Regulation on water quality standards

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2502 Na temelju članka 41. stavka 1. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. lipnja 2010. godine donijela UREDBU O STANDARDU KAKVOĆE VODA I. PREDMET UREDBE Članak 1. Ovom Uredbom propisuje se standard kakvoće voda za površinske, uključujući i priobalne vode i vode teritorijalnog mora te podzemne vode. Uredba se ne odnosi na prirodne termalne i mineralne vode, te na određivanje kakvoće vode namijenjene ljudskoj potrošnji i određivanje kakvoće prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u bocama i drugoj ambalaži. Članak 2. Pojedini izrazi, u smislu ove Uredbe, imaju sljedeće značenje: 1. »Bioakumulacija« je svojstvo tvari da se ulaskom u žive organizme trajno ugrađuju i nakupljaju u staničnim tkivima te se ulaskom u hranidbene lance organizama višeg reda trajno ugrađuju i nakupljaju u tim organizmima, uključujući i čovjeka; 2. »Dobro količinsko stanje« određuje takvu razinu podzemnih voda da se raspoloživi resurs ne smanjuje uz dugoročnu godišnju stopu crpljenja, a razina podzemne vode nije podložna antropogenim promjenama koje bi mogle dovesti do: – neuspjeha u postizanju ciljeva zaštite vodnoga okoliša iz članka 3. ove Uredbe za pridružene površinske vode; – značajnog pogoršanja stanja tih voda; – bilo kakve značajnije štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi, a promjene smjera toka uslijed promjene razine mogu biti povremene ili stalne na ograničenom području, ali ne izazivaju prodiranje slane vode ili drugih voda, i ne pokazuju stalan i jasan antropogeni trend u smjeru toka koji može dovesti do takvih prodora. 3. »Druge onečišćujuće tvari« su specifične neprioritetne onečišćujuće tvari (sintetske i nesintetske) koje se ispuštaju u značajnim količinama; 4. »Nerazgradljivost« je svojstvo neke tvari da se sporo razgrađuje ili uopće ne razgrađuje u vodama; 5. »Planski ciklus (ciklus plana upravljanja vodnim područjem)« – šestogodišnje razdoblje u kojem je na snazi Plan upravljanja vodnim područjima. 6. »Prioritetne opasne tvari« su opasne tvari ili skupine opasnih tvari koje predstavljaju značajnu opasnost za vodni okoliš te su posebno utvrđene kao prioritetne. Prioritetne opasne tvari su tvari označene oznakom x u Prilogu 3.; 7. »Toksičnost« označava svojstvo neke tvari da u živom organizmu izaziva bolest, nenormalno ponašanje, kancerogene i/ili mutagene promjene, fiziološke smetnje, fizičke deformacije, odnosno smrt. II. CILJEVI ZAŠTITE VODNOGA OKOLIŠA Članak 3. Osnovni cilj zaštite vodnoga okoliša je postizanje najmanje dobrog stanja voda, a osobito: (a) za površinske vode: (1) sprječavanje pogoršanja stanja svih površinskih voda, uz izuzetke navedene u člancima 9. i 10. ove Uredbe, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje nizvodnih vodnih tijela; (2) zaštita, poticanje obnavljanja i obnavljanje svih površinskih voda, u svrhu postizanja dobrog stanja površinskih voda, uz izuzetke navedene u člancima 7., 8., 9. i 10. ove Uredbe, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje nizvodnih vodnih tijela; (3) zaštita i čuvanje svih umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela u svrhu postizanja dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda, uz izuzetke navedene u člancima 7., 8., 9. i 10. ove Uredbe, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje nizvodnih vodnih tijela; (4) postupno smanjivanje onečišćenja prioritetnim tvarima, te zabranjivanje ili postupno isključivanje emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari. (b) za podzemne vode: (1) sprječavanje ili ograničavanje unošenja onečišćujućih tvari u podzemne vode i sprječavanje pogoršanja stanja svih podzemnih voda, uz izuzetke navedene u člancima 9. i 10. ove Uredbe, primjenjujući članke 60. i 64. Zakona o vodama, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih vodnih tijela; (2) zaštita, čuvanje i obnavljanje svih podzemnih voda, te osiguravanje ravnoteže između crpljenja i prihranjivanja podzemnih voda u svrhu postizanja dobrog stanja podzemnih voda, uz izuzetke navedene u člancima 7., 8., 9. i 10. ove Uredbe, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih vodnih tijela podzemnih voda; (3) promjena svakog znatnog i trajnog trenda povećanja koncentracije bilo koje onečišćujuće tvari uzrokovane ljudskom djelatnošću, kako bi se postupno smanjilo onečišćenje podzemnih voda, a da se pritom trajno ne ugrozi stanje drugih vodnih tijela, uz izuzetke navedene u člancima 9. i 10. ove Uredbe. (c) za zaštićena područja – područja posebne zaštite voda, ciljevi zaštite vodnoga okoliša uskladit će se s propisima koji uređuju ta zaštićena područja. Članak 4. Kad je za određeno vodno tijelo utvrđeno više od jednog cilja navedenih u članku 3. ove Uredbe, primjenjuje se cilj s najstrožim zahtjevima. Članak 5. Za svako ispuštanje otpadnih voda za koje je vjerojatno da sadrže neku od tvari iz Priloga 3., te neku od drugih onečišćujućih tvari iz Priloga 4., potrebna je vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda iz članka 152. Zakona o vodama. 1. Rokovi za postizanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša Članak 6. Rok za postizanje ciljeva iz točke (a) podtočaka (2.) i (3.), članka 3. točke (b) podtočke (2.) i članka 3. točke (c) ove Uredbe je kraj prvog planskog ciklusa. Rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti radi postupnog postizanja ciljeva zaštite vodnoga okoliša, uz uvjet da ne dolazi do daljnjeg pogoršanja stanja vodnih tijela, te kad se utvrdi da se potrebna poboljšanja stanja voda vodnoga područja ne mogu postići u propisano vrijeme iz najmanje jednog od sljedećih razloga: – poboljšanje se može postići samo u fazama koje prelaze zadane rokove, iz tehničkih razloga; – troškovi poboljšanja u zadanom roku bili bi nerazmjerni postignutim učincima i – prirodni uvjeti ne dozvoljavaju pravovremeno poboljšanje stanja vode. Osim slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, Plan upravljanja vodnim područjima posebno uređuje odgodu rokova za postizanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša. Odgoda rokova iz stavka 3. ovoga članka ograničena je na najviše dva naredna planska ciklusa Plana upravljanja vodnim područjima, osim u slučajevima kad prirodni uvjeti ne dozvoljavaju postizanje ciljeva u tom razdoblju. Planu upravljanja vodnim područjima sadrži sažetak neophodnih mjera i aktivnosti, kojima se vode postupno dovode u dobro stanje do odgođenog roka, razloge za svako odgađanje provođenja tih mjera i očekivani vremenski plan njihove provedbe kao i sažetak eventualnih dopunskih mjera. 2. Uvjeti utvrđivanja manje strožih ciljeva zaštite vodnog okoliša i privremeno pogoršanje stanja voda Članak 7. Ako se Planom upravljanja vodnim područjima utvrdi da je stanje vode takvo da bi postizanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša bilo tehnički neizvedivo i/ili nerazmjerno skupo, ili se utvrdi da se ekološke, društvene i ekonomske potrebe ne mogu zadovoljiti drugim sredstvima koja su znatno bolja ekološka opcija, mogu se postizati manje stroži ciljevi zaštite vodnoga okoliša od onih propisanih člankom 3. ove Uredbe. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka osigurava se što je bolje moguće ekološko i kemijsko stanje površinskih voda, odnosno najmanje moguće promjene dobrog stanja podzemnih voda s ciljem sprječavanja i zaustavljanja daljnjeg pogoršanja stanja tijela površinske, odnosno podzemne vode. Uspostavljanje manje strožih ciljeva zaštite okoliša, i razlozi za njihovo utvrđivanje, određuju se u Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 8. Privremeno pogoršanje stanja voda koje je posljedica prirodnih okolnosti ili više sile (velike poplave, dugotrajne suše, iznenadne nezgode), neće se smatrati nepoštivanjem odredbi ove Uredbe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: – poduzeti su svi praktični koraci za sprječavanje daljnjeg pogoršanja stanja te se ne dovodi u pitanje postizanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša na drugim vodama koje nisu izložene navedenim okolnostima; – uvjeti pod kojima se mogu proglasiti posebne i/ili nepredviđene okolnosti, navedeni su u Planu upravljanja vodnim područjima; – mjere koje treba poduzeti u takvim izuzetnim okolnostima uključene su u program mjera i ne dovode u pitanje obnavljanje kakvoće vode nakon što navedene okolnosti prestanu; – posljedice posebnih i/ili nepredviđenih okolnosti kontinuirano se registriraju, te se poduzimaju sve praktične mjere u svrhu vraćanja vode u stanje prije nastanka navedenih okolnosti i – sažetak posljedica nastalih okolnosti i poduzetih mjera uključuje se u naredni Plan upravljanja vodnim područjima. 3. Iznimke u postizanju ciljeva zaštite vodnoga okoliša Članak 9. Nepoštivanjem odredbi ove Uredbe neće se smatrati: – ako se ne postigne dobro stanje podzemnih voda, dobro ekološko stanje površinskih voda ili, gdje je to odgovarajuće, dobar ekološki potencijal, odnosno ako se ne spriječi pogoršanje stanja površinskih ili podzemnih voda zbog nastalih promjena fizičkih karakteristika površinskih voda ili promjena razine podzemnih voda, – ako se ne uspije spriječiti pogoršanje od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju površinskih voda zbog novih djelatnosti ljudi provedenih u skladu s održivim razvojem. Stavak 1. ovoga članka primijenit će se: – ako su poduzete sve odgovarajuće mjere za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vode, – ako su razlozi izmjena određeni Planom upravljanja vodnim područjima, – ako su razlozi izmjena od javnog interesa i/ili su koristi od tih izmjena za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj veće od koristi za okoliš i društvo koje proizlaze iz primjene odredbi članka 3. ove Uredbe, – ako se ciljevi zbog kojih se obavljaju izmjene ne mogu postići drugim sredstvima koja predstavljaju bolju ekološku opciju iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova. 4. Dodatni uvjeti Članak 10. Sukladno člancima 58., 61., 62. i članku 148. stavku 6. Zakona o vodama, ako ciljevi zaštite vodnoga okoliša određeni ovom Uredbom zahtijevaju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene propisa iz članka 60. Zakona o vodama, određuju se strože kontrole ispuštanja kroz Program mjera Plana upravljanja vodnim područjima. III. MJERILA ZA OCJENJIVANJE STANJA I UTVRĐIVANJE ZNAČAJKI TRAJNIH PROMJENA 1. Površinske vode A. Elementi za utvrđivanje stanja voda Članak 11. Stanje površinskih voda utvrđuje se ocjenom ekološkog stanja i kemijskog stanja vodnih tijela. Ekološko stanje površinskih voda utvrđuje se biološkim, hidromorfološkim i kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima koji prate biološke elemente, a kemijsko stanje površinskih voda utvrđuje se u odnosu na prioritetne i druge onečišćujuće tvari kako slijedi: 1. površinske vode – tekućice a) ekološko stanje – biološki elementi – sastav i brojnost vodene flore – sastav, brojnost faune bentičkih beskralježnjaka – sastav, brojnost i starosna struktura riblje faune – hidromorfološki elementi – hidrološki režim: – količina i dinamika vodnoga toka – veza s podzemnim vodama – kontinuitet rijeke – morfološki uvjeti: – varijacije širine i dubine rijeke – struktura i sediment dna rijeke – struktura obalnog pojasa – kemijski i fizikalno-kemijski elementi koji prate biološke elemente – prozirnost – temperatura – režim kisika – slanost – pH, m-alkalitet – hranjive tvari b) kemijsko stanje – kemijsko stanje u odnosu na prioritetne tvari – onečišćenje prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode – kemijsko stanje u odnosu na onečišćujuće tvari – nečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode 2. površinske vode – stajaćice – jezera a) ekološko stanje – biološki elementi – sastav, brojnost i biomasa fitoplanktona – sastav i brojnost ostale vodene flore – sastav i brojnost faune bentičkih beskralježnjaka – sastav, brojnost i starosna struktura riblje faune – hidromorfološki elementi – hidrološki režim – količina i dinamika vodnoga toka – vrijeme zadržavanja – veza s podzemnim vodama – morfološki uvjeti: – varijacije dubine jezera – količina, struktura i sediment dna jezera – struktura obale jezera – kemijski i fizikalno kemijski elementi koji prate biološke elemente – prozirnost – temperaura – režim kisika – slanost – pH, m-alkalitet – hranjive tvari b) kemijsko stanje – kemijsko stanje u odnosu na prioritetne tvari – onečišćenje prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode – kemijsko stanje u odnosu na onečišćujuće tvari – onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode 3. prijelazne vode a) ekološko stanje – biološki elementi – sastav, brojnost i biomasa fitoplanktona, – sastav i brojnost ostale vodene flore – sastav i brojnost faune bentičkih beskralježnjaka – sastav i brojnost riblje faune – hidromorfološki elementi – morfološki uvjeti: – varijacije dubine – količina, struktura i sediment dna struktura obale jezera – struktura plimne zone – plimni režim – slatkovodni tok – izloženost valovima – kemijski i fizikalno-kemijski elementi koji prate biološke elemente – prozirnost – temperaura – režim kisika – slanost – hranjive tvari b) kemijsko stanje – kemijsko stanje u odnosu na prioritetne tvari – onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode – kemijsko stanje u odnosu na onečišćujuće tvari – onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode 4. priobalne vode a) ekološko stanje – biološki elementi – sastav, brojnost i biomasa fitoplanktona – sastav i brojnost ostale vodene flore – sastav i brojnost faune bentičkih beskralježnjaka – hidromorfološki elementi – morfološki uvjeti: – varijacije dubine – struktura i sediment priobalnog dna – struktura plimne zone – plimni režim: – smjer prevladavajućih struja – izloženost valovima – kemijski i fizikalno-kemijski elementi koji prate biološke elemente – prozirnost – temperaura – režim kisika – slanost – hranjive tvari b) kemijsko stanje – kemijsko stanje u odnosu na prioritetne tvari – onečišćenje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode – kemijsko stanje u odnosu na onečišćujuće tvari – onečišćenje ostalim tvarima koje se u velikim količinama ispuštaju u vode. Na umjetna i znatno promijenjena vodna tijela primjenjuju se elementi za određivanje stanja onih prirodnih vodnih tijela površinskih voda koja su im najsličnija. Članak 12. Općenito ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se na sljedeći način: Vrlo dobro stanje – vrlo male ili nikakve promjene zbog ljudske djelatnosti na fizikalno kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće vodnoga tijela u odnosu na vrijednosti uobičajene za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za cjelinu površinske vode odražavaju uobičajene vrijednosti za taj tip voda u nenarušenom stanju, i pokazuju veoma mala ili nikakva odstupanja. Ovo se smatra tip-specifičnim uvjetima. Dobro stanje – vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za određeni tip voda pokazuju nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću, no samo malo odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Umjereno stanje – vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za određeni tip površinskih voda umjereno odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti pokazuju umjerena odstupanja uslijed ljudske djelatnosti, a poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja. Loše stanje – vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao slabe. Vrlo loše stanje – vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kakvoće za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao vrlo loše. Članak 13. Vrlo dobro, dobro i umjereno ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se prema definicijama iz Priloga 1. Članak 14. Površinske vode mogu biti određene kao umjetno ili znatno promijenjeno vodno tijelo u Planu upravljanja vodnim područjima u sljedećim slučajevima: (a) ako bi promjene hidromorfoloških značajki vodnoga tijela potrebnih za postizanje dobrog ekološkog stanja imale značajne negativne posljedice na: (1) širi okoliš; (2) plovidbu, uključujući lučka postrojenja ili rekreaciju; (3) djelatnosti za koje se voda akumulira, kao što su opskrba pitkom