitu voda, osobito mjere za kontrolu onečišćenja iz točkastih i raspršenih izvora proizašle iz propisa Europ ske unije (Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, IPPC direktiva zamijenjena IED direktivom, Nitratna direktiva, Direktiva o proizvodima za zaštitu bilja) realizirati u zadanim rokovima. Polazište za planiranje dopunskih mjera je stanje voda koje se može očekivati nakon provedbe svih osnovnih mjera, neovisno o vremenu njihove provedbe. Opisani planski pristup operacionaliziran je analizom dva osnovna sce narija za kontrolu/smanjenje ispuštanja onečišćenja i kvantifikacijom učinaka tih scenarija na stanje voda. Scenarij 1 sadrži osnovne mjere za kontrolu/smanjenje emisija koje će biti provedene do 2021. godine. To je: – izgradnja i dogradnja sustava za prikupljanje i pročišćavanje komu nalnih otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 15.000 ES i sve aglomeracije veće od 10.000 ES koje ispuštaju otpadne vode u osjet ljivo područje, prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva i drugim tekućim planovima i programima (projekt Unutarnje vode, Jadranski projekt, ISPA i IPA projekti i drugi nacionalni projekti) – potpuno usklađenje ispuštanja industrijskih – tehnoloških otpadnih voda s propisanim standardima (Pravilnik o graničnim vrijedno stima emisija otpadnih voda) za sva IPPC/IED postrojenja i ostale industrijske i druge pogone za koje se izdaje odobrenje za ispuštanje otpadnih voda – dosljedna primjena važećih propisa koji uređuju proizvodnju, pro met i uporabu kemikalija, uključujući biocidne pripravke i sredstva za zaštitu bilja, kojima se propisuje zabrana ili ograničenje za većinu prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari prema kojima se ocjenjuje kemijsko stanje voda – dosljedna primjena mjera za provedbu Nitratne direktive koje nisu obvezne do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pa se polazi od pretpostavke da se ne može s potrebnom pouzdanošću procijeniti promjena u opterećenju hranjivim tvarima iz poljopri literaturni podaci93 pa vrijednosti pokazatelja veće od 40% ukazuju na područja sa prekomjernim zahvaćanjem/preusmjeravanjem voda na kojima se mogu očekivati konflikti vezani uz opskrbu vodom za različite namjene, uključujući i potrebe ekosustava – U riziku je 12,5% vodnih tijela rijeka zbog promjene stanišnih uvje ta nastalih fizičkim zahvatima u vodnom sustavu – narušavanjem uzdužnog kontinuiteta, odnosno u riziku je 19% vodnih tijela rijeka zbog promjene stanišnih uvjeta nastalih fizičkim zahvatima u vod nom sustavu – narušavanjem morfoloških uvjeta – Ukupno u riziku je 20,3% vodnih tijela rijeka prema hidromorfološ kom stanju – U riziku je 24% vodnih tijela jezera zbog promjene stanišnih uvjeta nastalih fizičkim zahvatima u vodnom sustavu. Kao indikatori pro mjene staništa koristi se hidrološki režim i morfološki uvjeti Za podzemne vode: 8. Ljudske djelatnosti imaju značajan utjecaj na kemijsko stanje grupiranih vodnih tijela podzemnih voda: – s obzirom na onečišćenje hranjivim tvarima, izraženo koncentraci jom ukupnoga dušika i ukupnog fosfora – u riziku su 3 grupirana vodna tijela rijeka zbog koncentracije ukupnog dušika koja prelazi granicu dobrog stanja Za zaštićena područja: 9. Ljudske djelatnosti nemaju značajnog utjecaja na promjenu to plinskog režima u zaštićenim područjima voda pogodnim za život slatkovodnih riba i život i rast školjkaša, gdje su toplinski uvjeti relevantni za stanje i gdje su propisane granične vrijed nosti kakvoće voda za taj element kakvoće (Uredba o standardu kakvoće voda, Prilog 8 i Prilog 9). – Prekomjerno povišenje temperature nije zabilježeno niti na jednoj monitoring postaji u područjima koja su određena pogodnima za život slatkovodnih riba 10. Utjecaj ljudskih djelatnosti na mikrobiološko stanje određenih zašti ćenih područja gdje su mikrobiološki pokazatelji relevantni za stanje ili namjenu voda (voda za kupanje, voda namijenjena za ljudsku potrošnju) nije značajan. – Na nijednoj mjernoj postaji vezanoj za kakvoću vode za kupanje (tri kupališta, ukupno 7 točaka ispitivanja na vodnom području rijeke Dunav u 2012. godini) nije zabilježeno prekoračenje graničnih vri jednosti za mikrobiološke pokazatelje određene Uredbom o kakvoći voda za kupanje, Prilog I – Ni na jednoj mjernoj postaji vezanoj za kakvoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju (8 mjernih postaja na vodnom području ri jeke Dunav i 7 mjernih postaja na jadranskom vodnom području, uzvodno od mjesta zahvata) nije zabilježeno prekoračenje graničnih vrijednosti za mikrobiološke pokazatelje određene standardima ka kvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Pritom treba napo menuti da to nisu standardi prema kojima se ocjenjuje stanje voda u zaštićenim područjima namijenjenih za ljudsku potrošnju. Prema važećoj Uredbi o standardu kakvoće voda, za ta zaštićena područja nisu propisani nikakvi dodatni standardi, već se ona ocjenjuju prema kriterijima koji vrijede za vode općenito Onečišćenje voda je vrlo izražen problem: – Na vodnom području rijeke Dunav je za gotovo 50% vodnih tijela rijeka, po broju i po duljini, preko 60% vodnih tijela jezera, po broju i po površini, kao i za neka tijela podzemne vode procijenjen rizik da neće postići dobro stanje zbog prekomjerne koncentracije neke od mjerodavnih onečišćujućih tvari. Najrasprostranjeniji problem je onečišćenje hranjivim tvarima, podjednako i dušikom i fosforom, 93 Prema: Update on Water Scarcity and Droughts indicator development, May 2012. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 151 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Za vodna tijela za koja se procijeni da neće postići dobro stanje nakon provedbe osnovnih mjera selektiraju se dopunske mjere. Izbor dopun skih mjera i propisivanje obveze njihove provedbe uslijedit će nakon što se istraživačkim monitoringom i detaljnom analizom stanja voda provjere učinci osnovnih mjera za sve izvore onečišćenja koji utječu na stanje tih vodnih tijela. Opterećenje zahvaćanjem i/ili preusmjeravanjem voda je problem koji se javlja na manjem broju vodnih tijela. Analiza količinskog stanja i rizika provedena je za rijeke i podzemne vode i pokazala je da problem s prekomjernim korištenjem vode postoji na 34 vodna tijela rijeka i 2 tijela podzemne vode na jadranskom vodnom području zbog intruzije soli. Na jezerima problem nije utvrđen, a na prijelaznim i priobalnim vodama nije relevantan. Utvrđeni problemi rješavat će se mjerama kontrole zahvaćanja voda, kojima količinu zahvaćene vode treba smanjiti ispod 40% prosječnog dugogodišnjeg protoka, odnosno indeks iskorištenja voda dovesti na razinu umjerenog. Problem hidromorfološkog opterećenja uslijed fizičkih zahvata utvr đen je na 222 (276 uključujući i umjetna vodna tijela) vodnih tijela rijeka, na 28 (umjetnih) vodnih tijela jezera, 11 vodnih tijela prijelaznih voda i 4 vodna tijela priobalnih voda. Uzdužne građevine i zahvati u koritu, na obalama i u inundaciji identificirane su kao najčešći uzrok hidromorfoloških problema, same ili u kombinaciji s drugim hidromor fološkim opterećenjima, a prevladavajuća namjena je zaštita od poplava i plovidba. U velikom broju slučajeva riječ je o višenamjenskim i više korisničkim građevinama. Oko polovice hidromorfološki degradiranih rijeka (120 + 13 umjetnih vodnih tijela), 9 vodna tijela jezera te 11 prijelaznih i 4 priobalnih voda izdvojena su i proglašena umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelima, čija renaturalizacija, odnosno revitalizacija nije prihvatljiva zbog negativnih posljedica na korisne namjene kojima služe izvedene hidromorfološke promjene, odnosno zbog nemogućnosti da se te kori sne namjene ostvare drugim, okolišno prihvatljivijim sredstvima. Mjere za djelomično ublažavanje hidromorfoloških degradacija na umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima planirat će se nakon što se definiraju standardi za ocjenu ekološkog potencijala umjetnih i znat no promijenjenih vodnih tijela, koji uvažavaju nužne hidromorfološke promjene koje prate određenu namjenu vodnoga tijela. Sukladno tim standardima, identificirat će se vrsta i opseg mogućih hidromorfoloških poboljšanja i propisati potreba za provedbom odgovarajućih hidromor foloških mjera. Za preostala vodna tijela rijeka za koja je procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, planirat će se renaturalizacijske mjere, nakon što se ciljanim biološkim istraživanjima provjeri utjecaj promijenjenih hidromorfoloških elemenata na stanje vodnih ekosustava i identifici raju kritična hidromorfološka opterećenja koja su dovela do promjene stanišnih uvjeta. Izbor renaturalizacijskih mjera treba usmjeriti na po pravljanje vitalnih hidromorfoloških elemenata kakvoće. 334 ublažavanje hidromorfoloških degradacija na umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima planirat će se nakon što se definiraju standardi za ocjenu ekološkog potencijala umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, koji uvažavaju nužne hidromorfološke promjene koje prate određenu namjenu vodnoga tijela. Sukladno tim standardima, identificirat će se vrsta i opseg mogućih hidromorfoloških poboljšanja i propisati potreba za provedbom odgovarajućih hidromorfoloških mjera. Za preostala vodna tijela rijeka za koja je procijenjeno nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje, planirat će se renaturalizacijske mjere, nakon što se ciljanim biološkim istraživanjima provjeri utjecaj promijenjenih hidromorfoloških elemenata na stanje vodnih ekosustava i identificiraju kritična hidromorfološka opterećenja koja su dovela do promjene stanišnih uvjeta. Izbor renaturalizacijskih mjera treba usmjeriti na popravljanje vitalnih hidromorfoloških elemenata kakvoće. Program mjera doprinosi postupnom postizanju najmanje dobrog stanja voda (određeno Uredbom o standardu kakvoće voda) što je jedan od osnovnih ciljeva upravljanja stanjem voda prema Zakonu o vodama. 5.2 Osnovne mjere 5.2.1 Mjere povrata troškova vodnih usluga i poticanje učinkovitog korištenja voda Povrat troškova vodnih usluga uređuje se Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva i pridruženim podzakonskim aktima na način koji promiče načela učinkovitog i ekonomičnog poslovanja i povrata troškova vodnih usluga: Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva uređuje pitanje neujednačenosti kriterija u formiranju cijena i propisuje da najniža osnovna cijena vodnih usluga treba osigurati puni povrat troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga (troškovi zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina i isporuke vodnih usluga), osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina. Povrat razvojnih troškova (građenje komunalnih vodnih građevina) i administrativnih troškova (upravljanje vodnim sustavom) ostvaruje se djelomično, putem obveznih (državnih) i dobrovoljnih (lokalnih, regionalnih) vodnih naknada Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga (Narodne novine, broj 112/10) određuje mjerila ekonomičnosti poslovanja i propisuje obvezu izvješćivanja i analize pokazatelja učinkovitosti i ekonomičnosti isporučitelja usluga Uredba o uslužnim područjima uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice. Postojeće velike razlike u uspješnosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga posljedica su usitnjenosti i nepotpune usklađenosti djelatnosti isporučitelja vodnih usluga sa Zakonom o vodama. Strateški cilj vodnoga gospodarstva je tehničko i organizacijsko okrupnjavanje i specijalizacija vodno-komunalnih poduzeća, radi unaprjeđenja njihove ekonomske i okolišne učinkovitosti i održivosti. Planiranom reorganizacijom treba osigurati upravljanje vodno-komunalnim sustavima prema sljedećem: 1. Uslužno područje se uspostavlja radi: a. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vodnih usluga i naknade za razvoj b. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na način određen ovim Zakonom te c. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga 5.2 Osnovne mjere 5.2.1 Mjere povrata troškova vodnih usluga i poticanje učinkovitog korištenja voda Povrat troškova vodnih usluga uređuje se Zakonom o vodama, Zako nom o financiranju vodnoga gospodarstva i pridruženim podzakonskim aktima na način koji promiče načela učinkovitog i ekonomičnog poslo vanja i povrata troškova vodnih usluga: vredne proizvodnje u odnosu na sadašnje stanje i poljoprivrednu praksu prema I. Akcijskom programu94. Scenarij 2 polazi od istih preuzetih propisa kao i Scenarij 1 i podrazu mijeva njihovu potpunu provedbu, bez obzira na dopuštena razdoblja prilagodbe. Radi se o: – izgradnji i dogradnji sustava za prikupljanje i odgovarajuće proči šćavanje komunalnih otpadnih voda za sve aglomeracije obuhvaćene Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva (29495 aglomeracije veće od 2.000 ES prema procijenjenom sadašnjem potencijalnom opterećenju) – usklađivanju s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija ot padnih voda za sva postojeća postrojenja s dozvolom za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (IPPC/IED i ostala postrojenja) – provedbi Akcijskog programa smanjenja onečišćenja hranjivim tva rima iz poljoprivredne proizvodnje na ranjivim područjima – trajnom usklađivanju s europskim propisima koji uređuju proizvod nju, promet i uporabu kemikalija, uključujući biocidne pripravke i sredstva za zaštitu bilja, uz pretpostavku da se ubuduće neće obnav ljati registracija za zabranjene aktivne tvari relevantne za ocjenjiva nje kemijskog stanja voda. Simulacijom Scenarija 1 i Scenarija 2 dobiva se uvid u učinkovitost po stupne provedbe osnovnih mjera u ostvarenju postavljenih ciljeva zaštite voda. Mjere se odnose na kontrolu točkastih i raspršenih izvora oneči šćenja i procjenjuju se njihovi učinci na poboljšanje fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće voda. Provedbom mjera mijenja se ukupno opterećenje voda pojedinim one čišćujućim tvarima i raspodjela tog opterećenja po izvorima i načinima prijenosa u vode. Promjene su najočitije u dijelu opterećenja koje dolazi od stanovništva jer središnji dio programa osnovnih mjera čine mjere za usklađenje su stava javne odvodnje s propisanim standardima za ispuštanje komunal nih otpadnih voda. Prema planiranoj dinamici usklađenja s propisanim standardima, razdoblje do 2021. godine je razdoblje najintenzivnijih ulaganja u sustave javne odvodnje. U tom je razdoblju planirano zna čajno povećanje priključenosti stanovništva na javnu odvodnju (do 56% na razini države) i na uređaje za pročišćavanje (do 54% na razini drža ve) te, značajno povećanje stupnja pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda, na prevladavajuće treći stupanj na vodnom području rijeke Du nav i drugi stupanj na jadranskom vodnom području. Posljedica toga je smanjenje direktnog unosa onečišćujućih tvari u vode, osobito organ skog onečišćenja, ukupno za 75%, dušika za 40% i fosfora za 50%, bez obzira na činjenicu da je povećan broj priključenih stanovnika. Među tim, daljnje mjere proširenja kanalizacijskih sustava i izgradnje uređaja za pročišćavanje (do obuhvata od 65% na državnoj razini) dovode do povećanja direktno unesenog tereta u vode. Razlog tome je neravnoteža između rasta priključenosti i pripadajućih stupnjeva pročišćavanja. Pokazatelji očekivanog stanja voda nakon djelomične i potpune proved be osnovnih mjera pokazuju da su njihovi učinci vrlo ograničeni i da gotovo svi postojeći problemi i dalje ostaju neriješeni. Istina, provede nim mjerama je smanjeno ukupno opterećenje voda, ali to smanjenje nije u potrebnoj mjeri usmjereno na najopterećenija vodna tijela. U po jedinim slučajevima, na manjim recipijentima, može doći i do lokalnog pogoršanja stanja. To se najčešće događa na mjestima novoizgrađenih sustava odvodnje kojima se lokalno raspršeno onečišćenje koncentrira u jednom ispustu bez odgovarajućeg stupnja pročišćavanja. Najveći oko lišni problem ostaje onečišćenje hranjivim tvarima. 94 Prema usuglašenim pregovaračkim stajalištima s Europskom komisijom, ministarstvo nadležno za poljoprivredu je izradilo I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 15/13) 95 Novelirani broj aglomeracija većih od 2.000 ES je 281. STRANICA 152 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE b. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održi vi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na način određen ovim Zakonom te c. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga 2. Uslužno područje se uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje 3 milijuna kubičnih metara godišnje. 3. Uslužno područje mora obuhvatiti sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije. 4. Granica uslužnog područja ne može presijecati granicu aglomeracije, osim kad je aglomeracija presječena državnom granicom, niti grani cu vodoopskrbnog područja. 5. Granica uslužnog područja ne može presijecati sustav javne vodoop skrbe. 6. Granica uslužnog područja ne može presijecati sustav javne odvodnje. 335 2. Uslužno područje se uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje 3 milijuna kubičnih metara godišnje. 3. Uslužno područje mora obuhvatiti sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije. 4. Granica uslužnog područja ne može presijecati granicu aglomeracije, osim kad je aglomeracija presječena državnom granicom, niti granicu vodoopskrbnog područja. 5. Granica uslužnog područja ne može presijecati sustav javne vodoopskrbe. 6. Granica uslužnog područja ne može presijecati sustav javne odvodnje. Programom mjera predviđa se: Usklađenje sa zahtjevom da cijena vodnih usluga osigura povrat troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga. Usklađenja visine vodnih naknada s ciljevima zaštite vodnog okoliša i programom mjera Plana upravljanja vodnim područjima. – Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva uređuje pitanje neujednačenosti kriterija u formiranju cijena i propisuje da najniža osnovna cijena vodnih uslu ga treba osigurati puni povrat troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga (troškovi zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina i isporuke vodnih usluga), osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina. Povrat razvojnih troškova (građenje komunalnih vodnih građevina) i administrativnih troškova (uprav ljanje vodnim sustavom) ostvaruje se djelomično, putem obveznih (državnih) i dobrovoljnih (lokalnih, regionalnih) vodnih naknada – Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga (»Narodne novine«, broj 112/10) određuje mjerila ekonomič nosti poslovanja i propisuje obvezu izvješćivanja i analize pokazatelja učinkovitosti i ekonomičnosti isporučitelja usluga – Uredba o uslužnim područjima uspostavlja uslužna područja i odre đuje njihove granice. Postojeće velike razlike u uspješnosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga posljedica su usitnjenosti i nepotpune usklađenosti djelatnosti is poručitelja vodnih usluga sa Zakonom o vodama. Strateški cilj vodnoga gospodarstva je tehničko i organizacijsko okrupnjavanje i specijalizacija vodno-komunalnih poduzeća, radi unaprjeđenja njihove ekonomske i okolišne učinkovitosti i održivosti. Planiranom reorganizacijom treba osigurati upravljanje vodno-komunalnim sustavima prema sljedećem: 1. Uslužno područje se uspostavlja radi: a. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vodnih usluga i naknade za razvoj 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja – Nastavak reforme vodno-komunalnog sektora Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 9 1 Donošenje Zakona o vodnim uslugama kojim se uređuju potrebni uvjeti za uspješan nastavak reforme sektora. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 9 2 Nastavak aktivnosti na uvođenju obveze izvještavanja o tehničkim i financijskim pokazateljima poslovanja isporučitelja vodnih usluga (benchmarking) radi mjerenja učinkovitost njihovog poslovanja. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 9 3 Razrada kriterija za određivanje najniže osnovne cijene vodnih usluga osigurat će povrat troškova poslo vanja isporučitelja. To podrazumijeva uvođenje fiksnog dijela osnovne cijene, koji služi pokriću troškova koji su posljedica priključenja na komunalne vodne građevine i varijabilnoga dijela, koji ovisi o količini isporučene vodne usluge. Hrvatske vode RH stanovništvo 9 4 Usklađenje interpretacije vodnih naknada kao naknada za pokrivanje troškova resursa i troškova vodnog okoliša i uređenje pitanja revizije visine vodnih naknada sa 6-godišnjim planskim ciklusima. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 9 5 Nastavak aktivnosti na uspostavi evidencije – registra ovlaštenih isporučitelja usluge javne vodoopskrbe i usluge javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te uvođenja obveze izvješćivanja o tehničkim i ekonomskim podacima i pokazateljima poslovanja ovlaštenih isporučitelja. Hrvatske vode RH stanovništvo 9 6 Regulirati/urediti sljedeće uvjete: – Isporučitelji za obavljanje djelatnosti vodnih usluga (stjecanje i zadržavanje licence) moraju ispunjavati posebne uvjete koji osobito uključuju sposobnost upravljanja gubicima vode u komunalnim vodnim građevinama, sposobnost upravljanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i uređajem za kondici oniranje vode u svrhu ljudske potrošnje, sposobnost reakcije u slučajevima nužde (prekida i nestašice vode, onečišćenje vode i drugo), postizanje određenih pokazatelja učinkovitosti poslovanja te imati obvezu trajnog stručnog osposobljavanja zaposlenika, – Mjerila i pokazatelji učinkovitosti poslovanja uredit će se Uredbom na prijedlog Vijeća za vodne usluge, – Praćenje ispunjavanja općih i posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti vodnih usluga (ministarstvo nadležno za vode u suglasju s Vijećem za vodne usluge), podnošenje izvještaja Vladi Republike Hr vatske, uz objavu na svojim internetskim stranicama. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 153 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2. Mjere uvođenja načela povrata troškova vodnih usluga i unaprjeđenja poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU) Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 8 9 13 MS 7 Donošenje općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga, naročito način mjerenja isporuke vodnih usluga, način odvodnje otpadnih voda s određene aglomeracije, uključivo iz naseljenih mjesta i izvan njih, uvjete ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje, uvjete ispuštanja otpadnih voda u sabirne jame i male uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, granične vrijednosti emisija otpadnih voda koje nisu tehnološke a ispuštaju se u sustav javne odvodnje u sabirne jame i male uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, posebne uvjete građenja i održavanja sabirnih jama i malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sukladno tehničkim zahtjevima iz provedbenog propisa Zakona o vodama, uvjete pražnjenja otpadnih voda iz sabirnih jama i malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, plan pražnjenja i nadzora otpadnih voda iz sabirnih jama i malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, plan ugradnje pojedinačnih vodo mjera u već izgrađene građevine, uvjete za ograničenje ili obustavu isporuke vodnih usluga, postupanja u slučaju neovlaštenog korištenja vodnih usluga, određivanje isporuke vode putem autocisterni javnom vodoopskrbom. JIVU RH stanovništvo 9 10 8 Primjena propisanih kriterija za određivanje najniže osnovne cijene vodnih usluga kako bi se osigurao povrat troškova poslovanja isporučitelja te povrat eksternih troškova vodnog okoliša i resursa. JLS, JIVU RH stanovništvo 8 9 10 9 Uvođenje mehanizama unaprjeđenja poslovanja s ciljem postizanja najmanje prosječnih vrijednosti iz prethodnog usporednog razdoblja (benchmarking). JIVU RH stanovništvo 8 10 Razrada programa uvođenja individualnih vodomjera. JIVU RH stanovništvo 8 11 Implementacija programa uvođenja individualnih vodomjera. JIVU RH stanovništvo 9 10 12 Uspostavljanje sustava za provođenje ekonomske analize u svrhu razvoja vodne politike što zahtjeva od strane isporučitelja vodnih usluga iskazivanje: – troškova/prihoda po kategorijama korisnika (gospodarstvo/stanovnici) – troškova/prihoda po vrstama usluga (vodoopskrba/odvodnja/pročišćavanje) – troškova pročišćavanja voda s razradom troškova prema vrsti onečišćenja koje se uklanja (radi pove zivanja s troškovima povezanim s različitim korisnicima voda) – troškova pročišćavanja voda, s razradom troškova prema vrsti onečišćenja koje se uklanja, npr. one čišćenja koje nemaju porijeklo u komunalnim otpadnim vodama, a dospijevaju u sustav direktno ili procjeđivanjem s gradskih površina ili kroz oborisnku kanalizaciju (radi povezivanja s troškovima povezanim s različitim korisnicima voda). JIVU RH stanovništvo 8 13 MS 13 Objava općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga na Internet stranicama isporučitelja vodnih usluga te dostupnost javnosti putem tih stranica za cjelokupno vrijeme njihova važenja. JIVU RH stanovništvo 8 13 MS 14 Završetak postupka usklađenja djelatnosti isporučitelja vodnih usluga s odredbama Zakona o vodama. JIVU RH stanovništvo 9 S1 Osigurati potpunu transparentnost u trošenju vodnih naknada s ciljem poticanja javnosti (korisnika vod nih usluga) na učinkovito korištenje vode i prihvaćanje ekonomske cijene vode (zaštita prirode, ekološka mreža, bioraznolikost). Hrvatske vode RH stanovništvo 3. Veći doprinos korisnika voda povratu eksternih troškova okoliša i resursa i poticanje učinkovitog korištenja voda Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 11 15 Nastaviti s naplatom naknade za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz mineralnih gnojiva i njihovo stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske – u primjeni od 1. siječnja 2011. Hrvatske vode RH poljoprivreda 11 16 Uvesti naplatu naknade za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz sredstava za zaštitu bilja i njihovo stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske. Hrvatske vode RH poljoprivreda 8 17 Smanjenje gubitaka se planira riješiti kroz, u prethodnoj točki opisane, posebne uvjete za obavljanje vodnih usluga tj. uspostavom mjerila i pokazatelja učinkovitosti. JIVU RH stanovništvo 9 10 11 18 Izrada dokumenta Prijedlog usklađenja visine vodnih naknada s ciljevima zaštite vodnog okoliša i progra-mom mjera Plana upravljanja vodnim područjima. Hrvatske vode RH sve 9 10 11 19 Unaprjeđenje sustava za provođenje ekonomske analize u svrhu razvoja vodne politike, osnova za analizu i projekcije »tarifa« korisnika za različite odluke vlade vezane za vodnu politiku. Hrvatske vode RH sve 9 10 11 S2 Propisima osigurati korištenje (dijela) naknada za proizvodnju i uvoz mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te njihovo stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske za potrebe projekata koji imaju primarnu svrhu poboljšanja stanja vodenih i uz vode vezanih ekosustava (npr. edukacijom javnosti, kroz sufinanciranje projekata vezanih uz smanjenje onečišćenja vodenih ekosustava toksičnim tvarima i sl.), (zaštita prirode, ekološka mreža, bioraznolikost). ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 9 10 11 S3 U planiranju jasno odrediti: 1) na koji način i u kojem omjeru se planiraju koristiti sredstva iz vodnih naknada za ostvarenje ciljeva zaštite vodnog okoliša. 2) pokazatelje na temelju kojih će se pratiti učinkovitost trošenja sredstava iz vodnih naknada. 3) odgovorne institucije/osobe za provedbu i praćenje trošenja sredstava iz vodnih naknada te ove po datke učiniti javno dostupnim s ciljem poticanja javnosti na učinkovito korištenje vode i prihvaćanje ekonomske cijene vode (zaštita prirode, ekološka mreža, bioraznolikost). Hrvatske vode RH sve STRANICA 154 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (»Narodne novine« br. 28/11 i 16/14). Usklađivanje s propisanim standardima o zdravstvenoj isprav nosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u sustavima javne vodoop skrbe koji osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi treba biti ostvareno do kraja 2018. godine, osim za tri parametra: bromat, olovo i trihalometani, za koje je dopušteno dulje prijelazno razdoblje. Radi se o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unijetoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Eu ropskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). 339 5.2.2 Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju Zaštita vode za ljudsku potrošnju temelji se na Zakonu o vodama i Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (Narodne novine, broj 56/13 i 64/15): Zakonom o vodama propisano je identificiranje voda namijenjenih ljudskoj potrošnji (članak 88.) i zaštita tih voda putem zona sanitarne zaštite (članak 90.). Obveza zaštite odnosi se na svako izvorište ili drugo ležište podzemne vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu kao i svaki zahvat vode za iste potrebe iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. (zajednički naziv izvorište), a instrument za provedbu zaštite je Odluka o zaštiti izvorišta (članak 91.). Odlukom se određuje prostorni obuhvat (veličina i granice) zona sanitarne zaštite, sanitarni i drugi uvjeti održavanja, mjere zaštite te način i izvori financiranja tih mjera. Način utvrđivanja zona sanitarne zaštite, obvezne mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi za donošenje odluka o zaštiti i postupak donošenja tih odluka uređeni su Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine, br. 66/11 i 47/13). Utvrđene zone sanitarne zaštite unose se u prostorno-plansku dokumentaciju (prostorne planove područja na kojem se zone prostiru). U zonama sanitarne zaštite propisuju se mjere pasivne zaštite i mjere aktivne zaštite. Mjere pasivne zaštite uključuju ograničenja i/ili zabrane obavljanja nekih djelatnosti. Mjere aktivne zaštite su monitoring kakvoće voda na priljevnom području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za poboljšanje stanja voda, a osobito: gradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvodnji, izgradnju spremišnih kapaciteta za stajsko gnojivo, organiziranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, ugradnja spremnika opasnih i onečišćujućih tvari s dodatnom višestrukom zaštitom i druge mjere koje poboljšavaju stanje voda. Zone sanitarne zaštite označene su kao zaštićena područja - područja posebne zaštite voda i podaci o njima se vode u Registru zaštićenih područja Zakon o vodi za ljudsku potrošnju preuzeo je obveze europske Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, a odgovarajućim podzakonskim aktom propisuju se granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti i obveza praćenja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju odgovoran je isporučitelj usluge javne vodoopskrbe, koji mora imati odobrenje za obavljanje javne vodoopskrbe (članak 203. Zakona o vodama) i zadovoljavati uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (Narodne novine, br. 28/11 i 16/14). Usklađivanje s propisanim standardima o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u sustavima javne vodoopskrbe koji osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi treba biti ostvareno do kraja 2018. godine, osim za tri parametra: bromat, olovo i trihalometani, za koje je dopušteno dulje prijelazno razdoblje. Radi se o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unijetoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). Okvir za realizaciju preuzetih obveza mjera zaštite voda namijenjenih za ljudsku potrošnju definiran je u Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva, a zakonski stupio na snagu donošenjem Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina. Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. godine donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, koji su sukladno članku 37. stavku 1. Zakona o vodama izradile Hrvatske vode. Ukupna ulaganja u sustave procijenjena su na 6,37 milijardi kuna i obu hvaćaju ulaganja odabrana na osnovi 2 kriterija: – Kriterij I, osiguranje/unaprjeđenje kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju u sustavima koji opslužuju više od 50 stanovnika (10 m3 na dan) prema propisanim standardima i rokovima (obveza preuzeta u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za član stvo u Europskoj uniji) – Kriterij II, razvoj koji osigurava povećanje priključenosti, naročito u naseljima gdje je priključenost ispod 80% te povećanje sigurnosti usluga (Strategija upravljanja vodama) Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina predviđa ulaganja po Kriteriju I do potpunog usklađenja, dok se ulaganja po Kri teriju II prilagođavaju mogućnostima na uslužnom području. Preduvjet za održivi razvoj i funkcioniranje planiranoga sustava je re organizacija (okrupnjavanje i specijalizacija) isporučitelja vodno-komu nalnih usluga (Mjere povrata troškova vodnih usluga i poticanje učin kovitog korištenja voda). 340 Ukupna ulaganja u sustave procijenjena su na 6,37 milijardi kuna i obuhvaćaju ulaganja odabrana na osnovi 2 kriterija: Kriterij I, osiguranje/unaprjeđenje kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju u sustavima koji opslužuju više od 50 stanovnika (10 m3 na dan) prema propisanim standardima i rokovima (obveza preuzeta u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji) Kriterij II, razvoj koji osigurava povećanje priključenosti, naročito u naseljima gdje je priključenost ispod 80% te povećanje sigurnosti usluga (Strategija upravljanja vodama) Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina predviđa ulaganja po Kriteriju I do potpunog usklađenja, dok se ulaganja po Kriteriju II prilagođavaju mogućnostima na uslužnom području. Preduvjet za održivi razvoj i funkcioniranje planiranoga sustava je reorganizacija (okrupnjavanje i specijalizacija) isporučitelja vodno-komunalnih usluga (Mjere povrata troškova vodnih usluga i poticanje učinkovitog korištenja voda). Programom mjera zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji predviđa se: Potpuno usklađenje zdravstvene ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji po mikrobiološkim parametrima na vodoopskrbnim sustavima koji osiguravaju vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji za više od 50 ljudi, odnosno koji isporučuju više od 10 m3 na dan. Uspostava zona sanitarne zaštite za sva vodocrpilišta javnih vodoopskrbnih sustava koji osiguravaju vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji za više od 50 ljudi, odnosno koji isporučuju više od 10 m3 vode na dan. 5.2.2 Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju Zaštita vode za ljudsku potrošnju temelji se na Zakonu o vodama i Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, broj 56/13 i 64/15): – Zakonom o vodama propisano je identificiranje voda namijenjenih ljudskoj potrošnji (članak 88.) i zaštita tih voda putem zona sanitar ne zaštite (članak 90.). Obveza zaštite odnosi se na svako izvorište ili drugo ležište podzemne vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu kao i svaki zahvat vode za iste potrebe iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. (zajednički naziv izvorište), a instrument za provedbu zaštite je Odluka o zaštiti izvorišta (članak 91.). Odlukom se određuje prostorni obuhvat (veličina i granice) zona sanitarne zaštite, sanitarni i drugi uvjeti održavanja, mjere zaštite te način i izvori financiranja tih mjera. Način utvrđivanja zona sanitarne zašti te, obvezne mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi za donošenje odluka o zaštiti i postupak donošenja tih odluka uređeni su Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvo rišta (»Narodne novine«, br. 66/11 i 47/13). Utvrđene zone sanitar ne zaštite unose se u prostorno-plansku dokumentaciju (prostorne planove područja na kojem se zone prostiru). U zonama sanitarne zaštite propisuju se mjere pasivne zaštite i mjere aktivne zaštite. Mjere pasivne zaštite uključuju ograničenja i/ili zabrane obavljanja nekih djelatnosti. Mjere aktivne zaštite su monitoring kakvoće voda na priljevnom području izvorišta i poduzimanje aktivnosti za po boljšanje stanja voda, a osobito: gradnja vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, uvođenje čistih proizvod nji, izgradnju spremišnih kapaciteta za stajsko gnojivo, organiziranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, ugradnja spremnika opasnih i onečišćujućih tvari s dodatnom višestrukom zaštitom i druge mjere koje poboljšavaju stanje voda. Zone sanitarne zaštite označene su kao zaštićena područja – područja posebne zaštite voda i podaci o njima se vode u Registru zaštićenih područja – Zakon o vodi za ljudsku potrošnju preuzeo je obveze europske Di rektive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, a odgo varajućim podzakonskim aktom propisuju se granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti i obveza praćenja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju od govoran je isporučitelj usluge javne vodoopskrbe, koji mora imati odo brenje za obavljanje javne vodoopskrbe (članak 203. Zakona o vodama) i zadovoljavati uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja zaštitom vode namijenjene ljudskoj potrošnji Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 13 MS 1 Nastavak aktivnosti na uspostavi ažurne evidencije izvorišta/sustava za opskrbu vodom namijenjenoj za ljudsku potrošnju: – identifikacija voda – izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj po trošnji koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi – identifikacija i uspostava evidencije sustava za opskrbu vodom koja osiguravaju u prosjeku više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi. Hrvatske vode RH stanovništvo 8 2 Nastavak aktivnosti na razvoju Informacijskog sustava voda – Katastar korištenja voda: – uspostava registra i vođenje evidencije ovlaštenih isporučitelja usluge javne vodoopskrbe i usluge javne odvod nje i pročišćavanja otpadnih voda – prikupljanje, sistematizacija i analiza podataka i pokazatelja o izvorištima/sustavima za javnu vodoopskrbu i malim vodoopskrbnim sustavima – uspostava i vođenje evidencije – registra vodoopskrbnih sustava s pripadajućim tehničkim i financijskim po dacima i informacijama o poslovanju. Hrvatske vode RH stanovništvo UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 155 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 8 3 Uvođenje obveze: – dostave – izvješćivanja – javne objave podataka i informacija o tehničkim i financijskim pokazateljima uspješnosti poslovanja vodnokomunalnog sektora. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 8 4 Uvođenje obveze: – dostave – izvješćivanja – javne objave podataka i informacija o pokazateljima provedbe i koristima provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunal nih vodnih građevina. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 13 5 Završetak aktivnosti na pripremi Smjernica za utvrđivanje zona sanitarne zaštite (stručna pomoć izvođačima vo-doistražnih radova i tijelima koja donose odluku o zaštiti). Hrvatske vode RH stanovništvo 13 6 Strateške rezerve vode namijenjene ljudskoj potrošnji (Prema Strategiji upravljanja vodama): – identificirati i predložiti područja/vodna tijela strateških zaliha vode namijenjene ljudskoj potrošnji – propisati mjere zaštite strateških zaliha i – pripremiti Program zaštite strateških zaliha vode namijenjene ljudskoj potrošnji s planom provedbe. Hrvatske vode RH stanovništvo 13 21 27 S1 Prilikom izrade Programa zaštite strateških zaliha vode namijenjene ljudskoj potrošnji s planom provedbe uključiti: – mjere koje se temelje na potrajnosti korištenja okolnog zemljišta uz ograničenja u korištenju zagađivača te pesticida (šumarstvo) – mjere za šumarstvo koje će uključivati zadržavanje stalne obraslosti šuma šumskom vegetacijom uz minimalno korištenje mehanizacije, ovisno o zonama sanitarne zaštite (šumarstvo) – mjere koje će u neposrednom okruženju izvorišta ograničiti korištenje mineralnih i organskih gnojiva te sred stava za zaštitu bilja u poljoprivredi, ali i ograničiti kapacitete za uzgoj stoke (tlo i poljoprivreda) – mjere koje će uključivati posebno projektiranje odvoda kako bi se izbjeglo zagađenje ispiranjem onečišćenja sa cesta (promet). Hrvatske vode RH stanovništvo 13 14 S6 Razmotriti odgovarajuće administrativne mogućnosti izrade programa mjera zaštite izvorišta s prekograničnim slivovima. ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 2. Provedbene mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 13 7 Odluke o zaštiti izvorišta: – donijeti ili potvrditi (uskladiti) odluke o zaštiti izvorišta sa zonama sanitarne zaštite i – pripremiti programom mjera zaštite s rokovima za njihovu provedbu. JLS županije vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji stanovništvo 8 13 MS 8 Monitoring kakvoće vode namijenjene ljudskoj potrošnji – Nastavak aktivnosti vezanih uz praćenje i izvješćivanje o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju u svim sustavima koji osiguravaju više od 10 m3 na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi: – Uvođenje procjene rizika prilikom izrade plana monitoringa vode namijenjene za ljudsku potrošnju – Praćenje kakvoće vode na izvorištima (prije procesa obrade), financiraju isporučitelji usluga – Provođenje monitoringa na javnim sustavima financiraju JP(R)S. Praćenja stanja u lokalnim sustavi ma dužne su riješiti JLS na čijem se području voda koristi – Podaci dobiveni monitoringom pohranjuju se u bazi podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode, koju vode Hrvatske vode u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdrav stvo (praćenje), Hrvatske vode (izvještavanje) ministarstvo nadležno za zdravlje (dono šenje) vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji stanovništvo 8 13 9 Dostava podataka i informacija o pokazateljima provedbe i koristima provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina. JIVU RH stanovništvo 8 10 Monitoring podataka i informacija o pokazateljima provedbe i koristima provedbe Višegodišnjeg progra-ma gradnje komunalnih vodnih građevina. Hrvatske vode RH stanovništvo 13 11 Provedba sanacijskih mjera – Nastavak aktivnosti na provedbi sanacijskih mjera na zonama vodocrpi lišta sukladno donesenim/usklađenim odlukama o zaštiti izvorišta i pripremljenim programima mjera zaštite. JLS županije vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji stanovništvo 13 MS 12 Usklađivanje sa standardima o ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji – Sustavi javne vodoop skrbe će se postupno dograđivati/unaprjeđivati, sukladno Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina. Planom se do kraja 2021. godine predviđa investirati oko 65% ukupno predviđenih ulaganja od 6,4 milijardi kuna. JLS, JIVU vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji stanovništvo 13 27 MS S2 Kroz planove nižeg reda i na razini pojedinog projekta (radovi izgradnje u sklopu sanacijskih mjera, do gradnja/unaprjeđenje sustava vodoopskrbe) poticati ugradnju mjera zaštite prirode već u ranim fazama planiranja zahvata (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). JLS, JIVU vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji stanovništvo STRANICA 156 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 13 27 S3 Uskladiti zakonske i podzakonske akte vezane za izradu Programa i Osnova gospodarenja šumama da bi poštivanje zabrane svakakve sječe osim sanitarne u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaća njem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti bilo inkorporirano u samu izradu programa (šumarstvo). ministarstvo nadležno za šume vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji šumarstvo 12 13 14 S4 Educirati poljoprivredne proizvođače koji koriste poljoprivredno zemljište ili uzgajaju stoku u II. zoni sanitarne zaštite o ograničenjima koja su propisana za tu zonu (tlo i poljoprivreda). ministarstvo nadležno za poljoprivredu vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji poljoprivreda 2 3 13 S5 Pojačati nadzor nad provođenjem propisa vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta (tlo i poljoprivreda). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za vode vodna tijela voda namije njenih ljudskoj potrošnji poljoprivreda 344 Sl. C.133 Prostorni raspored sustava javne vodoopskrbe, vodoopskrbnih područja, uslužnih područja i vodnih područja Sl. C.133 Prostorni raspored sustava javne vodoopskrbe, vodoopskrbnih područja, uslužnih područja i vodnih područja Tab. C.91 Popis sustava javne vodoopskrbe s rokovima usklađenja Us lu žn o po dr uč je Vodoopskrbno područje/ zona Vodoopskrbni sustav Br oj s ta no vn ik a (p op is 20 11 .) Br oj p rik lju če ni h st an ov ni ka Za vr še ta k gr ad nj e gr ađ ev in a ko jim a se p ob ol jša va n ea de kv at na z dr av st ve na is pr av no st v od e za p ić e* p o m ik ro bi ol oš ki m p ar am et rim a Za vr še ta k gr ad nj e gr ađ ev in a ko jim a se p ob ol jša va n ea de kv at na z dr av st ve na is pr av no st v od e za p ić e* p o ke m ijs ki m p ar am et rim a Su kl ad no st u re đa ja z a ko nd ic io ni ra nj e Za vr še ta k gr ad nj e gr ađ ev in a, p ov e ća va nj e ka pa ci te ta i/ ili p ov eć av an je sig ur no st i u po tr eb e vo de z a pi će * (p od r iz ik om o sig ur an ja k ak vo će ) 1 MEĐIMURJE Regionalni vodoopskrbni sustav Međimurje 113.804 87.389 pro.18 srp.22 pro.23 2 VARAŽDIN Vodoopskrbni sustav Varaždin 175.951 143.568 pro.18 srp.22 pro.23 3 BJELOVAR Vodoopskrbni sustav grada Bjelovara 52.405 29.080 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 ČAZMA Vodoopskrbni sustav Čazma 14.461 5.446 pro.18 srp.22 pro.23 DARUVAR Vodoopskrbni sustav grada Daruvara 22.171 14.356 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 ĐURĐEVAC Regionalni vodoopskrbni sustav Đurđevac 29.842 11.743 pro.18 srp.22 pro.23 GAREŠNICA Vodoopskrbni sustav Garešnica 14.225 4.352 pro.18 srp.22 pro.23 GRUBIŠNO POLJE Vodoopskrbni sustav Grubišno Polje 6.478 3.702 pro.18 srp.22 pro.23 KOPRIVNICA Regionalni vodoopskrbni sustav Koprivnica 51.685 34.893 pro.18 srp.22 pro.23 KRIŽEVCI Regionalni vodoopskrbni sustav Križevci 34.057 14.822 pro.18 srp.22 pro.23 TROJSTVO-GRĐEVAC Vodoopskrbni sustav Trojstvo-Grđevac 10.024 5.206 pro.18 srp.22 pro.23 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 157 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 4 ORAHOVICA Regionalni vodoopskrbni sustav Orahovica 11.466 8.119 pro.18 srp.22 pro.23 PITOMAČA Regionalni vodoopskrbni sustav Pitomača 10.059 2.159 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 SLATINA Regionalni vodoopskrbni sustav Slatina 24.834 15.680 pro.18 srp.22 pro.23 VIROVITICA Regionalni vodoopskrbni sustav Virovitica 39.679 35.278 pro.18 srp.22 pro.23 5 BARANJA Regionalni vodoopskrbni sustav Baranja 24.852 16.264 pro.18 srp.22 pro.23 Regionalni vodoopskrbni sustav Darda 14.568 11.387 pro.18 srp.22 pro.23 ĐAKOVO Regionalni vodoopskrbni sustav Đakovo 45.024 33.784 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 MIHOLJAC Regionalni vodoopskrbni sustav Donji Miholjac 13.492 8.517 pro.18 srp.22 pro.23 NAŠICE Regionalni vodoopskrbni sustav Đurđenovac 6.750 4.677 pro.18 srp.22 pro.23 Regionalni vodoopskrbni sustav Našice 22.887 16.518 pro.18 srp.22 pro.23 OSIJEK Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek 137.582 130.865 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 VALPOVO Regionalni vodoopskrbni sustav Valpovo-Belišće 36.150 26.655 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 6 HRVATSKO ZAGORJE Vodoopskrbni sustav Hrvatsko zagorje 136.822 88.082 pro.18 srp.22 pro.23 ZAPREŠIĆ Vodoopskrbni sustav Zaprešić 50.710 50.241 pro.18 srp.22 pro.23 7 DUGO SELO Vodoopskrbni sustav Zagreb-istok 32.174 28.554 pro.18 srp.22 pro.23 GORICA Vodoopskrbni sustav Velika Gorica 69.703 47.875 pro.18 srp.22 pro.23 IVANIĆ-GRAD Vodoopskrbni sustav Zagreb-istok 27.602 20.103 pro.18 srp.22 pro.23 JASTREBARSKO-KLIN ČA SELA Vodoopskrbni sustav Jastrebarsko-Klinča Sela 21.115 18.481 pro.18 srp.22 pro.23 PISAROVINA Vodoopskrbni sustav Pisarovina 3.689 2.522 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 SV. IVAN ZELINA Vodoopskrbni sustav Zagreb-istok 17.391 10.776 pro.18 srp.22 pro.23 VRBOVEC Vodoopskrbni sustav Zagreb-istok 28.360 5.771 pro.18 srp.22 pro.23 ZAGREB Vodoopskrbni sustav Zagreb 849.426 797.908 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 ŽUMBERAK-KRAŠIĆ Vodoopskrbni sustav Žumberak-Krašić 3.039 367 pro.18 srp.22 pro.23 8 KARLOVAC-DUGA RESA Vodoopskrbni sustav Karlovac 79.404 75.140 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Lasinja-Gvozd 1.789 836 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Vojnić-Krnjak 7.248 4.431 pro.18 srp.22 pro.23 LIČKA JESENICA Regionalni vodoopskrbni sustav Udbina-Korenica-Pli tvice 4.329 1.358 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Rakovica 3.019 2.861 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Slunj 7.103 5.531 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 OGULIN Regionalni vodoopskrbni sustav Ogulin 18.355 16.910 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Plaški 2.404 2.092 pro.18 srp.22 pro.23 OZALJ Regionalni vodoopskrbni sustav Ozalj 10.556 9.681 pro.18 srp.22 pro.23 9 GLINA Vodoopskrbni sustav Glina 9.283 6.347 pro.18 srp.22 pro.23 GVOZD-TOPUSKO Vodoopskrbni sustav Topusko 5.291 3.837 pro.18 srp.22 pro.23 MOSLAVAČKA POSAVI NA-JASENOVAC Vodoopskrbni sustav Moslavačka posavina-Jasenovac 56.260 40.548 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 PAŠINO VRELO Vodoopskrbni sustav Pašino Vrelo 13.234 6.909 pro.18 srp.22 pro.23 PETRINJA-SISAK Regionalni vodoopskrbni sustav Petrinja 24.671 18.142 pro.18 srp.22 pro.23 Regionalni vodoopskrbni sustav Sisak 63.036 47.072 pro.18 srp.22 pro.23 10 PAKRAC-LIPIK Vodoopskrbni sustav Pakrac-Lipik 14.630 9.154 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 POŽEŠTINE Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine 63.404 41.576 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 11 DAVOR-NOVA GRA DIŠKA Regionalni vodoopskrbni sustav Davor-Nova Gradiška 19.396 5.323 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Nova Gradiška 26.015 11.441 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 ILOK Regionalni vodoopskrbni sustav Ilok 7.981 7.879 pro.18 srp.22 pro.23 ISTOČNA SLAVONIJA SLAVONSKI BROD Vodoopskrbni sustav Istočna Slavonija – Slavonski Brod 115.689 77.887 pro.18 srp.22 pro.23 ISTOČNA SLAVONIJA VINKOVCI Regionalni vodoopskrbni sustav Županja 20.893 17.400 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Istočna Slavonija – Vinkovci 107.348 88.003 pro.18 srp.22 pro.23 VUKOVAR Regionalni vodoopskrbni sustav Vukovar 43.299 43.088 pro.18 srp.22 pro.23 12 ISTRA Regionalni vodoopskrbni sustav Buzet 98.163 97.066 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 LABIN Regionalni vodoopskrbni sustav Labin 23.056 22.237 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 PULA Regionalni vodoopskrbni sustav Pula 86.836 85.800 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 13 CRES-LOŠINJ Regionalni vodoopskrbni sustav Cres-Mali Lošinj 10.995 10.504 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 GORSKI KOTAR Regionalni vodoopskrbni sustav Čabar 3.770 3.343 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Delnice 14.165 13.765 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Vrbovsko 5.076 4.813 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 OPATIJA-RIJEKA-KRK Regionalni vodoopskrbni sustav Rijeka 185.125 184.537 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Opatija-Matulji-Lovran-Mošćenič ka Draga 28.541 27.716 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav otoka Krka 19.383 17.110 pro.18 srp.22 pro.23 ŽRNOVNICA Vodoopskrbni sustav Novi Vinodolski 19.812 19.607 pro.18 srp.22 pro.23 STRANICA 158 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 14 GOSPIĆ Regionalni vodoopskrbni sustav Otočac-Perušić-Gospić-Lovinac 16.390 14.835 pro.18 srp.22 pro.23 HRVATSKO PRIMORJE Vodoopskrbni sustav grada Novalje 3.663 3.648 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Karlobag 917 583 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav otoka Raba 9.328 9.328 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Pag 4.637 4.637 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Povljana 759 759 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Senj 7.182 5.760 pro.18 srp.22 pro.23 LAPAC Regionalni vodoopskrbni sustav Donji Lapac 2.113 1.657 pro.18 srp.22 pro.23 OTOČAC Regionalni vodoopskrbni sustav Brinje 3.425 2.589 pro.18 srp.22 pro.23 Regionalni vodoopskrbni sustav Otočac 11.159 9.570 pro.18 srp.22 pro.23 UDBINA Regionalni vodoopskrbni sustav istočne Like (Udbina) 1.918 1.288 pro.18 srp.22 pro.23 15 GRAČAC Vodoopskrbni sustav Gračac 4.690 3.735 pro.18 srp.22 pro.23 ZRMANJA-ZADAR Vodoopskrbni sustav Zrmanja-Zadar 157.928 132.392 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 16 KNIN Vodoopskrbni sustav Knin 17.106 14.769 pro.18 srp.22 pro.23 ŠIBENIK Vodoopskrbni sustav Šibenik 99.654 95.726 pro.18 srp.22 pro.23 17 IMOTSKI-VRGORAC Vodoopskrbni sustav Imotske krajine 29.739 26.616 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Vrgorac 8.465 8.050 pro.18 srp.22 pro.23 SPLIT-SINJ Vodoopskrbni sustav Split-Sinj 329.782 300.878 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 Vodoopskrbni sustav Vrlika-Civljane-Kijevo 2.833 2.538 pro.18 srp.22 pro.23 18 OMIŠ-OTOCI-MAKAR-SKA Vodoopskrbni sustav Makarska 23.585 22.984 pro.18 srp.22 pro.23 Vodoopskrbni sustav Omiš-otoci 54.468 51.200 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 19 NERETVA-PELJEŠAC KORČULA-LASTOVO MLJET Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetski (NPKLM) vodoopskrbni sustav 47.229 42.885 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 PLOČE Vodoopskrbni sustav Ploče 11.783 11.716 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 20 DUBROVNIK Vodoopskrbni sustav Dubrovnik 64.100 60.394 pro.18 srp.22 srp.23 pro.23 REPUBLIKA HRVATSKA 4.284.889 3.593.621 Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Oba vodna područja * vode za piće, odnosno vode namijenjene ljudskoj potrošnji Pokazatelji provedbe i koristi od provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina sistematizirani su za razinu programa u cjelini i za razinu projekta skupa s pokazateljima provedbe i koristi od provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, u dijelu koji se odnosi na javnu odvodnju, čini jedinstvenu cjelinu. Ciljevi Programa Pokazatelji rezultata Programa Korist od rezultata Programa – Unaprijediti i/ili održati minimalno dobro sta nje voda – Osiguranje dovoljnih količina vode za ljudsku potrošnju i razne gospodarske namjene, kao i postizanje i očuvanje dobrog stanja voda – Postupno uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela «korisnik/onečišći vač plaća«. Postupnim uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i racionalizacija potrošnje – Osigurati dovoljne količine kvalitetne vode iz postojećih ili novih izvora (resursa) za potrebe javne vodoopskrbe uz striktno provođenje za štitnih mjera u zonama sanitarne zaštite. Izra diti dugoročni plan razvoja – Unaprjeđenje upravljanja javnim vodoopskrb nim sustavima i sustavima javne odvodnje. – Povećanje sigurnosti javne vodoopskrbe (ujednačavanje kvalitete vode namijenjene ljudskoj potrošnji) – Smanjenje broja korisnika priključenih na lokalne vodo opskrbne sustave koji ne zadovoljavaju uvjete zdravstvene ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji – Povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva. Postojeća razina priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave povećati će se na 85 – 90%. Na područjima s viso kom opskrbljenošću izgrađeni će se sustavi proširiti prema perifernim dijelovima gradova, čime će se rubna naselja priključiti u postojeće javne vodoopskrbne sustave. Dio stanovništva koji se koristi lokalnim vodovodima i indivi dualnim načinom vodoopskrbe (bunari, cisterne, čatrnje i slično) postupno će se uključivati u sustave javne vodoop skrbe, čime će se uspostaviti nadzor nad kakvoćom isporu čene vode i sanitarnom sigurnosti korisnika te nadzor nad naplatom korištenja vodnih resursa. Posebna pozornost posvetit će se racionalnijem korištenju voda na otocima. Mehanizmi za obvezno uključivanje stanovništva u sustave javne vodoopskrbe uredit će se posebnim propisima – Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava trajna je zadaća vodno-komunalnog sektora. Time će se do biti znatne dodatne količine vode i smanjiti će se potrebe za novim količinama i izvorištima vode, odnosno utjecat će se na racionalnost korištenja vodnim resursima. Isto tako, racionalizirat će se i količine prerađene vode, koje zbog sa dašnjih gubitaka samo dijelom dolaze do potrošača – Povećanje kvaliteta usluge javne vodoopskrbe i javne od vodnje (standarda usluga). – Zadovoljenje potreba za vodom. Na buduće povećanje potrebe za vodom u javnim vodoopskrbnim sustavi ma utjecat će: (i) povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva, (ii) razvojne potrebe u industriji i turiz mu; a na smanjenje potreba utjecat će: (iii) saniranje gubitaka vode i (iv) racionalizacija potrošnje uslijed uvođenja ekonomske cijene vode – Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoop skrbu. U javnim vodoopskrbnim sustavima povećat će se sigurnost vodoopskrbe i to prioritetno na su stavima: (i) za koje je karakteristična velika ranjivost vodonosnika, odnosno trajna mogućnost onečišćenja zbog antropogenih utjecaja i/ili relativno male deblji ne pokrovnoga sloja vodonosnika, (ii) na zahvatima koji nemaju zadovoljavajuću prirodnu kakvoću pod zemne vode, (iii) na zahvatima površinskih voda koji zbog otvorenosti imaju manju sigurnost na zahvatu (posebno u urbanim područjima) ili koji zahvaćaju vodu iz građevina hidroelektrana, (iv) na sustavima koji koriste samo jedno izvorište (nužna je alternativ na opskrba vodom), (v) na sustavima koji imaju dio priljevnog područja izvan Hrvatske – Smanjenje zahvaćanja voda s ciljem da se postigne i održi dobar status voda, istovremeno osiguravajući dovoljne količine voda odgovarajuće kakvoće za ljud sku upotrebu i gospodarske svrhe. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 159 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 4. zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, osim u slučaju iz točke 8. 5. zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene. 6. korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima. 7. korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na unutarnjima vodama radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospo darske djelatnosti. 8. zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda radi stav ljanja na tržište u izvornom ili prerađenom obliku, osim u slučaju iz članka 89. Zakona o vodama i Kontrola zahvaćanja voda uređena je Zakonom o vodama, koji propisuje da je za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg, odnosno slobod nog korištenja potrebno odobrenje (dopuštenje) koje se izdaje u obliku: – ugovora o koncesiji za gospodarsko korištenje voda ili – vodopravne dozvole za korištenje voda. Koncesija za gospodarsko korištenje voda (Zakon o vodama, članak 163.) potrebna je za: 1. korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije. 2. korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električ ne energije. 3. zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe. Razvojni ciljevi Projekata Pokazatelji rezultata Projekta Korist od rezultata Projekata – Uspostaviti uslužna područja kao tehničko-teh nološko-ekonomske cjeline. Na svakom distri bucijskom području treba uspostaviti: (i) jedno komunalno društvo s jedinstvenom cijenom vode za cijelo područje, (reorganizacija i optimaliza ciju broja komunalnih društava),(ii) tehnološko okrupnjavanje (tehničko povezivanje vodoopskrb nih sustava) provoditi kada je ekonomski oprav dano – Stvoriti uvjete za podizanje prosječne opskrblje nosti stanovništva iz javnih vodoopskrbnih susta va – Uređenje mehanizama koji obvezuju priključenje stanovnika na sustave vodoopskrbe ili odvodnje (donošenjem propisa ili intervencijom u propise) – Unaprijediti pružanje učinkovitih i održivih uslu ga javne vodoopskrbe i odvodnje u lokalnim za jednicama koje sudjeluju u projektu – Bolje poznavanje alternativnih tehnologija kondi cioniranja voda. – Postotak stanovništva u naseljima uključenim u projekt koji se mogu priključiti na javnu vodoop skrbu – Postotak količine isporučene vode koja se koristi za javnu vodoopskrbu koja udovoljava kemijskim pokazateljima prema važećim zakonima – Postotak količine isporučene vode koja se koristi za javnu vodoopskrbu koja udovoljava mikrobio loškim pokazateljima prema važećim zakonima – Uspješnost uključenih isporučitelja vodnih usluga za vodoopskrbu i odvodnju koja se mjeri radnim omjerom, stopom naplate računa i stopom otplate duga. – Ocjena napredovanje prema ostvarivanju cilje va Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina – Ocjena ostvarivanja ciljeva Projekta koji se tiču unaprjeđivanja usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje – Ocjena ostvarivanja održivosti isporučitelja vod nih usluga – Ojačati položaj Republike Hrvatske u EU u pogle du potrebne razine pročišćavanja i opskrbljenosti stanovništva zdravstveno ispravnom vodom na mijenjenoj ljudskoj potrošnji. Prijelazni rezultati Pokazatelji prijelaznih rezultata Korištenje praćenja prijelaznih rezultata Ulaganje u vodne građevine za javnu vodoopskrbu Ulaganja u sustave javne vodoopskrbe u gradovima uklju čenima u Višegodišnji program gradnje komunalnih vod nih građevina. – broj projekata sa definiranim opsegom (projektni za datak) – broj projekata spremnih za građenje – broj ugovora o građenju – broj izgrađenih sustava (građevina) puštenih u rad – broj uređaja za kondicioniranje (sa značajkama) – km izgrađenih vodoopskrbnih sustava. – Ocijeniti napredovanje fizičkih ulaganja koja se pro vode u sklopu Višegodišnjeg programa gradnje ko munalnih vodnih građevina. Institucionalno jačanje Ministarstvo nadležno za vode i Hrvatske vode razvijaju sveobuhvatan plan za unaprjeđivanje usluga javne vodo opskrbe i javne odvodnje. Hrvatske vode mogu bolje usmjeriti tehničku pomoć ko munalnim poduzećima koja slabo posluju. – Ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode i lokal ne zajednice dostavljaju projekte Europskoj komisiji za financiranje – Osmišljen i pušten u rad sustav praćenja i usporedbe s referentnom vrijednošću – Analiza isporučitelja vodnih usluga uključenih u projekt i u skladu s tim prilagođena obuka. Do kraja Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina pokazati poboljšanja isporučitelja vodnih usluga prema pokazateljima iz sustava praćenja. – Pružiti informacije Ministarstvu nadležnom za vode/ Hrvatskim vodama za izradu planskih dokumenata upravljanja vodama – Ojačati potencijal Republike Hrvatske za apsorpciju sredstava EU-a u sektoru i ispunjavanje kriterija iz vodno-komunalnih direktiva i Okvirne direktive o vodama – Unaprijediti poslovanje isporučitelja vodnih usluga (uključujući »samoocjenu/uspoređivanje«). Praćenje kvalitete vode namijenjene ljudskoj potrošnji Sustav za praćenje zdravstvene ispravnosti vode namije njene ljudskoj potrošnji (na izvorištu i u mreži) u Hrvat skim vodama i HZJZ je unaprijeđen i proširen na gradove uključene u projekt. – Broj gradova uključenih u projekt u kojima je prije za vršetka izgradnje na snazi sustav za praćenje kakvoće vode namijenjene ljudskoj potrošnji i uspostavljeni polazni pokazatelji (financijska sredstva se osigura vaju sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju). – Ocijeniti napredovanje prema ostvarivanju cilja Više godišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih gra đevina i početi mjeriti učinak na kontrolu zdravstve ne ispravnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji. 5.2.3 Mjere kontrole zahvaćanja vode STRANICA 160 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Količine zahvaćenih voda za različite namjene gledajući načelno, nisu značajne u odnosu na ukupno raspoloživi resurs, ali se problemi javljaju lokalno tamo gdje ili po količini ili po razdoblju zahvaćanja dodijeljena prava na vodu prelaze lokalno raspoložive kapacitete resursa. Na takvim prostorima je potrebno intenzivirati aktivnosti na registraciji korisnika (osobito malih individualnih zahvaćanja voda), praćenju zahvaćenih količina i provedbi mjera racionalizacije potrošnje voda. Gubici od 42% procijenjeni su prema uobičajenoj praksi određivanja i evidencije gubitaka u vodoopskrbnim sustavima i predstavljaju omjer između zahvaćene i isporučene količine vode98. Međutim ovaj način pri kaza gubitaka ne daje pravu sliku gubitaka u jednom vodoopskrbnom sustavu. Zbog toga je potrebno identificirati i odrediti sve sastavnice gubitka vode: – stvarni gubici vode koja je fizički izgubljena iz vodovodnog sustava tijekom transporta od vodozahvata do potrošača (gubici na cjevovo dima, rezervoarima, kućnim priključcima) i – prividni gubici vode koja je izgubljena zbog neovlaštene potrošnje (ilegalni priključci i krađa vode na primjer s hidranata), zbog netoč nosti mjernih uređaja i/ili vodomjera i grešaka u obračunu. U određivanju financijske efikasnosti korištenja voda svakako je potreb no odrediti količinu tzv. neprihodovane vode koja se sastoji od: – prethodno navedenih prividnih i stvarnih gubitaka – nefakturirane mjerene količine vode koju je potrebno obavezno uve sti u bilancu vode te – nefakturirane nemjerene količine vode koje u konačnici predstavljaju jedan dio stvarne potrošnje (primjerice voda potrebna za održavanje sustava, javne potrebe, vatrogasne potrebe, uređaj za kondicionira nje, tlačne probe i drugo). Jasno je da navedeni podatak od 42% zahvaćenih količina ne daje in dikaciju stvarnih gubitaka te da se može očekivati da su stvarni gubici znatno manji. 353 U određivanju financijske efikasnosti korištenja voda svakako je potrebno odrediti količinu tzv. neprihodovane vode koja se sastoji od: prethodno navedenih prividnih i stvarnih gubitaka nefakturirane mjerene količine vode koju je potrebno obavezno uvesti u bilancu vode te nefakturirane nemjerene količine vode koje u konačnici predstavljaju jedan dio stvarne potrošnje (primjerice voda potrebna za održavanje sustava, javne potrebe, vatrogasne potrebe, uređaj za kondicioniranje, tlačne probe i drugo). Jasno je da navedeni podatak od 42% zahvaćenih količina ne daje indikaciju stvarnih gubitaka te da se može očekivati da su stvarni gubici znatno manji. Program mjera kontrole zahvaćanja voda odnosi se, ako drugačije nije naglašeno, na sve vrste zahvaćanja i/ili preusmjeravanja voda bez obzira na namjenu, odnosno vrstu korištenja voda zbog koje se voda zahvaća i/ili preusmjerava. Programom mjera kontrole zahvaćanja voda potrebno je: a. ostvariti smanjenje utjecaja zahvaćanja voda na razinu umjerenog, odnosno na maksimalno dopušteni indeks iskorištenja voda ikv ≤ 0,4. b. povećati efikasnost korištenja voda. 98 U Republici Hrvatskoj se u praksi koristi i pojam nefakturirane količine vode ili još jednostavnije »gubici vode«. 9. korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organi zama pogodnih za gospodarski uzgoj96. Vodopravna dozvola za korištenje voda (Zakon o vodama, članak 157.) izdaje se za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, radi pru žanja usluge javne vodoopskrbe97 ili radi njezine prodaje na tržištima drugih zemalja sukladno članku 89. Zakona o vodama, kao i za svako drugo korištenje voda koje prelazi opseg opće uporabe vode, osim za korištenja voda za koja je potreban ugovor o koncesiji. Navedenim aktima određuju se: namjena, mjesto, način, uvjeti i opseg korištenja voda. Akti se izdaju na određeno vrijeme, uz mogućnost iz mjene/ograničenja odobrenih uvjeta, ako je to u javnom interesu zbog promjena u vodnom režimu. Odluku o privremenom ograničenju ko rištenja voda, u slučaju izvanrednih hidroloških prilika, mogu donijeti čelnici jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno ministar (Zakon o vodama, članak 81.). Korisnici kojima je odobreno zahvaćanje voda obvezni su o tome voditi očevidnik i redovito izvješćivati Hrvatske vode (Zakon o vodama, članak 80., Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (»Na rodne novine«, broj 81/10)). Također, propisana je koncesijska naknada i naknada za korištenje voda, koja se plaća za zahvaćanje i drugo kori štenje voda sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva (čla nak 22. – 28.). Način obračuna i naplate naknada određen je Uredbom o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda (»Narodne novine«, broj 89/10, 46/12, 51/13 i 120/14) i Pravilnikom o obračunava nju i plaćanju naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 84/10 i 146/12) te Uredbom o visini naknade za korištenje voda (»Narodne no vine«, br. 82/10, 83/12 i 10/14). Sredstva od naknade za korištenje voda prihod su Hrvatskih voda i koriste se namjenski, za povrat investicijskih i administrativnih troškova za osiguranje dostupnosti vodnih resursa. 352 3 Sl. C.134 Stanje rijeka prema „indeksu korištenja“ Količine zahvaćenih voda za različite namjene gledajući načelno, nisu značajne u odnosu na ukupno raspoloživi resurs, ali se problemi javljaju lokalno tamo gdje ili po količini ili po razdoblju zahvaćanja dodijeljena prava na vodu prelaze lokalno raspoložive kapacitete resursa. Na takvim prostorima je potrebno intenzivirati aktivnosti na registraciji korisnika (osobito malih individualnih zahvaćanja voda), praćenju zahvaćenih količina i provedbi mjera racionalizacije potrošnje voda. Gubici od 42% procijenjeni su prema uobičajenoj praksi određivanja i evidencije gubitaka u vodoopskrbnim sustavima i predstavljaju omjer između zahvaćene i isporučene količine vode98. Međutim ovaj način prikaza gubitaka ne daje pravu sliku gubitaka u jednom vodoopskrbnom sustavu. Zbog toga je potrebno identificirati i odrediti sve sastavnice gubitka vode: stvarni gubici vode koja je fizički izgubljena iz vodovodnog sustava tijekom transporta od vodozahvata do potrošača (gubici na cjevovodima, rezervoarima, kućnim priključcima) i prividni gubici vode koja je izgubljena zbog neovlaštene potrošnje (ilegalni priključci i krađa vode na primjer s hidranata), zbog netočnosti mjernih uređaja i/ili vodomjera i grešaka u obračunu. 98 U Republici Hrvatskoj se u praksi koristi i pojam nefakturirane količine vode ili još jednostavnije „gubici vode“. Sl. C.134 Stanje rijeka prema »indeksu korištenja« 96 2011. godine posebnim propisom o poljoprivrednom zemljištu propisan je novi postupak ostvarivanja prava korištenja voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj. 97 Na snazi od 1. siječnja 2010. godine do kada se i pravo zahvaćanja vode ze potrebe javne vodoopskrbe stjecalo koncesijom. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 161 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1. Mjere unaprjeđenja kontrole zahvaćanja voda Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 8 24 1 Nastavak aktivnosti na unaprjeđenju dijela Informacijskog sustava voda za: – evidenciju (registar) izdanih vodopravnih dozvola i koncesija za korištenje voda i praćenje poda taka o zahvaćenim korištenim količinama voda obračunatim i naplaćenim naknadama i – doradu sustava uvođenjem automatske provjere iskorištenosti obnovljivih zaliha površinskih i podzemnih voda i identificiranje vodnih tijela na kojima postojeće opterećenje na vodni resurs može ugroziti dobro stanje s obzirom na količinu i dinamiku vodenog toka. Hrvatske vode vodna tijela pod utjecajem zahvaćanja voda (Ikv>20%) sve 8 24 2 Uvođenje obveze: – dostave/razmjene – izvješćivanja i – javne objave podataka i informacija o razinama opterećenja na vodne resurse (indeks iskorištenje voda), uključivo i informacija o poštivanju uvjeta o ispuštanju ekološki prihvatljive protoke. ministarstvo nad ležno za vode vodna tijela pod utjecajem zahvaćanja voda (Ikv>20%) sve 8 24 3 Uvođenje obveze ugradnje vodomjera za sve vrste zahvaćanja/korištenja voda. ministarstvo nad-ležno za vode RH sve 8 4 Uvođenje obveze ugradnje pojedinačnih vodomjera u zgrade već priključene na komunalne vodne građevine. ministarstvo nad ležno za vode RH stanovništvo 8 24 5 Uvođenje prakse detaljnog evidentiranja i interpretacije gubitaka u javnoj vodoopskrbi. JIVU RH stanovništvo 7 8 14 24 MS 6 Istraživanje utjecaja korištenja – zahvaćanja voda na: – ekološko stanje voda uključivo i pitanje ekološki prihvatljivog protoka i razrada kriterija za ocje nu utjecaja – količinsko stanje podzemnih voda. Predloženi su privremeni kriteriji za odlučivanje o potrebi za provjerom i mogućim ograničenjima, koji će se koristiti do donošenja novih standarda za ocjenjivanje stanja voda: – hidroloških elemenata kakvoće površinskih voda (količina i dinamika vodnog toka), koji odraža vaju utjecaj korištenja – zahvaćanja voda na ekološko stanje voda – razina i procijenjenih obnovljivih rezervi na količinsko stanje podzemnih voda. Hrvatske vode vodna tijela pod utjecajem zahvaćanja voda (Ikv>20%) sve 7 S1 Provjera i moguća ograničenja zahvaćanja i preusmjeravanja/korištenja voda treba uzeti u obzir i zahtjeve vezane uz održavanje plovnosti na plovnim putovima (promet). Hrvatske vode vodna tijela povr šinskih kopnenih voda označena kao plovni put promet 2. Provedbene mjere kontrole zahvaćanja voda Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 7 8 9 10 11 24 MS 7 Usklađenje vodopravnih akata (vodopravnih dozvola i koncesija): – uvođenje obveze ugradnje vodomjera na mjestu zahvaćanja voda – uvođenje obveze praćenja i dostave podataka o količini zahvaćene (te ukoliko je potrebno isporučene/iskorištene vode) – reguliranjem novih i dodijeljenih prava na zahvaćanje površinskih kopnenih voda na slje deći način: Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda pod utje cajem zahvaćanja voda Ikv>20% sve 7a Obustavom izdavanja novih prava na zahvaćanje površinskih kopnenih voda na vodnim ti jelima na kojima nije postignuto najmanje umjereno stanje prema količini vodenog toka. Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda Ikv>40% sve 7b Smanjenjem dodijeljenih prava na zahvaćanje površinskih kopnenih voda za sve korisnike (na vodnom tijelu i kumulativno uzvodno) do postizanja najmanje umjerenog stanja prema količini vodenog toka (indeks korištenja smanjiti na 40%). Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda Ikv>75% sve 7c Smanjenjem dodijeljenih prava na zahvaćanje površinskih kopnenih voda za sve korisnike (na vodnom tijelu i kumulativno uzvodno) do postizanja najmanje umjerenog stanja prema količini vodenog toka (indeks iskorištenja smanjiti na 40%). Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda 40%<Ikv<75% sve 7d Ograničavanjem izdavanja novih prava na zahvaćanje voda na vodnim tijelima na kojima je ocijenjeno da su u umjerenom stanju prema količini vodenog toka do količine koja ku mulativno osigurava minimalno umjereno stanje prema količini vodenog toka (maksimalni Ikv = 40%). Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda 20%<Ikv<40% sve STRANICA 162 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 7 8 13 14 24 MS 8 Monitoring zahvaćanja voda – Nastavak aktivnosti vezanih uz praćenje i izvješćivanje o za hvaćanju voda: – Praćenje i analizu podataka o dostavljenim i zahvaćenim količinama vode (monitoring opterećenja) uključivo i praćenje individualnih zahvaćanja voda za različite namjene (po ljoprivreda, opskrba stanovništva, slatkovodna akvakultura i sl.), – Usklađenje operativnog monitoringa – praćenje i analiza podataka o stanju vodnih tijela koja se nalaze pod utjecajem zahvaćanja voda (monitoring utjecaja – operativni monito ring). Hrvatske vode vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda Ikv>20% sve 8 24 9 Priprema programa poticanja provođenja mjera smanjenja opterećenja voda zahvaćanjem voda, odnosno program racionalizacije korištenja voda: – program smanjenje gubitaka u opskrbnoj mreži (javna vodoopskrba, industrija i sl.) – program uvođenja tehnologija i tehničkih rješenja koje koriste manje količine voda (na vodnjavanje, industrija, proizvodnja električne energije i sl.) – program ponovna uporaba voda (industrija, poljoprivreda i sl.) Razrada kriterija za dodjelu sredstava potpore uvođenju mjera smanjenja opterećenja voda zahvaćanjem voda. ministarstvo nadležno za vode RH sve 7 24 10 Provedba mjera kojim se ostvaruje smanjenje indeksa iskorištenja voda za sva vodna tijela pod utjecajem zahvaćanja voda maksimalno do 40%. (Provedba administrativne mjere 7. a – d). korisnik vodna tijela kopnenih površinskih voda za koja je indeks iskorištenja voda Ikv > 40% sve 7 24 11 Poticanje prelaska s individualnog na sustav javnog navodnjavanja. Potpora u pokrivanju troškova priključenja na postojeće javne sustave navodnjavanja kao mjeru racionalnijeg kon troliranog korištenja vode za navodnjavanje, odnosno kao dugoročnu mjeru osiguranja odr živog (okolišno prihvatljivijeg) navodnjavanja osobito na onim vodnim tijelima na kojima je utvrđeno loše količinsko stanje voda ili negativni trendovi u količinskom stanju voda uslijed prekomjernog individualnog zahvaćanja voda. ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 7 24 12 Izgradnja javnih sustava navodnjavanja kako bi se smanjilo opterećenje vodnih tijela povr šinskih i podzemnih voda koja su u lošem stanju zbog individualnih zahvaćanja voda za potrebe navodnjavanja: – 1. prioritet: u slivovima vodnih tijela rijeka kod kojih je ikv ≥ 40% te na vodnim tijelima podzemnih voda za koja je ocijenjeno da nisu u dobrom količinskom stanju, odnosno koja su pod rizikom da ne budu u dobrom količinskom stanju. – 2. prioritet: u slivovima vodnih tijela rijeka kod kojih je ikv ≥ 30% (osiguranje održivosti) i – 3. u ostalim područjima gdje se zbog velikog broja individualnog zahvaćanja voda ne može osigurati dugoročna održivost individualnog pristupa navodnjavanju (bez obzira na stanje voda). ministarstvo nadležno za vode slivna područja vodnih tijela za koja je ikv > 30% poljoprivreda 7 8 MS S2 Program poticanja smanjenja opterećenja voda zahvaćanjem voda, odnosno program racio nalizacije korištenja voda treba jasno definirati odgovorne institucije/subjekte za provedbu mjera tog programa, rokove provedbe i pokazatelje praćenja učinkovitosti njegove provedbe (bioraznolikost, ekološka mreža i zaštita prirode). Hrvatske vode RH sve 7 14 S3 Prilikom planiranja crpljenja vode izraditi stručnu podlogu za procjenu kumulativnog utjecaja planova crpljenja vode na vodna tijela površinskih i podzemnih voda. Stručne podloge priori tetno treba napraviti na području slivova gdje se procjenjuje loše količinsko stanje podzemnih vodnih tijela i/ili postoji značajno opterećenje u pogledu zahvaćanja i preusmjeravanja vode (bioraznolikost, ekološka mreža i zaštita prirode). korisnik RH sve 7 14 24 MS S4 Za nove zahvate koji imaju potrebe za vodom kao resursom ili tehnološkom vodom treba in zistirati već na projektnoj razini na osmišljavanju tehnologija i tehničkih rješenja koje koriste manje količine voda te da se već na projektnoj razini predvidi i osigura ispuštanje ekološki prihvatljivog protoka (bioraznolikost, ekološka mreža i zaštita prirode). korisnik RH sve 7 8 14 27 S5 Zahvaćanje, preusmjeravanje/korištenje voda u poljoprivredi: – Planovima nižeg reda kojima se planira gradnja/unaprjeđenje javnih sustava navodnja vanja te na razini pojedinog projekta, gdje je to potrebno, poticati ugradnju mjera zaštite prirode (biološka raznolikost, zaštićena područja, ekološka mreža) već u ranim fazama planiranja zahvata – Izraditi stručne podloge koje će procijeniti kumulativni utjecaj svih planiranih sustava navodnjavanja na jednom slivu/vodotoku, odnosno procijeniti značaj utjecaja na režim podzemnih i površinskih voda. Stručne podloge prioritetno treba napraviti na području slivova gdje se procjenjuje loše količinsko stanje podzemnih vodnih tijela i/ili postoji zna čajno opterećenje u pogledu zahvaćanja i preusmjeravanja vode – Prilikom izrade planova/projekata za navodnjavanje konzultirati odgovarajuće stručnjake u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (bioraznolikost, ekološka mreža i zaštita prirode). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Hrvatske vode RH poljoprivreda Dio programa provedbenih mjera povećanja efikasnosti korištenja voda (poticanje prelaska s individualnog na sustave javnog navodnjavanja, odnosno izgradnja javnih sustava navodnjavanja) detaljnije je razrađen u Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građe vina za melioracije. Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. godine donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 163 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE le), odnosno Pravilnikom je predviđeno dodatno propisivanje uvjeta za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda za niz drugih industrija za koje je to nužno i opravdano. Korisnici kojima je odobreno ispuštanje otpadnih voda dužni su pratiti količinu i kakvoću ispuštenih otpadnih voda i o tome redovito izvješći vati Hrvatske vode (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpad nih voda). Također, propisana je naknada za zaštitu voda, koja se plaća ovisno o količini i karakteristikama ispuštenih otpadnih voda, sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva. Način obračuna i naplate naknada određen je Pravilnikom o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 83/10 i 160/13) te Uredbom o visini naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 82/10, 83/12 i 151/13). Sredstva od naknade za zaštitu voda prihod su Hrvatskih voda i koriste se namjenski, za povrat investicijskih i administrativnih troškova za zaštitu voda od onečišćenja. Komunalne otpadne vode – Za ispunjavanje uvjeta za ispuštanje komu nalnih otpadnih voda odgovoran je isporučitelj usluge javne odvodnje, koji mora zadovoljavati Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (»Narodne novine«, br. 28/11 i 16/14) i imati odobrenje za obavljanje javne odvodnje (članak 203. Zakona o vodama). Usklađivanje s propisanim standardima o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije veće od 2.000 ES treba ostvariti do kraja 2023. godine. Riječ je o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unesenoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). 359 graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda određeni su uvjeti za ispuštanje komunalnih otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i tehnoloških otpadnih voda za postrojenja za koje nije predviđeno ishođenje okolišne dozvole (granične vrijednosti emisija se propisuju i pri izdavanju vodopravnih dozvola i u postupku ishođenja okolišne dozvole), odnosno Pravilnikom je predviđeno dodatno propisivanje uvjeta za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda za niz drugih industrija za koje je to nužno i opravdano. Korisnici kojima je odobreno ispuštanje otpadnih voda dužni su pratiti količinu i kakvoću ispuštenih otpadnih voda i o tome redovito izvješćivati Hrvatske vode (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda). Također, propisana je naknada za zaštitu voda, koja se plaća ovisno o količini i karakteristikama ispuštenih otpadnih voda, sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva. Način obračuna i naplate naknada određen je Pravilnikom o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (Narodne novine, br. 83/10 i 160/13) te Uredbom o visini naknade za zaštitu voda (Narodne novine, br. 82/10, 83/12 i 151/13). Sredstva od naknade za zaštitu voda prihod su Hrvatskih voda i koriste se namjenski, za povrat investicijskih i administrativnih troškova za zaštitu voda od onečišćenja. Komunalne otpadne vode - Za ispunjavanje uvjeta za ispuštanje komunalnih otpadnih voda odgovoran je isporučitelj usluge javne odvodnje, koji mora zadovoljavati Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (Narodne novine, br. 28/11 i 16/14) i imati odobrenje za obavljanje javne odvodnje (članak 203. Zakona o vodama). Usklađivanje s propisanim standardima o prikupljanju i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije veće od 2.000 ES treba ostvariti do kraja 2023. godine. Riječ je o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unesenoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). Okvir za realizaciju preuzetih obveza mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja komunalnim otpadnim vodama definiran je u Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva, a donesen od strane Vlade Republike Hrvatske Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina. Program mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja komunalnim otpadnim vodama obuhvaća: izgradnju/proširenje sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda izgradnju/dogradnju odgovarajućih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 2.000 ES. Prioritetno treba riješiti prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija većih od 15.000 ES, bez obzira na osjetljivost prijamnika, osim aglomeracija veličine 15.000 – 50.000 ES turističkoga karaktera čije otpadne vode se ispuštaju u more koje nije proglašeno osjetljivim. Preduvjet za održivi razvoj i funkcioniranje planiranoga sustava javne odvodnje je reorganizacija (okrupnjavanje i specijalizacija) isporučitelja vodno-komunalnih usluga. Industrijske – tehnološke otpadne vode - Dinamika usklađivanja s propisanim graničnim vrijednostima emisija za tehnološke otpadne vode za IED postrojenja u nadležnosti je ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Riječ je o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unesenoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). Usklađivanje postojećih vodopravnih dozvole za ostale objekte i postrojenja u nadležnosti je ministarstva nadležnog za vode i Hrvatskih voda. Program mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja komunalnim ot padnim vodama obuhvaća: – izgradnju/proširenje sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda – izgradnju/dogradnju odgovarajućih uređaja za pročišćavanje komu nalnih otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 2.000 ES. Prioritetno treba riješiti prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija većih od 15.000 ES, bez obzira na osjetljivost prijamnika, osim aglomeracija veličine 15.000 – 50.000 ES turističkoga karaktera čije otpadne vode se ispuštaju u more koje nije proglašeno osjetljivim. Preduvjet za održivi razvoj i funkcioniranje planiranoga sustava javne odvodnje je reorganizacija (okrupnjavanje i specijalizacija) isporučitelja vodno-komunalnih usluga. Industrijske – tehnološke otpadne vode – Dinamika usklađivanja s pro pisanim graničnim vrijednostima emisija za tehnološke otpadne vode za IED postrojenja u nadležnosti je ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Riječ je o obvezi preuzetoj u okviru pristupnih pregovora Re publike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i unesenoj u Zakon o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Dodatak V. (prijelazne mjere)). Usklađivanje postojećih vodopravnih dozvole za ostale objekte i postrojenja u nadležnosti je ministarstva nadležnog za vode i Hrvatskih voda. 360 Programom mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja predviđa se: Potpuno usklađenje ispuštanja komunalnih otpadnih voda za sve aglomeracije veće od 15.000 ES, odnosno sve aglomeracije veće od 10.000 ES koje ispuštaju otpadne vode u osjetljivom području s propisanim standardima. Potpuno usklađenje ispuštanja industrijskih – tehnoloških otpadnih voda s propisanim standardima. Prilikom izrade Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i za štitnih vodnih građevina i građevina za melioracije sagledano je duže vremensko razdoblje (2013. – 2022. godina). Planirana je izgradnja 71 projekta navodnjavanja ukupne investicijske vrijednosti 3.144 milijuna kuna, odnosno osiguranje dodatnih 48.000 ha navodnjavanih površina (koje zajedno s postojećim sustavima javnog navodnjavanja čine povr šinu od 65.000 ha ili oko 6% ukupno obradivih površina). Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije prihvaćan je za prvo programsko razdoblje zaključno s 2017. godinom (s procijenjenim ulaganjima od 1.502 milijuna kuna), nakon čega je predviđena njegova revizija. 5.2.4 Mjere kontrole prihranjivanja podzemnih voda Mjere kontrole prihranjivanja podzemnih voda nisu predviđene pošto se u Republici Hrvatskoj ne provode aktivnosti koje bi za posljedicu imale opterećenje prihranjivanjem podzemnih voda. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelat nost na koju se mjera odnosi 27 S1 Uspostaviti efektivnu mrežu piezometara na području svih poplavnih šuma radi boljeg praćenja trenutnog stanja podze mnih voda u domeni rizosfere i mogućih promjena radi vodnih građevina (šumarstvo). ministarstvo nadležno za šume, Hrvat ske vode vodna tijela podzemnih voda na području poplavnih šuma sve 27 S2 Prilikom svake izgradnje vodotehničkog objekata (vodne građevine) koji može utjecati na podzemne vode otvorenih vodonosnika na širem području, provesti dendrokronološko istraživanje radi istraživanja veze optimalne te podzemne vode u odnosu na rast i prirast (šumarstvo). ministarstvo nadležno za šume, Hrvat ske vode vodna tijela podzemnih voda na području poplavnih šuma sve 27 S3 Nakon izgradnje većeg vodoteh ničkog objekta (vodne građevine) uspostaviti efektivan monitoring stanja okolnih šuma te njenog rasta i prirasta (šumarstvo). ministarstvo nadležno za šume, Hrvat ske vode vodna tijela podzemnih voda na području poplavnih šuma sve 5.2.5 Mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja Osnovne mjere kontrole i smanjenja onečišćenja voda iz točkastih izvora onečišćenja propisane su Zakonom o vodama, prema načelima: 1. otklanjanja štete na izvoru nastanka 2. kombiniranog pristupa i 3. onečišćivač plaća. Ispuštanje onečišćujućih tvari iz točkastih izvora kontrolira se izda vanjem vodopravnih dozvola ili u okviru okolišnih dozvola, kojima se određuju uvjeti za ispuštanje otpadnih voda (dopuštene količine, granične vrijednosti, obveza monitoringa i dostave podataka i druge obveze i eventualna izuzeća). Obveza pribavljanja vodopravne dozvole, odnosno okolišne dozvole odnosi se na svako ispuštanje komunalnih, tehnoloških, i drugih otpadnih voda za koje su propisane granične vri jednosti emisija. Granične vrijednosti se propisuju za pojedine oneči šćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari, uzimajući u obzir najbolje raspoložive tehnike (u slučaju izdavanja okolišnih dozvola). Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda određeni su uvjeti za ispuštanje komunalnih otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i tehnoloških otpadnih voda za postrojenja za koje nije predviđeno isho đenje okolišne dozvole (granične vrijednosti emisija se propisuju i pri izdavanju vodopravnih dozvola i u postupku ishođenja okolišne dozvo STRANICA 164 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1. Mjere unaprjeđenja kontrole točkastih izvora onečišćenja Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 15 21 MS 1 Reguliranje usklađenja sadržaja vodopravnih akata sa Zakonom o vodama i Planom upravljanja vod-nim područjima (Pravilnik). Hrvatske vode RH sve 15 21 MS 2 Nastavak aktivnosti na razvoju Informacijskog sustava voda – Katastar zaštite voda – Opterećenje komunalnim otpadnim vodama: – uspostava registra i vođenje evidencije ovlaštenih isporučitelja usluge javne vodoopskrbe i usluge javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda – uspostava i vođenje evidencije – registra sustava javne odvodnje s pripadajućim tehničkim i fi nancijskim podacima i informacijama o poslovanju i – prikupljanje, sistematizacija i analiza podataka i pokazatelja o kakvoći otpadnih voda i kakvoćI recipijenta pod utjecajem opterećenja otpadnim vodama. Hrvatske vode RH stanovništvo 15 16 21 MS 3 Nastavak aktivnosti na razvoju Informacijskog sustava voda – Katastar zaštite voda – Opterećenje industrijskim otpadnim vodama: evidencija (registar) izdanih vodopravnih dozvola, odnosno oko lišnih dozvola za ispuštanje otpadnih voda i praćenje i provjera pripadajućih podataka o rokovima usklađenja, količinama i kakvoći ispuštenih otpadnih voda i obračunatim i naplaćenim naknadama. Hrvatske vode RH industrija 21 MS 4 Uvođenje obveze: – dostave – izvješćivanja i – javne objave podataka i informacija o tehničkim i financijskim pokazateljima uspješnosti poslovanja vodno-komu nalnog sektora (vidjeti C.5.2.2 mjera 3 odgovarajuća mjera za vodoopskrbu). ministarstvo nad ležno za vode RH stanovništvo 15 21 MS 5 Završetak Smjernica za primjenu kombiniranog pristupa kojim se regulira obveza proračuna utjecaja opterećenja na stanje vodnog tijela s obzirom na prosječnu protoku i protoku 90% trajanja. Hrvatske vode RH sve 14 26 MS 6 Završetak Smjernica za ispuštanje u podzemlje. Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 26 MS 7 Dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda prilozima za kontrolu ispuštanja tehnoloških otpadnih voda iz objekata i postrojenja za: – preradu voća i povrća – proizvodnju šećera i šećernih proizvoda – preradu drva u drvnoj industriji – preradu i prodaja nafte – metaluršku industrija – elektroničku industrija – proizvodnju i preradu plastike – proizvodnju sredstva za zaštitu bilja po potrebi i za druge objekte i postrojenja onečišćavanja za koje se utvrdi opravdanost donošenja priloga. Hrvatske vode RH industrija 21 MS 8 Podzakonskim aktima dodatno regulirati pitanje zbrinjavanja mulja s komunalnih uređaja za proči-šćavanje otpadnih voda. ministarstvo nadležno za oko liš, ministarstvo nadležno za vode RH stanovništvo 14 26 27 MS S1 Prilikom izrade Smjernica za ispuštanje u podzemlje predvidjeti obvezu utvrđivanja horizontalnih kretanja podzemnih voda dostupnih korijenju te u skladu s tim uspostaviti buffer zone, osobito ukoli ko je horizontalno kretanje podzemnih voda prema zaštićenim područjima Zakonom o zaštiti okoliša ili poplavnim šumama kojima je podzemna voda otvorenih vodonosnika jedan od bitnih čimbenika za razvoj (šumarstvo). Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 27 MS S2 Pojačati nadzor kakvoće mulja koji se koristi u poljoprivredi i načina njegove primjene (tlo i poljo-privreda). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nad ležno za okoliš RH stanovništvo UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 165 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2. Provedbene mjere kontrole točkastih izvora onečišćenja Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 15 21 26 MS 9 Usklađenje vodopravnih akata (vodopravnih dozvola i okolišnih dozvola u dijelu koji se odnosi na sastavnicu vode): – uvođenje obveze redovite revizije akta s Planom upravljanja vodnim područjima – uvođenje obveze detaljnijeg monitoringa otpadnih voda (teret i koncentracije) – smanjenjem dodijeljenog prava na ispuštanje otpadnih voda za sve korisnike (ku mulativno – uzvodno) voda čija konzumacija dodijeljenog prava na vode ima, odnosno može imati negativan utjecaj na stanje vodnog tijela nakon provedbe osnovnih mjera svih korisnika (kombinirani pristup) – utvrđivanje lokacije operativnog monitoringa na osnovi kojeg će se utvrđivat uči nak provedenih mjera. Hrvatske vode RH sve 9a Pri reviziji, odnosno pri izdavanju novih vodopravnih akata propisati: – provedbu osnovne mjere na način da se granične vrijednosti emisija i opterećenje usklade s emisijskim vrijednostima propisane osnovne mjere – obvezu naknadnog usklađenja graničnih vrijednosti otpadnih voda prema kriteriju prijamnog kapaciteta recipijenta (oštriji uvjeti ispuštanja) – privremeno izuzeće do provedbe osnovnih mjera u slivu – detaljan monitoring ispuštenih otpadnih voda – vodomjernu postaju operativnog monitoringa na kojoj će se pratiti učinak proved be propisane osnovne mjere. Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zadovoljavajućem stanju i koja neće biti u zadovo ljavajućem stanju nakon provedbe osnovnih mjera sve 9b Pri reviziji, odnosno pri izdavanju novih vodopravnih akata propisati: – provedbu osnovne mjere na način da se granične vrijednosti emisija i opterećenje usklade s emisijskim vrijednostima propisane osnovne mjere – detaljan monitoring ispuštenih otpadnih voda – vodomjernu postaju operativnog monitoringa na kojoj će se pratiti učinak proved be propisane osnovne mjere. Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zadovoljavajućem stanju i za koja je procijenjeno da će biti u zadovoljavajućem stanju nakon provedbe programa mjera iz PUVP 2016. – 2021. sve 9c Pri reviziji (ili potvrdi sukladnosti), odnosno pri izdavanju novih vodopravnih akata uskladiti vodopravne akte s odredbama Plana upravljanja vodnim područjima. Hrvatske vode ostala vodna tijela bez obzira na stanje sve 14 15 21 26 MS 10 Nastavak aktivnosti vezanih uz praćenje i izvješćivanje o ispuštanju otpadnih voda: – praćenje i analizu podataka o otpadnim, pročišćenim otpadnim vodama i mulju (monitoring opterećenja) – usklađenje operativnog monitoringa – praćenje i analiza podataka o stanju vodnih tijela koja se nalaze pod utjecajem ispuštanja otpadnih voda (monitoring utjecaja – operativni monitoring). Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zadovoljavajućem stanju sve 8 21 26 MS 11 Dostava podataka i informacija o pokazateljima provedbe i koristima provedbe Više-godišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina. JIVU RH stanovništvo 14 26 MS 12 Napraviti analizu i gdje je potrebno uspostaviti istraživački monitoring: – na svim vodnim tijelima na kojima je utvrđeno prekoračenje standarda kakvoće okoliša, kako bi se utvrdio razlog (veza: pokretač – opterećenje – utjecaj – stanje) – na svim vodnim tijelima za koja je ustanovljeno da u određenim slučajevima dolazi do redovitog prekoračenja dopuštenih koncentracija onečišćujućih tvari, odnosno da dolazi do povremenog prekoračenja maksimalnih dopuštenih kon centracije standarda kakvoće okoliša treba provesti i dodatnu kontrolu emisije otpadnih voda. Hrvatske vode vodna tijela za koja je utvrđeno da nisu u zado voljavajućem stanju nakon proveden analize sve 21 MS 13 Nastavak realizacije aktivnosti na uspostavi sustava gospodarenja muljem sa komunal nih uređaja za pročišćavanje otpadnih vodah prema preporukama tehničko-ekonom ske studije »Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog pročišćavanjem otpad nih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i općina u hrvatskim županijama«. Hrvatske vode RH stanovništvo 1 21 26 MS 14 Usklađivanje sa standardima ispuštanja komunalnih otpadnih voda aglomeracija većih od 2.000 ES: Sustavi javne odvodnje aglomeracija većih od 2.000 ES će se graditi, dograđivati/unaprjeđivati i razvijati sukladno dinamici predviđenoj u Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina (tablica C.68). Planom se do kraja 2021. godine predviđa investirati oko 70% ukupno predviđenih ulaganja u vrijednosti od 15,1 milijardu kuna. JLS, JIVU RH stanovništvo 16 26 MS 15 Usklađivanje sa standardima ispuštanja industrijskih otpadnih voda. industrije RH industrija 21 24 26 MS 16 U slučaju ispuštanja otpadnih voda u iznimno male vodotoke te u vodotoke koje tijekom određenog razdoblja redovito ili povremeno presušuju ili poniru, ispuštanje analizirati kao neizravno ispuštanje u podzemlje te primijeniti kriterije za izradu analize utjecaja provedbe zahvata na stanje voda vezano za iznimna neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode (metodologija) i kriterije za neizravna ispuštanja u podzemne vode (granične vrijednosti emisija, stupanj pročišćavanja i drugo). JLS, JIVU, industrija vodna tijela kopnenih voda stanovništvo, industrija STRANICA 166 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 1 21 26 27 MS S3 Planovima nižeg reda i na razini pojedinog projekta izgradnje/nadogradnje sustava javne odvodnje poticati ugradnju mjera zaštite prirode već u ranim fazama planiranja zahvata (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). JLS, JIVU RH stanovništvo 14 27 MS S4 Aktivnosti istraživačkog monitoringa proširiti i na šume u okolnom području vodnih tijela da se utvrdi opseg, doseg i utjecaj prekoračenja (šumarstvo). ministarstvo nadležno za šume, Hrvatske vode vodna tijela pod utjecajem komunalnih otpadnih voda stanovništvo 14 27 MS S5 Aktivnosti istraživačkog monitoringa proširiti i na poljoprivredne površine u okolnom području vodnih tijela da se utvrdi opseg, doseg i utjecaj prekoračenja (šumarstvo). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Hrvatske vode vodna tijela pod utjecajem komunalnih otpadnih voda stanovništvo 1 21 26 27 MS S6 Prilikom planiranja i gradnje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda uva žavati sve mjere propisane Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih gra đevina (2015. godina) i strateške procjene istog dokumenta koji se odnose na zaštitu tla od onečišćenja (tlo i poljoprivreda). JLS, JIVU RH stanovništvo 1 27 MS S7 Prilikom projektiranja i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda definirati mjere sprječavanja i smanjenja emisija oneči šćujućih tvari u zrak, prvenstveno neugodnih mirisa kako bi se postigle vrijednosti u skladu sa zakonski definiranim graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (zrak). JLS, JIVU RH stanovništvo 1 27 MS S8 Prilikom projektiranja i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za spalionice otpadnog mulja iz uređaja za obadu otpadnih voda definirati mjere sprječavanja i sma njenja emisija onečišćujućih tvari u zrak u skladu sa zakonski definiranim graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (zrak). JLS, JIVU RH stanovništvo 1 24 27 S9 Pri planiranju, projektiranju, izgradnji i pogonu uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda provoditi mjere upravljanja emisijama stakleničkih plinova. JLS, JIVU RH stanovništvo Komunalne otpadne vode Prema Planu provedbe vodnokomunalnih direktiva, osnovne mjere sprječavanja onečišćenja komunalnim otpadnim vodama obuhvaćaju izgradnju, odno sno dogradnju sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda na 294 aglomeracije veće od 2.000 ES prema procijenjenom sadašnjem potencijalnom opterećenju. Izvan programa osnovnih mjera je 469 aglomeracija manjih od 2.000 ES prema procijenjenom sadašnjem potencijalnom opterećenju, koje obuhvaća oko 13% stanovništva Republike Hrvatske. Planirani stupanj pročišćavanja ovisi o veličini aglomeracije i osjetljivosti prijamnika otpadnih voda. Tab. C.92 Plan provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva) Osjetljivost Veličina aglomeracije (ES) 2.000 – 10.000 10.000 – 15.000 15.000 – 50.000 50.000 – 150.000 >150.000 Vodno područje rijeke Dunav – osjetljivo područje prikupljanje otpadnih voda sekundarno pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje 31. 12. 2023. (12) 31. 12. 2020. (9) 31. 12. 2018. (7) 31. 12. 2018. (7) 167 aglomeracija 126 aglomeracija 10 aglomeracija 20 + 9 = 29 aglomeracija 2 aglomeracije Jadransko vodno područje – osjetljivo područje (ispuštanje na kopnu i na dijelu osjetlji vog mora) prikupljanje otpadnih voda sekundarno (ili odgovaraju će*) pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda naprednije pročišćavanje 31. 12. 2023. (12) 31. 12. 2020. (9) 31. 12. 2018. (7) 31. 12. 2018. (7) 39 aglomeracija 26 aglomeracija 5 aglomeracija 8 + 0 = 8 aglomeracija Jadransko vodno područje – područje mora koje nije proglašeno osjetljivim prikupljanje otpadnih voda odgovarajuće pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda sekundarno pročišćavanje prikupljanje otpadnih voda sekundarno proči šćavanje prikupljanje otpadnih voda sekundarno pročišća vanje prikupljanje otpadnih voda sekundarno pročišćavanje 31. 12. 2023. (12) 31. 12. 2023. (12) 31. 12. 2018. (7) 31. 12. 2020. (9)** 31. 12. 2018. (7) 31. 12. 2018. (7) 88 aglomeracija 53 aglomeracije 16 aglomeracija 2 + 11** = 13 aglo-meracija 4 aglomeracije 2 aglomeracije ukupno 294 aglomeracije 205 aglomeracije 31 aglomeracija 41 aglomeracija 13 aglomeracija 4 aglomeracije * – priobalna područja ** – priobalne aglomeracije sa značajnim udjelom turizma u ukupnom opterećenju (većem od 30%) U 2014. godini obavljeno je ažuriranje podataka o aglomeracijama. Ažuriranje se većim dijelom odnosi na promjenu u opterećenju (novi popis stanovništva te novije i preciznije informacije o broju turista, industrije i drugo), a uključuje i novelirane obuhvate i iznose potrebnih ulaganja. Ukupni broj aglomeracija iznosi 767 (identificirane nove 4 aglomeracije ispod 2.000 ES), a njihov broj s opterećenjem preko 2.000 ES smanjio se na 281 aglomeraciju. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 167 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina obuhvaća 281 aglomeraciju s ukupnim opterećenjem od oko 5,1 milijuna ES, od nosno ukupno 1.712 naselja (od ukupno 6.756 prema izvatku iz popisa naselja Državnog zavoda za statistiku, 2013.) s 3,47 milijuna stanovnika koji bi izravno trebali biti uključeni u sustav odvodnje, što predstavlja oko 75% stanovništva Hrvatske prema popisu iz 2011. godine. Ukupno procijenjeni troškovi izgradnje sustava javne odvodnje na 281 aglome raciji iznose 21.893 milijuna kuna, od čega troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje 6.716 milijuna kuna. 368 Sl. C.136 Prostorni raspored aglomeracija u odnosu na NATURA 2000 područja Strateškom studijom o vjerojatno značajnom utjecaju plana ili programa na okoliš analiziran je Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje 2014. – 2023. godina. Studija je izrađena kako bi se, uzimajući u obzir ciljeve Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, odredili, opisali i procijenili vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, predložile mjere zaštite okoliša kao i program praćenja stanja okoliša. U okviru Strateške studije izrađena je i Glavna ocjena prihvatljivosti Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za ekološku mrežu, čiji je sadržaj određen Prilogom II Pravilnika o ocjeni plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine, broj 118/09). Prije stavljanja Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina u proceduru donošenja, uzeti su u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te razmotrene primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti. Stoga Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina sadrži: (i) mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz procjene utjecaja za one okolišne ciljeve za koje je utvrđeno da provedba Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina može imati zanemarivi i mali Sl. C.136 Prostorni raspored aglomeracija u odnosu na NATURA 2000 područja Strateškom studijom o vjerojatno značajnom utjecaju plana ili progra ma na okoliš analiziran je Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje 2014. – 2023. godina. Studija je izrađena kako bi se, uzimajući u obzir ciljeve Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, odredili, opisali i procijenili vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina, predložile mjere zašti te okoliša kao i program praćenja stanja okoliša. U okviru Strateške stu dije izrađena je i Glavna ocjena prihvatljivosti Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za ekološku mrežu, čiji je sadržaj određen Prilogom II Pravilnika o ocjeni plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 118/09). Prije stavljanja Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina u proceduru donošenja, uzeti su u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te razmotrene primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti. Stoga Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina sadrži: (i) mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz procjene utjecaja za one okolišne ciljeve za koje je utvrđeno da pro vedba Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina može imati zanemarivi i mali negativan utjecaj (zbog provođenja mjera ublažavanja), (ii) mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz procjene utjecaja za one okolišne cilje ve za koje je utvrđeno da će provedba Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina imati pozitivan utjecaj, ali su bili pre poznati lokalni ili potencijalni negativni utjecaji na razini planiranja i projektiranja pojedinačnih zahvata, zbog čega je strateška studija defi nirala mjere poboljšanja Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih Tab. C.93 Usporedba broja i veličine aglomeracija (2010. i 2014. godini) Ukupno postojeće potencijalno optere ćenje aglomeracije broj (2010.) broj (2014.) Vodno po dručje rijeke Dunav Jadransko vodno područje veće od 150.000 ES 4 4 2 2 50.000 – 150.000 ES 13 16 9 7 15.000 – 50.000 ES 41 43 19 24 10.000 – 15.000 ES 31 28 11 17 2.000 – 10.000 ES 205 190 78 112 manje od 2.000 ES 469 486 301 185 Ukupno 763 767 420 347 Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina obu hvaćena su ulaganja u javnu odvodnju 281 aglomeracije s više od 2.000 ES na kojima je planirano unaprjeđenje sustava javne odvodnje i pro čišćavanja otpadnih voda do 2023. godine, uz međurazdoblja do 2018. i 2020. godine te prema sljedećim kriterijima: – Kriterij I, pročišćavanje otpadnih voda prema propisanim standar dima i rokovima – Kriterij II, razvoj i osiguravanje priključenosti na javne sustave te povećanje kvalitete i sigurnosti usluga. Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina predviđa ulaganja po kriteriju I do potpunog zadovoljenja u odnosu na postojeće potencijalno opterećenje, dok se ulaganja po kriteriju II prilagođavaju mogućnostima na uslužnom području (odnosno priuštivosti na usluž nom području te raspoloživosti sredstava). Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina pred viđena ulaganja se odnose na: – izgradnju, odnosno obnovu građevina sustava prikupljanja i odvod nje otpadnih voda – izgradnju novog, odnosno rekonstrukciju i/ili nadogradnju posto jećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u cilju osiguranja za htijevanog stupnja pročišćavanja za potrebni projektirani kapacitet, s rokovima koji načelno prate rokove definirane Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva. 367 Sl. C.135 Prostorni raspored aglomeracija, uslužnih područja i vodnih područja Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina obuhvaća 281 aglomeraciju s ukupnim opterećenjem od oko 5,1 milijuna ES, odnosno ukupno 1.712 naselja (od ukupno 6.756 prema izvatku iz popisa naselja Državnog zavoda za statistiku, 2013.) s 3,47 milijuna stanovnika koji bi izravno trebali biti uključeni u sustav odvodnje, što predstavlja oko 75% stanovništva Hrvatske prema popisu iz 2011. godine. Ukupno procijenjeni troškovi izgradnje sustava javne odvodnje na 281 aglomeraciji iznose 21.893 milijuna kuna, od čega troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje 6.716 milijuna kuna. Sl. C.135 Prostorni raspored aglomeracija, uslužnih područja i vodnih područja STRANICA 168 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE vodnih građevina te (iii) mjere koje proizlaze iz mišljenja nadležnih tijela ili su proistekle iz tog postupka, a koje se odnose na detaljnije planiranje/ projektiranje konačnih pojedinačnih rješenja/zahvata, odabir najboljih tehnologija i smještanje zahvata u prostor, na razini planiranja i projektiranja pojedinačnih zahvata. Tab. C.94 Dinamika izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracija većih od 2.000 ES Vo dn o po dr uč je Us lu žn o po dr uč je Aglomeracija M ak sim al no p os to je će o pt er eć en je Za vr še ta k pr ip re m e m re že Po če ta k gr ad nj e m re že Za vr še ta k gr ad nj e m re že Za vr še ta k pr ip re m e U PO V Po če ta k gr ad nj e U PO V Za vr še ta k gr ad nj e U PO V D os tiz an je s uk la d no st i U PO V a Vo dn o po dr uč je r ije ke D un av 1 Belica 2.278 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Čakovec 84.123 stu.14 pro.14 svi.16 lis.14 stu.14 lis.15 lis.16 Donja Dubrava 15.451 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Donji Kraljevec 5.359 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Držimurec 4.326 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Goričan 2.823 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kotoriba 3.224 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mursko Središće 10.630 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Novo Selo na Dravi 5.169 pro.14 ožu.15 pro.16 pro.14 pro.15 pro.16 pro.17 Podbrest 3.095 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Podturen 3.873 pro.20 ožu.21 pro.23 Sveti Martin na Muri 3.334 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Turčišće 3.923 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 2 Ivanec 11.806 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Novi Marof 7.464 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Veliki Bukovec 2.588 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Cestica 4.111 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Greda 5.162 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Jalžabet 3.138 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Lepoglava 6.894 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Šemovec 2.254 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Varaždin 129.933 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Varaždinske Toplice 5.423 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ludbreg 8.260 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 3 Garešnica 6.196 pro.20 ožu.21 pro.23 Hercegovac 2.271 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Grubišno Polje 3.674 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Rovišće 3.187 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Čazma 3.754 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Đurđevac 6.899 pro.20 ožu.21 pro.23 Novigrad Podravski 2.164 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Podravske Sesvete 7.304 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Virje 3.302 pro.20 ožu.21 pro.23 Križevci 15.939 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Koprivnica 67.704 pro.14 ožu.15 pro.18 Bjelovar 71.888 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Gudovac 2.619 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Daruvar 22.834 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 4 Slatina 13.756 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Čačinci 2.110 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Orahovica 5.811 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Gradina 2.217 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Špišić Bukovica 4.332 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Suhopolje 3.808 pro.20 ožu.21 pro.23 tra.11 stu.11 pro.14 pro.15 Virovitica 25.737 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Pitomača 8.779 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 169 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5 Donji Miholjac 6.450 pro.20 ožu.21 pro.23 Našice 16.126 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Sušine-Đurđenovac 4.230 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ernestinovo 2.189 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Osijek 185.708 srp.14 srp.14 pro.18 lis.14 lis.14 stu.15 stu.16 Dalj 4.742 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Koška 2.574 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Petrijevci 7.422 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Beli Manastir 13.218 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Kneževi Vinogradi 3.216 pro.20 ožu.21 pro.23 Đakovo 30.663 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Punitovci 2.352 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Semeljci 3.049 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Belišće 42.772 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Gat 4.031 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 6 Konjsčina 3.237 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Krapina 10.430 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Pregrada 2.257 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Donji Kraj 3.246 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Jakovlje 3.930 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Zaprešić 90.664 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Bedekovčina 7.703 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Krapinske Toplice 2.871 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Marija Bistrica 3.976 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Zabok 25.972 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Zlatar 8.205 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Hum na Sutli 2.125 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 7 Gradec 2.364 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Brckovljani 4.452 pro.20 ožu.21 pro.23 lip.11 srp.11 lis.14 lis.15 Ivanić-Grad 17.368 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Samobor 31.894 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Mala Buna 3.377 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Veleševec 14.910 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Velika Gorica 53.885 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Jastrebarsko 12.364 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Glavničica 10.876 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Gudci 2.002 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Zagreb 957.301 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.19 Dubrava 2.634 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vrbovec 17.357 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Donja Zdenčina 4.055 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Rugvica 25.199 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Paukovec 2.799 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Polonje 3.082 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Sveti Ivan Zelina 8.125 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Križ – Novoselec 4.185 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Lipovec Lonjski 2.441 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 8 Slunj 2.024 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Plitvička jezera 4.901 pro.16 ožu.17 pro.19 pro.16 ožu.17 pro.19 pro.20 Josipdol 2.560 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ogulin 9.217 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Draganić 2.741 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Karlovac – Duga Resa 89.600 pro.15 ožu.16 pro.18 9 Hrvatska Kostajnica 2.127 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Dvor 2.251 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Glina 6.605 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Lipovljani 2.260 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kutina 19.569 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Popovača 7.217 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Voloder 3.715 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Sunja 2.843 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mošćenica 2.490 svi.15 kol.15 pro.17 pro.15 ožu.16 tra.18 tra.19 Petrinja 16.885 svi.15 kol.15 pro.17 pro.15 ožu.16 tra.18 tra.19 Lekenik 3.379 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Sisak 52.083 kol.13 lis.13 lis.16 svi.13 lip.13 lis.16 lis.17 Novska 11.331 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 STRANICA 170 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 10 Lipik – Pakrac 11.735 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Pleternica 11.765 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Kaptol 2.271 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kutjevo 3.573 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Požega 30.904 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Velika 3.826 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 11 Bošnjaci 3.981 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Gradište 2.843 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Županja 17.639 lis.14 stu.14 pro.16 stu.14 pro.14 pro.16 pro.17 Ilok 8.272 pro.20 ožu.21 pro.23 Gunja 5.828 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Babina Greda 3.722 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Batrina 3.695 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Davor 2.382 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Staro Petrovo Selo 2.761 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Nova Gradiška 22.393 tra.15 srp.15 lip.17 tra.15 srp.15 pro.17 pro.18 Okučani 4.602 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Beravci 2.577 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Brodski Stupnik 2.855 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Donji Andrijevci 3.387 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Garčin 3.026 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Gundinci 2.077 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Oriovac 2.439 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Slavonski Brod 74.583 ruj.10 lis.10 pro.18 lis.11 stu.11 ruj.14 ruj.15 Slavonski Šamac 4.482 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vrpolje 6.046 pro.20 ožu.21 pro.23 ruj.14 lis.14 pro.15 pro.16 Vukovar 35.577 lis.14 stu.14 pro.18 lis.14 stu.14 lip.16 lip.17 Andrijaševci 4.315 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Cerna 4.695 pro.20 ožu.21 pro.23 Ivankovo 6.994 pro.20 ožu.21 pro.23 Jarmina 2.458 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Nijemci 2.103 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Novi Jankovci 5.257 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Nuštar 5.823 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Otok (Vinkovci) 6.463 pro.20 ožu.21 pro.23 Privlaka 3.004 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vinkovci 45.112 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Vođinci 5.012 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vrbanja 2.333 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Rajevo Selo 2.242 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je 12 Lanterna 20.540 ruj.14 ruj.14 sij.16 ruj.14 ruj.14 sij.16 sij.17 Poreč – Jug 35.843 ruj.14 ruj.14 sij.16 ruj.14 ruj.14 sij.16 sij.17 Poreč-Sjever 27.685 ruj.14 ruj.14 sij.16 ruj.14 ruj.14 sij.16 sij.17 Vrsar 21.512 ruj.14 ruj.14 sij.16 ruj.14 ruj.14 sij.16 sij.17 Kanfanar 4.100 pro.20 ožu.21 pro.23 Rovinj 57.946 pro.14 ožu.15 lis.18 kol.15 stu.15 lis.17 lis.18 Buzet 6.436 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Pula – Centar 86.371 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.19 Pula – Sjever 49.746 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Pazin 6.581 pro.20 ožu.21 pro.23 Labin 13.998 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Rabac 12.026 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Raša 3.342 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Buje 3.192 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Novigrad Istarski 17.369 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Savudrija 18.987 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Umag 31.713 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Banjole 7.436 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Medulin 23.755 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Premantura 6.593 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 171 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Vo dn o po dr uč je r ije ke D un av i Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je 13 Kostrena 14.633 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kraljevica 5.732 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Rijeka 182.926 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Delnice 5.087 pro.20 ožu.21 pro.23 vlj.14 lip.14 pro.15 pro.16 Fužine 4.773 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Klenovica 2.368 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Novi Vinodolski 11.596 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mošćenička Draga 4.140 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Opatija – Lovran 33.342 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Baška 13.746 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Klimno – Šilo 5.757 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Krk 19.558 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Malinska – Njivice 25.279 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Omišalj 4.505 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Punat 12.558 srp.15 lis.15 lis.18 srp.15 lis.15 lis.18 lis.19 Cres 8.948 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mali Lošinj 22.537 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Martinšćica 5.558 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Nerezine 5.393 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Veli Lošinj 3.532 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Crikvenica 25.158 pro.17 ožu.18 pro.21 pro.17 ožu.18 pro.21 pro.22 Jadranovo 3.538 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Selce 9.804 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je 14 Otočac 5.818 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Novalja 23.071 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Zubovići – Kustići 2.517 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mandre 9.118 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Pag 9.875 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Lopar 11.720 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Gospić 8.121 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Senj 8.585 pro.20 ožu.21 pro.23 Povljana 2.891 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Rab 18.349 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Supetarska Draga 8.346 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Karlobag 3.869 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 15 Biograd 38.426 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Nin 30.979 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Pasman 3.498 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Bibinje – Sukošan 13.560 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Petrčane 6.147 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Zadar 81.981 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.19 Gračac 3.063 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kali 2.098 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Posedarje 4.403 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Starigrad Zadarski 7.108 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Škabrnja 3.010 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Preko 3.458 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ugljan 3.587 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Benkovac 2.884 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.11 sij.12 pro.15 pro.16 Vir 55.000 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Ražanac 4.172 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 16 Knin 12.819 vlj.11 ožu.11 sij.17 ožu.11 tra.11 sij.17 sij.18 Vodice 28.682 pro.14 ožu.15 lis.16 pro.14 ožu.15 lis.17 lis.18 Primošten 8.986 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Drniš 3.206 ruj.10 lis.10 lip.16 svi.11 lip.11 lip.16 lip.17 Marina 3.532 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vinišće 2.376 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Bilice 2.431 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Pirovac – Tisno – Jezera 12.753 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Rogoznica 7.570 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Šibenik 86.482 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Betina – Murter 12.840 pro.14 ožu.15 pro.17 pro.14 ožu.15 pro.17 pro.18 STRANICA 172 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 17 Vrgorac 2.854 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Kaštela – Trogir 85.401 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Muć 2.732 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Podstrana 14.876 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Split-Solin 221.246 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Dicmo 2.173 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Otok 3.986 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Sinj 20.667 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.14 ožu.15 pro.18 pro.19 Trilj 5.029 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Imotski 23.165 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.19 18 Hvar 10.250 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Bol 6.618 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Postira 3.143 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Supetar 8.539 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Sutivan 2.164 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Baška Voda 11.589 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Brela 7.958 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Drvenik 3.170 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Makarska 29.876 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Podgora 6.486 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Promajna – Krvavica 2.317 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Tučepi 8.618 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Živogošće 5.277 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Komiža 2.737 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vis 3.507 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Dugi Rat 3.894 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Mimice 3.064 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Omiš 14.975 pro.18 ožu.19 pro.21 pro.18 ožu.19 pro.21 pro.22 Jelsa – Vrboska 18.269 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 19 Gradac 8.188 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Ploče 7.854 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Janjina 2.466 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Orebić 8.850 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Vela Luka 5.586 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Malostonski zaljev – dio 7.481 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Trpanj 3.969 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Smokvica – Brna 2.348 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Korčula 8.260 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Lumbarda 3.116 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Metković 15.979 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Blato 6.024 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Opuzen 4.254 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 20 Malostonski zaljev – dio 7.480 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.15 ožu.16 pro.19 pro.20 Cavtat 8.177 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Dubrovnik 54.786 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.15 ožu.16 pro.18 pro.19 Zaton 4.002 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.20 ožu.21 pro.23 pro.24 Župa Dubrovačka 14.632 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.16 ožu.17 pro.20 pro.21 Slano 2.831 pro.20 ožu.21 pro.23 Ukupno Republika Hrvatska 5.067.637 Aktivnosti prvog dijela Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Aktivnosti drugog dijela Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Aktivnosti Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. Pokazatelji provedbe i koristi od provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina sistematizirani su za razinu programa u cjelini i za razinu projekta (skupa s pokazateljima provedbe i koristi od provedbe Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina u dijelu koji se odnosi na javnu vodoopskrbu čini jedinstvenu cjelinu). UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 173 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Ciljevi Programa Pokazatelji rezultata Programa Korist od rezultata Programa – Unaprijediti i/ili održati minimalno dobro stanje voda – Osiguranje dovoljnih količina vode namijenjene ljudskoj potrošnji i razne gospodarske namjene, kao i postizanje i očuvanje dobrog stanja voda – Postupno uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela »korisnik/onečišćivač plaća«. Postupnim uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i racionalizacija potrošnje – Osigurati dovoljne količine kvalitetne vode iz postojećih ili novih izvora (resursa) za potrebe javne vodoopskrbe uz striktno provođenje zaštitnih mjera u zonama sanitarne zaštite. Izraditi dugoročni plan razvoja – Unaprjeđenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavi ma i sustavima javne odvodnje. – Smanjivanje unosa tereta onečišćenja (organ sko opterećenje i opterećenje hranjivim tvari ma) u prijemnike – Povećanje kvalitete usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje (standarda usluga). – Smanjenje rizika od zagađenja (ne udovolja vanje minimalno dobrog stanja) površinskih i podzemnih voda – Smanjenje zahvaćanja voda s ciljem da se po stigne i održi dobar status voda, istovremeno osiguravajući dovoljne količine voda odgova rajuće kakvoće za ljudsku upotrebu i gospo darske svrhe. Razvojni ciljevi Projekata Pokazatelji rezultata Projekta Korist od rezultata Projekata – Uspostaviti uslužna područja kao tehničko-tehnološko ekonomske cjeline. Na svakom distribucijskom području treba uspostaviti: (i) jedno komunalno društvo s jedin stvenom cijenom vode za cijelo područje, (reorganizacija i optimalizacija broja komunalnih društava),(ii) tehnološ ko okrupnjavanje (tehničko povezivanje vodoopskrbnih sustava) provoditi kada je ekonomski opravdano – Stvoriti uvjete za omogućavanje priključenja stanovništva na javne sustave odvodnje – Uređenje mehanizama koji obvezuju priključenje stanov nika na sustave vodoopskrbe ili odvodnje (donošenjem propisa ili intervencijom u propise) – Unaprijediti pružanje učinkovitih i održivih usluga javne vodoopskrbe i odvodnje u lokalnim zajednicama koje su djeluju u projektu – Bolje poznavanje alternativnih tehnologija pročišćavanja otpadnih voda. – Postotak stanovništva u naseljima uključenim u projekt koja se mogu priključiti na javnu od vodnju – Postotak prikupljenih količina otpadnih voda koje se pročišćavaju prema standardima – Uspješnost uključenih isporučitelja vodnih usluga za vodoopskrbu i odvodnju koja se mje ri radnim omjerom, stopom naplate računa i stopom otplate duga. – Ocjena napredovanje prema ostvarivanju ci ljeva Višegodišnjeg programa gradnje komu nalnih vodnih građevina – Ocjena ostvarivanja ciljeva Projekta koji se tiču unaprjeđivanja usluga javne vodoopskr be i javne odvodnje – Ocjena ostvarivanje održivosti isporučitelja vodnih usluga – Ojačati položaj Republike Hrvatske u EU u pogledu potrebne razine pročišćavanja i op skrbljenosti stanovništva zdravstveno isprav nom vodom namijenjenoj ljudskoj potrošnji. Prijelazni rezultati Pokazatelji prijelaznih rezultata Korištenje praćenja prijelaznih rezultata Ulaganje u građevine za javnu odvodnju Ulaganja u sustave za prikupljanje, pročišćavanje i zbrinjavanje otpadnih voda u gradovima uključenima u Višegodišnji pro gram gradnje komunalnih vodnih građevina. – broj projekata s definiranim opsegom (projektni zadatak) – broj projekata spremnih za građenje – broj ugovora o građenju – broj izgrađenih sustava (građevina) puštenih u rad – broj uređenja za pročišćavanje (sa značajkama) – km izgrađenih kanalizacijskih sustava – broj uređaja s poboljšanim smanjivanjem hra njivih tvari puštenih u rad. – Ocijeniti napredovanje fizičkih ulaganja koja se provode u sklopu Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina Institucionalno jačanje Ministarstvo nadležno za vode i Hrvatske vode razvijaju sve obuhvatan plan za unaprjeđivanje usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje Hrvatske vode mogu bolje usmjeriti tehničku pomoć komunal nim poduzećima koja slabo posluju. – Ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode i lokalne zajednice dostavljaju projekte Europskoj komisiji za financiranje – Osmišljen i pušten u rad sustav praćenja i uspo redbe s referentnom vrijednošću – Analiza isporučitelja vodnih usluga uključenih u projekt i u skladu s tim prilagođena obuka. Do kraja Višegodišnjeg programa gradnje ko munalnih vodnih građevina pokazati pobolj šanja u isporučiteljima vodnih usluga prema pokazateljima iz sustava praćenja. – Pružiti informacije Ministarstvu nadležnom za vode/Hrvatskim vodama za izradu plan skih dokumenata upravljanja vodama – Ojačati potencijal Republike Hrvatske za apsorpciju sredstava EU-a u sektoru i is punjavanje kriterija iz vodno-komunalnih direktiva i Okvirne direktive o vodama – Unaprijediti poslovanje isporučitelja vodnih usluga (uključujući »samoocjenu/uspoređi vanje»). STRANICA 174 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Praćenje stanja voda Sustav za praćenje stanja voda u Hrvatskim vodama i mini starstvu nadležnom za okoliš je unaprjeđen prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Sustav za praćenje kvalitete efluenta i recipijenta po vodoprav noj dozvoli i studiji utjecaja na okoliš. – Broj gradova uključenih u projekt u kojima je prije završetka izgradnje na snazi sustav za praćenje kakvoće efluenta i recipijenta i uspo stavljeni polazni pokazatelji. – Ocijeniti napredovanje prema ostvarivanju cilja Višegodišnjeg programa gradnje ko munalnih vodnih građevina i početi mjeriti učinak na stanje voda. Tab. C.95 Komunalne otpadne vode – očekivani učinci provedbe osnovnih mjera prema scenarijima provedbe Propisano 2012. godina 2015. godina do 2021. godine nakon 2021. godine br oj a gl om er ac ija br oj p rik lju če ni h st a no vn ik a (u 1 .0 00 ) uk up an b ro j s ta no vn ik a u na se lji m a s JO ( u 1. 00 0) uk up no o pt er eć en je (u 1 .0 00 E S) br oj a gl om er ac ija br oj p rik lju če ni h st a no vn ik a (u 1 .0 00 ) uk up an b ro j s ta no vn ik a u na se lji m a s JO ( u 1. 00 0) pr ik lju če no st uk up no o pt er eć en je (u 1 .0 00 E S) br oj a gl om er ac ija br oj p rik lju če ni h st a no vn ik a (u 1 .0 00 ) uk up an b ro j s ta no vn ik a u na se lji m a s JO ( u 1. 00 0) pr ik lju če no st uk up no o pt er eć en je (u 1 .0 00 E S) br oj a gl om er ac ija br oj p rik lju če ni h st a no vn ik a (u 1 .0 00 ) uk up an b ro j s ta no vn ik a u na se lji m a s JO ( u 1. 00 0) pr ik lju če no st uk up no o pt er eć en je (u 1 .0 00 E S) br oj a gl om er ac ija br oj p rik lju če ni h st a no vn ik a (u 1 .0 00 ) uk up an b ro j s ta no vn ik a u na se lji m a s JO ( u 1. 00 0) pr ik lju če no st uk up no o pt er eć en je (u 1 .0 00 E S) VPD 454 1.290 2.592 3.192 454 1.290 2.592 50% 3.192 454 1.301 2.592 50% 3.192 454 1.611 2.592 62% 3.192 454 1.878 2.592 72% 3.192 1 0 0 0 0 10 76 154 49% 209 10 76 154 49% 209 4 7 21 33% 23 0 0 0 0 2 105 56 386 409 28 779 1.102 71% 1.459 33 784 1.113 70% 1.470 24 15 44 35% 49 118 306 386 79% 410 3 48 1.222 1.944 2.510 8 65 142 46% 201 10 125 217 58% 283 47 1.538 1.938 79% 2.501 50 1.563 1.953 80% 2.518 P Σ Proči šćeno 153 1.278 2.329 2.919 46 920 1.398 66% 1.869 53 984 1.484 66% 1.962 75 1.560 2.003 78% 2.573 168 1.869 2.339 80% 2.929 Ostalo 301 13 263 274 408 370 1.194 31% 1.323 401 317 1.109 29% 1.230 379 51 590 9% 620 286 9 253 4% 264 PSD 156 258 711 946 156 258 711 36% 946 156 262 711 37% 946 156 380 711 53% 946 156 490 711 69% 946 1 2 3 14 23% 15 2 3 14 23% 15 2 3 14 23% 15 2 37 15 142 156 12 87 164 53% 294 13 88 167 53% 297 9 6 22 25% 27 40 109 138 79% 152 3 18 241 468 682 5 25 75 34% 101 6 28 82 34% 108 17 360 464 78% 677 19 380 475 80% 690 P Σ Proči šćeno 55 256 610 839 19 115 253 46% 409 21 119 263 45% 420 28 369 501 74% 719 59 490 613 80% 842 Ostalo 101 1 101 107 137 143 459 31% 536 135 143 448 32% 525 128 11 210 5% 227 97 0,2 98 0% 103 PSS 298 1.033 1.881 2.247 298 1.033 1.881 55% 2.247 298 1.039 1.881 55% 2.247 298 1.231 1.881 65% 2.247 298 1.388 1.881 74% 2.247 1 8 72 139 52% 194 8 72 139 52% 194 2 4 7 54% 8 2 68 40 244 253 16 693 939 74% 1.165 20 695 946 73% 1.173 15 9 21 44% 22 78 196 249 79% 258 3 30 981 1.476 1.827 3 40 67 59% 100 4 97 135 72% 175 30 1.178 1.474 80% 1.824 31 1.183 1.477 80% 1.829 P Σ Proči šćeno 98 1.021 1.719 2.080 27 805 1.145 70% 1.460 32 865 1.220 71% 1.542 47 1.191 1.502 79% 1.854 109 1.379 1.726 80% 2.087 Ostalo 200 12 162 167 271 228 736 31% 787 266 175 661 26% 705 251 41 379 11% 393 189 9 155 6% 160 JVP 313 669 1.212 2.287 313 667 1.212 55% 2.287 313 668 1.212 55% 2.287 313 808 1.212 67% 2.287 313 918 1.212 76% 2.287 1 27 21 49 156 8 41 69 58% 199 11 51 87 59% 247 6 9 15 62% 69 29 41 50 82% 159 2 65 564 907 1.593 30 84 150 56% 178 35 92 164 56% 207 50 618 788 78% 1.205 86 738 921 80% 1.610 3 19 66 144 337 7 0 2 9% 6 7 0,4 2 24% 6 20 107 133 80% 324 25 116 145 80% 338 P 17 6 20 63 33 453 656 69% 1.046 40 457 676 68% 1.134 25 22 50 45% 189 23 19 25 75% 71 Σ Proči šćeno 128 657 1.120 2.149 78 578 877 66% 1.429 93 599 929 65% 1.593 101 756 986 77% 1.787 163 913 1.140 80% 2.178 Ostalo 185 12 93 138 235 89 335 27% 858 220 69 283 24% 694 212 52 227 23% 500 150 5 73 7% 109 RH 767 1.959 3.805 5.479 767 1.958 3.805 51% 5.479 767 1.969 3.805 52% 5.479 767 2.419 3.805 64% 5.479 767 2.796 3.805 73% 5.479 1 27 21 49 156 18 116 223 52% 408 21 127 240 53% 455 10 16 36 45% 92 29 41 50 82% 159 2 170 620 1.293 2.002 58 863 1.252 69% 1.637 68 875 1.278 68% 1.677 74 633 831 76% 1.254 204 1.043 1.307 80% 2.020 3 67 1.288 2.087 2.846 15 65 144 45% 207 17 125 219 57% 289 67 1.644 2.071 79% 2.825 75 1.679 2.097 80% 2.857 P 17 6 20 63 33 453 656 69% 1.046 40 457 676 68% 1.134 25 22 50 45% 189 23 19 25 75% 71 Σ Proči šćeno 281 1.934 3.449 5.068 124 1.498 2.275 66% 3.298 146 1.584 2.413 66% 3.555 176 2.316 2.988 77% 4.360 331 2.782 3.479 80% 5.107 Ostalo 486 25 356 412 643 460 1.530 30% 2.181 621 386 1.392 28% 1.924 591 103 816 13% 1.120 436 14 326 4% 373 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 175 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 378 Sl. C.137 Usporedba osnovnih pokazatelja učinka provedbe osnovnih mjera kontrole ispuštanja komunalnih otpadnih voda prema scenarijima provedbe 2012 2015 2021 2027 Planirano ne pročišćeno 643 621 591 436 486 P 33 40 25 23 17 1 18 21 10 29 27 2 58 68 74 204 170 3 15 17 67 75 67 pročišćeno 124 146 176 331 281 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj aglomeracija u odnosu na stupnj pročišćavanja prema scenarijima provedbe programa mjera 2012 2015 2021 2027 Planirano ne pročišćeno 459.740 385.874 103.390 14.217 37.240 P 453.024 456.626 22.498 18.504 16.165 1 116.145 126.521 16.265 41.251 38.889 2 863.487 875.139 632.554 1.043.104 1.034.284 3 65.180 125.323 1.644.412 1.679.280 1.669.778 pročišćeno 1.497.836 1.583.609 2.315.729 2.782.138 2.759.115 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Broj priključenih stanovnika u naseljima s javnom odvodnjom u odnosu na stupnj pročišćavanja prema scenarijima provedbe programa mjera Sl. C.137 Usporedba osnovnih pokazatelja učinka provedbe osnovnih mjera kontrole ispuštanja komunalnih otpadnih voda prema scenarijima provedbe 379 Sl. C.138 Usporedba osnovnih pokazatelja učinka provedbe osnovnih mjera kontrole ispuštanja komunalnih otpadnih voda prema scenarijima provedbe (nastavak) 2012 2015 2021 2027 Planirano ne pročišćeno 2.181.390 1.923.955 1.119.505 372.575 411.634 P 1.045.835 1.133.811 189.012 70.761 62.928 1 408.030 455.357 91.745 158.741 156.187 2 1.637.077 1.677.322 1.254.289 2.020.450 2.002.052 3 206.939 288.826 2.824.720 2.856.744 2.846.470 pročišćeno 3.297.881 3.555.316 4.359.766 5.106.696 5.067.637 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Ukupno planirano opterećenje u odnosu na stupnj pročišćavanja prema scenarijima provedbe programa mjera (ES) 2012 2015 2021 2027 Planirano ne pročišćeno 1.529.882 1.392.023 816.329 326.000 355.898 P 656.374 676.202 50.445 24.591 20.206 1 222.764 240.145 35.898 50.171 48.611 2 1.251.915 1.277.678 831.119 1.306.909 1.292.855 3 143.857 218.744 2.071.001 2.097.121 2.087.222 pročišćeno 2.274.910 2.412.769 2.988.463 3.478.792 3.448.894 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Planirani broj stanovnika priključenih na sustav javne odvodnje u odnosu na stupnj pročišćavanja prema scenarijima provedbe programa mjera (ES) Sl. C.138 Usporedba osnovnih pokazatelja učinka provedbe osnovnih mjera kontrole ispuštanja komunalnih otpadnih voda prema scenarijima pro vedbe (nastavak) Provedbom osnovnih mjera bit će obuhvaćene aglomeracije u kojima živi oko 89% od ukupnog 4.285 tisuća stanovnika Republike Hrvatske. Uz pretpostavljenu priključenost stanovnika na sustave u naseljima za koja se planira izgradnja kanalizacijskog sustava (prosjek u Republici Hrvatskoj 73%), može se očekivati da će najmanje 65% stanovnika biti priključeno na sustave javne odvodnje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja. Daljnjih 8% stanovnika će imati uređeni sustav individualne odvodnje (stanovnici unutar aglomeracija za koje je planirano da imaju individualne sustave odvodnje koje održavaju isporučitelji komunalnih usluga). To znači da će se provedbom svih osnovnih mjera (scenarij nakon 2021. godine) osigurati prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda od 73% ukupnoga stanovništva ili za gotovo 93% ukupnog potencijalnog opterećenja u sadašnjem stanju, uključujući opterećenje od turizma, uslužnih djelatnosti i sl. STRANICA 176 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE otpadnih voda za sve aglomeracije iznad 10.000 ES. Do kraja 2023. godine očekuje se smanjenje opterećenja organskim tvarima za gotovo 50% (prema BPK5), odnosno ukupnim dušikom za 34% i ukupnim fos forom za 41%. Odgovarajuće vrijednosti za jadransko vodno područje su manje i iznose oko 43%, 23% i 16%, redom za BPK5, ukupni dušik i ukupni fosfor. Promatrajući smanjenje unosa onečišćenja u odnosu na prijamnike pročišćenih otpadnih voda, učinci su najvidljiviji na vodotocima, a po tom na priobalnim vodama. Naprotiv, opterećenje podzemlja, odnosno prijelaznih voda će se povećati, zbog povećanja stupnja priključenosti stanovništva na sustave odvodnje koji otpadne vode ispuštaju u prijela zne vode ili neposredno u podzemlje. U priobalnim vodama povećava se opterećenje fosforom, i to na dijelovima priobalnih voda koji nisu proglašeni osjetljivima pa se ne zahtijeva napredno pročišćavanje ot padnih voda. Usporedba učinaka scenarija na opterećenje voda – U odnosu na sadaš nje stanje (2012. godina), ukupno opterećenje organskim tvarima od stanovništva iskazano u tonama BPK5 godišnje smanjilo se na razini Re publike Hrvatske za gotovo 2% do kraja 2015. godine, odnosno smanjit će se za ukupno 36% do kraja 2021. godine, odnosno za gotovo 46% do kraja 2023. godine (u sljedećem planskom ciklusu). Ukupno optereće nje hranjivim tvarima smanjuje se nešto manje, približno za trećinu do kraja 2023. godine, uz napomenu da se najveći dio učinaka smanjenja hranjivih tvari u komunalnim otpadnim vodama očekuje već do 2021. godine. Pritom se potpuno mijenjaju putovi unosa onečišćujućih tvari u vode, zbog toga što proširenjem sustava odvodnje otpadnih voda dio stanovništva iz kategorije raspršenog onečišćivača prelazi u kategoriju točkastog izvora onečišćenja. Smanjenje opterećenja je izrazitije na vodnom području rijeke Dunav, zbog osjetljivosti područja i zahtjeva za naprednim pročišćavanjem 381 S m an je nj e uk up no g op te re će nj a or ga ns ki m tv ar im a od s ta no vn iš tv a is ka za no u to na m a B P K 5 go di šn je S m an je nj e uk up no g op te re će nj a hr an jiv im tv ar im a od s ta no vn iš tv a is ka za no u to na m a uk up no g du ši ka ( N ) go di šn je S m an je nj e uk up no g op te re će nj a hr an jiv im tv ar im a od s ta no vn iš tv a is ka za no u to na m a uk up no g fo sf or a (P ) go di šn je Sl. C.139 Očekivano smanjenje opterećenja nakon provedbe mjera kontrole točkastog opterećenja komunalnim otpadnim vodama (sustavi javne odvodnje) Zbrinjavanje mulja s komunalnih uređaja za pročišćavanje Gospodarenje muljem s uređaja za pročišćavanje treba sustavno riješiti jer postaje rastući problem, zbog intenziviranja izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U prijelaznom razdoblju moguće je privremeno odlaganje stabiliziranog/osušenog mulja (25 – 30%) na odlagalištima otpada, sukladno Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godina. Mogućnost korištenja kanalizacijskog mulja u poljoprivredi uređena je Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (Narodne 0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000 80.000 90.000 100.000 1990 2000 2010 2020 2030 VPD VPJ RH 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 1990 2000 2010 2020 2030 VPD VPJ RH 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 1990 2000 2010 2020 2030 VPD VPJ RH Sl. C.139 Očekivano smanjenje opterećenja nakon provedbe mjera kontrole točkastog opterećenja komunalnim otpadnim vodama (sustavi javne odvodnje) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 177 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Takav prijedlog nosi sa sobom i uređenje institucionalnog okvira te određivanje nadležnosti nad sušionicama mulja te zajedno/ili odvojeno nad centrima za monospaljivanje, pri čemu je nužno uzeti u obzir sa dašnju i planiranu organizaciju komunalnog sektora u Republici Hrvat skoj. Jedna od planiranih aktivnosti je i upućivanje predmetne studije na stratešku procjenu zahvata na okoliš kako bi se u kasnijoj fazi ubrzali procesi donošenja odluka u odnosu na utjecaje na okoliš na pojedinim lokacijama. Industrijske otpadne vode Sva postrojenja moraju uskladiti ispuštanje otpadnih voda s graničnim vrijednostima emisija propisanih: – Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda – Uredbom o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/14) koja određuje: • Postupak, izmjene i/ili dopune okolišne dozvole provodi se zbog pro mjene u postrojenju, promijenjenih uvjeta u okolišu ili kada mini starstvo nadležno za okoliš po službenoj dužnosti svakih pet godina razmatra okolišnu dozvolu u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša te usklađuje uvjete za rad postrojenja s odlukom o zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-u) koja se objavljuje na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnose na glavnu djelatnost postrojenja i ako za navedene promjene dozvole nije po trebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ako za postrojenje za koje postoji obveza izrade Temeljnog izvješća ne proizlaze posebne mjere postupanja prema Temeljnom izvješću. U tim slučajevima ministarstvo nadležno za okoliš je dužno zatražiti od drugih nadležnih tijela i/ili osoba očitovanje o potrebi izmjene okolišne dozvole iz područja njihove nadležnosti, kao i o uvjetima dozvole koji se trebaju izmijeniti • U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odno si na glavnu djelatnost postrojenja ministarstvo nadležno za okoliš po službenoj dužnosti razmatra i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja s tom odlukom. Za postrojenja za koja se utvrdi da je potreban duži rok za postizanje najboljih raspoloživih tehnika, ministarstvo nadležno za okoliš može odrediti i duži rok od 4 godi ne. Produženje roka mora biti obrazloženo u okolišnoj dozvoli. Pri izmjeni i/ili dopuni okolišne dozvole zbog promjene u postrojenju, promijenjenih uvjeta u okolišu ili pri redovitom razmatranju oko lišne dozvole po službenoj dužnosti svakih pet godina obvezno se razmatra primjena izuzeća, odnosno mogućnost produženja roka. Za određivanje potrebnog produženja roka primjenjuju se kriteriji za određivanje nerazmjernosti • Za postrojenja koja su u pregovorima ishodila prijelazne rokove za usklađenje, a nisu započela postupak ishođenja okolišne dozvole pri je stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša, rješenje o okolišnoj dozvoli sadrži, osim sadržaja utvrđenog člankom 18. Uredbe, krajnje rokove, odnosno razdoblja u kojima se moraju dostići zadane mje re i parametri te uvođenja NRT za postrojenje. Rokovi se određuju ovisno o složenosti potrebnog zahvata i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske. S obzirom na raspoložive podatke i propisane rokove, može se pretpo staviti da trenutačno sva postrojenja rade u skladu s važećim vodoprav nim, odnosno okolišnim dozvolama te da će se sva postrojenja uskla diti s propisanim odredbama u razdoblju 2016. – 2021. godina (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) čime će se u potpunosti provesti program osnovnih mjera kontrole ispuštanja industrijskih ot padnih voda. Zbrinjavanje mulja s komunalnih uređaja za pročišćavanje Gospodarenje muljem s uređaja za pročišćavanje treba sustavno rije šiti jer postaje rastući problem, zbog intenziviranja izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U prijelaznom razdoblju moguće je privremeno odlaganje stabiliziranog/osušenog mulja (25 – 30%) na od lagalištima otpada, sukladno Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godina. Mogućnost korištenja ka nalizacijskog mulja u poljoprivredi uređena je Pravilnikom o gospoda renju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 38/08), koji određuje mjere zaštite okoliša, kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo (a posljedično i površinske i podzemne vode), biljke, životinje i čovjeka. 