vodom, energetika, ili navodnjavanje; (4) regulaciju voda, obranu od poplave, odvodnju, ili (5) druge jednako važne održive razvojne djelatnosti. (b) ako se korisni ciljevi kojima služe umjetne ili znatno promijenjene karakteristike vodnih tijela iz tehničkih razloga ili zbog visokih troškova ne mogu postići drugim sredstvima koja bi bila bolja ekološka opcija. B. Klasifikacija stanja voda Članak 15. Klasifikacija stanja vodnoga tijela na osnovu ekološkog stanja površinske vode predstavlja se najnižom od vrijednosti rezultata bioloških elemenata, hidromorfoloških elemenata, te kemijskih i fizikalno – kemijskih elemenata klasificiranih prema prvom stupcu Tablice 1. Ekološko stanje prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži prikaz klasifikacije ekološkog stanja svakoga vodnog tijela označenog odgovarajućim bojama navedenima u drugom stupcu Tablice 1: Tablica 1. KLASIFIKACIJA EKOLOŠKOG STANJA Klasifikacija ekološkog stanja Boja vrlo dobro ekološko stanje plava dobro ekološko stanje zelena umjereno ekološko stanje žuta loše ekološko stanje narančasta vrlo loše ekološko stanje crvena Ocjena stanja vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata, određuje se najnižom od vrijednosti rezultata pokazatelja iz Priloga 2.A. i klasificira prema prvom stupcu Tablice 2. Ocjena stanja vodnoga tijela prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži klasifikaciju stanja svakoga vodnog tijela na temelju bioloških elemenata označenog odgovarajućom bojom navedenom u drugom stupcu Tablice 2: Tablica 2. OCJENA STANJA VODNOGA TIJELA NA TEMELJU BIOLOŠKIH ELEMENATA Ocjena stanja vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata Boja vrlo dobro stanje plava dobro stanje zelena umjereno stanje žuta loše stanje narančasta vrlo loše stanje crvena Ocjena stanja vodnoga tijela na temelju hidromorfoloških elemenata određuje se najnižom od vrijednosti rezultata pokazatelja iz Priloga 2.A. i klasificira prema prvom stupcu tablice 3. Ocjena stanja vodnoga tijela prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži klasifikaciju svakoga vodnog tijela na temelju hidromorfoloških elemenata označenog odgovarajućom bojom navedeno u drugom stupcu Tablice 3: Tablica 3. OCJENA STANJA VODNOGA TIJELA NA TEMELJU HIDROMORFOLOŠKIH ELEMENATA Ocjena stanja hidromorfoloških elemenata Boja vrlo dobro stanje plava dobro stanje zelena umjereno stanje žuta loše stanje narančasta vrlo loše stanje crvena Ocjena stanja vodnoga tijela na temelju kemijskih i fizikalno kemijskih elemenata određuje se najnižom od vrijednosti rezultata pokazatelja iz Priloga 2.A. i klasificira prema prvom stupcu Tablice 4. Ocjena stanja vodnoga tijela prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži klasifikaciju stanja svakoga vodnog tijela na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata označenog odgovarajućom bojom navedenom u drugom stupcu Tablice 4: Tablica 4. OCJENA STANJA VODNOGA TIJELA NA TEMELJU KEMIJSKIH I FIZIKALNO-KEMIJSKIH ELEMENATA Ocjena stanja vodnoga tijela na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata Boja vrlo dobro stanje plava dobro stanje zelena umjereno stanje žuta loše stanje narančasta vrlo loše stanje crvena Članak 16. Klasifikacija stanja vodnoga tijela na temelju kemijskih elemenata površinske vode u odnosu na listu drugih onečišćujućih tvari određuje se u odnosu na pokazatelje iz Priloga 4. i klasificira prema prvom stupcu Tablice 5. Ocjena stanja vodnoga tijela prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži prikaz klasifikacije svakoga vodnog tijela na temelju kemijskih elemenata označenog odgovarajućom bojom navedenom u drugom stupcu Tablice 5: Tablica 5. KLASIFIKACIJA STANJA VODNOGA TIJELA NA TEMELJU KEMIJSKIH ELEMENATA Klasifikacija stanja vodnoga tijela na temelju kemijskih elemenata Boja dobro kemijsko stanje u odnosu na listu specifičnih tvari plava nije postignuto dobro kemijsko stanje u odnosu na listu specifičnih tvari crvena Članak 17. Klasifikacija stanja vodnoga tijela na temelju kemijskih elemenata površinske vode u odnosu na listu prioritetnih tvari određuje se u odnosu na pokazatelje iz Priloga 3.A. i klasificira prema prvom stupcu Tablice 6. Ocjena stanja vodnoga tijela prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži prikaz klasifikacije svakoga vodnog tijela na temelju kemijskog stanja označenog odgovarajućom bojom navedenom u drugom stupcu Tablice 6: Tablica 6. KLASIFIKACIJA STANJA VODNOGA TIJELA NA TEMELJU KEMIJSKIH ELEMENATA U ODNOSU NA LISTU PRIORITETNIH TVARI Klasifikacija stanja vodnoga tijela na temelju kemijskog stanja u odnosu na listu prioritetnih tvari Boja dobro kemijsko stanje u odnosu na listu prioritetnih tvari plava nije postignuto dobro kemijsko stanje u odnosu na listu prioritetnih tvari crvena Članak 18. Klasifikacija stanja tijela površinske vode predstavlja se najnižom od vrijednosti rezultata klasifikacije ekološkog stanja, kemijskog stanja u odnosu na listu specifičnih tvari i kemijskog stanja u odnosu na listu prioritetnih tvari klasificirane prema prvom stupcu Tablice 7. Stanje tijela površinske vode prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži prikaz klasifikacije stanja svakoga vodnog tijela označenog odgovarajućim bojama navedenima u drugom stupcu Tablice 7: Tablica 7. KLASIFIKACIJA STANJA POVRŠINSKIH VODA Klasifikacija stanja površinskih voda Boja vrlo dobro stanje plava dobro stanje zelena umjereno stanje žuta loše stanje narančasta vrlo loše stanje crvena Klasifikacija stanja površinskih voda obavlja se prema postupku navedenom u Prilogu 5.A. Članak 19. Klasifikacija umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela, prema ekološkom potencijalu, predstavlja se najnižom vrijednošću rezultata bioloških i hidromorfoloških elemenata s obzirom na utjecaje koji proizlaze iz znatno promijenjenih karakteristika, te vrijednosti kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata za relevantne elemente kakvoće klasificirane prema prvom stupcu Tablice 8. Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela prikazuju se na zemljovidu vodnoga područja koji sadrži prikaz klasifikacije prema ekološkom potencijalu svakog umjetnog, odnosno znatno promijenjenog vodnoga tijela označenog bojom prema drugom stupcu Tablice 8. za umjetna vodna tijela, odnosno trećem stupcu za znatno promijenjena vodna tijela. Tablica 8. KLASIFIKACIJA UMJETNIH I ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA PREMA EKOLOŠKOM POTENCIJALU Klasifikacija prema ekološkom potencijalu Boja umjetno vodno tijelo Znatno promijenjeno vodno tijelo dobro i bolje zelena sa svijetlosivim prugama zelena sa tamno sivim prugama umjereno žuta sa svijetlosivim prugama žuta sa tamno sivim prugama loše narančasta sa svijetlosivim prugama narančasta sa tamno sivim prugama vrlo loše crvena sa svijetlosivim prugama crvena sa tamno sivim prugama Za ocjenu stanja vodnoga tijela na temelju bioloških i hidromorfoloških elemenata, te kemijskih i fizikalno kemijskih elemenata ekološkog stanja koriste se pokazatelji iz Priloga 2. interpretirani prema odredbama Priloga 1. za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela. Klasifikacija stanja ekološkog potencijala umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela obavlja se prema postupku navedenom u Prilogu 5.B. C. Standardi kakvoće voda Članak 20. Ocjena stanja vodnoga tijela na osnovi bioloških elemenata površinskih voda određuje se u točki mjerenja, a primjenjuju se: prosječne godišnje vrijednosti (za pokazatelje iz Priloga 2. koji se uzorkuju više puta godišnje), odnosno izmjerene godišnje vrijednosti pokazatelja bioloških elemenata (za pokazatelje iz Priloga 2. koji se uzorkuju jednom godišnje ili rjeđe). Stanje vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata ocjenjuje se kao vrlo dobro kad je prosječna godišnja vrijednost odnosno izmjerena godišnja vrijednost svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj vrijednosti pokazatelja vrlo dobrog stanja prema Prilogu 2. Stanje vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata ocjenjuje se kao dobro kad je prosječna godišnja, odnosno izmjerena godišnja vrijednost svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj vrijednosti pokazatelja dobrog stanja prema Prilogu 2. i/ili kada je prosječna godišnja vrijednost, odnosno izmjerena godišnja vrijednost najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne vrijednosti vrlo dobrog stanja prema Prilogu 2. Stanje vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata ocjenjuje se kao umjereno kad je prosječna godišnja, odnosno izmjerena godišnja vrijednost svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj vrijednosti pokazatelja umjerenog stanja prema Prilogu 2. i/ili kada je prosječna godišnja vrijednost, odnosno izmjerena godišnja vrijednost najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne vrijednosti dobrog stanja prema Prilogu 2. Stanje vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata ocjenjuje se kao loše kada je prosječna godišnja, odnosno izmjerena godišnja vrijednost svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj vrijednosti pokazatelja lošeg stanja tog pokazatelja prema Prilogu 2. i/ili kada je prosječna godišnja vrijednost, odnosno izmjerena godišnja vrijednost najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne vrijednosti umjerenog stanja prema Prilogu 2. Stanje vodnoga tijela na temelju bioloških elemenata ocjenjuje se kao vrlo loše kad je prosječna godišnja, odnosno izmjerena godišnja vrijednost svakog od pokazatelja veća od mjerodavne vrijednosti lošeg stanja prema Prilogu 2. Članak 21. Stanje vodnoga tijela površinskih voda u točki mjerenja na temelju kemijskih i fizikalno kemijskih elemenata ocjenjuje se prema prosječnoj godišnjoj koncentraciji (PGK). PGK je prosječna godišnja koncentracija pokazatelja kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata, izmjerenih za svaku reprezentativnu točku mjerenja u različitim razdobljima tijekom kalendarske godine. Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao vrlo dobro kada je prosječna godišnja koncentracija svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj koncentraciji vrlo dobrog stanja (MKVDS) tog pokazatelja (za svaki PGKi ≤ MKVDSi). Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao dobro kada je prosječna godišnja koncentracija svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj koncentraciji dobrog stanja (MKDS) tog pokazatelja i/ili prosječna koncentracija najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne koncentracije vrlo dobrog stanja, (za svaki PGKi ≤ MKDSi i najmanje jedan od PGKi > MKVDSi). Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao umjereno kad je prosječna godišnja koncentracija svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj koncentraciji umjerenog stanja (MKUS) tog pokazatelja i/ili prosječna koncentracija najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne koncentracije dobrog stanja, (za svaki PGKi ≤ MKUSi i najmanje jedan od PGKi > MKDSi). Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao loše kad je prosječna godišnja koncentracija svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj koncentraciji lošeg stanja (MKLS) tog pokazatelja i/ili prosječna koncentracija najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne koncentracije umjerenog stanja (za svaki PGKi ≤ MKLSi i najmanje jedan od PGKi > MKUSi). Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao vrlo loše kad je prosječna godišnja koncentracija najmanje jednog pokazatelja veća od mjerodavne koncentracije lošeg stanja (najmanje jedan od PGKi > MKLSi). Vrijednosti mjerodavnih koncentracija (MK) pokazatelja kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata ekološkog stanja voda (KiFK): vrlo dobrog stanja (MKVDS), dobrog stanja (MKDS), umjerenog stanja (MKUS) i lošeg stanja (MKLS) utvrđeni su za svaki tip površinskih voda. Vrijednosti mjerodavnih koncentracija (MK) pokazatelja kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata ekološkog stanja voda za određene tipove površinskih voda nalaze se u Prilogu 2.A. Članak 22. Ocjena stanja tijela površinskih voda u odnosu na analizu značajki vodnoga područja, odnosno ocjena utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje tijela površinskih voda provodi se putem Plana upravljanja vodnim područjima i ocjenjuje prema postupku iz stavka 2. ovoga članka. Mjerodavna koncentracija kemijskih pokazatelja tijela površinske vode jednaka je srednjoj mjerodavnoj koncentraciji kemijskih pokazatelja svih dionica tog vodnoga tijela (pri čemu je težinski faktor zapremina/obujam vode svake dionice): gdje je: Cm – mjerodavna koncentracija kemijskih pokazatelja za vodno tijelo C – mjerodavna koncentracija kemijskih pokazatelja za dionicu l – dužina dionice Q – srednji protok za dionicu Stanje vodnoga tijela za pojedini pokazatelj ocjenjuje se prema Tablici 9: Tablica 9. OCJENA STANJA VODNOGA TIJELA U ODNOSU NA UTJECAJ LJUDSKIH DJELATNOSTI Ocjena stanja vodnoga tijela u odnosu na utjecaj ljudskih djelatnosti Boja vrlo dobro stanje plava dobro stanje zelena umjereno stanje žuta loše stanje narančasta vrlo loše stanje crvena Mjerodavno stanje vodnoga tijela je jednako najlošijem stanju utvrđenom po pojedinim pokazateljima. Ocjena stanja tijela površinskih voda u odnosu na procjenu utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje tijela površinskih voda provodi se za pokazatelje: – kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata stanja voda: BPK5, KPK, ukupni dušik i ukupni fosfor, – kemijskih pokazatelja s liste prioritetnih onečišćujućih tvari – kemijskih pokazatelja s liste specifičnih onečišćujućih tvari. Članak 23. Stanje vodnoga tijela na temelju hidromorfoloških elemenata ocjenjuje se za svaku pojedinu dionicu vodotoka, te za svaki pokazatelj hidromorfološkog elementa prema veličini odstupanja od referentnih uvjeta. Veličina morfološke promjene tijela površinske vode za pojedini morfološki element jednaka je srednjoj vrijednosti promjena svih dionica toga vodnog tijela, pri čemu je težinski faktor dužina dionice: gdje je: ui – odstupanje od referentnih uvjeta (%) l – dužina dionice Si – veličina morfološke promjene za morfološki element i Za ocjenu ekološkog stanja vodnoga tijela površinskih voda u dijelu koji se odnosi na hidromorfološke elemente mjerodavna morfološka promjena vodnoga tijela je jednaka maksimalnoj morfološkoj promjeni za pojedine elemente morfološkog stanja: Članak 24. Prioritetne tvari u vodama određene su na osnovi toksičnosti, nerazgradljivosti i bioakumulacije. Za prioritetne tvari iz Priloga 3. utvrđen je Standard kakvoće vodnoga okoliša (SKVO). Druge onečišćujuće tvari u vodama značajne za Republiku Hrvatsku navedene su u Prilogu 4., te se za njih utvrđuje Standard kakvoće vodnoga okoliša i programi za njihovo praćenje s rokovima za provedbu odgovarajućih mjera. Članak 25. Za ocjenu pojedinačnih pokazatelja kemijskog stanja voda u odnosu na prioritetne i prioritetne opasne tvari primjenjuje se prosječna godišnja koncentracija (PGK) i maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK). PGK je prosječna godišnja koncentracija onečišćujućih tvari iz Priloga 3. izmjerenih na točki mjerenja u različitim razdobljima tijekom kalendarske godine i ne smije se premašiti unutar tijela površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih dugoročnih posljedica za ekosustave. Kemijsko stanje vodnoga tijela u odnosu na prioritetne onečišćujuće tvari određuje se kao dobro kad je prosječna godišnja koncentracija svake od tvari iz Priloga iz Priloga 3. manja ili jednaka standardu kakvoće vodnoga okoliša (PGKi £ SKVOi). Stanje vodnoga tijela provjerava se i u odnosu na maksimalno dozvoljenu koncentraciju (MDK). MDK je maksimalna koncentracija pojedine onečišćujuće tvari iz iz Priloga 3. koja se ne smije premašiti unutar tijela površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih kratkoročnih posljedica za ekosustave. Kemijsko stanje vodnoga tijela u odnosu na prioritetne onečišćujuće tvari iz Priloga 3. određuje se kao dobro kad je prosječna koncentracija svake od tvari manja ili jednaka standardu kakvoće vodnoga okoliša, a maksimalna izmjerena koncentracija svake tvari je manja od maksimalne dozvoljene koncentracije. Članak 26. Standard kakvoće za druge onečišćujuće tvari iz Priloga 4. određuje se za vodu, sediment ili biotu. Ako je moguće, treba pribaviti i trenutačne podatke i podatke koji odražavaju trajno stanje za niže navedene taksonomske elemente koji su karakteristični za svaki tip voda; kao i za druge dostupne taksonomske elemente. Osnovna grupa taksonomskih elemenata uključuje: – alge i/ili makrofite, – Daphnie ili reprezentativne organizme za slane vode i – ribe. Članak 27. Za ocjenu pojedinačnih pokazatelja kemijskog stanja voda u odnosu na druge onečišćujuće tvari primjenjuje se prosječna godišnja koncentracija (PGK) i maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK). PGK je prosječna godišnja koncentracija onečišćujućih tvari iz Priloga 4. izmjerenih u točki mjerenja u različitim razdobljima tijekom kalendarske godine i ne smije se premašiti unutar tijela površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih dugoročnih posljedica za ekosustave. Kemijsko stanje vodnoga tijela u odnosu na druge onečišćujuće tvari određuje se kao dobro kad je prosječna godišnja koncentracija svake od tvari iz Priloga 4. manja ili jednaka standardu kakvoće vodnoga okoliša (PGKi £ SKVOi). Stanje vodnoga tijela provjerava se i u odnosu na maksimalno dozvoljenu koncentraciju (MDK). MDK je maksimalna koncentracija pojedine onečišćujuće tvari iz Priloga 4. koja se ne smije premašiti unutar tijela površinske vode s ciljem izbjegavanja ozbiljnih nepovratnih kratkoročnih posljedica za ekosustave. Kemijsko stanje vodnoga tijela u odnosu druge onečišćujuće tvari iz Priloga 4. određuje se kao dobro kad je prosječna koncentracija svake od tvari manja ili jednaka standardu kakvoće vodnoga okoliša, a maksimalna izmjerena koncentracija svake tvari je manja od maksimalne dozvoljene koncentracije. D. Praćenje i ocjena stanja površinskih voda – monitoring stanja površinskih voda Članak 28. Praćenje i ocjena stanja površinskih voda obavlja se programom praćenja elemenata stanja (monitoring), koji obuhvaća: – volumen i razinu, ili protok u mjeri odgovarajućoj za određivanje ekološkog ili kemijskog stanja i ekološkog potencijala, i – određivanje ekološkog i kemijskog stanja i ekološkog potencijala. Mreža točki mjerenja (mjernih postaja) postavlja se na taj način da osigurava cjelovit pregled ekološkog i kemijskog stanja voda vodnoga područja, te da omogućuje klasifikaciju vodnih tijela u pet kategorija, sukladno definicijama propisanim u Prilogu 1. Prostorni raspored uspostavljenih mjernih postaja za praćenje stanja površinskih voda prikazuje se na zemljovidima vodnoga područja. Na temelju klasifikacije stanja površinskih voda i analize značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama, uspostavlja se program nadzornog i operativnog monitoringa, a prema potrebi i program istraživačkog monitoringa. Program praćenja stanja obuhvaća pokazatelje koji su indikativni za stanje svakog mjerodavnog elementa. Izbor pokazatelja za biološke elemente stanja prati i definirana odgovarajuća taksonomska razina potrebna za postizanje odgovarajuće pouzdanosti i preciznosti u klasificiranju elemenata stanja. Praćenje i ocjenu stanja površinskih voda provode Hrvatske vode sukladno članku 44. Zakona o vodama. Pravilnikom iz članka 221. Zakona o vodama određuju se posebni uvjeti koje moraju ispuniti pravne i fizičke osobe koje mogu obavljati poslove monitoringa određene člankom 220. točkom 5. Zakona o vodama. Procjene stupnja pouzdanosti i preciznosti rezultata koje daju rezultati programa monitoringa analiziraju se i preispituju u Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 29. Rezultati nadzornog monitoringa koriste se za: – dopunu i vrednovanje postupka ocjene utjecaja ljudskih djelatnosti na vodni okoliš, – učinkovito planiranje budućih programa monitoringa, – ocjenjivanje dugoročnih promjena prirodnih uvjeta i – ocjenjivanje dugoročnih promjena uzrokovanih intenzivnim ljudskim djelatnostima. Nadzorni monitoring obavlja se na dovoljnom broju vodnih tijela površinskih voda da bi se omogućila ocjena stanja površinskih voda u svakom slivu ili podslivu vodnoga područja, a najmanje u skladu sa sljedećim kriterijima: – na površinskim vodama tekućicama s protokom značajnom za vodno područje u cjelini, uključujući točke na velikim rijekama čiji je sliv veći od 2.500 km2, – na površinskim vodama stajačicama s količinom vode značajnom za vodno područje, uključujući velika jezera i akumulacije, – velika vodna tijela površinskih voda koja prelaze granicu zemlje članice, – na prekograničnim vodama na mjestima utvrđenim međunarodnim ugovorima između Republike Hrvatske i susjednih država, te mjestima koja ulaze u programe međunarodne razmjene podataka i – na drugim mjestima gdje je potrebno procijeniti opterećenje onečišćenjem koje se prenosi preko granica zemlje i koje se unosi u morski okoliš. Nadzorni monitoring provodi se u razdoblju od godinu dana, za vrijeme trajanja razdoblja Plana upravljanja vodnim područjima, za – indikativne pokazatelje stanja za sve biološke elemente, – indikativne pokazatelje stanja za sve hidromorfološke elemente, – indikativne pokazatelje stanja za sve fizikalno-kemijske elemente, – prioritetne onečišćujuće tvari koje se ispuštaju, – druge onečišćujuće tvari koje se ispuštaju u znatnim količinama. Ako je provedeni nadzorni monitoring pokazao da se određeno vodno tijelo može klasificirati u dobro stanje i da prema rezultatima analize značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama nema naznaka da se taj utjecaj promijenio, iznimno od stavka 3. ovoga članka, nadzorni se monitoring provodi tijekom svakog trećeg planskog ciklusa Plana upravljanja vodnim područjima. Članak 30. Operativni monitoring provodi se na: – vodnim tijelima za koja je, na temelju nadzornog monitoringa, utvrđen rizik da neće postići ekološke ciljeve iz članka 3. ove Uredbe i ocjena promjene stanja tijekom provedbe programa mjera i – vodama u koje se ispuštaju tvari s liste prioritetnih tvari iz Priloga 3. Rezultati operativnog monitoringa koriste se za utvrđivanje stanja voda temeljem analize značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama. Program mjera se nadopunjava tijekom provedbe Plana upravljanja vodnim područjima na temelju rezultata analiza utjecaja ljudskih djelatnosti ili ocjene stanja voda, a posebno radi smanjenja učestalosti na mjestima gdje utjecaj nije značajan ili je onečišćenje otklonjeno. Točke monitoringa prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari odabiru se kako slijedi: Nizvodno i u blizini mjesta ispuštanja određuju se područja miješanja. Koncentracija prioritetne tvari može prekoračiti vrijednost standarda kakvoće vodnoga okoliša unutar područja miješanja, ako ne utječe na preostali dio vodnoga tijela. Područja miješanja navode se u planovima upravljanja vodnim područjem uz opis: – metodologije primijenjenih za definiranje područja miješanja, te – planiranih mjera s ciljem smanjivanja veličine područja miješanja. Područja miješanja određuju se na takav način da veličina područja miješanja bude: – ograničena na blizinu točke ispuštanja – razmjerna koncentraciji onečišćujućih tvari u točki ispuštanja i uvjetima emisija onečišćujućih tvari. U svim ostalim slučajevima, za druge onečišćujuće tvari, točke mjerenja biraju se kako slijedi: – za vode izložene pritisku jačeg koncentriranog izvora na svakom vodnom tijelu dovoljan broj mjernih točaka za ocjenjivanje veličine i utjecaja koncentriranog izvora. Za vode izložene pritisku više koncentriranih izvora biraju se mjerne točke za monitoring radi ocjenjivanja veličine i utjecaja tih pritisaka u cjelini, – za vode ugrožene jakim raspršenim izvorom, dovoljno mjernih točaka s izborom vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecaja pritisaka iz raspršenog izvora. Izbor vodnih tijela mora biti reprezentativan za relativni rizik pojave pritisaka iz raspršenih izvora i za relativni rizik nepostizanja dobrog stanja površinskih voda, – za vode izložene riziku od jačih hidromorfoloških promjena, dovoljno mjernih točaka u izboru vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecaja hidromorfoloških promjena. Izbor mjernih mjesta mora biti indikativan za ukupni utjecaj hidromorfoloških promjena kojima su vode izložene. Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima su izložene površinske vode, ispituju se elementi koji ukazuju na te pritiske, kako slijedi: – pokazatelji indikativni za biološke elemente kakvoće, ili elemente najosjetljivije na pritiske kojima su vode izložene, – sve ispuštene prioritetne i druge onečišćujuće tvari u znatnim količinama, – pokazatelji indikativni za hidromorfološke elemente kakvoće koji su najosjetljiviji za utvrđeni pritisak. Članak 31. Istraživački monitoring se provodi: – kad razlozi prekoračenja graničnih vrijednosti pokazatelja nisu poznati, – gdje nadzorni monitoring ukazuje na malu vjerojatnost da određena vodna tijela postigne ciljeve iz članka 3. ove Uredbe, a operativni monitoring još nije uspostavljen, kako bi se utvrdili razlozi nepostizanja ekoloških ciljeva, – radi utvrđivanja veličine i utjecaja iznenadnog onečišćenja te – potrebe osiguranja informacija za uspostavljanje programa mjera za postizanje ciljeva vodnoga okoliša i određivanja programa posebnih mjera za otklanjanje posljedica iznenadnih onečišćenja. Članak 32. Učestalost nadzornog i operativnog monitoringa omogućuje prihvatljiv stupanj pouzdanosti, točnosti rezultata i ocjene stanja. Procjena pouzdanosti i točnosti rezultata dobivenih sustavom monitoringa navodi se u Planu upravljanja vodnim područjima. Pri izboru učestalosti ispitivanja pokazatelja elemenata stanja voda uzima se u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih utjecaja, kao i utjecaja ljudskih djelatnosti. Vrijeme ispitivanja se određuje tako da se utjecaj sezonskih promjena svede na minimum i da rezultati ispitivanja odražavaju promjene opterećenja nastalih zbog utjecaja ljudskih djelatnosti. U slučajevima gdje prirodne sezonske promjene znatno utječu na rezultate ispitivanja, treba provesti dodatni broj ispitivanja u različitim godišnjim dobima u istoj godini. Članak 33. Najmanja učestalost ispitivanja pokazatelja elemenata stanja površinskih voda za nadzorni monitoring navedena je u Tablici 10.: Tablica 10. UČESTALOST ISPITIVANJA POKAZATELJA ELEMENATA STANJA POVRŠINSKIH VODA ZA NADZORNI MONITORING Element kakvoće Tekućice Stajačice Prijelazne vode Priobalne vode biološki fitoplankton 6 mj. 6 mj. 6 mj. 6 mj. ostala vodena fauna 1 god. 1 god. 1 god. 1 god. makro beskralježnjaci 1 god. 1 god. 1 god. 1 god. ribe 1 god. 1 god. 1 god. hidro morfološki kontinuitet 1 god. hidrologija stalno 1 mj. morfologija 1 god. 1 god. 1 god. 1 god. fizikalno kemijski temperatura 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. režim kisika 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. slanost 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. hranjive tvari 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. pH, m-alkalitet 3 mj. 3 mj. Element kakvoće Tekućice Stajačice Prijelazne vode Priobalne vode druge onečišćujuće tvari 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. prioritetne tvari 1 mj. 1 mj. 1 mj. 1 mj. Učestalost ispitivanja može se smanjiti, ako je tehnički i stručno opravdana primjena dužih razdoblja. Najmanja učestalost operativnog monitoringa, a da se pri tome dobije dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu elementa stanja površinskih voda, navedena je u Tablici 11.: Tablica 11. UČESTALOST ISPITIVANJA POKAZATELJA ELEMENATA STANJA POVRŠINSKIH VODA ZA OPERATIVNI MONITORING Element kakvoće Tekućice Stajačice Prijelazne vode Priobalne vode biološki fitoplankton 6 mj. 6 mj. 6 mj. 6 mj. ostala vodena fauna 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. makro beskralježnjaci 3 god. 3 god. 3 god. 3 god. ribe 3 god. 3 god. 3 god. hidro morfološki kontinuitet 6 god. hidrologija stalno 1 mj. morfologija 6 god. 6 god. 6 god. 6 god. fizikalno kemijski temperatura 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. režim kisika 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. slanost 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. hranjive tvari 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. pH, m-alkalitet 3 mj. 3 mj. druge onečišćujuće tvari 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj. prioritetne tvari 1 mj. 1 mj. 1 mj. 1 mj. Učestalost ispitivanja se može smanjiti, ako je tehnički i stručno opravdana primjena dužih razdoblja. Učestalost istraživačkog monitoringa određuje se prema potrebi. 2. Podzemne vode A. Elementi za utvrđivanje stanja podzemnih voda Članak 34. Elementi na temelju kojih se utvrđuje stanje podzemnih voda prikazani su u Tablici 12: Tablica 12. ELEMENTI ZA UTVRĐIVANJE STANJA PODZEMNIH VODA Količinsko stanje Kemijsko stanje općenito onečišćujuće tvari podzemne vode razina podzemne vode izdašnost električna vodljivost otopljeni kisik pH vrijednost nitrati amonijak druge onečišćujuće tvari B. Klasifikacija stanja podzemnih voda Članak 35. Elementi na temelju kojih se utvrđuje klasifikacija stanja podzemnih voda prikazani su u Tablici 13.: Tablica 13. ELEMENTI NA TEMELJU KOJIH SE UTVRĐUJE KLASIFIKACIJA STANJA PODZEMNIH VODA Element Dobro stanje opći Kemijski sastav tijela podzemnih voda je takav da koncetracije onečišćujućih tvari: – ne pokazuju utjecaje prodora slane vode, ili drugih prodora – ne prelaze granice standarda kakvoće primjenjivih po drugim propisima Zajednice sukladno članku 17. Direktive 2000/60/EC – nisu takve da bi mogle spriječiti postizanje ekoloških ciljeva. za pridružene površinske vode, niti značajno smanjenje ekološke ili kemijske kavoće tih voda, kao ni značajnije štete po obalne ekosustave koje izravno ovise o predmetnim podzemnim vodama električna vodljivost Promjene električne vodljivosti ne ukazuju na prodor slane vode ili nekog drugog medija podzemne vode Članak 36. Klasifikacija stanja podzemne vode ocjenjuje se nižom vrijednošću rezultata pokazatelja količinskog stanja tijela podzemne vode i kemijskog stanja tijela podzemne vode. Ukupno stanje tijela podzemne vode ocjenjuje se prema prvom stupcu Tablice 14. i prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja odgovarajućom bojom prema drugom stupcu iste tablice: Tablica 14. OCJENA STANJA TIJELA PODZEMNE VODE Stanje Boja dobro stanje zelena vrlo loše stanje crvena Količinsko stanje podzemnih voda ocjenjuje se prema prvom stupcu Tablice 15. i prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja odgovarajućim bojama prema drugom stupcu Tablice 15: Tablica 15. KLASIFIKACIJA TIJELA PODZEMNE VODE NA TEMELJU ELEMENATA KOLIČINSKOG STANJA Klasifikacija količinskog stanja Boja dobro količinsko stanje zelena vrlo loše količinsko stanje crvena Kemijsko stanje podzemnih voda ocjenjuje se prema prvom stupcu Tablice 16. i prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja odgovarajućim bojama prema drugom stupcu Tablica 16.: Tablica 16. ELEMENTI NA TEMELJU KOJIH SE UTVRĐUJE KLASIFIKACIJA STANJA TIJELA PODZEMNIH VODA Klasifikacija kemijskog stanja Boja dobro kemijsko stanje zelena vrlo loše kemijsko stanje crvena Na zemljovidima se prikazuju sva mjerna mjesta na kojima su prekoračeni standardi kakvoće podzemnih voda i/ili dozvoljene koncentracije. C. Standardi kakvoće podzemnih voda Članak 37. Stanja vodnoga tijela podzemnih voda procjenjuje se na temelju kemijskih elemenata standarda kakvoće podzemnih voda iz Priloga 2.B. i dozvoljenih koncentracija sukladno postupku utvrđenom u članku 40. ove Uredbe za onečišćujuće tvari, za koje je analizom značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama utvrđeno da dovode tijelo podzemne vode u stanje rizika, uzimajući u obzir najmanje pokazatelje iz Priloga 2.B. Dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari za određivanje dobrog kemijskog stanja tijela podzemnih voda određuju se na temelju članka 40. stavka 2. točaka 1., 2. i 3. ove Uredbe, osobito imajući u vidu kontakt tijela podzemne vode s površinskim vodama i izravno ovisnim kopnenim ekosustavima i močvarama/vlažnim staništima, te uzimajući u obzir poznavanje toksikologije i ekotoksikologije. Dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari za tijela podzemnih voda koja