382 novine, broj 38/08), koji određuje mjere zaštite okoliša, kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo (a posljedično i površinske i podzemne vode), biljke, životinje i čovjeka. Pristup zbrinjavanju mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda razrađen je u tehničko-ekonomskoj studiji “Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog pročišćavanjem otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i općina u hrvatskim županijama’’, Izrađivač: WYG International Ltd. (vodeći partner), 2013. godine, Naručitelj: Hrvatske vode. Pristup zbrinjavanju mulja do sada se može ocijeniti individualnim, gdje svaki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sagledava svoje potrebe i mogućnosti u okviru koji je definiran propisima (odlaganje na odlagališta otpada, korištenja u poljoprivredi - svega nekoliko uređaja, privremeno skladištenje na samoj lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do iznalaženja rješenja za konačnu obradu i zbrinjavanje). Izrađena je tehničko-ekonomska analiza obrade i zbrinjavanja otpada i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz procjenu zakonskog okvira, tehnoloških, ekoloških, ekonomskih i institucionalnih kapaciteta subjekata uključenih u zbrinjavanje otpada. Rezultati studije su predstavljeni koncem 2013. godine. Razmatrani su potencijalni načini zbrinjavanja mulja: odlaganje mulja na komunalna odlagališta otpada, eventualni sukobi s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: Direktivom o odlagalištima otpada i prenesenim obvezama u hrvatske propise; takvo rješenje, iako se trenutno primjenjuje u Hrvatskoj i brojnim, posebno novim članicama EU, nije održiva opcija te se kao takva može isključiti uporaba u poljoprivredi, dokle god postoji dovoljno dostupnog zemljišta održiva je opcija i prakticira se u mnogim zemljama članicama EU uporaba u nepoljoprivrednim područjima kao npr. uzgoj šuma i proizvodnja energetskih usjeva, takvo rješenje je održivo u slučaju kada je zemljište dostupno i ako postoji razvijeno tržište za proizvode biomase suspaljivanje s komunalnim otpadom suspaljivanje u termoelektranama na ugljen (ugljen i lignit), rješenje je dokazano održivo, a intenzivno se prakticira u nekoliko država članica EU, mulj se može spaljivati kao odvodnjen muljni kolač ili poslije sušenja suspaljivanje u cementnoj industriji, rješenje se prakticira u mnogim zemljama članicama EU, mulj je potrebno prethodno osušiti monospaljivanje i usporedive tehnologije. U završnom izvješću prednost je dana varijanti s monospaljivanjem u regionalnim centrima99 (podvarijante sa 4 ili 5 monospalionica). Završna obrada uključuje prethodno solarno sušenje mulja na 45 - 50 postaja za sušenje. Takav prijedlog nosi sa sobom i uređenje institucionalnog okvira te određivanje nadležnosti nad sušionicama mulja te zajedno/ili odvojeno nad centrima za monospaljivanje, pri čemu je nužno uzeti u obzir sadašnju i planiranu organizaciju komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj. Jedna od planiranih aktivnosti je i upućivanje predmetne studije na stratešku procjenu zahvata na okoliš kako bi se u kasnijoj fazi ubrzali procesi donošenja odluka u odnosu na utjecaje na okoliš na pojedinim lokacijama. 99 Ovo rješenje ne isključuje korištenje mulja u poljoprivredi izravno iz UPOV-a sa oko 23% suhe tvari, u skladu s potražnjom, dostupnošću zemljišta i propisima kojima se takav način korištenja regulira. Pristup zbrinjavanju mulja do sada se može ocijeniti individualnim, gdje svaki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sagledava svoje po trebe i mogućnosti u okviru koji je definiran propisima (odlaganje na odlagališta otpada, korištenja u poljoprivredi – svega nekoliko uređaja, privremeno skladištenje na samoj lokaciji uređaja za pročišćavanje ot padnih voda do iznalaženja rješenja za konačnu obradu i zbrinjavanje). Izrađena je tehničko-ekonomska analiza obrade i zbrinjavanja otpada i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz procjenu zakon skog okvira, tehnoloških, ekoloških, ekonomskih i institucionalnih ka paciteta subjekata uključenih u zbrinjavanje otpada. Rezultati studije su predstavljeni koncem 2013. godine. Razmatrani su potencijalni načini zbrinjavanja mulja: – odlaganje mulja na komunalna odlagališta otpada, eventualni su kobi s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP), u daljnjem tekstu: Direktivom o odlagalištima otpada i prenesenim obvezama u hrvatske propise; takvo rješenje, iako se trenutno primjenjuje u Hrvatskoj i brojnim, posebno novim članicama EU, nije održiva opcija te se kao takva može isključiti – uporaba u poljoprivredi, dokle god postoji dovoljno dostupnog ze mljišta održiva je opcija i prakticira se u mnogim zemljama člani cama EU – uporaba u nepoljoprivrednim područjima kao npr. uzgoj šuma i proizvodnja energetskih usjeva, takvo rješenje je održivo u slučaju kada je zemljište dostupno i ako postoji razvijeno tržište za proizvo de biomase – suspaljivanje s komunalnim otpadom – suspaljivanje u termoelektranama na ugljen (ugljen i lignit), rješenje je dokazano održivo, a intenzivno se prakticira u nekoliko država članica EU, mulj se može spaljivati kao odvodnjen muljni kolač ili poslije sušenja – suspaljivanje u cementnoj industriji, rješenje se prakticira u mnogim zemljama članicama EU, mulj je potrebno prethodno osušiti – monospaljivanje i usporedive tehnologije. U završnom izvješću prednost je dana varijanti s monospaljivanjem u regionalnim centrima99 (podvarijante sa 4 ili 5 monospalionica). Za vršna obrada uključuje prethodno solarno sušenje mulja na 45 – 50 postaja za sušenje. 99 Ovo rješenje ne isključuje korištenje mulja u poljoprivredi izravno iz UPOV-a sa oko 23% suhe tvari, u skladu s potražnjom, dostupnošću ze mljišta i propisima kojima se takav način korištenja regulira. STRANICA 178 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva i poboljšivača tla i uvjete korištenja i postupanja s gnojivima, posebno korištenje gnojiva s dušikom. Primjena pravilnika bit će obvezna na ranjivim područ jima, vjerojatno integrirana u Akcijski program mjera, a na ostalim područjima smatra se preporukom. Zakonom je propisana obveza redovitog izvješćivanja Hrvatskih voda o vrstama i količinama mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja proizvedenih i/ili stavljenih na tržište u Republici Hrvatskoj. Može se očekivati određeni pad potrošnje mineralnih gnojiva i uslijed promjena u politici potpora u poljoprivredi, koje su do 2010. godine bile uvjeto vane određenom visinom prinosa. Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Na rodne novine«, br. 92/10 i 124/11) uvedena je i odredba o višestrukoj sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, kojom se dobivanje izravnih plaćanja uvjetuje ispunjavanjem propisanih uvjeta dobre poljoprivredne i okolišne prakse kao i uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja. Radi se o svojevrsnoj ekonomskoj mjeri, preuzetoj iz zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, sukladno odredbama o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kontrola i smanjenje raspršenoga onečišćenja iz odlagališta otpada te melji se na propisima iz područja gospodarenja otpadom, osobito na Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Strategiji gospodarenja ot padom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05), kojima je određena sanacija postojećih odlagališta otpada i izgradnja regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja, kao i uspostava središta za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta. Ukupna ulaganja u sustav procijenjena su na 24 milijarde kuna, bez troškova održavanja i pogona. Saniraju se i zatvaraju službena i divlja odlagališta i lokacije u okolišu visoko opterećene tehnološkim otpadom, tzv. »crne točke« i intenzivno se priprema gradnja određenoga broja centara za gospoda renje otpadom, no, njihova izgradnja se zasad ne ostvaruje planiranom dinamikom. Prema usuglašenim pregovaračkim stajalištima s Europ skom komisijom, sva postojeća odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj moraju ispunjavati zahtjeve Direktive o odlagalištima otpada do 31. 12. 2018. Kontrola i smanjivanje raspršenog onečišćenja iz odlagališta ot pada provodi se sukladno, prethodno navedenim, važećim propisima iz područja gospodarenja otpadom. 5.2.6 Mjere kontrole raspršenih izvora onečišćenja Djelotvorne mjere za smanjenje onečišćenja voda iz raspršenih izvora uspostavit će se, prvenstveno u sektorima poljoprivrede i gospodarenja otpadom, koji su prepoznati kao najznačajniji generatori raspršenoga onečišćenja voda. Osnovne mjere kontrole i smanjenja raspršenog onečišćenja iz poljo privredne proizvodnje usmjerene su na onečišćenje hranjivim tvarima, osobito nitratima: – Članak 50. Zakona o vodama propisuje određivanje ranjivih područ ja na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla i donošenje akcij skog programa (ili više takvih programa) za smanjenje onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla na tim područjima. Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj određena su ranjiva područja koja obuhvaćaju površinu od 9% teritorija Republi ke Hrvatske – Na temelju Odluke, a u skladu s člankom 5. Nitratne direktive, Ministarstvo nadležno za poljoprivredu je izradilo Pravilnik o sa držaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokova nog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 7/13, u daljnjem tekstu: I Akcijski program) i I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, br. 15/13 i 22/15, u daljnjem tekstu: I. Akcijski program). I. Akcijski program primjenjuje se u razdoblju od četiri godine nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU. Preuzeta je obveza da prijelazno razdoblje za izgradnju spremišnih kapaciteta za stajsko gnojivo na poljoprivrednim gospodarstvima ne može pri jeći razdoblje primjene I. Akcijskog programa. Objavom Pravilnika o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokova nog nitratima poljoprivrednog podrijetla prestao je važiti Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (»Narodne no vine«, broj 56/08), međutim sve mjere koje su bile njime propisane ugrađene su u I. Akcijski program. Propisane mjere iz Akcijskog programa su obvezne u primjeni na ranjivim područjima, dok se na ostalim područjima smatraju preporukom – Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji stupio je na snagu Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnoji va (»Narodne novine«, broj 56/08), koji određuje opća načela dobre Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 11 1 Usklađenje visine naknade za zaštitu voda koja se naplaćuje za uvoz i stavljanje u promet mineralnih gnojiva (prema opterećenju). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 11 2 Uvođenje naplate naknade za zaštitu voda za proizvodnju, uvoz i stavljanje u promet sredstava za zaštitu bilja (prema opterećenju). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 2 14 26 MS 3 Usklađenje Odluke o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj s rezulta-tima istraživanja i uspostavljenog monitoringa. ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 21 26 MS 4 Donošenje Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2016.- 2022. godina i pratećih planova nižega reda. ministarstvo nadležno za okoliš RH stanovništvo 2 14 26 5 Sustavno praćenje stanja voda (monitoring) ranjivih područja koja su označena kao zaštićena područja – područja posebne zaštite voda i uvrštena u Registar zaštićenih područja. Hrvatske vode ranjiva područja poljoprivreda UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 179 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 2 3 14 26 6 Nastavak: – razvoja sustava evidencije (registra) izdanih vodopravnih dozvola za stavljanje u promet mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te praćenje pripadajućih podataka o vrstama i količinama proizvedenih i uvezenih/izvezenih mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja i naplaćenim naknadama i – praćenja (monitoring) mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja stavljenih na tržište. ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Hrvatske vode RH poljoprivreda 2 12 26 7 Nastavak usklađivanja sa standardima za spremanje i korištenje stajskog gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima – U skladu s I. Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla nastavak aktivnosti na izgradnji spremnika za stajski gnoj prema propisanim rokovima. korisnik ranjiva područja poljoprivreda 12 26 8 Poticati provedbu mjera propisanih I. Akcijskim programom i izvan proglašenih ra-njivih područja. ministarstvo nadležno za poljoprivredu područja izvan ranjivih područja poljoprivreda 21 26 9 Nastavak usklađivanja sa standardima na području gospodarenja otpadom – Suklad no važećoj strategiji, provedbenim planovima i preuzetim europskim obvezama, in tenzivirat će se rješavanje problema u području gospodarenja otpadom: – izgradnjom određenog broja regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom s predobradom i konačnim zbrinjavanjem i odlaganjem samoostatnog otpada – postupnim smanjivanjem količine otpada koji se odlaže na postojeća neusklađe na odlagališta i nastavkom njihove sanacije i zatvaranja, odnosno pretvaranja u pretovarne stanice i reciklažna dvorišta – sustavnim zbrinjavanjem opasnoga otpada – nastavkom sanacije »crnih točaka«. korisnik RH stanovništvo 11 12 26 27 S1 Osigurati korištenje (dijela) naknada za proizvodnju i uvoz mineralnih gnojiva i sred stava za zaštitu bilja te njihovo stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske za potrebe projekata koji imaju primarnu svrhu poboljšanja stanja vodenih i uz vode vezanih ekosustava (npr. edukacijom javnosti, projekti vezani uz smanjenje onečišće nja vodenih ekosustava toksičnim tvarima), (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). ministarstvo nadležno za vode RH poljoprivreda 14 26 27 S2 U sklopu monitoringa stanja voda ranjivih područja, uvesti monitoring stanja i pro-mjena u šumama kao i monitoring kretanja razina podzemnih voda (šumarstvo). Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za šume, Hrvatske šume ranjiva područja poljoprivreda 21 24 26 27 S3 – Izraditi registar septičkih i sabirnih jama te njihovih korisnika – Iznaći model najučinkovitijeg nadzora nad septičkim i sabirnim jamama kako bi se otkrila njihova »propusnost« bilo mjerama kojima će se obvezati vlasnike/kori snike na pražnjenje jama i zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda kod ovlaštenih isporučitelja usluge javne odvodnje (s procjenom vremena potrebnog za punjenje jama i kontrolom njihovog pražnjenja), ili adekvatnim tehničkim metodama utvr đivanja propusnosti septičkih i sabirnih jama. JIVU RH stanovništvo 12 14 17 S4 Poticati racionalno korištenje gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, tj. korištenje gnojiva uz obavezne analize tla. Na područjima s intenzivnom poljoprivrednom pro izvodnjom planirati i poticati uspostavu vjetrobranih pojaseva kako bi se smanjio utjecaj erozije vjetrom na tlo i vode. ministarstvo nadležno za poljoprivredu RH poljoprivreda 21 26 27 MS S5 Uređivanje pitanja uspostave registra morskog otpada donošenjem provedbenih pro-pisa. ministarstvo nadležno za okoliš Jadransko vodno područje sve 1 24 27 S6 Pri planiranju, projektiranju, izgradnji i pogonu individualnih uređaja za pročišćava-nje otpadnih voda provoditi mjere upravljanja emisijama stakleničkih plinova. JLS, JIVU RH stanovništvo Pristup rješavanju problema onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivredne proizvodnje slijedi europske standarde i može se ocijeniti dostatnim, uz odgovarajući i pravovremeni doprinos poljoprivrednoga sektora. Provođenje mjera u poljoprivredi je u tijeku pa se znatniji rezultati mogu očekivati u sljedećem planskom razdoblju, tim više što se mjere primjenjuju ograničeno na relativno malim površinama koje su proglašene ranjivim područjima. Također, dostatnim se ocjenjuje i usvojeni pristup rješavanju problema u sustavu gospodarenja otpadom. Činjenica je da se radi o zahtjevnim mjerama s čijom se provedbom kasni pa završetak sanacije postojećih odlagališta otpada, a stoga i veći učinci na smanjenje onečišćenja voda iz tih odlagališta, do sada nisu registrirani. S obzirom na propisani rok usklađenja (2018. godina) određeni pozitivni efekti se mogu očekivati tek krajem planskog razdoblja. STRANICA 180 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Analizom hidromorfoloških opterećenja procijenjen je njihov utjecaj na stanje voda i ocijenjeno je da se može očekivati nezadovoljavajuće hi dromorfološko stanje na 130 vodnih tijela rijeka dužine oko 3.201 km te na 9 vodnih tijela jezera, od čega je po različitim osnovama 120 + 13 vodnih tijela rijeka i 9 vodnih tijela jezera proglašeno kandidatima za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela. Zbog vrlo ograničenih podataka Program mjera za razdoblje 2016. – 2021. godina obuhvaća aktivnosti primjerene privremenom karakteru proglašenja umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela (no regret approach). Provodeći programe mjera utvrđene planom upravljanja vodnim po dručjima i planskim dokumentima niže hijerarhijske razine vodit će se računa o znatno promijenjenim i/ili umjetnim vodnim tijelima, kako zahtjevi za hidromorfološkim promjenama značajki tih tijela i druge predviđene mjere ne bi imale značajne negativne posljedice na djelat nost zbog koje se voda koristi te o tome treba voditi računa pri izradi Metodologije za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala. 5.2.7 Mjere kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda Instrumenti za kontrolu hidromorfološkog opterećenja voda osigurani su u Zakonu o vodama i Zakonu o zaštiti okoliša. Hidromorfološke promjene na vodnim tijelima uslijed fizičkih zahvata u prostoru koji utječu na vodni režim100 kontroliraju se izdavanjem vodo pravnih uvjeta ili obvezujućeg vodopravnog mišljenja u okviru rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (Zakon o vodama, članak 143. – 148.), koje prethodi dobivanju lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat. Poštivanje dobivenih uvjeta kontrolira se tijekom realizacije zahvata. Cjelovita kontrola utjecaja razvojnih planova, programa i zahvata na kakvoću okoliša, što uključuje i utjecaje na vodni okoliš, uređena je Zakonom o zaštiti okoliša. Nedostatak odgovarajućeg hidromorfološkog i biološkog monitoringa značajno ograničava mogućnost pripreme kvalitetno razrađenog pro grama mjera kontrole i smanjenja hidromorfološkog opterećenja voda. 100 Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 5 6 7 MS 1 Na vodnim tijelima za koje je utvrđeno da dobro stanje nije postignuto zbog pokazatelja hidromorfološkog stanja pri reviziji vodopravnih akata regulirati: – provedbu dodatnog monitoringa i hidromorfoloških opterećenja (pla novi održavanja, planovi pogona i sl.) – provedbu dodatnih mjera smanjenja hidromorfoloških opterećenja u razdoblju 2022. – 2027. godina, ukoliko istraživanja pokažu da je moguće provesti takve mjere uz prihvatljive/razumne troškove te – provedbu postupka trajnog izuzeća od dobrog stanja voda ukoliko se ustanovi da dodatne mjere nije moguće provesti uz prihvatljive/razu mne troškove Reviziju temeljiti na rezultatima prethodno obavljenog hidromorfološkog i biološkog monitoringa. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem hidromorfo loškom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 2 Na vodnim tijelima za koje je utvrđeno da dobro stanje nije postignuto zbog pokazatelja hidromorfološkog stanja pri izdavanju novih vodopravnih akata za zahvate koji mogu imati negativne utjecaj na hidromorfološko stanje: – izdavanje akta uvjetovati prethodno obavljenom biološkom i hidro morfološkom monitoringu – u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš procjenu utjecaja zahvata na vode dokumentirati detaljno razrađenom stručnom podlogom. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem hidromorfo loškom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 3 Na vodnim tijelima za koje je ocijenjeno da su u dobrom hidromorfološ kom stanju pri izdavanju novih vodopravnih akata za zahvate koji mogu imati negativne utjecaje na hidromorfološko stanje: – u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš procjenu utjecaja zahvata na vode dokumentirati detaljno razrađenom stručnom podlogom. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda u zadovoljavajućem hidromorfološkom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 4 Na vodnim tijelima koja su privremeno proglašena umjetnim i znatno promijenjenim pri reviziji vodopravnih akata regulirati: – provedbu dodatnog monitoringa i hidromorfoloških opterećenja (pla novi održavanja, planovi pogona i sl.) – istraživački monitoring s ciljem utvrđivanja klasifikacijskog sustava hidromorfološkog potencijala i – istraživački monitoring za utvrđivanje ekološki prihvatljivog protoka. Hrvatske vode vodna tijela privremeno proglašena umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 14 MS 5 Provesti: – redoviti biološki monitoring na postajama reprezentativnim za utvr đivanje biološkog stanja vodnih tijela za koja je procijenjeno da nisu u dobrom stanju u prve dvije godine planskog ciklusa 2016. – 2021. godina – istraživački monitoring u 2018. godini na vodnim tijelima (točkama monitoringa) ukoliko redoviti biološki monitoring potvrdi procijenje no nezadovoljavajuće stanje voda. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem hidromorfo loškom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 100 Zahvati u prostoru koji mogu promijeniti vodni režim su građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina te izvođenje geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 181 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5 6 7 14 MS 6 Za vodna tijela za koje je procijenjeno da su u nezadovoljavajućem hi dromorfološkom stanju utvrditi značajnost hidromorfološkog opterećenja na stanje eko sustava te predložiti mjere smanjenja hidromorfološkog opterećenja. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem hidromorfo loškom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 7 Prilikom izrade novih ili rekonstrukcije postojećih vodnih građevina (vodnih putova, hidroenergetske građevine, građevine obrane od po plava) primjenjivati najbolje raspoložive tehnike101 kojima se umanjuje ekološko opterećenje na staništa i vrste. korisnik RH poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 8 Pri izradi studija izvedivosti izgradnje novih ili proširenja postojećih vodnih građevina (plovni putovi, hidroenergetska postrojenja, građevine obrane od poplava i sl.) uzeti u obzir i vrijednosti ekosustava. korisnik RH poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 9 Započinjanje provedbe smanjenja hidromorfološkog opterećenja (revitali zacija) na vodnim tijelima na kojima je na osnovi provedenog monitoringa (redovitog i istraživačkog) utvrđeno nezadovoljavajuće hidromorfološko i biološko stanje i na kojima je analizom predloženih mjera utvrđeno da su financijski prihvatljive. korisnik vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem hidromorfo loškom stanju poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 MS 10 Na osnovi provedenog praćenja hidromorfoloških opterećenja u programe redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina predložiti i odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja hi dromorfoloških opterećenja i mjere revitalizacije. Hrvatske vode, korisnik RH poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 7 MS 11 Osiguranje povoljnog režima protoka (ekološki prihvatljiv protok) u vo dotocima. korisnik vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem stanju prema hidrološkom režimu sve 5 6 7 27 S1 Prilikom svakog monitoringa i procjene hidromorfološkog i biološkog stanja vodotoka, utvrditi ekološko stanje i uspostaviti istodobni monito ring okolnih šumskih područja koje su direktno vezane na vodotok ili u neposrednoj blizini vodotoka (šumarstvo). Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za šume, Hrvatske šume RH sve 5 6 7 14 27 MS S2 Kako bi se u fazi projektiranja definirali ekološki ciljevi revitalizacije, tj. kako bi se revitalizacija provela ponajprije u cilju poboljšanja uvjeta za vrste i staništa, neophodno je u ranoj fazi projektiranja uključiti odgova rajuće stručnjake u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ ili Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, odnosno provesti odgovarajuća istraživanja (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik RH poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 5 6 7 14 MS S3 Prilikom izrade novih ili rekonstrukcije postojećih struktura za vodne putove primjenjivati najbolje raspoložive tehnike kojima se umanjuje ekološki pritisak na staništa i vrste sukladno priručnicima Europske ko misije (npr. Guidance document on inland waterway transport and Natura 2000, 2012). Prilikom planiranja novih vodnih putova, odnosno podiza nja kategorije postojećih, izraditi Studije isplativosti ili izvedivosti (engl. feasibility) pri čemu treba uzeti u obzir i vrednovanje usluga ekosustava (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik RH promet 5 6 7 14 S4 Na osnovu provedenog praćenja hidromorfoloških opterećenja, a uz kon zultacije s odgovarajućim stručnjacima u području zaštite prirode (bio logija, zaštita prirode) i/ili Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, u Program redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vod nog dobra i vodnih građevina uključiti mjere revitalizacije i odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja hidromorfoloških opterećenja (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode RH obrana od poplava 5 6 7 14 MS S5 U ranoj fazi planiranja projekata smanjenja hidromorfološkog optereće nja (npr. revitalizacija i renaturalizacija) uključiti usluge ekosustava kao validnu mjeru prilikom donošenja odluka o financijskoj isplativosti. (bio raznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik RH poljoprivreda hidroenergetika obrana od poplava promet 14 27 S6 U izradi metodologije i/ili smjernica za vrednovanje usluga eko sustava potrebno je (kroz konzultacije s izrađivačima istih) uključiti Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za gospodarstvo, predstavnike tehničkih struka, operatere hidroelektrana, Agenciju za vodne putove te druga nad ležna tijela i korisnike. Pri tom je također potrebno osigurati kontinuiranu međusektorsku razmjenu podataka od interesa. Hrvatske vode, Hrvatska agen cija za okoliš i prirodu RH sve 5 14 27 S7 Izraditi Vodič za izgradnju ribljih staza i Priručnik za utvrđivanje funkci onalnosti ribljih staza. Prilikom izrade konzultirati odgovarajuće stručnja ke, odnosno Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, ministarstvo nadležno za okoliš i ministarstvo nadležno za prirodu, ministarstvo nadležno za gospodarstvo te predstavnike tehničkih struka i operatere hidroelektrana. Hrvatske vode, Hrvatska agen cija za okoliš i prirodu RH sve 101 101 Sukladno priručnicima i preporukama Europske komisije (npr. Guidance Document on Inland Waterway Transport and Natura 2000, 2012. godina). STRANICA 182 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE • uspostavu odgovarajućeg, najčešće detaljnijeg monitoringa, odnosno • na temelju analize utjecaja neizravnog ispuštanja pročišćenih otpad nih voda na stanje podzemnih voda koje bi mogle biti pod utjecajem tog ispuštanja i na vodni okoliš. Iz podataka je vidljivo da se izravno ispuštanje u podzemlje dopušta relativno rijetko. Predviđeno je za sustave javne odvodnje u 8 aglome racija većih od 2.000 ES i za 105 ispusta tehnoloških otpadnih voda, u pravilu na jadranskom vodnom području, odnosno na području krša, siromašnom površinskim vodama. Tim putem može u podzemne vode dospjeti manje od 1% ukupno ispuštenih onečišćujućih tvari iz točkastih izvora. Udio onečišćujućih tvari koje se točkasto ispuštaju u podzemlje raste nakon izgradnje novih i proširenja postojećih sustava odvodnje otpadnih voda, čime se prikuplja veliki dio raspršenog onečišćenja od stanovništva i nakon pročišćavanja, ispušta kao točkasto onečišćenje. Za svako planirano ispuštanje u podzemlje se, u procjeni utjecaja na okoliš, utvrđuje način ispuštanja i prateće mjere zaštite okoliša kao i uspostava detaljnog monitoringa. 5.2.8 Mjere kontrole drugih značajnih utjecaja na stanje voda osobito na hidromorfološko stanje Drugi značajni utjecaji na stanje voda nisu utvrđeni. 5.2.9 Mjere zabrane direktnog ispuštanja onečišćenja u podzemne vode Izravna ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode nisu dopuštena (Zakon o vodama, članak 64.), osim u iznimnim slučajevima ispuštanja pročišćenih otpadnih voda, predviđenim člankom 9. Pravilnika o gra ničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, kada su površinske vode udaljene od mjesta ispusta te bi odvodnja pročišćenih otpadnih voda prouzročila velike materijalne troškove i ako se dokaže da ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode nema negativnog utjecaja na okoliš i podzemne vode, što se utvrđuje: • u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš prema posebnim propisima o zaštiti okoliša, koji uređuje i mjere zaštite okoliša kao i Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mje ra odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 13 15 21 24 26 MS 1 Donošenje: – kriterija za izradu analize utjecaja provedbe zahvata na stanje voda vezano za iznimna neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode (metodologija) i – kriterija za neizravna ispuštanja u podzemne vode (granične vrijednosti emisija, stupanj proči šćavanja i drugo). Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 13 15 21 24 26 MS 2 Usklađenje vodopravnih akata (vodopravnih dozvola i okolišnih dozvola): – uvođenje obveze redovite revizije akta s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. – uvođenje obveze detaljnijeg monitoringa otpadnih voda (teret i koncentracije) – usklađenje dodijeljenog prava na ispuštanje otpadnih voda za sve korisnike (kumulativno – uzvodno) voda čija konzumacija dodijeljenog prava na vode ima, odnosno može imati negativan utjecaj na stanje vodnog tijela nakon provedbe osnovnih mjera svih korisnika (kombinirani pristup odnosno primjena kriterija za izradu analize utjecaja provedbe zahvata na stanje voda vezano za iznimna neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode) – utvrđivanje lokacije operativnog monitoringa na osnovi kojeg će se utvrđivat učinak provedenih mjera. Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 14 24 MS 3 Provođenje dodatnog monitoringa. Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 21 24 26 MS 4 S obzirom na načelnu zabranu ispuštanja u podzemne vode, nužno je slučajeve takvog ispuštanja nastojati svesti na najmanju moguću mjeru te u izradi tehničkih rješenja dodatno vrednovati alter nativna – varijantna rješenja kojim se ispuštanje u podzemne vode smanjuje na najmanju moguću mjeru. JLS, JIVU, industrija vodna tijela podzemnih voda stanovništvo, industrija 21 24 26 MS 5 U slučaju ispuštanja otpadnih voda u iznimno male vodotoke te u vodotoke koje tijekom određenog razdoblja redovito ili povremeno presušuju ili poniru, ispuštanje analizirati kao neizravno ispuštanje u podzemlje te primijeniti kriterije za izradu analize utjecaja provedbe zahvata na stanje voda ve zano za iznimna neizravna ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode (metodologija) i kriterije za neizravna ispuštanja u podzemne vode (granične vrijednosti emisija, stupanj pročišćavanja i drugo). vidjeti mjeru: 5.2.5. – 16 JLS, JIVU, industrija vodna tijela podzemnih voda stanovništvo, industrija 21 24 26 MS S1 Prilikom izrade kriterija za neizravna ispuštanja u podzemne vode: – neophodno je uključivanje odgovarajućih stručnjaka u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u ranoj fazi izrade te – u kriterije za neizravna ispuštanja u podzemne vode treba za onečišćujuće tvari odrediti stupanj (rizik) od bioakumulacije (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda sve 14 27 MS S2 Provođenje dodatnog monitoringa je potrebno na šumama u područjima u kojima je utvrđeno povećano ispuštanje onečišćivača utvrđivanjem kemijske ispravnosti vode, razina podzemne vode otvorenih vodonosnika te stanja i rasta šuma (šumarstvo). Hrvat ske vode, ministarstvo nadležno za šume vodna tijela podzemnih voda sve 21 24 26 MS S3 Za slučaj ispuštanja otpadnih voda u iznimno male vodotoke te u vodotoke koji tijekom određenog razdoblja redovito ili povremeno presušuju ili poniru, uz ostale propisane mjere dodati i mjeru kojom se propisuje da je takvo ispuštanje privremeno dok se ne iznađe drugo, tehnološki izvedivo i ekonomski prihvatljivo rješenje (tlo i poljoprivreda). Hrvatske vode vodna tijela podzemnih voda stanovništvo, industrija UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 183 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE onečišćujućih tvari koje dospijevaju ili mogu dospjeti u vode. Obveza inventarizacije i praćenja unosa onečišćujućih tvari u vode provesti će se u punoj mjeri tek punom uspostavom Registra emisija koji bi trebao pratiti postupak inventarizacije, sukladno preporukama Tehničkog vo diča103 koji se sastoji od dva koraka: – Izdvajanje onečišćujućih tvari koje su relevantne za onečišćenje voda u Republici Hrvatskoj – Prikupljanje podataka za procjenu emisija, ispuštanja i gubitaka re levantnih onečišćujućih tvari i mogućim načinima njihovog unosa u vodni okoliš Kriterij za izdvajanje relevantnih onečišćujućih tvari je njihova prisut nost na poznatim izvorima onečišćenja neovisno o tome jesu li dosad bile detektirane i u vodi. Razlog tome je činjenica da je uspostava odgo varajućeg monitoringa voda u tijeku, što osobito vrijedi za monitoring prioritetnih, odnosno prioritetnih opasnih tvari pa rezultati monito ringa ne mogu biti mjerodavni za određivanje njihove relevantnosti. Razmatrane su: – onečišćujuće tvari prema kojima se ocjenjuje kemijsko stanje voda (prioritetne tvari) i – specifične onečišćujuće tvari kojima se ocjenjuje ekološko stanje voda. Relevantnima se smatraju sve onečišćujuće tvari ispuštene direktno u vode iz analiziranih točkastih izvora na kopnu i s brodova, neovisno o ispuštenoj količini te onečišćujuće tvari koje su uslijed ljudskih djelat nosti dospjele u tlo gdje su izložene složenim procesima razgradnje i ispiranja i postoji mogućnost da djelomično, indirektnim putem, dođu u površinsku ili podzemnu vodu (raspršeni izvori). 396 Kriterij za izdvajanje relevantnih onečišćujućih tvari je njihova prisutnost na poznatim izvorima onečišćenja neovisno o tome jesu li dosad bile detektirane i u vodi. Razlog tome je činjenica da je uspostava odgovarajućeg monitoringa voda u tijeku, što osobito vrijedi za monitoring prioritetnih, odnosno prioritetnih opasnih tvari pa rezultati monitoringa ne mogu biti mjerodavni za određivanje njihove relevantnosti. Razmatrane su: onečišćujuće tvari prema kojima se ocjenjuje kemijsko stanje voda (prioritetne tvari) i specifične onečišćujuće tvari kojima se ocjenjuje ekološko stanje voda. Relevantnima se smatraju sve onečišćujuće tvari ispuštene direktno u vode iz analiziranih točkastih izvora na kopnu i s brodova, neovisno o ispuštenoj količini te onečišćujuće tvari koje su uslijed ljudskih djelatnosti dospjele u tlo gdje su izložene složenim procesima razgradnje i ispiranja i postoji mogućnost da djelomično, indirektnim putem, dođu u površinsku ili podzemnu vodu (raspršeni izvori). Sl. C.140 Shema inventarizacije (prema CIS Guidance No 28) Sl. C.140 Shema inventarizacije (prema CIS Guidance No 28) 5.2.10 Mjere eliminacije i smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima Najširi okvir za kontrolu i smanjenje onečišćenja voda prioritetnim i drugim mjerodavnim onečišćujućim tvarima uspostavljen je propisima koji uređuju područje kemikalija općenito i biocidne pripravke i sred stva za zaštitu bilja posebno. Sukladno odgovarajućim propisima, proi zvodnja, stavljanje u promet i uporaba kemijskih tvari moguća je samo uz prethodnu registraciju i, ako se radi o tvarima koje su ocijenjene kao opasne, uz prethodno odobrenje i obvezu vođenja očevidnika. – Provedbu propisa o kemikalijama i biocidnim pripravcima određuje i nadzire ministarstvo nadležno za zdravlje – Provedbu propisa o proizvodima za zaštitu bilja određuje i nadzire ministarstvo nadležno za poljoprivredu Nadležna ministarstva ovlaštena su za propisivanje zabrana i ograniče nja i objavljivanje popisa kemikalija čiji promet je zabranjen ili ograni čen, kao i popisa aktivnih tvari koje nisu dopuštene u biocidnim pri pravcima, odnosno u sredstvima za zaštitu bilja. Zakonom o vodama predviđeni su upravno-pravni i ekonomski instru menti za kontrolu kemijskog onečišćenja voda. Kemijsko onečišćenje iz točkastih izvora kontrolira se vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda (Poglavlje C.5.2.5). Do 2013. godine kemijsko onečišće nje iz raspršenih izvora kontrolira se vodopravnom dozvolom za stav ljanje u promet kemikalija koje nakon pravilne i predviđene uporabe dospijevaju u vode (Poglavlje C.5.2.6). Nakon 2013. godine zakonom je propisana obveza redovitog izvješćivanja Hrvatskih voda o vrstama i količinama sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva, biocidnih pripravaka proizvedenih i/ili stavljenih na tržište u Republici Hrvatskoj. Propisana naknada za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz sredstava za zaštitu bilja, ovisno o količini sredstava stavljenih na tržište ukinuta je Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o visini naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, broj 151/13). Budući da postoji međusobna povezanost medija tla i vode, zaštita voda iz raspršenih izvora poljoprivrednog podrijetla vezana je uz zašti tu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, koju normativno propisuje Zakon o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 39/13) i Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine«, broj 32/10). Pravilnikom su određene maksimalno dopuštene količine pojedinih onečišćujućih tvari u poljoprivrednom zemljištu i obveza trajnog praćenja stanja onečišćenosti zemljišta. Postupanje ko risnika sa sredstvima za zaštitu bilja, uključujući uvjete kojima moraju udovoljavati, uređeno je posebnim pravilnikom102. Inventarizacija unosa onečišćujućih tvari u vode – osnova je za kvali tetno utvrđivanje odnosa pokretač – opterećenje – utjecaj – stanje što je ključna podloga za efikasnu i transparentnu kontrolu onečišćenja u upravljanju vodama. S obzirom na trenutačno raspoloživu količinu i pouzdanost ulaznih podataka, može se zaključiti da je riječ o okvirnoj inventarizaciji, koja daje prvi, osnovni uvid u izvore i putove prijenosa Tab. C.96 Sažetak mjera kontrole i smanjenja kemijskog onečišćenja voda102103 Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 15 26 MS 1 Cjelovit nadzor u prometu opasnim tvarima – Operacionalizirati propise s područja kemikalija koji uređuju praćenje podataka o proizvodnji, prometu, uporabi i zbrinjavanju ambalaže opasnih kemikalija čiji promet je zabranjen odnosno ograničen, što uključuje i opasne tvari koje nakon uporabe dospijevaju u vode, osobito iz sredstava za zaštitu bilja i biocidnih pripravaka. ministarstvo nadležno za vode, ministarstvo nadležno za poljoprivredu, ministar stvo nadležno za okoliš, ministarstvo nadležno za zdravlje RH poljoprivreda, industrija, promet (proizvodnja, promet i uporaba) 102 Aktivnosti predviđene Planom pri provedbi će se usklađivati s novo donešenim propisima (npr. Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od oneči šćenja »Narodne novine«, broj 9/14) 103 CIS Guidance document No 28 Technical Guidance on the Preparation of an Inventory, Discharges and Losses of Priority and Priority Hazardous Substances STRANICA 184 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Operativni planovi mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda – obveznici primjene mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja kopnenih voda dužni su donijeti niže, operativne planove mjera koji trebaju sadržavati sljedeće: – Popis prioritetnih opasnih i drugih onečišćujućih tvari, maksimalnu količinu tih tvari koje se koriste u proizvodnom procesu, transpor tiraju, skladište ili odlažu, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti, procjenu mogućih uzroka i opasnosti od onečišće nja voda. Odnosno, utvrđivanje prirode i količine opasnih tvari pri sutnih na lokaciji, kao i mogućih načina na koje slučajno ispuštanje tih tvari iz njihovog uobičajenog spremišta može za posljedicu imati onečišćenje voda – Procjenu ugroženosti voda od iznenadnog onečišćenja voda – Preventivne mjere za sprječavanje iznenadnog onečišćenja voda – Organizaciju postupaka, obim i način provedbe mjera u slučaju izne nadnog onečišćenja voda i način zbrinjavanja opasnih tvari koje su prouzrokovale onečišćenje – Odgovorne osobe i potrebne stručne djelatnike u provedbi mjera – Opremu i sredstva za provedbu mjera – Sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba u provedbi potrebnih mjera (intervencija) – Program osposobljavanja za primjenu nižeg plana mjera – Program provjere provedbe nižeg plana mjera – Način i sredstva informiranja javnosti o iznenadnom onečišćenju voda. Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (»Narodne novine«, broj 92/08) utvrđuje mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora uljem, smje som ulja, opasnim i štetnim tvarima, kao i na izvanredne prirodne do gađaje u moru, radi zaštite morskoga okoliša. Provedba Planova inter vencija kod iznenadnih onečišćenja mora je u nadležnosti ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. Uspostavljeni sustav mjera prevencije i smanjenja utjecaja incidentnog onečišćenja može se, načelno, ocijeniti dostatnim, uz odgovarajući i pra vovremeni doprinos svih obveznika provedbe mjera. U postupku izda vanja/produžavanja dopuštenja za ispuštanje otpadnih voda propisivat će se obveza revizije operativnih planova pri svakoj bitnoj promjeni u tehnologiji ili opsegu proizvodnje, a za obveznike na slivnom području vodnih tijela na kojima je procijenjen visok i umjereni rizik od izne nadnog onečišćenja najmanje svakih 5 godina. Pristup rješavanju problema onečišćenja prioritetnim i drugim mje rodavnim onečišćujućim tvarima usklađuje se s pristupom na razini Europske unije. Polazi se od pretpostavke da će nadležna tijela trajno i ažurno pratiti i preuzimati europske standarde u kontroli ispuštanja tehnoloških otpadnih voda, u proizvodnji, prometu i korištenju kemika lija i u gospodarenju opasnim otpadom i tako osigurati zadovoljavajuću kontrolu i smanjenje kemijskog onečišćenja voda. S tim u vezi nužna je dosljedna primjena najnovijih standarda, zabrana i ograničenja za sve prioritetne i druge mjerodavne onečišćujuće tvari prema kojima se ocje njuje kemijsko stanje voda u budućim postupcima izdavanja/produža vanja vodopravnih akata kojima se odobrava ispuštanje otpadnih voda. 5.2.11 Mjere prevencije akcidentnih onečišćenja Prevencija i smanjenje utjecaja incidentnog onečišćenja temelji se na odredbama Zakona o vodama i Zakona o zaštiti okoliša te Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (Helsinki, 1992), Kon venciji o zaštiti i korištenju prekograničnih voda i međunarodnih jezera (Helsinki 1992), Kodeksu o postupanju pri slučajnom onečišćenju pre kograničnih unutrašnjih kopnenih voda (UN 1990). Republika Hrvatska je u mjerama prevencije i smanjenja utjecaja incidentnog onečišćenja uključena u Dunavski sustav žurnog uzbunjivanja (AEWS), odnosno Glavni međunarodni centar za uzbunjivanje (PIAC). Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (»Narodne novine«, broj 5/11) utvrđuje mjere i postupke koje se podu zimaju u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja kopnenih voda te definira obveznike provedbe, sadržaj nižih planova mjera i rok za njihovu izradu, subjekte koji sudjeluju u provođenju mjera, mjere i postupke u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, izvore sredstava financiranja i način informiranja javnosti. Obveza pri mjene mjera odnosi se na: – pravnu ili fizičku osobu koja ima vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz prostora na koje se ti upravni akti odnose – isporučitelja vodnih usluga u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih građevina ili je prvotno nastupilo u komunalnim vodnim građevinama – Hrvatske vode, u svim drugim slučajevima onečišćenja voda, uklju čivo i mjere koje se poduzimaju u slučaju prekograničnih utjecaja na vodama. 3 15 26 MS 2 Sustavno praćenje (monitoring) stanja poljoprivrednog zemlji šta – Operacionalizirati obvezu ispitivanja i trajnog praćenja stanja onečišćenosti poljoprivrednoga zemljišta prema propisanoj metodologiji. ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Hrvatski cen tar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za tlo i očuvanje zemljišta RH poljoprivreda 15 26 MS 3 Nastavak na usklađenju Registra emisija kao dijela Katastra zašti-te voda prema preporukama tehničkog vodiča. Hrvatske vode RH sve 3 12 15 26 MS S1 Poticati edukaciju korisnika sredstava za zaštitu bilja i biocidnih pripravaka kako bi njihovo korištenje bilo stručno i racionalno te ne bi bilo štetno za vode, tlo i poljoprivrednu proizvodnju (tlo i poljoprivreda). ministarstvo nadležno za poljoprivredu, Poljoprivred na savjetodavna služba RH poljoprivreda 15 26 MS S2 U budućim postupcima izdavanja/produžavanja vodopravnih akata kojima se odobrava ispuštanje otpadnih voda nužna je dosljedna primjena najnovijih standarda, zabrana i ograničenja za sve prioritetne i druge mjerodavne onečišćujuće tvari prema kojima se ocjenjuje kemijsko stanje voda (otpad). Hrvatske vode RH sve UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 185 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE namjene u budućnosti osim programa mjera predviđenih u poglavljima: C.5.2.2 i C.5.2.3. 5.3.2 Vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše Stanje voda vodotoka pokazuje da na 158 vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba dobro stanje nije postignuto na 109 vodnih tijela, najvećim dijelom na onim vodnim tijelima koja se nalaze na vo dama pogodnim za život ciprinidnih riba. Uglavnom je riječ o nezado voljavajućem stanju fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja. Na 23 vodna tijela jedan od razloga nezadovoljavajućeg stanja je i procijenjeni značajan utjecaj hidromorfoloških opterećenja. Nakon provedbe osnov nih mjera broj vodnih tijela u nezadovoljavajućem stanju će se smanjiti na ukupno 90. 5.3. Dodatne mjere Zaštićena područja ili područja posebne zaštite voda su područja na kojima je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Uspješnost provedbe dodatnih mjera zaštite na takvim po dručjima u velikoj mjeri ovisi o suradnji više sektora i to u svim fazama planiranja od razmjene podataka preko izbora primjerenog programa mjera pa do primjene i praćenja rezultata provedenih aktivnosti. 401 5.3 Dodatne mjere Zaštićena područja ili područja posebne zaštite voda su područja na kojima je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Uspješnost provedbe dodatnih mjera zaštite na takvim područjima u velikoj mjeri ovisi o suradnji više sektora i to u svim fazama planiranja od razmjene podataka preko izbora primjerenog programa mjera pa do primjene i praćenja rezultata provedenih aktivnosti. Izvješće o stanju vodnog tijela koje, na zahtjev, izdaju Hrvatske vode, sadržavat će i informaciju primjenjuju li se na vodno tijelo odredbe programa dodatnih mjera (Poglavlje C.5.3.). 5.3.1 Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti Monitoring stanja voda ne ukazuje na potrebu definiranja dopunskih mjera zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezerviranu za te namjene u budućnosti osim programa mjera predviđenih u poglavljima: C.5.2.2 i C.5.2.3. 5.3.2 Vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše Stanje voda vodotoka pokazuje da na 158 vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba dobro stanje nije postignuto na 109 vodnih tijela, najvećim dijelom na onim vodnim tijelima koja se nalaze na vodama pogodnim za život ciprinidnih riba. Uglavnom je riječ o nezadovoljavajućem stanju fizikalno – kemijskih i kemijskih pokazatelja. Na 23 vodna tijela jedan od razloga nezadovoljavajućeg stanja je i procijenjeni značajan utjecaj hidromorfoloških opterećenja. Nakon provedbe osnovnih mjera broj vodnih tijela u nezadovoljavajućem stanju će se smanjiti na ukupno 90. 5.3.1 Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti Monitoring stanja voda ne ukazuje na potrebu definiranja dopunskih mjera zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezerviranu za te Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 21 26 MS 1 Donošenje operativnih planova – Propisana je obveza donošenja nižih planova mjera u roku od dvije godine od stupanja na snagu Državnog plana. ministarstvo nad ležno za vode RH stanovništvo, industrija 21 26 MS 2 Praćenje (monitoring) iznenadnih onečišćenja – U okviru Informacijskog sustava voda: – uspostaviti registar donesenih operativnih planova mjera – definirati sadržaj i uspostaviti registar iznenadnih onečišćenja voda, uključivo i informacija o načinu i uspjehu mjera pravovremenim izvješćivanjem. Hrvatske vode RH stanovništvo, industrija 21 26 MS 3 Razrada pravne osnove i metodologije za procjenu rizika od iznenadnih onečišćenja. Hrvatske vode RH sve 21 26 MS 4 Pregled stanja provedbe/održavanja mjera prevencije i smanjenja utjecaja iznenadnog one čišćenja – Uvesti redoviti pregled stanja provedbe/održavanja mjera prevencije i smanjenja utjecaja iznenadnog onečišćenja – Godišnji – za sve obveznike u slivnom području vodnih tijela na kojima je procijenjen visok rizik od iznenadnog onečišćenja ili umjeren rizik od iznenadnog onečišćenja za koje je utvrđeno da može imati prekogranični utjecaj – Trogodišnji – za sve ostale obveznike u slivnom području vodnih tijela na kojima je pro cijenjen umjeren rizik od iznenadnog onečišćenja – Pregled stanja provedbe/održavanja mjera prevencije i smanjenja utjecaja iznenadnog one čišćenja. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode RH sve 21 26 MS 5 Rizik od iznenadnog onečišćenja – Izvršiti procjenu rizika od iznenadnih onečišćenja za sva vodna tijela. Pri procjeni rizika uzeti u obzir potencijalne izvore iznenadnog onečišćenja na slivnom području vodnog tijela, utvrđeno stanje vodnog tijela, osjetljivost voda, pripadnost zaštićenom području i sl. JIVU, industrija RH stanovništvo, industrija Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 15 21 26 MS 1 Na vodnim tijelima za koje je utvrđeno da dobro stanje nije postignuto zbog fizikal no-kemijskih i kemijskih pokazatelja pri reviziji vodopravnih akata regulirati: – provedbu dodatnog monitoringa (kontrole) ispuštanja otpadnih voda onih poka zatelja koji su propisani u Prilogu 8. Uredbe u otpadnim vodama svih onečišći vača u slivu – provedbu dodatnih mjera kontrole opterećenja otpadnim vodama u razdoblju 2022. – 2027. ukoliko biološki i istraživački monitoring potvrdi nezadovoljavajuće stanje riblje populacije. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovo ljavajućem fizikalno kemijskom stanju na području voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za školjkaše sve 5 6 7 MS 2 Na vodnim tijelima za koje je utvrđeno da dobro stanje nije postignuto zbog pokaza telja hidromorfološkog stanja pri reviziji vodopravnih akata regulirati: – provedbu dodatnog monitoringa hidromorfoloških opterećenja (planovi pogona i sl.) – provedbu dodatnih mjera smanjenja hidromorfoloških opterećenja u razdoblju 2022. – 2027. godina, ukoliko istraživanja pokažu da je moguće provesti takve mjere uz prihvatljive/razumne troškove te – provedbu postupka trajnog izuzeća od dobrog stanja voda ukoliko se ustanovi da provedbu dodatnih mjera nije moguće provesti uz prihvatljive/razumne troškove. Hrvatske vode vodna tijela površin skih voda koja nisu u zadovoljavajućem hidro morfološkom stanju na području voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za školjkaše sve STRANICA 186 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 14 26 MS 3 Provesti: – redoviti biološki monitoring na postajama reprezentativnim za utvrđivanje bio loškog stanja vodnih tijela za koja je procijenjeno da nisu u dobrom stanju u prve dvije godine planskog ciklusa 2016. – 2021. godina – istraživački monitoring stanja riblje populacije na vodnim tijelima (točkama mo nitoringa) ukoliko redoviti biološki monitoring potvrdi procijenjeno nezadovolja vajuće stanje voda u 2018. godini. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zado voljavajućem stanju na području voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za školjkaše sve 6 14 4 Za vodna tijela za koja je procijenjeno da su u nezadovoljavajućem hidromorfološkom stanju utvrditi značajnost hidromorfološkog opterećenja na stanje riblje populacije, predložiti mjere smanjenja hidromorfološkog opterećenja te mjere kojima se osigura va povezanost vodnog toka i ekološki prihvatljiv protok gdje nisu osigurani. vidjeti mjere: 5.3.6.-25, 5.3.6.-25a, 5.3.6.-25b korisnik vodna tijela površin skih voda koja nisu u zadovoljavajućem hidro morfološkom stanju na području voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za školjkaše sve 6 14 5 Za vodna koja su proglašena znatno promijenjenim i umjetnim vodnim tijelima pri utvrđivanju klasifikacijskog sustava za ocjenu hidromorfološkog potencijala uzeti u obzir da je riječ o vodnim tijelima voda pogodnih za život slatkovodnih riba. vidjeti mjere: 5.3.6.-25, 5.3.6.-25a, 5.3.6.-25b Hrvatske vode vodna tijela privremeno proglašena umjetnim i znatno promijenjenim vodnim tijelima poljoprivreda hidroenerge tika obrana od poplava promet 27 MS S1 Prilikom izrade dodatnih mjera smanjenja hidromorfoloških opterećenja neophodno je uključivanje odgovarajućih stručnjaka u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u ranoj fazi izrade te njihovo uskla đivanje s programom dodatnih mjera za Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite utvrđenih važećim PUVP (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik vodna tijela površin skih voda koja nisu u zadovoljavajućem hidro morfološkom stanju na području voda pogodnih za život slatkovodnih riba i voda pogodnih za školjkaše sve 18 27 MS S2 Prilikom uvođenja novih vrsta za uzgoj riba/školjkaša provesti procjenu rizika uvo đenja/ponovnog uvođenja u prirodu u skladu s važećim zakonskim odredbama (bi oraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik vodna tijela površinskih voda ribarstvo i akvakultura Tab. C.97 Procjena stanja vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba (broj vodnih tijela, stanje 2012. godine) 404 Tab. C.97 Procjena stanja vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba (broj vodnih tijela, stanje 2012. godine) ciprinidne ciprinidn./salmon. salmonidne KEMIJSKO STANJE ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ HIDROMOR. STANJE ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ ↓ stanje 2012. godina V od no p od ru čj e rij ek e D un av P od sl iv r ije ka D ra ve i D un av a F IZ IK A LN O K E M IJ S K O S TA N JE → 1 1 2 → 3 2 7 3 → 4 1 → 1 → 2 1 P od sl iv r ije ke S av e → 2 4 1 1 1 3 7 2 → 2 21 2 5 9 1 1 2 1 2 2 1 1 1 → 1 3 2 3 1 → 1 → 3 1 2 1 1 1 Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je → 4 1 1 1 6 1 1 → 2 1 2 1 3 1 2 1 → 1 1 1 2 1 → 1 1 → 1 1 stanje nakon provedbe osnovnih mjera Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. V od no p od ru čj e rij ek e D un av P od sl iv r ije ka D ra ve i D un av a F IZ IK A LN O K E M IJ S K O S TA N JE → 1 1 2 → 4 2 8 3 → 3 1 → → 2 1 P od sl iv r ije ke S av e → 2 6 3 3 3 7 2 → 2 19 1 5 9 2 1 2 2 1 1 1 → 1 6 2 1 → 1 1 → 3 1 2 1 1 Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je → 4 1 1 1 6 1 1 → 2 1 2 1 3 2 2 1 → 1 1 1 1 1 → 1 → 1 1 1 stanje nakon provedbe osnovnih mjera Plana upravljanja vodnim područjima 2022. - 2027. V od no p od ru čj e rij ek e D un av P od sl iv r ije ka D ra ve i D un av a F IZ IK A LN O K E M IJ S K O S TA N JE → 1 1 2 → 4 2 8 3 → 3 1 → 1 → 1 1 P od sl iv r ije ke S av e → 2 11 3 3 3 8 2 → 2 14 1 5 8 2 2 3 1 → 1 6 2 1 → 1 → 3 1 1 1 1 Ja dr an sk o vo dn o po dr uč je → 4 1 1 1 6 1 1 1 → 2 1 3 1 3 2 1 1 → 1 1 1 1 1 1 → → 1 1 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 187 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.98 Ukupan broj vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba na kojima neće biti postignuto dobro stanje voda nakon provedbe osnovnih mjera u razdoblju 2016. – 2021. godina i 2022. – 2027. godina 2012. 2016. – 2021. 2022. – 2027. Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno PSDrave 24 0 0 24 22 0 0 22 22 0 0 22 PSSave 53 0 10 63 40 0 10 50 39 0 10 49 VPD 77 0 10 87 62 0 10 72 61 0 10 71 VPJ 10 1 11 22 8 1 10 19 8 1 10 19 Republika Hrvatska 87 1 21 109 70 1 20 91 69 1 20 90 5.3.3 Područja za kupanje i rekreaciju Zaštita kakvoće vode za kupanje uređena je: – Uredbom o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 73/08) – kakvoća priobalnih voda za kupanje, odnosno kakvoća mora za kupanje na morskim plažama i – Uredbom o kakvoće voda za kupanje – kakvoća voda za kupanje na površinskim vodama kopna (na kupalištima) Uredbama su propisani dodatni, mikrobiološki standardi kakvoće za vodu za kupanje i obvezne mjere upravljanja vodom za kupanje. Mjere upravljanja vodom za kupanje u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave (za kupališta na površinskim vodama kopna), odnosno županija (za morske plaže). 405 Tab. C.98 Ukupan broj vodnih tijela voda pogodnih za život slatkovodnih riba na kojima neće biti postignuto dobro stanje voda nakon provedbe osnovnih mjera u razdoblju 2016. – 2021. godina i 2022. – 2027. godina 2012. 2016. – 2021. 2022. – 2027. Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno Cipr. Cipr./ Salm. Salm. Ukupno PSDrave 24 0 0 24 22 0 0 22 22 0 0 22 PSSave 53 0 10 63 40 0 10 50 39 0 10 49 VPD 77 0 10 87 62 0 10 72 61 0 10 71 VPJ 10 1 11 22 8 1 10 19 8 1 10 19 Republika Hrvatska 87 1 21 109 70 1 20 91 69 1 20 90 5.3.3 Područja za kupanje i rekreaciju Zaštita kakvoće vode za kupanje uređena je: Uredbom o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine, broj 73/08) - kakvoća priobalnih voda za kupanje, odnosno kakvoća mora za kupanje na morskim plažama i Uredbom o kakvoće voda za kupanje - kakvoća voda za kupanje na površinskim vodama kopna (na kupalištima) Uredbama su propisani dodatni, mikrobiološki standardi kakvoće za vodu za kupanje i obvezne mjere upravljanja vodom za kupanje. Mjere upravljanja vodom za kupanje u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave (za kupališta na površinskim vodama kopna), odnosno županija (za morske plaže). Program mjera zaštite zaštićenih područja za kupanje i rekreaciju nije promijenjen u odnosu na Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina). Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 26 MS 1 Odluka o određivanju vode za kupanje (kupališta/morske plaže) – Prije početka svake sezone kupanja donose se odluke o određivanju voda za kupanje (kupališta/morskih plaža) za sve vode na kojima se očekuje veliki broj kupača, a za koje nije izdana trajna zabrana kupanja. To su lokacije na kojima trebaju biti osigurani propisani standardi kakvoće vode za kupanje. Ispravit će se postojeće manjkavosti/nedosljednosti u određivanju voda za kupanje, osobito na kopnenim površinskim vodama. JLS, županije vodna tijela površinskih voda određena kao vode za kupanje turizam i rekreacija 21 26 MS 2 Kao trajna mjera zaštite, predlaže se zadržavanje dosadašnje prakse minimalne duljine podmor skog ispusta od 500 m, čime se osigurava dobra kakvoća voda duž čitave obale i mogućnost sigurnog kupanja i izvan označenih plaža. korisnik vodna tijela priobalnih voda stanovništvo, industrija 14 26 MS 3 Praćenje (monitoring) voda za kupanje – Vode za kupanje označene su kao zaštićena područja – područja posebne zaštite voda i, nakon proglašenja, uvrštavaju se u Registar zaštićenih područja i na njima se organizira odgovarajući monitoring. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda određena kao vode za kupanje turizam i rekreacija 21 26 MS 4 Ukoliko se odgovarajućim operativnim monitoringom za praćenje učinaka osnovnih mjera utvrdi da negdje nije postignuto zadovoljavajuće stanje voda za kupanje, pripremiti program i propisati obvezu provedbe dopunskih mjera. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda određena kao vode za kupanje a koja nisu u zadovoljavajućem stanju sve 26 MS 5 Upravljanje vodama za kupanje. Provoditi obvezne mjere upravljanja vodama za kupanje na us postavljenim kupalištima i morskim plažama: – uspostavljanje i održavanje profila vode za kupanje – uspostavljanje vremenskog rasporeda (kalendara) monitoringa vode za kupanje – praćenje i ocjenjivanje kakvoće vode za kupanje – razvrstavanje (klasifikacija) vode za kupanje – određivanje i procjena uzroka onečišćenja koja bi mogla utjecati na kakvoću vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača – informiranje javnosti – poduzimanje radnji radi sprječavanja izloženosti kupača onečišćenju – poduzimanje radnji radi smanjenja rizika od onečišćenja. JLS, županije, Hr vatske vode, HAOP vodna tijela površinskih voda određena kao vode za kupanje turizam i rekreacija 27 MS S1 Ukoliko budu predložene dopunske mjere za zaštitu voda za kupanje, prilikom izrade tih mje ra uključiti odgovarajuće stručnjake u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu u ranoj fazi izrade istih (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). JLS, županije, Hr vatske vode, HAOP vodna tijela površinskih voda određena kao vode za kupanje turizam i rekreacija Procjenjuje se da će provedba osnovnih mjera predviđena u poglavljima C.5.2.5, C.5.2.6, C.5.2.10, i C.5.2.11 i koje imaju za cilj: – smanjenje onečišćenja komunalnim i tehnološkim otpadnim vodama i – smanjenje raspršenog onečišćenja iz poljoprivrede imati pozitivne učinke i na stanje voda na morskim plažama kao i na stanje voda na kupalištima koja će biti proglašena na kopnenim vodama. 5.3.4 Osjetljiva područja, slivovi osjetljivih područja Procjenjuje se da će provedba osnovnih mjera predviđena u poglavljima C.5.2.5, C.5.2.6, C.5.2.10, i C.5.2.11 i koje imaju za cilj: – smanjenje onečišćenja komunalnim i tehnološkim otpadnim vodama i – smanjenje raspršenog onečišćenja iz poljoprivrede STRANICA 188 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5.3.6 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite104 Zakonom o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovito očuvanje prirode na temelju kojeg se i proglašavaju zaštićeni dijelovi i područ ja prirode, radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Posebne mjere zaštite prirode propisane su do kumentima prostornog uređenja i planovima upravljanja zaštićenim područjima. Strategija i akcijski plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 143/08) je osnovni planski dokument koji ističe važnost međusektorske suradnje, razmjene podataka te koji ukazuje na potrebu uvođenja koncepta usluga ekosustava kao validne mjere prilikom odlučivanja o financijskoj ispla tivosti projekta. Za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Hr vatska agencija za okoliš i prirodu propisala je mjere zaštite potrebne za očuvanje, ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od značaja za Europsku uniju te popis područja značajnih za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. U narednom razdoblju planira se i donošenje Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za oču vanje ciljanih vrsta, izuzev ptica te stanišnih tipova u području ekološke mreže, temeljem članka 55. Zakona o zaštiti prirode. 408 5.3.6 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite104 Zakonom o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovito očuvanje prirode na temelju kojeg se i proglašavaju zaštićeni dijelovi i područja prirode, radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Posebne mjere zaštite prirode propisane su dokumentima prostornog uređenja i planovima upravljanja zaštićenim područjima. Strategija i akcijski plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 143/08) je osnovni planski dokument koji ističe važnost međusektorske suradnje, razmjene podataka te koji ukazuje na potrebu uvođenja koncepta usluga ekosustava kao validne mjere prilikom odlučivanja o financijskoj isplativosti projekta. Za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu propisala je mjere zaštite potrebne za očuvanje, ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od značaja za Europsku uniju te popis područja značajnih za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. U narednom razdoblju planira se i donošenje Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ciljanih vrsta, izuzev ptica te stanišnih tipova u području ekološke mreže, temeljem članka 55. Zakona o zaštiti prirode. Napomena Ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice proglašeni su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine, broj 15/14) te stoga nisu preneseni u Program mjera. Napomena: Načelno, instrumenti kojima se regulira provedba mjera su vodopravni akti, akti zaštite okoliša i akti zaštite prirode koji se ishode u postupku gradnje zahvata odnosno tijekom pogona zahvata. 104 Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. 408 5.3.6 Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite104 Zakonom o zaštiti prirode uređuje se sustav zaštite i cjelovito očuvanje prirode na temelju kojeg se i proglašavaju zaštićeni dijelovi i područja prirode, radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Posebne mjere zaštite prirode propisane su dokumentima prostornog uređenja i planovima upravljanja zaštićenim područjima. Strategija i akcijski plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 143/08) je osnovni planski dokument koji ističe važnost međusektorske suradnje, razmjene podataka te koji ukazuje na potrebu uvođenja koncepta usluga ekosustava kao validne mjere prilikom odlučivanja o financijskoj isplativosti projekta. Za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu propisala je mjere zaštite potrebne za očuvanje, ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od značaja za Europsku uniju te popis područja značajnih za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. U narednom razdoblju planira se i donošenje Pravilnika o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ciljanih vrsta, izuzev ptica te stanišnih tipova u području ekološke mreže, temeljem članka 55. Zakona o zaštiti prirode. Napomena Ciljevi očuvanja i osnovne mjere očuvanja ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice proglašeni su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine, broj 15/14) te stoga nisu preneseni u Program mjera. Napomena: Načelno, instrumenti kojima se regulira provedba mjera su vodopravni akti, akti zaštite okoliša i akti zaštite prirode koji se ishode u postupku gradnje zahvata odnosno tijekom pogona zahvata. 104 Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. imati pozitivne učinke i na stanje voda osjetljivih područja i slivova osjetljivih područja. Ključ ni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 21 26 27 MS 1 Sadržajno i terminološki uskladiti Odluku o određi vanju osjetljivih područja ministarstvo nadležno za vode osjetljiva područja i slivovi osjetljivih područja stanovniš tvo 5.3.5 Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, ranjiva područja Procjenjuje se da će provedba osnovnih mjera predviđena u poglavljima C.5.2.5, C.5.2.10 i C.5.2.11 te osobito C.5.2.6 i koje imaju za cilj: – smanjenje raspršenog onečišćenja iz poljoprivrede i – smanjenje onečišćenja komunalnim i tehnološkim otpadnim vodama imati pozitivne učinke i na stanje voda područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog porijekla, odnosno voda ranjivih područja. Ključ ni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 2 26 27 MS 1 Na osnovu rezultata novo – uspostavljenog monitorin ga utjecaja poljoprivredne proizvodnje na stanje voda revidirati područja ranjiva na nitrate odnosno noveli rati Odluku o određivanje ranjivih područja u Repu blici Hrvatskoj ministarstvo nadležno za vode, Hrvat ske vode ranjiva područja poljopri vreda 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja – U područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite nastaviti rad na reguliranju okvira upravljanja područjima i uspostavi suradnje svih zainteresiranih strana.104 Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 27 MS 1 Definirati mehanizme upravljanja područjima Natura 2000. ministarstvo nadležno za prirodu područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS 2 Razmotriti potrebu za izradom planova upravljanja područjima Natura 2000 i gdje je to opravdano preporučiti izradu takvih planova, kako bi se uspostavio dijalog između svih zainteresira nih strana i dogovorila pragmatična upravljačka rješenja. ministarstvo nadležno za prirodu područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS 3 Pravilnikom definirati ciljeve očuvanja i osnovne mjere za oču vanje ciljanih vrsta, izuzev ptica te stanišnih tipova u području ekološke mreže temeljem članka 55. Zakona o zaštiti prirode. ministarstvo nadležno za prirodu područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS 4 Pripremiti i usvojiti planove upravljanja za zaštićena područja prirode za koja je to propisano, a dosad nije učinjeno. ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 104 Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva o staništima i Direktiva o pticama. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 189 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 27 MS S1 Prilikom rane faze izrade planova upravljanja područja (zašti ćena područja i područja ekološke mreže) namijenjenih zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite, potrebno je uključiti Hrvatske vode kroz konzultacije s izrađivačima planova upravljanja i pri tom osigurati kontinuiranu međusektorsku razmjenu podataka od interesa (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 S2 Prilikom izrade planova upravljanja, procijeniti utjecaj propi sanih mjera na šume i divljač te ih uskladiti na način da bi se osiguralo gospodarenje njima na potrajan način oponašajući prirodne procese i stanje populacije (šumarstvo i lovstvo). ministarstvo nadležno za šume, ministarstvo nadležno za lovstvo, Hrvatske šume područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 2. Mjere smanjenja hidromorfoloških utjecaja za nove zahvate/opterećenja – Za nove zahvate u prostoru, potrebno je, prilikom ocjene utjecaja zahvata na vodno tijelo ocijeniti utjecaj zahvata na režim voda konfiguraciju i strukturu obale i raznolikost staništa vodnog tijela/vodnih tijela pod utjecajem zahvata. U slučajevima kada je ocijenjeno da zahvat ima značajan utjecaj, predvidjeti provedbu dodatnih mjera očuvanja i osiguranja te provedbu takvih mjera regulirati odgovarajućim vodopravnim aktom. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 5 6 7 17 27 MS 5 Za nove zahvate u prostoru izdavati vodopravne akte koji regu liraju provedbu dodatnih mjera zaštite voda zaštićenih područja na vodnim tijelima za koja se kroz postupak utjecaja zahvata na vodno tijelo utvrdi da provedbom osnovnih mjera neće biti ispunjeni ciljevi zaštite voda zaštićenih područja. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 17 27 MS 6 Nastaviti s praksom provedbe strateške procjene utjecaja plana ili programa na okoliš (naročito u slučajevima dugoročnih pla niranja ulaganja) kojima se na planskoj/programskoj razini utvr đuju mjere praćenja, mjere zaštite okoliša i ekološke mreže, pre kogranični utjecaj i prikaz utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 17 27 MS 7 Očuvati povoljni režim voda i povoljne stanišne uvjete vodenih i močvarnih staništa s obzirom na ekološke zahtjeve ciljnih vrsta/ stanišnih tipova područja ekološke mreže. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 17 27 8 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podze mne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 17 27 9 Osigurati povoljan vodni režim površinskih i podzemnih voda (u otvorenim vodonosnicima) u poplavnim šumama. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 6 7 27 10 Osigurati povoljan vodni režim podzemnih voda. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 7 27 11 Osigurati povoljni režim protoka (ekološki prihvatljiv protok) u vodotocima. Za ostala vodna tijela vidjeti mjere: 6.2.3.-2, 5.2.3.-6, 5.2.3. S4, 5.2.7.-4, 5.2.7.-11 korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 6 27 MS 12 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju obale vodotoka te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju ili zarastanje. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 27 MS 13 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i drugo) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno pri rodno poplavljivanje rukavaca i drugo). korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve STRANICA 190 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5 6 7 27 MS 14 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, prio-balnih područja i riječnih ušća. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 6 27 MS 15 Prilikom izvođenja vodnogospodarskih radova izbjegavati kreta nje mehanizacije po vlažnim staništima i očuvati sve veće lokve na području ili u blizini zahvata u prirodnom stanju. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 6 27 MS 16 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 3130 Am fibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea, prilikom radova uređenja ili regulacije vodnih tijela ostaviti niske, blago položene dijelove obala na kojima će se pri izmjeni vodostaja prirodno razvijati različite amfibijske zajednice. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 3130 sve 6 27 MS 17 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 3170 Me diteranske povremene lokve čistiti zarasle lokve te omogućiti stvaranje i održavanje plitkih lokvi u depresijama. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 3170 sve 2 6 7 21 27 18 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 32A0 Sedre ne barijere krških rijeka, održavati dovoljan stalni protok vode, onemogućiti eutrofikaciju vode i spriječiti obrastanje barijera drvenastim vrstama (uklanjati ih u početnoj fazi obrasta). korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 32A0 sve 6 27 MS 19 Ograničiti sidrenje gdje je to potrebno radi očuvanja ili obnove degradiranih naselja posidonije. ministarstvo nadležno za promet vodna tijela priobalnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite turizam i rekreacija, promet 6 27 MS 20 Očuvane muljevite, pjeskovite i šljunčane plaže u područjima Natura 2000 gdje su ciljni stanišni tipovi 1210, 1310, 1410, 1420 i 2110 ne uređivati za turističko korištenje, a na pojedinim lo kalitetima omogućiti obnovu degradiranih staništa, uključujući zabranu uklanjanja biljaka radi obnove vegetacije. županijski zavodi za prostorno uređenje, JLS vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 1210, 1310, 1410, 1420 i 2110 sve 6 27 MS 21 Ne oblagati dno vodotoka i pokose već ostavljati prirodni sup strat, a gdje to nije moguće koristiti nevezani kameni nabačaj ili druga tehnička rješenja koja omogućuju vertikalnu komuni kaciju vode s podzemljem i okolnim terenom. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 27 22 Prilikom izgradnje mostova preko vodotoka, u područjima ra sprostranjenosti vidre i dabra, osigurati prohodnost po obali za te vrste. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite stanovniš tvo 27 23 U slučaju nađene nastambe dabra ili vidre, potrebno je obustavi ti radove u granicama od 200 m uzvodno i nizvodno te o tome obavijestiti inspektora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, a ako je riječ o nastambi dabra obavijestiti i ministarstvo nadležno za lovstvo. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS 24 U slučaju nailaska na kolonije (skupinu aktivnih gnijezda) zaštiće nih vrsta ptica (npr. bregunica, pčelarica, kormorana, sive čaplje i drugih) potrebno je obustaviti radove i osigurati zonu mira u granicama 250 m uzvodno i nizvodno do kraja sezone gniježđe nja ptica te odmah izvijestiti inspektora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu. U slučaju štekavca, u cilju sprječavanja uznemiravanja tijekom gniježđenja potrebno je strogo provoditi mjeru potpune zabrane kretanja u radijusu od 500 metara od orlovog gnijezda u razdoblju od 1. siječnja do 15. srpnja. Radove unutar zone mira moguće je provoditi izvan sezone gniježđenja na način da se ne naruše stanišni uvjeti 100 m uzvodno i nizvodno od kolonija pti ca, a za štekavca u radijusu 200 m od gnijezda. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 25 Na područjima gdje su riblje vrste ciljevi očuvanja ekološke mre že, radove u koritu vodotoka provoditi isključivo u razdoblju od rujna do veljače, izuzev u pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) gdje radove treba provoditi u razdoblji ma navedenim u mjerama 25a i 25b korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita ribljih vrsta sve 25a U pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) radove treba provoditi u razdoblju od 1. rujna do 15. listopa da u svim pastrvskim vodama izuzev u vodama pobrojanim u mjeri 25b korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan ele ment njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita salmonidnih ribljih vrsta – mrijestilišta vodna tijela površinskih voda na područjima pogodnim za život salmonidnih riba – mri jestilišta (osim u gornjem dijelu Krke, Jadra, Vrljike i Žrnovnice) sve UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 191 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 25b U pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) radove treba provoditi u razdoblju od 1. rujna do 1 prosinca korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan ele ment njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita salmonidnih ribljih vrsta – mrijestilišta vodna tijela površinskih voda na područjima pogodnim za život salmonidnih riba – mrije stilišta u gornjem dijelu Krke, Jadra, Vrljike i Žrnovnice sve 27 MS 26 Na područjima utvrđene prisutnosti slatkovodnih deseteronož nih rakova ostavljati što više obalne i vodene vegetacije, drveća i šiblja uz rub korita kako bi se očuvala povoljna staništa i po stojeća zasjenjenost vodotoka korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite desetorožnih rakova sve 27 27 Na područjima utvrđene prisutnosti leptira veliki livadni plavac (Maculinea telejus), kiseličin crvenko (Lycaena dispar) inunda ciju ne kositi u razdoblju od početka lipnja do sredine rujna. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite leptira veliki livadni plavac (Maculinea telejus), kiseličin crvenko (Lycaena dispar) sve 6 27 28 Na područjima utvrđene prisutnosti vrste čvorasti trčak (Ca rabus variolosus), na područjima ekološke mreže gdje je vrsta ciljna, očuvati šumske vodotoke i postojeću vegetaciju šuma johe uz njih. U tom šumskom pojasu održavati neprekinuti sklop. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite vrste čvorasti trčak (Carabus variolosus) sve 27 29 Na područjima utvrđene prisutnosti dabra (Castor fiber) nakon sječe/rušenja zrelih stabala ostaviti stabla do proljeća. Ukoliko je zbog sigurnosti potrebno, stabla je potrebno fiksirati kako bi se spriječilo njihovo odnošenje nizvodno za vrijeme poplava. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan ele ment njihove zaštite za područje zaštite dabra (Castor fiber) sve 18 27 MS S3 Radi smanjenja rizika unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je tijekom izgradnje novih zahvata u prostoru primje njivati dodatne mjere kontrole i smanjenja utjecaja biološkog opterećenja koje su određene Planom. korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 27 S4 Radi očuvanja bioraznolikosti, zaštićenih područja prirode te povoljnog stanja ciljnih vrsta i staništa (odnosno cjelovitosti ekološke mreže), potrebno je tijekom planiranja, izgradnje i ko rištenja novih zahvata u prostoru osigurati povezanost vodnog toka (naročito prilikom izgradnje hidroenergetskih objekata) (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 S5 U ranoj fazi planiranja novih zahvata izgradnje malih hidroe lektrana, konzultirati odgovarajuće stručnjake u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu te sukladno rezultatima konzultacija/mišljenju eventu alno izuzeti pojedina vodna tijela od izgradnje malih hidroelek trana radi očuvanja ili poboljšanja stanja voda (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite hidroener getika 5 6 7 14 27 MS S6 U ranoj fazi planiranja projekata uključiti usluge ekosustava kao validnu mjeru prilikom donošenja odluka o financijskoj isplati vosti (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Za ostala vodna tijela vidjeti mjeru: 5.2.7.-S3, 5.2.7.-S5 korisnik vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je odr žavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 7 14 27 S7 Uspostaviti efektivan monitoring razina podzemne vode u poplavnim šumama radi utvrđivanja povoljnih vodnih režima (šumarstvo) Hrvatske vode, minist. nadležno za šume, Hrvatske šume, minist. nadležno za prirodu, HAOP vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite poplavne šume sve 3. Mjere smanjenja hidromorfoloških utjecaja postojećih hidromorfoloških opterećenja – Na vodnim tijelima na kojima je utvrđeno nezadovolja vajuće hidromorfološko stanje potrebno je utvrditi program revitalizacije/renaturalizacije i započeti s njegovom provedbom Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 14 27 MS 30 Izraditi Program obnove degradiranih vodnih tijela vodenih i močvar nih staništa i stanišnih tipova. Istražiti, proanalizirati, ocijeniti, izdvojiti vodna tijela na kojima je po trebno i moguće provesti program obnove te predložiti odgovarajuće programe. HAOP, Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve STRANICA 192 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 5 14 27 31 Potrebno je registrirati antropogeno značajno izmijenjene krške izvore kod kojih je prekinuta povezanost izvora sa tokom i onemogućena late ralna migracija ribljih vrsta koje koriste oba tipa staništa. HAOP, Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju prema uzdužnom kontinuitetu na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na području krša sve 5 6 7 27 MS 32 Unaprijediti hidromorfološke uvjete vodnih tijela te tamo gdje je po trebno i prikladno provoditi obnovu degradiranih vodenih, močvarnih i poplavnih (ritskih) staništa. Za ostala vodna tijela vidjeti mjeru: 5.2.7.-11 korisnik vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 27 MS 33 Gdje je potrebno i prikladno, provoditi obnovu degradiranih stanišnih tipova koji su ciljni u područjima Natura 2000. korisnik vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na području degradi ranih stanišnih tipova sve 5 27 34 Na svim registriranim kraškim izvorima na kojima je utvrđena pre kinuta povezanost izvora s tokom i onemogućena lateralna migracija ribljih vrsta koje koriste oba tipa staništa gdje god je to moguće, ukloniti pregrade između izvora i samog toka ili ih prilagoditi na način da se omogući nesmetano kretanje ribljih vrsta. korisnici vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju prema uzdužnom kontinuitetu na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na području krša sve 27 MS S8 Kako bi se u fazi planiranja/projektiranja definirali ekološki ciljevi revitalizacije/renaturalizacije, tj. kako bi se projekti revitalizacije/rena turalizacije proveli u cilju poboljšanja uvjeta za divlje vrste i staništa, neophodno je u ranoj fazi projektiranja uključiti odgovarajuće stručnja ke u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu odnosno provesti odgovarajuća istraživanja ukoliko su potrebna (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnici vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5 6 7 14 27 MS S9 Kako bi se u fazi planiranja/projektiranja definirali ekološki ciljevi revitalizacije/renaturalizacije, tj. kako bi se projekti revitalizacije/rena turalizacije proveli u cilju poboljšanja uvjeta za divlje vrste i staništa, neophodno je u ranoj fazi projektiranja uključiti usluge ekosustava kao validnu mjeru prilikom donošenja odluka o financijskoj isplativosti (bi oraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Za ostala vodna tijela vidjeti mjeru: 5.2.7.-S3, 5.2.7.-S5 korisnici vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 4. Mjere smanjenja utjecaja hidromorfoloških opterećenja redovitog održavanja vodotoka – Nastaviti provoditi Program redovitog održavanja vodotoka u skladu s uvjetima zaštite prirode i vodeći računa o sljedećem: Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mje ra odnosi 27 MS 35 Prije provedbe programa ishoditi uvjete zaštite prirode za Program redo-vitog održavanja vodotoka. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 5 14 27 36 Potrebno je registrirati antropogeno značajno izmijenjene krške izvore kod kojih je prekinuta povezanost izvora sa tokom i onemogućena lateralna migracija ribljih vrsta koje koriste oba tipa staništa te je nužno, gdje god je moguće, ukloniti pregrade između izvora i samog toka ili ih prilagoditi na način da se omogući nesmetano kretanje ribljih vrsta. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-31 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju prema uzdužnom kontinuitetu na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na području krša odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 37 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova ni sprudova u priobalju. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 38 Naplavine mrtvog drveta, srušena ili polegnuta stabla ostavljati u vodoto-cima gdje god to ne ometa značajno protočnost vodotoka i/ili plovni put. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 39 Nanos u vodotocima uklanjati samo gdje je to nužno, odnosno na odsjeci ma vodotoka gdje značajno otežava protočnost predstavljajući opasnost za zdravlje i imovinu ljudi, a u protivnom ostavljati korito u prirodnom stanju. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 193 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 6 27 40 Radove uklanjanja vodene vegetacije provoditi samo ako je protočnost vo dotoka narušena i postoji opasnost za imovinu i zdravlje ljudi te u slučaju kada to odrede nadležna tijela za zaštitu prirode u svrhu postizanja bo ljih uvjeta za ciljeve očuvanja ekološke mreže ili općenito stanišnih uvjeta (npr. potreba za košnjom vodotoka kao mjera sprječavanja eutrofikacije). U slučaju kada je u vodotoku razvijena vodena vegetacija stanišnog tipa 3260 Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitans i Callitrico-Batra chion zadržati 1/3 do 1/2 ove vegetacije po širini vodotoka. Pri tome je u vodotoku potrebno očuvati prirodnu ili trenutačno postojeću dinamiku koja omogućuje razvoj ove vegetacije. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 3260 – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 41 Ukoliko je na pojedinom odsjeku vodotoka neophodna košnja/krčenje obalne i amfibijske vegetacije zbog osiguranja protočnosti i opasnosti za zdravlje i imovinu ljudi, ograničiti aktivnosti na jednu stranu obale, dok rubnu vegetaciju na suprotnoj strani obale treba trajno ostaviti netaknu tom kako bi se obnovila prirodna obalna vegetacija. Pri tome zrela stabla s pukotinama koje su potencijalno stanište rijetkih i ugroženih vrsta poput vidri i šišmiša maksimalno ostavljati neposječenima. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 42 Na područjima gdje je to moguće, provoditi kasnu košnju u razdoblju od 15. kolovoza kako bi se omogućilo neometano gniježđenje travnjačkih vrsta ptica i odvijanje životnih ciklusa travnjačke vegetacije, leptira te općeni to travnjačke faune. Uklanjanje drvenaste vegetacije obavljati isključivo u razdoblju od 15. kolovoza do 31. ožujka kako bi se izbjeglo razdoblje gniježđenja većine vrsta ptica. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 43 Razmotriti tipove bio-inženjerskih metoda i mogućnosti njihovih korište nja gdje god je moguće za učvršćivanje obale i zaštite od erozije te prilikom izvođenja u što većoj mjeri skratiti poteze na kojima se vrši oblaganje obala kamenom i sličnim materijalima. Ukoliko širina inundacije to omogućuje umjesto direktnog oblaganja obale korita razmotriti postavljanje kamenih deponija na kopnu do granice interventne linije. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 44 Prilikom izvođenja vodnogospodarskih radova izbjegavati kretanje meha nizacije po vlažnim staništima i očuvati sve veće lokve na području ili u blizini zahvata u prirodnom stanju. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-15 Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 45 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 3130 Amfibijska stani šta Isoeto-Nanojuncetea, prilikom radova uređenja ili regulacije vodnih tije la ostaviti niske, blago položene dijelove obala na kojima će se pri izmjeni vodostaja prirodno razvijati različite amfibijske zajednice. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-16 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 3130 – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 46 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 3170 Mediteranske povremene lokve čistiti zarasle lokve te omogućiti stvaranje i održavanje plitkih lokvi u depresijama. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-17 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 3170 – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 47 U područjima Natura 2000 gdje je ciljni stanišni tip 32A0 Sedrene barijere krških rijeka, održavati dovoljan stalni protok vode, onemogućiti eutrofi kaciju vode i spriječiti obrastanje barijera drvenastim vrstama (uklanjati ih u početnoj fazi obrasta). Vidjeti mjeru: 5.3.6.-18 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 32A0 – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 48 Ograničiti sidrenje gdje je to potrebno radi očuvanja ili obnove degradira-nih naselja posidonije. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-19 Hrvatske vode vodna tijela priobalnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 MS 49 Očuvane muljevite, pjeskovite i šljunčane plaže u područjima Natura 2000 gdje su ciljni stanišni tipovi 1210, 1310, 1410, 1420 i 2110 ne uređivati za turističko korištenje, a na pojedinim lokalitetima omogućiti obnovu degradiranih staništa, uključujući zabranu uklanjanja biljaka radi obnove vegetacije. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-20 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja 1210, 1310, 1410, 1420 i 2110 – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 5 27 50 Prilikom radova održavanja brana i drugih građevina na pregradnom mje stu koje ometaju kretanje/migracije slatkovodne faune, odnosno naruša vaju uzdužni (longitudinalni) kontinuitet ekološkog sustava, je potrebno dugoročno prilagoditi na način da se omogući nesmetano kretanje ribljih vrsta (po mogućnosti prilikom većih popravaka/obnove takvih objekata planirati i radove poboljšanja građevina za prirodu) – npr. izgradnja ka skada/rampe, riblje staze, prolazi za ribe i sl. tehničke izvedbe. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju prema uzdužnom kontinuitetu na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 51 Radove održavanja u koritu vodotoka izvoditi u uzvodnom smjeru, kako bi se izbjeglo sekundarno uznemiravanje i ugrožavanje faune koja se kreće nizvodno. Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava STRANICA 194 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 27 52 Iz radova održavanja u vodnom gospodarstvu izuzeti lokalitete u blizini cretnih staništa te lokalitete s vrstom puzavi celer Apium repens. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog po dručja cretnih staništa i lokaliteta s vrstom puzavi celer Apium repens – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 6 27 53 Ne oblagati dno vodotoka i pokose već ostavljati prirodni supstrat, a gdje to nije moguće koristiti nevezani kameni nabačaj ili druga tehnička rješenja koja omogućuju vertikalnu komunikaciju vode s podzemljem i okolnim terenom. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-21 Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 5 6 27 54 Prilikom izgradnje mostova preko vodotoka, u područjima rasprostranje nosti vidre i dabra, osigurati prohodnost po obali za te vrste. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-22 Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 55 U slučaju nađene nastambe dabra ili vidre, potrebno je obustaviti radove u granicama od 200 m uzvodno i nizvodno te o tome obavijestiti inspek tora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-23 Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 MS 56 U slučaju nailaska na kolonije (skupinu aktivnih gnijezda) zaštićenih vrsta ptica (npr. bregunica, pčelarica, kormorana, sive čaplje i drugih) potrebno je obustaviti radove i osigurati zonu mira u granicama 250 m uzvodno i nizvodno do kraja sezone gniježđenja ptica te odmah izvijestiti inspektora zaštite prirode, nadležne javne ustanove za zaštitu prirode i Hrvatsku agen ciju za okoliš i prirodu. U slučaju štekavca, u cilju sprječavanja uznemirava nja tijekom gniježđenja potrebno je strogo provoditi mjeru potpune zabrane kretanja u radijusu od 500 metara od orlovog gnijezda u razdoblju od 1. siječnja do 15. srpnja. Radove unutar zone mira moguće je provoditi izvan sezone gniježđenja na način da se ne naruše stanišni uvjeti 100 m uzvodno i nizvodno od kolonija ptica, a za štekavca u radijusu 200 m od gnijezda. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-24 Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 57 Na područjima gdje su riblje vrste ciljevi očuvanja ekološke mreže, rado ve u koritu vodotoka provoditi isključivo u razdoblju od rujna do veljače, izuzev u pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) gdje radove treba provoditi u razdobljima iz mjere 57a i 57b vidjeti mjeru: 5.3.6.-25 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita ribljih vrsta – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 57a U pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) radove tre ba provoditi u razdoblju od 1. rujna do 15. listopada u svim pastrvskim vodama izuzev u vodama pobrojanim u mjeri 57b. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-25a. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita salmonidnih ribljih vrsta – mrijestilišta vodna tijela površinskih voda na područjima pogodnim za život salmonidnih riba – mrijestilišta (osim u gornjem dijelu Krke, Jadra, Vrljike i Žrnovnice) – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 57b U pastrvskim vodama (mrijestilištima salmonidnih vrsta riba) radove treba provoditi u razdoblju od 1. rujna do 1 prosinca. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-25b. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za tip zaštićenog područja gdje je cilj zaštita salmonidnih ribljih vrsta – mrijestilišta vodna tijela površinskih voda na područ jima pogodnim za život salmonidnih riba – mrijestilišta u gornjem dijelu Krke, Jadra, Vrljike i Žrnovnice – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 58 Na područjima utvrđene prisutnosti slatkovodnih deseteronožnih rakova ostavljati što više obalne i vodene vegetacije, drveća i šiblja uz rub korita kako bi se očuvala povoljna staništa i postojeća zasjenjenost vodotoka. Vidjeti mjeru: 5.3.6.-26. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite desetorožnih rakova – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 59 Na područjima utvrđene prisutnosti leptira veliki livadni plavac (Maculinea telejus), kiseličin crvenko (Lycaena dispar), inundaciju ne kositi u razdoblju od početka lipnja do sredine rujna vidjeti mjeru: 5.3.6.-27 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite leptira veliki livadni plavac (Maculinea telejus), kiseličin crvenko (Lycaena dispar) – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 195 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 27 60 Na područjima utvrđene prisutnosti vrste čvorasti trčak (Carabus variolo sus), na područjima ekološke mreže gdje je ciljna vrsta utvrđena, očuvati šumske vodotoke i postojeću vegetaciju šuma johe uz njih. U tom šumskom pojasu održavati neprekinuti sklop. Vidjeti mjeru: 5.3.6. – 28 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite vrste čvorasti trčak (Carabus variolosus) – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 61 Na područjima utvrđene prisutnosti dabra (Castor fiber), nakon sječe/ru šenja zrelih stabala ostaviti stabla do proljeća. Ukoliko je zbog sigurnosti potrebno, stabla je potrebno fiksirati kako bi se spriječilo njihovo odnoše nje nizvodno za vrijeme poplava. Vidjeti mjeru: 5.3.6. – 29 Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite za područje zaštite dabra (Castor fiber) – odnosno prema isho đenim uvjetima obrana od poplava 18 27 S10 Radi smanjenja rizika unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je tijekom izvođenja radova redovitog održavanja vodotoka primjenjivati dodatne mjere kontrole i smanjenja utjecaja biološkog opterećenja koje su određene Planom (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Vidjeti mjeru: 5.3.6. – S3. Hrvatske vode vodna tijela priobalnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – odnosno prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 27 S11 Za svaki zahvat redovitog održavanja vodotoka, retencija, akumulacija i ostalih vodnih građevina kod kojih nastaje višak materijala, planirati de poniranje toga materija na lokacijama za zbrinjavanje, a ne u neposrednoj okolici vodotoka kako ne bi došlo do oštećivanja i narušavanja dobrog sta nja tla na tim područjima (tlo i poljoprivreda). Hrvatske vode RH prema ishođenim uvjetima obrana od poplava 5. Mjere smanjenja utjecaja točkastog i raspršenog onečišćenja voda – Uskladiti opterećenja pročišćenim otpadnim vodama točkastih i raspršenih onečišćenja s ciljevima zaštite zaštićenih područja. Predvidjeti dodatne mjere zaštite na vodnim tijelima gdje se provedbom osnovnih mjera neće moći postići ciljevi zaštite voda i ciljevi zaštite zaštićenih područja te provedbu takvih mjera regulirati odgovarajućim vodopravnim aktom, odnosno Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (za ranjiva područja i na ostalim poljoprivred nim površinama u zaštićenim područjima). Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 2 3 27 MS 62 Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla za ranjiva područja te drugim aktima proved be dobre poljoprivredne prakse regulirati smanjenje unosa hranjivih tvari i pesticida u vodna tijela zaštićenih područja. ministarstvo nadležno za poljoprivredu vodna tijela površinskih i podzemnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na ranjivim područjima poljopri vreda 27 MS 63 Za postojeće zahvate u prostoru prilikom revizije vodopravnih akata regulirati provedbu dodatnih mjera zaštite voda zaštićenih područja na vodnim tijelima za koja je utvrđeno da neće ispuniti ciljeve zaštite voda i ciljeve zaštite voda zaštićenog područja provedbom osnovnih mjera. Hrvatske vode vodna tijela površinskih i podzemnih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 2 3 27 MS 64 Smanjiti unos hranjivih tvari i pesticida iz poljoprivrede u područja Natura 2000. korisnik vodna tijela površinskih i podzemnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite poljopri vreda 2 3 27 65 Na vodotocima uz poljoprivredne površine održavati obalni vegetacijski pojas u širini barem 2-3 m te ukoliko ne postoji, obnoviti vegetaciju sadnjom autohtonih vrsta regionalnog područja kako bi se spriječilo ispiranje nutrijenata i onečišćujućih tvari sa poljoprivrednih površina te tako popravila i očuvala povoljna kvaliteta vode. korisnik vodna tijela površinskih i podzemnih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite poljopri vreda 27 MS 66 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva voda, uključujući prijelazne i priobalne vode, ili ih poboljšati ukoliko su nepovoljna, za opstanak ciljnih vrsta i stanišnih tipova u područjima Natura 2000. korisnik vodna tijela površinskih voda i voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS 67 Osigurati pročišćavanje komunalnih i industrijskih voda koje se ulijevaju u vode na područjima Natura 2000, uključujući prijelazne i priobalne vode. korisnik vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite stanovniš tvo industrija 27 MS 68 Sanirati izvore onečišćenja koji djeluju na područje livada posidonije. korisnik vodna tijela priobalnih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite stanovniš tvo industrija 4 21 27 69 Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata. korisnik vodna tijela površinskih i podzemnih voda koja nisu u zadovoljavajućem stanju na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite na slivovi ma speleoloških objekata stanovniš tvo industrija STRANICA 196 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 6. Mjere kontrole i smanjenja utjecaja biološkog opterećenja – kontrola unosa i sprječavanje širenja invazivnih vrsta Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 18 27 MS 70 U postupku izdavanja vodopravnih akata za nove zahvate vezane za uzgoj gospodarski značajnih vrsta regulirati ograničenja i provedbu mjera koje imaju za cilj sprječavanje širenja invazivnih vrsta. Hrvatske vode, mi nistarstvo nadležno za poljoprivredu i ministarstvo nad ležno za more vodna tijela površinskih voda na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite ribarstvo i akvakultura 18 19 27 MS 71 Na vodnim tijelima za koje je utvrđeno da dobro stanje nije postignuto zbog bioloških opterećenja pri reviziji vodopravnih akata regulirati provedbu mjera uklanjanja unesenih stranih invazivnih vrsta. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem biološkom stanju ribarstvo i akvakultura, turizam i rekreacija 18 27 MS 72 Na vodnim tijelima na kojima se obavljaju redoviti radovi održavanja u Programu održavanja regulirati provođenje mjere održavanja opreme i meha nizacije koje imaju za cilj sprječavanje širenja invazivnih vrsta. Hrvatske vode vodna tijela površinskih voda koja nisu u zadovoljavajućem biološkom stanju obrana od poplava 18 27 MS 73 Sprječavati unošenje i provoditi uklanjanje unesenih stranih invazivnih vrsta (popis invazivnih vrsta biljaka može se naći u bazi podataka Flora Croatica Database dostupnoj na http://hirc.botanic.hr/fcd/ (Alohtone biljke/2.1.1.1 Invazivna)). korisnik vodna tijela površinskih voda sve 18 27 MS 74 Sprječavati translociranje zavičajnih vrsta u vode koje te vrste prirodno ne nastanjuju. korisnik vodna tijela površinskih voda sve 18 27 MS 75 Ukoliko se radna mehanizacija korištena u koritu nekog od vodotoka gdje su zabilježene invazivne vrste raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha (cijeli tok Dunava, Drave i Save bez pritoka, jezero Jarun kod Zagreba, akumula cija HE Lešće na rijeci Dobri), krupnorebrasta kotarica Corbicula fluminea (cijeli tok Dunava, Save i Kupe te cijeli tok Drave do akumulacija, jezero Savica kod Zagreba) i novozelandski glibnjak Potamopyrgus antipodarium (akumulacije na rijeci Dravi i tok rijeke Mirne) planira premjestiti i koristiti i na drugim vodotocima/odsjecima vodotoka gdje pojedine invazivne vrste nisu zabilježene treba: – Opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije – Provjeriti da li negdje na stroju ima zaostalih školjki/puževa te ih ukloniti – Dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom) – Kada je to moguće preporuka je da se oprema ostavi na suhom barem četiri tjedna prije transporta na drugi vodotok. korisnik vodna tijela površinskih kopnenih voda osobito vodna tijela vodotoka gdje su zabilježene invazivne vrste raznolika trokutnjača Dreissena polymorpha (cijeli tok Dunava, Dra ve i Save bez pritoka, jezero Jarun kod Zagreba, akumulacija HE Lešće na rijeci Dobri), krupnorebrasta kotarica Corbicula fluminea (cijeli tok Dunava, Save i Kupe te cijeli tok Drave do akumulacija, jezero Savica kod Zagreba) i novozelandski glibnjak Potamopyrgus antipoda rium (akumulacije na rijeci Dravi i tok rijeke Mirne) sve 18 19 20 27 MS 76 Prilagoditi ribolov gdje je to potrebno radi očuvanja ili obnove degradiranih naselja posidonije ili staništa grebena. korisnik vodna tijela priobalnih voda ribarstvo i akvakultura, turizam i rekreacija 27 MS S12 Pravilno zbrinuti pokošeni i posječeni biljni materijal s lokacija gdje su utvr đene invazivne vrste – spaljivanje je svakako najprikladniji način zbrinjavanja, naročito u slučaju japanskog dvornika. Bitno je spriječiti unos pokošenog/ posječenog biljnog materijala u vodotoke, kako ne bi došlo do nenamjernog širenja vrste nizvodno (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik RH sve 27 MS S13 U neposrednoj blizini vodotoka ne koristiti kemijske metode za suzbijanje širenja invazivnih stranih biljnih vrsta kako ne bi došlo do onečišćenja vodotoka i narušavanja kvalitete vodenih staništa (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik RH sve 27 MS S14 Mjere vezane uz suzbijanje širenja invazivnih stranih vrsta ugraditi u Opće tehničke uvjete za radove u vodnom gospodarstvu i druge relevantne doku mente (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode RH obrana od poplava Ostala zaštićena područja prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – Posebne mjere zaštite prirode propi suju se dokumentima prostornog uređenja i planovima upravljanja zaštićenim područjima. Zakonom je propisano donošenje planova upravljanja zaštićenim područjima za stroge i posebne rezervate, nacionalne parkove, parkove prirode, regionalne parkove i značajne krajobraze. Planovima se određuju razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja, uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 26 27 MS 77 Za nove zahvate u prostoru izdavati vodopravne akte koji reguliraju provedbu dodatnih mjera zaštite voda zaštićenih područja na vodnim tijelima za koja se kroz postupak utjecaja zahvata na vodno tijelo utvrdi da provedbom osnovnih mjera neće biti ispunjeni: – ciljevi zaštite voda zaštićenih područja te – uvjeti definirani u planu upravljanja zaštićenim područjem. Hrvatske vode vodna tijela na ostalim zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sve UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 197 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE bazu hidroloških podataka HIS 2000 i objavljivanje hidroloških go dišnjaka, ugovara se s Državnim hidrometeorološkim zavodom, na temelju pregovaračkog postupka bez prethodne objave – Obveza praćenja korištenja/uporabe voda je u nadležnosti korisnika i to: • praćenje stanja otpadnih voda obveza je pravnih i fizičkih osoba pro pisana vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjeti ma zaštite okoliša, a uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda obavljaju ovlašteni laboratoriji • praćenje količina zahvaćene vode je obveza pravnih i fizičkih osoba koje zahvaćaju vode – Monitoring vodnih građevina provode pravne osobe koje upravljaju vodnim građevinama, u skladu s člankom 24. Zakona o vodama. 425 Hrvatske, ovlašteni od strane ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, a odnose se na monitoring ekološkog (s izuzetkom hidrološkog monitoringa) i kemijskog stanja površinskih voda te kemijskog stanja podzemnih voda. S ovlaštenim laboratorijima se sklapaju ugovori o uslugama na temelju provedenih otvorenih postupaka nabave Hidrološki monitoring se provodi na način da se manji dio terenskih radova zajedno s osnovnom obradom izmjerenih podataka ugovora na temelju provedenih otvorenih postupaka nabave s tvrtkama registriranima za hidrološka mjerenja. Obavljanje većine terenskih hidroloških radova, studijskih obrada, verifikacije prikupljenih podataka, pohranjivanja podataka i informacija u središnju državnu bazu hidroloških podataka HIS 2000 i objavljivanje hidroloških godišnjaka, ugovara se s Državnim hidrometeorološkim zavodom, na temelju pregovaračkog postupka bez prethodne objave Obveza praćenja korištenja/uporabe voda je u nadležnosti korisnika i to: • praćenje stanja otpadnih voda obveza je pravnih i fizičkih osoba propisana vodopravnom dozvolom ili rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, a uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda obavljaju ovlašteni laboratoriji • praćenje količina zahvaćene vode je obveza pravnih i fizičkih osoba koje zahvaćaju vode Monitoring vodnih građevina provode pravne osobe koje upravljaju vodnim građevinama, u skladu s člankom 24. Zakona o vodama. U okviru Programa usklađenja monitoringa predlaže se unaprjeđenje organizacije provedbe monitoringa s tendencijom jačanja laboratorijskih kapaciteta Hrvatskih voda uz dodatna ulaganja u prostor, opremu i kadrove. Prijedlog organizacije monitoringa, uz način provedbe, sadržava i detaljnu razradu troškova provedbe. Polazište Prema članku 44. Zakona o vodama: Ciljevi monitoringa stanja površinskih, uključivo i prijelaznih i priobalnih voda te podzemnih voda su: utvrđivanje dugoročnih promjena (prema programu nadzornog monitoringa), utvrđivanje promjena uslijed provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete dobrog stanja (prema programu operativnog monitoringa), utvrđivanje nepoznatih odnosa (prema programu istraživačkog monitoringa) Monitoring stanja obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi: (i) zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode, (ii) ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za prijelazne i priobalne vode, (iii) kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i (iv) količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode. Uz navedeno, monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja određena (područja posebne zaštite voda) te prikupljanje podataka u okviru biološkoga monitoringa koje ima za cilj uspostavu klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja voda, a obavlja se na lokacijama uključenim u mrežu interkalibracije Europske unije. Polazište Prema članku 44. Zakona o vodama: – Ciljevi monitoringa stanja površinskih, uključivo i prijelaznih i prio balnih voda te podzemnih voda su: utvrđivanje dugoročnih promje na (prema programu nadzornog monitoringa), utvrđivanje promje na uslijed provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete dobrog stanja (prema programu operativnog monitoringa), utvrđivanje nepoznatih odnosa (prema programu istraživačkog monitoringa) – Monitoring stanja obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi: (i) zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, eko loško i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode, (ii) ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za prijelazne i prio balne vode, (iii) kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i (iv) količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode. Uz navedeno, mo nitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama po sebnih propisa po kojima su zaštićena područja određena (područja posebne zaštite voda) te prikupljanje podataka u okviru biološkoga 5.4 Dopunske mjere 5.4.1 Dopunska mjera usklađenja monitoringa stanja voda Ograničen opseg monitoring podataka najvećim dijelom je utjecao na smanjenje pouzdanosti procjene stanja voda, analize opterećenja i utje caja, utvrđivanja rizika postizanja dobrog stanja voda te praćenje učinka provedenih mjera. Izradom višegodišnjeg programa usklađenja započeo je postupak unaprjeđenja monitoringa do razine neophodne za učin kovito i vjerodostojno upravljanje vodama (stanjem voda i poplavnim rizicima). 424 5.3.7 Prijedlog nadopune Registra zaštićenih područja Zakon o vodama ne predviđa potrebu dodatne zaštite područja kulturne baštine. Prema registru kulturne baštine ministarstva nadležnog za kulturu riječ je o većem broju objekata za koje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 27 1 U zakonsko-regulatornom okviru upravljanja vodama regulirati područja/objekte kulturne baštine kao zaštićena područja odnosno područja od posebne zaštite voda. ministarstvo nadležno za vode, ministarstvo nadležno za kulturu RH stanovništvo 27 2 Dopuna Registra zaštićenih područja područjima kulturne baštine za koje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prostorni podaci i mjere zaštite). Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za kulturu RH stanovništvo 5.4 Dopunske mjere 5.4.1 Dopunska mjera usklađenja monitoringa stanja voda Ograničen opseg monitoring podataka najvećim dijelom je utjecao na smanjenje pouzdanosti procjene stanja voda, analize opterećenja i utjecaja, utvrđivanja rizika postizanja dobrog stanja voda te praćenje učinka provedenih mjera. Izradom višegodišnjeg programa usklađenja započeo je postupak unaprjeđenja monitoringa do razine neophodne za učinkovito i vjerodostojno upravljanje vodama (stanjem voda i poplavnim rizicima). Izvornik: Program usklađenja monitoringa 2014. – 2018., kojeg izrađuju i objavljuju Hrvatske vode. Višegodišnji program usklađenja monitoringa bavi se usklađenjem svih monitoringa u nadležnosti Hrvatskih voda, a obuhvaća: (i) monitoring stanja površinskih, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda, (ii) hidrološki i hidromorfološki monitoring, (iii) monitoring uporabe voda. Program usklađenja monitoringa je planska osnova za donošenje godišnjih planova monitoringa utvrđenih Zakonom o vodama. Program usklađenja monitoringa temelji se na dosadašnjim planovima praćenja stanja površinskih i podzemnih voda, rezultatima ispitivanja, iskustvima stečenim u Hrvatskoj i državama članicama Europske unije uz pridržavanje propisa Republike Hrvatske osobito u dijelu koji se odnosi na transponiranje obveza iz Okvirne direktive o vodama, koja apostrofira potrebu uspostave složenog i opsežnog monitoringa voda. Institucionalni okvir monitoringa definiran je Zakonom o vodama koji jednoznačno određuje Hrvatske vode institucijom nadležnom za provođenje monitoringa voda: Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja voda za potrebe provedbe monitoringa u nadležnosti Hrvatskih voda obavlja Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda te drugi laboratoriji na području Institucionalni okvir monitoringa definiran je Zakonom o vodama koji jednoznačno određuje Hrvatske vode institucijom nadležnom za provo đenje monitoringa voda: – Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja voda za potrebe provedbe mo nitoringa u nadležnosti Hrvatskih voda obavlja Glavni vodnogospo darski laboratorij Hrvatskih voda te drugi laboratoriji na područ ju Hrvatske, ovlašteni od strane ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, a odnose se na monitoring ekološkog (s izuzetkom hidrološkog monitoringa) i kemijskog stanja površinskih voda te kemijskog stanja podzemnih voda. S ovlaštenim laboratorijima se sklapaju ugovori o uslugama na temelju provedenih otvorenih po stupaka nabave – Hidrološki monitoring se provodi na način da se manji dio terenskih radova zajedno s osnovnom obradom izmjerenih podataka ugovo ra na temelju provedenih otvorenih postupaka nabave s tvrtkama registriranima za hidrološka mjerenja. Obavljanje većine terenskih hidroloških radova, studijskih obrada, verifikacije prikupljenih po dataka, pohranjivanja podataka i informacija u središnju državnu 26 27 MS 78 Za postojeće zahvate u prostoru prilikom revizije vodopravnih akata regulirati provedbu dodatnih mjera zaštite voda zaštićenih područja na vodnim tijelima za koja je utvrđeno da provedbom osnovnih mjera neće ispuniti: – ciljeve zaštite voda i ciljeve zaštite voda zaštićenog područja te – uvjete određeni u planu upravljanja zaštićenim područjem. Hrvatske vode vodna tijela na ostalim zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanja stanja voda bitan element njihove zaštite sve 27 MS S15 Prilikom izrade dodatnih mjera neophodno je uključivanje odgovarajućih stručnjaka u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u ranoj fazi izrade istih (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). korisnik vodna tijela na ostalim zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanja stanja voda bitan element njihove zaštite sve 14 27 MS S16 U dodatne mjere uvrstiti monitoring razina podzemne vode u otvorenim vo donosnicima na području poplavnih šuma, kao i ekološko stanje okolnih šuma (šumarstvo). Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za šume, Hrvatske šume vodna tijela podzemnih voda na ostalim zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšanja stanja voda bitan element njihove zaštite sve 5.3.7 Prijedlog nadopune Registra zaštićenih područja Zakon o vodama ne predviđa potrebu dodatne zaštite područja kulturne baštine. Prema registru kulturne baštine ministarstva nadležnog za kulturu riječ je o većem broju objekata za koje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 27 1 U zakonsko-regulatornom okviru upravljanja vodama regulirati područja/objekte kulturne baštine kao zaštićena područja odnosno područja od posebne zaštite voda. ministarstvo nadležno za vode, ministarstvo nadležno za kulturu RH stanovništvo 27 2 Dopuna Registra zaštićenih područja područjima kulturne baštine za koje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (prostorni podaci i mjere zaštite). Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za kulturu RH stanovništvo STRANICA 198 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Programom monitoringa potrebno je predvidjeti mjerna mjesta, poka zatelje i učestalost mjerenja. Programski i planski ciklusi S obzirom na ulogu monitoringa vezanu uz praćenje i kontrolu efika snosti provedbe aktivnosti i mjera administrativnog i tehničkog odno sno planskog i operativnog upravljanja vodama, učestalost mjerenja se planira, organizira i odvija u: – šestogodišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama – Planski ciklusi) – trogodišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama) – godišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama, Zakonu o vodama – za potrebe operativnog upravljanja vodama). Potpuno usklađenje godišnjeg plana praćenja stanja površinskih i pod zemnih voda postupno je provedeno do kraja 2015. godine čime je plan praćenja stanja voda terminski usklađen i s drugim ciklusom plana upravljanja vodnim područjima koji počinje 2016. godine. monitoringa koje ima za cilj uspostavu klasifikacijskog sustava eko loškoga stanja voda, a obavlja se na lokacijama uključenim u mrežu interkalibracije Europske unije. 426 Hrvatske vode su nadležne za tumačenje rezultata monitoringa stanja o čemu izrađuju godišnje izvješće koje se dostavlja ministarstvu nadležnom za vode i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu. Monitoring stanja voda sistematiziran je u tri osnovna dijela (pod-programa): 1. nadzorni monitoring koji ima za cilj utvrđivanje dugoročnih promjena 2. operativni monitoring na osnovi kojeg se utvrđuju promjene nastale provedbom programa mjera na vodama za koje je utvrđeno da ne zadovoljavaju ciljeve zaštite voda (najmanje dobro stanje voda) 3. istraživački monitoring za utvrđivanje nejasnih i nepoznatih odnosa u okviru DPSIR105 ciklusa. Programom monitoringa potrebno je predvidjeti mjerna mjesta, pokazatelje i učestalost mjerenja. Programski i planski ciklusi S obzirom na ulogu monitoringa vezanu uz praćenje i kontrolu efikasnosti provedbe aktivnosti i mjera administrativnog i tehničkog odnosno planskog i operativnog upravljanja vodama, učestalost mjerenja se planira, organizira i odvija u: šestogodišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama – Planski ciklusi) trogodišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama) godišnjim ciklusima (prema Okvirnoj direktivi o vodama, Zakonu o vodama – za potrebe operativnog upravljanja vodama). Potpuno usklađenje godišnjeg plana praćenja stanja površinskih i podzemnih voda postupno je provedeno do kraja 2015. godine čime je plan praćenja stanja voda terminski usklađen i s drugim ciklusom plana upravljanja vodnim područjima koji počinje 2016. godine. 105 DPSIR ciklus (eng. Driver-Pressure-Status- Impact-Response) su Pokretač-Utjecaj-Stanje-Utjecaj-Odgovor Monitoring stanja voda sistematiziran je u tri osnovna dijela (pod-pro grama): 1. nadzorni monitoring koji ima za cilj utvrđivanje dugoročnih promjena 2. operativni monitoring na osnovi kojeg se utvrđuju promjene nastale provedbom programa mjera na vodama za koje je utvrđeno da ne zadovoljavaju ciljeve zaštite voda (najmanje dobro stanje voda) 3. istraživački monitoring za utvrđivanje nejasnih i nepoznatih odnosa u okviru DPSIR105 ciklusa. 105 G od in a Ciklusi nadzornog moni toringa Ciklusi operativnog monitoringa Ciklusi pripreme Plana Ciklusi Plana G od in a 2004. Uspostavljanje monitoringa po Okvirnoj direktivi o vodama 2004. 2005. 2005. 2006. 2006. 2007. Nadzorni monitoring za II. ciklus plana 2007. 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. Operativni monitoring I. ciklusa prema stanju 2010. (da ustanovi ili potvrdi status rizičnog/ne-dobrog vodnog tijela) I. CIKLUS PLANA UPRAVLJA NJA VODNIM PODRUČJIMA 2010. – 2015. 2010. 2011. 2011. 2012. 2012. 2013. Nadzorni monitoring za III. ciklus plana Operativni monitoring I. ciklusa prema stanju 2010. (za ocjenu učinka mjera provedenih do 2012. te za ocjenu statusa) Razdoblje pripreme II. PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PO DRUČJIMA 2016. – 2021. 2013. 2014. 2014. 2015. 2015. 2016. Operativni monitoring II. ciklusa prema stanju voda 2016. (da ustanovi ili potvrdi status rizičnog/ne-do brog vodnog tijela) II. CIKLUS PLANA UPRAV LJANJA VODNIM PODRUČ JIMA 2016. – 2021. 2016. 2017. 2017. 2018. 2018. 2019. Nadzorni monitoring za IV. ciklus plana Operativni monitoring II. ciklusa prema stanju voda 2016. (za ocjenu učinka mjera provedenih do 2018. te za ocjenu statusa) Razdoblje pripreme III. PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PO DRUČJIMA 2022. – 2027. 2019. 2020. 2020. 2021. 2021. 2022. Operativni monitoring III. ciklusa prema stanju voda 2022. (da ustanovi ili potvrdi status rizičnog/ ne-dobrog vodnog tijela) III. CIKLUS PLANA UPRAV LJANJA VODNIM PODRUČ JIMA 2022.- 2027. 2022. 2023. 2023. 2024. 2024. 2025. Nadzorni monitoring za V. ciklus plana Operativni monitoring III. ciklusa prema stanju voda 2022. (za ocjenu učinka mjera provedenih do 2024. te za ocjenu statusa) Razdoblje pripreme IV. PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PO DRUČJIMA 2028. – 2033. 2025. 2026. 2026. 2027. 2027. 2028. Operativni monitoring IV. ciklusa prema stanju 2028. (da ustanovi ili potvrdi status rizičnog/ne-do brog vodnog tijela) IV. CIKLUS PLANA UPRAV LJANJA VODNIM PODRUČ JIMA 2028. – 2033. 2028. 2029. 2029. 2030. 2030. 2031. Nadzorni monitoring za VI. ciklus plana ... Operativni monitoring IV. ciklusa prema stanju voda 2028. (za ocjenu učinka mjera provedenih do 2030. te za ocjenu statusa) ... Razdoblje pripreme V. PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PO DRUČJIMA 2034. – 2039. 2031. 2032. 2032. 2033. 2033. Sl. C.141 Usklađenje ciklusa provedbe monitoringa s planskim ciklusima 105 DPSIR ciklus (eng. Driver-Pressure-Status- Impact-Response) su Pokretač-Utjecaj-Stanje-Utjecaj-Odgovor UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 199 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Elementi na osnovu kojih se prati stanje Elementi na osnovu kojih se prati stanje voda znatno su prošireni prenošenjem Okvirne direktive o vodama u hrvatske propise. Elementi stanja biološki fizikalno-kemijski hidromorfološki kemijski biološki poka zatelji standardni pokazatelji specifični pokazatelji morfološki pokazatelji hidrološki pokazatelji prioritetne/opasne tvari po vr šin sk e kopnene tekućice ekološko stanje/potencijal kemijsko stanje hidrološko stanje i upravljanje poplavama stajaćice ekološko stanje/potencijal kemijsko stanje hidrološko stanje i upravljanje poplavama prijelazne prijelazne ekološko stanje/potencijal kemijsko stanje hidrološko stanje i upravljanje poplavama more priobalne ekološko stanje/potencijal kemijsko stanje hidrološko stanje i upravljanje poplavama teritorijalno kemijsko stanje podzemne količinsko kemijsko stanje Prema Okvirnoj direktivi o vodama Prema Direktivi o upravljanju rizicima od poplava Kriteriji za odabir položaja mjernih postaja ovise o vrsti monitoringa i tipu voda na koji se monitoring odnosi, a određene preporuke vezane uz odabir postaja s obzirom na njihovu reprezentativnost su sistematizirani i u Planu upravljanja vodnim područjima 2013. – 2015. Nadzorni Operativni po vr šin sk e ko pn en e te ku ći ce Propisani Uredbom o standardu kakvoće voda. Analiza značajki vodnog područja (PUVP) pokazala je nedovoljno poznava nje stanja voda osobito manjih vodotoka – kako bi se smanjio rizik u onom dijelu u kojem on ovisi o nepouzdanosti ocjene stanja, prelaženo je povećanje broja postaja. Referentne postaje: u PUVP utvrđeni su kandidati za referentne lokacije (vod na tijela u vrlo dobrom stanju) na kojima se planira provedba nadzornog monitoringa. Prema PUVP respektirati rezultate analize opterećenja. I korak usklađenja – izdvojene su postaje postojeće mreže koje omogućavaju pra ćenje stanja vodnih tijela za koja je ocijenjeno da ne zadovoljavaju odnosno da postoji rizik o nezadovoljavanju ciljeva; definirani su kemijski pokazatelji prema pripadajućim pritiscima (Uredba o standardu kakvoće voda i Pravilnik o gra ničnim vrijednostima emisija otpadnih voda); ispitivanje kemijskih pokazatelja provodi se smanjenom dinamikom, a ispitivanje bioloških elemenata kakvoće jednom u tri godine. II korak uspostaviti kompletni operativni monitoring. st aj ać ic e pr ije la zn e pr ije la zn e Kriteriji nisu razrađeni. Prihvaćeno u Planu upravljanja vodnim područjima na temelju studije »Izra da prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC)«. Operativni monitoring nije razmatran u Planu upravljanja vodnim područjima. Provodi se od 2012. godine prema prijedlogu studije »Izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama Jadran skog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC)« . m or e p rio ba ln e te rit or ija ln o po dz em ne kr š PUVP uz proširenje mreže predlaže i dopune monitoringa: – monitoring količinskog stanja obuhvaća standardna hidrološka praćenja na svim izvorima vodoopskrbnih sustava i izvorima koja se koriste za druge namjene uz evidenciju eksploatiranih količina voda – hidrološka praćenja uspostaviti i na svim drugim izvorima koji ne presu šuju, a čija je uobičajena minimalna izdašnost veća od 50 l/s – uspostaviti praćenje dinamike kolebanja razina podzemnih voda piezome tarskim bušotinama u dijelovima krških vodonosnika perspektivnih dina mičkih i statičkih rezervi podzemne vode, kao i u zaleđima značajnijih vodoopskrbnih izvorišta – pratiti razinu i kakvoće podzemnih voda koje povremeno ili stalno utječu na ekosustave ovisne o podzemnim vodama. Prema PUVP monitoring je potrebno organizirati u svim onim tijelima podze mnih voda, koja su uvrštena u kategorije u riziku i vjerojatno u riziku. Zbog veličine grupiranih vodnih tijela potrebno je kroz operativni monitoring uključiti i dodatne točke opažanja s odgovarajućim pokazateljima. Potrebno je obvezno uspostaviti monitoring jedanput na mjesec sljedećih poka zatelja: – nitrata – pH-vrijednosti – električne vodljivosti – zasićenosti kisikom – amonijevog iona te – arsena, kadmija, olova, žive, klorida, sulfata, trikloretilena i tetrakloretilena. Potrebno uskladiti razvitak mreže s potrebom motrenja stanja voda u odnosu na onečišćenje nitratima poljoprivrednog porijekla. al uv ij PUVP upućuje da je potrebno utvrditi mjerna mjesta i parametre za ocjenu: – kakvoće podzemnih voda – nacionalna mreža motrenja kakvoće pod zemnih voda uključujući crpne zdence i izvore koji se koriste za javnu vodoopskrbu – količinskog stanja podzemnih voda – dopuniti postojeću piezometarsku mrežu na kojoj se prati količinsko stanje podzemnih voda uz ugradnju mjerača za kontinuirano mjerenje razine podzemnih voda – uskladiti razvitak mreže s potrebom motrenja stanja voda u odnosu na zahtjeve motrenja u zaštićenim područjima, osobito u zonama sanitarne zaštite izvorišta. STRANICA 200 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE jezerima, fitoplankton i ribe u prijelaznim vodama, te fitoplankton i makrofite u priobalnim vodama); Odgovor na akciju: Donešene su izmjene i dopune Uredbe o standardu kakvoće voda106. – Potrebna akcija: Hrvatska će započeti s monitoringom riba u jeze rima što je prije moguće, kao i s razvojem sustava za 2. ciklus. Hr vatska će razmotriti iskustva drugih država – članica. Odgovor na akciju: Monitoring riba u prirodnim jezerima je proveden tijekom 2012. i 2013. godine. U razdoblju 2015. – 2018. godina provodi se nadzorni i operativni monitoring riba u svim jezerima i akumula cijama. Podaci prikupljeni monitoringom tijekom drugog planskog ciklusa koristit će se za razvoj klasifikacijskog sustava za ribe u pri rodnim jezerima i akumulacijama. Planira se razviti klasifikacijski sustav za ribe do kraja 2017. godine na temelju prikupljenih poda taka te dopuniti Uredbu o standardu kakvoće voda s klasifikacijskim sustavom za ribe u jezerima i akumulacijama tijekom 2018. godine. Ad 2. Monitoring površinskih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će hitno započeti s monitoringom hidro morfoloških pokazatelja u jezerima, prijelaznim i priobalnim voda ma te riba u jezerima. Odgovor na akciju: Monitoring hidromorfo loških pokazatelja u površinskim vodama (rijekama, jezerima, pri jelaznim te priobalnim vodama) provodi se tijekom razdoblja 2015. – 2018. godina107 106 Akcija provedena, izmjena i dopuna Uredbe donesena u prosincu 2014. godine (»Narodne novine«, broj 151/14). 107 Dodatno dostavljeno obrazloženje Europskoj komisiji: Metodologija monitoringa i ocjenjivanja hidromorfoloških pokazatelja za tekućice bit će objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda najkasnije do 27. siječnja 2015. godine sukladno Uredbi o izmjena ma i dopunama Uredbe o standardu kakvoće voda (»Narodne novine«, broj 151/14). U planu monitoringa za 2015. godinu predviđen je monitoring hidromorfoloških pokazatelja na određenom broju vodnih tijela na tekući cama, prijelaznim i priobalnim vodama, kao i riba u prirodnim jezerima. Hidrološki monitoring se provodi kontinuirano dugi niz godina na 551 hi drološkoj postaji, od toga na 404 limnigrafa (73%). Hidrološki, hidromorfološki i meteorološki dio monitoringa obavlja se u cilju: – utvrđivanja ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda te – obavljanja djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda (procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizicima, rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava). Hidromorfološki monitoring povezuje i usklađuje hidrološke i mor fološke elemente. Hidrološki su opisani količinom vode i dinamikom toka, dok morfološki izučavaju oblik vodnih tijela poput širine, dubine i promjene nivelete dna, strukture i sedimenta dna, obala i inundacijskog prostora. Stoga Program usklađenja monitoringa sadrži: – hidrološki i meteorološki monitoring radi praćenja i utvrđivanja hidroloških prilika (uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša) – hidromorfološki monitoring (kontinuitet tekućica, promjene dubine i širine tekućica, promjene dubine stajaćica, struktura i sediment dna i struktura obalnog pojasa, plimni režim prijelaznih i priobalnih voda). Dodatni uvjeti usklađenja monitoringa proistječu iz popisa akcija, koje je Republika Hrvatska preuzela u srpnju 2014. godine prema dogovo ru na bilateralnom sastanku o provedbi Okvirne direktive o vodama s Europskom komisijom. 430 Zaštićeno područje Prijedlog usklađenja vode pogodne za školjkaše (provodi se na vodama koje će biti određene posebnim propisom) Potrebno je izvršiti usklađenje s monitoringom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu. područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate (usklađuje se s propisom o utvrđivanju ranjivih područja) Poseban pod-program. Na utvrđenim lokacijama obavlja se monitoring nitrata. područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje i poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (područja određena propisima o zaštiti prirode i evidentirana u registru zaštićenih područja) Na područjima za koja je analizom značajki vodnog područja ocijenjeno da su u stanju rizika, motrenje pokazatelja se obavlja u okviru mreže operativnog monitoringa (do kraja 2015. godine). vode za kupanje (provodi se u skladu s Uredbom o kakvoći voda za kupanje Narodne novine, broj 51/10) Poseban pod-program. Na utvrđenim lokacijama obavlja se monitoring mikrobiološke kakvoće u površinskim vodama za kupanje. Hidrološki, hidromorfološki i meteorološki dio monitoringa obavlja se u cilju: utvrđivanja ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda te obavljanja djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda (procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizicima, rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava). Hidromorfološki monitoring povezuje i usklađuje hidrološke i morfološke elemente. Hidrološki su opisani količinom vode i dinamikom toka, dok morfološki izučavaju oblik vodnih tijela poput širine, dubine i promjene nivelete dna, strukture i sedimenta dna, obala i inundacijskog prostora. Stoga Program usklađenja monitoringa sadrži: hidrološki i meteorološki monitoring radi praćenja i utvrđivanja hidroloških prilika (uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša) hidromorfološki monitoring (kontinuitet tekućica, promjene dubine i širine tekućica, promjene dubine stajaćica, struktura i sediment dna i struktura obalnog pojasa, plimni režim prijelaznih i priobalnih voda). Dodatni uvjeti usklađenja monitoringa proistječu iz popisa akcija, koje je Republika Hrvatska preuzela u srpnju 2014. godine prema dogovoru na bilateralnom sastanku o provedbi Okvirne direktive o vodama s Europskom komisijom. Prijedlog usklađenja monitoringa sadrži/respektira akcije dogovorene s Europskom komisijom, Općom upravom za okoliš, o provedbi Okvirne direktive o vodama u Republici Hrvatskoj. Ad. 1. Utvrđivanje značajki vodnih područja, Tipologija površinskih voda Potrebna akcija: Hrvatska će popuniti preostale praznine u određivanju referentnih uvjeta (naročito biološke elemente kakvoće osim makrozoobentosa, odnosno makrofite i ribe u rijekama, makrofite u jezerima, fitoplankton i ribe u prijelaznim vodama, te fitoplankton i makrofite u priobalnim vodama); Odgovor na akciju: Donešene su izmjene i dopune Uredbe o standardu kakvoće voda106. 106 Akcija provedena, izmjena i dopuna Uredbe donesena u prosincu 2014. godine (Narodne novine, broj 151/14). Ad 1. Utvrđivanje značajki vodnih područja, Tipologija površinskih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će popuniti preostale praznine u određi vanju referentnih uvjeta (naročito biološke elemente kakvoće osim makrozoobentosa, odnosno makrofite i ribe u rijekama, makrofite u Provedba istraživačkog monitoringa predviđena je programom dopunskih mjera Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), s ci ljem da rezultati istraživačkog monitoringa omoguće pouzdaniju procjenu stanja i rizika kao i izbor odgovarajućih mjera za sljedeća planska razdoblja: – Na vodnim tijelima na kojima je zabilježena povišena koncentracija prioritetnih i drugih mjerodavnih onečišćujućih tvari, uspostaviti istraživački monitoring, kako bi se utvrdila veza s odgovarajućim izvorom onečišćenja – Također, razmatra se pitanje grupiranih tijela podzemne vode, s obzirom na njihovu unutarnju hidrogeološku i upravljačku nehomogenost, i vjerojatno će se utvrditi potreba za izdvajanjem većeg broja manjih i homogenijih vodnih tijela, što podrazumijeva i znatno proširenje istraživač kog monitoringa podzemnih voda. S obzirom na specifičnosti krškog područja istraživačkim monitoringom obuhvatiti i promatranja kojim bi se detaljnije utvrdili iznimno složeni međusobni utjecaji između krških podzemnih voda i priobalnih voda i mora. Monitoring stanja voda, potrebno je usuglasiti s potrebama monitoringa zaštićenih područja. Zaštićeno područje Prijedlog usklađenja zone sanitarne zaštite površinskih i podzemnih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji vodna tijela prema članku 88. Zakona o vodama Pokazatelji su uključeni u monitoring ekološkog i kemijskog stanja. vode pogodne za život slatkovodnih riba Definirati mrežu monitoring postaja. Mjerne postaje na kojima se utvrdi da kakvoća vode nije pogodna za život slatkovodnih riba, uključit će se u mrežu operativnog monitoringa. vode pogodne za školjkaše (provodi se na vodama koje će biti određene posebnim propisom) Potrebno je izvršiti usklađenje s monitoringom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu. područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate (usklađuje se s propisom o utvrđivanju ranjivih područja) Poseban pod-program. Na utvrđenim lokacijama obavlja se monitoring nitrata. područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje i poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite (područja određena propisima o zaštiti prirode i evidentirana u registru zaštićenih područja) Na područjima za koja je analizom značajki vodnog područja ocijenjeno da su u stanju rizika, motrenje pokazatelja se obavlja u okviru mreže operativnog monitoringa (do kraja 2015. godine). vode za kupanje (provodi se u skladu s Uredbom o kakvoći voda za kupanje »Narodne novine«, broj 51/10) Poseban pod-program. Na utvrđenim lokacijama obavlja se monitoring mikrobiološke kakvoće u površinskim vodama za kupanje. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 201 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE naročito za ribe u jezerima i hidromorfologiju u jezerima, prijela znim i priobalnim vodama. Odgovor na akciju: Metode ocjenjivanja i klasifikacijski sustavi za ribe u jezerima te za hidromorfološke ele mente kakvoće u jezerima, prijelaznim i priobalnim vodama bit će izrađeni do kraja 2017. godine109 Ad 6. Utvrđivanje jako promjenljivih vodnih tijela i ocjena dobrog po tencijala – Potrebna akcija: Hrvatska će izraditi jasnu metodologiju za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala u skladu s Okvirnom direktivom o voda ma i CIS vodičem, uključujući ekološko stanje i mjere ublažavanja, dano na razini vodnog tijela u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Odgovor na akciju: Metodologija za ocjenu dobrog ekološkog potencijala bit će izrađena tijekom drugog planskog ciklusa upravljanja vodnim područjima. U planu je priprema znanstveno-istraživačkog pro jekta pod radnim naslovom: »Izrada prijedloga klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela površinskih voda (rijeka i jezera)«. U fazi razvoja je sustav klasifikaci je ekološkog potencijala prijelaznih i priobalnih voda koji se provodi u okviru programa sustavnog ispitivanja kakvoće prijelaznih i priobalnih voda. Planira se izraditi metodologiju za ocjenu ekološkog potencijala površinskih voda do kraja 2017. godine Ad 7. Ocjena kemijskog stanja površinskih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će osigurati da ocjena kemijskog stanja uključuje maksimalno dozvoljene koncentracije standarda kakvo će okoliša, a ne samo godišnji prosjek standarda kakvoće okoliša. Odgovor na akciju: U Planu upravljanja vodnim područjima nisu korištene maksimalno dozvoljene koncentracije u ocjeni kemijskog stanja voda. Ocjena kemijskog stanja voda u odnosu na maksimal no dozvoljene koncentracije je uključena u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. – Potrebna akcija: Hrvatska će osigurati da se živa, heksaklorbenzen i heksaklorbutadien prate u bioti, ili da se izvedu i primijene stan dardi kakvoće okoliša koji pružaju jednaku razinu zaštite. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. – Potrebna akcija: Hrvatska će se uključiti u neformalnu grupu za model biotičkog liganda u okviru CIS-a, i započeti s monitoringom otopljenog organskog ugljika, pH, itd., ako se planira uvođenje i korištenja ovih modela. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. – Potrebna akcija: Hrvatska će započeti s praćenjem trendova. Hr vatska već prati nekoliko tvari u sedimentima. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. Ad 8. Ocjena stanja podzemnih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će nastaviti s istražnim monitoringom i osigurati da što više informacija o kopnenim ekosustavima ovisnim o podzemnim vodama bude uključeno u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Odgovor na akciju: Rezultati prve faze istraživanja kopnenih ekosustava ovisnih o podzemnim vodama su uključeni u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021, a 109 Dodatno dostavljeno obrazloženje Europskoj komisiji: Tijekom 2015. godine planira se pokrenuti projekte za razvoj sustava klasifikacije ekološkog stanja za ribe u jezerima te za hidromorfološke elemente kakvoće u jezerima, prijelaznim i priobalnim vodama (u Planu nabave Hrvatskih voda za 2015. godinu). – Potrebna akcija: Hrvatska će u pisanom obliku navesti, u roku tri mjeseca, uključuje li Uredba o standardu kakvoće voda sve elemente kakvoće tražene prema Dodatku V. Okvirne direktive o vodama po kategorijama voda. Odgovor na akciju: Uredba o standardu kakvoće voda (PRILOG 2 B. i PRILOG 2C.) uključuje sve elemente kakvoće koji se traže prema Dodatku V. ODV, osim riba u jezerima te hidromorfo loških pokazatelja u jezerima, prijelaznim i priobalnim vodama – Potrebna akcija: Hrvatska će osigurati pregled i ažuriranje liste one čišćujućih tvari specifičnih za vodno područje, naročito na osnovi studije »Utjecaji poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podze mnih voda u Republici Hrvatskoj«. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. – Potrebna akcija: Hrvatska će provjeriti i po potrebi revidirati standar de kakvoće okoliša (EQS) za onečišćujuće tvari specifične za vodno područje prema CIS vodiču (Dokument tehničkih vodiča) iz 2011. godine. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. – Potrebna akcija: Hrvatska će započeti s programom monitoringa tren dova u bioti/sedimentu sukladno članku 3.3 Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša što je prije moguće. Odgovor na akciju: Pri hvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. Za sada Hrvatska nema izrađe nu kartu atmosferske depozicije, ali se naglašava da se na 117 postaja nadzornog monitoringa predviđa mjerenje PAH i svih relevantnih prioritetnih tvari što daje dobru osnovu za početak istraživanja. – Potrebna akcija: Hrvatska će uzeti u obzir atmosfersku depoziciju pri izradi monitoringa, ne samo policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), nego i svih relevantnih tvari. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Zahtijeva dodatne aktivnosti. – Potrebna akcija: Hrvatska će, u pisanom obliku, u roku 3 mjese ca pružiti informacije o metodologiji primijenjenoj na grupiranje vodnih tijela u monitoringu, i ekstrapolirati rezultate monitoringa s praćenih na nepraćena vodna tijela, čineći pri tome naročito ja snim način na koji su razmatrani tipologija i pritisci te uključuje li ekstrapolacija zahvaćanja i hidromorfološke pritiske. Odgovor na ak ciju: Pristup za obavljene obrade prilagođen je specifičnoj hrvatskoj situaciji jer je od interesa bilo procijeniti kumulativni efekt većeg broja manjih pritisaka te relativno nepovoljnom odnosu točkastih i raspršenih opterećenja i zasniva se na analizi pritisaka i utjecaja koja je provedena za potrebe Plana upravljanja vodnim područjima108. Ad 3. Monitoring podzemnih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će osigurati da se poboljšanja monitoringa podzemnih voda dovrše što je prije moguće radi uključenja u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Odgovor na akciju: Operativni monitoring kemijskog stanja podzemnih voda je uklju čen u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Ad 4. Monitoring zaštićenih područja – Potrebna akcija: Za 2. ciklus, Hrvatska će osigurati provedbu moni toringa zaštićenih područja za dodatne ciljeve koji će biti utvrđeni. Odgovor na akciju: Prihvaćeno. – Potrebna akcija: Monitoring bi trebao obuhvaćati sve parametre iz Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, i utvr diti jesu li potrebni dodatni ciljevi u zonama zaštite izvorišta (vidjeti također akciju za pitanje 85.). Odgovor na akciju: Prihvaćeno. Ad 5. Ocjena ekološkog stanja površinskih voda – Potrebna akcija: Hrvatska će izraditi metode ocjenjivanja i klasifi ciranja za sve elemente kakvoće koji nedostaju što je prije moguće, 108 Akcija provedena, izmjena i dopuna Uredbe donesena u prosincu 2014. godine (»Narodne novine«, broj 151/14). STRANICA 202 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 434 8 postaja po Programu praćenja onečišćenja Jadranskog mora (LBA) 54 postaje za potrebe izvješćivanja u Centralni depozitorij podataka (WISE-EIONET). Sl. C.142 Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih površinskih voda Nadzorni monitoring po kriterijima N1-N4 - U rijekama će učestalošću od jednom u šest godina biti ispitivani biološki elementi kakvoće makrozoobentos, fitobentos, makrofita i ribe na svim mjernim postajama. Fitoplankton će biti ispitivan u jezerima i akumulacijama te u onim tipovima rijeka za koje je ovo indikativan biološki element kakvoće. Fitoplankton se ispituje šest puta tijekom odgovarajuće godine, u vegetacijskoj sezoni od travnja do rujna. Uz biološke elemente pratit će se i svi indikativni pokazatelji (hidro)morfoloških elemenata jednom u šest godina te prioritetne tvari također dvanaest puta tijekom odgovarajuće godine (istovremeno s biološkim elementima, sukladno CIS vodiču). Dodatno se u bioti prati živa, heksaklorobenzen i heksaklorobutadien jedanput godišnje u svakoj godini šestogodišnjeg ciklusa monitoringa. Na 12 postaja112 nadzornog monitoringa prate se trendovi prioritetnih tvari u sedimentu, ukupno 11 prioritetnih tvari113 sukladno članku 3.3 Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša, učestalošću jednom ili dva puta u svakoj godini ciklusa nadzornog monitoringa. Ispitivanje žive, heksaklorobenzena i heksaklorobutadiena u sedimentu se ne predviđa (3 od ukupno 11 prioritetnih tvari koje se prate) jer se za izračun trendova mogu koristiti gore opisana ispitivanje tih tvari u bioti114. Ispitivanje osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja kao i specifičnih onečišćujućih tvari115 bit će opsežniji te će se provoditi dvanaest puta godišnje (mjesečna dinamika u svim godinama šestogodišnjeg ciklusa), radi prikupljanja dovoljnog broja podataka za 112 Sediment se nastavlja pratiti na ukupno 17 postaja od čega su 14 postaje nadzornog monitoringa (12 postaja izabranih po kriterijima N1-N4 te dodatne 2 postaje na kojima se prati sediment po bilateralnom sporazumu s Mađarskom). 113 Proširuje se lista prioritetnih tvari kojom se pratila kakvoća sedimenta zaključno s 2014. godinom. 114 Još uvijek se razmatra mogućnost nastavka ispitivanja žive u sedimentu na 12 postaja kako bi se nastavilo praćenje prema postojećem programu za sediment (u tom slučaju proširiti ispitivanje jednom godišnje, živa u sedimentu). 115 Lista specifičnih onečišćujućih tvari će se dopunjavati sa spoznajama o njihovom postajanju (npr. rezultati projekta Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, provedba u tijeku). Sl. C.142 Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih po-C.142 Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih po-.142 Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih po-142 Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih po- Prijedlog mreže postaja nadzornog monitoringa kopnenih po vršinskih voda Nadzorni monitoring po kriterijima N1-N4 – U rijekama će učestalošću od jednom u šest godina biti ispitivani biološki elementi kakvoće ma krozoobentos, fitobentos, makrofita i ribe na svim mjernim postajama. Fitoplankton će biti ispitivan u jezerima i akumulacijama te u onim tipovima rijeka za koje je ovo indikativan biološki element kakvoće. Fitoplankton se ispituje šest puta tijekom odgovarajuće godine, u vege tacijskoj sezoni od travnja do rujna. Uz biološke elemente pratit će se i svi indikativni pokazatelji (hidro)morfoloških elemenata jednom u šest godina te prioritetne tvari također dvanaest puta tijekom odgovarajuće godine (istovremeno s biološkim elementima, sukladno CIS vodiču). Dodatno se u bioti prati živa, heksaklorobenzen i heksaklorobutadien jedanput godišnje u svakoj godini šestogodišnjeg ciklusa monitoringa. Na 12 postaja112 nadzornog monitoringa prate se trendovi prioritetnih tvari u sedimentu, ukupno 11 prioritetnih tvari113 sukladno članku 3.3 Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša, učestalošću jednom ili dva puta u svakoj godini ciklusa nadzornog monitoringa. Ispitivanje žive, heksaklorobenzena i heksaklorobutadiena u sedimentu se ne pred viđa (3 od ukupno 11 prioritetnih tvari koje se prate) jer se za izračun trendova mogu koristiti gore opisana ispitivanje tih tvari u bioti114. Ispi tivanje osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja kao i specifičnih oneči šćujućih tvari115 bit će opsežniji te će se provoditi dvanaest puta godišnje (mjesečna dinamika u svim godinama šestogodišnjeg ciklusa), radi pri kupljanja dovoljnog broja podataka za praćenje dugoročnih promjena stanja voda, bilo da su promjene uvjetovane prirodnim procesima ili su rezultat antropogenog opterećenja i utjecaja. Nadzorni monitoring po posebnim programima/sporazumima odvija se po utvrđenom rasporedu i opsegu. 112 Sediment se nastavlja pratiti na ukupno 17 postaja od čega su 14 postaje nadzornog monitoringa (12 postaja izabranih po kriterijima N1-N4 te do datne 2 postaje na kojima se prati sediment po bilateralnom sporazumu s Mađarskom). 113 Proširuje se lista prioritetnih tvari kojom se pratila kakvoća sedimenta zaključno s 2014. godinom. 114 Još uvijek se razmatra mogućnost nastavka ispitivanja žive u sedimentu na 12 postaja kako bi se nastavilo praćenje prema postojećem programu za sediment (u tom slučaju proširiti ispitivanje jednom godišnje, živa u sedi mentu). 115 Lista specifičnih onečišćujućih tvari će se dopunjavati sa spoznajama o njihovom postajanju (npr. rezultati projekta Utjecaj poljoprivrede na one čišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, provedba u tijeku). kompletna istraživanja bit će obavljena prije izrade Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027.110 Prijedlog usklađenja monitoringa stanja kopnenih površinskih voda U mrežu postaja nadzornog monitoringa, uključene su: – mjerne postaje na vodotocima s površinom sliva većom od 2.500 km2, uključujući i vodotoke čija je površina sliva nešto manja, ali je procijenjeno da je sliv značajan (Korana, Karašica, Zrmanja), kriterij N1 – mjerne postaje na najmanje 1 reprezentativnom vodnom tijelu sva kog vodotoka s površinom većom od 500 km2 (kako bi se smanjio rizik nepouzdanosti ocjene stanja), kriterij N2 – mjerne postaje na međudržavnim vodotocima na kojima se može pratiti prekogranični utjecaj, kriterij N3 – mjerne postaje na jezerima s površinom jezera većom od 0,5 m2, kriterij N4 – mjerne postaje s kojih se podaci razmjenjuju prema WISE-u, među narodnim konvencijama i bilateralnim ugovorima – na drugim vodama na kojima se može pratiti prekogranični utjecaj ili utjecaj na more – na tekućicama na kojima se nalaze referentne mjerne postaje, za ocjenu dugoročnih promjena prirodnih uvjeta. Ovako definirana mreža postaja nadzornog monitoringa provodi se na ukupno 136 lokacija, koje se sistematiziraju u pet kategorija: – 117 postaja (98 postaja u rijekama i 12 postaja u jezerima i akumu lacijama utvrđenih po kriterijima N1 do N4, te 7 referentnih posta ja111) – 8 postaja po Programu međunarodnog monitoringa dunavskog sliva (TNMN) – 10 postaja u sklopu bilateralnih sporazuma sa Slovenijom i Mađar skom – 8 postaja po Programu praćenja onečišćenja Jadranskog mora (LBA) – 54 postaje za potrebe izvješćivanja u Centralni depozitorij podataka (WISE-EIONET). 110 Dodatno dostavljeno obrazloženje Europskoj komisiji: Tijekom jeseni 2014. godine je načinjena analiza primijenjene metodologije određivanja kopne nih ekosustava ovisnih o podzemnim vodama, procjena postojećih spoznaja o ovim sustavima te analiza postojećeg monitoringa. Načinjen je projektni zadatak za nastavak istraživanja kopnenih ekosustava ovisnih o podzemnim vodama, koja uključuju i izradu prijedloga novelacije postojećeg monitoringa. Tijekom siječnja 2015. godine provedeno je javno nadmetanje za odabir izvo đača istraživanja. Dinamički plan provedbe istraživanja osigurao je da se rezul tati istraživanja uključe u Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Do kraja 2015. godine završen je prijedlog novelacije monitoriga (usklađenje s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) koji sadrži broj i lokacije mjernih mjesta, dinamiku uzorkovanja, parametre koji će se anali zirati te dinamički plan izgradnje mjerne mreže. Tijekom nekoliko sljedećih godina prikupljat će se i analizirati podaci monitoringa, što će osigurati zado voljavajući stupanj spoznaja i podataka, u odnosu na zahtjeve direktiva EU, o kopnenim ekosustavima ovisnim o podzemnim vodama potrebnih za izradu Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. 111 Postaje na kojima su utvrđene vrijednosti elemenata kakvoće u vrlo do brom stanju (približno prirodne) te nije zabilježeno značajnije antropogeno opterećenje i utjecaj, zbog čega su predložene za referentna mjesta za tip površinske vode u kojemu su smještene. Na referentnim mjestima pratit će se dugoročne promjene prirodnih uvjeta. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 203 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE zultata ispitivanja na ona uzvodna tijela koja se nalaze u istom tipu, a za koja nema podataka. Temeljem navedene metodologije, odabrano je oko 500 postaja opera tivnog monitoringa116 za razdoblje 2014. – 2015. godina. Uz opisane kriterije mreža operativnog monitoringa površinskih kopnenih voda za razdoblje 2016. – 2018. godina prilagođava se ocjeni stanja voda utvr đenoj u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. 436 ta tijela nalaze neposredno uzvodno od tijela površinskih kopnenih voda na kojima se nalaze točkasti izvori opterećenja. Ocjena ekološkog stanja prema biološkim elementima kakvoće se može provesti ekstrapolacijom rezultata ispitivanja na ona uzvodna tijela koja se nalaze u istom tipu, a za koja nema podataka. Temeljem navedene metodologije, odabrano je oko 500 postaja operativnog monitoringa116 za razdoblje 2014. - 2015. godina. Uz opisane kriterije mreža operativnog monitoringa površinskih kopnenih voda za razdoblje 2016. - 2018. godina prilagođava se ocjeni stanja voda utvrđenoj u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. Sl. C.143 Operativni monitoring kopnenih površinskih voda 2014. ̶ 2015. godina Učestalost ispitivanja svih elemenata kakvoće se usklađuje sa zahtjevima Uredbe o standardu kakvoće voda. Na tijelima površinskih kopnenih voda: ispituju se biološki elementi koji ukazuju na prisutnu vrstu opterećenja, odnosno koji daju istovrsnu informaciju o stanju voda s učestalošću od jednom u tri godine, s izuzetkom fitoplanktona, čija je učestalost šest puta godišnje (vegetacijska sezona od travnja do rujna) ispitivanje osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja (na svim postajama operativnog monitoringa), kao i specifičnih onečišćujućih i ostalih onečišćujućih tvari (na postajama gdje je njihova prisutnost indicirana), obavlja se dvanaest puta godišnje (mjesečna dinamika u svim godinama trogodišnjeg ciklusa) monitoring hidromorfoloških elemenata kakvoće predviđa se na onim tijelima na kojima su evidentirane hidromorfološke promjene (učestalost praćenja kontinuiteta rijeke i morfoloških uvjeta u rijekama i jezerima odnosno hidromorfoloških elemenata kakvoće je jednom u šest godina dok se hidrološki režim prati kontinuirano) 116 Točnije 496 postaja prema opisanim kriterijima i stanju voda utvrđenom 2010. godine. Sl. C.143 Operativni monitoring kopnenih površinskih voda 2014. – 2015. godina Učestalost ispitivanja svih elemenata kakvoće se usklađuje sa zahtjevima Uredbe o standardu kakvoće voda. Na tijelima površinskih kopnenih voda: – ispituju se biološki elementi koji ukazuju na prisutnu vrstu optere ćenja, odnosno koji daju istovrsnu informaciju o stanju voda s uče stalošću od jednom u tri godine, s izuzetkom fitoplanktona, čija je učestalost šest puta godišnje (vegetacijska sezona od travnja do rujna) – ispitivanje osnovnih fizikalno-kemijskih pokazatelja (na svim po stajama operativnog monitoringa), kao i specifičnih onečišćujućih i ostalih onečišćujućih tvari (na postajama gdje je njihova prisutnost indicirana), obavlja se dvanaest puta godišnje (mjesečna dinamika u svim godinama trogodišnjeg ciklusa) – monitoring hidromorfoloških elemenata kakvoće predviđa se na onim tijelima na kojima su evidentirane hidromorfološke promjene (učestalost praćenja kontinuiteta rijeke i morfoloških uvjeta u rije kama i jezerima odnosno hidromorfoloških elemenata kakvoće je jednom u šest godina dok se hidrološki režim prati kontinuirano) – monitoring odgovarajućih prioritetnih tvari provodi se na svim ti jelima na kojima su identificirani točkasti izvori onečišćenja iz in dustrija te na kojima je utvrđen rizik od nepostizanja dobrog stanja voda (prioritetne tvari ispituju se 12 puta godišnje117) – za tvari za koje su uspostavljeni standardi kakvoće u sedimentu i/ ili bioti u Direktivi 2013/39/EU Europskog parlamenta i vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (Tekst znača jan za EGP) koje se odnose na prioritetne tvari u vodama, potrebno je uspostaviti monitoring najmanje jednom godišnje svake godine, 116 Točnije 496 postaja prema opisanim kriterijima i stanju voda utvrđenom 2010. godine. 117 U svrhu uspostavljanja cjelovitog operativnog monitoringa prioritetnih i specifičnih onečišćujućih tvari potrebno je obuhvatiti i onečišćenje iz raspr šenih izvora, posebice poljoprivrede. Kao temelj za planiranje monitoringa opterećenja i utjecaja iz poljoprivrede korišteni su rezultati projekta »Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hr vatskoj«, te je temeljem njegovih rezultata proširena lista specifičnih oneči šćujućih tvari koje se ispituju u ciklusu monitoringa 2016. - 2018. godina. Tab. C.99 Indikativni raspored ispitivanja na postajama u ciklusu nad-C.99 Indikativni raspored ispitivanja na postajama u ciklusu nad-.99 Indikativni raspored ispitivanja na postajama u ciklusu nad-99 Indikativni raspored ispitivanja na postajama u ciklusu nad- Indikativni raspored ispitivanja na postajama u ciklusu nad zornog monitoringa Broj postaja na kojima se vrše ispitivanja 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Ukupno Biološki elementi kakvoće - 16 30 30 30 30 136 (Hidro)morfološki elementi - - 30-46 30 30 30 136 Prioritetne i specifične onečišćujuće tvari 16 30 30 30 30 136 Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji 39 136 136 136 136 136 136/god Kriterij za odabir pojedinačnih mjernih postaja operativnog monitorin ga je obuhvaćanje svih uzvodno identificiranih točkastih pritisaka. Za svaku određenu postaju operativnog monitoringa definirani su biološki elementi kakvoće s obzirom na tip pritiska, kao i kemijski pokazatelji prema pripadajućim pritiscima. U okviru Plana upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godi na) utvrđeno je stanje voda. Na 49% (608) vodnih tijela u rijekama i 21 vodnom tijelu u jezerima procijenjeno je nezadovoljavajuće stanje s obzirom na fizikalno-kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće. Na 30 vodnih tijela rijeka i jezera nije postignuto dobro kemijsko sta nje. 31% vodnih tijela rijeka s visokim stupnjem sigurnosti neće dostići zadovoljavajuće stanje do kraja 2015. godine, a za daljnjih 35% vodnih tijela rijeka nije pouzdano sigurno hoće li ili neće dostići zadovolja vajuće stanje u istom planskom razdoblju. Sigurnost procjene je nešto veća za vodna tijela jezera, gdje ima 55% rizičnih i 15% potencijalno rizičnih vodnih tijela. Na ovim tijelima rijeka i jezera uspostavit će se operativni monitoring. S obzirom na to da Okvirna direktiva o vodama dozvoljava grupira nje tijela površinskih i podzemnih voda za potrebe monitoringa (CIS, 2003), izabran je pristup grupiranja tijela površinskih kopnenih voda prema kojemu se stanje voda može ocijeniti temeljem pokazatelja za koje se očekuje da imaju značajan kumulativni efekt (BPK5, KPK, uku pni dušik, ukupni fosfor, onečišćujuće tvari te hidromorfološke pro mjene) te da se mjerodavno mjesto za provođenje monitoringa treba nalaziti na nizvodnom dijelu tijela ili skupine tijela: – U prvu (I.) skupinu tijela površinskih kopnenih voda odabrana su ona vodna tijela koja se nalaze neposredno uzvodno od ušća u more, neposredno uzvodno od ponora te nemaju direktnu nizvodnu vezu (površinskim tečenjem) – Druga (II.) skupina su ona tijela površinskih kopnenih voda koja se nalaze neposredno uzvodno od tijela za koja je procijenjeno dobro ili vrlo dobro stanje temeljem gore navedenih pokazatelja, odnosno na kojima se pouzdano može očekivati da će zadovoljavati ciljeve zaštite vodnog okoliša – Kako bi se dobila što točnija informacija o promjeni kumulativnog efekta uslijed procesa koji se odvijaju tijekom tečenja, izabrana je treća (III.) skupina tijela površinskih kopnenih voda, čijim se izbo rom smanjuje broj tijela između dviju postaja operativnog monito ringa (odabrano je tijelo površinske kopnene vode koje je za najveći broj tijela udaljeno od nizvodnog tijela površinske kopnene vode na kojemu se nalazi mjerna postaja; na odabranom vodnom tijelu određuje se postaja operativnog monitoringa; postupak se ponavlja iterativno sve dok između postaja monitoringa ne ostanu dva ili ma nje vodnih tijela) – Kako bi se u procjenu stanja uključili rezultati monitoringa bioloških elemenata kakvoće, odabrana je i četvrta skupina tijela (IV.I), koja dodatno obuhvaća ona tijela površinskih kopnenih voda, na kojima nije postignuto dobro stanje ili su u riziku od nepostizanja dobrog stanja te na kojima se nalaze točkasti izvori opterećenja (ispusti jav ne odvodnje, industrijski ispusti te vodozahvati) ili se ta tijela nalaze neposredno uzvodno od tijela površinskih kopnenih voda na kojima se nalaze točkasti izvori opterećenja. Ocjena ekološkog stanja prema biološkim elementima kakvoće se može provesti ekstrapolacijom re STRANICA 204 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 438 monitoring vodotoka u kojima je utvrđeno opterećenje iz velikih sustava javne odvodnje, bolnica te opterećenje iz ribnjaka, kako bi se utvrdila prisutnost i sadržaj antibiotika u vodama Hrvatske i monitoring zaslanjenja voda i poljoprivrednih tala na području doline Neretve koji će se provoditi u razdoblju 2014. - 2018. godina Prijedlog usklađenja monitoringa prijelaznih i priobalnih voda Provedba nadzornog monitoringa priobalnih voda započela je u 2014. godini, i to na 23 tijela koja se protežu od zapadne obale istarskog poluotoka do Župskog zaljeva kod Cavtata. Tako se na mreži od 37 mjernih postaja prate biološki elementi fitoplanktona (uključujući klorofil a i sastav zajednica), prateći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, specifične onečišćujuće tvari i prioritetne tvari. Ostali biološki elementi se prate na manjem broju postaja. Sl. C.144 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa priobalnih voda U prijelaznim vodama se na mreži od 26 mjernih postaja provodi praćenje biološkog elementa fitoplanktona (uključujući klorofil a i sastav zajednica), prateći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, specifične onečišćujuće tvari i prioritetne tvari te na nešto manjem broju postaja ostali biološki elementi kakvoće. Rezultati monitoringa bioloških elemenata kakvoće provedenog u 2012. i 2013. godini u priobalnim vodama pokazali su da dobro stanje nije postignuto u 5 grupiranih vodnih tijela te da operativni monitoring treba provoditi u sveukupno 8 tijela priobalnih voda, smještenih u luci Pula, Riječkom zaljevu, luci Rijeka, Limskom kanalu, unutrašnjem dijelu Raše, Bakarskom zaljevu, Paškoj uvali i sjevernom rubu Kaštelanskog zaljeva, Trogirskom zaljevu i Marinskom zaljevu. Rezultati monitoringa bioloških elemenata kakvoće u prijelaznim vodama pokazuju da dobro stanje nije postignuto u 6 grupiranih vodnih tijela pa je zaključak da se operativni monitoring treba provoditi u šest tijela, koja su smještena u estuarijima Omble, Neretve, Jadra i Raše. Sl. C.144 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa priobalnih voda U prijelaznim vodama se na mreži od 26 mjernih postaja provodi pra ćenje biološkog elementa fitoplanktona (uključujući klorofil a i sastav zajednica), prateći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, specifične one čišćujuće tvari i prioritetne tvari te na nešto manjem broju postaja ostali biološki elementi kakvoće. Rezultati monitoringa bioloških elemenata kakvoće provedenog u 2012. i 2013. godini u priobalnim vodama pokazali su da dobro stanje nije postignuto u 5 grupiranih vodnih tijela te da operativni monitoring treba provoditi u sveukupno 8 tijela priobalnih voda, smještenih u luci Pula, Riječkom zaljevu, luci Rijeka, Limskom kanalu, unutrašnjem dije lu Raše, Bakarskom zaljevu, Paškoj uvali i sjevernom rubu Kaštelanskog zaljeva, Trogirskom zaljevu i Marinskom zaljevu. Rezultati monitoringa bioloških elemenata kakvoće u prijelaznim vodama pokazuju da dobro stanje nije postignuto u 6 grupiranih vodnih tijela pa je zaključak da se operativni monitoring treba provoditi u šest tijela, koja su smještena u estuarijima Omble, Neretve, Jadra i Raše. 439 Sl. C.145 Prijedlog postaja nadzornog monitoringa prijelaznih voda Sl. C.145 Prijedlog postaja nadzornog monitoringa prijelaznih voda ukoliko stručni i tehnički razlozi ne opravdavaju drugačiju vremen sku dinamiku, kao i osigurati dugoročnu analizu trenda. Stoga se u bioti uspostavlja praćenje žive, heksaklorobenzena i heksaklorobu tadiena (samo na postajama na kojima se te tvari prate i u vodi) s učestalošću jedanput u svakoj godini ciklusa monitoringa – za osiguranje dugoročne analize trendova na mjernim postajama na kojima se prate neke od 11 prioritetnih tvari iz članka 3.3 Direkti ve o standardima kakvoće vodnog okoliša uspostavlja se praćenje tih tvari u sedimentu, učestalošću jednom u svakoj godini ciklusa operativnog monitoringa. Također na 3 postaje operativnog moni toringa na kojima se prati sediment118, prati se svih 11 prioritetnih tvari sukladno članku 3.3 Direktive o standardima kakvoće vodnog okoliša, učestalošću jednom u svakoj godini119 ciklusa operativnog monitoringa. Ispitivanje žive, heksaklorobenzena i heksaklorobuta diena u sedimentu se ne predviđa (3 od ukupno 11 prioritetnih tvari koje se prate) jer se za izračun trendova mogu koristiti gore opisana ispitivanja tih tvari u bioti120. Tako je broj postaja operativnog mo nitoringa na kojima se prati sediment porastao s 3 na 65 postaja. Tab. C.100 Opseg monitoringa elemenata kakvoće na postajama opera-C.100 Opseg monitoringa elemenata kakvoće na postajama opera-.100 Opseg monitoringa elemenata kakvoće na postajama opera-100 Opseg monitoringa elemenata kakvoće na postajama opera- Opseg monitoringa elemenata kakvoće na postajama opera tivnog monitoringa s okvirnim brojem postaja operativnog monitoringa prema pojedinom elementu stanja Elementi stanja Broj mjernih postaja Ekološko stanje Biološki elementi kakvoće Makrozoobentos 321 Fitobentos 360 Makrofita 465 Fitoplankton 29 Ribe 241 Osnovni fizikalno-kemijski elementi kakvoće 496 Specifične onečišćujuće tvari 73 Hidromorfološki elementi kakvoće Kontinuitet rijeke i morfološki uvjeti rijeka i jezera 241 Kemijsko stanje Elementi kemijskog stanja 80 Istraživački monitoring za kopnene površinske vode se uspostavlja na lo kacijama kada porijeklo određenog onečišćenja ili pojava/odnosa u voda ma nije moguće jednostavno objasniti. Radi osiguranja informacija za us postavljanje programa mjera, planirana su dva istraživačka monitoringa: – monitoring vodotoka u kojima je utvrđeno opterećenje iz velikih sustava javne odvodnje, bolnica te opterećenje iz ribnjaka, kako bi se utvrdila prisutnost i sadržaj antibiotika u vodama Hrvatske i – monitoring zaslanjenja voda i poljoprivrednih tala na području do line Neretve koji će se provoditi u razdoblju 2014. – 2018. godina Prijedlog usklađenja monitoringa prijelaznih i priobalnih voda Provedba nadzornog monitoringa priobalnih voda započela je u 2014. godini, i to na 23 tijela koja se protežu od zapadne obale istarskog polu otoka do Župskog zaljeva kod Cavtata. Tako se na mreži od 37 mjernih postaja prate biološki elementi fitoplanktona (uključujući klorofil a i sa stav zajednica), prateći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, specifične onečišćujuće tvari i prioritetne tvari. Ostali biološki elementi se prate na manjem broju postaja. 118 Sediment se nastavlja pratiti na ukupno 17 postaja od čega su 3 postaje operativnog monitoringa. 119 Ili 2 puta godišnje ukoliko je takva učestalost predviđena dosadašnjim programom ispitivanja kakvoće sedimenata. 120 Razmisliti da li živu u sedimentu ipak nastaviti ispitivati na 12 postaja kako bi se nastavilo praćenje prema postojećem programu za sediment (u tom slučaju dodati ispitivanje jednom godišnje, živa u sedimentu). UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 205 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pr io ba ln e vo de Biološki elementi kakvoće 45FP+30BB+42MF+25MA 18FP+11BB+6MF+11MA (Hidro)morfološki elementi 26 26 Prioritetne i specifične onečišćujuće tvari 45 45 Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji 45FP+25MA 45FP+11MA Prijedlog usklađenja monitoringa podzemnih voda Za potrebe određivanja kemijskoga stanja tijela podzemnih voda (TPV) utvrđen je program nadzornoga i operativnoga motrenja. Za potrebe određivanja količinskoga stanja TPV utvrđen je program nadzornoga motrenja. Sukladno odredbama iz dodatka V.2 Okvirne direktive o vo dama, programi motrenja podzemnih voda utvrđeni su na način da omogućuju: procjenu rizika te ocjenu kemijskoga i količinskoga stanja podzemnih voda, utvrđivanje prisutnosti dugotrajnih trendova koji su posljedica prirodnih značajki i utjecaja čovjeka, utvrđivanje značajnih i stalnih uzlaznih trendova koncentracija onečišćivala i njihovu promje nu, zadovoljenje ciljeva za zaštićena područja za pitke vode te motrenje ranjivih zona za nitrate, sukladno zahtjevima Nitratne direktive. Prilikom definiranja lokacija, parametara i učestalosti motrenja pod zemnih voda u obzir su uzete regionalne i lokalne značajke svakog ti jela podzemne vode, u okviru konceptualnih modela. U regionalnom mjerilu, u obzir su uzete značajke tijela podzemne vode (geološke i hi drogeološke značajke), kao i stvarni ili potencijalni utjecaj pritisaka na podzemne vode. U lokalnom mjerilu, u obzir su uzeti podaci o lokalnim geološkim i hidrogeološkim uvjetima, uključujući znanja o: lokalnim uvjetima tečenja podzemnih voda, veličini utjecajnog područja (po dručja reprezentativnosti) svake mjerne postaje te korištenju zemljišta i značajnim pritiscima u utjecajnom području svake mjerne postaje. Program nadzornog monitoringa kemijskoga stanja Program nadzornoga monitoringa provodi se u tijelima podzemnih voda bez obzira na rizik. Odabir lokacija, parametara i učestalosti na pravljen je tako da omogućuje: – dopunu i vrednovanje procjene rizika za svako tijelo podzemne vode – ocjenu stanja za tijela podzemne vode koja nisu u riziku – procjenu dugotrajnih trendova (kao posljedicu prirodnih uvjeta i antropogenih utjecaja). Mjerne postaje u programu nadzornoga monitoringa su piezometri te relevantni zdenci na crpilištima za javnu vodoopskrbu i izvorišta u krškim sredinama, koji imaju veliko područje reprezentativnosti. Pri likom odabira lokacija mjernih postaja, u obzir su uzete regionalne i lokalne značajke svakog tijela podzemne vode, sukladno konceptual nim modelima, korištenjem odgovarajućih mjernih postaja iz postojećih programa nacionalnoga monitoringa i monitoringa kakvoće sirove vode na crpilištima te prijedloga motrenja ranjivih zona za nitrate iz znan stvenoga projekta: »Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj«. U obzir je uzet i indeks repre zentativnosti (RU indeks), s ciljem odabira što ravnomjernije prostorne raspodjele motrenja unutar svakog tijela podzemne vode. U tijelima podzemne vode koja graniče sa susjednim državama članicama EU, u program monitoringa je uključena minimalno jedna mjerna postaja uz granicu ili u neposrednoj blizini granice sa susjednim državama. U na rednoj tablici prikazan je broj mjernih postaja u okviru programa nad zornoga monitoringa kemijskoga stanja za svako tijelo podzemne vode. 440 Sl. C.146 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobalnih voda Sl. C.146 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobal-C.146 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobal-.146 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobal-146 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobal- Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa priobal nih voda 441 Sl. C.147 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijelaznih voda Mreža nadzornog i operativnog monitoringa prijelaznih i priobalnih voda za razdoblje 2016. - 2018. godina prilagođava se ocjeni stanja voda utvrđenoj u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. 2021. Sl. C.147 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijela-C.147 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijela-.147 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijela-147 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijela- Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa prijela znih voda Mreža nadzornog i operativnog monitoringa prijelaznih i priobalnih voda za razdoblje 2016. – 2018. godina prilagođava se ocjeni stanja voda utvrđenoj u Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Tab. C.101 Indikativni raspored ispitivanja na postajama prijelaznih i pri-C.101 Indikativni raspored ispitivanja na postajama prijelaznih i pri-.101 Indikativni raspored ispitivanja na postajama prijelaznih i pri-101 Indikativni raspored ispitivanja na postajama prijelaznih i pri- Indikativni raspored ispitivanja na postajama prijelaznih i pri obalnih voda u ciklusu nadzornog i operativnog monitoringa Tip povr šinske vode Broj postaja na kojima se vrše ispitivanja Ciklus nadzornog moni toringa 2016. – 2018. godina (broj postaja je indikativan i prilagodit će se ocjeni stanja voda 2016. godine) Ciklus operativnog monitoringa 2016. – 2018. godina (broj postaja je indika tivan i prilagodit će se ocjeni stanja voda 2016. godine) Pr ije la zn e vo de Biološki elementi kakvoće 26FP+12BB+39R+18MF 13FP+6BB+1R+1MF (Hidro)morfološki elementi 25 25 Prioritetne i specifične onečišćujuće tvari 26 26 Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji 26 26 STRANICA 206 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE sve parametre definirane relevantnim Pravilnikom o parametrima su kladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju. Na krškom području u Republici Hrvatskoj nadzorni monitoring podze mnih voda provodi se uzorkovanjem izvorskih voda većih krških izvo ra, odnosno izvora koji su reprezentativni za određenu TPV temeljem konceptualnog modela i vrlo rijetko iz piezometarskih bušotina. Razlog nemogućnosti provođenja monitoringa podzemnih voda korištenjem piezometarskih bušotina na cijelom području je morfologija terena, velike dubine do podzemne vode, ali i vrlo teško određivanje položaja bušotine, koja bi trebala biti reprezentativna za dio TPV, zbog komplek sne geološke građe i tektonskih odnosa u TPV. Učestalost provedbe programa nadzornoga monitoringa razrađena je uzimajući u obzir konceptualne modele tijela podzemne vode. Minimal na učestalost provedbe nadzornoga motrenja (za sve relevantne glavne i dopunske parametre) jest: – minimalno jednom godišnje u poluzatvorenim ili zatvorenim vodo nosnicima s međuzrnskom poroznosti – minimalno četiri puta godišnje (jednom kvartalno) u otvorenim vo donosnicima s međuzrnskom poroznosti U okviru programa nadzornoga monitoringa uključene su i mjerne po staje na kojima će se motriti kakvoća sirove vode. U pravilu, radi se o zdencima crpilišta ili izvorištima za javnu vodoopskrbu sa zahvaćenim količinama većim od 100 m3/dan, a u iznimnim slučajevima o piezo metrima koji se nalaze unutar prve zone sanitarne zaštite izvorišta. U pravilu, motrenje kakvoće sirove vode provodit će se na reprezentativ nim zdencima ili izvorištima u svakom tijelu podzemne vode u kojem postoji barem jedno crpilište ili kaptirano izvorište koje se koristi za javnu vodoopskrbu. U okviru programa nadzornoga monitoringa pratit će se glavni para metri navedeni u dodatku I. i II. Direktive o zaštiti podzemnih voda i njenim dopunama: nitrati, aktivne tvari u pesticidima, nitriti, arsen, kadmij, olovo, živa, amonij, kloridi, sulfati, ukupni fosfor/ortofosfati, trikloreten, tetrakloreten, električna vodljivost te parametri: otopljeni kisik, pH i temperatura vode. Lista glavnih parametara može se dopuni ti s dopunskim parametrima, koji mogu ukazivati na mogući utjecaj pri tisaka određenih tijekom procjene rizika, naročito u slučajevima kada je procjena rizika provedena s niskom razinom pouzdanosti. Na svakoj mjernoj postaji u okviru programa nadzornoga monitoringa potrebno je kroz kompletnu analizu, barem jednom u planskom ciklusu, motriti Tab. C.102 Nadzorni monitoring kemijskog stanja podzemnih voda Kod TPV Naziv TPV U riziku (DA/NE) Broj postojećih mjernih postaja Prijedlog novih mjernih postaja Ukupan broj mjer nih postaja u TPV Površina TPV u km2 Broj postaja/ 1000 km2 CDGI 18 Međimurje DA 8 1 9 747 12 CDGI 19 Varaždinsko područje DA 7 0 7 402 17 CDGI 20 Sliv Bednje NE 6 0 6 725 8 CDGI 21 Legrad – Slatina DA 9 0 9 2.371 4 CDGI 22 Novo Virje NE 2 1 3 97 31 CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava NE 46 0 46 5.011 9 CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine NE 15 0 15 1.406 11 CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra NE 27 0 27 5.188 5 CSGN 26 Sliv Orljave NE 12 2 14 1.576 9 CSGI 27 Zagreb NE 85 12 97 988 98 CSGI 28 Lekenik – Lužani NE 19 1 20 3.446 6 CSGI 29 Istočna Slavonija – sliv Save NE 40 0 40 3.329 12 CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje NE 4 0 4 443 9 CSGI 31 Kupa NE 20 2 22 2.871 8 CSGI 32 Una NE 3 0 3 541 6 CSGI-14 Kupa NE 15 - 15 1.027 14,6 CSGN-15 Dobra NE 9 - 9 755 11,9 CSGN-16 Mrežnica NE 9 - 9 1.372 6,5 CSGI-17 Korana NE 7 - 7 1.227 5,7 CSGI-18 Una NE 7 - 7 1.561 4,5 JKGI-01 Sjeverna Istra NE 6 - 6 907 6,6 JKGN-02 Središnja Istra NE 11 - 11 1.717 6,4 JKGN-03 Južna Istra DA 4 - 4 144 27,7 JKGI-04 Riječki zaljev NE 5 - 5 436 11,5 JKGI-05 Rijeka-Bakar NE 6 - 6 621 9,7 JKGN-06 Lika-Gacka NE 9 - 9 3.756 2,4 JKGN-07 Zrmanja NE 5 - 5 1.537 3,3 JKGN-08 Ravni kotari NE 5 - 5 979 5,1 JKGN-09 Bokanjac-Poličnik DA 5 - 5 302 16,5 JKGI-10 Krka NE 8 - 8 2.704 2,9 JKGI-11 Cetina NE 9 - 9 3.088 2,9 JKGI-12 Neretva NE 14 - 14 2.035 6,9 JOGN-13 Jadranski otoci NE 21 - 21 2.493 8,4 UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 207 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Program operativnog monitoringa kemijskog stanja Program operativnoga monitoringa provodi se u tijelima podzemnih voda koje su u riziku. Provodit će se onoliko dugo vremena koliko tijelo podzemne vode bude u riziku. Odabir lokacija, parametara i učestalosti napravljen je tako da omogućuje: – ocjenu kemijskoga stanja za tijela podzemne vode koja su u riziku – utvrđivanje prisutnosti dugotrajnih i stalnih uzlaznih trendova kon centracija onečišćivala – procjenu djelotvornosti programa mjera koje se provode u cjelinama koje su u lošem stanju i/ili u kojima su zabilježeni značajni i stalni uzlazni trendovi koncentracija onečišćivala Mjerne postaje u programu operativnoga monitoringa su piezometri te relevantni zdenci na crpilištima za javnu vodoopskrbu i izvorišta u krškim sredinama, za koje je utvrđeno ili se pretpostavlja da su pod izravnim utjecajem značajnih izvora onečišćenja. Prilikom odabira lo kacija mjernih postaja, u obzir su uzete postojeće lokacije iz programa nacionalnoga monitoringa, programa motrenja kakvoće sirove vode na crpilištima i/ili izvorištima i prijedloga programa motrenja ranjivih zona za nitrate iz znanstvenoga projekta, pod nazivom: »Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj«. U konačni prijedlog operativnoga motrenja odabrane su one lokacije postojećih i planiranih mjernih postaja koje se nalaze u najosjetljivijim ili najranjivijim dijelovima tijela podzemne vode koje su u riziku i u kojima su zabilježeni, ili pretpostavljeni značajni pritisci iz raspršenih i značajnih točkastih izvora onečišćenja. – minimalno četiri puta godišnje (jednom kvartalno) u krškim vodo nosnicima. 445 Sl. C.148 Nadzorni monitoring kemijskoga stanja podzemnih voda Program operativnog monitoringa kemijskog stanja Program operativnoga monitoringa provodi se u tijelima podzemnih voda koje su u riziku. Provodit će se onoliko dugo vremena koliko tijelo podzemne vode bude u riziku. Odabir lokacija, parametara i učestalosti napravljen je tako da omogućuje: ocjenu kemijskoga stanja za tijela podzemne vode koja su u riziku utvrđivanje prisutnosti dugotrajnih i stalnih uzlaznih trendova koncentracija onečišćivala procjenu djelotvornosti programa mjera koje se provode u cjelinama koje su u lošem stanju i/ili u kojima su zabilježeni značajni i stalni uzlazni trendovi koncentracija onečišćivala Mjerne postaje u programu operativnoga monitoringa su piezometri te relevantni zdenci na crpilištima za javnu vodoopskrbu i izvorišta u krškim sredinama, za koje je utvrđeno ili se pretpostavlja da su pod izravnim utjecajem značajnih izvora onečišćenja. Prilikom odabira lokacija mjernih postaja, u obzir su uzete postojeće lokacije iz programa nacionalnoga monitoringa, programa motrenja kakvoće sirove vode na crpilištima i/ili izvorištima i prijedloga programa motrenja ranjivih zona za nitrate iz znanstvenoga projekta, pod nazivom: „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“. U konačni prijedlog operativnoga motrenja odabrane su one lokacije postojećih i planiranih mjernih postaja koje se nalaze u najosjetljivijim ili najranjivijim dijelovima tijela podzemne vode koje su u riziku i u kojima su zabilježeni, ili pretpostavljeni značajni pritisci iz raspršenih i značajnih točkastih izvora onečišćenja. Sl. C.148 Nadzorni monitoring kemijskoga stanja podzemnih voda Tab. C.103 Operativni monitoring kemijskog stanja podzemnih voda Kod TPV Naziv TPV U riziku (DA/NE) Broj postojećih mjernih postaja Prijedlog novih mjernih postaja Ukupan broj mjernih postaja u TPV Broj postaja/ 1000 km2 CDGI 18 Međimurje DA 10 0 10 13 CDGI 19 Varaždinsko područje DA 15 0 15 37 CDGI 21 Legrad – Slatina DA 13 0 13 5 CSGI 27 Zagreb HR204 DA 6 2 8 310 HR207 DA 3 6 9 67 JKGN-03 Južna Istra DA 4 1 5 35 JKGN-09 Bokanjac – Poličnik DA - 5 5 17 U okviru programa operativnoga monitoringa prate se glavni para metri navedeni u dodatku I. i II. Direktive o zaštiti podzemnih voda i njenim dopunama: nitrati, aktivne tvari u pesticidima, nitriti, arsen, kadmij, olovo, živa, amonij, kloridi, sulfati, ukupni fosfor/ortofosfati, trikloreten, tetrakloreten, vodljivost te parametri: otopljeni kisik, pH i temperatura vode. Lista glavnih parametara dopunjuje se sa svim do punskim parametrima, koji doprinose ili potencijalno doprinose da je tijelo podzemne vode u riziku. Odabir dopunskih parametara proveden je posebno za svako tijelo podzemne vode. Prilikom odabira uzeti su u obzir postojeći rezultati motrenja kakvoće podzemnih voda iz progra ma nacionalnoga monitoringa i monitoringa kakvoće sirove vode na crpilištima i/ili izvorištima, informacije i podaci o pritiscima (izvorima onečišćenja), kao i postojeće karte korištenja zemljišta. U slučajevima kada je mjerna postaja zdenac ili izvorište na kojima se prati kakvoća sirove vode, tada se motre svi oni parametri koji doprinose riziku od nepostizanja ciljeva za zaštićena područja za pitke vode. Učestalost provedbe programa operativnoga monitoringa razrađena je uzimajući u obzir konceptualne modele tijela podzemne vode, koji uključuju sve relevantne izvore onečišćenja i pritiske. Minimalna uče stalost provedbe operativnoga motrenja (za sve relevantne glavne i dopunske parametre) je identična učestalosti provedbe programa nad zornoga monitoringa kemijskoga stanja. Minimalna učestalost provedbe motrenja kakvoće sirove vode na lokacijama zdenaca i kaptiranih izvo rišta, koji se nalaze u tijelima podzemne vode koje su u riziku, je četiri puta godišnje (jednom kvartalno). 447 Sl. C.149 Operativni monitoring kemijskoga stanja Rezultati monitoringa prema Direktivi o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, odnosno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju121, su podloga za dodatno usklađenje monitoringa podzemnih voda u smislu učestalosti monitoringa i/ili određivanja dodatnih mjernih postaja na vodnim tijelima podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji koja u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno. Takav dodatno usklađeni monitoring podzemnih voda provodi se od početka 2016. godine (vidjeti poglavlje Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju). Za uspostavljanje cjelovitog monitoringa aktivnih tvari u pesticidima, koji bi obuhvatio sva područja pod utjecajem onečišćenja poljoprivrednog porijekla koriste se rezultati studije „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“, temeljem čijih rezultata će se proširiti lista aktivnih tvari u pesticidima koji se ispituju. 121 Republika Hrvatska je u obvezi izvješćivati o provedbi direktiva EU za što se u Hrvatskim vodama, kao tematskom centru za vode, uspostavlja središnji sustav za izvješćivanje. Sustav sadržava i modul po kojemu je po pitanju kvalitete vode namijenjene ljudskoj potrošnji dužan izvještavati HZJZ. Uspostava baze podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju svih županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (planirano u prvom kvartalu 2015. godine s rezultatima monitoringa iz 2014. godine) omogućit će jednostavan/direktan uvid u kakvoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju svakog pojedinog lokalnog i javnog vodoopskrbnog sustava, te dati potpunu informaciju o broju korisnika na svakom vodozahvatu. Sl. C.149 Operativni monitoring kemijskoga stanja STRANICA 208 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE čijih rezultata će se proširiti lista aktivnih tvari u pesticidima koji se ispituju. Program monitoringa količinskog stanja Program monitoringa količinskoga stanja omogućuje procjenu obnovlji vih zaliha podzemne vode i izračun bilance voda te utvrđivanje stupnja međudjelovanja između podzemnih i površinskih voda i/ili kopnenih ekosustava. Provodi se u svim tijelima podzemne vode, neovisno jesu li u riziku ili ne. 447 Sl. C.149 Operativni monitoring kemijskoga stanja Rezultati monitoringa prema Direktivi o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, odnosno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju121, su podloga za dodatno usklađenje monitoringa podzemnih voda u smislu učestalosti monitoringa i/ili određivanja dodatnih mjernih postaja na vodnim tijelima podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji koja u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno. Takav dodatno usklađeni monitoring podzemnih voda provodi se od početka 2016. godine (vidjeti poglavlje Mjere zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju). Za uspostavljanje cjelovitog monitoringa aktivnih tvari u pesticidima, koji bi obuhvatio sva područja pod utjecajem onečišćenja poljoprivrednog porijekla koriste se rezultati studije „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“, temeljem čijih rezultata će se proširiti lista aktivnih tvari u pesticidima koji se ispituju. 121 Republika Hrvatska je u obvezi izvješćivati o provedbi direktiva EU za što se u Hrvatskim vodama, kao tematskom centru za vode, uspostavlja središnji sustav za izvješćivanje. Sustav sadržava i modul po kojemu je po pitanju kvalitete vode namijenjene ljudskoj potrošnji dužan izvještavati HZJZ. Uspostava baze podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju svih županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (planirano u prvom kvartalu 2015. godine s rezultatima monitoringa iz 2014. godine) omogućit će jednostavan/direktan uvid u kakvoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju svakog pojedinog lokalnog i javnog vodoopskrbnog sustava, te dati potpunu informaciju o broju korisnika na svakom vodozahvatu. Za uspostavljanje cjelovitog monitoringa aktivnih tvari u pesticidima, koji bi obuhvatio sva područja pod utjecajem onečišćenja poljoprivred nog porijekla koriste se rezultati studije »Utjecaj poljoprivrede na oneči šćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj«, temeljem Tab. C.104 Nadzorni monitoring količinskog stanja podzemnih voda121 Kod TPV Naziv TPV Broj postojećih mjer-nih postaja Prijedlog novih mjer nih postaja Ukupan broj mjernih postaja u TPV Površina TPV u km2 Broj postaja/ 1000 km2 CDGI 18 Međimurje 47 0 47 747 63 CDGI 19 Varaždinsko područje 46 2 48 402 119 CDGI 20 Sliv Bednje 8 0 8 725 11 CDGI 21 Legrad – Slatina 60 5 65 2.371 27 CDGI 22 Novo Virje 15 0 15 97 154 CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava 42 27 69 5.011 14 CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine 17 0 17 1.406 12 CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra 6 17 23 5.188 4 CSGN 26 Sliv Orljave 5 0 5 1.576 3 CSGI 27 Zagreb 118 9 127 988 131 CSGI 28 Lekenik – Lužani 49 8 57 3.446 17 CSGI 29 Istočna Slavonija – sliv Save 11 14 25 3.329 8 CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje 8 0 8 443 18 CSGI 31 Kupa 13 5 18 2.871 6 CSGI 32 Una 0 3 3 541 6 CSGI-14 Kupa 7 2 9 1.027 9 CSGN-15 Dobra 3 1 4 755 5 CSGN-16 Mrežnica 3 3 6 1.372 4 CSGI-17 Korana 4 2 6 1.227 5 CSGI-18 Una 4 0 4 1.561 3 JKGI-01 Sjeverna Istra 5 6 11 907 12 JKGN-02 Središnja Istra 4 7 11 1.717 6 JKGN-03 Južna Istra 5 2 7 144 49 JKGI-04 Riječki zaljev 2 3 5 436 11 JKGI-05 Rijeka – Bakar 7 2 9 621 14 JKGN-06 Lika-Gacka 9 2 11 3.756 3 JKGN-07 Zrmanja 4 1 5 1.537 3 JKGN-08 Ravni kotari 1 4 5 979 5 JKGN-09 Bokanjac – Poličnik 1 5 6 302 20 JKGI-10 Krka 2 3 5 2.704 2 JKGI-11 Cetina 7 1 8 3.088 3 JKGI-12 Neretva 9 3 12 2.035 6 JOGN-13 Jadranski otoci 6 2 8 2.493 3 Mjerne postaje su zastupljene, prije svega, u hidrogeološki reprezentativnim dijelovima tijela podzemne vode (osnovni i sekundarni vodonosnici), a po potrebi i ovisno o konceptualnom modelu, uključene su i u neproduktivnim dijelovima TPV. Reprezentativnost mjerne postaje ovisi o lokalnim hidrogeološkim značajkama i pritiscima. Mjerna postaja je, u pravilu, izvan neposrednoga utjecajnoga područja crpljenja podzemne vode. 121 Republika Hrvatska je u obvezi izvješćivati o provedbi direktiva EU za što se u Hrvatskim vodama, kao tematskom centru za vode, uspostavlja središnji sustav za izvješćivanje. Sustav sadržava i modul po kojemu je po pitanju kvalitete vode namijenjene ljudskoj potrošnji dužan izvještavati HZJZ. Uspostava baze podataka o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju svih županijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (planirano u prvom kvartalu 2015. godine s rezultatima monitoringa iz 2014. godine) omogućit će jednostavan/direktan uvid u kakvoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju svakog pojedinog lokalnog i javnog vodoopskrbnog sustava, te dati potpunu informaciju o broju korisnika na svakom vodozahvatu. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 209 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Odabir lokacija i učestalost mjerenja u programu operativnog monito ringa količinskog stanja napravljen je tako da se može utvrditi utjecaj crpljenja podzemne vode na pojave zaslanjenja u sušnim razdobljima. Tab. C.105 Operativni monitoring količinskog stanja podzemnih voda Kod TPV Naziv TPV U riziku (DA/NE) Broj postoje ćih mjernih postaja Prijedlog no vih mjernih postaja Ukupan broj mjernih postaja u TPV Broj postaja/ 1000 km2 JKGN-03 Južna Istra DA 4 1 5 35 JKGN-09 Bokanjac – Poličnik DA – 5 5 17 Program monitoringa podzemnih voda s obzirom na povezanost po vršinskih i podzemnih voda, te na ekosustave ovisne o podzemnim vodama – S obzirom da je ocjena stanja kakvoće podzemnih voda u TPV načinjena temeljem stanja kakvoće površinskih voda povezanih s podzemnim vodama i na temelju samo dijela parametara s liste oko lišnih standarda kakvoće – EQS (prioritetne tvari i druge onečišćujuće tvari) koji su u proteklom planskom razdoblju (od 2009. godine) mje reni, kao sljedeći korak u boljem definiranju stanja TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda, kao i EOPV, predviđena je uspostava istraživačkog monitoringa koji će obuhvatiti ispitivanje svih parametara s liste EQS (prema Uredbi o standardu kakvoće voda). To će uključiti i mjesta prirodnog istjecanja podzemnih voda (izvori), što će dodatno doprinijeti karakterizaciji stanja kakvoće podzemnih voda unutar krških vodonosnika i omogućiti povezivanje s biološkim ocjena ma s obzirom na identificirane indikatorske organizme dobrog stanja otkrivene u špiljskim sustavima. U vodonosnicima sa slobodnom površinom, kakvi se pretežito nalaze na području TPV Varaždinsko područje, Međimurje i Zagreb te zapad ni dio TPV Legrad-Slatina, predviđene su dvije analize godišnje, a u poluzatvorenim vodonosnicima središnjeg i istočnog dijela panonske Hrvatske jedna analiza godišnje. Uzorci će se uzimati iz piezometara ili zdenaca. Dva puta godišnje će se uzimati uzorci i iz predviđenih plitkih piezo metara, neovisno u kojem TPV se nalaze. Ti plitki piezometri se isto vremeno planiraju koristiti za monitoring podzemnih voda u skladu s Nitratnom direktivom, a navedeni su u studiji »Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj« koju je izradio Agronomski fakultet sa suradničkim institucijama 2015. godine. Uzorkovanje podzemnih voda iz krških vodonosnika analizirat će se dva puta godišnje na mjestima istjecanja podzemne vode (izvori). Broj postojećih postaja koje će biti uključene u monitoring tijekom ovog planskog ciklusa, kao i broj onih koje su planirane, no još uvijek nisu izvedene prikazan je tablično. Velika gustoća postaja u TPV odnosi se na Varaždinsko područje koje se nalazi u riziku od nepostizanja cilja »spr ječavanje pogoršanja stanja tijela podzemnih voda« s obzirom na pove zanost podzemnih i površinskih voda i EOPV. U TPV Zagreb također postoji velika gustoća postaja iako tijelo prema provedenoj metodologiji nije ocijenjeno u riziku. Međutim, budući da je cjelina ipak opterećena velikim brojem potencijalnih onečišćivača jer se radi o izrazito urba niziranom području, predviđen je nešto veći broj postaja monitoringa što rezultira njihovom većom gustoćom unutar TPV. U ostalim tijeli ma podzemnih voda prosječna gustoća postaja na kojima je planirano motrenje kemizma podzemnih voda s obzirom na okolišne standarde kakvoće (EQS – za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari) iznosi 4 postaje na 1.000 km2. U tijelima podzemne vode koje graniče sa susjednim državama člani cama EU, u program monitoringa su uključene mjerne postaje uz gra nicu ili u neposrednoj blizini granice sa susjednim državama. Program monitoringa je postavljen tako da omogućuje procjenu smjera i brzine tečenja podzemnih voda u prekograničnom području. U okviru programa količinskoga monitoringa prate se razine podze mnih voda u piezometrima te izdašnosti izvora. U tijelima podzemne vode, u kojima prevladavaju neproduktivni vo donosnici (stijene slabe propusnosti), kao i u krškim vodonosnicima, za motrenje količinskog stanja u pravilu se koriste mjerenja izdašnosti izvora, a u manjoj mjeri mjerenja razina podzemnih voda u piezome trima. Učestalost provedbe programa nadzornog količinskog monitoringa ra zrađena je uzimajući u obzir konceptualne modele svakog tijela podze mne vode, koji uključuju sve relevantne pritiske. U tijelima podzemne vode u kojima prevladavaju otvoreni vodonosnici, sa značajnim ampli tudama razina podzemnih voda i/ili izdašnosti izvorišta, učestalost mo trenja je, ili može biti veća u odnosu na tijela podzemne vode u kojima prevladavaju duboki, zatvoreni vodonosnici, u kojima su te amplitude (potencijala) neznatne. Minimalna učestalost motrenja parametara ko ličinskoga stanja jest: – jednom dnevno motrenje izdašnosti izvora u tijelima podzemne vode u krškim vodonosnicima, – dva puta tjedno motrenje razina podzemnih voda u tijelima podze mne vode u međuzrnskim vodonosnicima – kontinuirano motrenje razina podzemne vode (limnigraf) na što većem broju mjernih postaja u tijelima podzemne vode koja nisu u riziku, ali za koje je utvrđena niska razina pouzdanosti. 450 Sl. C.150 Nadzorni monitoring količinskog stanja podzemnih voda Program operativnoga monitoringa provodi se u tijelima podzemnih voda koje su u riziku i provodit će se onoliko dugo vremena koliko će tijela podzemne vode biti u riziku. Sva tijela podzemne vode na vodnom području rijeke Dunav su u dobrom količinskom stanju i nisu u riziku te se zbog toga na ovom području ne provodi operativni monitoring količinskog stanja. Na jadranskom slivu su dva TPV u riziku, prvenstveno zbog pojave zaslanjenja, čiji je uzrok možda i prekomjerno crpljenje podzemne vode tijekom sušnih razdoblja. Odabir lokacija i učestalost mjerenja u programu operativnog monitoringa količinskog stanja napravljen je tako da se može utvrditi utjecaj crpljenja podzemne vode na pojave zaslanjenja u sušnim razdobljima. Tab. C.105 Operativni monitoring količinskog stanja podzemnih voda Kod TPV Naziv TPV U riziku (DA/NE) Broj postojećih mjernih postaja Prijedlog novih mjernih postaja Ukupan broj mjernih postaja u TPV Broj postaja/ 1000 km2 JKGN-03 Južna Istra DA 4 1 5 35 JKGN-09 Bokanjac-Poličnik DA - 5 5 17 Program monitoringa podzemnih voda s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda, te na ekosustave ovisne o podzemnim vodama - S obzirom da je ocjena stanja kakvoće podzemnih voda u TPV načinjena temeljem stanja kakvoće površinskih voda povezanih s podzemnim vodama i na temelju samo dijela parametara s liste okolišnih standarda kakvoće – EQS (prioritetne tvari i druge onečišćujuće tvari) koji su u proteklom planskom razdoblju (od 2009. godine) mjereni, kao Sl. C.150 Nadzorni monitoring količinskog stanja podzemnih voda Program operativnoga monitoringa provodi se u tijelima podzemnih voda koje su u riziku i provodit će se onoliko dugo vremena koliko će tijela podzemne vode biti u riziku. Sva tijela podzemne vode na vodnom području rijeke Dunav su u dobrom količinskom stanju i nisu u riziku te se zbog toga na ovom području ne provodi operativni monitoring količinskog stanja. Na jadranskom slivu su dva TPV u riziku, prvenstveno zbog pojave za slanjenja, čiji je uzrok možda i prekomjerno crpljenje podzemne vode tijekom sušnih razdoblja. STRANICA 210 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – područja za kupanje i rekreaciju sukladno Zakonu o vodama i pro pisima o zaštiti okoliša – područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite sukladno Za konu o vodama i/ili propisima o zaštiti prirode Monitoring će obuhvatiti123 i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena. Monitoring tijela površinskih i podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji Na tijelima površinskih i podzemnih voda na kojima se nalaze zahvati vode namijenjene ljudskoj potrošnji te na kojima se osigurava zahvaćanje više od 100 m³ vode dnevno (oko 500 korisnika), potrebno je uspostaviti monitoring njihovog stanja. Uče stalost monitoringa na tim tijelima propisana je u Uredbi o standardu kakvoće voda i to: – 4 puta godišnje ako je broj korisnika manji od 10.000 – 8 puta godišnje ako je broj korisnika 10.000 do 30.000 – 12 puta godišnje ako je broj korisnika veći od 30.000. 123 Članak 44. Zakona o vodama. Tab. C.106 Monitoring podzemnih voda (okolišni standard kakvoće (»environmental quality standard« – EQS) za prioritetne tvari i ostale onečišćujuće tvari prema Uredbi o standardu kakvoće voda) TPV kod Naziv TPV Površina (km2) U riziku (DA/NE) Broj postojećih postaja Broj planiranih novih postaja Ukupan broj postaja Gustoća postaja (na 1.000 km2) CDGI 18 Međimurje 747 NE 5 1 6 8 CDGI 19 Varaždinsko područje 402 DA 6 2 8 20 CDGI 21 Legrad – Slatina 2.371 NE 3 4 7 3 CDGI 22 Novo Virje 97 NE - 1 1 10 CDGI 23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava 5.011 NE 8 6 14 3 CDGI 20 Sliv Bednje 725 NE 3 - 3 4 CSGI 24 Sliv Sutle i Krapine 1.406 NE 3 3 6 4 CSGN 25 Sliv Lonja – Ilova – Pakra 5.188 NE 7 3 10 2 CSGN 26 Sliv Orljave 1.576 NE 5 3 8 5 CSGI 27 Zagreb 988 NE 22 1 23 23 CSGI 28 Lekenik – Lužani 3.446 NE 5 6 11 3 CSGI 29 Istočna Slavonija – sliv Save 3.329 NE 8 5 13 4 CSGI 30 Žumberak – Samoborsko gorje 443 NE 3 - 3 7 CSGI 31 Kupa 2.871 NE 5 2 7 2 CSGI 32 Una 541 NE 1 1 2 4 CSGI-14 Kupa 1.029 NE 2 1 3 3 CSGN-15 Dobra 755 NE 2 - 2 3 CSGN-16 Mrežnica 1.369 NE 3 - 3 2 CSGI-17 Korana 1.245 NE 2 - 2 2 CSGI-18 Una 1.575 NE 4 1 5 3 JKGI-01 Sjeverna Istra 907 NE 4 - 4 4 JKGN-02 Središnja Istra 1.717 NE 6 2 8 5 JKGN-03 Južna Istra 144 NE - 1 1 7 JKGI-04 Riječki zaljev 440 NE 2 - 2 5 JKGI-05 Rijeka – Bakar 621 NE 2 - 2 3 JKGN-06 Lika – Gacka 3.720 NE 5 1 6 2 JKGN-07 Zrmanja 1.537 NE 3 - 3 2 JKGN-08 Ravni Kotari 979 NE 2 2 4 4 JKGN-09 Bokanjac – Poličnik 302 NE 1 - 1 3 JKGI-10 Krka 2.703 NE 4 2 6 2 JKGI-11 Cetina 3.087 NE 4 1 5 2 JKGI-12 Neretva 2.037 NE 5 6 11 5 JOGN-13 Jadranski otoci: 1.Krk 2.Cres 405 406 NE 2 1 2 1 5 2 Količinsko stanje podzemnih voda pratit će se uspostavom mjerenja ra zina podzemnih voda u piezometrima i zdencima uglavnom načinjenim u vodonosnicima međuzrnske poroznosti te mjerenjem izdašnosti istje canja podzemne vode na izvorima u krškim vodonosnicima. Mjerenja je potrebno provoditi svaki dan. Prijedlog usklađenja monitoringa zaštićenih područja U područja posebne zaštite voda122 ubrajaju se: – područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organi zama, uključivo i područja voda pogodna za život slatkovodnih riba te područja voda pogodna za život i rast školjkaša – sve vode namijenjene ljudskoj potrošnji koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m³ vode na dan ili opskrbljuje više od 50 ljudi i sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti – područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate, po dručja loše izmjene voda u priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na ispuštanje komunalnih otpadnih voda 122 Članak 48. Zakona o vodama – Određuju se zaštićena područja (područja posebne zaštite voda, gdje se radi zaštite voda i vodnog okoliša provode dodatne mjere zaštite). UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 211 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U prvom koraku usklađenja određene su mjerne postaje i plan moni toringa na tijelima površinskih voda na kojima se nalaze zahvati vode za ljudsku potrošnju. 454 okviru monitoringa zdravstvene ispravnosti vode u vodocrpilištima, koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Monitoring na tijelima površinskih i kopnenih voda iz kojih se zahvaća voda za ljudsku upotrebu, do dodatnog usklađenja obuhvaća oko 400 mjernih postaja, od čega: 27 na tijelima površinskih voda 369 postaja na tijelima podzemnih voda (sve postaje iz monitoringa kemijskog stanja podzemnih voda). U prvom koraku usklađenja određene su mjerne postaje i plan monitoringa na tijelima površinskih voda na kojima se nalaze zahvati vode za ljudsku potrošnju. Sl. C.151 Prostorni raspored postaja na kojima se obavlja monitoring tijela površinskih i podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji Monitoring voda pogodnih za život slatkovodnih riba Odlukom o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba određena su područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba, odnosno područja salmonidnih voda i ciprinidnih voda. Za određivanje kakvoće voda u ovim područjima, uz pokazatelje kojima se određuje stanje voda, prate se i dodatni pokazatelji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda. Kako bi se mogla odrediti kakvoća u svakom tijelu površinske vode koje se nalazi u vodama pogodnima za život slatkovodnih riba, u monitoring je uključena po jedna mjerna postaja u svakom tijelu površinske kopnene vode. Ukupno je određeno 75 postaja, na kojima će se pratiti svi pokazatelji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda (postaje monitoringa zaštićenih područja za život slatkovodnih riba, 6 postaja, koje se Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili zavoda za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba, jedanput tijekom hidrološke godine. Sl. C.151 Prostorni raspored postaja na kojima se obavlja monitoring tijela površinskih i podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji Monitoring voda pogodnih za život slatkovodnih riba Odlukom o odre đivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba određena su područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba, odnosno područja salmonidnih voda i ciprinidnih voda. Za određivanje kakvoće voda u ovim područjima, uz pokazatelje kojima se određuje stanje voda, prate se i dodatni pokazatelji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda. Kako bi se mogla odrediti kakvoća u svakom tijelu površinske vode koje se nalazi u vodama pogodnima za život slatkovodnih riba, u monito ring je uključena po jedna mjerna postaja u svakom tijelu površinske kopnene vode. Ukupno je određeno 75 postaja, na kojima će se pratiti svi pokazate lji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda (postaje monitoringa zaštićenih područja za život slatkovodnih riba, 6 postaja, koje se nalaze uzvodno i nizvodno od termalnog onečišćenja voda te na kojima se jednom tjedno prati temperatura vode). Pokazatelji stanja površinskih voda i dodatni pokazatelji prate se prema propisanoj učestalosti, koja se može i smanjiti ukoliko je kakvoća voda znatno bolja od propisane. Ukoliko nema onečišćenja ili nema rizika od pogoršanja kakvoće voda, monitoring nije potrebno provoditi. 455 nalaze uzvodno i nizvodno od termalnog onečišćenja voda te na kojima se jednom tjedno prati temperatura vode). Pokazatelji stanja površinskih voda i dodatni pokazatelji prate se prema propisanoj učestalosti, koja se može i smanjiti ukoliko je kakvoća voda znatno bolja od propisane. Ukoliko nema onečišćenja ili nema rizika od pogoršanja kakvoće voda, monitoring nije potrebno provoditi. Sl. C.152 Prostorni raspored postaja na kojima se obavlja monitoring područja pogodnih za život slatkovodnih riba Monitoring voda pogodnih za život i rast školjkaša - Za određivanje kakvoće voda pogodnih za život i rast školjkaša i gastropodnih mekušaca, uz pokazatelje kojima se određuje stanje voda, prate se i dodatni pokazatelji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda. Odlukom o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša 18 područja prijelaznih i priobalnih voda jadranskog vodnog područja proglašeno je pogodnima za život i rast školjkaša (temeljem monitoringa pokazatelja propisanih Uredbom o standardu kakvoće voda, provedenog u razdoblju 2007. - 2008. godina, Prilog 9). U svrhu dodatnog određivanja novih područja pogodnih za život i rast školjkaša u razdoblju 2012. 2013. godina proveden je monitoring u trajanju od jedne godine na novih 7 područja. Godišnji rezultati ispitivanja zadovoljavali su kriterije iz članka 59. Uredbe, čime su stvoreni preduvjeti za dodatno određivanje novih područja voda pogodnih za život i rast školjkaša. Prijedlog novih područja izrađuju Hrvatske vode i upućuju ministarstvu nadležnom za vode na daljnje postupanje. U 2013. godini započeta je i provedba monitoringa kakvoće voda na nova 3 uzgojna i izlovna područja u Velebitskom kanalu, čiji se rezultati koriste za utvrđivanje njihove pogodnosti. Sl. C.152 Prostorni raspored postaja na kojima se obavlja monitoring područja pogodnih za život slatkovodnih riba Stoga je za izradu plana monitoringa tijela podzemnih i površinskih voda na kojima se nalaze zahvati vode namijenjene ljudskoj potrošnji potrebna potpuna i točna informacija o broju korisnika prema pojedi nom zahvatu vode. Ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju na javnim i lokalnim vodoopskrbnim sustavima prati Hrvatski zavod za javno zdravstvo, temeljem Monitoringa izvorišta vode namijenjene za ljudsku potrošnju i monitoringa zdravstvene ispravnosti vode nami jenjene za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže, čija je provedba defini rana Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju124. Uspoređujući plan monitoringa Hrvatskih voda s planom monitoringa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, utvrđeno je da se dva plana po dudaraju na oko 200 mjernih postaja ili oko 100 vodocrpilišta. U svrhu uspostave cjelovitog monitoringa ovih područja, potrebno je proširiti postojeću monitoring mrežu Hrvatskih voda na ona tijela površinskih i podzemnih voda, na kojima nema monitoringa, a na tijelima na kojima je broj postaja prevelik, odabrati postaje koje su odgovarajuće za praće nje stanja u zaštićenim područjima. Do potpunog usklađenja (2016. go dine) učestalost monitoringa na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji prati dinamiku koja je utvrđena monitoringom stanja podzemnih i površinskih voda (najmanje četiri puta tijekom godine). 453 potrebno je uspostaviti monitoring njihovog stanja. Učestalost monitoringa na tim tijelima propisana je u Uredbi o standardu kakvoće voda i to: 4 puta godišnje ako je broj korisnika manji od 10.000 8 puta godišnje ako je broj korisnika 10.000 do 30.000 12 puta godišnje ako je broj korisnika veći od 30.000. Stoga je za izradu plana monitoringa tijela podzemnih i površinskih voda na kojima se nalaze zahvati vode namijenjene ljudskoj potrošnji potrebna potpuna i točna informacija o broju korisnika prema pojedinom zahvatu vode. Ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju na javnim i lokalnim vodoopskrbnim sustavima prati Hrvatski zavod za javno zdravstvo, temeljem Monitoringa izvorišta vode namijenjene za ljudsku potrošnju i monitoringa zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže, čija je provedba definirana Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju124. Uspoređujući plan monitoringa Hrvatskih voda s planom monitoringa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, utvrđeno je da se dva plana podudaraju na oko 200 mjernih postaja ili oko 100 vodocrpilišta. U svrhu uspostave cjelovitog monitoringa ovih područja, potrebno je proširiti postojeću monitoring mrežu Hrvatskih voda na ona tijela površinskih i podzemnih voda, na kojima nema monitoringa, a na tijelima na kojima je broj postaja prevelik, odabrati postaje koje su odgovarajuće za praćenje stanja u zaštićenim područjima. Do potpunog usklađenja (2016. godine) učestalost monitoringa na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji prati dinamiku koja je utvrđena monitoringom stanja podzemnih i površinskih voda (najmanje četiri puta tijekom godine). Rezultati monitoringa prema Direktivi o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju, odnosno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, bit će podloga za dodatno usklađenje monitoringa podzemnih voda u smislu učestalosti monitoringa i/ili određivanja dodatnih mjernih postaja na vodnim tijelima podzemnih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji koja u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno. Takav dodatno usklađeni monitoring podzemnih voda provodit će se od početka 2016. godine. Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju i indikatorski parametri (mikrobiološki i kemijski), koji se prate u cilju: zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode za ljudsku potrošnju i osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju temeljem Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju, uzimajući u obzir jedno ispitivanje tijekom hidrološke godine, propisani su Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju125 (odnosno umanjenjem za jedno mjerenje ukoliko se odvija na istoj postaji), obavlja se u 124 Prema Planu monitoringa izvorišta vode namijenjene za ljudsku potrošnju u 2013. godini Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mreža postaja koje se nalaze u sustavu monitoringa zdravstvene ispravnosti vode na vodocrpilištima broji oko 700 mjernih postaja smještenih na oko 460 vodocrpilišta u javnoj vodoopskrbi i lokalnoj vodoopskrbi, iz kojih se opskrbljuje više od 200 stanovnika. Od ovih 700 postaja, njih tridesetak nalazi se na tijelima površinskih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a ostali su na zdencima i izvorima. S točnim podatkom o broju korisnika se ne raspolaže. 125 Pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe na vodoopskrbnom području mora obavljati ispitivanje vode na vodocrpilištu kojim upravlja, odnosno na kojem obavlja djelatnost javne vodoopskrbe u opsegu analize na kemijske, mikrobiološke i indikatorske parametre, propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (Narodne novine, br. 125/13 i 141/13). Kod obavljanja ispitivanja pravna osoba mora provoditi analize u laboratoriju Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju i indikator ski parametri (mikrobiološki i kemijski), koji se prate u cilju: – zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišće nja vode za ljudsku potrošnju i – osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju temeljem Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju, uzimajući u obzir jedno ispitivanje tijekom hidrološke godine, propisani su Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju125 (odnosno umanjenjem za jedno mjerenje ukoliko se odvija na istoj po staji), obavlja se u okviru monitoringa zdravstvene ispravnosti vode u vodocrpilištima, koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Monitoring na tijelima površinskih i kopnenih voda iz kojih se zahvaća voda za ljudsku upotrebu, do dodatnog usklađenja obuhvaća oko 400 mjernih postaja, od čega: – 27 na tijelima površinskih voda – 369 postaja na tijelima podzemnih voda (sve postaje iz monitoringa kemijskog stanja podzemnih voda). 124 Prema Planu monitoringa izvorišta vode namijenjene za ljudsku potrošnju u 2013. godini Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mreža postaja koje se nalaze u sustavu monitoringa zdravstvene ispravnosti vode na vodocrpili štima broji oko 700 mjernih postaja smještenih na oko 460 vodocrpilišta u javnoj vodoopskrbi i lokalnoj vodoopskrbi, iz kojih se opskrbljuje više od 200 stanovnika. Od ovih 700 postaja, njih tridesetak nalazi se na tijelima površinskih voda iz kojih se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a ostali su na zdencima i izvorima. S točnim podatkom o broju korisnika se ne raspolaže. 125 Pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe na vodoopskrb nom području mora obavljati ispitivanje vode na vodocrpilištu kojim uprav lja, odnosno na kojem obavlja djelatnost javne vodoopskrbe u opsegu analize na kemijske, mikrobiološke i indikatorske parametre, propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 125/13 i 141/13). Kod obavljanja ispitivanja prav na osoba mora provoditi analize u laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili zavoda za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba, jedanput tijekom hidrološke godine. STRANICA 212 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – izbjegavanje zlouporaba u odnosu na podrijetlo živih školjkaša – obavljanje preliminarnih analiza novih proizvodnih područja. Monitoring područja ranjivih na nitrate i područja podložnih eutrofikaci ji – Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, oko 10% kopnenog teritorija čine područja određena kao ranjiva na nitrate126. Na tim područjima potrebno je provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla kroz akcijske programe zaštite voda. Prema zahtjevima Uredbe o standardu kakvoće voda127 potrebno je provoditi dvije vrste monitoringa, koji se razlikuju po učestalosti, vremenu uzorkovanja i mjernim postajama: – monitoring stanja voda u svrhu određivanja i preispitivanja područja voda kojima prijeti onečišćenje nitratima poljoprivrednog porijekla, i – monitoring povezan s ocjenom učinkovitosti akcijskih programa za štite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla. Prilikom prvog postupka određivanja područja ranjivih na nitrate (stu dija »Određivanje zona ranjivih na nitrate te ekonomski učinak primje ne Nitratne direktive na Republiku Hrvatsku«) utvrđen je nedovoljan broj mjernih postaja na malim vodotocima, jer su mjerne postaje uglav nom smještene na velikim ili srednje velikim rijekama, kao i nedovoljan broj mjernih postaja u podzemnim vodama. Pouzdanost određivanja ili procjenjivanja onečišćenja nitratima u vodama iz toga je razloga bila umanjena te je, posljedično, obuhvat ranjivih područja relativno mali, odnosno veći dio državnog teritorija je određen kao »potencijalno ra njiv«. U planu monitoringa stanja voda u ranjivim područjima prepo ručeno je planirati gušću mrežu mjernih postaja, osobito na manjim vodotocima i stajaćicama, uvesti dodatne postaje u podzemnim vodama te monitoring provoditi svake godine tijekom trajanja razdoblja za koje su određena ranjiva područja, kao i trajanja akcijskih programa. Područja podložna eutrofikaciji dijelom su utvrđena Odlukom o određi vanju osjetljivih područja, a čine ih dijelovi priobalnog mora sa lošom izmjenom vode. Uredba o standardu kakvoće voda propisuje pokazatelje eutrofikacije u rijekama, jezerima i priobalnim vodama. Monitoring koncentracije nitrata poljoprivrednog porijekla provodi se u površinskim i podzemnim vodama u ranjivim područjima i u po dručjima podložnima eutrofikaciji učestalošću propisanom člankom 63. Uredbe. Pokazatelji za praćenje stanja površinskih voda u ranjivim područjima nalaze se u smjernicama »Stanje i trendovi vodenog okoliša i poljoprivredne prakse«. Monitoring stanja voda od onečišćenja uzro kovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla na površinskim vodam provodi se: – na svim mjernim postajama kopnenih voda obuhvaćenim planom nadzornog i operativnog monitoringa, a dodatne mjerne postaje su određene u 2015. godini, po završetku projekta »Utjecaj poljo privrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj« (na kojima će se po potrebi provoditi monitoring s većom učestalošću) – na mjernim postajama nadzornog i operativnog monitoringa prijela znih i priobalnih voda koje se nalaze u ranjivim/osjetljivim područ jima. Popis mjernih postaja u tijelima podzemnih voda u ranjivim područ jima, u kojima je koncentracija nitrata veća od 25 mgNO3/L čine 53 mjerne postaje. Rezultati projekta »Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj«, predlažu mo nitoring postaje za praćenje stanja voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. 126 Za određivanje ranjivih područja koristili su se rezultati monitoringa po vršinskih voda za razdoblje od 2000. do 2010. godine, a za podzemne vode rezultati monitoringa u razdoblju od 2007. do 2010. godine. 127 Članak 63. Monitoring voda pogodnih za život i rast školjkaša – Za određivanje kakvoće voda pogodnih za život i rast školjkaša i gastropodnih meku šaca, uz pokazatelje kojima se određuje stanje voda, prate se i dodatni pokazatelji propisani Uredbom o standardu kakvoće voda. Odlukom o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša 18 po dručja prijelaznih i priobalnih voda jadranskog vodnog područja pro glašeno je pogodnima za život i rast školjkaša (temeljem monitoringa pokazatelja propisanih Uredbom o standardu kakvoće voda, provedenog u razdoblju 2007. – 2008. godina, Prilog 9). U svrhu dodatnog određivanja novih područja pogodnih za život i rast školjkaša u razdoblju 2012. – 2013. godina proveden je monitoring u trajanju od jedne godine na novih 7 područja. Godišnji rezultati ispi tivanja zadovoljavali su kriterije iz članka 59. Uredbe, čime su stvoreni preduvjeti za dodatno određivanje novih područja voda pogodnih za život i rast školjkaša. Prijedlog novih područja izrađuju Hrvatske vode i upućuju ministarstvu nadležnom za vode na daljnje postupanje. U 2013. godini započeta je i provedba monitoringa kakvoće voda na nova 3 uz gojna i izlovna područja u Velebitskom kanalu, čiji se rezultati koriste za utvrđivanje njihove pogodnosti. 456 Sl. C.153 Mjerne postaje za utvrđivanje područja pogodnih za život i rast školjkaša Daljnje određivanje novih područja voda pogodnih za život i rast školjkaša ovisit će o dinamici zaprimanja zahtjeva za određivanjem. U slučajevima promjene stanja voda i provođenju mjera zaštite, na područjima voda koje su određene pogodnima za život i rast školjkaša potrebno je provoditi operativni monitoring na način propisan Uredbom o standardu kakvoće voda. Promjena stanja može nastupiti uslijed novih antropogenih aktivnosti u tijelu prijelazne ili priobalne vode, a može se utvrditi temeljem rezultata nadzornog monitoringa, ali i praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša, za koji je nadležno ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Plan praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša objavljuje se u Narodnim novinama, a temelji se na Pravilniku o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (Narodne novine, br. 99/07, 28/10, 94/11 i 51/12). Svrha provedbe Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša je: provjera mikrobiološke kakvoće živih školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno toksičnog planktona u vodama na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje te biotoksina u živim školjkašima provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim školjkašima izbjegavanje zlouporaba u odnosu na podrijetlo živih školjkaša obavljanje preliminarnih analiza novih proizvodnih područja. Sl. C.153 Mjerne postaje za utvrđivanje područja pogodnih za život i rast školjkaša Daljnje određivanje novih područja voda pogodnih za život i rast školj kaša ovisit će o dinamici zaprimanja zahtjeva za određivanjem. U slučajevima promjene stanja voda i provođenju mjera zaštite, na po dručjima voda koje su određene pogodnima za život i rast školjkaša po trebno je provoditi operativni monitoring na način propisan Uredbom o standardu kakvoće voda. Promjena stanja može nastupiti uslijed novih antropogenih aktivnosti u tijelu prijelazne ili priobalne vode, a može se utvrditi temeljem rezultata nadzornog monitoringa, ali i praćenja kakvoće mora i školjkaša na proi zvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša, za koji je nadležno ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Plan praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša objavljuje se u Narodnim novinama, a temelji se na Pravilniku o službenim kontrolama hrane životinjskog po drijetla (»Narodne novine«, br. 99/07, 28/10, 94/11 i 51/12). Svrha proved be Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša je: – provjera mikrobiološke kakvoće živih školjkaša na proizvodnim po dručjima i područjima za ponovno polaganje – provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno tok sičnog planktona u vodama na proizvodnim područjima i područji ma za ponovno polaganje te biotoksina u živim školjkašima – provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim školjkašima UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 213 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE nja do 15. rujna odnosno tijekom trajanja sezone kupanja, u razmacima od 15 dana. Kako bi se osigurao dovoljan skup podataka od najmanje 28 uzoraka temeljem kojih se određuje konačna ocjena kakvoće vode za kupanje na nekom kupalištu (konačna ocjena obuhvaća 4 sukcesivne sezone kupanja), na svakom kupalištu se uzima i analizira minimalno sedam uzoraka u svakoj sezoni kupanja. Na pješčanoj ili šljunkovitoj plaži odabire se po jedna mjerna postaja na svakih 100 m dužine, dočim se na plaži kamenitih ili betonskih obala odabire po jedna točka na svakih 200 m dužine. Broj monitoring postaja ovisi o broju službeno proglašenih kupališta. 460 Sl. C.156 Mjerne postaje monitoringa vode za kupanje na rijekama i jezerima U dijelu informiranja javnosti, Hrvatske vode doprinose ujednačenosti i kvaliteti informacija izradom mrežne aplikacije sa prikazima kakvoće voda za kupanje na rijekama i jezerima. U najkraćem roku nakon analize uzoraka vode provedene u ovlaštenim laboratorijima, ocjene kakvoće dostupne su za pregled zainteresiranoj javnosti, a postoji i mogućnost slanja komentara i prijedloga nadležnim gradovima i općinama koji provode mjere upravljanja vodom za kupanje na svom području. Aplikacija je dostupna za pregled na hrvatskom i engleskom jeziku. Monitoring vode za kupanje na morskim plažama provodi se prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine, broj 73/08). Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih navedenom Uredbom te Direktivom o vodi za kupanje. Poslove praćenja kakvoće mora za kupanje (monitoring) obavlja pravna osoba ovlaštena za poslove praćenja stanja iz područja zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o vodama prema programima koje donosi sedam priobalnih županija129, a provedbom koordinira ministarstvo nadležno za okoliš. Prema Programu, sezona kupanja je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, a praćenje kakvoće mora se obavlja od 15. svibnja do 30. rujna. Prije svake sezone kupanja, županija definira točke uzorkovanja te se monitoring obavlja na osnovu kalendara ispitivanja kojeg odobrava nadležno upravno tijelo županije. Hidrološki, hidromorfološki i meteorološki monitoring Programi hidrološkog, meteorološkog i hidromorfološkog monitoringa (mjerna mjesta, parametri i učestalost mjerenja) posebno je razrađen, najviše zbog specifičnosti, odnosno više različitih ciljeva koje treba ispuniti: 129 Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja, i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje. U pojedinim županijama ispitivanje se prati od 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru nacionalnog Programa praćenja duž cijele jadranske obale prati se od 1989. godine. Sl. C.156 Mjerne postaje monitoringa vode za kupanje na rijekama i jezerima U dijelu informiranja javnosti, Hrvatske vode doprinose ujednačenosti i kvaliteti informacija izradom mrežne aplikacije sa prikazima kakvoće voda za kupanje na rijekama i jezerima. U najkraćem roku nakon anali ze uzoraka vode provedene u ovlaštenim laboratorijima, ocjene kakvoće dostupne su za pregled zainteresiranoj javnosti, a postoji i mogućnost slanja komentara i prijedloga nadležnim gradovima i općinama koji provode mjere upravljanja vodom za kupanje na svom području. Apli kacija je dostupna za pregled na hrvatskom i engleskom jeziku. Monitoring vode za kupanje na morskim plažama provodi se prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (»Narodne novine«, broj 73/08). Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih navedenom Ured bom te Direktivom o vodi za kupanje. Poslove praćenja kakvoće mora za kupanje (monitoring) obavlja pravna osoba ovlaštena za poslove pra ćenja stanja iz područja zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o vodama prema programima koje donosi sedam priobalnih županija129, a provedbom koordinira ministarstvo nadležno za okoliš. Prema Programu, sezona kupanja je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, a praćenje kakvoće mora se obavlja od 15. svibnja do 30. rujna. Prije svake sezone kupanja, županija definira točke uzorkovanja te se monitoring obavlja na osnovu kalendara ispitivanja kojeg odobrava nad ležno upravno tijelo županije. Hidrološki, hidromorfološki i meteorološki monitoring Programi hidrološkog, meteorološkog i hidromorfološkog monitoringa (mjerna mjesta, parametri i učestalost mjerenja) posebno je razrađen, naj više zbog specifičnosti, odnosno više različitih ciljeva koje treba ispuniti: – utvrđivanje ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda, i 129 Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja, i zemalja pot pisnica Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praće nje kakvoće mora za kupanje. U pojedinim županijama ispitivanje se prati od 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru nacionalnog Programa praćenja duž cijele jadranske obale prati se od 1989. godine. Dublji i zatvoreni vodonosnici su manje osjetljivi na onečišćenje sa po vršine. Najviše su onečišćene vode otvorenih vodonosnika na dubini od 5 do 15 metara. Zbog toga je važno uzorkovati i pliće i dublje dijelove otvorenih i zatvorenih vodnosnika. 458 Na osnovi rezultata projekta „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“, nadopunjena je mreža mjernih postaja za praćenje učinkovitosti I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Akcijski programi preispituju se svake četiri godine. Sl. C.154 Monitoring postaje na kojima se provodi monitoring područja ranjivih na nitrate i područja podložna eutrofikaciji Monitoring područja namijenjenih zaštiti staništa ili vrsta - Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje i poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite, određena su propisima o zaštiti prirode i evidentirana u registru zaštićenih područja te će se, za područja za koja je analizom značajki vodnog područja ocjenjeno da su u stanju rizika, uspostaviti operativni monitoring. 458 Na osnovi rezultata projekta „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“, nadopunjena je mreža mjernih postaja za praćenje učinkovitosti I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Akcijski programi preispituju se svake četiri godine. Sl. C.154 Monitoring postaje na kojima se provodi monitoring područja ranjivih na nitrate i područja podložna eutrofikaciji Monitoring područja namijenjenih zaštiti staništa ili vrsta - Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje i poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite, određena su propisima o zaštiti prirode i evidentirana u registru zaštićenih područja te će se, za područja za koja je analizom značajki vodnog područja ocjenjeno da su u stanju rizika, uspostaviti operativni monitoring. Sl. C.154 Monitoring postaje na kojima se provodi monitoring područja ranjivih na nitrate i područja podložna eutrofikaciji Monitoring područja namijenjenih zaštiti staništa ili vrsta – Područja na mijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje i poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite, određena su propisima o zaštiti pri rode i evidentirana u registru zaštićenih područja te će se, za područja za koja je analizom značajki vodnog područja ocjenjeno da su u stanju rizika, uspostaviti operativni monitoring. 