dijele dvije ili više država i za tijela podzemnih voda unutar kojih podzemne vode teku preko granice države usuglašavaju se između država u skladu s međunarodnim ugovorima. Za ocjenu kemijskog stanja vodnoga tijela podzemnih voda primjenjuje se prosječna godišnja koncentracija (PGK), koriste se rezultati ispitivanja sa svih mjernih postaja na vodnom tijelu. Kemijsko stanje vodnoga tijela se određuje kao dobro kada je prosječna godišnja koncentracija svake od onečišćujućih tvari iz Priloga 2.B. i 3.B. manja ili jednaka standardu kakvoće vodnoga okoliša (PGKi ≤ SKVOi). Sve utvrđene dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari objavljuju se u Planu upravljanja vodnim područjima. Dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari mogu se brisati s popisa kada tijela podzemnih voda više nisu pod utjecajem onečišćenja. Svaka promjena popisa dozvoljenih koncentracija onečišćujućih tvari objavljuje se u Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 38. Ocjena kemijskog stanja obavlja se za svako tijelo podzemnih voda, odnosno za grupe tijela podzemnih voda. Smatra se da tijelo podzemne vode ili grupa tijela podzemne vode ima dobro kemijsko stanje ako: 1) rezultati ispitivanja pokazuju da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u Tablici 13. iz članka 35. ove Uredbe, 2) vrijednosti standarda kakvoće podzemnih voda iz Priloga 2.B. i dozvoljene koncentracije uspostavljene na temelju članka 40. ove Uredbe nisu prekoračene niti na jednoj mjernoj postaji u tijelu ili grupi tijela podzemnih voda, 3) vrijednost standarda kakvoće podzemnih voda ili dozvoljena koncentracija prekoračena na jednoj ili više mjernih postaja da: a) ne predstavljaju značajnu opasnost za okoliš, uzimajući u obzir, gdje je to prikladno, opseg tijela podzemnih voda pod utjecajem onečišćenja, na temelju procjene iz stavka 3. članka 39. ove Uredbe, b) su ispunjeni ostali uvjeti za dobro kemijsko stanje podzemnih voda utvrđeni u Tablici 13. iz članka 35. ove Uredbe, na temelju stavka 4. članka 39. ove Uredbe, c) je za tijela podzemnih voda identificirana prema članku 88. Zakona o vodama ispunjen zahtjev za sprječavanjem pogoršanja kakvoće vode radi smanjenja stupnja pročišćavanja vode za piće i proglašenjem zona sanitarne zaštite, a na temelju stavka 4. članka 39. ove Uredbe, d) onečišćenje nije znatno narušilo sposobnost tijela podzemnih voda da služi ljudskim potrebama. Izbor mjernih postaja ispitivanja podzemnih voda mora ispuniti zahtjeve iz članaka 44. do 48. ove Uredbe, s ciljem osiguranja cjelovitog pregleda kemijskog stanja podzemnih voda. Sažetak ocjene kemijskog stanja podzemnih voda sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima. Članak 39. Postupak ocjene kemijskog stanja tijela podzemne vode provodi se za sva tijela za koja je analizom značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama utvrđeno da su u stanju rizika i za sve onečišćujuće tvari koje pridonose takvoj ocjeni. Prilikom istraživanja potrebnih za utvrđivanje okolnosti iz točke 3. stavka 2. članka 38. ove Uredbe uzimaju se u obzir: (a) informacije prikupljene kao dio analiza koje se provode u Planu upravljanja vodnim područjima, (b) rezultati ispitivanja podzemnih voda dobivenih na temelju članaka 44. do 49. ove Uredbe, (c) svi drugi mjerodavni rezultati i informacije, uključujući usporedbu prosječne godišnje koncentracije onečišćujućih tvari na mjernim postajama sa standardima kakvoće podzemnih voda, prikazanima u Prilogu 2.B. i dozvoljenim koncentracijama koje su određene na temelju članaka 37. i 40. ove Uredbe. Za ispitivanja potrebna za utvrđivanje uvjeta iz podtočaka a) i d) točke 3. stavka 2. članka 38. ove Uredbe, kada je to potrebno, i na temelju odgovarajućeg zbrajanja rezultata ispitivanja, koristeći pritom kad je to nužno i procjene koncentracija na temelju konceptualnog modela tijela ili skupine tijela podzemnih voda, ocjenjuje se dio tijela podzemne vode za koji je prosječna godišnja koncentracija onečišćujuće tvari veća od standarda kakvoće podzemnih voda i/ili dozvoljenih koncentracija. Za ispitivanja potrebna za utvrđivanje uvjeta iz podtočaka b) i c) točke 3. stavka 2. članka 38. ove Uredbe, kad je to potrebno, i na temelju rezultata ispitivanja i odgovarajućeg konceptualnog modela tijela podzemnih voda, procjenjuje se: (a) učinak onečišćujućih tvari u tijelu podzemnih voda, (b) količina i koncentracija onečišćujućih tvari koje se prenose ili će se vjerojatno prenositi iz tijela podzemnih voda do s njime povezanih površinskih voda ili izravno ovisnih kopnenih ekosustava, (c) vjerojatan učinak količina i koncentracija onečišćujućih tvari prenesenih do povezanih površinskih voda ili izravno ovisnih kopnenih ekosustava, (d) veličina utjecaja prodora slane vode ili nekoga drugog prodora u tijelo podzemne vode, te (e) opasnost od onečišćujućih tvari u tijelu podzemne vode za kakvoću vode zahvaćene iz ili koja se planira zahvatiti iz tijela podzemne vode za ljudsku potrošnju. Članak 40. Za pojedina tijela podzemnih voda, maksimalne dozvoljene koncentracije se određuju za sve onečišćujuće tvari na temelju kojih je u Planu upravljanja vodnim područjima utvrđeno da zbog njihovog utjecaja može doći do nepostizanja ciljeva vodnoga okoliša iz članka 3. ove Uredbe. Dozvoljene koncentracije uspostavljaju se na taj način da će, u slučaju da rezultati u točki mjerenja prekoračuju granične vrijednosti, to ukazivati na rizik da se ne ispunjava jedan ili više uvjeta za dobro kemijsko stanje podzemnih voda prema podtočkama b), c) i d) točke 3. stavka 2. članka 38. ove Uredbe. Pri određivanju dozvoljenih koncentracija u podzemnim vodama, uzima se u obzir: 1) određivanje dozvoljenih koncentracija temelji se na: a) povezanosti podzemnih voda, vodnih i o vodi ovisnih kopnenih ekosustava, b) međuovisnosti sa stvarnim ili mogućim zakonski dozvoljenim korištenjima i/ili funkcijama podzemnih voda, c) svim onečišćujućim tvarima koje dovode tijelo podzemne vode u stanje rizika, uzimajući u obzir najmanje one tvari/grupe tvari iz Priloga 2.B, d) hidrogeološkim karakteristikama, uključujući informacije o temeljnim razinama i vodnoj bilanci podzemnih voda; 2) porijeklo onečišćujućih tvari, njihovo moguće prirodno pojavljivanje, njihovu sklonost toksičnosti i disperziji, njihovu postojanost i bioakumulaciju, 3) pozadinska razina tvari u cjelini podzemnih voda kad god se zbog prirodnih hidrogeoloških razloga javljaju povećane pozadinske razine tvari ili iona ili njihovih pokazatelja, Određivanje dozvoljenih koncentracija ispituje se i nadzire sustavom prikupljanja podataka/rezultata, na temelju ocjene kakvoće podataka, analitičkih razmatranja i pozadinskih razina za tvari koje se mogu javiti i prirodno ili kao rezultat ljudskih aktivnosti. Članak 41. Pri ocjeni kemijskog stanja tijela podzemnih voda utvrđuje se svaki znatan i trajno rastući trend u koncentraciji onečišćujućih tvari, otkriven u tijelu podzemne vode za koje je, analizom značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama, utvrđeno da je u stanju rizika. Uz utvrđivanje znatnog i trajno rastućeg trenda utvrđuju se i polazne točke za promjenu trenda, na temelju članka 42. ove Uredbe uzimajući u obzir sljedeće: 1) sukladno člancima 44. do 49. ove Uredbe, program monitoringa će omogućiti utvrđivanje znatnih i trajno rastućih trendova koncentracija onečišćujućih tvari utvrđenih sukladno članku 37. ove Uredbe, 2) postupak za utvrđivanje znatnih i trajno rastućih trendova koncentracija onečišćujućih tvari temelji se na sljedećim elementima: a) učestalost ispitivanja i mjerne postaje odabiru se tako: i) da daju informacije neophodne za razlikovanje znatnog i trajno rastućeg trenda od prirodnog odstupanja koncentracije onečišćujuće tvari s odgovarajućim stupnjem sigurnosti i točnosti, ii) da se znatno i trajno rastući trendovi koncentracija onečišćujućih tvari mogu pravovremeno utvrditi, iii) da se uzimaju u obzir privremene fizičke i kemijske karakteristike tijela podzemnih voda, uključujući tok podzemnih voda, koeficijent hidrauličke vodljivosti, protjecanje i vrijeme infiltracije, b) korištene metode monitoringa i analize odgovaraju međunarodnim standardima kontrole kakvoće, uključujući, ukoliko je potrebno, CEN ili nacionalne normirane metode, kako bi se osigurala istovrijedna znanstvena razina i usporedivost dobivenih rezultata i dostupnih informacija, c) procjena se temelji na statističkim metodama, uključujući regresijske analize trendova u vremenskom nizu pojedinačnih točaka mjerenja, d) kako bi se izbjegla pristranost u utvrđivanju trendova, sva mjerenja ispod granice mjerljivosti postavljaju se na polovinu vrijednosti najviše granice mjerljivosti koja se pojavljuje u vremenskom nizu, osim za ukupne pesticide, 3) kako bi se moglo u okviru Plana upravljanja vodnim područjima izvješćivati o utvrđivanju značajnih i trajno rastućih trendova koncentracija tvari koje se javljaju prirodno ili kao i rezultat utjecaja ljudskih aktivnosti, razmatraju se temeljne razine i podaci prikupljeni prije početka programa mjerenja, gdje su takvi podaci dostupni. Članak 42. U tijelima podzemnih voda za koje je, na temelju članka 43. ove Uredbe, utvrđeno da su u stanju rizika, pri ocjeni kemijskog stanja tijela podzemnih voda, uz znatno i trajno rastući trend koncentracije onečišćujućih tvari, utvrđuju se polazne točke za promjenu utvrđenog trenda. Polazna točka za promjenu znatno i trajno rastućeg trenda određuje se kao postotak vrijednosti standarda kakvoće podzemnih voda utvrđenih u Prilogu 2.B. i dozvoljenih koncentracija utvrđenih sukladno člancima 37. i 43. ove Uredbe. Kad je potrebno procijeniti učinak postojećih lepezastih onečišćenja u tijelima podzemnih voda koja mogu ugroziti postizanje ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, a osobito onih lepezastih onečišćenja koja potječu iz točkastih izvora i onečišćenog zemljišta, provode se dodatne procjene trendova za utvrđene onečišćujuće tvari kako bi se potvrdilo da se lepezasta onečišćenja iz kontaminiranih lokacija ne šire, ne pogoršavaju kemijsko stanje tijela i ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. Rezultati tih procjena se objavljuju u Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 43. Ispravljanje, odnosno promjena utvrđenih znatnih i trajno rastućih trendova, na temelju članka 42. ove Uredbe, obavlja se uz sljedeće zahtjeve: 1) Polazna točka za provedbu mjera za promjenu znatnih i trajno rastućih trendova određuje se kada koncentracija onečišćujućih tvari dosegne 75% vrijednosti standarda kakvoće podzemnih voda utvrđenih u Prilogu 2.B. i dozvoljenih koncentracija određenih na temelju članka 37. ove Uredbe, osim ako: a) nije potrebna niža polazna točka kako bi se mjerama za promjenu trendova na najisplativiji način mogle spriječiti ili što je više moguće ublažiti sve okolišno značajne štetne promjene u kakvoći podzemnih voda; b) je druga polazna točka opravdana kada granica detekcije ne dopušta da se prisutnost znatnog i trajno rastućeg trenda utvrdi pri 75% parametarskih vrijednosti, c) su stopa rasta i reverzibilnost trenda takvi da bi i uz višu polaznu točku za pokretanje mjera za promjenu trenda te mjere i dalje mogle na najisplativiji način spriječiti ili barem što je više moguće ublažiti sve okolišno značajne štetne promjene u kakvoći podzemnih voda. Takva kasnija polazna točka ne smije dovesti do kašnjenja u ispunjavanju rokova za ciljeve zaštite okoliša. 2) Kada se za vodno tijelo u stanju rizika odredi polazna točka za promjenu trenda sukladno člancima 44. do 49. ove Uredbe, i sukladno točki 1. ovoga članka, ista se neće mijenjati tijekom razdoblja primjene Plana upravljanja vodnim područjima. Polazna točka za promjenu trenda predstavlja postotak vrijednosti standarda kakvoće podzemnih voda utvrđenih u Prilogu 2.B. i dozvoljenih koncentracija utvrđenih na temelju članka 37. ove Uredbe, na temelju utvrđenog trenda i s njime povezanih opasnosti za okoliš. Za aktivnosti koje su vezane za smanjenje nitrata poljoprivrednog porijekla, polazna točka za pokretanje mjera za promjenu značajnih i trajno rastućih trendova određuje se sukladno s primjenom mjera, te osobito pridržavanjem ciljeva zaštite vodnoga okoliša utvrđenih člankom 3. ove Uredbe. D. Praćenje i ocjena stanja podzemnih voda Članak 44. Program praćenja i ocjene stanja podzemnih voda obavlja se radi jasnog i cjelovitog pregleda i ocjene stanja, uključujući i praćenje količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda. Praćenje i ocjenu stanja podzemnih voda provode Hrvatske vode na temelju članka 44. Zakona o vodama, a sukladno Pravilniku iz članka 221. Zakona o vodama određuju se posebni uvjeti koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe da bi obavljale poslove propisane točkom 5. stavkom 1. člankom 220. Zakona o vodama. Članak 45. Monitoring podzemnih voda omogućava pouzdanu ocjenu količinskog stanja tijela podzemnih voda, uključujući i ocjenu raspoloživih resursa podzemnih voda. Prostorni raspored postaja i učestalost mjerenja količinskog stanja treba omogućiti procjenu razine podzemnih voda u svakom vodnom tijelu, vodeći računa o kratkoročnim i dugoročnim promjenama u prihranjivanju, a osobito u sljedećim slučajevima: – za podzemne vode za koje je utvrđeno da su u stanju rizika i da neće udovoljiti ciljevima zaštite vodnoga okoliša iz članka 3. ove Uredbe osigurava se povećan broj mjernih mjesta za ocjenu utjecaja crpljenja i snižavanja razine podzemnih voda, – za podzemne vode čiji tokovi prelaze granice zemlje osigurava se dodatni broj mjernih točaka neophodan za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granice. Prostorni raspored postaja monitoringa za utvrđivanje količinskog stanja podzemnih voda prikazuje se na zemljovidu vodnoga područja. Program i mreža monitoringa količinskog stanja podzemnih voda utvrđuju se u Planu upravljanja vodnim područjima. Članak 46. Monitoring kemijskog stanja podzemnih voda osigurava cjelovit pregled kemijskog stanja podzemnih voda u vodnom području i omogućava utvrđivanje prisutnosti znatno i trajno rastućeg trenda onečišćenja. Na temelju rezultata analiza stanja i utjecaja opterećenja, provedenih u Planu upravljanja vodnim područjem određuje se program monitoringa. U Planu upravljanja vodnim područjima treba navesti stupanj pouzdanosti i preciznosti rezultata dobivenih monitoringom. Članak 47. Nadzorni monitoring provodi se radi: – dopunjavanja i vrednovanja postupka ocjenjivanja utjecaja onečišćenja, – pribavljanja informacija za ocjenu znatno i trajno rastućih trendova koji su rezultat promjena prirodnih uvjeta i utjecaja ljudske djelatnosti. Nadzorni monitoring se osobito provodi na: – vodnim tijelima za koje je Planom upravljanja vodnim područjima utvrđeno stanje rizika, – vodnim tijelima koje prelaze granice zemlje. U okviru nadzornog monitoringa prate se pokazatelji iz Tablice 17.: Tablica 17. NADZORNI MONITORING Osnovno Dodatno sve mjerne postaje na vodnim tijelima podzemnih voda na kojima je Planom upravljanja vodnim područjem utvrđeno stanje rizika da neće postići dobro stanje na prekograničnim vodnim tijelima podzemnih voda – otopljeni kisik – pH vrijednost – električnu vodljivost – nitrati – amonijak – prate se oni pokazatelji koji ukazuju na utjecaj opterećenja – prate se pokazatelji koji su značajni za zaštitu svih oblika korištenja podzemnih voda Članak 48. Operativni monitoring provodi se u razdobljima između programa nadzornog monitoringa radi: – utvrđivanja kemijskog stanja svih podzemnih voda za koje je analizom značajki vodnih područja iz članka 45. Zakona o vodama, utvrđeno stanje rizika, – utvrđivanja znatno i trajno rastućih trendova koncentracije onečišćujućih tvari uslijed utjecaja ljudskih djelatnosti. Operativni monitoring provodi se na onim podzemnim vodama za koje je na temelju analize značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama i na onima na kojima je putem nadzornog monitoringa ustanovljen rizik da neće postići ciljeve zaštite vodnoga okoliša iz članka 3. ove Uredbe. Operativni monitoring provodi se u razdobljima između programa nadzornog monitoringa, učestalošću dovoljnom za utvrđivanje utjecaja onečišćenja, odnosno najmanje jednom godišnje. Članak 49. Učestalost operatinvog monitoringa količinskog stanja podzemnih voda ovisi o karakteristikama vodnoga tijela i o točki mjerenja prema Tablici 18.: Tablica 18. UČESTALOST MONITORINGA KOLIČINSKOG STANJA Nivo podzemnih voda (učestalost mjerenja) Izdašnost (učestalost mjerenja) aluvijalni vodonosnici 1 mjesečno (dnevni poželjan) x krški vodonosnici x 1 mjesečno (dnevni poželjan) Učestalost monitoringa iz stavka 1. ovoga članka može se smanjiti ako se tehnički i stručno opravda primjena dužih razdoblja. U godini nadzornog monitoringa primjenjuju se učestalosti za praćenje pokazatelja elemenata stanja podzemnih voda najmanje kako je navedeno u Tablici 19.: Tablica 19. UČESTALOST PRAĆENJA POKAZATELJA ELEMENATA STANJA Tip vodonosnika zatvoren otvoren međuzrnski vodonosnik pukotinski tip vodonosnika krški vodonosnik duboko dubinsko tečenje plitko tečenje početna učestalost – ključni i dodatni pokazatelji dva puta godišnje svaka tri mjeseca svaka tri mjeseca svaka tri mjeseca svaka tri mjeseca dugoročna učestalost – ključni pokazatelji visoka transmisivnost svake dvije godine svake godine dva puta godišnje dva puta godišnje dva puta godišnje niska transmisivnost svakih šest godina svake godine svake godine svake godine dva puta godišnje dodatni pokazatelji (tekuće vrednovanje) svakih šest godina svakih šest godina svakih šest godina svakih šest godina Učestalost monitoringa iz stavka 3. ovoga članka može se smanjiti ako se tehnički i stručno opravda primjena dužih razdoblja. Učestalost operativnog monitoringa potrebnu za svaki pokazatelj stanja podzemnih voda, određuje se na način da se dobije dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu elementa stanja, a najmanje prema Tablici 20.: Tablica 20. UČESTALOST PRAĆENJA KOLIČINSKOG STANJA Tip vodonosnika zatvoren otvoren međuzrnski vodonosnik pukotinski tip vodonosnika krški vodonosnik duboko dubinsko tečenje plitko tečenje podzemne vode jače ranjivosti stalna opterećenja svake godine dvaput godišnje dva puta godišnje svaka tri mjeseca svaka tri mjeseca sezonska /povremena opterećenja svake godine svake godine prema potrebi prema potrebi prema potrebi podzemne vode slabije ranjivosti stalna opterećenja svake godine svake godine dva puta godišnje dva puta godišnje svaka tri mjeseca sezonska /povremena opterećenja svake godine svake godine prema potrebi prema potrebi prema potrebi procjene trendova svake godine dvaput godišnje svakih šest godina dva puta godišnje Učestalost monitoringa iz stavka 5. ovoga članka može se smanjiti ako se tehnički i stručno opravda primjena dužih intervala. Učestalost istraživačkog monitoringa određuje se prema potrebi. 3. Zaštićena područja A. Općenito Članak 50. Program praćenja stanja voda za zaštićena područja dopunjava se specifikacijama sadržanima u propisima po kojima su pojedina zaštitna područja proglašena. Praćenje stanja voda zaštićenih područja provode Hrvatske vode na temelju članka 44. Zakona o vodama, a Pravilnikom iz članka 221. Zakona o vodama određuju se posebni uvjeti koje moraju ispuniti pravne i fizičke osobe koje mogu obavljati poslove monitoringa propisane točkom 5. stavkom 1. člankom 220. Zakona o vodama. Članak 51. U slučaju kada stanje voda, klasificirano prema članku 15. ove Uredbe ne odgovara klasifikaciji, odnosno pogodnosti voda sukladno člancima 52. do 58. ove Uredbe, primjenjuje se članak 42. Zakona o vodama, a stanje voda se posebno označava kao nezadovoljavajuće uz dodatno pojašnjenje te će se utvrditi stroži cilj zaštite vodnoga okoliša. B. Zone sanitarne zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji Članak 52. Osim obveza praćenja stanja površinskih i podzemnih voda propisanih ovom Uredbom, program praćenja stanja površinskih i podzemnih voda, na mjestima zahvata vode namjenjene ljudskoj potrošnji na temelju članka 88. Zakona o vodama (koje u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno) određene su kao točke s dodatnim programom monitoringa. U takvim vodama provodit će se monitoring svih onečišćujućih tvari koje bi mogle utjecati na stanje voda učestalošću: Tablica 21. UČESTALOST PRAĆENJA STANJA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA NA MJESTIMA ZAHVATA VODE NAMJENJENJE LJUDSKOJ POTROŠNJI Broj korisnika Učestalost < 10.000 4 puta godišnje 10.000 – 30.000 8 puta godišnje > 30.000 12 puta godišnje Pri ocjeni stanja voda iz stavka 1. ovoga članka, koriste se vrijednosti pokazatelja koje odgovaraju dobrom stanju voda sukladno člancima 15. i 36. ove Uredbe. C. Područja pogodna za zaštitu gospodarski značajnih vodnih organizama, vode pogodne za život slatkovodnih riba i vode pogodne za školjkaše prema člancima 52. i 53. Zakona o vodama Članak 53. Za određivanje kakvoće voda određenih kao vode pogodne za život slatkovodnih riba, uz pokazatelje kojima se određuje stanje površinskih voda ujedno se prate i dodatni pokazatelji, prema učestalosti iz Priloga 6. Vode određene kao vode pogodne za život slatkovodnih riba klasificiraju se kao dobre/pogodne ako godišnji rezultati ispitivanja u skladu s propisanom učestalošću pokazuju da: – 95% uzoraka za pokazatelje pH, BPK5, nitriti, neionizirani amonij, ukupan amonij, slobodni klor, ukupni cink i otopljeni bakar zadovoljavaju propisane vrijednosti iz stupca I., odnosno G. u slučaju kada nisu određene vrijednosti u stupcu I., te da su sukladni odgovarajućim komentarima. Ako je učestalost ispitivanja manja od jednom mjesečno, svi uzorci moraju zadovoljavati navedene vrijednosti, – uzorci zadovoljavaju propisane vrijednosti iz stupca I., a odnose se na temperaturu i otopljeni kisik, – ako prosječna koncentracija suspendiranih tvari zadovoljava vrijednosti iz stupca I. odnosno G. u slučaju kada nisu određene vrijednosti u stupcu I. Pri ocjeni stanja neće se uzimati u obzir ispitivanja čiji rezultati ne zadovoljavaju propisane vrijednosti zbog poplava ili drugih prirodnih katastrofa. Članak 54. Za određivanje kakvoće voda određenih kao vode pogodne za život školjkaša, uz pokazatelje kojima se određuje stanje priobalnih i prijelaznih voda ujedno se prate i dodatni pokazatelji prema učestalosti iz Priloga 7. Vode određene kao vode pogodne za školjkaše klasificiraju se kao dobre/pogodne ako godišnji rezultati ispitivanja pokazuju da: – 100% uzoraka za pokazatelje organohalogenih tvari i metala zadovoljavaju propisane vrijednosti iz stupca I., te da su sukladni odgovarajućim komentarima, – 95% uzoraka za pokazatelje slanosti i otopljenog kisika zadovoljavaju propisane vrijednosti iz stupca I., te da su sukladni odgovarajućim komentarima, – 75% uzoraka za ostale pokazatelje iz Priloga 7. zadovoljavaju propisane vrijednosti iz stupca I., odnosno G. u slučaju kada nisu određene vrijednosti u stupcu I., te da su sukladni odgovarajućim komentarima. Ako je učestalost ispitivanja pojedinih pokazatelja, osim organohalogenih tvari i metala manja od one određene u Prilogu 7., svi uzorci moraju zadovoljavati navedene vrijednosti. Pri ocjeni stanja neće se uzimati u obzir ispitivanja čiji rezultati ne zadovoljavaju propisane vrijednosti zbog prirodnih katastrofa. D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate, te područja vrlo loše izmjene voda u priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na ispuštanje komunalnih otpadnih voda prema člancima 49. i 50. Zakona o vodama Članak 55. Onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje ako se ne poduzmu mjere smanjenja onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla (ranjiva područja) određuju se primjenom sljedećih kriterija: 1) ako površinske kopnene vode, a posebno one koje se koriste ili su namijenjene zahvatu vode namjenjene ljudskoj potrošnji, sadrže ili bi mogle sadržavati veću koncentraciju nitrata od 50 mg/l, izraženog kao NO3-., 2) ako podzemne vode sadrže ili bi mogle sadržavati veću koncentraciju nitrata od one utvrđene u Prilogu 2.B., 3) ako se utvrdi da su prirodna slatkovodna jezera, ostale površinske kopnene vode, estuariji, prijelazne, priobalne i morske vode eutrofna ili bi u skoroj budućnosti mogla postati eutrofna prema Prilogu 8. Članak 56. Vode se identificiraju kao osjetljivo područje ako ulaze u jednu od sljedećih skupina: (a) prirodna jezera, ostale kopnene površinske vode, estuariji, prijelazne i priobalne vode za koje se utvrdi da su eutrofna prema Prilogu 8. ili koje bi u bliskoj budućnosti mogle postati eutrofna ako se ne poduzmu zaštitne mjere, a osobito: (i) jezera i potoci koji utječu u jezera/akumulacije/zatvorene zaljeve gdje je slaba izmjena vode, zbog čega može doći do akumuliranja hranjivih tvari, (ii) estuariji, zaljevi i druge priobalne vode za koje se utvrdi da imaju lošu izmjenu vode, ili koji dobivaju velike količine hranjivih tvari, (b) kopnene površinske vode namijenjene za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju koja bi sadržavala veće koncentracije nitrata od one utvrđene u Prilogu 8., (c) područja koja se proglašavaju osjetljivim sukladno zahtjevima propisa po kojima su pojedina zaštićena područja proglašena. Priobalne i prijelazne vode i pripadajuća područja mogu se utvrditi kao manje osjetljiva područja ako onečišćenje ne šteti okolišu zbog povoljne morfologije, hidrologije ili posebnih hidrauličkih uvjeta koji postoje u tom području. Pri utvrđivanju manje osjetljivih područja, uzima se u obzir mogućnost negativnog utjecaja opterećenja na okolna područja. Pri utvrđivanju manje osjetljivih područja uzimaju se u obzir sljedeći elementi: otvoreni zaljevi, estuariji i druge priobalne vode s dobrom izmjenom vode i koje ne podliježu eutrofikaciji ili manjku kisika, ili za koje se smatra da ne postoji vjerojatnost da bi mogle postati eutrofične ili da nastupi manjak kisika zbog ispuštanja komunalnih otpadnih voda. Članak 57. Za potrebe utvrđivanja i preispitivanja ranjivih područja te za područja vrlo loše izmjene voda u priobalnim vodama, uz monitoring koji se provodi za određivanje ekološkog stanja voda, utvrđuje se i dodatni program monitoringa: – u prvoj godini od stupanja na snagu ove Uredbe, monitoring koncentracije nitrata u kopnenim površinskim vodama obavlja se u razdoblju od 1 godine na svim mjernim postajama na kojima se prati stanje vode na zahvatima vode namjenjenje ljudskoj potrošnji najmanje jednom mjesečno i obvezno tijekom razdoblja poplava, te na utvrđenim reprezentativnim točkama praćenja stanja vodonosnika; – Monitoring iz stavka 1. ovoga članka ponavlja se: – svakih 8 godina na lokacijama gdje je prethodno utvrđena koncentracija nitrata manja od 25 mg/l, a u međuvremenu nisu utvrđene nove okolnosti (aktivnosti) zbog kojih bi moglo doći do povećanja koncentracije nitrata, odnosno – svake 4 godine na ostalim lokacijama. Provjera stanja eutrofikacije svih površinskih voda (uključujući i priobalne vode) obavlja se svake 4 godine. E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite Članak 58. Monitoring voda se obavlja u okviru nadzornog monitoringa i operativnog monitoringa ekološkog stanja voda za vode za koje je analizom značajki vodnoga područja iz članka 45. Zakona o vodama ocijenjeno da su u stanju rizika, po pokazateljima i učestalosti, zahtijevanima sukladno propisima po kojim su pojedina zaštićena područja utvrđena. Monitoring će se provoditi sve dok vode područja ne zadovolje uvjete sadržane u propisima o njihovu proglašenju. IV. IZVJEŠĆIVANJE Članak 59. Hrvatske vode tumače rezultate monitoringa iz članka 44. Zakona o vodama, u skladu s odredbama ove Uredbe i izrađuju izvješće o stanju voda koje uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 60. Do donošenja Plana upravljanja vodnim podru čjima za određivanje stanja površinskih voda koristiti će se klasifikacija vodotoka po ekotipovima prikazana na karti iz Priloga 9.A. Karta iz stavka 1. ovoga članka čuva se kao izvornik u Hrvatskim vodama u digitalnom obliku i ne objavljuje se u »Narodnim novinama« Članak 61. Ministar nadležan za vodno gospodarstvo nadopunit će podacima tablice iz Priloga 2., Priloga 3.B., Priloga 4., i Priloga 8., najkasnije u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe. U razdoblju od stupanja na snagu ove Uredbe do nadopune tablica iz stavka 1. ovoga članka, za ocjenu stanja površinskih voda primjenjivat će se standardi iz Priloga 9. Članak 62. Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaju važiti: – Uredba o opasnim tvarima u vodama (»Narodne novine« broj 137/2008), – Uredba o klasifikaciji voda (»Narodne novine« br. 77/98 i 137/2008) te – Državni plan za zaštitu voda (»Narodne novine«, broj 8/99), osim Priloga D2, koji isključivo služi obračunu naknade za korištenje voda sukladno propisu iz članka 27. stavak 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, broj 153/2009.). Članak 63. Ova Uredba objavljuje se u Narodnim novinama a stupa na snagu 1. siječnja 2011. godine. Klasa: 325-01/10-01/09 Urbroj: 5030125-10-1 Zagreb, 24. lipnja 2010. Predsjednica Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r. VI. PRILOZI PRILOG 1. DEFINICIJE ZA OCJENU VRLO DOBROG, DOBROG I UMJERENOG EKOLOŠKOG STANJA PREMA (ČLANAK 13.) Prilog 1.A. Biološki element Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje Površinske vode tekućice, površinske vode stajaćice – jezera fitoplankton Taksonomski sastav fitoplanktona odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Prosječno brojnost fitoplanktona potpuno je sukladno specifičnim Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu planktonskih taksonomskih elemenata u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih promjena ravnoteže Sastav planktona umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica. Brojnost je umjereno narušeno i može izazvati neželjene poremećaje vrijednosti drugih bioloških i http://hidra.srce.hr/arhiva/263/57406/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010 07 89 2502.html#anchor-9-anchor fizikalno kemijskim uvjetima i ne mijenja uvjete prozirnosti specifične za taj tip voda. Cvjetanje planktona po učestalosti i intenzitetu sukladno je fizikalno kemijskim uvjetima specifičnima za taj tip voda. organizama u vodi, niti do promjena fizikalno-kemijske kakvoće vode ili sedimenta. Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. fizikalno kemijskih elemenata kakvoće. Moguće je umjereno povećanje učestalosti cvjetanja planktona. Moguća je pojava ustrajnog cvjetanja u ljetnim mjesecima. makrofiti i fitobentos Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Nema primjetljivih promjena prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa. Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu makrofita i fitobentosa u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljnog svijeta koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi, ili do promjena fizikalno-kemijske kakvoće vode ili sedimenta. Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja. Sastav makrofita i fitobentosa umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače narušen nego u dobrom stanju. Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa. Fitobentička zajednica može biti ometana a u nekim područjima i istisnuta nakupinama ili naslagama bakterija nastalim uslijed antropogenog utjecaja. fauna bentičkih beskralježnjaka Taksonomski sastav i brojnost Postoje male promjene u sastavu i Sastav i brojnost beskralježnjaka odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Omjer taksonomskih elemenata osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje ne pokazuje nikakve promjene u odnosu na neporemećene razine. Stupanj različitosti beskralježnjaka ne pokazuje znakove promjene u odnosu na neporemećene razine. bogatstvu beskralježnjaka u udnosu na tipične zajednice. Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata pokazuje lagano odstupanje od tipičnih razina. Stupanj različitosti beskralježnjaka pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na specifične razine. umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica. Glavne taksonomske grupe tipične zajednice su odsutne. Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata i stupanj različitosti znatno su niži od tipičnih, daleko niži nego u dobrom stanju riblja fauna Sastav i brojnost vrsta odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Prisutne su sve tipične vrste osjetljive na poremećaje. Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje malo znakova antropogenih poremećaja i ne ukazuje na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom lancu bilo koje riblje vrste. Postoje male promjene sastava i bogatstva vrsta u odnosu na tipične zajednice, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno-kemijske i hidromorfološke elemente kakvoće. Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno-kemijske ili hidromorfološke elemente kakvoće i koji, u pojedinim slučajevima ukazuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do Sastav i brojnost ribljih vrsta umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica, što se može pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno kemijske ili hidromorfološke elemente kakvoće. Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje jače znakove antropogenih poremećaja, do te mjere da je umjereni dio tipičnih vrsta odsutan ili veoma malobrojan. te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne. Prijelazne vode fitoplankton Sastav i brojnost fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem. Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizikalno kemijskim uvjetima i ne utječe bitno na promjenu specifičnih uvjeta prozirnosti Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizikalno kemijskim uvjetima. Postoje manje promjene u sastavu i bogatstvu fitoplanktona. Postoje manje promjene u biomasi u usporedbi s tipičnim uvjetima. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast algi koji bi mogao izazvati neželjeno narušavanje ravnoteže organizma prisutnih u vodi, ili poremećaj fizikalno-kemijske kakvoće vode. Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. Sastav i brojnost fitoplanktona umjereno se razlikuju od tipičnih uvjeta. Biomasa je umjereno narušena i može uzrokovati neželjene poremećaje stanja drugih bioloških elemenata kakvoće. Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. U toku ljetnih mjeseci moguća su trajna cvjetanja makroalge Sastav makroalgi odgovara potpuno nenarušenom stanju. Nema zamjetljivih promjena u pokrovu makroalgi uslijed antropogenih utjecaja Postoje manje promjene u sastavu i bogatstvu makroalgi u usporedbi s tipičnim zajednicama. Te promjene ne ukazuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljaka, koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili fizikalno kemijske kakvoće vode. Sastav makroalgi umjereno se razlikuje od tipičnog stanja, i znatno je jače poremećen nego kod dobrog stanja. Očite su promjene prosječnog bogatstva makroalgi i mogu izazvati neželjen poremećaj ravnoteže organizma prisutnih u vodi angiospermi Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Nema zamjetljivih promjena bogatstva angiosperma uslijed antropogenih utjecaja. Postoje manje promjene u sastavu angiosperma, u usporedbi s tipičnim uvjetima. Brojnost angiosperma pokazuje lagane znakove poremećaja. Sastav angiosperma umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače poremećeno nego kod dobrog stanja. Postoji umjereni poremećaj u bogatstvu angiosperma. fauna bentičkih beskralježnjaka Razina različitosti i bogatstva beskralježnjaka je u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje. Prisutni su svi taksonomski elementi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica Razina raznolikosti i bogatstva umjereno odstupa od raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutni su taksonomski elementi koji ukazuju na onečišćenje. Većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna. riblja fauna Sastav i brojnost vrsta u sukladnosti je s nenarušenim stanjem. Brojnost vrsta osjetljivih na poremećaje pokazuje manje znakove odstupanja od tipičnog stanja, koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizikalno-kemijske ili hidromorfološke elemente kakvoće Umjeren dio tipičnih vrsta osjetljivih na poremećaje odsutan je uslijed antropogenih utjecaja na fizikalno kemijske kakvoće. Površinske vode – priobalne fitoplankton Sastav i brojnost fitoplanktona u sukladnosti je s Sastav i brojnost fitoplanktona pokazuje lagane Sastav i brojnost fitoplanktona pokazuje znakove vode nenarušenim stanjem. Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizikalno kemijskim uvjetima i ne utječe na prozirnost. Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizikalno kemijskim uvjetima. znakove poremećaja. Ima malih promjena biomase u odnosu na tipično stanje. Te promjene ne ukazuju na pojačani rast algi koji bi doveo do poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili kakvoće vode. Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. umjerenog poremećaja. Biomasa alga znatno je izvan raspona uobičajenog za tipične uvjete i može utjecati na biološke elemente kakvoće. Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. Moguće je dugotrajno cvjetanje u ljetnim mjesecima. makroalge i angiospermi Prisutne su sve makroalge i angiospermi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje. Razina pokrova algi i brojnost angiosperma odgovara nenarušenom stanju. Prisutna je većina osjetljivih makroalgi i angiosperma uobičajenih za nenarušeno stanje. Razina pokrova algi i brojnost angiosperma pokazuju lagane znakove poremećaja. Određen broj vrsta osjetljivih makroalgi i angiosperma je odsutan. Pokrov makroalgi i brojnost angiosperma umjereno su poremećeni i mogu dovesti do narušavanja ravnoteže organizma prisutnih u vodi. fauna bentičkih beskralježnjaka Razina raznolikosti i brojnost beskralježnjaka je unutar uobičajenog raspona za nenarušeno stanje. Prisutni su svi osjetljivi taksonomski Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih Razina raznolikosti i brojnost beskralježnjaka umjereno su izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutni su elementi, uobičajeni za nenarušeno stanje. elemenata tipičnih zajednica. taksonomski elementi koji ukazuju na onečišćenje. Većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna. Maksimalni ekološki potencijal Dobar ekološki potencijal Umjeren ekološki potencijal Znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela biološki elementi Vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kakvoće odražavaju, koliko je to moguće, stanje uobičajeno za najbliže usporediv tip površinskih voda, u fizičkim uvjetima koji proizlaze iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika vodnoga tijela. Ima manjih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kakvoće u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal. Ima umjerenih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kakvoće u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal. Vrijednosti znatno više odstupaju od onih koje se susreću kod dobre kakvoće. Prilog 1.B. Hidromorfološki elementi el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje Površinske vode tekućice hidrološki režim Količina i dinamika toka, te rezultirajuća povezanost s podzemnim vodama potpuno ili skoro potpuno odražavaju neporemećeno stanje. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. kontinuitet rijeke Kontinuitet rijeke nije poremećen antropogenim utjecajima i omogućuje neometanu migraciju vodenih organizama i pronos nanosa. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje kakvoće kakvoće. morfološki uvjeti Oblici korita, promjene širine i dubine, sediment i struktura i stanje obalnih zona odgovaraju potpuno ili skoro potpuno neporemećenom stanju. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Površinske vode – jezera hidrološki režim Količina i dinamika protoka, vrijeme zadržavanja i veza s podzemnim vodama odražavaju potpuno ili skoro potpuno nenarušeno stanje Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kakvoće. morfološki uvjeti Promjene dubine jezera, količina i struktura sedimenta te struktura i stanje obalne zone odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kakvoće. Površinske vode – prijelazne vode režim plime i oseke Režim protoka slatke vode potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće morfološki uvjeti Promjene dubine, stanje sedimenta i struktura i stanje međuplimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju. Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kakvoće. Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kakvoće. Površinske vode priobalne vode režim plime i oseke Režim protoka slatke vode i brzina prevladavajuće struje potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. morfološki Promjene dubine, struktura Uvjeti sukladni Uvjeti sukladni el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje uvjeti i sediment priobalnog dna te struktura i stanje plimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju. postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. Maksimalni ekološki potencijal Dobar ekološki potencijal Umjeren ekološki potencijal Znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela hidromorfološki elementi Hidromorfološki uvjeti su sukladni s jedinim utjecajem na cjelinu površinske vode koji proizlazi iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika nakon što su poduzete sve mjere za ublažavanje stanja, kako bi se postiglo stanje najbliže ekološkom kontinuumu, posebno s obzirom na migracije faune i odgovarajuća mrijestilišta i gnjezdišta. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti biološkihelemenata kakvoće. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kakvoće Prilog 1.C. Fizikalno-kemijski elementi kakvoće el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje Površinske vode tekućice Površinske vode jezera opći uvjeti Vrijednosti fizikalno – kemijskih elemenata odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Koncentracije hranjivih tvari ostaju u granicama normalnima za neporemećeno stanje. Slanost, pH, režim Temperatura, režim kisika, pH, kapacitet za neutralizaciju kiselina ne izlaze iz raspona koji osigurava funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti određenih za biološke elemente kakvoće. Koncentracije Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje kisika, kapacitet za neutralizaciju kiselina i temperatura ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje. hranjivih tvari ne prelaze vrijednosti određene da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti određenih za biološke elemente kakvoće. specifične sintetske onečišćujuće tvari Koncentracija oko nule i barem ispod granica detekcije najnaprednije tehnike analize u općoj uporabi. Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6., ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC (<EQS) Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. specifične nesintetske onečišćujuće tvari Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje (temeljna razina – bgl) Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6.2 ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC. (<EQS) Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće Površinske vode – prijelazne vode Površinske vode – priobalne vode opći uvjeti Fizikalno-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju. Koncentracije hranjivih tvari ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje. Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje Temperatura, uvjeti režima kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Koncentracije hranjivih tvari ne izlaze iz okvira koji osiguravaju funkciju ekosustava i postizanje gore Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. el. Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno stanje navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. specifične sintetske onečišćujuće tvari Koncentracije blizu nule ili barem ispod granica detekcije najnaprednijim analitičkim postupcima u općoj uporabi. Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6., ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC (<EQS). Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. specifične nesintetske onečišćujuće tvari Koncentracije ostaju unutar raspona koji je uobičajen za neporemećena stanja (temeljna razina – bgl) Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene postupkom opisanom u točki 1.2.6.2 ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC. (<EQS) Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kakvoće. Maksimalni ekološki potencijal Dobar ekološki potencijal Umjeren ekološki potencijal Znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela opći uvjeti Fizikalno-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju površinskih voda najbližih po usporedbi s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom. Koncentracije hranjivih tvari su u rasponu koji je uobičajen za takvo nenarušeno stanje. Temperatura, režim kisika i pH u skladu su s uvjetima koji vladaju u najbliže Vrijednosti su u rasponu utvrđenom tako da osigurava funkcioniranje eko sustava i postizanje vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. Temperatura, režim kisika i pH ne izlaze iz utvrđenih raspona koji omogućuju funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti bioloških elemenata. Koncentracije hranjivih tvari također ne izlaze iz raspona.. Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kakvoće. usporedivim površinskim vodama u nenarušenom stanju. specifične sintetske onečišćujuće tvari Koncentracije blizu nule, ili barem ispod granica detekcije najnaprednijom analitičkom tehnikom u općoj uporabi. Koncentracije ne prelaze standarde određene po postupku opisanom u točki 1.2.6., ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC (<EQS). Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. specifične nesintetske onečišćujuće tvari Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje u površinskim vodama koje su najbliže usporedive s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom (temeljna razina – bgl) Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene sukladno postupku opisanom u točki 1.2.6.1 ne prejudicirajući Direktivu 91/414/EC i 98/8/EC. (<EQS) Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kakvoće. PRILOG 2. STANDARDI KAKVOĆE VODA ZA OCJENU EKOLOŠKOG STANJA Prilog 2.A. Površinske vode TIP GRUPA EKOLOŠKIH TIPOVA HR-n EKOLOŠ KI TIP EKOLOŠK O STANJE BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – VODOTOCI fitoplankto n makrofiti i fitobentos fauna bentičkih beskralješnja ka riblj a faun a omjer kakvoće saprobni indeks trofički indeks index rječnih makrofit a saprob ni indeks multimetrijs ki indeks omjer kakvoće HR-n vrlo dobro dobro EKOLOŠ KI TIP EKOLOŠK O STANJE BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – VODOTOCI fitoplankto n makrofiti i fitobentos fauna bentičkih beskralješnja ka riblj a faun a omjer kakvoće saprobni indeks trofički indeks index rječnih makrofit a saprob ni indeks multimetrijs ki indeks omjer kakvoće umjereno loše vrlo loše EKOLOŠK I TIP EKOLOŠK O STANJE HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – VODOTOCI hidrološki režim kontinuite t rijeke morfološki uvjeti količina i dinamik a vodnoga toka veza s podzemni m vodama promjen e dubine i širine rijeke struktur a i sedimen t dna rijeke struktur a obalnog pojasa omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće HR-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOL OŠKI TIP EKOLO ŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – VODOTOCI OPĆI toplin ski uvjeti uvjeti režima kisika hranjive tvari temp. otopljeni kisik zasić enje kisik om bp k5 k p k m n slan ost vodlji vost alkal itet p h amo nij ortofo sfati nitr ati uku pni duši k uku pni fosf or HR-n vrlo EKOL OŠKI TIP EKOLO ŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – VODOTOCI OPĆI toplin ski uvjeti uvjeti režima kisika hranjive tvari temp. otopljeni kisik zasić enje kisik om bp k5 k p k m n slan ost vodlji vost alkal itet p h amo nij ortofo sfati nitr ati uku pni duši k uku pni fosf or dobro dobro umjeren o loše vrlo loše EKOLOŠ KI TIP EKOLOŠ KO STANJE BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – JEZERA fitoplankton fitoben tos i makrof iti fauna bentičkih beskralješn jaka riblj a fau na multimetri jski indeks koncentra cija klorofila a ukupni biovolu men cyanobakt erije % trofič ki inde ks indeks utjecaja hidromorfol oške promijenjen osti litorala omjer kakvoć e HRJ-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOLOŠ KI TIP EKOLOŠK O STANJE HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – JEZERA hidrološki režim morfološki