459 Sl. C.155 Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima namijenjenim zaštiti staništa ili vrsta Monitoring vode za kupanje - Kopnene površinske vode namijenjene kupanju prate se i ocjenjuju u skladu s Uredbom o kakvoći voda za kupanje. Sezona kupanja na kopnenim vodama počinje 1. lipnja i traje do 15. rujna128, a praćenje kakvoće voda za kupanje obavlja se od 15. svibnja do 15. rujna odnosno tijekom trajanja sezone kupanja, u razmacima od 15 dana. Kako bi se osigurao dovoljan skup podataka od najmanje 28 uzoraka temeljem kojih se određuje konačna ocjena kakvoće vode za kupanje na nekom kupalištu (konačna ocjena obuhvaća 4 sukcesivne sezone kupanja), na svakom kupalištu se uzima i analizira minimalno sedam uzoraka u svakoj sezoni kupanja. Na pješčanoj ili šljunkovitoj plaži odabire se po jedna mjerna postaja na svakih 100 m dužine, dočim se na plaži kamenitih ili betonskih obala odabire po jedna točka na svakih 200 m dužine. Broj monitoring postaja ovisi o broju službeno proglašenih kupališta. 128 Odluku o trajanju sezone kupanja donosi jedinica lokalne samouprave na čijem se području plaža nalazi. Sl. C.155 Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima na-C.155 Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima na-.155 Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima na-155 Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima na- Prijedlog postaja operativnog monitoringa na područjima na mijenjenim zaštiti staništa ili vrsta Monitoring vode za kupanje – Kopnene površinske vode namijenjene kupanju prate se i ocjenjuju u skladu s Uredbom o kakvoći voda za ku panje. Sezona kupanja na kopnenim vodama počinje 1. lipnja i traje do 15. rujna128, a praćenje kakvoće voda za kupanje obavlja se od 15. svib 128 Odluku o trajanju sezone kupanja donosi jedinica lokalne samouprave na čijem se području plaža nalazi. STRANICA 214 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. C.107 Opseg mjerenja na hidrološkim postajama kopnenih povr šinskih voda Vrsta mjerenja: H (vodostaj), Q (protok), T (temperatura), K (koncentracija nanosa), P (pronos nanosa) Broj mjernih postaja H, Q, T, K, P 16 H, K 2 H, K, P 1 H, Q, K, P 10 H, Q, K 4 H, Q, T 69 H, Q 272 H, T 11 Q 3 H 169 Ukupno 557 Uvode se i automatizirani uređaji koji izravno i kontinuirano dostav ljaju podatke (vodostaji) u okviru informacijskog sustava (HIS 2000) te su dostupni na teletekstu Hrvatske radiotelevizije, na web stranicama Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda. 463 Sl. C.159 Prostorni raspored hidroloških stanica površinskih kopnenih voda u odnosu na način prijenosa izmjerenih podataka Tab. C.108 Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odnosu na način mjerenja i dojavu informacija Vodno područje DOJAVA LIMNIGRAF Broj mjernih postaja Vodno područje rijeke Dunav da da 114 ne 31 ne da 115 ne 81 nepoznato nepoznato 20 Jadransko vodno područje da da 64 ne da 114 ne 18 Ukupno 557 Hidrološki monitoring provodi se i s ciljem utvrđivanja ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda. Stoga se svim stalnim postajama nadzornog monitoringa stanja voda dodjeljuje mjerodavna/referentna postaja hidrološkog monitoringa. Isto se utvrđuje i za sve postaje operativnog monitoringa stanja voda s tim što se postupak dodjeljivanja obnavlja s redefiniranjem lokacija postaja operativnog monitoringa stanja voda. Sl. C.159 Prostorni raspored hidroloških stanica površinskih kopnenih voda u odnosu na način prijenosa izmjerenih podataka Tab. C.108 Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odno-C.108 Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odno-.108 Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odno-108 Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odno- Broj hidroloških postaja kopnenih površinskih voda u odno su na način mjerenja i dojavu informacija Vodno područje DOJAVA LIMNIGRAF Broj mjernih postaja Vodno područje rijeke Dunav da da 114 ne 31 ne da 115 ne 81 nepoznato nepoznato 20 Jadransko vodno područje da da 64 ne da 114 ne 18 Ukupno 557 Hidrološki monitoring provodi se i s ciljem utvrđivanja ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda. Stoga se svim stalnim postajama nadzornog monitoringa stanja voda dodjeljuje mje rodavna/referentna postaja hidrološkog monitoringa. Isto se utvrđuje i za sve postaje operativnog monitoringa stanja voda s tim što se postu – obavljanja djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda (procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizicima, rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava). Hidrološki i meteorološki monitoring – Hidrološki i meteorološki moni toring obavlja se radi praćenja i utvrđivanja hidroloških prilika (uklju čivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidro loških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša). Hidrološki monitoring kopnenih površinskih voda nastavlja se provoditi na postojećoj mreži koju čini 557 hidroloških postaja. Postojeća mreža hidroloških postaja obuhvaća skupinu osnovnih i skupi nu dopunskih (korisničkih) vodomjernih postaja. Osnovna mreža vodo mjernih postaja ima funkciju određivanja bilance voda i statističke analize podataka kontinuiranih i dugotrajnih motrenja, pod stručnim nadzorom Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dopunska mreža je postavljena zbog prikupljanja podataka za potrebe poslova upravljanja vodama koje provode Hrvatske vode i za poslove planiranja, izgradnje i korištenja hi droenergetskih objekata koje provodi Hrvatska elektroprivreda. 461 utvrđivanje ekološkog stanja površinskih voda i količinskog stanja podzemnih voda, i obavljanja djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda (procjena poplavnih rizika, praćenje stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizicima, rukovođenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava). Hidrološki i meteorološki monitoring - Hidrološki i meteorološki monitoring obavlja se radi praćenja i utvrđivanja hidroloških prilika (uključivo motrenje, prikupljanje, kontrolu, obradu, čuvanje i objavu hidroloških podataka, analizu hidrološkog režima, prognozu hidroloških ekstremnih pojava, poplava i suša). Hidrološki monitoring kopnenih površinskih voda nastavlja se provoditi na postojećoj mreži koju čini 557 hidroloških postaja. Postojeća mreža hidroloških postaja obuhvaća skupinu osnovnih i skupinu dopunskih (korisničkih) vodomjernih postaja. Osnovna mreža vodomjernih postaja ima funkciju određivanja bilance voda i statističke analize podataka kontinuiranih i dugotrajnih motrenja, pod stručnim nadzorom Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dopunska mreža je postavljena zbog prikupljanja podataka za potrebe poslova upravljanja vodama koje provode Hrvatske vode i za poslove planiranja, izgradnje i korištenja hidroenergetskih objekata koje provodi Hrvatska elektroprivreda. Sl. C.157 Prostorni raspored hidroloških postaja u odnosu na vlasnika/e Na svim postajama obavljaju se mjerenja vodostaja, dok se mjerenja protoka, temperature, lebdećeg nanosa provode na ograničenom broju postaja. Sl. C.157 Prostorni raspored hidroloških postaja u odnosu na vlasnika/e Na svim postajama obavljaju se mjerenja vodostaja, dok se mjerenja proto ka, temperature, lebdećeg nanosa provode na ograničenom broju postaja. 462 Sl. C.158 Prostorni raspored hidroloških stanica površinskih kopnenih voda s opsegom mjerenja Tab. C.107 Opseg mjerenja na hidrološkim postajama kopnenih površinskih voda Vrsta mjerenja: H (vodostaj), Q (protok), T (temperatura), K (koncentracija nanosa), P (pronos nanosa) Broj mjernih postaja H, Q, T, K, P 16 H, K 2 H, K, P 1 H, Q, K, P 10 H, Q, K 4 H, Q, T 69 H, Q 272 H, T 11 Q 3 H 169 Ukupno 557 Uvode se i automatizirani uređaji koji izravno i kontinuirano dostavljaju podatke (vodostaji) u okviru informacijskog sustava (HIS 2000) te su dostupni na teletekstu Hrvatske radiotelevizije, na web stranicama Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda. Sl. C.158 Prostorni raspored hidroloških stanica površinskih kopnenih voda s opsegom mjerenja UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 215 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE monitoringa (gdje su hidromorfološke promjene razlogom nepostizanja minimalno dobrog stanja voda). Tab. C.109 Opseg hidromorfološkog monitoringa Vrsta monitoringa Broj mjernih postaja Po nadzornom monitoringu 117 Po operativnom monitoringu 241 466 Sl. C.162 Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog monitoringa Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 14 1 Usklađenje monitoringa stanja voda. Hrvatske vode RH ostalo 14 S1 Povećati broj postaja monitoringa pronosa pridnenog sedimenta u rijekama, osobito na rijekama koje se koriste/planiraju koristiti kao vodni putovi te osigurati kontinuirani monitoring tog pronosa. Hrvatske vode RH ostalo 14 S2 U monitoringe uvrstiti praćenje razina podzemne vode u otvorenim vodonosnicima na području poplavnih šuma, kao i ekološko stanje okolnih šuma (šumarstvo). Hrvatske vode RH ostalo 14 S3 S ciljem racionalizacije troškova potrebno je objediniti sve nacionalne programe praćenja stanja koji se provode u vodama Jadrana pod suverenitetom Republike Hrvatske (more). Hrvatske vode RH ostalo 14 S4 U suradnji s odgovarajućim stručnjacima u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu utvrditi najznačajnija mrijestilišta i zimovališta riba u rijekama, osobito onima iz kojih se vadi/planira se vaditi sediment za potrebe održavanja vodnih putova (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode RH ostalo Sl. C.162 Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog mo-C.162 Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog mo-.162 Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog mo-162 Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog mo- Prostorni raspored monitoring postaja hidromorfološkog mo nitoringa Ključni tip mjera R. br. Mjera Tijelo nad ležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 14 1 Usklađenje monitoringa stanja voda. Hrvatske vode RH ostalo 14 S1 Povećati broj postaja monitoringa pro nosa pridnenog sedimenta u rijekama, osobito na rijekama koje se koriste/plani raju koristiti kao vodni putovi te osigurati kontinuirani monitoring tog pronosa. Hrvatske vode RH ostalo 14 S2 U monitoringe uvrstiti praćenje razina podzemne vode u otvorenim vodono snicima na području poplavnih šuma, kao i ekološko stanje okolnih šuma (šumarstvo). Hrvatske vode RH ostalo 14 S3 S ciljem racionalizacije troškova potreb no je objediniti sve nacionalne programe praćenja stanja koji se provode u voda ma Jadrana pod suverenitetom Republi ke Hrvatske (more). Hrvatske vode RH ostalo 14 S4 U suradnji s odgovarajućim stručnjaci ma u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatskom agenci jom za okoliš i prirodu utvrditi najzna čajnija mrijestilišta i zimovališta riba u rijekama, osobito onima iz kojih se vadi/ planira se vaditi sediment za potrebe održavanja vodnih putova (bioraznoli kost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode RH ostalo 5.4.2 Dopunske mjere kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja Provedbom programa: – osnovnih mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja komunalnim i industrijskim otpadnim vodama (Poglavlje C.5.2.5) – osnovnih mjera kontrole raspršenih izvora onečišćenja (Poglavlje C.5.2.6) dobro stanje svih vodnih tijela neće biti moguće postići u planskim razdobljima 2016. – 2021. godina i 2022. – 2027. godina. Zbog toga se: pak dodjeljivanja obnavlja s redefiniranjem lokacija postaja operativnog monitoringa stanja voda. 464 Sl. C.160 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja površinskih voda i pripadajućih/referentnih hidroloških postaja Sl. C.160 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja po-C.160 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja po-.160 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja po-160 Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja po- Prostorni raspored postaja nadzornog monitoringa stanja po vršinskih voda i pripadajućih/referentnih hidroloških postaja 465 Sl. C.161 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja površinskih voda i pripadajućih/referentnih hidroloških postaja Provedba hidrološkog monitoringa svoju naročitu svrhu ima u obavljanju djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno procjeni poplavnih rizika, praćenju stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizicima, rukovođenju i nadzoru te provedbi preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava. Hidrološki monitoring kopnenih podzemnih voda - Monitoring količinskog stanja tijela podzemnih voda u cijelosti je u prijedlogu usklađenja monitoringa podzemnih voda. Hidromorfološki monitoring130 Hidromorfološki monitoring obuhvaća kontinuitet tekućica, promjene dubine i širine tekućica, promjene dubine stajaćica, strukturu i sediment dna i strukturu obalnog pojasa, plimni režim prijelaznih i priobalnih voda. Hidromorfološki monitoring provodi se od 2015. godine, respektirajući cikluse monitoringa jedan puta u šestogodišnjem ciklusu nadzornog monitoringa ili jednom u tri godine ciklusa operativnog monitoringa (gdje su hidromorfološke promjene razlogom nepostizanja minimalno dobrog stanja voda). Tab. C.109 Opseg hidromorfološkog monitoringa Vrsta monitoringa Broj mjernih postaja Po nadzornom monitoringu 117 Po operativnom monitoringu 241 130 Na hidromorfološki monitoring se referira i u poglavljima koja obrađuju stanje površinskih voda, s obzirom da isti služi i za ocjenu stanja površinskih voda. Sl. C.161 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja po-C.161 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja po-.161 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja po-161 Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja po- Prostorni raspored postaja operativnog monitoringa stanja po vršinskih voda i pripadajućih/referentnih hidroloških postaja Provedba hidrološkog monitoringa svoju naročitu svrhu ima u obav ljanju djelatnosti uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno procjeni poplavnih rizika, praćenju stanja vodotoka i stanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, upravljanje poplavnim rizi cima, rukovođenju i nadzoru te provedbi preventivne, redovite i izvan redne obrane od poplava. Hidrološki monitoring kopnenih podzemnih voda – Monitoring količin skog stanja tijela podzemnih voda u cijelosti je u prijedlogu usklađenja monitoringa podzemnih voda. Hidromorfološki monitoring130 Hidromorfološki monitoring obuhvaća kontinuitet tekućica, promjene dubine i širine tekućica, promjene dubine stajaćica, strukturu i sedi ment dna i strukturu obalnog pojasa, plimni režim prijelaznih i prio balnih voda. Hidromorfološki monitoring provodi se od 2015. godine, respektirajući cikluse monitoringa jedan puta u šestogodišnjem ciklusu nadzornog monitoringa ili jednom u tri godine ciklusa operativnog 130 Na hidromorfološki monitoring se referira i u poglavljima koja obrađuju stanje površinskih voda, s obzirom da isti služi i za ocjenu stanja površin skih voda. STRANICA 216 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola toč kastih i raspršenih izvora onečišćenja propisati detaljniji monitoring emisija – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola toč kastih i raspršenih izvora onečišćenja propisati obvezu provedbe dopunskih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja u razdoblju 2022. – 2027. godina sukladno rezultatima istražnog monitoringa i/ili rezultatima Plana upravljanja vodnim područjima 2022 – 2027. – Provoditi pojačan inspekcijski nadzor. (3) Dodatno, na vodnim tijelima na kojima se privremeno izuzeće od dobrog stanja voda proglašava i/ili po osnovi lošeg kemijskog stanja voda, a s obzirom na iznimno ograničene podatke o kvaliteti i koli čini industrijskih otpadnih voda (monitoring emisija) te o relativno malom broju postaja na kojima se mjere pokazatelji za ocjenu ke mijskog stanja voda i malom pouzdanošću ocjene kemijskog stanja voda te predviđene rokove usklađenja, dopunske mjere kontrole is puštanja se propisuju, u dogovoru s korisnicima, nakon provedenog istražnog monitoringa. (4) Dodatno, na slivnim područjima vodnih tijela, izvan ranjivih po dručja, na kojima se privremeno izuzeće od dobrog stanja voda proglašava i/ili po osnovi pokazatelja: a. onečišćenja hranjivim tvarima (ukupni N, i ukupni P), b. onečišćenja specifičnim, prioritetnim i prioritetnim opasnim tva rima iz grupe pesticida. U poljoprivredi poticati provedbu mjera propisanih I. Akcijskim pro gramom i to: a. prioritetno na slivnim područjima vodnih tijela za koja je ocijenje no da neće postići dobro stanje voda u razdoblju nakon provedbe osnovnih mjera u razdoblju 2021. – 2027., b. na ostalim područjima na kojima je utvrđeno nezadovoljavajuće stanje voda po osnovi navedenih pokazatelja. 468 (3) Dodatno, na vodnim tijelima na kojima se privremeno izuzeće od dobrog stanja voda proglašava i/ili po osnovi lošeg kemijskog stanja voda, a s obzirom na iznimno ograničene podatke o kvaliteti i količini industrijskih otpadnih voda (monitoring emisija) te o relativno malom broju postaja na kojima se mjere pokazatelji za ocjenu kemijskog stanja voda i malom pouzdanošću ocjene kemijskog stanja voda te predviđene rokove usklađenja, dopunske mjere kontrole ispuštanja se propisuju, u dogovoru s korisnicima, nakon provedenog istražnog monitoringa. (4) Dodatno, na slivnim područjima vodnih tijela, izvan ranjivih područja, na kojima se privremeno izuzeće od dobrog stanja voda proglašava i/ili po osnovi pokazatelja: a. onečišćenja hranjivim tvarima (ukupni N, i ukupni P), b. onečišćenja specifičnim, prioritetnim i prioritetnim opasnim tvarima iz grupe pesticida. U poljoprivredi poticati provedbu mjera propisanih I. Akcijskim programom i to: a. prioritetno na slivnim područjima vodnih tijela za koja je ocijenjeno da neće postići dobro stanje voda u razdoblju nakon provedbe osnovnih mjera u razdoblju 2021. – 2027., b. na ostalim područjima na kojima je utvrđeno nezadovoljavajuće stanje voda po osnovi navedenih pokazatelja. Izvješće o stanju vodnog tijela koje, na zahtjev, izdaju Hrvatske vode, sadržavat će i informaciju: (a) o primjeni odredbi kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja prema točki (1) ili (2) Poglavlja C.5.4.2 Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. na vodno tijelo, te (b) o primjeni preporuke provedbe dodatne mjere kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja prema točkama (3) ili (4), Poglavlja C.5.4.2. Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. na vodni tijelo. (1) Privremeno izuzeće od dobrog stanja voda utvrđuje na svim vod nim tijelima za koja je procijenjeno da se dobro stanje voda neće postići do 2021. godine (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.), a za koja je procijenjeno da će dobro stanje biti postignuto provedbom osnovnih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja u razdoblju do 2027. godine (Plan upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027.). Za sve točkaste i raspršene izvore onečišćenja koji utječu na stanje voda tih vodnih tijela potrebno je, uz provedbu osnovnih mjera: – Revidirati vodopravni akt kojim se usklađuje ispuštanje izvora one čišćenja s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Reviziju temeljiti na stručnoj podlozi kojom se detaljno analizira stanje vodnog tijela primjenom »kombiniranog pristupa« i time dokumentira da će stanje vodnog tijela nakon provedbe propisane osnovne mjere predmetnog i svih drugih »konkurentnih« korisnika u slivu biti u dobrom stanju – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola točka stih i raspršenih izvora onečišćenja, propisati detaljniji monitoring emisija – Provoditi pojačan inspekcijski nadzor – Odredbu o potrebi provedbe dopunskih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja nije potrebno specificirati niti po op segu niti po očekivanom roku provedbe (2) Privremeno izuzeće od dobrog stanja voda utvrđuje se na svim vod nim tijelima za koja je procijenjeno da se dobro stanje voda neće postići do 2021. godine (Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) i za koja je procijenjeno da dobro stanje voda neće biti po stignuto provedbom osnovnih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja niti u razdoblju do 2027. godine (Plan upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027.) Za sve točkaste i raspršene izvore onečišćenja koji utječu na stanje voda tih vodnih tijela potrebno je, uz provedbu osnovnih mjera i: – Revidirati vodopravni akt kojim se usklađuje ispuštanje izvora one čišćenja s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Re viziju temeljiti na stručnoj podlozi kojom se detaljno analizira stanje vodnog tijela primjenom »kombiniranog pristupa« i time dokumen tira da se dobro stanje vodnog tijela neće postići nakon provedbe propisane osnovne mjere predmetnog i svih drugih »konkurentnih« korisnika u slivu Ključni tip mjera R. br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Područje na koje se mjera odnosi Djelatnost na koju se mjera odnosi 15 21 26 MS 1 Dopunska mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja – potrebno je, uz provedbu osnovne mjere: – Revidirati vodopravni akt kojim se usklađuje ispuštanje izvora onečišćenja s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Reviziju temeljiti na stručnoj podlozi kojom se detaljno analizira stanje vodnog tijela primjenom »kombiniranog pristupa« i time doku mentira da će stanje vodnog tijela nakon provedbe propisane osnovne mjere predmetnog i svih drugih »konkurentnih« korisnika u slivu biti u dobrom stanju – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola točkastih i raspršenih izvora onečišćenja propisati detaljniji monitoring emisija – Provoditi pojačan inspekcijski nadzor – Odredbu o potrebi provedbe dopunskih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora one čišćenja nije potrebno specificirati niti po opsegu niti po očekivanom roku provedbe. Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zado voljavajućem stanju i za koja je procijenjeno da će biti u zado voljavajućem stanju nakon pro vedbe programa mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. sve UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 217 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 15 21 26 MS 2 Dopunska mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja – potrebno je, uz provedbu osnovne mjere i: – Revidirati vodopravni akt kojim se usklađuje ispuštanje izvora onečišćenja s Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Reviziju temeljiti na stručnoj podlozi kojom se detaljno analizira stanje vodnog tijela primjenom »kombiniranog pristupa« i time doku mentira da se dobro stanje vodnog tijela neće postići nakon provedbe propisane osnovne mjere predmetnog i svih drugih »konkurentnih« korisnika u slivu – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola točkastih i raspršenih izvora onečišćenja propisati detaljniji monitoring emisija – Revidiranim vodopravnim aktom kojim se usklađuje kontrola točkastih i raspršenih izvora onečišćenja propisati obvezu provedbe dopunskih mjera kontrole točkastih i raspršenih izvora onečišćenja u razdoblju 2022. – 2027. godina sukladno rezultatima istražnog mo nitoringa i/ili rezultatima Plana upravljanja vodnim područjima 2022 – 2027. – Provoditi pojačan inspekcijski nadzor. Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zadovo ljavajućem stanju i koja neće biti u zadovoljavajućem stanju nakon provedbe osnovnih mjera sve 15 16 26 MS 3 Dopunska mjera kontrole točkastih izvora onečišćenja – s obzirom na iznimno ograničene podatke o kvaliteti i količini industrijskih otpadnih voda (monitoring emisija) te o relativno malom broju postaja na kojima se mjere pokazatelji za ocjenu kemijskog stanja voda i malom pouzdanošću ocjene kemijskog stanja voda te predviđene rokove usklađenja, dopunske mje re kontrole ispuštanja se propisuju, u dogovoru s korisnicima, nakon provedenog istražnog monitoringa. Hrvatske vode vodna tijela koja nisu u zadovo ljavajućem stanju i koja neće biti u zadovoljavajućem stanju nakon provedbe osnovnih mjera industrija 2 3 12 16 26 MS 4 Dopunska mjera kontrole raspršenih izvora onečišćenja – u poljoprivredi poticati provedbu mjera propisanih I. Akcijskim programom i to: a. prioritetno na slivnim područjima vodnih tijela za koja je ocijenjeno da neće postići dobro stanje voda u razdoblju nakon provedbe osnovnih mjera (za pokazatelje ukupni N, i ukupni P te specifičnim, prioritetnim i prioritetnim opasnim tvarima iz grupe pesticida) b. na ostalim područjima na kojima je utvrđeno nezadovoljavajuće stanje voda po osnovi navedenih pokazatelja. ministarstvo nadležno za poljoprivre du, Poljo privredna savjetodavne služba vodna tijela koja nisu u zadovo ljavajućem stanju i koja neće biti u zadovoljavajućem stanju nakon provedbe osnovnih mjera (za pokazatelje ukupni N, i ukupni P te specifičnim, prioritetnim i prioritetnim opasnim tvarima iz grupe pesticida) poljoprivreda 470 do 2 02 1 (P U V P 2 01 6. – 2 02 1. ) BPK5 N P na ko n 20 21 ( IP U V P 2 02 2. – 2 02 7. ) Sl. C.163 Procjena učinaka provedbe mjera kontrole točkastog opterećenja komunalnim otpadnim vodama na rijekama RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 92 74 38 36 18 loše 48 40 7 33 8 umjereno 152 131 35 96 21 dobro 362 304 106 198 58 vrlo dobro 830 577 135 442 253 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 209 189 81 108 20 loše 87 77 27 50 10 umjereno 232 197 38 159 35 dobro 234 191 51 140 43 vrlo dobro 722 472 124 348 250 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 242 198 75 123 44 loše 118 98 26 72 20 umjereno 235 180 40 140 55 dobro 401 285 86 199 116 vrlo dobro 488 365 94 271 123 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 77 60 27 33 17 loše 46 40 10 30 6 umjereno 126 107 34 73 19 dobro 348 290 93 197 58 vrlo dobro 887 629 157 472 258 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 208 188 80 108 20 loše 85 77 27 50 8 umjereno 228 193 39 154 35 dobro 235 191 51 140 44 vrlo dobro 728 477 124 353 251 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% RH VP Dunav PS Drava PS Sava JadranskoVP vrlo loše 220 185 74 111 35 loše 97 83 19 64 14 umjereno 246 188 43 145 58 dobro 395 279 87 192 116 vrlo dobro 526 391 98 293 135 broj vodnih tijela 1.484 1.126 321 805 358 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Sl. C.163 Procjena učinaka provedbe mjera kontrole točkastog opterećenja komunalnim otpadnim vodama na rijekama STRANICA 218 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 471 B P K 5 2016. – 2021. godina nakon 2021. godine 472 Ʃ N 2016. – 2021. godina nakon 2021. godine 473 Ʃ P 2016. – 2021. godina nakon 2021. godine UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 219 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 474 F IZ IK A LN O – K E M IJ S K I P O K A Z A T E LJ I 2016. – 2021. godina nakon 2021. godine 475 K E M IJ S K O S T A N JE 2016. – 2021. godina nakon 2021. godine Sl. C.164 Procjena stanja voda nakon provedbe osnovnih mjera kontrole izvora onečišćenja u razdoblju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. i Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. Sl. C.164 Procjena stanja voda nakon provedbe osnovnih mjera kontrole izvora onečišćenja u razdoblju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. i Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. STRANICA 220 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 478 Sl. C.167 Stanje rijeka i jezera prema režimu kisika (BPK5, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.167 Stanje rijeka i jezera prema režimu kisika (BPK5, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) 479 Sl. C.168 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju dušikom (ukupni N, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.168 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju dušikom (ukupni N, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područ jima 2016. – 2021.) 5.5. Kartografski pregledi vodnih tijela na koja se primjenjuju odredbe Programa mjera Osnovu za utvrđivanje Programa mjera čine procijenjeno stanje voda i propisani ciljevi zaštite voda sa rokovima do kojih ciljevi trebaju biti postignuti. Program mjera primjenjuje se na sve vodotoke, bez obzira na njihovu veličinu, odnosno primjenjuju se i na vodnim tijelima slivne površine manje od 10 km2 rijeka i na vodnim tijelima jezera površine ma nje 0,5 km2 (iako za njih ne postoji obveza izvješćivanja o stanju vodnih tijela). Kako bi bilo moguće sagledati puni prostorni obuhvat primjene programom predviđenih mjera u nastavku se ponovno daju kartografski prikazi stanja vodnih tijela rijeka i jezera sa prikazom svih vodotoka obu hvaćenih Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. 476 5.5 Kartografski pregledi vodnih tijela na koja se primjenjuju odredbe Programa mjera Osnovu za utvrđivanje Programa mjera čine procijenjeno stanje voda i propisani ciljevi zaštite voda sa rokovima do kojih ciljevi trebaju biti postignuti. Program mjera primjenjuje se na sve vodotoke, bez obzira na njihovu veličinu, odnosno primjenjuju se i na vodnim tijelima slivne površine manje od 10 km2 rijeka i na vodnim tijelima jezera površine manje 0,5 km2 (iako za njih ne postoji obveza izvješćivanja o stanju vodnih tijela). Kako bi bilo moguće sagledati puni prostorni obuhvat primjene programom predviđenih mjera u nastavku se ponovno daju kartografski prikazi stanja vodnih tijela rijeka i jezera sa prikazom svih vodotoka obuhvaćenih Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Sl. C.165 Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021., intenzivne boje – potpuna ocjena koja uključuje i biološke pokazatelje) Sl. C.165 Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-C.165 Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-.165 Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-165 Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla- Ekološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla nom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., intenziv ne boje – potpuna ocjena koja uključuje i biološke pokazatelje) 477 Sl. C.166 Biološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.166 Biološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 221 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 482 Sl. C.171 Stanje rijeka i jezera prema „indeksu korištenja“ (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.171 Stanje rijeka i jezera prema »indeksu korištenja« (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) 483 Sl. C.172 Ukupno hidromorfološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.172 Ukupno hidromorfološko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) 480 Sl. C.169 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju fosforom (ukupni P, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.169 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju fosforom (ukupni P, svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) 481 Sl. C.170 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifičnim onečišćujućim tvarima (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.170 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifi čnim onečišću-C.170 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifi čnim onečišću-.170 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifi čnim onečišću-170 Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifi čnim onečišću- Stanje rijeka i jezera prema onečišćenju specifičnim onečišću jućim tvarima (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) STRANICA 222 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Planiranje upravljanja poplavnim rizicima osigurava, s jedne strane veliku fleksibilnost u primjeni, no s druge strane i jasan pristup u tri koraka s definiranim obveznim vremenskim rasporedom, ishodima i obvezom izvješćivanja – Potreba za usklađenjem koncepata vidljiva je već u samoj definiciji poplava. Tako se »poplavom«, u kontekstu upravljanja rizicima od poplava smatra privremena pokrivenost vodom zemljišta koje obično nije prekriveno vodom, što uključuje poplave koje uzrokuju rijeke, gorski potoci, povremeni bujični vodotoci te poplave mora na pri obalnim područjima, a može isključivati poplave iz kanalizacijskih sustava. Ovakvom se definicijom pitanje procjene rizika od poplava dodatno usložnjava uvodeći pitanje koincidencije, superponiranja, a proširenjem definicije na poplave mora zahtijeva i dodatne napore u uspostavi odgovarajuće raspodjele nadležnosti i koordinacije većeg broja institucija državne, regionalne i lokalne uprave – S obzirom na to da je »poplavni rizik ili rizik od poplava« definiran kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kul turnu baštinu i gospodarsku aktivnost, jasno je da pitanje razine pri hvatljivosti rizika od poplava više nije samo tehničke prirode, nego uključuje puno šire, društveno-ekonomske, socijalne i ekološke as pekte. To također znači da je uključivanje javnosti i dionika u izradu Plana upravljanja rizicima od poplava već u ranoj fazi pripreme od presudne važnosti. Uključivanje javnosti u proces odlučivanja o de finiranju prihvatljive razine rizika od poplava omogućava dugoročno stabilno okruženje u kojem je moguće provesti strateške projekte velikih dimenzija, čija implementacija obično traje duži niz godina i prelazi razdoblje jednog planskog ciklusa – Analiza usklađenosti i koordiniranosti različitih institucija koje se na različite načine mogu povezati s poplavama, iznalaženje prihvat ljivih komunikacijskih kanala te pravovremeno uključivanje javnosti u postupak planiranja svakako će se pozitivno odraziti na efikasnost planiranja i upravljanja poplavnim rizicima. 1. Prethodna procjena rizika od poplava Prethodnom procjenom rizika od poplava su, na osnovi raspoloživih podataka, identificirana područja potencijalno značajnih rizika od po plava prema sljedećim kriterijima: – značajnije zabilježene poplave – učestalo plavljena područja – potencijalno plavljenja područja – područja pod utjecajem poplava nastalih rušenjem objekata obrane od poplava – područja pod utjecajem bujičnih poplava. 486 1. Prethodna procjena rizika od poplava Prethodnom procjenom rizika od poplava su, na osnovi raspoloživih podataka, identificirana područja potencijalno značajnih rizika od poplava prema sljedećim kriterijima: značajnije zabilježene poplave učestalo plavljena područja potencijalno plavljenja područja područja pod utjecajem poplava nastalih rušenjem objekata obrane od poplava područja pod utjecajem bujičnih poplava. U dokumentu pod nazivom „Prethodna procjena rizika od poplava“ kojeg su izradile Hrvatske vode u siječnju 2013. godine korištenjem dostupnih informacija i podataka, određena su sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava. Prethodna procjena rizika od poplava sadrži: a) Karte vodnog područja s granicama rječnih slivova, podslivova i priobalnih područja, s prikazom topografije i korištenja zemljišta b) Prikaz poplava do kojih je došlo u prošlosti i koje su imale značajne štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna te prikaz značajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti značajne štetne posljedice sličnih događaja c) Procjenu mogućih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Za procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti poseban značaj su imali podaci o topografiji i položaju vodotoka i njegovim općim hidrološkim i geomorfološkim karakteristikama, uključujući inundacije kao prirodna retencijska područja, kao i podaci o položaju naseljenih područja, zonama gospodarskih aktivnosti i dugoročnog razvoja te djelotvornosti postojećih sustava obrane od poplava i utjecaju klimatskih promjena na pojavu poplava. Od raspoloživih podloga, podataka i elaborata za izradu prethodne procjene prvenstveno su korištene: Topografske podloge (TK 25.000, HOK 5.000, digitalni ortofoto 5.000) Granice slivova i podslivova iz novije projektne i studijske dokumentacije Planovi i izvještaji o provođenju obrana od poplava Podaci o pokrovu zemljišta iz digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatske Županijski prostorni planovi, podaci Državnog zavoda za statistiku i sl. Rezultati provedenih hidroloških obrada velikih voda. Identifikacija područja koja su potencijalno izložena rizicima od poplava napravljena je u dva koraka: Procjena preliminarnog stupnja rizika od poplava Prethodna procjena područja sa značajnim rizikom od poplava. 1.1 Značajnije zabilježene poplave Informacije o značajnim zabilježenim poplavama ključne su podloge za utvrđivanje potencijalno ugroženih područja. Iako je u arhivama evidentirano preko 260 poplavnih događaja, prateće informacije nisu uvijek bile na raspolaganju tako da nije bilo moguće osigurati potpunu prostornu, Prethodna procjena rizika od poplava sadrži: a) Karte vodnog područja s granicama rječnih slivova, podslivova i priobalnih područja, s prikazom topografije i korištenja zemljišta b) Prikaz poplava do kojih je došlo u prošlosti i koje su imale značajne štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodar 484 Sl. C.173 Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Planom upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Sl. C.173 Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-C.173 Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-.173 Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla-173 Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla- Kemijsko stanje rijeka i jezera (svi vodotoci obuhvaćeni Pla nom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.) B. UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVA – PLAN UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se, poduzimanjem različitih preventivnih građevin skih i negrađevinskih mjera, rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično izložena poplavama. U posljednje vrijeme znanstvenici, bez obzira na prijepore o uzrocima, priznaju činjenicu globalnog zatopljenja te predviđaju izrazitu dinamiku budućih klimatskih promjena. Također, prognostički klimatski modeli upućuju i na sve učestaliju pojavu klimatskih ekstrema, kako na glo balnoj tako i na lokalnoj razini. Iz tog se razloga, i u budućnosti, mogu očekivati pojave ekstremnih vrijednosti temperatura zraka i intenziteta oborina, kao i ekstremno sušnih razdoblja, uz pojave olujnih nevremena i vjetra razorne snage te plimnih valova u priobalnom području. Tije kom posljednjeg desetljeća u čitavom se svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj, učestalo bilježe do sada nezabilježene ekstremne hidrološke prilike s pojavom velikih voda i ekstremnih vodostaja s poplavama, koje prijete ljudskim životima i velikim materijalnim štetama. Obrana od poplava, u takvim uvjetima, često je vrlo otežana, a u nekim je situaci jama gotovo i nemoguća. S obzirom na jasne regulatorne odrednice i zahtjeve, aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima od poplava, planirane su na način da omogu će usklađivanje i prelazak s dosadašnje prakse upravljanja zaštitom od poplava na koncept upravljanja poplavnim rizicima (uzimajući u obzir i moguće značajne usluge ekosustava) u kontekstu integralnog uprav ljanja vodama: UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 223 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U najvećem broju slučajeva riječ je o poplavama većeg povratnog raz doblja od postojećeg stupnja zaštite područja. Ukupna poplavljena po vršina obrađenih povijesnih poplava iznosi oko 633 km2, od čega se oko dvije trećine odnosi na poplavne događaje evidentirane na vodnom području rijeke Dunav. Od oko 15.000 stanovnika ugroženih poplavama, nešto više od 15% nalazi se na jadranskom vodnom području. Promatrajući samo eviden tirane povijesne poplave, može se zaključiti da je prema broju ugroženih stanovnika od poplava vodno područje rijeke Dunav u nešto nepovolj nijem položaju u odnosu na jadransko vodno područje. Izraženije poplave mora zabilježene su duž hrvatske obale u nekoliko navrata, kao npr. u Veloj Luci 1978. godine, u Splitu 1999. godine, u primorskim gradovima sjevernog Jadrana (Pula, Rijeka, Rovinj, Umag) u prosincu 2008. godine te u Starigradu na Hvaru 2010. godine. Zna čajne poplave zabilježene su 1. siječnja 2010. godine kada su poplavile obale brojnih jadranskih gradova, priobalne prometnice i razne građe vine. Tako je primjerice na prometnici Trogir-Čiovo voda bila duboka pola metra, a promet Lapadskom obalom u Dubrovniku bio je prekinut. 488 Sl. D.1 Zabilježene poplave 1.2 Procjena preliminarnog stupnja rizika od poplava Preliminarni stupanj rizika od poplava procijenjen je i klasificiran za područje svakog pojedinačnog naselja kao najznačajnijeg receptora u okviru svake od 4 osnovne klase rizika: visok rizik umjereni rizik mali rizik zanemariv rizik od poplava a na osnovi ocjene dodatne složenosti rizika od poplava, visoki rizik od poplava podijeljen je u dvije potkategorije: vrlo veliki rizik od poplava - u slučajevima kada je riječ o područjima koja nemaju sustave zaštite veliki rizik od poplava - ostala područja visokog rizika od poplava. Sl. D.1 Zabilježene poplave 1.2 Procjena preliminarnog stupnja rizika od poplava Preliminarni stupanj rizika od poplava procijenjen je i klasificiran za područje svakog pojedinačnog naselja kao najznačajnijeg receptora u okviru svake od 4 osnovne klase rizika: – visok rizik – umjereni rizik – mali rizik – zanemariv rizik od poplava a na osnovi ocjene dodatne složenosti rizika od poplava, visoki rizik od poplava podijeljen je u dvije potkategorije: – vrlo veliki rizik od poplava – u slučajevima kada je riječ o područ jima koja nemaju sustave zaštite – veliki rizik od poplava – ostala područja visokog rizika od poplava. sku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna te prikaz značajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti značajne štetne posljedice sličnih događaja c) Procjenu mogućih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Za procjenu potencijalnih štetnih posljedica budućih poplava za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti poseban zna čaj su imali podaci o topografiji i položaju vodotoka i njegovim općim hidrološkim i geomorfološkim karakteristikama, uključujući inundacije kao prirodna retencijska područja, kao i podaci o položaju naseljenih područja, zonama gospodarskih aktivnosti i dugoročnog razvoja te dje lotvornosti postojećih sustava obrane od poplava i utjecaju klimatskih promjena na pojavu poplava. Od raspoloživih podloga, podataka i ela borata za izradu prethodne procjene prvenstveno su korištene: – Topografske podloge (TK 25.000, HOK 5.000, digitalni ortofoto 5.000) – Granice slivova i podslivova iz novije projektne i studijske dokumen tacije – Planovi i izvještaji o provođenju obrana od poplava – Podaci o pokrovu zemljišta iz digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatske – Županijski prostorni planovi, podaci Državnog zavoda za statistiku i sl. – Rezultati provedenih hidroloških obrada velikih voda. Identifikacija područja koja su potencijalno izložena rizicima od popla va napravljena je u dva koraka: – Procjena preliminarnog stupnja rizika od poplava – Prethodna procjena područja sa značajnim rizikom od poplava. 1.1 Značajnije zabilježene poplave Informacije o značajnim zabilježenim poplavama ključne su podloge za utvrđivanje potencijalno ugroženih područja. Iako je u arhivama evidentirano preko 260 poplavnih događaja, prateće informacije nisu uvijek bile na raspolaganju tako da nije bilo moguće osigurati potpunu prostornu, vremensku i atributnu homogenost uzorka, što treba imati u vidu pri interpretaciji rezultata Prethodne procjene rizika od poplava. Evidentirani poplavni događaji odnose se na razdoblje do 2010. godine. Tab. D.1 Kronološki pregled zabilježenih poplavnih događaja Razdoblje Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Ukupno Repu blika Hrvatska obo rine vodo toci ostalo uku pno more obo rine vodo toci ostalo uku pno 1935. – 1949. 2 2 2 1950. – 1989. 19 1 20 20 1990. – 1999. 3 3 1 4 1 6 9 2000. – 2009. 13 24 3 40 4 10 8 22 62 2010. - 133 11 5 149 1 5 8 14 163 nepoznato 6 6 6 ukupno 146 38 8 192 26 1 20 23 70 262 STRANICA 224 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Procijenjeni podaci su i ekspertno provjereni i potvrđeni. Kartografski prikazi prethodne procjene rizika su korišteni za daljnju razradu karata opasnosti i karata rizika od poplava. Na osnovi prethodne procjene utvrđeno je da je preko 50% površine Republike Hrvatske pod umjerenim do vrlo velikim rizikom od poplava. Pri tome treba napomenuti da je veći rizik na vodnom području rijeke Dunav, gdje ukupna površina naselja za koja je preliminarno procijenje no da se nalaze u riziku od poplava doseže gotovo 55%. 491 Sl. D.3 Udjeli (%) i površine (km2) područja preliminarno procijenjenih rizika od poplava 1.3 Prethodna procjena područja sa značajnim rizikom od poplava Na temelju verificirane prethodne procjene rizika od poplava identificirana su područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Osnovni kriteriji za proglašavanje određenog područja područjem sa značajnim rizikom od poplava prilagođeni su potrebama operativne obrane od poplava i različitom pristupu efikasnom, okolišno senzibiliziranom i financijski prihvatljivom rješavanju zaštite od poplava. U tzv. područja sa značajnim rizicima od poplava (područja potencijalno značajnih rizika od poplava PPZRP) uključena su sva područja za koja je prethodnom procjenom ocijenjeno da postoji vrlo veliki (1A), veliki (1) i umjereni (2) rizik od poplava. Tab. D.3 Razrada područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP) Prethodna procjena razine rizika od poplava Značenje Izrada karata ugroženosti i rizika od poplava te uključenje u plan (područja s potencijalno značajnim rizicima) 1A vrlo velika izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava te po potrebi dodatni sustav interventnih mjera u slučaju poplavnog događaja u okviru Operativnog plana obrane od poplava DA 1 velika izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava DA 2 umjerena izrada indikativnih karata ugroženosti i rizika od poplava te ukoliko se u ranoj fazi pokaže potreba, izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava DA 3 mala izrada karata ugroženosti i rizika od poplava ukoliko se na osnovu novonastalih informacija pokaže potreba NE 4 vrlo mala opći program aktivnosti za smanjenje rizika od poplava te zaštita točkastih objekata po potrebi NE 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska 1A - vrlo veliki 4.982 1.357 6.339 1 - veliki 11.726 6.687 18.413 2 - umjereni 2.432 2.589 5.021 3 - mali 12.077 7.586 19.663 4 - vrlo mali 3.878 3.200 7.078 1A - vrlo veliki 1 - veliki 2 - umjereni 3 - mali 4 - vrlo mali Sl. D.3 Udjeli (%) i površine (km2) područja preliminarno procijenjenih rizika od poplava 1.3 Prethodna procjena područja sa značajnim rizikom od poplava Na temelju verificirane prethodne procjene rizika od poplava identifici rana su područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Osnovni kriteriji za proglašavanje određenog područja područjem sa značajnim rizikom od poplava prilagođeni su potrebama operativne obrane od poplava i različitom pristupu efikasnom, okolišno senzibi liziranom i financijski prihvatljivom rješavanju zaštite od poplava. U tzv. područja sa značajnim rizicima od poplava (područja potencijalno značajnih rizika od poplava PPZRP) uključena su sva područja za koja je prethodnom procjenom ocijenjeno da postoji vrlo veliki (1A), veliki (1) i umjereni (2) rizik od poplava. Tab. D.3 Razrada područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP) Prethodna procjena razine rizika od poplava Značenje Izrada karata ugroženosti i rizika od poplava te uključenje u plan (područja s potencijal no značajnim rizicima) 1A vrlo velika izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava te po potrebi dodatni sustav in terventnih mjera u slučaju poplavnog do gađaja u okviru Operativnog plana obrane od poplava DA 1 velika izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava DA 2 umjerena izrada indikativnih karata ugroženosti i rizika od poplava te ukoliko se u ranoj fazi pokaže potreba, izrada detaljnih karata ugroženosti i rizika od poplava DA 3 mala izrada karata ugroženosti i rizika od po plava ukoliko se na osnovu novonastalih informacija pokaže potreba NE 4 vrlo mala opći program aktivnosti za smanjenje rizi ka od poplava te zaštita točkastih objekata po potrebi NE Tab. D.2 Klasifikacija rizika od poplava Preli minarni stupanj rizika Poplave – ugroženost poplavama Receptor – osjetljivost na poplave 1A vrlo veliki fluvijalne poplave – bez sustava zaštite od poplava bez obzira na osjetljivost receptora 1 veliki fluvijalne poplave uslijed premašaja ili popuštanja sustava obrane od poplava bez obzira na osjetljivost receptora poplave mora jako osjetljivi receptori 2 umjereni poplave mora srednje i malo osjetljivi receptori bujične poplave jako i srednje osjetljivi receptori 3 mali bujične poplave mala osjetljivost receptora rušenje velikih brana bez obzira na osjetljivost receptora povijesne poplave bez obzira na osjetljivost receptora područja podložna eroziji bez obzira na osjetljivost receptora 4 vrlo mali Nije identificirano postojanje značajnijeg rizika odnosno procijenjeno je da ne postoji osjetljivost na poplave. Osnovni kriterij za razvrstavanje u navedene grupe je prilagođen potrebi operativne obrane od poplava i različitom pristupu efikasnom, okoliš no osjetljivom i financijski prihvatljivom rješavanju zaštite od poplava. Prema propisanim obvezama: 489 Tab. D.2 Klasifikacija rizika od poplava Preliminarni stupanj rizika Poplave – ugroženost poplavama Receptor – osjetljivost na poplave 1A vrlo veliki fluvijalne poplave - bez sustava zaštite od poplava bez obzira na osjetljivost receptora 1 veliki fluvijalne poplave uslijed premašaja ili popuštanja sustava obrane od poplava bez obzira na osjetljivost receptora poplave mora jako osjetljivi receptori 2 umjereni poplave mora srednje i malo osjetljivi receptori bujične poplave jako i srednje osjetljivi receptori 3 mali bujične poplave mala osjetljivost receptora rušenje velikih brana bez obzira na osjetljivost receptora povijesne poplave bez obzira na osjetljivost receptora područja podložna eroziji bez obzira na osjetljivost receptora 4 vrlo mali Nije identificirano postojanje značajnijeg rizika odnosno procijenjeno je da ne postoji osjetljivost na poplave. Osnovni kriterij za razvrstavanje u navedene grupe je prilagođen potrebi operativne obrane od poplava i različitom pristupu efikasnom, okolišno osjetljivom i financijski prihvatljivom rješavanju zaštite od poplava. Prema propisanim obvezama: za područja za koja je ocijenjeno da su područja s visokim rizikom od poplava izrađuju se karte opasnosti i karte rizika od poplava te se utvrđuje poseban sustav interventnih mjera u slučaju poplavnog događaja u okviru Operativnog plana obrane od poplava za područja umjerenog rizika od poplava izrađuju se karte opasnosti i karte rizika od poplava za područja malog i zanemarivog rizika od poplava po potrebi se provode dodatne analize 490 Sl. D.2 Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje svakog pojedinačnog naselja Procijenjeni podaci su i ekspertno provjereni i potvrđeni. Kartografski prikazi prethodne procjene rizika su korišteni za daljnju razradu karata opasnosti i karata rizika od poplava. Na osnovi prethodne procjene utvrđeno je da je preko 50% površine Republike Hrvatske pod umjerenim do vrlo velikim rizikom od poplava. Pri tome treba napomenuti da je veći rizik na vodnom području rijeke Dunav, gdje ukupna površina naselja za koja je preliminarno procijenjeno da se nalaze u riziku od poplava doseže gotovo 55%. Sl. D.2 Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje sva-D.2 Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje sva-.2 Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje sva-2 Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje sva- Prethodni stupanj rizika od poplava procijenjen za područje sva kog pojedinačnog naselja UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 225 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – velike vjerojatnosti pojavljivanja – srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) – male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzro kovane rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave) a uz informacije o obuhvatu analizirane su i dubine. 494 Sl. D.6 Karta opasnosti od poplava male, srednje i velike vjerojatnosti Pojedinačne karte opasnosti od poplava različitih vjerojatnosti prikazuju dubine vode za tri scenarija plavljenja, odnosno za poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja. Dubine vode su grupirane u četiri kategorije i to: <0,5 m, 0,5-1,5 m, 1,5-2,5 m i >2,5 m, a definirane su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave. Jedinstvene poplavne linije za pojedine scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Sl. D.6 Karta opasnosti od poplava male, srednje i velike vjerojatnosti Pojedinačne karte opasnosti od poplava različitih vjerojatnosti prikazuju dubine vode za tri scenarija plavljenja, odnosno za poplave velike, sred nje i male vjerojatnosti pojavljivanja. Dubine vode su grupirane u četiri kategorije i to: <0,5 m, 0,5-1,5 m, 1,5-2,5 m i >2,5 m, a definirane su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave. Jedin stvene poplavne linije za pojedine scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. 495 Sl. D.7 Karta opasnosti od poplava srednje vjerojatnosti Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava izrađene su kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. U određenim slučajevima izrađene karte su naknadno verificirane i novelirane s podacima i informacijama o zabilježenim poplavama posljednjih godina. Za dio područja na kojima nisu rađene detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih službi Hrvatskih voda. Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. U nastavku su prikazani primjeri karata opasnosti od poplava (preuzete sa WebGIS preglednika). Sl. D.7 Karta opasnosti od poplava srednje vjerojatnosti Ukupna površina identificiranih područja u Republici Hrvatskoj iznosi 29.772 km2 od čega preko 64% čine područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava koja pripadaju vodnom području rijeke Dunav. 492 Ukupna površina identificiranih područja u Republici Hrvatskoj iznosi 29.772 km2 od čega preko 64% čine područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava koja pripadaju vodnom području rijeke Dunav. Sl. D.4 Međunarodni status područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava (u % i km2) Oko 8% područja za koje je ocijenjeno da su područja sa značajnim rizikom od poplava, odnose se na međunarodna vodna tijela i uglavnom se nalaze u vodnom području sliva rijeke Dunav. Upravljanje rizicima od poplava na takvim područjima treba se obavljati u skladu s odredbama protokola i sporazuma koji uređuju postupanje pri rješavanju međunarodnih pitanja. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Republika Hrvatska rizik međunarodni 2.702 121 2.823 rizik nacionalni 16.437 10.512 26.949 nema rizika 15.955 10.813 26.768 Sl. D.4 Međunarodni status područja s potencijalno značajnim rizikom od poplava (u % i km2) Oko 8% područja za koje je ocijenjeno da su područja sa značajnim rizi kom od poplava, odnose se na međunarodna vodna tijela i uglavnom se nalaze u vodnom području sliva rijeke Dunav. Upravljanje rizicima od poplava na takvim područjima treba se obavljati u skladu s odredbama protokola i sporazuma koji uređuju postupanje pri rješavanju međuna rodnih pitanja. 493 Sl. D.5 Područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP) 2. Karte opasnosti i karte rizika od poplava 2.1 Karte opasnosti od poplava Karte opasnosti od poplava su izrađene u mjerilu 1:25.000, za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi prethodne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: velike vjerojatnosti pojavljivanja srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave) a uz informacije o obuhvatu analizirane su i dubine. Sl. D.5 Područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP) 2. Karte opasnosti i karte rizika od poplava 2.1 Karte opasnosti od poplava Karte opasnosti od poplava su izrađene u mjerilu 1:25.000, za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi prethodne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značaj nim rizicima od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: STRANICA 226 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE slučaju poplava velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja, na oko 8,1% po vršine kod poplava srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja, a na 17,1% površine za poplave male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja. Tab. D.4 Površine poplavljenih područja za 3 scenarija prema izrađenim kartama opasnosti od poplava Mala vjerojatnost pojavljivanja Srednja vjerojatnost pojavljivanja Velika vjerojatnost pojavljivanja Ukupno kopno i otoci Jadransko vodno područje km2 829 534 286 21.445 % 3,9% 2,5% 1,3% 100,0% Vodno područje rijeke Dunav km2 8.818 4.049 3.218 35.117 % 25,1% 11,5% 9,2% 100,0% Područje podsliva rijeke Save km2 5.341 2.209 1.820 26.764 % 20,0% 8,3% 6,8% 100,0% Područje podsliva rijeke Drave i Dunav km2 3.477 1.840 1.398 9.353 % 37,2% 19,7% 14,9% 100,0% Republika Hrvatska km2 9.646 4.583 3.503 56.562 % 17,1% 8,1% 6,2% 100,0% 497 Poplavne linije definirane na kartama opasnosti od poplava i kartama rizika od poplava pokazuju da su potencijalno značajni rizici od poplava prisutni na oko 6,2% površine kopnenog teritorija Republike Hrvatske u slučaju poplava velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja, na oko 8,1% površine kod poplava srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja, a na 17,1% površine za poplave male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja. Tab. D.4 Površine poplavljenih područja za 3 scenarija prema izrađenim kartama opasnosti od poplava Mala vjerojatnost pojavljivanja Srednja vjerojatnost pojavljivanja Velika vjerojatnost pojavljivanja Ukupno kopno i otoci Jadransko vodno područje km2 829 534 286 21.445 % 3,9% 2,5% 1,3% 100,0% Vodno područje rijeke Dunav km2 8.818 4.049 3.218 35.117 % 25,1% 11,5% 9,2% 100,0% Područje podsliva rijeke Save km2 5.341 2.209 1.820 26.764 % 20,0% 8,3% 6,8% 100,0% Područje podsliva rijeke Drave i Dunav km2 3.477 1.840 1.398 9.353 % 37,2% 19,7% 14,9% 100,0% Republika Hrvatska km2 9.646 4.583 3.503 56.562 % 17,1% 8,1% 6,2% 100,0% Sl. D.11 Raspodjela potencijalno poplavljenih površina prema vodnim područjima Prema utvrđenoj dinamici donošenja ovog dokumenta moguće je usklađivati, dopunjavati ili korigirati izrađene karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava ovisno o saznanjima i zaključcima s 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% mala vjerojatnost srednja vjerojatnost velika vjerojatnost ukupno kopno i otoci Podsliv rijeka Drave i Dunava Podsliv rijeke Save Jadransko vodno područje Sl. D.11 Raspodjela potencijalno poplavljenih površina prema vodnim područjima Prema utvrđenoj dinamici donošenja ovog dokumenta moguće je uskla đivati, dopunjavati ili korigirati izrađene karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava ovisno o saznanjima i zaključcima s javne ra sprave te dobivenim rezultatima detaljnijih hidrološko-hidrauličkih analiza koje su u međuvremenu provedene za neka od područja sa značajnim rizicima od poplava. S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava (PURP) u okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. (za sljedeći ciklus), Prethodna procjena rizika od poplava bit će novelirana do 22. prosinca 2017. godine, a karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, dok će se nove lacija PURP provesti do 22. prosinca 2021. godine. 2.2 Karte rizika od poplava Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na po dručjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojav ljivanja) uzimajući u obzir sljedeće: – indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva – vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na po dručju – postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna zagađenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena područja te – druge informacije Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opa snosti od poplava izrađene su kroz niz studija i projekata koje Hrvat ske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. U određenim slučajevima izrađene karte su naknadno verificirane i novelirane s podacima i informacija ma o zabilježenim poplavama posljednjih godina. Za dio područja na kojima nisu rađene detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih službi Hrvatskih voda. Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidro meteorološkog zavoda i mareografske podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. U nastavku su prikazani primjeri karata opasnosti od poplava (preuzete sa WebGIS preglednika). 496 Sl. D.8 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save – zaštitni sustav srednje Posavlje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.9 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.10 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.8 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save – zaštitni sustav srednje Posavlje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) 496 Sl. D.8 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save – zaštitni sustav srednje Posavlje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.9 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.10 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.9 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) 496 Sl. D.8 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save – zaštitni sustav srednje Posavlje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.9 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.10 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.10 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja na slivu Save (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Poplavne linije definirane na kartama opasnosti od poplava i kartama rizika od poplava pokazuju da su potencijalno značajni rizici od poplava prisutni na oko 6,2% površine kopnenog teritorija Republike Hrvatske u UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 227 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Gospodarske aktivnosti i zemljišni pokrov unutar poplavnog po dručja grupirani u više kategorija (naseljena područja, područja gospodarske namjene, sportski i rekreacijski sadržaji, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i niska vegetacija, močvare i oskudna vegetacija, vodene površine) – Infrastrukturni objekti kao što su vodozahvati, zračne luke, želje znički i autobusni kolodvori, trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste (preuzeti od nadležnih institucija i/ili priku pljeni iz javnih izvora podataka) – Zaštićena područja kao što su nacionalni parkovi, zaštićene prirodne vrijednosti (područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova, vodoza štitna područja i kupališta) i mogući značajniji zagađivači kao što su velika postrojenja, odlagališta otpada i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda – Kulturna dobra i znamenitosti (UNESCO područja). Karte su izrađene u mjerilu 1:25.000 i javnosti su također dostupne s web stranice. Glavni izvori podataka za izradu karata rizika od poplava su: popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u 2011. godini, Statistički ljetopis 2013. godine, CORINE Land Cover 2006 (digitalna baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta Hrvatske agencije za okoliš i prirodu), pro storni planovi gradova i općina, registri zaštićenih područja, okoliša, prirodnih i kulturnih dobara te druge službene baze prostornih podata ka Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskih voda i drugih institucija. Prema raspoloživim podacima karte rizika od poplava sadrže sljedeće podatke: – Broj potencijalno ugroženih stanovnika po naseljima, prikazan u tri kategorije (0-100, 101-1.000 i 1.001-100.000) – Objekti sa značajnim brojem više ranjive populacije, kao što su bol nice, škole, predškolske ustanove, domovi za starije osobe 499 Sl. D.12 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja za vodno područje rijeke Dunav (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.12 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja za vodno područje rijeke Dunav (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) STRANICA 228 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 500 Sl. D.13 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja za jadransko vodno područje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) 500 Sl. D.13 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja za jadransko vodno područje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) Sl. D.13 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja za jadransko vodno područje (Hrvatske vode, http://korp.voda.hr/) UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 229 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tab. D.5 Brojčani pokazatelji ugroženosti (PPZRP) Jadransko vodno područje Vodno područje rijeke Dunav Područje podsliva rijeke Save Područje podsliva rijeke Drave i Dunav Republika Hrvatska MV SV VV MV SV VV MV SV VV MV SV VV MV SV VV st an ov ni št vo <100 br oj s ta no vn ik a 8033 6764 4229 15696 11148 7698 12058 7594 5395 3638 3554 2303 23729 17912 11927 100-1000 47258 25442 14457 130513 29445 13224 79842 10620 4767 50671 18825 8457 177771 54887 27681 >1000 84085 27859 10449 489405 22942 9826 439055 11986 5528 50350 10956 4298 573490 50801 20275 <100 br oj na se lja 322 295 250 642 563 462 532 440 355 110 123 107 964 858 712 100-1000 153 78 48 374 102 386 220 38 355 154 64 31 527 180 434 >1000 31 12 5 880 6 4 858 3 2 22 3 2 911 18 9 ko riš te nj e ze m lji št a CO RI N E naseljena područja km2 60,09 29,88 16,45 252,24 37,59 21,08 185,00 18,27 11,71 67,25 19,33 9,37 312,33 67,48 37,52 područja gospodarske namjene 15,84 10,31 6,07 51,91 10,45 7,05 44,48 8,04 5,79 7,44 2,41 1,25 67,75 20,76 13,12 intenzivna poljoprivreda 214,61 142,78 39,79 1698,46 419,07 283,95 851,01 66,99 39,13 847,45 352,08 244,82 1913,07 561,85 323,74 ostala poljoprivreda 336,18 207,59 133,24 3525,41 1430,83 1037,14 2179,74 835,35 653,93 1345,67 595,48 383,21 3861,59 1638,42 1170,37 šume i niska vegetacija 119,67 74,69 37,57 2796,90 1756,83 1498,77 1909,94 1157,84 1001,64 886,96 598,99 497,12 2916,57 1831,52 1536,33 močvare i oskudna vegetacija 36,20 30,55 26,20 148,49 114,55 111,29 21,16 7,88 7,52 127,32 106,66 103,77 184,69 145,09 137,48 vodene površine 30,20 25,71 23,29 309,48 240,33 227,52 156,08 116,46 110,72 153,40 123,88 116,80 339,68 266,04 250,81 in fr as tr uk tu ra zračne luke broj 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 željeznički kolodvori i stajališta 23 10 2 92 26 17 73 18 12 19 8 5 115 36 19 riječne i morske luke 6 4 2 2 2 1 1 1 1 1 1 0 8 6 3 autobusni kolodvori 22 15 8 11 3 0 8 2 0 3 1 0 33 18 8 bolnice 2 0 0 5 2 0 5 2 0 0 0 0 7 2 0 domovi zdravlja 8 0 0 19 5 5 17 3 3 2 2 2 27 5 5 hitna medicinska pomoć 0 0 0 6 0 0 6 0 0 0 0 0 6 0 0 osnovne škole 95 38 16 289 45 24 196 13 5 93 32 19 384 83 40 srednje škole 17 6 3 82 8 4 78 6 3 4 2 1 99 14 7 fakulteti 3 2 0 24 1 1 24 1 1 0 0 0 134 3 1 dječji vrtići 43 20 10 240 10 8 202 5 3 38 5 5 283 30 18 ustanove socijalne skrbi 10 3 1 61 5 4 51 3 2 10 2 2 71 8 5 vodozahvati (veljača 2015.) 34 19 3 91 22 20 83 18 16 8 4 4 125 41 23 trafostanice 42 15 6 62 20 15 41 9 4 21 11 11 104 35 21 željezničke pruge km 70,82 19,92 8,23 343,61 72,26 44,83 268,14 48,88 26,50 75,47 23,38 18,33 414,43 92,18 53,06 nasipi 354,46 214,16 113,93 1456,46 748,48 528,65 942,71 523,96 392,50 513,75 224,52 136,15 1810,92 962,64 642,58 autoceste 17,70 8,87 0,27 377,03 65,76 46,54 342,27 62,77 44,45 34,76 2,99 2,09 394,73 74,63 46,81 ostale ceste 234,57 100,95 33,96 573,84 177,81 110,18 371,52 112,47 75,57 202,32 65,33 34,61 808,41 278,75 144,14 za št ita o ko liš a područja zaštite staništa ili vrsta km2 499,51 312,04 168,04 3965,64 2295,94 1908,63 2521,00 1447,28 1236,38 1444,64 848,65 672,26 4465,15 2607,98 2076,67 nacionalni parkovi 4,18 2,64 0,78 0,31 0,28 0,27 0,31 0,28 0,27 0,00 0,00 0,00 4,49 2,92 1,05 Rezervat biosfere Drava-Mura 1236 736 658 1236 735 658 1236 735 658 kupališta broj 0 0 0 5 3 3 5 3 3 0 0 0 5 3 3 IPPC/IED 11 6 1 53 9 6 29 4 2 24 5 4 64 15 7 odlagališta otpada 5 3 1 59 20 9 32 9 2 27 11 7 64 23 10 uređaji za pročišćavanje otpadnih voda 11 3 3 10 3 2 5 3 2 5 0 0 21 6 5 ku ltu rn a ba št in a UNESCO područja km2 3,075 2,066 0,433 0,027 0,002 0,002 0,027 0,002 0,002 0 0 0 3,102 2,068 0,435 broj 7 7 7 1 1 1 1 1 1 0 0 0 8 8 8 (MV- mala vjerojatnost; SV – srednja vjerojatnost; VV velika vjerojatnost) 503 Uočavaju se određene razlike u korištenju prostora poplavnih područja. Tako primjerice za srednju vjerojatnost pojavljivanja poplava: 55% potencijalno poplavljenih površina naselja i preko 80% ukupno poplavljene poljoprivredne površine nalazi se na VP rijeke Dunav, od ukupno 23 registrirana odlagališta otpada koja su potencijalno izložena poplavljivanju srednje vjerojatnosti pojavljivanja značajno više (preko 85%) se nalazi na VP rijeke Dunav. Slično vrijedi i kada je riječ o transportnim koridorima (ceste i pruge), Potencijalno poplavljena područja gospodarskih djelatnosti ravnomjerno su raspoređena po vodnim područjima, uz napomenu da se nešto veći broj potencijalno ugroženih velikih industrijskih postrojenja (60%) nalazi u VP rijeke Dunav, Mada je broj potencijalno ugroženih stanovnika ravnomjerno raspoređen po vodnim područjima može se zaključiti da oni žive u manjem broju većih naselja na Jadranskom VP, što se potvrđuje i značajno većim brojem vrtića (karakteristični za velika naselja) za razliku od broja osnovnih škola (ravnomjerno raspoređenim i po manjim naseljima). Sl. D.14 Odnos receptora rizika po vodnim područjima za srednju vjerojatnost pojavljivanja poplava Sl. D.14 Odnos receptora rizika po vodnim područjima za srednju vjerojatnost pojavljivanja poplava STRANICA 230 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Procjena potencijalnih poplavnih šteta izrađena je na makro razini te meljem karata opasnosti od poplava za ona područja koja su određena kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000 km2, što čini više od polovice držav nog kopnenog teritorija. Procjena šteta je napravljena za tri poplavna scenarija: – poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja – poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) – poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana – umjetne poplave) i četiri klase dubina: <0,5 m; 0,5-1,5 m; 1,5-2,5 m; >2,5 m. Kako se za procjenu šteta kao ulazni parametar koristi dubina vode, računate su štete za sve četiri klase dubina koje su na kraju dale ukupnu štetu za određeni poplavni scenarij. Izračunom šteta su obuhvaćena tri područja i to: jadransko vodno po dručje, podsliv rijeke Save i podsliv rijeka Drave i Dunava. Rezultati analiza na makro razini pokazuju da su za poplavni scenarij male vjerojatnosti štete najveće jer je tada i najveće područje prekriveno vodom. Na području podsliva rijeke Save šteta je najveća budući da su poplavnim scenarijem male vjerojatnosti ugroženi gradovi poput Zagre ba, Siska, Slavonskog Broda, Županje i drugo. 506 Izračunom šteta su obuhvaćena tri područja i to: jadransko vodno područje, podsliv rijeke Save i podsliv rijeka Drave i Dunava. Rezultati analiza na makro razini pokazuju da su za poplavni scenarij male vjerojatnosti štete najveće jer je tada i najveće područje prekriveno vodom. Na području podsliva rijeke Save šteta je najveća budući da su poplavnim scenarijem male vjerojatnosti ugroženi gradovi poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda, Županje i drugo. Sl. D.16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost pojavljivanja Potencijalna šteta na razini Republike Hrvatske nastala uslijed poplavnog događaja male vjerojatnosti pojavljivanja značajno je veća od potencijalne štete nastale uslijed srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja a procijenjene su samo direktne štete. Sl. D.17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hrvatske Jadransko vodno područje 15% Područje podsliva rijeke Drave i Dunava 9% Područje podsliva rijeke Save 76% 0 50 100 150 200 250 300 velika vjerojatnost pojavljivanja srednja vjerojatnost pojavljivanja mala vjerojatnost pojavljivanja pr oc ije nj en a št et a u m ili ja rd am a kn Sl. D.16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost po-D.16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost po-.16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost po-16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost po- Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost po javljivanja Potencijalna šteta na razini Republike Hrvatske nastala uslijed poplav nog događaja male vjerojatnosti pojavljivanja značajno je veća od po tencijalne štete nastale uslijed srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja a procijenjene su samo direktne štete. 506 Izračunom šteta su obuhvaćena tri područja i to: jadransko vodno područje, podsliv rijeke Save i podsliv rijeka Drave i Dunava. Rezultati analiza na makro razini pokazuju da su za poplavni scenarij male vjerojatnosti štete najveće jer je tada i najveće područje prekriveno vodom. Na području podsliva rijeke Save šteta je najveća budući da su poplavnim scenarijem male vjerojatnosti ugroženi gradovi poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda, Županje i drugo. Sl. D.16 Omjer proračunate potencijalne štete za malu vjerojatnost pojavljivanja Potencijalna šteta na razini Republike Hrvatske nastala uslijed poplavnog događaja male vjerojatnosti pojavljivanja značajno je veća od potencijalne štete nastale uslijed srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja a procijenjene su samo direktne štete. Sl. D.17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hrvatske Jadransko vodno područje 15% Područje podsliva rijeke Drave i Dunava 9% Područje podsliva rijeke Save 76% 0 50 100 150 200 250 300 velika vjerojatnost pojavljivanja srednja vjerojatnost pojavljivanja mala vjerojatnost pojavljivanja pr oc ije nj en a št et a u m ili ja rd am a kn Sl. D.17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hr-D.17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hr-.17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hr-17 Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hr- Štete prema vjerojatnosti pojavljivanja na razini Republike Hr vatske 2.3 Procjena potencijalnih poplavnih šteta Poplavne štete grupirane su u sedam tipova, koji su određeni u odnosu na opću namjenu zemljišta. Svaka vrsta korištenja zemljišta je povezana s odgovarajućim bazama podataka CORINE razvrstanim po pojedinim klasama: 1. Naseljena područja 2. Industrijske ili poslovne površine 3. Infrastrukturne površine 4. Poljoprivredne površine 5. Površine trajnih nasada 6. Zelene površine 7. Druge površine. Parametri koji utječu na procjenu visine šteta su u prvom redu dubi na vode, zatim vrsta ugroženog objekta, brzina vodenog toka, trajanje poplave, koncentracija sedimenata, onečišćenje poplavne vode, učinko vitost upozorenja od poplava i brzina i kvaliteta reakcije za pomoć. Pri tome, specifičnosti potencijalno poplavljenog područja koje imaju utje caja na procjenu veličine štete, a vezane uz potrebno vrijeme evakuaci je, razdoblje pojavljivanja potencijalnih poplavnih događaja te trajanja poplava se uzimaju u obzir odabirom korekcijskog faktora F. Tab. D.6 Karakteristične vrijednosti korekcijskog faktora za izračun po-D.6 Karakteristične vrijednosti korekcijskog faktora za izračun po-.6 Karakteristične vrijednosti korekcijskog faktora za izračun po-6 Karakteristične vrijednosti korekcijskog faktora za izračun po- Karakteristične vrijednosti korekcijskog faktora za izračun po tencijalnih poplavnih šteta F VRIJEME ZA EVAKUACIJU Šteta na naseljenim i industrijskim područjima u slučaju upozorenja dva dana prije poplave 0,65 Šteta na naseljenim i industrijskim područjima u slučaju upozorenja jedan dan prije poplave 0,7 Šteta na naseljenim i industrijskim područjima u slučaju upozorenja za šest sati prije poplave 0,9 GODIŠNJA DOBA Šteta na poljoprivrednim površinama u zimi 0 Šteta na poljoprivrednim površinama u ljetnim mjesecima 1 TRAJANJE POPLAVE Šteta na naseljenim i industrijskim područjima u slučaju poplave koja traje manje od 12 sati 1 Šteta na naseljenim i industrijskim područjima u slučaju poplave koja traje više od 12 sati 1,2 505 Sl. D.15 Prikaz načina korištenja zemljišta Procjena potencijalnih poplavnih šteta izrađena je na makro razini temeljem karata opasnosti od poplava za ona područja koja su određena kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000 km2, što čini više od polovice državnog kopnenog teritorija. Procjena šteta je napravljena za tri poplavna scenarija: poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana – umjetne poplave) i četiri klase dubina: <0,5 m; 0,5-1,5 m; 1,5-2,5 m; >2,5 m. Kako se za procjenu šteta kao ulazni parametar koristi dubina vode, računate su štete za sve četiri klase dubina koje su na kraju dale ukupnu štetu za određeni poplavni scenarij. Sl. D.15 Prikaz načina korištenja zemljišta UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 231 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – uskladiti djelovanje EU s potrebama koje donose klimatske promje ne kroz daljnje promicanje prilagodbe, uključujući integraciju ubla žavanja i prilagodbe klimatskih promjena u ključne ranjive sektore kao što su poljoprivreda, ribarstvo i kohezijska politika, promicanje korištenja osiguranja od prirodnih katastrofa te osiguranje veće ot pornosti EU infrastrukture – popuniti praznine u poznavanju prilagodbe i dalje razvijati europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se donosi le kvalitetnije odluke. Strategija promiče aktivnosti država članica poštujući načelo supsidi jarnosti, što znači da EU neće poduzeti mjere osim ako bi one bile učinkovitije od mjera poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Djelovanje na razini lokalne zajednice, koje se znatno razlikuje po regijama, smatra se osobito važnim u slučajevima kada utjecaj kli matskih promjena nadilazi granice pojedinih država. Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj – U Hrvatskoj posljednjih godina vremenske prilike sve manje prate poznate godišnje i sezonske hodove i sve više ima ekstremnih vremenskih događaja. Razlike koje se dešavaju zbog promjena u temperaturnim i oborinskim prilikama početkom 21. stoljeća najbolje se vide iz podataka dugogodišnjih me teoroloških mjerenja s odabranih meteoroloških postaja na različitim klimatskim područjima132: 1. Osijek (kontinentalna klima) 2. Zagreb-Grič (kontinentalna klima pod blagim maritimnim utjeca jem) 3. Gospić (kontinentalna klima gorske Hrvatske pod jakim mariti mnim utjecajem) 4. Crikvenica (maritimna klima istočne obale sjevernog Jadrana) 5. Hvar (maritimna klima dalmatinskog otočja). Tab. D.7 Trendovi srednje godišnje temperature zraka za razdoblja od 108, 100, 75, 50 i 25 godina (podebljani trendovi su signifi kantni na razini 5%) Razdoblje (raspon) Osijek Zagreb-Grič Gospić Crikvenica Hvar 1901. – 2008. (108) +0.05 +0.10 +0.06 +0.09 +0.06 1909. – 2008. (100) +0.04 +0.09 +0.07 +0.08 +0.05 1934. – 2008. (75) +0.05 +0.13 +0.09 +0.05 +0.06 1959. – 2008. (50) +0.23 +0.34 +0.32 +0.28 +0.12 1984. – 2008. (25) +0.52 +0.75 +0.69 +0.75 +0.35 Na području cijele Hrvatske bilježi se porast srednje godišnje tempera ture zraka koji je na početku 20. stoljeća, svakih 10 godina varirao izme đu +0,02°C i +0,07°C. Porast trenda na svim promatranim postajama je postao osobito izražen posljednjih 50 godina, a još više posljednjih 25 godina. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja (1961. – 2010. godina) tren dovi srednjih godišnjih, srednjih minimalnih i srednjih maksimalnih temperatura zraka na 11 meteoroloških postaja na području Hrvatske su pozitivni i neznačajni133 te ukazuju na veće promjene u kontinental nom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli trendovi za zimu i trendovi za proljeće. Najmanje promjene imale su jesenske temperature zraka koje su, premda uglavnom pozitiv ne, većinom bile nesignifikantne. Povećanje broja toplih dana najčešće je iznosilo 6-10 dana, a toplih noći čak 8-12 dana na 10 godina. Duljina 132 Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - DHMZ, 2009. godine. 133 Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) – DHMZ, 2013. godine. 3. Cilj upravljanja rizicima od poplava Ciljevi upravljanja rizicima od poplava određeni su Strategijom uprav ljanja vodama i Zakonom o vodama131. Prema Strategiji upravljanja vodama osnovni cilj upravljanja i gospoda renja vodama je postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima uz uvažavanje međunarodnih obveza. Integralnim upravljanjem vodama predviđeno je zaštititi ljude i materijalna dobra od poplava i drugih vi dova štetnoga djelovanja voda, odnosno postići gospodarski opravdane stupnjeve zaštite stanovništva, materijalnih dobara i ostalih ugroženih vrijednosti uz poticanje očuvanja i unaprjeđivanja ekološkog stanja voda i poplavnih površina radi stvaranja preduvjeta za daljnji gospo darski razvoj. Jedan od postavljenih strateških ciljeva i zadataka koje je potrebno ostvariti u okviru upravljanja vodama je dostizanje potrebne funkcio nalnosti sustava zaštite od poplava na vodama I. i II. reda: – do razine od oko 87% do kraja 2023. godine, a – do razine 100% do kraja 2038. godine. Uspostava sustava zaštite od poplava koji osigurava prihvatljiv rizik od poplava na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske potencijalno ugroženom poplavama je cilj koji je moguće ostvariti postupnom reali zacijom niza aktivnosti i mjera za čiju provedbu su nadležne institucije vodnoga gospodarstva, premda u njihovu provedbu mogu biti uključene i druge institucije. Cilj upravljanja rizicima od poplava za sva područja s potencijalno značajnim rizikom jednak je na cijelom državnom teritori ju Republike Hrvatske, neovisno o lokalnim ili regionalnim prilikama i prvenstveno je usmjeren na smanjivanje nepovoljnih utjecaja poplavnih događaja na zdravlje i sigurnost ljudi, na vrijedna dobra i imovinu te na vodeni i kopneni okoliš. 4. Utjecaj klimatskih promjena Općenito pitanje koje treba razmotriti pri provedbi Direktive o procje ni i upravljanju rizicima od poplava jeste da li potencijalno povećanje opasnosti od poplava izazvano promjenom klime zahtijeva izmijenjen pristup upravljanju rizicima od poplava. Posljedice klimatskih promjena se očituju u porastu trajanja, intenziteta i učestalosti poplava, većim rizicima od obalnog plavljenja (povezano s podizanjem razine mora i sve češćom pojavom olujnih naleta), češćim poplavama povremenih vo dotoka (naročito u predjelima koji postaju sve sušniji) te promijenjenim obrascima topljenja snijega i ledenih poplava. Kod upravljanja rizicima od poplava treba uvažavati utjecaj klimat skih promjena na hidrološko ponašanje sliva, kako u prirodnim tako i u izmijenjenim uvjetima upravo zbog mogućih promjena poplavnog režima. Očekuje se da će promjene intenziteta i učestalosti ekstremnih oborina, u kombinaciji s promjenama u načinu korištenja zemljišta, do vesti do globalno povećanog rizika od poplava. U cilju kvalitetnijeg upravljanja znanjem i razmjene postojećih informa cija i istraživanja, EU je u ožujku 2012. godine osnovala Climate ADAPT – Europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama, koja služi kao baza podataka o utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti i najbo ljim praksama u području prilagodbe (od razine EU, preko regionalne i nacionalne do lokalne razine). U travnju 2013. godine Europska komisija je usvojila EU Strategiju pri lagodbe klimatskim promjenama čiji su ključni ciljevi: – potaći sve države članice da usvoje nacionalne strategije prilagodbe, osiguraju sredstva za izgradnju kapaciteta za prilagodbu i provedbu mjera te podrže prilagodbu na lokalnoj razini 131 Transponirane odredbe Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava STRANICA 232 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Buduća hrvatska strategija prilagodbe će na osnovi preciznog modelira nja klime za cijeli teritorij Hrvatske dati scenarije klimatskih promjena i utjecaja na ranjive sektore: – hidrologija i vodni resursi – poljoprivreda – šumarstvo – biološka raznolikost i prirodni kopneni ekosistemi – biološka raznolikost i morski ekosistemi – upravljanje obalom i obalnim područjem – turizam i ljudsko zdravlje – ribarstvo. Ovom strategijom/akcijskim planom bi se također utvrdile prioritetne mjere i aktivnosti, kao i načini integracije mjera prilagodbe u sektorske razvojne planove i strateške dokumente. Strategija bi trebala biti prihva ćena do kraja 2017. godine. Hrvatska je 2012. godine potvrdila Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem u Sredozemlju, čime se obvezala izraditi nacionalnu strategiju integralnog upravljanja obalnim područjem i obalne proved bene planove i programe s mjerama sukladno zajedničkom regionalnom okviru. Nacionalna strategija trebala bi uključivati procjenu ranjivosti i opasnosti u obalnim područjima, kao i planirane mjere prevencije, ublažavanja i prilagodbe učincima prirodnih katastrofa, osobito u smi slu klimatskih promjena. Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, najveću prijetnju čine poplave. Prema nekim rezultatima istraživačkih projekata i studija na dunavskom vodnom području postoje različite lokalne tendencije, naročito za razvoj ekstremnih poplavnih događaja. Tu se predviđa povećanje intenziteta i učestalosti poplava, naročito zimi. Poplave malog i srednjeg opsega vjerojatno će biti sve učestalije u bu dućnosti. Međutim, ostali rezultati ne pokazuju jasan trend za promjene u povratnim razdobljima. Sezonske promjene mogu biti potaknute pro mjenama u zimskim oborinama i snježnom pokrovu u Alpama. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, uključuju porast razine mora, a time i povećanje rizika od poplavljivanja niskih otoka i ušća rijeka na hrvatskoj obali Jadrana. 5. Program mjera Hrvatske vode provode sve mjere za upravljanje rizicima od štetnog djelovanja voda predviđene Zakonom o vodama i Državnim planom obrane od poplava (»Narodne novine«, broj 84/10) te u skladu sa svojim obvezama, odgovornostima i financijskim mogućnostima (namjenska sredstva prikupljena iz vodnog doprinosa i naknade za uređenje voda). Glavni uzroci ne ostvarivanja prihvatljive razine rizika od poplava na područjima s potencijalno značajnim rizikom od poplava su nedostatna sredstva za financiranje mjera i aktivnosti: – za redovito održavanje izgrađenih zaštitnih sustava – razvoj zaštitnih sustava, uz napomenu da su, često, na potencijalno ugroženim područjima zemljišta potrebna za funkcioniranje zaštit nih sustava nenamjenski korištena ili nelegalno urbanizirana. Postavljeni ciljevi upravljanja rizicima od poplava ostvarit će se postu pnom realizacijom niza aktivnosti i mjera za koje su nadležne institucije vodnoga gospodarstva, premda u njihovu provedbu mogu biti uključene i druge institucije. Primjenom mjera sukladno smjernicama EU i naj boljoj međunarodnoj praksi, moguće je spriječiti ili umanjiti intenzitet plavljenja i razornosti poplava (zadržavanje vode na slivu, preraspodjela voda koje sudjeluju u formiranju poplavnog vala i ostalo). S obzirom na klimatske promjene i pojavu sve češćih i sve intenzivnijih poplavnih događaja, uključujući katastrofalnu poplavu u svibnju 2014. toplih razdoblja na najvećem je broju postaja povećana za 4-6 dana. Na najvećem broju postaja broj hladnih dana i noći se smanjio do 4 dana u 10 godina. Najmanja je promjena zabilježena u duljini hladnih razdoblja koja su se na više od 90% postaja skratila do 2 dana. Trendovi godišnjih i sezonskih količina oborine daju opći pregled vre menskih promjena količine oborine u cijeloj zemlji. Tijekom 50-godiš njeg razdoblja (1961. – 2010.) godišnje količine oborine pokazuju pre vladavajuće neznačajne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničar skim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje oborina utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji, dok su je senji trendovi slabi i miješanog predznaka, osim u istočnom nizinskom području gdje neke postaje pokazuju značajan trend porasta oborine. U proljeće nema trenda u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je u preostalom području prisutan negativni trend, koji je značajan samo u Istri i Gorskom kotaru. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni i uglavnom su negativni u južnim i istočnim krajevima kao i u Istri. U preostalom dijelu zemlje su mješovitog predznaka. Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja u Hrvatskoj određuju se pomoću godišnjeg i sezonskog trenda njihovih maksimalnih trajanja: – Sušno/kišno razdoblje je definirano kao uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm (prva kategorija) i 10 mm (druga kategorija)134. Promjene suš nih razdoblja su najizraženije u jesenskim mjesecima kada je u cije loj Hrvatskoj prisutan statistički značajan negativan trend. U ostalim sezonama je trend sušnih razdoblja za obje kategorije slabije izražen od jesenskog iako se uočava produljenje sušnih razdoblja u proljeće na sjevernom Jadranu, a ljeti duž južne jadranske obale. Ljeti se u istočnoj Slavoniji javlja statistički značajan trend sušnih razdoblja prve kategorije. Godišnje duljine sušnih razdoblja prve kategori je pokazuju tendenciju smanjenja u južnom dijelu kontinentalne Hrvatske i na sjevernom Jadranu te statistički značajan porast na južnom Jadranu. S druge strane, sušna razdoblja druge kategorije imaju tendenciju povećanja duž Jadrana i u gorju, a smanjenja u unutrašnjosti, osobito u istočnoj Slavoniji – Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostor nu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. U istočnoj Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ljeti i u jesen javlja se tendencija po većanja oborina prve kategorije dok se istovremeno na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru uočava smanjenje kišnih razdoblja prve kategorije. Zimi je trend prve kategorije uglavnom miješanog pred znaka, a samo u sjeverozapadnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava statistički značajan pozitivan trend. Statistički značajan pozitivan jesenski trend kišnih razdoblja druge kategorije koji se javlja u po dručju doline rijeke Save, zajedno s opaženim jesenskim smanje njem sušnih razdoblja iste kategorije ukazuje na općenito vlažnije prilike na području istočne Hrvatske. Ljeti se duž sjevernog i sred njeg Jadrana te u gorju javlja negativan trend druge kategorije, a na južnom Jadranu pozitivan trend. Globalna razina mora stalno raste. Izdizanje mora se ubrzava pa je u zadnjih dvadesetak godina doseglo dinamiku od 33 centimetra za po sljednjih stotinu godina (umjesto nešto manje od 20 centimetara). Po rast razine mora u Sredozemlju i Jadranu se ranije događao nešto sporije zbog laganog porasta prosječnog tlaka zraka i promjena u cirkulaciji mora, ali se zadnjih dvadesetak godina porast mora ubrzao i gotovo izjednačio s globalnim trendovima. Stanje prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj – U Republici Hrvatskoj u pripremi je strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom do 2070. godine s akcijskim planom za petogodišnje razdoblje. 134 Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) – DHMZ, 2013. godine UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 233 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 511 S obzirom na klimatske promjene i pojavu sve češćih i sve intenzivnijih poplavnih događaja, uključujući katastrofalnu poplavu u svibnju 2014. godine, potrebno je intenzivirati implementaciju ključnih građevinskih i negrađevinskih mjera. Sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarenje postavljenih ciljeva uglavnom su već predviđene postojećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, a njihova provedba bila je u skladu s financijskim mogućnostima. Kako bi se postavljeni ciljevi upravljanja rizicima od poplava postigli što brže i učinkovitije, potrebno je osiguranje dodatnih financijskih sredstava iz međunarodnih izvora, uključujući fondove EU i međunarodne zajmove. Sve aktivnosti i mjere su usmjerene na što brže i učinkovitije ispunjenje osnovnih ciljeva upravljanja rizicima od poplava, a to je smanjivanje mogućih štetnih posljedica poplava za sigurnost i zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Dio programa provedbenih mjera smanjenja rizika od poplava detaljno je razrađen u Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. godine donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, koji su sukladno članku 37. stavku 1. Zakona o vodama izradile Hrvatske vode. Nastavak pripreme projekata uključuje analizu zahtjeva Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, uz korištenje karata opasnosti i karata rizika od poplava (izrađene u razdoblju 2014. - 2015. godina) te prijedlog izbora najprikladnijeg rješenja smanjenja rizika od poplava na područjima na kojima je potrebno takve rizike smanjiti. Početna varijanta rješenja (projekti iz Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije), vrednuje se i dorađuje kroz niz aktualnih studija/projekata, a koje će, po eventualnom usvajanju boljih/prikladnijih rješenja, biti uvrštene u noveliranu listu projekata u Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. S novim pristupom odabira projekta već se započelo na razini riječnih slivova (Kupa, Krapina, Bednja, Karašica-Vučica, Rječina i Donja Neretva, uz planirani nastavak) gdje se u okviru vrednovanja tehničkih rješenja uz građevinske mjere dajući prednost zelenoj infrastrukturi, razmatraju i negrađevinske mjere, prvenstveno mjere prirodnog zadržavanja voda. Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije se osigurava: Povećanje broja stanovnika s prihvatljivim rizikom od poplava i povećanje područja s prihvatljivim rizikom od poplava. Povećanje broja sustava obrane od poplava s tehničkim rješenjima temeljenim na ekološki prihvatljivom pristupu. Preduvjet za ostvarenje postavljenih ciljeva je obrazovanje stručnih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaća integralnog upravljanja vodama. Radi usklađivanja razvoja vodnog sektora s ostalim društvenim sektorima i međunarodnim obvezama, upravljanje vodama je potrebno unaprijediti u zakonskom, institucionalnom, financijskom, znanstvenom i stručno-tehničkom smislu. Ukupnu nacionalnu vodnu politiku u stručnom, administrativnom, regulatornom i nadzornom smislu provodi vodno gospodarstvo. Dio svojih aktivnosti vodno gospodarstvo može ostvariti samostalno, u okviru Preduvjet za ostvarenje postavljenih ciljeva je obrazovanje stručnih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaća integralnog upravljanja vo dama. Radi usklađivanja razvoja vodnog sektora s ostalim društvenim sektorima i međunarodnim obvezama, upravljanje vodama je potrebno unaprijediti u zakonskom, institucionalnom, financijskom, znanstve nom i stručno-tehničkom smislu. Ukupnu nacionalnu vodnu politiku u stručnom, administrativnom, regulatornom i nadzornom smislu provo di vodno gospodarstvo. Dio svojih aktivnosti vodno gospodarstvo može ostvariti samostalno, u okviru svoje nadležnosti, a dio mora realizirati u suradnji s drugim državnim resorima, regionalnom upravom i lokal nom samoupravom, gospodarskim sektorima te znanstvenim i stručnim institucijama. Za ostvarenje postavljenih ciljeva potrebno je reducirati veličine popla va, educirati javnost o problematici prevencije i zaštite od poplava te uspostaviti ili poboljšati sustave obavješćivanja i prognoziranja poplav nih događaja. 512 svoje nadležnosti, a dio mora realizirati u suradnji s drugim državnim resorima, regionalnom upravom i lokalnom samoupravom, gospodarskim sektorima te znanstvenim i stručnim institucijama. Za ostvarenje postavljenih ciljeva potrebno je reducirati veličine poplava, educirati javnost o problematici prevencije i zaštite od poplava te uspostaviti ili poboljšati sustave obavješćivanja i prognoziranja poplavnih događaja. Program mjera usklađen je s formalnim zahtjevima tijela za provedbu projekata zaštite od štetnog djelovanja voda koji će se predložiti za sufinanciranje sredstvima EU fondova i drugih međunarodnih financijskih institucija. 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja rizicima od poplava Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Djelatnosti M24 1 Nastavak aktivnosti na formalizaciji/uvođenju posebne razine zaštite i očuvanja prirodnih retencijskih i močvarnih površina te granica vodnog dobra određenog područja pri izradi prostorno – planske dokumentacije. Hrvatske vode sve M21 2 Nastavak aktivnosti na uknjižbi javnog vodnog dobra u zemljišne knjige. Hrvatske vode sve M61 3 Usklađenje interpretacije vodnih naknada kao naknada za pokrivanje troškova resursa i troškova vodnog okoliša i uređenje pitanja revizije visine vodnih naknada s 6-godišnjim planskim ciklusima (vidjeti mjeru C.5.2.1). ministarstvo nadležno za vode sve M44 4 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja stanja građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M53 5 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja podataka o poplavnim događajima i učinkovitosti poduzetih mjera zaštite od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M21 6 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja stanja na javnom vodnom dobru. Hrvatske vode sve M44 7 Unaprjeđivanje i usklađenje metodologije prikupljanja podataka o poplavnim štetama s ministarstvom nadležnim za financije i Državnim zavodom za statistiku, uključujući i sustavno preuzimanje detaljnih podataka o receptorima rizika od nadležnih institucija. Hrvatske vode sve M44 8 Uspostava registra pravnih osoba certificiranih za obavljanje operativnih poslova preventivne obrane od poplava te poslova i mjera redovne i izvanredne obrane. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode obrana od poplava M42 9 Unaprjeđivanje i usuglašavanje operativnih planova obrane od poplava s Državnim upravom za zaštitu i spašavanje. Hrvatske vode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava M61 10 Unaprjeđivanje postupka ishođenja uvjeta zaštite prirode na poslovima redovitog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina. Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP obrana od poplava M61 11 Razvoj i primjena metodologije za utvrđivanje ekološkog potencijala na značajno promijenjenim vodnim tijelima pod utjecajem građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode, korisnici obrana od poplava M61 12 Reguliranje obveze usklađivanja Programa monitoringa s obvezama redovitog praćenja, analize i izvješćivanja pokazatelja uspješnosti provedbe i rezultata Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (Poglavlje 9.2.1. Programa) i Plana upravljanja rizicima od poplava. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode obrana od poplava godine, potrebno je intenzivirati implementaciju ključnih građevinskih i negrađevinskih mjera. Sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarenje postavljenih ciljeva uglavnom su već predviđene postojećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, a njihova provedba bila je u skladu s financijskim mogućnostima. Kako bi se postavljeni ciljevi upravljanja rizicima od poplava postigli što brže i učinkovitije, potrebno je osiguranje dodatnih financijskih sredstava iz međunarodnih izvora, uključujući fondove EU i međunarodne zajmove. Sve aktivnosti i mjere su usmjerene na što brže i učinkovitije ispunjenje osnovnih ciljeva upravljanja rizicima od poplava, a to je smanjivanje mogućih štetnih posljedica poplava za sigurnost i zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. 511 S obzirom na klimatske promjene i pojavu sve češćih i sve intenzivnijih poplavnih događaja, uključujući katastrofalnu poplavu u svibnju 2014. godine, potrebno je intenzivirati implementaciju ključnih građevinskih i negrađevinskih mjera. Sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarenje postavljenih ciljeva uglavnom su već predviđene postojećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, a njihova provedba bila je u skladu s financijskim mogućnostima. Kako bi se postavljeni ciljevi upravljanja rizicima od poplava postigli što brže i učinkovitije, potrebno je osiguranje dodatnih financijskih sredstava iz međunarodnih izvora, uključujući fondove EU i međunarodne zajmove. Sve aktivnosti i mjere su usmjerene na što brže i učinkovitije ispunjenje osnovnih ciljeva upravljanja rizicima od poplava, a to je smanjivanje mogućih štetnih posljedica poplava za sigurnost i zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Dio programa provedbenih mjera smanjenja rizika od poplava detaljno je razrađen u Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. Vlada Republike Hrvatske je u listopadu 2015. godine donijela Odluku o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, koji su sukladno članku 37. stavku 1. Zakona o vodama izradile Hrvatske vode. Nastavak pripreme projekata uključuje analizu zahtjeva Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, uz korištenje karata opasnosti i karata rizika od poplava (izrađene u razdoblju 2014. - 2015. godina) te prijedlog izbora najprikladnijeg rješenja smanjenja rizika od poplava na područjima na kojima je potrebno takve rizike smanjiti. Početna varijanta rješenja (projekti iz Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije), vrednuje se i dorađuje kroz niz aktualnih studija/projekata, a koje će, po eventualnom usvajanju boljih/prikladnijih rješenja, biti uvrštene u noveliranu listu projekata u Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije. S novim pristupom odabira projekta već se započelo na razini riječnih slivova (Kupa, Krapina, Bednja, Karašica-Vučica, Rječina i Donja Neretva, uz planirani nastavak) gdje se u okviru vrednovanja tehničkih rješenja uz građevinske mjere dajući prednost zelenoj infrastrukturi, razmatraju i negrađevinske mjere, prvenstveno mjere prirodnog zadržavanja voda. Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije se osigurava: Povećanje broja stanovnika s prihvatljivim rizikom od poplava i povećanje područja s prihvatljivim rizikom od poplava. Povećanje broja sustava obrane od poplava s tehničkim rješenjima temeljenim na ekološki prihvatljivom pristupu. Preduvjet za ostvarenje postavljenih ciljeva je obrazovanje stručnih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaća integralnog upravljanja vodama. Radi usklađivanja razvoja vodnog sektora s ostalim društvenim sektorima i međunarodnim obvezama, upravljanje vodama je potrebno unaprijediti u zakonskom, institucionalnom, financijskom, znanstvenom i stručno-tehničkom smislu. Ukupnu nacionalnu vodnu politiku u stručnom, administrativnom, regulatornom i nadzornom smislu provodi vodno gospodarstvo. Dio svojih aktivnosti vodno gospodarstvo može ostvariti samostalno, u okviru 1. Mjere unaprjeđenja upravljanja rizicima od poplava Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Djelatnosti M24 1 Nastavak aktivnosti na formalizaciji/uvođenju posebne razine zaštite i očuvanja prirodnih retencijskih i mo-čvarnih površina te granica vodnog dobra određenog područja pri izradi prostorno – planske dokumentacije. Hrvatske vode sve M21 2 Nastavak aktivnosti na uknjižbi javnog vodnog dobra u zemljišne knjige. Hrvatske vode sve M61 3 Usklađenje interpretacije vodnih naknada kao naknada za pokrivanje troškova resursa i troškova vodnog okoliša i uređenje pitanja revizije visine vodnih naknada s 6-godišnjim planskim ciklusima (vidjeti mjeru C.5.2.1). ministarstvo nadlež no za vode sve M44 4 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja stanja građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M53 5 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja podataka o poplavnim događajima i učinko-vitosti poduzetih mjera zaštite od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M21 6 Reguliranje obveze redovitog praćenja, analize i izvješćivanja stanja na javnom vodnom dobru. Hrvatske vode sve M44 7 Unaprjeđivanje i usklađenje metodologije prikupljanja podataka o poplavnim štetama s ministarstvom nad ležnim za financije i Državnim zavodom za statistiku, uključujući i sustavno preuzimanje detaljnih podataka o receptorima rizika od nadležnih institucija. Hrvatske vode sve M44 8 Uspostava registra pravnih osoba certificiranih za obavljanje operativnih poslova preventivne obrane od poplava te poslova i mjera redovne i izvanredne obrane. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode obrana od poplava M42 9 Unaprjeđivanje i usuglašavanje operativnih planova obrane od poplava s Državnim upravom za zaštitu i spašavanje. Hrvatske vode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava M61 10 Unaprjeđivanje postupka ishođenja uvjeta zaštite prirode na poslovima redovitog održavanja vodotoka, vod-nog dobra i vodnih građevina. Hrvatske vode, mi nistarstvo nadležno za prirodu, HAOP obrana od poplava M61 11 Razvoj i primjena metodologije za utvrđivanje ekološkog potencijala na značajno promijenjenim vodnim tijelima pod utjecajem građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode, korisnici obrana od poplava M61 12 Reguliranje obveze usklađivanja Programa monitoringa s obvezama redovitog praćenja, analize i izvješćiva nja pokazatelja uspješnosti provedbe i rezultata Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vod nih građevina i građevina za melioracije (Poglavlje 9.2.1. Programa) i Plana upravljanja rizicima od poplava. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode obrana od poplava STRANICA 234 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE M61 13 Reguliranje obveze usklađivanja Programa monitoringa s obvezama redovitog praćenja pokazatelja utjecaja Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije na okoliš (Strateška procjena utjecaja Programa na okoliš) i Plana upravljanja rizicima od poplava. (Strateška procjena utjecaja Plana na okoliš). ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode obrana od poplava M61 14 Usklađenje nacionalnog pravnog okvira s odredbom Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, koja određuje da velike akumulacije izgrađene u sklopu hidroenergetskih sustava koji se nalaze na uzvodnom dijelu prekograničnog slivnog područja susjednih država trebaju biti u funkciji učinkovite zaštite od poplava nizvodnog slivnog područja na teritoriju Republike Hrvatske. ministarstvo nadlež no za vode, mini starstvo nadležno za energetiku obrana od poplava hidroenergetika M61 15 Reguliranje obveze da se u postupku ishođenja vodopravnih akata ili ocjene utjecaja zahvata na okoliš pri ocjeni zahvata u prostoru na stanje voda (vodnog tijela) treba ocijeniti i eventualni utjecaj zahvata na poplavno područje. ministarstvo nadležno za vode, Hrvatske vode sve MS1 Prilikom usuglašavanja operativnih planova obrane od poplava s Državnom upravom za zaštitu i spaša vanje, što je više moguće staviti naglasak na umanjenje mogućih katastrofalnih događaja temeljem usluga postojećih ekosustava (engl. Ecosystem-based Disaster Risk Reduction) (bioraznolikost, ekološka mreža, zaštita prirode). Hrvatske vode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava 2. Provedbene mjere smanjenja rizika od poplava Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju sve aktivnosti koje se provode s ciljem smanjenja rizika od poplava i u najvećem dijelu riječ je o kombinaciji građevinskih i različitih negrađevinskih/administrativnih mjera. Pod preventivnom zaštitom od poplava podrazumijeva se provođenje aktivnosti i mjera u cilju smanjenja ili sprječavanja ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od štetnog djelovanja voda i otklanjanje njihovog djelovanja. Preven tivne mjere zaštite od poplava razmatraju se na čitavom slivu, vodeći računa o uzajamnim interakcijama učinaka svih pojedinačnih mjera. Provo đenjem različitih preventivnih mjera kontinuirano tijekom godine ili kroz duže razdoblje, rizici od plavljenja se mogu sniziti na prihvatljivu razinu. Preventivna zaštita od poplava uz administrativne mjere obuhvaća i radove gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina, sanacijske i rekonstrukcijske radove na zaštitnim i melioracijskim sustavima te radove na njihovom daljnjem razvitku. Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Djelatnosti M24 16 Poticati odabir tehničkih rješenja koja osiguravaju zadržavanje vode u slivu što je dulje moguće, a vodotocima dopustiti širenje kako bi se usporilo otjecanje. Hrvatske vode sve M24 17 Poticati odabir tehničkih rješenja koja osiguravaju očuvanje, obnovu i proširenje područja koja imaju mogućnost zadržati poplavne vode poput prirodnih retencija, močvara i inundacija. Hrvatske vode sve M24 18 Poticati odabir tehničkih rješenja koja uključuju primjenu koncepta zelene infrastrukture. Hrvatske vode sve M24 19 Poticati odabir tehničkih rješenja koja uzimaju u obzir pozitivne efekte ograničenja korištenja zemljišta i odgova-rajućih administrativnih mjera sprečavanja onečišćenja vode i tla opasnim tvarima pri nailasku poplavnih voda. Hrvatske vode sve M24 20 Poticati odabir tehničkih rješenja koja na lokacijama bivših poplavnih površina u dolinama vodotoka primjenju ju koncept nastavka gradnje nizinskih retencija za rasterećenje velikih voda radi zaštite od poplava nizvodnog područja. Hrvatske vode sve M24 21 Poticati odabir tehničkih rješenja koja omogućavaju da se postojeće nizinske retencije koriste prvenstveno kao livade i pašnjaci ili za restauraciju aluvijalnih šuma. Hrvatske vode sve M61 22 Usklađenje Programa s prostorno planskom dokumentacijom. Hrvatske vode, ministarstvo nad ležno za prostorno planiranje sve M35 23 Napraviti ocjenu aktualnosti i novelirati koncepte postojećih i planiranih sustava obrane od poplava, kroz studije optimalnih mjera upravljanja rizicima od poplava na riječnim slivovima sukladno najboljoj međunarodnoj praksi: – kako bi se uskladili s ciljevima upravljanja rizicima od poplava i – kako bi se kompenzirali povećani rizici od poplava nastali u procesu stihijske prenamjene zemljišta, zauzima njem retencijskih, močvarnih i inundacijskih područja izgradnjom stambenih objekata ili širenjem poljopri vrednih površina, u procesu nekontrolirane izgradnje i urbanizacije pojedinih područja te – ocijeniti funkcionalnost regulacijskih i zaštitnih vodnih sustava. Hrvatske vode obrana od poplava M31 24 Evidentiranje, priprema programa zaštite i plana upravljanja evidentiranih poplavnih područja i retencijskih po dručja, s identifikacijom, programom zaštite i planom upravljanja područjima koja bi se po potrebi mogla koristiti kao područja prirodnog zadržavanja voda. Hrvatske vode, ministarstvo nad ležno za prirodu sve M61 25 Utvrđivanje klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala na značajno promijenjenim vodnim tijelima pod utje-cajem građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M35 26 Izrada koncepta upravljanja rizicima od poplava područja pod utjecajem mora. Hrvatske vode obrana od poplava M61 27 Izrada analize utjecaja klimatskih promjena na koncepte zaštite od štetnog djelovanja voda i upravljanja rizicima od poplava s dopunom programa mjera mjerama prilagodbe na klimatske promjene. Hrvatske vode, ministarstvo nad ležno za okoliš obrana od poplava M44 28 Prikupljanje i analiza podloga i izrada pratećih studija za potrebe novelacije Plana upravljanja rizicima od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M44 29 Monitoring – aktivnosti vezane uz praćenje i izvješćivanje o stanju značajno promijenjenih vodnih tijela pod utjecajem građevina i sustava obrane od poplava (prema uspostavljenom klasifikacijskom sustavu). Hrvatske vode obrana od poplava UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 235 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE M44 30 Monitoring – aktivnosti vezane uz praćenje i izvješćivanje o stanju građevina i sustava obrane od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M44 31 Monitoring – aktivnosti vezane uz praćenje i izvješćivanje o podacima o poplavnim događajima i učinkovitosti poduzetih mjera zaštite od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M21 32 Monitoring – aktivnosti vezane uz praćenje i izvješćivanje o stanju na javnom vodnom dobru Hrvatske vode sve M61 33 Monitoring – aktivnosti vezane uz praćenje i izvješćivanje o: – pokazateljima rezultata i uspješnosti provedbe Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije i Plana upravljanja rizicima od poplava – pokazateljima utjecaja provedbe projekata na okoliš iz Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije i Plana upravljanja rizicima od poplava. Hrvatske vode obrana od poplava M42 34 Novelirati planove upravljanja sustavima obrane od poplava i planove operativne obrane od poplava (glavni pro vedbeni plan obrane od poplava i provedbeni planovi obrane od poplava branjenih područja): – usklađenjem s Planom upravljanja vodnim područjima – upravljanje rizicima od poplava – usklađenjem sa zahtjevima bilateralnih i multilateralnih sporazuma uključivo i Konvencije o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera – usklađenjem s operativnim planovima Državne uprave za zaštitu i spašavanje – usklađenjem s planovima pogona akumulacija drugih korisnika (hidroenergetika, navodnjavanje, vodoopskrba) – usklađenjem s drugim dionicima (jedinice lokalne samouprave, zaštita prirode i drugo). Hrvatske vode obrana od poplava 3. Jačanje kapaciteta i provedba preventivnih pripremnih radnji, neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava te radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za provedbu Djelatnosti M41 35 Unaprjeđenje sustava za obavješćivanje i upozoravanje sa ciljem povećanja efikasnosti postupka prije-nosa informacija. Hrvatske vode, Državni hidrometeorološki zavod, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava M41 36 Nastavak razvoja sustava automatske dostave meteoroloških podataka s njihovom sistematiziranom obja-vom na internim mrežnim stranicama prilagođenim potrebama vodnog gospodarstva Hrvatske vode, Državni hidrometeorološki zavod sve M41 37 Sustav upozoravanja i obavještavanja na prekograničnim slivovima uskladiti sa susjednim državama. Hrvatske vode, Državni hidrometeorološki zavod, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava M41 38 Upozorenja o velikim vodama zasnovati na informacijama u realnom vremenu, dobivenim s mreže au tomatskih meteoroloških i hidroloških stanica sa slivnog područja. Za cijeli sliv uspostaviti međusobno kompatibilne meteorološke i hidrološke informacijske sustave s bazama podataka i potpunom automa tizacijom u prijenosu podataka. Proces modernizacije hidrološke mreže dojavnih stanica nastaviti i u postojeći sustav razmjene podataka vodostaja u realnom vremenu, koji je uspostavljen na relaciji DHMZ – Hrvatske vode, uključiti i sustav dojavnih stanica Hrvatske elektroprivrede. Hrvatske vode, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska elektroprivreda obrana od poplava M41 39 Razvoj i implementacija matematičkih simulacijskih i prognostičkih hidroloških modela s prikupljanjem podataka za potrebe razvoja modela. Hrvatske vode, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska elektroprivreda obrana od poplava M35 40 Provedba Programa redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina u skladu s uvjetima zaštite prirode. Hrvatske vode obrana od poplava M32 41 Sanacija, rekonstrukcija i razvoj sustava obrane od poplava prema Višegodišnjem programu gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, uz izmjene i dopune, na temelju studija optimalnih mjera upravljanja rizicima od poplava i studija izvodljivosti za provedbu optimalnih mjera. Program odnosno projekte provoditi: – prema dinamici i prioritetima utvrđenim Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije i noveliranim u skladu s donesenim Planom upravlja nja vodnim područjima, a u skladu s raspoloživim sredstvima iz domaćih i međunarodnih izvora financiranja – u skladu s uvjetima određenim u postupku strateške procjene utjecaja Programa na okoliš – u skladu s uvjetima određenim u postupku utvrđivanja utjecaja zahvata na okoliš – u skladu s provedenim analizama kojim bi se ocijenio mogući utjecaj zahvata na stanje vodnog tijela i odredila potreba provedbe postupka proglašenja značajno promijenjenog vodnog tijela – u skladu s programom mjera važećeg Plana upravljanja vodnim područjima i – u skladu s prioritetom provedbe zelenih infrastrukturnih mjera u odnosu na građevinske mjere Hrvatske vode obrana od poplava STRANICA 236 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Izmjene liste predloženih projekata nastale kao posljedice novelacije zahtjeva i/ili potrebnih ulaganja, a do kojih je došlo novim spoznajama o sustavima na osnovu tehničke dokumentacije više razine i/ili studija izvedivosti (optimiziranje građevinskih mjera za preventivno upravljanje rizicima od poplava u kombinaciji s negrađevinskim mjerama, prvenstveno mjerama prirodnog zadržavanja voda), poplavnih događaja koji ugrožavaju stanovništvo na mjestima gdje do sada nisu bilježeni, vremenski raspored rea lizacije i drugo, ne podliježu strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Strateška procjena utjecaja Višegodiš njeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih građevina i građevina melioracijske odvodnje na okoliš će se provesti na izmjene i dopune Programa nastale uslijed njegove temeljite revizije (nakon 2017. godine). SM2 BIORAZNOLIKOST/EKOLOŠKA MREŽE/ZAŠTIĆENA PODRUČJA: – Planovima nižeg reda (primjerice Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina i građevina za melioracije) te na razini pojedinog projekta (projektiranje zahvata) poticati ugradnju mjera zaštite prirode već u ranim fazama planiranja zahvata – Prilikom planiranja sanacije, rekonstrukcije i razvoja sustava obrane od poplava te gradnje nizinskih retencija utvrditi mjere zaštite okoliša u sklopu procjene utjecaja na okoliš, odnosno mjere ublaža vanja štetnog utjecaja prilikom procjene utjecaja na ekološku mrežu – Prilikom izrade planova/projekata konzultirati odgovarajuće stručnjake u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu. Gdje postoji rizik od većeg utjecaja na biološku raznolikost, zaštićena područja i ekološku mrežu, radi ubrzanja provedbe po stupaka procjene utjecaja zahvata na prirodu, treba poticati ugradnju odgovarajućih mjera već u fazi projektiranja, a sukladno programu Dodatnih mjera za područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite – Uskladiti Program redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina s tehničkim rješenjima temeljenim na ekološki prihvatljivom pristupu te s takvim mjera ma propisanim u drugim planovima i programima obrane od poplava Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za okoliš, ministar stvo nadležno za prirodu, HAOP obrana od poplava – Mjere u okviru programa Plana upravljanja vodnim područjima, Dodatnih mjera za područja nami jenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanje voda bitan element njihove zaštite uvrstiti u Opće tehničke uvjete za radove u vodnom gospodarstvu i druge relevantne doku mente te provoditi edukaciju svih dionika (izrađivača Programa redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, projektanata i izvođača radova) u provođenju tih mjera – Program redovitog gospodarskog i tehničkog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevi na, osim na godišnjoj razini, pripremati i na razini višegodišnjeg ciklusa – Prilikom izrade koncepta obrane od poplava mora i analize utjecaja klimatskih promjena na kon cepte zaštite od štetnog djelovanja voda i upravljanja rizicima od poplava, što je više moguće staviti naglasak na umanjenje mogućih katastrofalnih događaja i/ili prilagodbu klimatskim promjenama temeljem usluga postojećih ekosustava (engl. Ecosystem-based Disaster Risk Reduction i Ecosystem based Climate Change Adaptation) – Prilikom izrade programa zaštite i plana upravljanja evidentiranih poplavnih područja i retencijskih područja, izrade koncepta obrane od poplava mora i analize utjecaja klimatskih promjena na kon cepte zaštite od štetnog djelovanja voda i upravljanja rizicima od poplava neophodno je uključivanje odgovarajućih stručnjaka u području zaštite prirode (biologija, zaštita prirode) i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u ranoj fazi izrade istih. SM3 KULTURNA BAŠTINA: Prije poduzimanja zahvata u prostoru potrebno je izraditi konzervatorski elaborat u kojem će se anali zirati i ocijeniti utjecaj na sve vrste kulturnih dobara te odrediti detaljne mjere zaštite. Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za kulturu obrana od poplava SM4 ŠUMARSTVO I LOVSTVO: – U slučaju postojanja ili uspostavljanja retencija, močvara ili inundacija na područjima poplavnih šuma, omogućiti prirodno ili umjetno otjecanje vode iz tog područja nazad u vodotok nakon sma njenja vodostaja – Pri donošenju programa zaštite i planova upravljanja ugraditi mjere koje omogućavaju neometan životni ciklus divljači ili neometano gospodarenje šumama – Utvrditi migracijske putove krupne divljači radi preciznije procjene rizika na lovstvo i divljač prili kom poplava – Prilikom uspostavljanja retencija, močvara ili inundacija obratiti pozornost na migracijske putove krupne divljači kako se isti ne bi prekidali. Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za šume, ministar stvo nadležno za lovstvo, Hrvatske šume obrana od poplava SM5 TLO I POLJOPRIVREDA: Istraživačkim monitoringom utvrditi područja koja su podložna eroziji vodom (bujicama) te pratiti intenzitet te erozije, osobito u vrijeme i nakon oborina velikog intenziteta. Hrvatske vode, ministarstvo nadležno za okoliš obrana od poplava 4. Mjere smanjenja rizika od poplava uključivanjem javnosti Ključni tip mjera R.br. Mjera Tijelo nadležno za pro-vedbu Djelatnosti M43 42 Poticati uključivanje zainteresirane javnosti (lokalno stanovništvo, korisnici voda, nevladine udruge) u provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i rješavanje problema uzrokovanih globalnim klimat skim promjenama. Hrvatske vode, JLS, mini starstvo nadležno za okoliš obrana od poplava M43 43 Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima upravljanja rizicima od poplava osobito na područjima pod rizikom od poplava. Hrvatske vode, JLS obrana od poplava UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 237 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Nadalje, promatrajući broj stanovnika i klase rizika (prema popisu iz 2001. godine), za očekivati je da će kroz Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije biti obuhvaćeni: – svi stanovnici u 1A klasi (vrlo veliki rizik, fluvijalne poplave – bez obrane, bez obzira na osjetljivost receptora) – 30% stanovnika u 1 klasi, (veliki rizik, fluvijalne poplave uslijed premašaja ili popuštanja sustava obrane od poplava, bez obzira na osjetljivost receptora), na bazi pretpostavke da su izgrađeni sustavi na razini funkcionalnosti od 70% – minimalno 10% stanovnika u 2 i 3 klasi (umjereni rizik, poplave mora, srednje i malo osjetljivi receptori, bujične poplave na jako i srednje osjetljivim receptorima, područja zaštićena u skladu sa Di rektivom o procjeni i upravljanju rizicima od poplava) čime se zaključuje da Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije utječe na oko 1.500.000 stanovnika. Realizacija Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije se, uz mogućnost prila godbe, odvija kroz duži niz godina uz jasno opisane ciljeve i priori tete te kontrolu aktivnosti. Prilikom njegove izrade sagledano je duže vremensko razdoblje (2013. – 2022. godina), a prihvaćen je za prvo programsko razdoblje zaključno s 2017. godinom, nakon čega je pred viđena njegova revizija. Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina i građevina za melioracije planira se izgradnja niza projekata sistematiziranih u projektne cjeline formirane prema: – sustavima obrane od poplava, ili – širem području pod utjecajem projekta (područje malog sliva, nase lja i drugo) Grupiranje je obavljeno radi: – boljeg sagledavanja širih učinaka projekta – formiranja projektnih cjelina s ciljem prijave projekta za financiranje sredstvima EU fondova Projektne cjeline mogu obuhvatiti projekte iz obje prioritetne skupine. Ukoliko se promatra prostorni raspored projekata u odnosu na klasu područja utvrđenu preliminarnom procjenom rizika od poplava uočava se da se: – 71% ulaganja (261 projekt) odvija na područjima klasificiranim kao 1A (vrlo veliki rizik) i 1 (veliki rizik) – 7% ulaganja odvija na područjima s umjerenim rizikom – preostalih 22% ulaganja odvija na području gdje se provodi opći pro gram aktivnosti za smanjenje rizika od poplava te zaštita točkastih objekata po potrebi (dio ulaganja na ovom području se odnosi i na provedbu uzvodnih mjera, retencije i sl., čime se utječe na nizvodno područje koje je pod većim rizikom). M43 44 Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima uvođenja koncepta »život uz poplave«, uz obuku stanovništva za aktivno sudjelovanje tijekom operativne obrane od poplava. Hrvatske vode, JLS, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava M43 45 Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima uvođenja koncepata rizika i ranjivosti. Hrvatske vode, JLS obrana od poplava M43 46 Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima razumijevanja koncepta prirodnog zadržavanja poplavnih voda, retencijskih prostora, potrebe očuvanja i proširenja prirodnih retencijskih/poplavnih po dručja: močvara i šuma. Hrvatske vode, JLS, ministarstvo nadležno za prirodu, HAOP obrana od poplava M43 47 Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima razumijevanja potrebe ograničenja korištenja zemljišta i ostalih aktivnosti na površinama ugroženim poplavama. Hrvatske vode, JLS, ministarstvo nadležno za prostorno uređenje obrana od poplava M43 48 Nastavak rada na sustavu informiranja javnosti o: – aktivnostima i inicijativama vezanim uz upravljanje rizicima od poplava – stanju sustava obrane od poplava – aktivnostima tijekom poplavnog događaja. Hrvatske vode, JLS, Državna uprava za zaštitu i spašavanje obrana od poplava SM6 KULTURNA BAŠTINA: Uspostava sustava redovite edukacije javnosti o pitanjima upravljanja rizicima od poplava na područjima pod rizikom od poplava i po pitanju razumijevanja zaštite nepokretne i pokretne kulturne baštine na rizičnim područjima, postupka zaštite i evakuacije umjetnina te provođenju zaštitnih mjera građevina od poplava. ministarstvo nadležno za kulturu, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, JLS obrana od poplava Tab. D.8 Programska ulaganja u zaštitu od štetnog djelovanja voda u odnosu na prethodnu procjenu rizika od poplava (u kn) Prethodna procjena rizika Kopnena površina Republike Hrvatske (m2) Udio u površini (%) Udio stanovnika u Republici Hrvatskoj (%) Program – štetno djelovanje voda broj proje kata investicijska vrijednost 2013. – 2022. razdoblje 2013. – 2017. razdoblje 2018. – 2022. 1A 6.617.069.152 12% 12% 84 1.277.651.000 28% 32% 23% 1 18.249.026.724 32% 62% 177 1.971.447.155 43% 39% 47% 2 5.379.650.294 10% 9% 45 312.374.000 7% 5% 9% 3 18.885.515.310 33% 11% 57 787.518.000 17% 15% 19% 4 7.385.381.940 13% 6% 10 264.029.000 6% 9% 2% Ukupno 56.516.643.420 100% 100% 373 4.613.019.155 100% 100% 100% STRANICA 238 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Okvir i praćenje rezultata – Realizacija Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije će se pratiti, kako bi se tijekom provedbe usklađivala s novonastalim promjenama. Predlažu se skupine pokazatelja rezultata, kojima se uspostavlja okvir za praćenje postizanja ciljeva i koristi na više razina, Program, Projekt i pojedinačni projekti, a koji bi ujedno bili u mogućnosti ukazati na probleme u provedbi. Ciljevi Programa Pokazatelji rezultata Programa Korist od rezultata Programa – zaštita od poplava na nedovoljno štićenim područjima – korištenje raspoloživog poljoprivrednog zemljišta – poboljšanje hidromorfološkog stanja voda – zaštita područja ekološke mreže, uključujući i Naturu 2000 – stvaranje prostora za rijeke, retencijskih prostora u cilju za dovoljenja kapaciteta vodotoka za velike vode – povećanje površine sa prihvatljivim rizikom od poplava (resilience to flooding) u odnosu na prethodnu procjenu rizika – poticanje rješavanja problematike zaštite od poplava u okviru višenamjenskih sustava ure đivanja i korištenja voda i zemljišta (cilj će se ostvariti postupnom provedbom radova na sa naciji i rekonstrukciji objekata te realizacijom razvojnih projekata) – smanjenje poljoprivrednih površina na kojima se umanjuje prinos uslijed neadekvatne odvod nje – smanjenje materijalnih šteta, ljudskih žrtava i štetnih utjecaja poplava na okoliš i ljudsko zdravlje, – smanjenje trenda umanjenja prinosa na po ljoprivrednim površinama izloženim učesta lim plavljenjima, – očuvanje zaštićenih vrsta i stanišnih tipova – povećanje prostora uz vodotoke na kojima su zadovoljeni ciljevi zaštite okoliša u odno su na hidromorfološke elemente stanja voda Razvojni ciljevi Projekata Pokazatelji rezultata Projekta Korist od rezultata Projekata – unaprijediti regulacijske i zaštitne vodne sustave i pružiti učinkovitu zaštitu na područjima gdje se realiziraju projekti, – smanjiti ugroženost od poplava na području realizacije pro jekata, – uvesti inovativna rješenja za učinkovito upravljanje sustavi ma obrane od poplava, – poboljšanje hidromorfoloških karakteristika vodotoka, – smanjenje onečišćenja koje dospijevaju u vode i tlo nakon poplava, – bolje poznavanje novih tehničkih rješenja u izgradnji i odr žavanju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina – unaprjeđenje metoda za primjenu ekološki prihvatljivog pristupa smanjenja rizika od poplava – povećanje broja stanovništva sa prihvatljivom razinom rizika od poplava – povećavanje korištenja raspoloživih poljopri vrednih površina – povećanje stupnja zaštite zaštićenih vrsta i sta nišnih tipova – postotak povećanja funkcionalnosti regulacij skih i zaštitnih vodnih sustava – povećanje broja sustava obrane od poplava s tehničkim rješenjima temeljenim na ekološki prihvatljivom pristupu – ocijeniti napredovanje prema ostvarivanju ciljeva Višegodišnjeg programa gradnje re gulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije – ocijeniti ostvarivanje ciljeva Projekta koji se tiču povećanja funkcionalnosti – ocijeniti poboljšanje hidromorfološkog sta nja – ocijeniti napredovanje u zaštiti zaštićenih vrsta i stanišnih tipova – identifikacija uskih grla u ostvarenju ciljeva Prijelazni rezultati Pokazatelji prijelaznih rezultata Korištenje praćenja prijelaznih rezultata Mjerljivi po vodnogospodarskim odjelima Ulaganje u građevine za zaštitu od štetnog djelovanja voda Ulaganja u regulacijske i zaštitne sustave (na sipi, stabilizacija obale, akumulacijska i reten cijska jezera, građevine na sustavu, odvodni kanali i sl) – broj projekata s definiranim opsegom (projektni zadatak) – broj projekata spremnih za građenje – broj ugovora o građenju – broj izgrađenih sustava (građevina) puštenih u rad – km izgrađenih nasipa – broj izgrađenih akumulacija (sa značajkama) – broj izgrađenih retencija (sa značajkama) – broj izgrađenih građevina na sustavu (sa značajkama) – Ocijeniti napredovanje fizičkih ulaganja koja se provode u sklopu Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe vina i građevina za melioracije Ulaganje u građevine za poboljšanje hidromorfološkog stanja voda Ulaganja u regulacijske i zaštitne sustave (na sipi, stabilizacija obale, akumulacijska i reten cijska jezera, građevine na sustavu i sl) – broj projekata sa definiranim opsegom (projektni zadatak) – broj projekata spremnih za građenje – broj ugovora o građenju – broj izgrađenih sustava (građevina) puštenih u rad – km izgrađenih nasipa – broj izgrađenih akumulacija (sa značajkama) – broj izgrađenih retencija (sa značajkama) – broj izgrađenih građevina na sustavu (sa značajkama) – Ocijeniti napredovanje fizičkih ulaganja koja se provode u sklopu Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe vina i građevina za melioracije Ulaganje u građevine za očuvanje područje ekološke mreže Ulaganja u regulacijske i zaštitne sustave – broj projekata sa definiranim opsegom (projektni zadatak) – broj projekata spremnih za građenje – broj ugovora o građenju – broj izgrađenih sustava (građevina) puštenih u rad – broj izgrađenih građevina na sustavu (sa značajkama) – Ocijeniti napredovanje fizičkih ulaganja koja se provode u sklopu Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe vina i građevina za melioracije UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 239 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Prije stavljanja Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije u proceduru donošenja, uzeti su u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te razmotrene primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti. Stoga Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije sadrži: (i) mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanje utjecaja na ekološku mrežu koje pro izlaze iz procjene utjecaja za one okolišne ciljeve za koje je utvrđeno da provedba Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vod nih građevina i građevina za melioracije može imati zanemarivi i mali negativan utjecaj (zbog provođenja mjera ublažavanja), (ii) mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koji proizlaze iz procjene utjecaja za one okolišne ciljeve za koje je utvrđeno da će pro vedba Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije imati pozitivan utjecaj, ali su bili prepoznati lokalni ili potencijalni negativni utjecaji na razini planiranja i projektiranja pojedinačnih zahvata, zbog čega je strateška studija defi nirala mjere poboljšanja Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije te (iii) mjere koje proizlaze iz mišljenja nadležnih tijela ili su proistekle iz tog postupka, a koje se odnose na detaljnije planiranje/projektiranje konačnih pojedi načnih rješenja/zahvata, odabir najboljih tehnologija i smještanje zahva ta u prostor, na razini planiranja i projektiranja pojedinačnih zahvata. Projekti – U tijeku je priprema projekata za implementaciju mjera upravljanja rizicima od poplava uz sufinanciranje iz strukturnih fon dova EU. U tu svrhu, izrađuje se studijska i projektna dokumentacija, uključujući studije izvodljivosti za ključne građevinske i negrađevinske mjere upravljanja rizicima od poplava. Pripremljeni projekti su svrstani u tri grupe: I. Projekti za implementaciju ključnih negrađevinskih mjera (mjere planiranja te preventivne i pripremne mjere navedene u Operativ nom programu »Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020«), kao što su: a. prikupljanje kvalitetnijih podloga (npr. topografske podloge sni mljene LIDAR-om ili drugom odgovarajućom tehnologijom), b. izrada matematičkih modela i sustava za predviđanje i analize poplavnih događaja, c. unaprjeđenje sustava za prikupljanje i obradu hidroloških i drugih podataka, d. unaprjeđenje sustava za praćenje infrastrukture za obranu od po plava. Očekivani utjecaj na okoliš i prirodu – Strateškom studijom o vjerojatno značajnom utjecaju plana ili programa na okoliš analiziran je Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje 2013. – 2017. godina. Studija je izrađena kako bi se, uzimajući u obzir ciljeve Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za melioracije, odredili, opisali i procijenili vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Više godišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, predložile mjere zaštite okoliša kao i program praćenja stanja okoliša. U okviru Strateške studije izrađena je i Glavna ocjena prihvatljivosti Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i za štitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za ekološku mrežu, čiji je sadržaj određen Prilogom II Pravilnika o ocjeni plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (»Narodne novine«, broj 118/09). 522 Očekivani utjecaj na okoliš i prirodu - Strateškom studijom o vjerojatno značajnom utjecaju plana ili programa na okoliš analiziran je Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje 2013. – 2017. godina. Studija je izrađena kako bi se, uzimajući u obzir ciljeve Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za melioracije, odredili, opisali i procijenili vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, predložile mjere zaštite okoliša kao i program praćenja stanja okoliša. U okviru Strateške studije izrađena je i Glavna ocjena prihvatljivosti Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za ekološku mrežu, čiji je sadržaj određen Prilogom II Pravilnika o ocjeni plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine, broj 118/09). Sl. D.19 Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 područja Prije stavljanja Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije u proceduru donošenja, uzeti su u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te razmotrene primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti. Stoga Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije Sl. D.19 Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 po-D.19 Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 po-.19 Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 po-19 Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 po- Prostorni raspored projekata u odnosu na NATURA 2000 po dručja 521 Projekti: Projektne cjeline: Sl. D.18 Prostorni raspored projekata i projektnih cjelina Sl. D.18 Prostorni raspored projekata i projektnih cjelina STRANICA 240 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE upravljanje obranom od poplava na svim branjenim područjima u gra nicama sektora: 1. Mura i gornja Drava – Sektor A sa sjedištem u Varaždinu 2. Dunav i donja Drava – Sektor B sa sjedištem u Osijeku 3. Gornja Sava – Sektor C sa sjedištem u Zagrebu 4. Srednja i donja Sava – Sektor D sa sjedištem u Slavonskom Brodu 5. Slivovi sjevernog Jadrana – Sektor E sa sjedištem u Rijeci 6. Slivovi južnog Jadrana – Sektor F sa sjedištem u Splitu. Branjena područja su temeljne jedinice za provedbu operativnog uprav ljanja obranom od poplava. Na razini branjenih područja provode se nalozi Glavnog centra obrane od poplava i nalozi sektora te se osigu rava samoinicijativno postupanje u obrani, u slučaju izostanka naloga. Državnim planom obrane od poplava utvrđena je obveza izrade pro vedbenih planova obrane od poplava za svako branjeno područje kojih ima ukupno 34. Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih područja, na kojima se kod opasnosti od poplava prate stanja i izravno provodi obra na od poplava na zaštitnim vodnim građevinama. Broj i oznake dionica utvrđeni su Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Institucije nadležne za obranu od poplava određene su Zakonom o vo dama: – Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo usklađuje politiku obrane od poplava na međunarodnim vodama s drugim državama putem uspostavljenih mehanizama suradnje organiziranim u okviru međunarodnih vodnogospodarskih komisija – Hrvatske vode su nadležne za planiranje, organiziranje, financiranje i provedbu mjera obrane od poplava – Glavni centar obrane od poplava je ustrojbena jedinica Hrvatskih voda sa sjedištem u Zagrebu i središnja je operativna jedinica za upravljanje redovitom i izvanrednom obranom od poplava na razini Republike Hrvatske. Glavni centar obrane od poplava osigurava stručnu i tehničku potporu glavnom rukovoditelju obrane od poplava i objedinjava rad podcenta ra obrane na razini šest sektora. U okviru Glavnog centra obrane od poplava uspostavljen je sustav za ažurno praćenje hidrološkog režima na površinskim i podzemnim vodama u Republici Hrvatskoj. U tu svr hu, Hrvatske vode su organizirale vlastitu mrežu automatskih i drugih hidroloških postaja za neposrednu obranu od poplava s prikupljanjem podataka u realnom vremenu i pohranom podataka u informacijskom sustavu voda. Glavni centar obrane od poplava u svom radu koristi su stav UKV radioveza, informacijski sustav Hrvatskih voda i druge ras položive resurse. Svi relevantni hidrometeorološki podaci i informacije dostupni su svim nadležnim osobama u sustavu obrane od poplava putem mobilnog telefona. Glavni centar obrane od poplava povezan je s Državnim hidromete orološkim zavodom i upraviteljima višenamjenskih akumulacija s ko jima, u realnom vremenu, razmjenjuje izmjerene podatke, prognoze i upozorenja za potrebe obrane od poplava, a primljene podatke također pohranjuje u informacijskom sustavu voda. Razmjena hidrometeoro loških podataka s drugim državama, u realnom vremenu, provodi se putem mehanizama međunarodnih multilateralnih i bilateralnih vod nogospodarskih komisija i Svjetske meteorološke organizacije. Priku pljeni hidrometeorološki podaci, prognoze i upozorenja se prosljeđuju iz Glavnog centra u podcentre obrane od poplava na razini sektora i branjenih područja, gdje se donose operativne odluke o upravljanju obranom od poplava. II. Projekti kojima će se povećati sigurnost postojeće infrastrukture za obranu od poplava, odnosno projekti kojima će se kroz provedbu mjera dogradnje drenažnih sustava, balastnih bermi i pristupnih putova povećati sigurnost postojećih nasipa u uvjetima pojave ra zina velikih voda koje prelaze razine na koje su sustavi projektirani i izvedeni. Ove mjere će se prioritetno pripremati za savske nasipe na području donje Save, gdje su iskustva iz katastrofalne poplave 2014. godine pokazala osjetljivost postojećih sustava na ekstremne poplavne događaje kakvi se pod utjecajem klimatskih promjena mogu očekivati i u budućnosti. III. Projekti kojima će se na razini riječnih podslivova implementirati optimalne građevinske mjere za preventivno upravljanje rizicima od poplava (u kombinaciji s mjerama za prirodno zadržavanje vode i negrađevinskim mjerama). U tijeku je izrada studija kojima će se de finirati programi mjera za slivove Kupe, Krapine, Bednje, Karašice Vučice, Rječine i Donje Neretve, uz studije izvodljivosti za projekte sufinancirane iz strukturnih fondova EU kojima će se implementirati prioritetne mjere koje su provedive u programskom razdoblju Ope rativnog programa »Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020«. Zbog neophodnosti unaprjeđenja prognostičkih sustava, izrada sustava za predviđanje poplava za slivove Save i Kupe do Siska je u suradnji Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda započeta 2014. godine. 6. Upravljanje rizicima od poplava 6.1 Provedba Teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava su uz vodna po dručja i sektori, branjena područja i dionice. Usklađivanje svih aktivno sti obrane od poplava po teritorijalnim jedinicama obavlja se u skladu s Planom upravljanja rizicima od poplava, odredbama Državnog plana obrane od poplava i na temelju njega donesenih provedbenih planova i drugih pratećih akata. 524 6. Upravljanje rizicima od poplava 6.1 Provedba Teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava su uz vodna područja i sektori, branjena područja i dionice. Usklađivanje svih aktivnosti obrane od poplava po teritorijalnim jedinicama obavlja se u skladu s Planom upravljanja rizicima od poplava, odredbama Državnog plana obrane od poplava i na temelju njega donesenih provedbenih planova i drugih pratećih akata. Sl. D.20 Teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava Sektori su glavne operativne teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava. Na razini sektora provodi se koordinacija i operativno upravljanje obranom od poplava na svim branjenim područjima u granicama sektora: 1. Mura i gornja Drava – Sektor A sa sjedištem u Varaždinu 2. Dunav i donja Drava – Sektor B sa sjedištem u Osijeku 3. Gornja Sava – Sektor C sa sjedištem u Zagrebu 4. Srednja i donja Sava – Sektor D sa sjedištem u Slavonskom Brodu %[ %[ %[ %[ %[ 27 23 8 5 30 26 11 28 7 12 3 33 25 9 14 1 6 20 22 34 4 21 29 15 2 1824 13 1917 32 10 31 16 Split OsijekRijeka Zagreb Varaždin SEKTOR A - MURA I GORNJA DRAVA SEKTOR B - DUNAV I DONJA DRAVA SEKTOR C - GORNJA SAVA SEKTOR D - SREDNJA I DONJA SAVA SEKTOR E - SJEVERNI JADRAN SEKTOR F - JUŽNI JADRAN SJEDIŠTE SEKTORA% [ Sl. D.20 Teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava Sektori su glavne operativne teritorijalne jedinice za provedbu obra ne od poplava. Na razini sektora provodi se koordinacija i operativno UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 241 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE i izvanredne obrane od poplava sudjeluje u izvješćivanju nadležnih tijela i zainteresirane javnosti na potencijalno ugroženom području o stanju i prognozama u obrani od poplava te pokreće aktiviranje i uključivanje stožera zaštite i spašavanja, odnosno direktnih sudio nika zaštite i spašavanja (po potrebi i oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske) kada opasnost od plavljenja nastupi u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom Hrvatskih voda i pravnih osoba. Osim toga, provodi ko ordinaciju i odlučuje o poduzimanju drugih operativnih i logističkih mjera za smanjenje rizika, zaštitu i spašavanje ugroženog stanovniš tva i imovine i ublažavanje posljedica, u skladu s planovima zaštite i spašavanja i drugim propisima na području zaštite i spašavanja – Provedbu preventivne obrane od poplava, te poslova i mjera redov ne i izvanredne obrane od poplava Hrvatske vode ustupaju pravnim osobama (izabrani ponuditelji) po branjenim područjima, odnosno ugovaraju za razdoblje od 4 godine s ponuditeljima odabranim pri mjenom Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14). Ponuditelji moraju posjedovati certifikacijsko rje šenje o ispunjenu posebnih uvjeta kojim dokazuju svoju tehničku sposobnost za obavljanje poslova obrane od poplava (tehnička opre mljenost, brojnost i stručnost zaposlenika). U cilju smanjenja rizi ka od negativnih posljedica na minimum, pravne osobe (izabrani ponuditelji) imaju obvezu: 1. Provoditi prevenciju od poplava na branjenom području na kojem djeluju, odnosno: a. održavati regulacijske i zaštitne vodne građevine i vodne građevi ne za osnovnu melioracijsku odvodnju, kako bi se očuvala njihova 526 Sl. D.21 Shema sustava reagiranja sudionika u slučaju poplava Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je obvezan redovito motriti hidrološke i meteorološke pojave, provoditi mjerenja velikih protoka kod poplavnih voda, izrađivati izvještaje o količini i vrsti oborina na području zahvaćenom oborinama, izrađivati prognoze količina oborina, vremenske prognoze, hidrološke prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave (jak vjetar, kišu, snijeg, poledicu, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoku i nisku temperaturu zraka, maglu). Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, DHMZ je dužan dostavljati Glavnom centru obrane od poplava sve raspoložive hidrološke i meteorološke podatke u realnom vremenu, kao i izrađene prognoze i upozorenja o hidrološkim ili meteorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava. Upozorenja se zasnivaju na svim raspoloživim mjerenjima koja pokrivaju cijelu Republiku Hrvatsku i granična područja susjednih zemalja, a sadržavaju informacije o položaju i vjerojatnom smjeru premještanja atmosferskih sustava koji mogu uzrokovati nevrijeme s obilnom oborinom koje za posljedicu ima poplave (prvenstveno bujične). Primjenjuju se tri stupnja upozorenja na opasne vremenske pojave koja se dostavljaju elektronskim putem u obliku tekstualne poruke i slikovno. Upozorenja se izrađuju i za posebne korisnike kao što je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (Služba 112, Služba za vatrogastvo) i Vatrogasno operativno zapovjedništvo Hrvatske vojske Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), kao nositelj temeljnih ovlasti na području zaštite od katastrofa i velikih nesreća, uključujući one uslijed poplava i nagomilavanja leda na vodotocima, izrađuje i nadzire provedbu Plana zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 96/10). Tijekom redovite i izvanredne obrane od poplava sudjeluje u izvješćivanju nadležnih tijela i zainteresirane javnosti na potencijalno ugroženom području o stanju i prognozama u obrani od poplava te pokreće aktiviranje i uključivanje stožera zaštite i spašavanja, odnosno direktnih sudionika zaštite i spašavanja (po potrebi i oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske) kada opasnost od plavljenja nastupi u takvom opsegu da se obrana Sl. D.21 Shema sustava reagiranja sudionika u slučaju poplava – Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je obvezan redovito mo triti hidrološke i meteorološke pojave, provoditi mjerenja velikih protoka kod poplavnih voda, izrađivati izvještaje o količini i vrsti oborina na području zahvaćenom oborinama, izrađivati prognoze količina oborina, vremenske prognoze, hidrološke prognoze i upozo renja na opasne vremenske pojave (jak vjetar, kišu, snijeg, poledicu, grmljavinsko nevrijeme, iznimno visoku i nisku temperaturu zraka, maglu). Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, DHMZ je dužan dostavljati Glavnom centru obrane od poplava sve raspoložive hidrološke i meteorološke podatke u realnom vremenu, kao i izrađene prognoze i upozorenja o hidrološkim ili meteorološ kim pojavama od značenja za obranu od poplava. Upozorenja se za snivaju na svim raspoloživim mjerenjima koja pokrivaju cijelu Repu bliku Hrvatsku i granična područja susjednih zemalja, a sadržavaju informacije o položaju i vjerojatnom smjeru premještanja atmosfer skih sustava koji mogu uzrokovati nevrijeme s obilnom oborinom koje za posljedicu ima poplave (prvenstveno bujične). Primjenjuju se tri stupnja upozorenja na opasne vremenske pojave koja se do stavljaju elektronskim putem u obliku tekstualne poruke i slikovno. Upozorenja se izrađuju i za posebne korisnike kao što je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (Služba 112, Služba za vatrogastvo) i Vatrogasno operativno zapovjedništvo Hrvatske vojske – Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), kao nositelj temelj nih ovlasti na području zaštite od katastrofa i velikih nesreća, uklju čujući one uslijed poplava i nagomilavanja leda na vodotocima, izra đuje i nadzire provedbu Plana zaštite i spašavanja na području Re publike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 96/10). Tijekom redovite STRANICA 242 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Pristup organizaciji obrane od poplava – Obrana od poplava je organi zirana na dvije osnovne razine: – Preventivnu obranu od poplava koja obuhvaća radove održavanja prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda te regulacijskih i za štitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku od vodnju, revitalizaciju poplavnih područja te – Operativnu koja može biti redovita i izvanredna a čine je mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti od plavljenja, tije kom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti s ciljem smanjenja mogućih šteta od poplava pripremno stanje Rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja određuje početak i prestanak pripremnog stanja po dionicama kada mjero davni vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri pojavi plovećeg leda na 25% vodne površine. redovita obra na od poplava Rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja proglašava rješenjem početak ili prestanak redovne obrane od poplava na pojedinim dionicama kada mjerodavni vodostaji ili protoci dose gnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri pojavi ledostaja na vodotocima. izvanredna obrana od poplava Početak i prestanak izvanredne obrane od poplava na pojedinim dionicama proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora, kada mjerodavni vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri formiranju ledenog čepa u koritu vodotoka. izvanredno stanje Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim građevinama na poje dinim dionicama proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora, a u hitnim slučajevima rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja, kada vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri nižim vo dostajima i protocima, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje zaštitnih vodnih građevina ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja već došlo. Izvanredno stanje na poplavom ugroženim područjima proglašava župan (na području jedne županije). Katastrofa i velika nesreća Katastrofu i veliku nesreću, na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje može proglasiti Vlada Republike Hrvatske (na području dviju ili više županija). Tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovitom i izvan rednom obranom od poplava na vodama I. reda utvrđeni su Glavnim provedbenim planom obrane od poplava koji donose Hrvatske vode i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja koje donosi i ažurira glavni rukovoditelj obrane od poplava na prijedlog ru kovoditelja obrane od poplava sektora. Standardni operativni postupak za aktivnosti zaštite i spašavanja u po plavama – Državni centar 112 je ulazna i izlazna nacionalna kontakt točka za razmjenu informacija ranog upozoravanja o izvanrednom do gađaju. Kad Državni centar 112 dobije informacije iz Hrvatskih voda (na temelju protokola o komunikacijskoj suradnji između DUZS-a i Hr vatskih voda) ili DHMZ-a o vodostajima i mogućnosti pojave poplava širih razmjera, prenosi ih: – Županijskim centrima 112 potencijalno ugroženih županija – Ravnatelju DUZS-a i načelniku Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske – Zapovjedniku civilne zaštite Republike Hrvatske i glavnom vatroga snom zapovjedniku Republike Hrvatske – Operativno komunikacijskom centru policije – Državnim tijelima i službama uključenim u sustav pripravnosti u slučaju poplava – Tvrtkama od interesa za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske – Vladi Republike Hrvatske – Kontakt točkama susjednih država u smjeru kretanja vodnog vala. stabilnost i funkcionalnost bez obzira na razorno djelovanje vode kojem su izloženi b. obavještavati Hrvatske vode o svim uočenim nedostacima i ošteće njima vodnih građevina te davati prijedloge za njihovo otklanjanje i saniranje c. čuvati i popunjavati opremu i materijal u terenskim centrima i posebnim skladištima. 