uvjeti količina i dinamik a vodnog a toka vrijeme zadržavan ja veza s podzemni m vodama promje ne dubine jezera količina,strukt ura i sediment dna jezera struktur a obale jezera omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoć e omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoć e HRJ-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOL OŠKI TIP EKOL OŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – JEZERA OPĆI prozi rnost topli nski uvjet i uvjeti režima kisika hranjive tvari secchi dubina temp. otopl jeni kisik zasić enje kisik om BP K5 K P K M n vodlj ivost sla nos t alka litet p H am onij ortof osfati nit rati uku pni duš ik uku pni fosf or HRJ-n vrlo dobro dobro umjere no loše vrlo loše EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – PRIJELAZNE VODE fitoplankton makroalge angiospremi fauna bentičkih beskralješnjaka riblja fauna koncentracija klorofila a indeks evaluacije ekološkog stanja -eei omjer kakvoće bentiks omjer kakvoće PV-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – PRIJELAZNE VODE MORFOLOŠKI UVJETI PLIMNI REŽIM varijacije dubine količina, struktura i sediment dna struktura plimne zone slatkovodni tok izloženost valovima omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće PV-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOL OŠKI TIP EKOLO ŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – PRIJELAZNE VODE OPĆI toplin ski uvjeti uvjeti režima kisika hranjive tvari prozirn ost temperat ura otoplj eni kisik zasić enje kisik om BP K5 KP K slan ost vodlji vost amo nij ortofo sfati nitr ati uku pni duši k uku pni fosf or PV-n vrlo dobro dobro umjeren EKOL OŠKI TIP EKOLO ŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – PRIJELAZNE VODE OPĆI toplin ski uvjeti uvjeti režima kisika hranjive tvari prozirn ost temperat ura otoplj eni kisik zasić enje kisik om BP K5 KP K slan ost vodlji vost amo nij ortofo sfati nitr ati uku pni duši k uku pni fosf or o loše vrlo loše EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – PRIOBALNE VODE fitoplankton makroalge i angiospermi fauna bentičkih beskralješnjaka koncentracija klorofila a index evaluacije ekološkog stanja eei multimetrijski ambi bentiks OV-n vrlo dobro dobro umjereno loše vrlo loše EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – PRIOBALNE VODE morfološki uvjeti plimni režim varijacije dubine struktura i sediment priobalnog dna struktura plimne zone smjer prevladavajućih struja izloženost valovima omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće OV-n vrlo dobro dobro umjereno EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE – PRIOBALNE VODE morfološki uvjeti plimni režim varijacije dubine struktura i sediment priobalnog dna struktura plimne zone smjer prevladavajućih struja izloženost valovima omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće omjer kakvoće loše vrlo loše EKOL OŠKI TIP EKOLO ŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE – PRIOBALNE VODE OPĆI prozir nost toplin ski uvjeti uvjeti režima kisika hranjive tvari secchi dubina temp. otoplj eni kisik zasić enje kisik om BP K5 KP K slan ost vodlji vost amo nij ortofo sfati nitr ati uku pni duši k uku pni fosf or OV-n vrlo dobro dobro umjeren o loše vrlo loše Prilog 2.B. Podzemne vode ONEČIŠĆUJUĆA TVAR STANDARD KAKVOĆE pokazatelji za koje je utvrđen standard kakvoće nitrati 50 mg/l aktivne tvari u pesticidima, uključujući njihove relevantne metabolite, proizvode degradacije i reakcije 0,1 mg/l 0,5 mg/l (ukupno) ONEČIŠĆUJUĆA STANDARD TVAR KAKVOĆE pokazatelji za koje je potrebno utvrditi standarde kakvoće na nacionalnoj razini tvari ili ioni ili pokazatelji koji se mogu javiti i prirodno i/ili kao rezultat ljudske aktivnosti: arsen kadmij olovo živa amonijev ion kloridi sulfati umjetne sintetičke tvari triloretilen tetrakloretilen parametri koji upućuju na prodore slane vode ili druge prodore vodljivost PRILOG 3. STANDARDI KAKVOĆE VODNOGA OKOLIŠA ZA POKAZATELJE KEMIJSKOG STANJA Prilog 3.A. Površinske vode Red. broj TVAR CAS1 broj PGK2 – prosječna godišnja koncentracija (μg/L) MDK4– maksimalna dozvoljena koncentracija (μg/L) Kopnene površinske vode3 Ostale površinske vode* Kopnene površinske vode3 Ostale površinske vode* 1. Alaklor 15972-60-8 0,3 0,3 0,7 0,7 2. Antracenx 120-12-7 0,1 0,1 0,4 0,4 3. Atrazin 1912-24-9 0,6 0,6 2,0 2,0 4. Benzen 71-43-2 10 8 50 50 5. Pentabromdifenileterx5 32534 81-9 0,0005 0,0002 n/p n/p 6. Kadmij i njegovi 7440 43-9 ≤0,08 0,2 ≤0,45 spojevix6 (Ovisno o tvrdoći vode) (Klasa 1) 0,08 (Klasa 2) 0,09 (Klasa 3) 0,15 (Klasa 4) 0,25 (Klasa 5) (Klasa 1) 0,45 (Klasa 2) 0,6 (Klasa 3) 0,9 (Klasa 4) 1,5 (Klasa 5) (6a) Tetraklorugljik7 56-23-5 12 12 n/p n/p 7. C10-13 Kloroalkanix 85535-84-8 0,4 0,4 1,4 1,4 8. Klorfenvinfos 470-90-6 0,1 0,1 0,3 0,3 9. Klorpirifos (klorpirifos-etil) 2921-88-2 0,03 0,03 0,1 0,1 (9a) Aldrin7 Dieldrin7 Endrin7 Izodrin7 309 00-2 60-57 1 72-20 8 465 73-6 Σ=0,01 Σ=0,005 n/p n/p (9b) DDT ukupni7,8 n/p 0,025 0,025 n/p n/p para-para-DDT7 50-29-3 0,01 0,01 n/p n/p 10. 1,2-Dikloretan 107-06-2 10 10 n/p n/p 11. Diklormetan 75-09-2 20 20 n/p n/p 12. Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 117 81-7 1,3 1,3 n/p n/p 13. Diuron 330-54-1 0,2 0,2 1,8 1,8 14. Endosulfanx11 115 29-7 0,005 0,0005 0,01 0,004 15. Fluoranten 206-44-0 0,1 0,1 1 1 16. Heksaklorbenzenx 118 74-1 0,019 0,019 0,05 0,05 17. Heksaklorbutadienx 87-68-3 0,19 0,19 0,6 0,6 18. Heksaklorcikloheksanx12 608-73-1 0,02 0,002 0,04 0,02 19. Izoproturon 34123-59-6 0,3 0,3 1,0 1,0 20. Olovo i njegovi spojevi 7439-92-1 7,2 7,2 n/p n/p 21. Živa i njezini spojevix 7439 97-6 0,059 0,059 0,07 0,07 22. Naftalen 91-20-3 2,4 1,2 n/p n/p 23. Nikal i njegovi spojevi 7440-02-0 20 20 n/p n/p 24. Nonilfenolx 25154-52-3 0,3 0,3 2,0 2,0 25. Oktilfenol 1806-26-4 0,1 0,01 n/p n/p 26. Pentaklorbenzenx 608-93-5 0,007 0,0007 n/p n/p 27. Pentaklorfenol 87-86-5 0,4 0,4 1 1 28. Poliaromatski ugljikovodici (PAH) x 10 n/p n/p n/p n/p n/p Benzo(a)pirenx 50-32 8 0,05 0,05 0,1 0,1 Benzo(b)fluorantenx 205 99-2 Σ=0,03 Σ=0,03 n/p n/p Benzo(k)fluorantenx 207 08-9 Benzo(g,h,i)perilenx 191 24-2 Σ=0,002 Σ=0,002 n/p n/p Indeno(1,2,3-cd)pirenx 193 39-5 29. Simazin 122-34-9 1 1 4 4 29.a Tetrakloretilen7 127-18-4 10 10 n/p n/p 29.b Trikloretilen7 79-01-6 10 10 n/p n/p 30. Tributilkositrovi spojevix 688-73-3 0,0002 0,0002 0,0015 0,0015 31. Triklorbenzeni (svi izomeri) 12002 48-1 0,4 0,4 n/p n/p 32. Triklormetan 67-66-3 2,5 2,5 n/p n/p 33. Trifluralin 1582-09-8 0,03 0,03 n/p n/p * prijelazne i priobalne vode x prioritetne opasne tvari 1 CAS: Chemical Abstracts Service 2 Ovaj parametar je standard kakvoće vodnoga okoliša (SKVO) iskazan kao prosječna godišnja koncentracija (PGK-SKVO). Ako nije propisano drugačije, vrijedi za ukupnu koncentraciju svih izomera. 3 Kopnene površinske vode obuhvaćaju rijeke i jezera i povezana umjetna ili znatno izmijenjena vodna tijela. 4 Ovaj parametar je standard kakvoće vodnoga okoliša (SKVO) iskazan kao maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK-SKVO). Kada su vrijednosti MDK-SKVO označene s »nije primjenjivo« (n/p), vrijednosti PGK-SKVO se smatraju zaštitom od vrhunaca kratkoročnog onečišćenja u kontinuiranim ispustima budući da su znatno niže od vrijednosti izvedenih na temelju akutne toksičnosti. 5 Za skupinu prioritetnih tvari obuhvaćenih bromiranim difenileterima (br. 5) navedenima u Odluci 2455/2001/EZ, SKVO je uspostavljen samo za kongere 28, 47, 99, 100, 153 i 154. 6 Za kadmij i spojeve kadmija (br. 6) vrijednosti SKVO variraju ovisno o tvrdoći vode specificiranoj u pet klasa (1. klasa: <40 mg CaCO3/l, 2. klasa: 40 do <50 CaCO3/l, 3. klasa: 50 do <100 CaCO3/l, 4. klasa: 100 do <200 CaCO3/l, te 5. klasa: ≥200 mg CaCO3/l). 7 Ova tvar nije prioritetna tvar već jedna od drugih onečišćujućih tvari za koju su SKVO identični onima propisanima u zakonodavstvu koje se primjenjivalo prije 13. siječnja 2009. 8 DDT ukupni je zbroj izomera 1,1,1-triklor-2,2 bis (p-klorfenil) etana (CAS broj 50-29-3; EU broj 200-024-3); 1,1,1-triklor-2 (o-klorfenil)-2-(p-klorfenil) etan (CAS broj 789 02-6; EU broj 212-332-5); 1,1-diklor-2,2 bis (p-klorfenil) etilen (CAS broj 72-55-9; EU broj 200-784-6); te 1,1-diklor-2,2 bis (p-klorfenil) etan (CAS broj 72-54-8; EU broj 200-783-0). 9 Ako se ne primjenjuje SKVO za biotu uvode se stroži SKVO za vodu kako bi se postigle iste razine zaštite kao SKVO za biotu utvrđene u članku 3. stavak 2 ove Uredbe. O razlozima i osnovi za korištenje tog pristupa, uspostavljenim alternativnim SKVO za vodu, uključivo i podacima i metodologiji kojom su izvedeni alternativni SKVO, te kategorijama površinskih voda na koje se primjenjuju izvještava se Odbor (članak 21. Direktive 2000/60/EZ), Komisija i ostale države članice EU. 10 Za skupinu prioritetnih tvari poliaromatskih ugljikovodika (PAH) (br. 28), svaki pojedini SKVO je primjenjiv, odnosno moraju se poštovati SKVO za benzo(a)piren, SKVO za zbroj benzo(b)fluorantena i benzo(k)fluorantena, te SKVO za zbroj benzo(g,h,i)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena. 11 endosulfan predstavlja zbroj izomera α i ß 12 heksaklorcikloheksa predstavlja zbroj izomera α, ß, γ, i δ Za sve tvari, osim metala (kadmij, olovo, živa i nikal), vrijednosti (SKVO) izražene su kao ukupne koncentracije u nefiltriranom uzorku vode. U slučaju metala, (SKVO) se odnosi na koncentraciju u otopljenoj fazi dobivenoj filtriranjem vode kroz filtar sa porama promjera 0,45 µm ili drugom odgovarajućom obradom. Ako su prirodne osnovne koncentracije metala više od (SKVO) ili ako tvrdoća, pH vrijednost ili neki drugi pokazatelji kakvoće vode utječu na biološku raspoloživost metala, isto će se uzeti u obzir prilikom usporedbe rezultata monitoringa sa (SKV). Tvari koje se razmatraju kao potencijalne prioritetne tvari ili prioritetne opasne tvari. CAS broj EU broj Naziv tvari 1066-51-9 - AMPA (1-aminometil fosfonska kiselina9 25057-89-0 246-585-8 Bentazon 80-05-7 - Bisfenol-A 115-32-2 204-082-0 Dikofol 60-00-4 200-449-4 EDTA 57-12-5 - Slobodni cijanid 1071-83-6 213-997-4 Glifosat 7085-19-0 230-386-8 Mekoprop (MCPP) 81-15-2 201-329-4 Mošus ksilen 1763-23-1 - Perfluoroktanksa sulfonska kiselina (PFOS) 124495-18-7 - Kinoksifen (5,7-diklor-4-(p-fluorofenoksi)kinolin) Dioksini Poliklorirani bifenili (PCB) Prilog 3.B. Podzemne vode OPASNE TVARI koje pripadaju porodicama ili skupinama onečišćujućih tvari Organo-halogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u vodenim okolišima Organo-fosforni spojevi Organotinski spojevi Tvari i pripravci, ili produkti njihovog raspadanja, za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja mogu utjecati na steroidogenske, tiroidne, reprodukcijske i druge endoktrine funkcije u vodenom okolišu ili putem njega Postojani ugljikovodici i postojane i bioakumulativne otrovne tvari Cijanidi POTENCIJALNO OPASNE TVARI koje pripadaju porodicama ili skupinama onečišćujućih tvari Metali i njihovi spojevi Arsen i njegovi spojevi Biocidi i proizvodi za zaštitu bilja PRILOG 4. POPIS DRUGIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI Redni broj Opasne tvari CAS broj PGD MDK (1) (2) (3) metali, metaloidi i njihovi spojevi 1. arsen 7429-90-5 7,5 ne primjenjuje se 2. bakar ≤1,1 (Klasa 1 i 2) 4,8 (Klasa 3) 8,8 (Klasa 4) >8,8 (Klasa 5) ne primjenjuje se 3. cink ≤7,8 (Klasa 1 i 2) 35 (Klasa 3) ne primjenjuje se Redni broj Opasne tvari CAS broj PGD MDK (1) (2) (3) 52 (Klasa 4) >52 (Klasa 5) 4. krom 9 ne primjenjuje se Za bakar i cink i njihove spojeve (br. 2 i 3) vrijednosti SKVO (PGD) variraju ovisno o tvrdoći vode specificiranoj u pet klasa (1. klasa: <40 mg CaCO3/l, 2. klasa: 40 do <50 CaCO3/l, 3. klasa: 50 do <100 CaCO3/l, 4. klasa: 100 do <200 CaCO3/l, te 5. klasa: ≥200 mg CaCO3/l). PRILOG 5. POSTUPAK ODREĐIVANJA STANJA POVRŠINSKIH VODA Prilog 5.A. Površinske vode Prilog 5.B. Znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela Prilog 5.C. Postupak ocjenjivanja stanja vodnih tijela temeljem bioloških elemenata PRILOG 6. KAKVOĆA VODA ODREĐENIH KAO VODE POGODNE ZA ŽIVOT SLATKOVODNIH RIBA Prilog 6.A. Popis pokazatelja POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I Temperatu ra oC Temperatura mjerena nizvodno od točke termalnog ispuštanja (na rubu zone miješanja) ne smije prijeći temperaturu na koju istjecanje ne utječe za: Termometrij a tjedno i uzvodno i nizvodno od mjesta termalnog ispuštanja otpada Iznenadna variranja u temperaturi trebaju se izbjeći 1,5 oC 3 oC Ograničena odstupanja na geografskom području u posebnim okolnostima, su dopuštena ako nadležno tijelo dokaže kako ne postoje štetne posljedice za uravnotežen razvoj riblje populacije Termalna ispuštanja ne smiju uzrokovati da temperatura nizvodno od termalnog ispuštanja (na rubu zone miješanja) prijeđe sljedeće: 21,5 (0) 10 (0) 28 (0) 10 (0) Granica temperature od 10 oC primjenjuje se jedino na rasplodna razdoblja vrsta kojima je hladna voda potrebna za reprodukciju te samo na vode u kojima se takve vrste nalaze. Temperaturne granice mogu biti prekoračene 2% vremena. otopljeni kisik (mg/l O2) 50% ≥ 9 100% ≥ 7 50% ≥ 9 Kada koncentra cija kisika 50% ≥ 8 100% ≥ 5 50% ≥ 7 Kada koncentr acija kisika Winklerova metoda ili posebne elektrode (elektro kemijska Mjesečno, minimalno jedan uzorak koji predstavlja uvjete POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I padne ispod 6 mg/l primjenju ju se odredbe članka 7.(3).Dire ktive 2006/44 Nadležno tijelo dokazuje da ovakvo stanje neće imati štetnih posljedica za uravnotež en razvoj riblje populacij e. padne ispod 4 mg/l primjenj uju se odredbe iz članka 7.(3). Direktiv e 2006/44 Nadležn o tijelo dokazuje da ovakvo stanje neće imati štetnih posljedic a za uravnote žen razvoj riblje populaci je metoda) niskog kisika na dan uzimanja uzoraka. Međutim, gdje se očekuju velike dnevne varijacije, uzet će se minimum od dvodnevno g uzimanja uzoraka u jednom danu. pH 6 do 9 (0) (1) 6 do 9 (0) (1) Elektrometri jska kalibracija uz pomoć dvije mjesečno POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I otopine s poznatim pH vrijednosti ma, po mogućnosti na obadvije strane i blizu pH koji se mjeri. suspendira ne krutine (mg/l) £ 25 (0) £ 25 (0) Filtracija kroz 0,45 µm filter membranu ili centrifugira nje (minimalno 5 minuta, prosječno ubrzanje 2800 do 3200g) sušenje na 105 oC te vaganje sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog stanja Prikazane vrijednosti su prosječne koncentraci je i ne primjenjuju se na suspendira ne krutine sa štetnim kemijskim svojstvima. Poplave lako mogu uzrokovati posebno visoke koncentraci je POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I BPK5 (mg/l O2) £ 3 £ 6 Određivanje O2 Winklerovo m metodom prije i poslije petodnevne inkubacije u potpunom mraku na 20±1 oC (nitrifikacija se ne bi smjela spriječiti) sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog stanja ukupni fosfor (mg/l P) molekularna apsorpcijska spektrofoto metrija sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog stanja U slučaju jezera prosječne dubine između 18 i 300 m, može se primijeniti sljedeća formula L £ 10Z/Tw(1+ √Tw) Gdje je L=teret izražen u mg P po m2 POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I površine jezera u jednoj godini; Z= prosječna dubina jezera u metrima; Tw= teoretsko obnavljanje jezerske vode u godinama U ostalim slučajevim a granične vrijednosti od 0,2 mg/l za salmonidne te 0,4 mg/l za ciprinidne vode, izraženo kao PO4, mogu se smatrati indikativni m kako bi se smanjila eutrofikacij a. POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I nitriti (mg/l NO2) <0,01 <0,03 molekularna apsorpcijska spektrofoto metrija sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog stanja spojevi fenola (mg/l C6H5OH) (2) (2) po okusu sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog (ili kemijskog) stanja Ispitivanje putem okusa će se vršiti samo tamo gdje se sumnja na prisutnost spojeva fenola naftni ugljikovodi ci (3) (3) vizualno okusom mjesečno Vizualno ispitivanje vršit će se redovno jednom mjesečno, s ispitivanje m kušanjem samo gdje se pretpostavl ja prisutnost ugljikovodi ka neioniziran £ 0,005 £ 0,025 £ 0,005 £ 0,025 molekularna mjesečno Vrijednosti POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I i amonijak (mg/l NH3) ukupni amonijak (mg/l NH4) Kako bi se