2. Obavljati potrebne radnje tijekom redovite i izvanredne obrane od poplava i to: a. izvoditi radove na vodnim građevinama u sustavu obrane od po plava po naredbi rukovoditelja obrane od poplava b. obavljati dežurstvo i angažirati sva svoja sredstva rada i zaposle nike na provođenju mjera obrane od poplava c. prema nalogu rukovoditelja obrane od poplava žurno izvesti za hvate za otklanjanje ili ublažavanje posljedica ekstra velikih voda, kao što su izgradnja zečjih nasipa, saniranje prodora, probijanje ispusta u svrhu rasterećenja obrambenog sustava i sl. d. uključiti svoja sredstva rada i zaposlenike na provođenje mjera obrane od poplava i na drugim branjenim područjima u slučajevi ma njihove veće ugroženosti od poplava, a po odluci rukovoditelja obrane od poplava. – Pravne i fizičke osobe – upravitelji akumulacija s osiguranim reten cijskim prostorom za prihvat velikih voda, prije i tijekom provođenja mjera neposredne obrane od poplava moraju: a. koristiti prostor u akumulaciji u skladu s odredbama vodopravne dozvole, odnosno pravilnika ili drugog općeg akta, na način da se osigura prihvaćanje poplavnog vala određenog volumena i ne prekorače odobrene količine ispuštanja vode iz akumulacije b. provoditi odluke rukovoditelja obrane od poplava glede održava nja najveće dopuštene razine vode u akumulaciji prije i za vrijeme očekivanja pojava velikih voda. – Druga nadležna tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba u sustavu zaštite i spaša vanja dužna su donositi planove zaštite i spašavanja, kao i surađivati s DUZS-om u organiziranju, osposobljavaju i opremanju operativnih snaga zaštite i spašavanja na područjima svojih nadležnosti. U sluča ju opasnosti od plavljenja većega opsega, uvode dežurstva i surađuju u provedbi mjera obrane od poplava, odnosno zaštite i spašavanja te proglašavaju izvanredno stanje u skladu s razmjerima nastalih po sljedica. Nakon prestanka poplava formiraju stručno povjerenstvo za procjenu šteta na područjima svojih nadležnosti, s izuzetkom šteta na vodama i vodnim građevinama. Operativno upravljanje rizicima od poplava – Za upravljanje obranom od poplava odgovorni su: glavni rukovoditelj obrane od poplava, voditelj Glavnog centra obrane od poplava i rukovoditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica, sukladno propisanim obvezama i pravima. Generalni direktor Hrvatskih voda je glavni rukovoditelj obrane od poplava koji imenuje voditelja Glavnog centra obrane od poplava i ru kovoditelje obrane od poplava i njihove zamjenike za sektore, branjena područja i dionice. Raspored imenovanih rukovoditelja obrane od po plava i njihovih zamjenika sastavni je dio Glavnog provedbenog plana obrane od poplava. Zamjenici rukovoditelja obrane od poplava imaju sve dužnosti i ovlaštenja rukovoditelja obrane od poplava za vrijeme dok obavljaju poslove i zadatke prema odredbama Državnog plana obrane od poplava i pratećih provedbenih i logističkih planova. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 243 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – usklađivanja mjera upozoravanja i uvođenja pripravnosti na strate gijskoj razini – usklađivanja postupaka aktiviranja i mobilizacije operativnih snaga – usklađivanja uporabe operativnih snaga, odgovornost za zapovijeda nje, koordinaciju i nadzor njihovog djelovanja – pregleda podataka o odgovornim tijelima, operativnim snagama, kontakt osobama i načinu komuniciranja te njihovih nadležnosti – podataka o drugim sudionicima u sustavu zaštite i spašavanja. 6.2 Financiranje Hrvatske vode, kao javno poduzeće odgovorno za upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj, provode sve mjere za upravljanje rizicima od štet nog djelovanja voda predviđene Zakonom o vodama, Državnim planom obrane od poplava i provedbenim i logističkim planovima vezanim za taj plan, a sve u skladu sa svojim obvezama, odgovornostima i finan cijskim mogućnostima. Prema sadašnjem modelu financiranja vodnoga gospodarstva, gradnja vodnih građevina u sustavu zaštite od poplava financira se namjenskim vodnim naknadama (vodni doprinos i naknada za uređenje voda) uz mogućnost sufinanciranja iz državnoga proračuna i drugih domaćih i stranih izvora. Vodni doprinos je javno davanje koje se plaća na gradnju građevina, prema tarifi, ovisnoj o vrsti građevine, koju propisuje Vlada Republike 529 Zapovjedniku civilne zaštite Republike Hrvatske i glavnom vatrogasnom zapovjedniku Republike Hrvatske Operativno komunikacijskom centru policije Državnim tijelima i službama uključenim u sustav pripravnosti u slučaju poplava Tvrtkama od interesa za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske Vladi Republike Hrvatske Kontakt točkama susjednih država u smjeru kretanja vodnog vala. Sl. D.22 Komunikacijska shema koja definira način prijenosa informacija između svih sudionika standardnog operativnog postupka (SOP) u cilju bolje koordinacije djelovanja kod poplava Temeljem zaprimljenih informacija o mogućoj opasnosti od poplava, ravnatelj DUZS-a nalaže uvođenje određenog stupnja pripravnosti Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništvu civilne zaštite Republike Hrvatske, Vatrogasnom zapovjedništvu Republike Hrvatske, Županijskim centrima 112 s potencijalno ugroženih područja te mjerodavnim državnim tijelima i službama koje imaju obvezu sudjelovati u zaštiti i spašavanju u slučaju poplava. Ovisno o situaciji, ravnatelj DUZS-a donosi odluku o mobilizaciji i aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske, operativnih snaga i svih sudionika zaštite i spašavanja u slučaju poplava. Kada postojeći kapaciteti nisu dostatni, a situacija na terenu zahtijeva dodatne snage, u aktivnosti se mogu uključiti pripadnici oružanih snaga i policije, timovi za dezinfekciju, deratizaciju i dezinsekciju zavoda za javno zdravstvo te lokalno stanovništvo. U slučaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u ljudstvu i/ili opremi za zaštitu i spašavanje nedostatni, ispostavljaju se zahtjevi za slanje pomoći drugim državama i međunarodnim organizacijama. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je donijela u ožujku 2011. godine Standardni operativni postupak (SOP) za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u poplavama kod kojih se postupa prema Planu zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske. Dosljednom primjenom Sl. D.22 Komunikacijska shema koja definira način prijenosa informacija između svih sudionika standardnog operativnog postupka (SOP) u cilju bolje koordinacije djelovanja kod poplava Temeljem zaprimljenih informacija o mogućoj opasnosti od poplava, ravnatelj DUZS-a nalaže uvođenje određenog stupnja pripravnosti Sto žeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništvu civilne zaštite Republike Hrvatske, Vatrogasnom zapovjedništvu Republike Hr vatske, Županijskim centrima 112 s potencijalno ugroženih područja te mjerodavnim državnim tijelima i službama koje imaju obvezu sudjelo vati u zaštiti i spašavanju u slučaju poplava. Ovisno o situaciji, ravna telj DUZS-a donosi odluku o mobilizaciji i aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske, operativnih snaga i svih sudionika zaštite i spašavanja u sluča ju poplava. Kada postojeći kapaciteti nisu dostatni, a situacija na terenu zahtijeva dodatne snage, u aktivnosti se mogu uključiti pripadnici oru žanih snaga i policije, timovi za dezinfekciju, deratizaciju i dezinsekciju zavoda za javno zdravstvo te lokalno stanovništvo. U slučaju da su sve ukupni kapaciteti Republike Hrvatske u ljudstvu i/ili opremi za zaštitu i spašavanje nedostatni, ispostavljaju se zahtjevi za slanje pomoći drugim državama i međunarodnim organizacijama. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je donijela u ožujku 2011. go dine Standardni operativni postupak (SOP) za djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u poplavama kod kojih se postupa prema Planu zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske. Dosljednom primjenom SOP-a, postižu se maksimalno mogući uvjeti za integraciju operativnih kapaciteta i njihovo učinkovito djelovanje u okviru cjelo vitog sustava zaštite i spašavanja. SOP se sastoji od sljedećih dijelova: – pregleda izvanrednih događaja STRANICA 244 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE naselja. Prijedlog prioritetnih projekata je izrađen temeljem utvrđenih kriterija koji procjenjuju značaj, karakter, utjecaj projekta na ljude, imo vinu i okoliš te stupanj spremnosti za izvođenje. Prijedlog projekata je dodatno provjeren u odnosu na rezultate Prethodne procjene rizika od poplava, izrađene u Hrvatskim vodama. Realizacija Programa se odvija dugoročno uz jasno opisane ciljeve i pri oritete te kontrolu aktivnosti. Prilikom izrade programskog dokumenta sagledano je razdoblje od 2013. – 2022. godina, ali se za prihvaćanje Programa predlaže prvo programsko razdoblje od 2013. – 2017. godina, nakon čega je predviđena njegova novelacija. Dopune i izmjene Progra ma, kako bi bolje odgovarao novonastalim potrebama ili promijenjenim ulaznim pretpostavkama, obavljat će se prema dogovorenim postupci ma. Sustavno praćenje i usporedba rezultata provedbe Programa i posti zanja ciljeva pruža stalnu informaciju o stanju realizacije, te omogućava prijenos iskustava na sljedeće faze Programa i/ili druge projekte. Procijenjeni troškovi izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe vina i građevina za melioracijsku odvodnju su preuzeti iz Programa. Tab. D.9 Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelo-D.9 Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelo-.9 Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelo-9 Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelo- Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelo vanja voda Vodnogospodarski odjeli Investicijska vrijednost projekata Programsko razdoblje 2013. – 2017. Programsko razdoblje 2018. – 2022. mil. kn mil. kn mil. kn Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 1.433,71 553,30 880,41 Područje podsliva rijeke Save 1.802,70 1.177,94 624,77 Vodno područje rijeke Dunav 3.236,41 1.731,24 1.505,17 Jadransko vodno područje 1.376,61 594,29 782,32 Ukupno: 4.613,02 2.325,53 2.287,49 Puna usklađenost Programa, sa strateškim opredjeljenjima u upravlja nju vodama može se očekivati tek po usklađenju Programa s donese nim Planom upravljanja rizicima od poplava (2016. godine), kada će se struktura ulaganja u sustave (razvojna ulaganja, rekonstrukcija, revita lizacija) kao i redovito održavanje sustava uskladiti s potrebama u cilju preventivnog djelovanja na poplavama ugroženom području. Premda je većina mjera upravljanja rizicima od poplava koje su navedene u PURP-u već predviđena postojećim zakonskim, strateškim, program skim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, njihova implementacija se u budućnosti treba unaprijediti i ubrzati. U tu svrhu predviđena je financijska podrška iz EU strukturnih fondova. 532 Tab. D.9 Prikaz ulaganja prema Programu u zaštitu od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarski odjeli Investicijska vrijednost projekata Programsko razdoblje 2013. – 2017. Programsko razdoblje 2018. – 2022. mil. kn mil. kn mil. kn Područje podsliva rijeka Drave i Dunava 1.433,71 553,30 880,41 Područje podsliva rijeke Save 1.802,70 1.177,94 624,77 Vodno područje rijeke Dunav 3.236,41 1.731,24 1.505,17 Jadransko vodno područje 1.376,61 594,29 782,32 Ukupno: 4.613,02 2.325,53 2.287,49 Puna usklađenost Programa, sa strateškim opredjeljenjima u upravljanju vodama može se očekivati tek po usklađenju Programa s donesenim Planom upravljanja rizicima od poplava (2016. godine), kada će se struktura ulaganja u sustave (razvojna ulaganja, rekonstrukcija, revitalizacija) kao i redovito održavanje sustava uskladiti s potrebama u cilju preventivnog djelovanja na poplavama ugroženom području. Premda je većina mjera upravljanja rizicima od poplava koje su navedene u PURP-u već predviđena postojećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, njihova implementacija se u budućnosti treba unaprijediti i ubrzati. U tu svrhu predviđena je financijska podrška iz EU strukturnih fondova. Sl. D.23 Prikaz ulaganja prema Programu u projekte zaštite od štetnog djelovanja voda po vodnogospodarskim odjelima i programskim razdobljima Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020“ (OPKK), koji je prihvaćen 2014. godine, predviđena je financijska podrška iz strukturnih fondova EU za implementaciju mjera za adaptaciju na klimatske promjene i mjera za unaprjeđenje upravljanja rizicima, uključujući upravljanje rizicima od poplava. U kombinaciji s drugim izvorima financiranja, sredstva iz strukturnih fondova EU 0,00 200,00 400,00 600,00 800,00 1.000,00 1.200,00 1.400,00 1.600,00 1.800,00 2.000,00 Investicijska vrijednost projekata Programsko razdoblje 2013 - 2017 Programsko razdoblje 2018 - 2022 Područje podsliva rijeka Drave i Dunava Područje podsliva rijeke Save Jadransko vodno područje mil. kn Sl. D.23 Prikaz ulaganja prema Programu u projekte zaštite od štetnog djelovanja voda po vodnogospodarskim odjelima i program skim razdobljima Hrvatske. Prihod od vodnoga doprinosa je jedini stalni namjenski izvor sredstava Hrvatskih voda za financiranje gradnje regulacijskih i zaštit nih vodnih građevina. Zajedno s prihodom od naknade za uređenje voda, koja se plaća na sve nekretnine osim na poljoprivredno zemljište, vodni doprinos je znača jan izvor sredstava i za: – gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju – održavanje prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda i vodnih građevina u sustavu zaštite od poplava (preventivna obrana od po plava) – provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava – podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljišne knjige i katastar te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnoga dobra – podmirenje razmjernog dijela troškova stručnih i administrativnih poslova u upravljanju vodama (uključujući poslove koji imaju obi lježje javnih službi) koji se odnose na uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda. Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske. S obzirom na klimatske promjene i pojavu sve češćih i sve intenzivnijih poplavnih događaja, uključujući katastrofalnu poplavu u svibnju 2014. godine, koji ugrožavaju sigurnost i zdravlje stanovništva, gospodarstvo te kulturnu i ekološku baštinu Republike Hrvatske, potrebno je mak simalno intenzivirati implementaciju ključnih građevinskih i negrađe vinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, uz osiguranje dodatnih financijskih sredstva iz međunarodnih izvora, uključujući fondove Eu ropske unije i međunarodne zajmove. Građevinske mjere obuhvaćaju prvenstveno mjere održavanja voda, uključujući gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i radove održavanja voda, dok negrađe vinske mjere obuhvaćaju mjere planiranja, studijskih poslova i praćenja vodnog režima, preventivne pripremne radnje te dio neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava i radnji nakon prestanka redo vite obrane od poplava. 531 režima, preventivne pripremne radnje te dio neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava i radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava. Provedba investicijskih aktivnosti u sektoru zaštite od štetnog djelovanja voda (izgradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina) planira se u skladu s: Višegodišnjim programom izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije.135 Redovnim aktivnostima održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina u skladu s godišnjim programima održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Za potrebe PURP-a provodi se sistematizacija mjera predviđenih postojećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, uz uvažavanje smjernica Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava i najbolje međunarodne prakse. Konačna verzija PURP-a sa svim potrebnim mjera koje doprinose uspostavi održivog integriranog upravljanja vodama i poplavama bit će definirana nakon provedenih konzultacija s dionicima i javnosti. Program utvrđuje ulaganja u uređenje voda u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda kroz gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda136. Pri identifikaciji projekata utvrđeni su prioriteti čijom realizacijom se povećava razina zaštite od poplava na nedovoljno štićenim područjima na kojima se mogu očekivati velike materijalne štete, ljudske žrtve i štetan utjecaj poplava na okoliš i ljudsko zdravlje, u pravilu na područjima nedovoljno štićenih gradova i većih naselja. Prijedlog prioritetnih projekata je izrađen temeljem utvrđenih kriterija koji procjenjuju značaj, karakter, utjecaj projekta na ljude, imovinu i okoliš te stupanj spremnosti za izvođenje. Prijedlog projekata je dodatno provjeren u odnosu na rezultate Prethodne procjene rizika od poplava, izrađene u Hrvatskim vodama. Realizacija Programa se odvija dugoročno uz jasno opisane ciljeve i prioritete te kontrolu aktivnosti. Prilikom izrade programskog dokumenta sagledano je razdoblje od 2013. - 2022. godina, ali se za prihvaćanje Programa predlaže prvo programsko razdoblje od 2013. - 2017. godina, nakon čega je predviđena njegova novelacija. Dopune i izmjene Programa, kako bi bolje odgovarao novonastalim potrebama ili promijenjenim ulaznim pretpostavkama, obavljat će se prema dogovorenim postupcima. Sustavno praćenje i usporedba rezultata provedbe Programa i postizanja ciljeva pruža stalnu informaciju o stanju realizacije, te omogućava prijenos iskustava na sljedeće faze Programa i/ili druge projekte. Procijenjeni troškovi izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracijsku odvodnju su preuzeti iz Programa. 135 Višegodišnji programi gradnje se izrađuju temeljem odredbi Zakona o vodama. Programe izrađuju Hrvatske vode u formi prijedloga, sukladno Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godina), a donosi ih Vlada Republike Hrvatske nakon provedene strateške procjene utjecaja na okoliš. Višegodišnji programi gradnje kroz investicijske mjere objedinjuju obveze iz brojnih direktiva Europske unije, naročito Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Programima se utvrđuju način i razdoblje provedbe pojedinačnih projekata, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava, red prvenstva u provedbi te praćenje provedbe. Postupku donošenja višegodišnjih programa gradnje prethodi provedba strateških procjena utjecaja na okoliš. Postupci strateške procjene i prekogranični utjecaj programa na okoliš provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine, broj 64/08). Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja. U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti. Prije stavljanja u proceduru donošenja, pri utvrđivanju konačnog prijedloga programa, obvezno se uzimaju u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i rezultati prekograničnih konzultacija. 136 Program ujedno uređuje i izgradnju vodnih građevina za navodnjavanje što nisu mjere ispunjavanja ciljeva upravljanja rizicima od poplava. Za potrebe PURP-a provodi se sistematizacija mjera predviđenih posto jećim zakonskim, strateškim, programskim i planskim dokumentima Republike Hrvatske i Hrvatskih voda, uz uvažavanje smjernica Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava i najbolje međunarodne prakse. Konačna verzija PURP-a sa svim potrebnim mjera koje dopri nose uspostavi održivog integriranog upravljanja vodama i poplavama bit će definirana nakon provedenih konzultacija s dionicima i javnosti. Program utvrđuje ulaganja u uređenje voda u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda kroz gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevi na i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju koje mogu poslužiti prihvatu i evakuaciji velikih voda135. Pri identifikaciji projekata utvrđeni su prioriteti čijom realizacijom se povećava razina zaštite od poplava na nedovoljno štićenim područjima na kojima se mogu očekivati velike materijalne štete, ljudske žrtve i štetan utjecaj poplava na okoliš i ljudsko zdravlje, u pravilu na područjima nedovoljno štićenih gradova i većih 135 Program ujedno uređuje i izgradnju vodnih građevina za navodnjavanje što nisu mjere ispunjavanja ciljeva upravljanja rizicima od poplava. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 245 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Zakon o slatkovodnom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 – ispravak, 49/05 – pročišćeni tekst i 14/14), – Zakon o kemikalijama (»Narodne novine«, broj 18/13), – Zakon o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 30/15), – Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, broj 70/05), – Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine«, br. 163/03, 40/07 i 14/14), – Zakon o biocidnim pripravcima (»Narodne novine«, br. 63/07, 35/08 i 56/10), – Zakon o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13 i 48/15), – Zakon o energiji (»Narodne novine«, br. 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15), – Zakon o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13 i 85/15), – Zakon o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14), – Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine«, br. 75/09, 61/11, 56/13 i 14/14), – Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja (»Narodne no vine«, br. 113/03 i 33/05). Podzakonski akti Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva: – Uredba o visini vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, br. 78/10, 76/11, 19/12, 151/13 i 83/15), – Uredba o visini naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 82/10, 83/12 i 151/13), – Uredba o visini naknade za uređenje voda (»Narodne novine«, br. 82/10 i 108/13), – Uredba o visini naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 82/10, 83/12 i 10/14), – Uredba o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda (»Narodne novine«, br. 89/10, 46/12, 51/13 i 120/14), – Uredba o standardu kakvoće voda (»Narodne novine«, br. 73/13, 151/14 i 78/15), – Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (»Narodne novine«, broj 112/10), – Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga (»Narodne novine«, broj 112/10), – Uredbe o kakvoći voda za kupanje (»Narodne novine«, broj 51/14), – Uredba o uslužnim područjima (»Narodne novine«, broj 67/14), – Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine«, broj 66/11 i 47/13), – Pravilnik o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba (»Narodne novine«, broj 83/10), – Pravilnik o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje (»Na rodne novine«, br. 83/10 i 76/14), Operativnim programom »Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020« (OPKK), koji je prihvaćen 2014. godine, predviđena je financijska po drška iz strukturnih fondova EU za implementaciju mjera za adaptaciju na klimatske promjene i mjera za unaprjeđenje upravljanja rizicima, uključujući upravljanje rizicima od poplava. U kombinaciji s drugim izvorima financiranja, sredstva iz strukturnih fondova EU će omogućiti intenzivniju implementaciju ključnih mjera upravljanja rizicima od po plava, čime će se postići brže i učinkovitije ispunjenje ciljeva upravljanja rizicima od poplava. Uz buduće projekte sufinancirane iz strukturnih fondova EU, Hrvatske vode provode i provodit će dodatne projekte implementacije mjera za upravljanje rizicima od poplava koristeći sve ostale raspoložive izvore financiranja. Ostali izvori financiranja uključuju: – izvorne prihode Hrvatskih voda – zajam Razvojne banke vijeća Europe (CEB) za Projekt zaštite od poplava (odobren od strane Vlade Republike Hrvatske i Upravnog odbora CEB-a 2014. godine) – programe prekogranične suradnje (koji su sufinancirani sredstvima EU) – druge raspoložive domaće i međunarodne izvore financiranja. C. REGISTAR DOKUMENTACIJE 1. Zakonska regulativa Zakoni: – Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11, 22/12, 39/13, 125/13 i 148/13), – Zakon o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), – Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 153/09, 90/11, 56/13, 154/14 i 119/15), – Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13 i 78/15), – Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13), – Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13), – Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novi ne«, broj 147/14), – Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13), – Zakon o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13), – Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14. i 36/15), – Zakon o hrani (»Narodne novine«, br. 81/13, 14/14 i 30/15), – Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (»Narodne novine«, br. 56/13 i 64/15), – Pomorski zakonik (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15), – Zakon o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/13, 14/14 i 152/14), – Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07, 132/07, 51/13 i 152/14), STRANICA 246 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Pravilnik o načinu konzultiranja i informiranja javnosti o Nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područji ma (»Narodne novine«, broj 48/14), – Popis građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i mješovitih me lioracijskih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, broj 83/10), – Odluka o visini naknade štete za protupravno izvađen šljunak i pi jesak (»Narodne novine«, broj 80/10), – Odluka o visini naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na jav nom vodnom dobru (»Narodne novine«, br. 89/10 i 88/11), – Odluka o Popisu voda I. reda (»Narodne novine«, broj 79/10), – Odluka o određivanju voda pogodnih za život i rast školjkaša (»Na rodne novine«, broj 78/11), – Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Na rodne novine«, broj 130/12), – Odluka o određivanju područja voda pogodnih za život slatkovodnih riba (»Narodne novine«, broj 33/11), – Odluka o određivanju osjetljivih područja (»Narodne novine«, br. 81/10 i 141/15), – Odluka o granici između kopnenih voda i voda mora (»Narodne novine«, broj 89/10), – Odluka o granicama vodnih područja (»Narodne novine«, broj 79/10), – Državni plan obrane od poplava (»Narodne novine«, broj 84/10), – Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (»Narodne novine«, broj 5/11). Pregled podzakonskih akata ostalih zakona korištenih pri izradi Plana upravljanja vodnim područjima nalaze se na web-stranicama nadležnih ministarstava. 2. Sažetak Registra detaljnijih planova i programa koji se odnose na određene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove voda na vodnom području za koje se donosi plan I. Strateški dokumenti – Strategija upravljanja vodama (»Narodne novine«, broj 91/08), – Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. – 2018.) (»Narodne novine«, broj 65/08), – Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997.(Odluka o izmjenama i dopunama – Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske – »Narodne novine«, broj 76/13), – Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (»Narodne novine«, 131/14), – Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 89/02), – Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 30/09), – Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 143/08), – Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne no vine«, broj 130/05), – Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvod nje i pročišćavanja otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 3/11), – Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja vodne dokumentacije (»Narodne novine«, broj 120/10), – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika o obavljenim nad zorima državnog vodopravnog inspektora (»Narodne novine«, broj 73/10), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistraž nih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (»Narodne novine«, br. 83/10, 126/12 i 112/14), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti sprječavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra (»Narodne novine«, br. 1/11 i 118/12), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodo opskrbe (»Narodne novine«, br. 28/11 i 16/14), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne od vodnje (»Narodne novine«, br. 28/11 i 16/14), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 1/11), – Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (»Na rodne novine«, broj 81/10), – Pravilnik o očevidniku vađenja šljunka i pijeska (»Narodne novine«, br. 80/10 i 3/14), – Pravilnik o očevidniku deponiranog šljunka i pijeska (»Narodne no vine«, br. 80/10 i 3/14), – Pravilnik o obračunu i naplati vodnoga doprinosa (»Narodne novi ne«, broj 107/14), – Pravilnik o obračunu i naplati naknade za uređenje voda (»Narodne novine«, br. 83/10 i 126/13), – Pravilnik o obračunu i naplati naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 84/10 i 146/12), – Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (»Na rodne novine«, br. 83/10 i 160/13), – Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (»Narodne novine«, br.74/13 i 140/15), – Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine«, br. 78/10, 79/13 i 9/14), – Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Na rodne novine«, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16), – Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (»Narodne novine«, br. 97/10 i 31/13), – Pravilnik o sadržaju Plana upravljanja vodnim područjima (»Narod ne novine«, br. 74/13 i 53/16), – Pravilnik o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novi ne«, broj 7/13), UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 247 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE donesen je u prosincu 2015. godine. Podaci i informacije iz nacionalnih planova upravljanja vodnim područjima podunavskih država, pa tako i iz ovog dokumenta korišteni su u izradi Plana upravljanja vodama na slivu rijeke Dunav koji obrađuje pitanja od značenja za sliv Dunava u cjelini za vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 4.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 100 km2. – Plan upravljanja slivom rijeke Save – Međunarodna komisija za za štitu rijeke Save (ISRBC) sa sjedištem u Zagrebu; Savska komisija organizira i koordinira izradu plana upravljanja cjeli nom sliva rijeke Save, u kojoj sudjeluju sve države koje dijele međuna rodni sliv Save. Radi se o krovnom dokumentu koji obrađuje pitanja značajna za cjelinu sliva na načelima održivog i pravednog upravlja nja vodama. Ostala pitanja države rješavaju autonomno, unutar svojih granica. Na razini Savske komisije se razmjenjuju iskustva, uspoređuju nacionalni pristupi i potiče njihovo usuglašavanje. Prvi Plan upravlja nja slivom rijeke Save odobren je zajedničkom Deklaracijom koja je usvojena na 5. sastanku Stranaka Okvirnog sporazuma u Zagrebu (2. 12. 2014. godine). Plan predstavlja najvažniji i najzahtjevniji zajednički pothvat stranaka Okvirnog sporazuma u cilju uspostavljanja održivog upravljanja vodama. Plan upravljanja slivom rijeke Save izrađen je u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, koja uspostavlja prav ni okvir za zaštitu i poboljšanje stanja svih voda i zaštićenih područja, uključujući o vodi ovisne ekosisteme, sprječavanje pogoršanja njihovog stanja i osiguravanje dugoročnog, održivog korištenja vodnih resursa. Plan upravljanja uglavnom slijedi metodologiju i postupke primijenjene na nivou sliva rijeke Dunav, koji su razvijeni i dogovoreni od strane zemalja u slivu Dunava. Glavna razlika između planova upravljanja za slivove Save i Dunava su detaljnija mjerila u kojima su razmatrana pi tanja upravljanja vodama u Planu upravljanja slivom rijeke Save koji obrađuje vodna tijela rijeka sa slivnom površinom većom od 1.000 km2 i jezera s površinom vodnog lica većom od 50 km2. – Okvir za upravljanje Neretvom i Trebišnjicom; Okvir za upravljanje Neretvom i Trebišnjicom je dokument koji se od nosi na jadransko vodno područje i izrađen je uz financiranje GEF-a krajem 2014. godine i obuhvaća prekogranični sliv/slivove Neretve i Trebišnjice. Svrha projekta bila je osigurati mehanizme za učinkovitu i pravednu raspodjelu vode među korisnicima riječnog sliva Neretve i Trebišnjice na prekograničnoj razini i poboljšati stanje ekosustava i bi ološke raznolikosti. Rezultati projekta, među koje svakako treba ubrojiti i razvoj stručnih kapaciteta te unaprjeđenje međudržavne suradnje, su osnovne pretpostavke za postupno dostizanje europske prakse u uprav ljanju vodama na prekograničnim slivovima. III. Jačanje stručnih kapaciteta Potrebna znanja i iskustva za izradu Plana upravljanja vodnim područ jima, hrvatski stručnjaci su stjecali kroz rad na edukativnim projektima financiranim iz pristupnih fondova Europske unije i Vlade Kraljevine Nizozemske. Na tim projektima zajednički su radili hrvatski stručnjaci i strani konzultanti koji su im pružali stručno-tehničku potporu. Cilj tih projekata nije bio dobivanje točnih rezultata, nego testiranje primje njivih metodologija za pripremu Plana upravljanja vodnim područjima prema odredbama Okvirne direktive o vodama, na različitim područ jima u Republici Hrvatskoj (sliv Save, slivovi Drave i Dunava, primor sko – istarski slivovi i dalmatinski slivovi). Završna izvješća navedenih projekata stoga nisu službeni dokumenti, nego su edukacijsko – stručni materijali. – Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novi ne«, broj 130/09), – Nacionalna strategija zaštite okoliša (»Narodne novine«, broj 46/02), – Nacionalna strategija kemijske sigurnosti (»Narodne novine«, broj 143/08). II. Planski i programski dokumenti – Plan upravljanja vodnim područjima (2013. – 2015. godine) (Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima (»Narodne novi ne«, broj 82/13)); – Program usklađenja monitoringa; Program usklađenja monitoringa bavi se usklađenjem svih monitoringa u nadležnosti Hrvatskih voda, a obuhvaća: (i) monitoring stanja povr šinskih, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda, (ii) hidrološki i hidromorfološki monitoring, (iii) monitoring uporabe voda. Program je planska osnova za donošenje godišnjih planova monitoringa utvrđe nih Zakonom o vodama. Program se temelji na dosadašnjim planovima praćenja stanja površinskih i podzemnih voda, rezultatima ispitivanja, iskustvima stečenim u Hrvatskoj i državama članicama Europske uni je uz pridržavanje propisa Republike Hrvatske osobito u dijelu koji se odnosi na transponiranje obveza iz Okvirne direktive o vodama, koja naglašava potrebu uspostave složenog i opsežnog monitoringa voda. – Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (Odlu ka o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina (»Narodne novine«, broj 117/15)); – Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe vina i građevina za melioracije (Odluka o donošenju Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i gra đevina za melioracije (»Narodne novine«, broj 117/15)); Višegodišnji programi gradnje se izrađuju temeljem odredbi Zakona o vodama, članci 35. – 37. Programe izrađuju Hrvatske vode u formi prijedloga, sukladno Strategiji upravljanja vodama i Planu upravlja nja vodnim područjima, a donosi ih Vlada Republike Hrvatske nakon provedene strateške procjene utjecaja na okoliš. Višegodišnji programi gradnje kroz investicijske mjere objedinjuju obveze iz brojnih direktiva Europske unije, naročito Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Programima se utvrđuju način i razdoblje provedbe pojedinačnih projekata, sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava, red prvenstva u provedbi te praćenje provedbe. Postupku donošenja višegodišnjih programa gradnje prethodila je provedba strateških procjena utjecaja na okoliš. Postupci strateške procjene i prekogranični utjecaj programa na okoliš provedeni su sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš – Plan upravljanja slivom rijeke Dunav – Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Beču; ICPDR organizira i koordinira izradu plana upravljanja cjelinom sliva rijeke Dunav, u kojoj sudjeluju sve države koje dijele međunarodni sliv Dunava. Riječ je o krovnom dokumentu koji obrađuje pitanja značajna za cjelinu sliva na načelima održivog i pravednog upravljanja vodama. Ostala pitanja države rješavaju autonomno, unutar svojih granica. Na razini ICPDR-a se razmjenjuju iskustva, uspoređuju nacionalni pristupi i potiče njihovo usuglašavanje, bez obveze ujednačavanja. Krovni plan upravljanja slivom rijeke Dunav za plansko razdoblje 2010. – 2015. do nesen je krajem 2009. godine, a krovni plan za razdoblje 2016. – 2021. STRANICA 248 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Direktivom za procjenu i upravljanje rizicima od poplava; analiza opte rećenja i utjecaja; smjernice razvijene i prilagođene situaciji u Hrvatskoj; lista mjera prema Dodatku VI – dio B; troškovna učinkovitost mjera; smjernice za razvoj metodologije za opravdanje iznimaka; određivanje vodnih tijela podzemne vode utjecaj utvrđenih vodozaštitnih područ ja na određivanje vodnih tijela podzemne vode; prijedlog nacionalne strategije o podzemnim vodama prema članku 17. Okvirne direktive o vodama; tipologija, referentni uvjeti i referentne lokacije; definiranje vrijednosti za klasifikaciju ekološkog stanja; biološki sustavi procjene za ribe, fitoplankton, makrozoobentos, fitobentos i makrofite; izrada programa monitoringa; nacrt nacionalne strategije protiv onečišćenja površinskih voda u skladu s člankom 16. Okvirne direktive o vodama; analiza korištenja vode; model izračunavanja cijena za sve relevantne sektore; ekonomska analiza vodnih usluga uključujući načelo povrata troškova; sudjelovanje javnosti; Internet stranica; E-učenje; upravljanje podacima/elektronsko izvješćivanje/GIS. Twinning projekt – Izrada karata opasnosti od poplava i karata ri zika od poplava – U travnju 2014. godine završen je EU IPA 2010. Twinning projekt »Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od po plava«. Svrha ovog Twinning projekta bila je ispunjavanje dijela zahtjeva Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava kroz izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava u Republici Hrvatskoj. Hrvatske institucije, korisnici projekta bili su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode. Projekt je provodio konzorcij iz triju država članica EU: Nizozemske (u ulozi vodećeg partnera u konzorciju), Austrije i Francuske. Twinning projekt se odnosio na implementaciju druge faze Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, izradu karata opasnosti od poplava i rizika od poplava za dva odabrana pilot područja, deltu rijeke Neretve i rijeku Kupu kod Karlovca. Twinning projekt – jačanje kapaciteta za provedbu Direktive o one čišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama – U lipnju 2013. godine zavr šen je EU IPA 2009. Twinning projekt »Jačanje kapaciteta za provedbu Direktive o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama«. Cilj projekta bio je uspostaviti standarde kakvoće voda u skladu sa zahtjevima iz Okvirne direktive o vodama i Direktive 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.) i ojačati administrativne kapacitete mjerodavnih tijela. Glavni zadaci su stoga procjena postojećeg zakonodavstva, izrada smjernica i metodologije osiguranja kakvoće, te jačanje kapaciteta. Hrvatske institucije, korisnici projekta bili su Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode. Projekt je provodio konzorcij iz dviju država članica EU: Francuske u ulozi vo dećeg partnera u konzorciju i Austrije kao mlađi partner. Projekt se sastojao od dvije komponente: Twinninga i nabave robe. Razvoj kapaciteta za hidromorfološki monitoring i mjere u Hrvat skoj (MEANDER) – Cilj ovog međunarodnog projekta bio je razviti postupke i kapacitete za hidromorfološki monitoring na nacionalnoj razini te izraditi metodologiju za tematsko i regionalno planiranje hi dromorfoloških mjera revitalizacije vodotoka. Projekt su u financijskom i kadrovskom pogledu podržale hrvatska i nizozemska vlada. Od hrvat skih institucija u projektu su sudjelovale Hrvatske vode, Državni zavod za zaštitu prirode te Državni hidrometeorološki zavod. Osim razvoja kapaciteta za hidromorfološki monitoring i planiranje mjera revitali zacije vodotoka, rezultati projekta su Vodič za hidromorfološki moni toring i ocjenu vodotoka u Hrvatskoj, te Vodič za planove revitalizacije vodotoka. SEE RIVER projekt, Transnacionalni program za Jugoistočnu Eu ropu – Krajem 2014. godine završen je SEE River (South East Euro Naziv projekta Financiranje izrade Godina završetka 1. Pilot plan upravljanja rijekom Savom (Pilot plan upravljanja slivom Kupe na vodnom po dručju rijeke Dunav) Europska komisija – EC CAR DS Regional Programme 2003 2007. godina 2. Provedba Okvirne direktive o vodama (Pilot plan upravlja nja slivom Baranjske Karašice na vodnom području rijeke Dunav) Europska komisija – IN TERREG IIIA The Community Initiation Slovenia – Hungary – Croatia Neighboourhood Programme 2004 – 2006 2007. godina 3. Razvoj plana upravljanja sli-vom rijeke Mirne Vlada Kraljevine Nizozemske – MATRA Pre-Accession Pro ject Program (MPAP) 2009. godina 4. Razvoj okvira za formulaciju planova upravljanja vodama na vodnim područjima obalne zone u Hrvatskoj (Pilot plan upravljanja slivom Krke na ja dranskom vodnom području) Vlada Kraljevine Nizozemske – Program for Cooperation with Countries in Central and Eastern Europe (PSO) 2006. godina 5. Twinning projekt – Jačanje kapaciteta i izrada smjernica za provedbu Okvirne direkti ve o vodama Europska komisija – EC CAR DS 2004 2009. godina Pilot plan upravljanja rijekom Savom – Projekt je proveden za čitav sliv Save, a odabrani pilot projekti su bili: sliv Krke u Sloveniji (ranije obrađen kroz financiranje iz ISPA fonda Europske unije), sliv Kupe u Hrvatskoj, sliv Vrbasa u Bosni i Hercegovini i sliv Kolubare u Srbiji. Za sve navedene slivove su po istoj metodologiji izrađena karakterizacijska izvješća prema odredbama članka 5. Okvirne direktive o vodama. U okviru projekta je izrađeno i posebno izvješće o provedenim biološkim istraživanjima na slivu Kupe. Provedba Okvirne direktive o vodama – Cilj projekta je bio usklađiva nje metodologije za pripremu Plana upravljanja vodnim područjima na prekograničnim hrvatsko-mađarskim slivovima. Za primjer je odabran sliv Baranjske Karašice, a obrađene sljedeće tematske cjeline: tipologi ja, određivanje vodnih tijela, referentni uvjeti, okolišni ciljevi, program mjera, monitoring te razmjena podataka i informacija. Rezultati pro jekta prikazani su u sljedećim izvješćima: analiza okolišnog zakonodav stva i pravnog usklađenja s Okvirnom direktivom o vodama; studija provedbe Okvirne direktive o vodama s analizama stanja u Mađarskoj i Hrvatskoj; usklađivanje okolišnih ciljeva, priprema programa za su radnju; studija sa ciljem elaboracije dugoročne metodologije upravljanja riječnim slivovima; preliminarni prijedlog za usklađivanje metodologije planiranja upravljanja slivnim područjima između Hrvatske i Mađarske. Razvoj plana upravljanja slivom rijeke Mirne – Rezultat projekta je Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Mirne prema zahtjevima Dodatka VII. Okvirne direktive o vodama. Razvoj okvira za formulaciju planova upravljanja vodama na vod nim područjima obalne zone u Hrvatskoj – Rezultat projekta je Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Krke prema zahtjevima Dodatka VII. Okvirne direktive o vodama. Twinning projekt – Jačanje kapaciteta i izrada smjernica za proved bu Okvirne direktive o vodama – Rezultat projekta je Završno izvješće koje obuhvaća prikaze zatečenog stanja, nalaze Twinning projekta i pre poruke za sljedeće aktivnosti: upravljanje ljudskim resursima; analiza organizacije sektora vodnog gospodarstva; studijski posjeti; suradnja sa Savskom komisijom, Međunarodnom komisijom za zaštitu rijeke Dunav i europskim projektima implementacije Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj; povezanost s ostalim vodnim direktivama Europske unije posebno s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 249 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE tet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek i Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2005. godina, revizija 2009. godina – Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativ nim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga I, Prirodo slovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, Zagreb, 2011. godine – Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u reprezentativ nim slivovima Panonske i Dinaridske ekoregije, Knjiga II – Prikaz rezultata istraživanih jezera, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, Zagreb, 2011. godina – Određivanje tragova metala u vodama i sedimentu u Hrvatskoj, »Ru đer Bošković«, Zagreb, 2010. – Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja u jezerima Di naridske ekoregije, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012. godine – Određivanje prirodnih koncentracija metala u vodama prema za htjevima Okvirne direktive o vodama, Institut »Ruđer Bošković«, Zagreb, 2011. godine – Bilanca voda Hrvatske, Građevinski fakultet Split, 2012. godine – Uvođenje monitoringa riječnih sedimenata u Hrvatskoj, Institut »Ruđer Bošković«, Zagreb, 2015. godine Podzemne vode: – Određivanje cjelina podzemnih voda na crnomorskom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama Europske unije; Hrvatski geološki institut, Zagreb, 2006. – Određivanje cjelina podzemnih voda na jadranskom slivu prema kriterijima Okvirne direktive o vodama Europske unije; Hrvatski geološki institut, Zagreb, 2006. – Cilj izrade ovih studija bilo je preliminarno određivanje vodnih tijela podzemnih voda u Republici Hrvatskoj prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama – Ocjena stanja i rizika cjelina podzemnih voda u panonskom dijelu Republike Hrvatske; Hrvatski geološki institut, Zagreb, 2009. – Ocjena stanja i rizika podzemnih voda na krškom području u Repu blici Hrvatskoj; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin, 2009. – Cilj izrade ovih studija bila je ocjena stanja i rizika vodnih tijela podzemne vode u Republici Hrvatskoj prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Količine i prostorna raspodjela podzemnih voda uvjetovani su geološkom građom, klimatskim i hidrološkim uvjeti ma te hidrogeološkim značajkama pojedinih područja, pa su stoga u obradama primijenjene različite metodologije za panonsko i krško područje. Načelni sadržaj studija je sljedeći: prikupljanje i obrada postojeće dokumentacije; početno grupiranje ranije određenih vod nih tijela podzemne vode; ocjena kvantitativnog stanja podzemne vode po grupiranim vodnim tijelima; ocjena stanja kakvoće pod zemne vode po grupiranim vodnim tijelima; analiza opterećenja i utjecaja ljudskih djelatnosti na podzemne vode iz točkastih i raspr šenih izvora; procjena rizika vodnih tijela podzemne vode; daljnja karakterizacija vodnih tijela podzemne vode koja su pod rizikom; završno grupiranje vodnih tijela podzemne vode; prijedlog motrenja podzemnih voda – Ocjena stanja podzemnih voda na područjima koja su u direktnoj vezi s površinskim vodama i kopnenim ekosustavima ovisnim o pe River) projekt u sklopu transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu. Cilj SEE River projekta bio je ojačati međusektorsku suradnju dionika koji učestvuju u korištenju međunarodnih riječnih koridora u zemljama Jugoistočne Europe. Ovaj projekt omogućio je stjecanja zna nja o integriranju sektorskih politika, prostornih planova i programa. Pri tome je usvojen pristup koji na odgovarajući način uzima u obzir potrebe razvoja, zaštite od poplava te zaštite okoliša i prirode unutar ri ječnog koridora. Hrvatski partneri u SEE River projektu bili su: Hrvatske vode; Državni zavod za zaštitu prirode; i Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Polazište za projekt bila je Deklaracija o rijeci Dravi potpisana 2008. u Mariboru u Sloveniji kao znak podrške za 10 deklaracijom utvrđenih ciljeva za održivi razvoj rijeke Drave. U okviru ovog projekta uspostavljen je međunarodni interdisciplinarni tim stručnjaka iz 26 javnih institucija, uprave i nevladinih organizacija s područja upravljanja vodama, zaštite prirode i prostornog planiranja, iz 12 zemalja Jugoistočne Europe kako bi se unaprijedili procesi uprav ljanja riječnim koridorima na šest pilot prekograničnih rijeka (Dravi, Bodrogu, Neretvi, Prutu, Soči i Vjosi). IV. Znanstveno-istraživačke studije za potrebe analiza značajki vod nih područja Za potrebe analiza značajki vodnih područja korišteni su rezultati slje dećih znanstveno – istraživačkih studija: Kopnene površinske vode: – Definiranje tipova površinskih voda – geološko-litološke podloge; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004. – Definiranje tipova površinskih voda, granica ekoregija, referentnih uvjeta i bioloških značajki; Prirodoslovno-matematički fakultet Sve učilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005. – U studiji su preliminarno određeni tipovi kopnenih površinskih voda u Hrvatskoj prema raspoloživim podacima i informacijama iz ranijih znanstvenih istraživanja, odnosno izrađen je prvi nacrt tipologije kopnenih površinskih voda – Ekološko istraživanje površinskih kopnenih voda u Hrvatskoj prema kriterijima Okvirne direktive o vodama Europske unije; Prirodoslov no-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008. – Radom na realizaciji studije započela su kompleksna znanstvena bio loška istraživanja čiji rezultati predstavljaju temelj za definiranje tip specifične metodologije ocjene ekološkog stanja i granica klasa za relevantne indekse za svaki biološki element kakvoće (ribe, makro zoobentos, makrofita, fitoplankton i fitobentos). Istraživanje je obu hvaćalo jednokratna uzorkovanja na oko 85 tip-specifičnih mjernih postaja, a dobiveni rezultati su korišteni za kompletiranje spoznaja o preliminarno određenim tipovima kopnenih površinskih voda iz studije dovršene 2005. godine. Sadržaj studije je sljedeći: uvod; izvori podataka; osnovna načela klasifikacije hidrografske mreže Hrvatske prema deskriptorima sustava »B«; klasifikacija tekućica i jezera u hidrografskoj mreži Hrvatske; perifiton, mikrozoobentos i makrofita; makrozoobentos; plankton i fiziografska, hidrološka, ekološka i bi ološka obilježja tipova jezera u hidrografskoj mreži Hrvatske; sažeti prikaz fiziografskih, hidrogeoloških i biocenotičkih obilježja tipova tekućica definiranim prema deskriptorima sustava »B« Okvirne di rektive o vodama u hidrografskoj mreži Hrvatske; biološki testovi za procjenu toksičnosti i genotoksičnosti voda; ihtiologija (nekton); sinteze i zaključci – Definiranje tipova površinskih voda – Izrada nacrta tipologije povr šinskih kopnenih voda Hrvatske, Prirodoslovno-matematički fakul STRANICA 250 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Određivanje prijelaznih i priobalnih voda za školjkaše prema direk tivi 2006/113/EZ; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2008. – Cilj izrade studije bio je određivanje voda pogodnih za život morskih školjkaša prema kriterijima europskog propisa o kakvoći koji takve vode moraju zadovoljavati. U tim vodama je obvezna provedba mo nitoringa, kao i provedba potrebitih mjera ukoliko nisu zadovoljeni zadani kriteriji kakvoće vode. – Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama Ja dranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC), Zagreb, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2011. – Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Zagreb, 2013. – Novelacija karakterizacije prijelaznih i priobalnih voda, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, 2016. – Prijedlog graničnih vrijednosti opasnih tvari u sedimentu i bioti pri jelaznih i priobalnih voda, Institut »Ruđer Bošković«, Zagreb, 2014. – Poplave mora na priobalnim područjima, Hrvatski hidrografski in stitut, Split, 2012. Ekonomske analize korištenja voda: – Istraživanje ekonomskih aspekata Plana upravljanja vodnim područ jima; Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 2011. – Ciljevi izrade studije su analize ekonomskih značajki vodnih područ ja prema odredbama članka 5. i Dodatka III. Okvirne direktive o vodama, preliminarna procjena stope povrata troškova od vodnih usluga te priprema metodologije ekonomskih i financijskih analiza za izbor mjera i izuzeća. – Analiza kvalitete poslovanja isporučitelja vodnih usluga u Repu blici Hrvatskoj, financijsko-ekonomski pokazatelji poslovanja, In terexpert-Zagreb, d.o.o. za reviziju, računovodstvo i savjetovanje, Hrvatske vode, Zagreb, prosinac 2014. – Istraživanje financijskih aspekata provedbe vodno-komunalnih di rektiva, Ekonomski institut, Zagreb, 2010. – Novelacija podloga za određivanje socio-ekonomski prihvatljive cije ne vode u Republici Hrvatskoj po regijama/županijama, Ekonomski institut, Zagreb, 2012. Utjecaj ljudskih djelatnosti na vode: – Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s podizvoditeljima, Zagreb 2015., – Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog pročišćavanjem ot padnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i općina u hrvatskim županijama, WYG International Ltd. (vodeći partner), Hrvatske vode, 2013. – Ekonomski aspekti procjene poplavnih šteta, SL Consult, Hrvatske vode, 2014. – Inventarizacija sustava podzemne odvodnje na poljoprivrednim po vršinama u Republici Hrvatskoj, ocjena stanja i preporuke za obnovu i održavanje, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2015. podzemnim vodama, Hrvatski geološki institut, Zagreb, 2016. go dine – Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području panonskog dijela Hrvatske, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Za greb, 2016. godine – Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području krša u Hrvatskoj, Geotehnički fakultet, Varaždin i Građevinski fakul tet, Rijeka, 2016. godine – Ocjena stanja sirove vode na crpilištima koja se koriste za javnu vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj, Rudarsko-geološko-naftni fa kultet, Zagreb, 2015. godine – Stanje podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav s obzi rom na prirodni sadržaj metala i njihov antropogeni utjecaj, Hrvat ski geološki institut, Zagreb, 2015. godine Prijelazne i priobalne vode: – Preliminarno određivanje zaštićenih područja hrvatskog dijela Ja dranskog mora; Hidroprojekt – Ing, Zagreb, 2008. – Cilj izrade ove studije bilo je preliminarno određivanje zaštićenih područja hrvatskog dijela Jadranskog mora, kao podloga za realiza ciju Projekta zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području – Jadranskog projekta. Preliminarni prijedlog je uskladio tadašnju gra diteljsku praksu u djelatnosti zaštite voda sa zahtjevima za zaštitom mora prema vodnom zakonodavstvu Europske unije. – Hidrografske karakteristike Jadranskog mora; Hrvatski hidrografski institut, Split, 2010. – Ciljevi izrade ove studije su bili: analiza i prijedlog razgraničenja priobalnog mora Republike Hrvatske te delineacija vodenih cjelina priobalnog mora prema Okvirnoj direktivi o vodama. – Prijedlog tipova prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova, referentni uvjeti i procjena ekološkog stanja prijelaznih i priobalnih voda rijeke Krke i šibenskog mora; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2006. – Preliminarno određivanje referentnih uvjeta i mjesta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području dalmatinskih slivova; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2008. – Prijedlog tipova i referentnih uvjeta prijelaznih i priobalnih voda na vodnom području primorsko-istarskih slivova; Institut »Ruđer Bošković«, Centar za istraživanje mora, Rovinj, 2008. – Cilj izrade navedenih studija je bio definiranje tipova, preliminarnih referentnih uvjeta te prikupljanje fizikalno – kemijskih i bioloških podataka za prijelazne i priobalne vode. – Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama jadran skog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama – radni materijal; Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split i Institut »Ruđer Bošković«, Centar za istraživanje mora, Rovinj, 2010. – U studiji su opisane prirodne značajke vodnih tijela prijelaznih i priobalnih voda jadranskog vodnog područja, napravljena je anali za opterećenja i utjecaja, određena su vodna tijela koja su u riziku od nepostizanja dobrog stanja voda te je dan prijedlog programa nadzornog monitoringa. Studija predstavlja prvi dio projekta, dok je drugi dio još u izradi, a sadržavati će rezultate provedenog nadzor nog monitoringa u prijelaznim i priobalnim vodama tijekom 2009. i 2010. godine s ocjenom njihovih kemijskih i ekoloških stanja. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 251 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Od nadležnih: Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva po ljoprivrede i Ministarstva zdravlja preuzeti su podaci i informacije o provedbi ostalih direktiva navedenih u Dodatku VI. Okvirne direktive o vodama. VI. Ostala dokumentacija U ostalu dokumentaciju korištenu pri pripremi prijedloga Plana uprav ljanja vodnim područjima ubrajaju se županijski prostorni planovi, županijski planovi zaštite voda, županijski vodoopskrbni planovi i žu panijski planovi navodnjavanja. – Interpretacija županijskih prostornih planova za potrebe izrade pla nova upravljanja vodnim područjima; Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, 2009. – Cilj studije bio je prikupljanje svih važećih županijskih prostornih planova te njihova interpretacija u obliku pogodnom za korištenje u Hrvatskim vodama, u svrhu kvalitetnog upravljanja vodnim područ jima. Proces je uključivao prikupljanje svih podataka iz županijskih prostornih planova, njihovu konverziju u zadani oblik i ugradnju u bazu prostornih podataka. Svi službeni podaci dobiveni su u di gitalnom obliku od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Interpretacija prostornih planova gradova i općina za potrebe izrade planova upravljanja vodnim područjima, Urbanistički institut Hrvat ske, Zagreb, 2010. – Županijski planovi zaštite voda: Županija Izrađivač plana Godina izrade 1. Zagrebačka Hidroprojekt-Consult, Zagreb 2007. 2. Krapinsko-zagorska VPB, Zagreb 2003. 3. Sisačko-moslavačka IGH, Zagreb 2009. 4. Karlovačka IGH, Zagreb 2008. 5. Varaždinska AT Consult, Varaždin 2007. 6. Koprivničko-križevačka D&G Hidroprojekt, Zagreb 2008. 7. Bjelovarsko-bilogorska VPB, Zagreb 2007. 8. Primorsko-goranska IGH, Zagreb 2007. 9. Ličko-senjska Hidroconsult, Rijeka 2007. 10. Virovitičko-podravska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2007. 11. Požeško-slavonska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2008. 12. Brodsko-posavska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2009. 13. Zadarska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2002. 14. Osječko-baranjska IGH, Zagreb 2010. 15. Šibensko-kninska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2000. 16. Vukovarsko-srijemska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2008. 17. Splitsko-dalmatinska Aqua Projekt, Split 2009. 18. Istarska Teh Projekt, Rijeka 2007. 19. Dubrovačko-neretvanska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2009. 20. Međimurska Hidroprojekt-ing, Zagreb/Hidro ing, Osijek 2001. Cilj zaštite voda od onečišćenja je očuvanje života i zdravlja ljudi, za štita okoliša te omogućavanje neškodljivog i održivog korištenja voda za različite namjene. Polazište u izradi županijskih planova zaštite voda bilo je zatečeno stanje, temeljem kojih su određeni optimalni načini odvodnje otpadnih voda uvažavajući kod toga raspoložive urbanističke podloge i razvojne planove te učinke koji se njima postižu, imajući pri tom u vidu optimalno tehničko rješenje s mogućnošću etapne realiza cije, prema prioritetima koji slijede iz uvjeta u prostoru i okolišu. U – Smjernice za planiranje, sanaciju i multifunkcionalno korištenje umjetnih jezera – šljunčara, Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava – IRES, Zagreb, 2015. – Implementacija pilot projekta i jačanje kapaciteta za prognoziranje poplava, Proning DHI d.o.o, Zagreb, 2015. – Predinvesticijska studija prihvatljivog i dugoročno održivog rješenja evidentiranja, prikupljanja, obrade i kontrole podataka o zahvaćenim količinama pitke vode, H5 d.o.o, Zagreb, 2015., – Institucionalni oblik integracije isporučitelja vodnih usluga na usluž nom području, Kardum i partneri j.t.d, Zagreb, 2014. – Analiza kvalitete poslovanja isporučitelja vodnih usluga u Republici Hrvatskoj – financijsko ekonomski pokazatelji poslovanja javnih is poručitelja vodnih usluga, Interexpert d.o.o, Zagreb, 2014. – Smjernice za okolišno prihvatljivo reguliranje i uređenje vodotoka, Elektroprojekt d.d, Zagreb, 2013. V. Planovi provedbe okolišnih direktiva za potrebe izrade progra ma mjera Za pripremu programa mjera prema odredbama članka 11. i Dodatka VI. Okvirne direktive o vodama korišteni su službeni planovi provedbe za one direktive za čiju su provedbu tijekom pregovaračkog procesa s Europskom unijom zatražena prijelazna razdoblja te podaci i informa cije o provedbi onih direktiva za čiju provedbu prijelazna razdoblja nisu zatražena. Prijelazna razdoblja su zatražena za provedbu Direktive o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za provedbu Direktive o pročišća vanju komunalnih otpadnih voda (vodno-komunalne direktive) te za provedbu IPPC direktive. – Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva, Zagreb, 2010. – Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva pripremljen je nakon provedenih tehničkih konzultacija s Europskom komisijom održa nih 2009. i 2010. godine, a sadrži dogovorene aktivnosti i rokove vezane uz provedbu vodno-komunalnih direktiva i predstavlja te melj za pojašnjenje zahtjeva za prijelaznim razdobljem. Dokument sadrži prikaz hrvatskog pravnog i institucionalnog okvira za opskrbu vodom namijenjenoj ljudskoj potrošnji i odvodnju otpadnih voda s opisom usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s predmetnim direktivama; opis postojećeg stanja vodno-komunalnog sektora, vo doopskrbe, javne odvodnje (prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda) te cijene vode; ciljeve provedbe vodno-komunalnih direktiva; opis nacionalnoga plana provedbe vodno-komunalnih direktiva s prikazom temelja za provedbu vodno-komunalnih direktiva (vodo opskrbne zone, aglomeracije, osjetljiva područja, razdoblja proved be), te troškova provedbe navedenih direktiva. – Plan provedbe za Direktivu o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (IPPC), Zagreb, 2010. Plan provedbe za IPPC direktivu pripremljen je nakon provedenih teh ničkih konzultacija s Europskom komisijom održanih 2009. i 2010. go dine, a sadrži dogovorene aktivnosti i rokove vezane uz provedbu IPPC direktive i predstavlja temelj za pojašnjenje zahtjeva za prijelaznim raz dobljem. Dokument sadrži: plan za usklađivanje onih postrojenja koja su zatražila da im se odobre određena razdoblja za usklađivanje (procje na troškova usklađivanja, izvori financiranja i terminski plan usklađiva nja, podatke o izvozu za proizvodna postrojenja, podatke o eventualnom prekograničnom utjecaju i slično); plan za izdavanje okolišnih dozvola (ili utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša) u skladu s planom za ostvarenje sukladnosti s IPPC direktivom. STRANICA 252 – BROJ 66 UTORAK, 19. SRPNJA 2016.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV): S obzirom na prirodne potencijale Republike Hrvatske: povoljna umjerena klima, kvalitetna tla i relativno bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti, važnost i potre be. Posljedice suše se uz velike financijske štete, očituju i kroz negativnu vanjskotrgovinsku razmjenu i nisku konkurentnost domaće poljoprivred ne proizvodnje. Navodnjavanje je svakako jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći te na taj način stabilizirati proizvodnju. Nacionalni projekt navodnjavanja i gos podarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV (studeni 2005. godine) je strateški dokument kojim se treba postići unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje primjenom mjere na vodnjavanja s ciljem osiguranja uvjeta za optimalno korištenje prirodnih resursa tala i voda. Dokument je utvrdio smjernice, kriterije, ciljeve i ogra ničenja za planski razvoj navodnjavanja na nacionalnoj razini. Dokument polazi od ocjene postojećeg stanja poljoprivredne proizvodnje, analizira razloge, potrebe i mogućnosti, daje prijedlog faznog razvoja, izvore i mo dalitete financiranja, kao i upravljanja i gospodarenja vodnim resursima u svrhu razvoja navodnjavanja, te konačno utvrđuje ciljeve (kratkoročne i dugoročne). NAPNAV također valorizira prirodna zaštićena područja, zone sanitarne zaštite i minski sumnjiva područja unutar kojih je izuzet razvoj mjere navodnjavanja poljoprivrednih površina. 547 Slika 24. Područja I i II. zone sanitarne zaštite na kojima se neće pro voditi navodnjavanje. 547 Slika 25. Minski sumnjiva područja u RH planovima se između ostalog opisuje problematika onečišćenja voda, odnosno promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzročnika, i to u količinama kojima se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničava namjenska upo raba voda. U županijskim planovima zaštite voda obrađena su sljedeća tematska poglavlja: prirodne značajke, resursi površinske i podzemne vode, korisnici sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, organizacijski aspekti, plan ra zvoja te faze izgradnje i financijski aspekti. Postojeće i planirano stanje zaštite voda dano je u grafičkim prilozima. – Županijski vodoopskrbni planovi: Županija Izrađivač plana Godina izrade 1. Zagrebačka D&G Hidroprojekt, Zagreb 2007. 2. Krapinsko-zagorska IGH, Zagreb 2012. 3. Sisačko-moslavačka Hidroprojekt-ing, Zagreb 2010. 4. Karlovačka KA Projekt, Karlovac 2008. 5. Varaždinska AT Consult, Varaždin 2004. 6. Koprivničko-križevačka D&G Hidroprojekt, Zagreb 2009. 7. Bjelovarsko-bilogorska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2010. 8. Primorsko-goranska IGH, Rijeka 2001. 9. Ličko-senjska Hidroconsult, Rijeka 2001. 10. Virovitičko-podravska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2007. 11. Požeško-slavonska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2008. 12. Brodsko-posavska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2010. 13. Zadarska Hidroprojekt-ing, Zagreb 2009. 14. Osječko-baranjska Hidroing, Osijek 2010. 15. Šibensko-kninska Institut za elektroprivredu i ener getiku, Zagreb 2012. 16. Vukovarsko-srijemska plan nije rađen 17. Splitsko-dalmatinska IGH, Split 2009. 18. Istarska IGH, Rijeka 2008. 19. Dubrovačko-neretvanska IGH, Split 2010. 20. Međimurska Vodoprojekt, Sisak 2009. – Novelacija vodoopskrbnog plana Ličko-senjske županije, Hidro expert d.o.o, Rijeka, 2015. – Valorizacija vodoopskrbnih rješenja na otocima, Hidroprojekt-ing d.o.o, Zagreb, 2015. – Novelacija vodoopskrbnog plana Istarske županije, Hidroprojekt-ing. i Hidro-expert d.o.o, Rijeka, 2016. Cilj izrade županijskih vodoopskrbnih planova bio je određivanje priori tetnih pravaca razvoja vodoopskrbnih sustava, uzimajući u obzir dugo ročne projekcije i pretpostavke potreba za vodom u županijama. Time se cjelovito i sveobuhvatno rješava pitanje razvoja javne vodoopskrbe županija, s optimalnom eksploatacijom vodnih resursa. Planiranje vo doopskrbe na području županija predstavlja vrlo složen i zahtjevan pro ces, tijekom kojega je potrebno uzeti u obzir niz čimbenika koji direktno ili indirektno uvjetuju i određuju postavke, dimenzije i pravce pružanja vodoopskrbnih sustava. Navedeni čimbenici su: raspodjela, izdašnost i zahvaćene količine postojećih i novih izvorišta, visinski rasponi potro šača, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, demografski procesi, stupanj izgrađenosti i stanje postojećih sustava, ekonomski čimbenici (cijena zahvaćanja, prerade i distribucije vode), vrsta, broj i zahtjevi po trošača, klimatološko-hidrogeološki uvjeti, teritorijalni ustroj jedinica lokalne samouprave unutar teritorije županije i drugo. U županijskim vodoopskrbnim planovima obrađena su sljedeća tematska poglavlja: prirodne značajke, postojeće stanje, vodni resursi, potrebe za vodom, dugoročni plan razvoja, te faze izgradnje i financijski pokazatelji. Po stojeće i planirano stanje vodoopskrbe dano je u grafičkim prilozima. UTORAK, 19. SRPNJA 2016. BROJ 66 – STRANICA 253 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica 30. Potencijal zemljišta za navodnjavanje po županijama u Re publici Hrvatskoj (u ha) 549 Županijski planovi navodnjavanja detaljnije analiziraju raspoložive poljoprivredne površine i vodne resurse, privredne kapacitete (proizvodne, prerađivačke, skladišne), krajnje korisnike te na nivou pojedinačne županije predlažu projekte i prioritete za realizaciju od interesa za županiju. Županijski planovi navodnjavanja čine osnovu za razvoj sustava navodnjavanja u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvođenja s efektima promjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentirane tržištu (dohodovnije kulture) koristeći komparativne prednosti tla i klime. Županijski planovi navodnjavanja su strateški županijski dokumenti, koji daju kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati sveobuhvatnih analiza tla, klime, izvora i kvalitete vode i postojeće poljoprivrede daju mogućnost za određivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Donešen je Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije u sklopu kojeg je obrađen i program građenja pojedinačnih sustava navodnjavanja (provedena strateška procjena utjecaja na okoliš). Od 20 županija i Grada Zagreba ukupno su 18 županija i Grad Zagreb izradili županijske planove navodnjavanja. Županijski planovi navodnjavanja Županija Izrađivač plana Godina izrade 1. Zagrebačka Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu 2006. 2. Krapinsko - zagorska plan nije rađen- 3. Sisačko - moslavačka IGH, Zagreb 2008. 4. Karlovačka IGH, Zagreb 2009. 5. Varaždinska plan nije rađen 6. Koprivničko - križevačka IGH, Zagreb 2008. 7. Bjelovarsko - bilogorska IGH, Zagreb 2009. 8. Primorsko - goranska Građevinski fakultet sveučilišta u Rijeci 2006. 9. Ličko - senjska Elektroprojekt, Zagreb 2007. 10. Virovitičko - podravska Elektroprojekt, Zagreb 2006. Od 20 županija i Grada Zagreba ukupno su 18 županija i Grad Zagreb izradili županijske planove navodnjavanja. – Županijski planovi navodnjavanja Županija Izrađivač plana Godina izrade 1. Zagrebačka Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu 2006. 2. Krapinsko-zagorska plan nije rađen 3. Sisačko-moslavačka IGH, Zagreb 2008. 4. Karlovačka IGH, Zagreb 2009. 5. Varaždinska plan nije rađen – 6. Koprivničko-križevačka IGH, Zagreb 2008. 7. Bjelovarsko-bilogorska IGH, Zagreb 2009. 8. Primorsko-goranska Građevinski fakultet sveučilišta u Rijeci 2006. 9. Ličko-senjska Elektroprojekt, Zagreb 2007. 10. Virovitičko-podravska Elektroprojekt, Zagreb 2006. 11. Požeško-slavonska Hidroprojekt – Ing, Zagreb 2005. 12. Brodsko-posavska Hidroing, Osijek 2007. 13. Zadarska Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu 2006. 14. Osječko-baranjska Hidroing, Osijek 2005. 15. Šibensko-kninska Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu 2007. 16. Vukovarsko-srijemska Hidrotehnika i geodezija, Vinkovci 2006. 17. Splitsko-dalmatinska Institut za jadranske kulture i me lioracije krša, Split 2006. 18. Istarska IGH, Zagreb 2007. 19. Dubrovačko-neretvan ska Građevinsko-arhitektonski fakul tet sveučilišta u Splitu 2006. 20. Međimurska Elektroprojekt, Zagreb 2003. 21. Grad Zagreb Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu 2008. Kratkoročni ciljevi (izrada županijskih planova navodnjavanja, pri lagodba zakonodavstva) su u većoj mjeri ostvareni, a djelomično su ispunjeni kroz realizaciju nacionalnih pilot projekata navodnjavanja. Dugoročni cilj NAPNAV-a je izgradnja infrastrukture navodnjavanja na oko 65.000 ha poljoprivrednih površina do 2020. godine, čime bi se udio navodnjavanih površina u odnosu na obradive poljoprivredne površine popeo na i dalje skromnih ali prihvatljivih 6%. 548 Kratkoročni ciljevi (izrada županijskih planova navodnjavanja, prilagodba zakonodavstva) su u većoj mjeri ostvareni, a djelomično su ispunjeni kroz realizaciju nacionalnih pilot projekata navodnjavanja. Dugoročni cilj NAPNAV-a je izgradnja infrastrukture navodnjavanja na oko 65.000 ha poljoprivrednih površina do 2020. godine, čime bi se udio navodnjavanih površina u odnosu na obradive poljoprivredne površine popeo na i dalje skromnih ali prihvatljivih 6%. Preklapanjem karte pogodnosti tala za navodnjavanja i karte potencijala vodnih resursa izrađena je karta prirodnih potencijala tj. utvrđena su područja pogodna za razvoj navodnjavanja. Prioriteti su određeni temeljem deficita vode (karta prioritetnih područja za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj). Slika 26. Shema modela za izradu karte prioritetnih područja za na vodnjavanje u RH Preklapanjem karte pogodnosti tala za navodnjavanja i karte potenci jala vodnih resursa izrađena je karta prirodnih potencijala tj. utvrđena su područja pogodna za razvoj navodnjavanja. Prioriteti su određeni temeljem deficita vode (karta prioritetnih područja za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj). 548 Kratkoročni ciljevi (izrada županijskih planova navodnjavanja, prilagodba zakonodavstva) su u većoj mjeri ostvareni, a djelomično su ispunjeni kroz realizaciju nacionalnih pilot projekata navodnjavanja. Dugoročni cilj NAPNAV-a je izgradnja infrastrukture navodnjavanja na oko 65.000 ha poljoprivrednih površina do 2020. godine, čime bi se udio navodnjavanih površina u odnosu na obradive poljoprivredne površine popeo na i dalje skromnih ali prihvatljivih 6%. Preklapanjem karte pogodnosti tala za navodnjavanja i karte potencijala vodnih resursa izrađena je karta prirodnih potencijala tj. utvrđena su područja pogodna za razvoj navodnjavanja. Prioriteti su određeni temeljem deficita vode (karta prioritetnih područja za navodnjavanje u Republici Hrvatskoj). Slika 27. Karta prioritetnih područja za navodnjavanje u u Republici Hrvatskoj Županijski planovi navodnjavanja detaljnije analiziraju raspoložive po ljoprivredne površine i vodne resurse, privredne kapacitete (proizvod ne, prerađivačke, skladišne), krajnje korisnike te na nivou pojedinačne županije predlažu projekte i prioritete za realizaciju od interesa za žu paniju. Županijski planovi navodnjavanja čine osnovu za razvoj sustava navodnjavanja u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvo đenja s efektima promjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentirane tržištu (dohodovnije kulture) koristeći komparativne pred nosti tla i klime. Županijski planovi navodnjavanja su strateški župa nijski dokumenti, koji daju kvalitetnu osnovu za operativne projekte i programe. Stručne podloge i rezultati sveobuhvatnih analiza tla, klime, izvora i kvalitete vode i postojeće poljoprivrede daju mogućnost za odre đivanje mogućnosti i prioriteta navodnjavanja radi razvitka postojeće ili uvođenja nove poljoprivredne proizvodnje. Donešen je Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vod nih građevina i građevina za melioracije u sklopu kojeg je obrađen i program građenja pojedinačnih sustava navodnjavanja (provedena stra teška procjena utjecaja na okoliš).