smanjio rizik od otrovanja uzrokovan neioniziranim amonijakom, od potrošnje kisika uzrokovane nitrifikacijom te od entrofikacije, koncentracija ukupnog amonijaka ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti: apsorpcijska spektrofoto metrija koristeći plavi indofenol, ili Nesslerova metoda povezana s određivanje m pH i temperature neioniziran og amonijaka mogu biti premašene u vidu manjih odstupanja u tijeku dana £ 0,04 £ 1 (4) £ 0,2 £ 1 (4) ukupni rezidualni klor (mg/l HOCl) £ 0,005 £ 0,005 DPD metoda (dietil-p fenilenedia men) mjesečno I vrijednosti odgovaraju pH=6. Više vrijednosti ukupnog klora mogu se prihvatiti ako je pH viši. ukupni cink (mg/l Zn) £ 0,3 £ 1,0 atomska apsorpcijska spektrometr ija mjesečno I vrijednosti odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3. Za POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I stupnjeve tvrdoće između 10 i 500 mg/l odgovaraju će granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu VII. 6.B otopljeni bakar (mg/l Cu) £ 0,4 £ 0,4 atomska apsorpcijska spektrometr ija sukladno monitoring u za ocjenu ekološkog (ili kemijskog) stanja G vrijednosti odgovaraju tvrdoći vode od 100 mg/l CaCO3. Za stupnjeve tvrdoće između 10 i 300 mg/l odgovaraju će granične vrijednosti mogu se naći u Prilogu II. VII. 6.B (1) Odstupanja su moguća u skladu s člankom 11.; umjetne pH varijacije u kontekstu nepromijenjenih vrijednosti ne smiju prelaziti +0,5 pH vrijednosti POKAZA TELJ SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE METODE ANALIZE ILI INSPEKCI JE MINIMA LNA UČESTA LOST UZIMAN JA UZORAK A I MJEREN JA NAPOME NE SMJERNI CE G OBAV EZE I SMJER NICE G OBAV EZE I unutar granica koje padaju između 6,0 i 9,0 pod uvjetom da ove varijacije ne pojačaju štetnost ostalih tvari prisutnih u vodi; (2) Spojevi fenola ne smiju biti prisutni u tolikim količinama da nepovoljno utječu na okus ribe; (3) Naftni proizvodi ne smiju biti prisutni u količinama da: – čine vidljivi sloj na površini vode ili oblikuju slojeve na koritima riječnih tokova i jezera, – daju ugljikovodični okus ribi koji se može prepoznati, – proizvode štetne utjecaje na ribu; (4) U osobitim geografskim i klimatskim uvjetima a pogotovo u slučajevima niže temperature vode te snižene nitrifikacije ili kada nadležno tijelo može dokazati kako ne postoje štetne posljedice za uravnotežen razvoj riblje populacije, države članice mogu odrediti vrijednosti više od 1 mg/l. Prilog 6.B. Pojedinosti koje se odnose na ukupni cink i otopljeni bakar u odnosu na tvrdoću vode Tvrdoća vode (mg/l CaCO3) UKUPNI CINK (mg/l Zn) OTOPLJENI BAKAR (mg/l Cu) SALMONIDNE VODE CIPRINIDNE VODE 10 0.03 0.3 0.005 (1) 50 0.2 0.7 0.022 100 0.3 1.0 0.04 300 0.112 500 0.5 2.0 (1) Prisutnost riba u vodama koje sadržavaju više koncentracije bakra može ukazivati na prevladavanje otopljenih organo-bakrenih kompleksnih spojeva PRILOG 7. KAKVOĆA VODA ODREĐENIH KAO VODE POGODNE ZA ŽIVOT ŠKOLJKAŠA TEMELJEM ČLANKA 54. ZAKONA O VODAMA POKAZATELJ SMJERNICE G OBVEZA I REFERENTNA METODA ANALIZE MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I MJERENJA pH 7-9 elektrometrija mjerenje in situ u vrijeme uzorkovanja svaka tri mjeseca temperatura oC Ispust koji djeluje na vode za uzgoj školjkaša ne smije dovesti do povišenja temperature vode za više od 2 oC u odnosu na temperaturu voda na koje ispust ne djeluje termometrija mjerenje in situ u vrijeme uzorkovanja svaka tri mjeseca obojenje (nakon filtracije) mg Pt/l Ispust koji djeluje na vode za uzgoj školjkaša ne smije dovesti do toga da boja vode nakon filtracije odstupi za više od 10mg Pt/l od boje voda na koje ispust ne djeluje filtriranje kroz membranu od 0,45µm Fotometrijska metoda, korištenjem skale platina/kobalt svaka tri mjeseca POKAZATELJ SMJERNICE G OBVEZA I REFERENTNA METODA ANALIZE MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I MJERENJA suspendirane krutine mg/l Ispust koji djeluje na vode za uzgoj školjkaša ne smije dovesti do toga da sadržaj suspendiranih krutina u vodi bude veći od 30% u odnosu na sadržaj voda na koje ispust ne djeluje filtriranje kroz membranu od 0,45µm, sušenje na 105 oC i vaganje, centrifugiranje (najmanje 5 minuta s prosječnim ubrzanjem 2800 do 3200 g), sušenje na 105 oC i vaganje svaka tri mjeseca slanost ‰ 12-38‰ ≤40‰ Ispust koji djeluje na vode za uzgoj školjkaša ne smije dovesti do toga da njihov salinitet za više od 10‰ premaši salinitet voda na koje ispust ne djeluje konduktimetrija svakog mjeseca otopljeni kisik (zasićenost %) ≥ 80 % ≥ 70 % (prosječna vrijednost) Pokaže li pojedinačno mjerenje vrijednost nižu od 70%, mjerenja će se ponoviti. Pojedinačno mjerenje ne smije ukazati na vrijednost Winklerova metoda elektrokemijska metoda Svakog mjeseca s najmanje jednim uzorkom reprezentativnim za uvjete niske razine kisika na dan uzorkovanja. Međutim, u slučaju sumnji na velike dnevne varijacije, u jednom se danu moraju uzeti najmanje dva uzorka. POKAZATELJ SMJERNICE G OBVEZA I REFERENTNA METODA ANALIZE MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I MJERENJA nižu od 60%, osim ako ne postoje štetne posljedice za razvoj kolonija školjkaša naftni ugljikovodici Ugljikovodici ne smiju biti prisutni u vodama za uzgoj školjkaša u takvim količinama u kojima bi: – stvorili vidljiv sloj na površini vode i/ili talog na školjkašima – štetno djelovali na školjkaše vizualna inspekcija svaka tri mjeseca organohalogene tvari koncentracija svake tvari u mesu školjkaša mora biti toliko ograničena da, u skladu s člankom 1., doprinosi visokoj kakvoći školjkaških proizvoda koncentracija svake tvari u vodi za uzgoj školjkaša, ili u mesu školjkaša ne smije dosegnuti, ili premašiti razinu koja ima štetne učinke na školjkaše i njihove ličinke plinska kromatografija nakon ekstrakcije prikladnim otapalima i purifikacije svakih pola godine Metali srebro Ag arsen As koncentracija svake tvari u mesu školjkaša mora biti toliko ograničena da, u skladu s člankom 1., Koncentracija svake tvari u vodi za uzgoj školjkaša, ili u mesu školjkaša ne smije premašiti atomska apsorpcijska spektrometrija kojoj, gdje je to prikladno, prethodi koncentracija i/ili svakih pola godine POKAZATELJ SMJERNICE G OBVEZA I REFERENTNA METODA ANALIZE MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I MJERENJA kadmij Cd krom Cr bakar Cu živa Hg nikal Ni olovo Pb cink Zn mg/l doprinosi visokoj kakvoći školjkaških proizvoda razinu koja ima štetne učinke na školjkaše i ličinke U obzir se moraju uzeti sinergijski učinci ovih metala ekstrakcija fekalni koliformi /100ml ≤ 300 u mesu školjkaša i tekućini među ljušturama Metoda razrjeđenja s frementacijom u tekućim supstratima u najmanje tri epruvete u tri razrjeđenja. Supkulturacija pozitivnih epruveta na potvrdnoj podlozi. Brojenje metodom najvjerojatnijeg broja (MPN). Temperatura inkubacije 44 oC± 0,5 oC svaka tri mjeseca tvari koje djeluju na okus školjkaša koncentracija niža od one koja uzrokuje pogoršanje okusa školjkaša kušanje školjkaša u slučaju da se pretpostavlja prisutnost neke od tih tvari POKAZATELJ SMJERNICE G OBVEZA I REFERENTNA METODA ANALIZE MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I MJERENJA saksitocin (proizvode ga dinoflagelati) PRILOG 8. POKAZATELJI EUTROFIKACIJE Prilog 8.A. Granične vrijednosti za utvrđivanje eutrofikacije za vodotoke Pokazatelj Mjerna jedinica Granična vrijednost amonij mgN/l nitrati mgN/l > 3 ortofosfati mgP/l ukupni fosfor mgP/l > 0,2 Prilog 8.B Granične vrijednosti za utvrđivanje stupnja trofije u stajaćicama Pokazatelj Mjerna jedinica Oligotrofan Mezotrofan Umjereno eutrofan Eutrofan Hipertrofan prozirnost m >5 1-5 0,5-1 <0,5 <0,5 klorofil ☐ ☐g/l <2,5 2,5-10 10-30 >30 ** ukupni fosfor mgP/l <0,01 0,01-0,04 0,04-0,1 >0,1 >0,1 * U hipertrofnoj zoni prisutne su rijetke planktonske alge zbog nepovoljnih prilika za njihov razvoj ** Vrijednosti pokazatelja odnose se na godišnju maksimalnu vrijednost, a vrijednost ostalih pokazatelja na godišnji medijan PRILOG 9. PRIJELAZNE ODREDBE Prilog 9.A. Karta ekotipova Prilog 9.B. Standardi kakvoće voda za ocjenu ekološkog stanja za vodotoke BIOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE GRUPA EKOLOŠKIH TIPOVA EKOLOŠKI EKOLOŠKO SAPROBNI TIP STANJE INDEKS HR 1 IZVORIŠNA PODRUČJA GORSKIH I PRIGORSKIH MALIH TEKUĆICA 1A, 2A, 2B vrlo dobro 1,55 dobro 2,05 umjereno 2,75 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 2 NIZINSKE MALE TEKUĆICE S MULJEVITOM PODLOGOM UZ DOMINACIJU FITALA 3B vrlo dobro 1,85 dobro 2,30 umjereno 2,90 loše 3,45 Vrlo loše >3,45 HR 3 NIZINSKE MALE TEKUĆICE SA ŠLJUNKOVITO VALUTIČASTOM PODLOGOM 3A, 3C vrlo dobro 1,70 dobro 2,20 umjereno 2,80 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 4 PRIGORSKE I NIZINSKE SREDNJE VELIKE TEKUĆICE S MULJEVITOM PODLOGOM UZ DOMINACIJU FITALA 4C vrlo dobro 1,85 dobro 2,30 umjereno 2,90 loše 3,45 vrlo loše >3,45 HR 5 PRIGORSKE I NIZINSKE SREDNJE VELIKE TEKUĆICE SA ŠLJUNKOVITO VALUTIČASTOM PODLOGOM 4A, 4B, 4D vrlo dobro 1,70 dobro 2,20 umjereno 2,80 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 6 NIZINSKE VELIKE TEKUĆICE 5A, 5B, 5C vrlo dobro 1,90 dobro 2,35 umjereno 2,85 loše 3,45 vrlo loše >3,45 HR 7 6A, 7A, 7B vrlo dobro 1,90 NIZINSKE VRLO VELIKE TEKUĆICE SA ŠLJUNKOVITO VALUTIČASTOM PODLOGOM dobro 2,35 umjereno 2,85 loše 3,45 vrlo loše >3,45 HR 8 NIZINSKE VRLO VELIKE TEKUĆICE S PJESKOVITO MULJEVITOM PODLOGOM 8B, 9A, 9B 10A vrlo dobro 2,00 dobro 2,50 umjereno 3,00 loše 3,5 vrlo loše >3,50 GRUPA EKOLOŠKIH TIPOVA EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE SAPROBNI INDEKS HR 9 IZVORIŠNA PODRUČJA GORSKIH MALIH TEKUĆICA 11A, 11B vrlo dobro 1,45 dobro 1,95 umjereno 2,60 loše 3,20 vrlo loše >3,20 HR 10 IZVORIŠNA PODRUČJA PRIGORSKIH MALIH TEKUĆICA 12A, 12B, 12C vrlo dobro 1,50 dobro 2,00 umjereno 2,70 loše 3,30 vrlo loše >3,30 HR 11 PRIGORSKE SREDNJE VELIKE TEKUĆICE 12D vrlo dobro 1,55 dobro 2,05 umjereno 2,75 slabo 3,30 vrlo loše >3,30 HR 12 PRIGORSKE MALE I SREDNJE VELIKE PONORNICE SA ŠLJUNKOVITO VALUTIČASTOM PODLOGOM 13A vrlo dobro 1,55 dobro 2,05 umjereno 2,75 loše 3,30 vrlo loše >3,30 HR 13 13B vrlo dobro 1,65 dobro 2,10 PRIGORSKE MALE I SREDNJE VELIKE PONORNICE S MULJEVITOM PODLOGOM umjereno 2,80 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 14 PRIGORSKE VELIKE TEKUĆICE 14A vrlo dobro 1,70 dobro 2,20 umjereno 2,80 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 15 NIZINSKE VELIKE TEKUĆICE 14B, 14C vrlo dobro 1,85 dobro 2,30 umjereno 2,90 loše 3,45 vrlo loše >3,45 HR 16 IZVORIŠNA PODRUČJA PRIGORSKIH MALIH I SREDNJE VELIKIH TEKUĆICA 15A, 17A vrlo dobro 1,45 dobro 2,00 umjereno 2,70 loše 3,20 vrlo loše >3,20 HR 17 IZVORIŠNA PODRUČJA NIZINSKIH MALIH I SREDNJE VELIKIH TEKUĆICA 15B, 21B, 27A, 28A vrlo dobro 1,45 dobro 2,00 umjereno 2,70 loše 3,20 vrlo loše >3,20 GRUPA EKOLOŠKIH TIPOVA EKOLOŠKI TIP EKOLOŠKO STANJE SAPROBNI INDEKS HR 18 PRIGORSKE MALE I SREDNJE VELIKE TEKUĆICE 16B, 20A, 20B, 26A vrlo dobro 1,55 dobro 2,05 umjereno 2,75 loše 3,30 vrlo loše >3,30 HR 19 DONJI TOKOVI NIZINSKIH SREDNJE VELIKIH I VELIKIH TEKUĆICA 21A, 23A, 23B vrlo dobro 1,75 dobro 2,25 umjereno 2,85 loše 3,40 vrlo loše >3,40 HR 20 PRIGORSKI TOKOVI VELIKIH TEKUĆICA 22A vrlo dobro 1,65 dobro 2,15 umjereno 2,75 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 21 PRIGORSKE MALE I SREDNJE VELIKE POVREMENE TEKUĆICE 16A,18A,24A vrlo dobro 1,65 dobro 2,15 umjereno 2,75 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 22 NIZINSKE SREDNJE VELIKE POVREMENE TEKUĆICE S MULJEVITOM PODLOGOM 19A vrlo dobro 1,80 dobro 2,30 umjereno 2,90 loše 3,40 vrlo loše >3,40 HR 23 NIZINSKE MALE I SREDNJE VELIKE POVREMENE TEKUĆICE S ŠLJUNKOVITOM PODLOGOM 25A vrlo dobro 1,65 dobro 2,15 umjereno 2,75 loše 3,35 vrlo loše >3,35 HR 24 NIZINSKE MALE I SREDNJE VELIKE TEKUĆICE ISTRE 28B, 28C vrlo dobro 1,75 dobro 2,25 umjereno 2,85 loše 3,40 vrlo loše >3,40 HIDROMORFOLOŠKI ELEMENTI KAKVOĆE ODSTUPANJE OD REFERENTNIH UVJETA (%) građevine količin a i dinami veza s podzemn im longitudin alni kontinuitet lateralni kontiuni tet kanalizira nje varijac ije širine i struktu ra i sedime struktu ra obalno ka vodeno g toka vodama rijeke rijeke dubine rijeke nt dna rijeke g pojasa 1. regulacijske i zaštitne vodne građevine nasipi (UDALJEN OST OD VODOTOK A <15 m)* 40 10 20 80 60 30 30 80 nasipi (UDALJEN OST OD VODOTOK A >15 m)* 30 10 10 40 60 30 20 70 obaloutvrde* 20 10 10 100 30 30 10 10 umjetna korita vodotoka 100 100 100 100 100 100 100 100 odteretni kanali 0 0 0 0 0 0 0 0 lateralni kanali 100 100 100 100 100 100 100 100 odvodni tuneli - - - - - - - brane 100 100 100 40 80 100 100 100 akumulacije ** 100 100 100 50 50 100 100 100 ustave 100 10 80 10 10 10 40 10 retencije 100 50 63 40 50 75 50 75 crpne stanice za obranu od poplava 100 30 80 10 10 10 50 10 vodne stepenice 20 40 10 10 10 30 30 10 slapišta 20 40 10 10 10 30 30 10 građevine za zaštitu od erozija i bujica* 2. komunalne vodne građevine: 2.1. građevine za javnu vodoopskrbu akumulacije ** 100 100 100 50 50 100 100 100 vodozahvati uređaji za kondicionira nje vode - - - - - - vodospreme - - - - - - - crpne stanice - - - - - - - glavni dovodni cjevovodi - - - - - - vodoopskrbn a mreža - - - - - - - 2.2. građevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, - - - - - - mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, - - - - - - kolektori - - - - - - - crpne stanice - - - - - - - uređaji za pročišćavanj e otpadnih voda - - - - - - uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanj a otpadnih voda, - - - - - - lagune - - - - - - - ispusti u - - - - - - - prijemnik 3. vodne građevine za melioracije 3.1. građevine za melioracijsku odvodnju kanali*** 100 100 100 100 100 100 100 100 crpne stanice 100 30 80 10 10 10 50 10 drenaže - - - - - - - betonski propusti 80 30 10 40 40 10 10 10 čepovi 100 10 60 10 10 10 10 10 sifoni 100 100 80 10 10 50 10 10 stepenice 20 40 10 10 10 30 30 10 brzotoci 70 70 10 30 30 10 10 10 oblage za zaštitu od erozije* 20 10 10 100 30 30 10 10 ustave 100 10 80 10 10 10 40 10 3.2. građevine za navodnjavanje akumulacije ** 100 100 100 50 50 100 100 100 zahvatne građevine razvodna mreža - - - - - - - 4. vodne građevine za proizvodnju električne energije brane 100 100 100 40 80 100 100 100 akumulacije ** 100 100 100 50 50 100 100 100 dovodni i odvodni kanali 100 100 100 100 100 100 100 100 tuneli - - - - - - - 5. građevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama - - - - - - lučke građevine* 20 10 10 100 30 30 10 10 6. ostale antropogene morfološke promjene* 50 50 50 50 50 50 50 50 * – UKOLIKO SE GRAĐEVINA NALAZI SAMO NA JEDNOJ OBALI VRIJEDNOST SE MNOŽI KOEFICIJENTOM 0.5 ** ukoliko imaju funkcionalne građevine za migraciju riba River continuity – longitudinal se množi koeficijentom 0.33 ***– ukoliko su kanali iskopani tamo gdje ih nikad nije bilo množe se s koeficijentom 0 dužina – dužina paralelna s vodotokom Ocjena stanja hidromorfoloških elemenata Boja S Vrlo dobro stanje hidromorfoloških elemenata plava <0.5% Dobro stanje hidromorfoloških elemenata zelena 0.5% – 20% Umjereno stanje hidromorfoloških elemenata žuta 20% – 40% Loše stanje hidromorfoloških elemenata narančasta 40% – 60% Vrlo loše stanje hidromorfoloških elemenata crvena >60% »OSJETLJIVOST« EKO-TIPOVA NA PROMJENU HIDROMORFOLOŠKIH ELEMENATA STANJA DIO VODOTOKA GORNJI TOK SREDNJI TOK DONJI TOK EKOREGIJA PANONSKA 1A, 2A, 2B 3A, 3B, 3C, 4A, 4B, 4C, 4D 5A, 5B, 5C, 6A, 7A, 7B, 8B, 9A, 9B, 10A DINARSKA KONTINENTALNA 11A, 11B, 12A, 12B, 13A, 13B, 14A 12C, 12D, 14B 14C DINARSKA PRIMORSKA 15A, 15B, 16A, 16B, 17A, 18A, 19A, 20A, 20B, 21A, 21B, 23B, 24A, 25A, 26A, 27A 22A, 23A 28A, 28B, 28C HIDROMORFOLOŠKI ELEMENT količina i dinamika vodenog toka 3 3 1 veza s podzemnim vodama 3 3 2 longitudinalni kontinuitet rijeke 3 3 2 lateralni kontinuitet rijeke 1 1 1 kanaliziranje 3 3 3 varijacije širine i dubine rijeke 3 2 1 struktura i sediment dna rijeke 3 3 2 struktura obalnog pojasa 2 2 3 0-bez utjecaja; 1– mala osjetljivost; 2-umjerena osjetljivost; 3-velika osjetljivost KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE KAKVOĆE EKOR EGIJA GRUPA EKOLO ŠKIH TIPOVA EKOL OŠKI TIPO VI EKOL OŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE-RIJEKE OPĆI uvjeti režima kisika hranjive tvari vodlj ivost alka litet pH otopl jeni kisik BP K5 KP K M n am onij nitr ati uku pni duš ik uku pni fosf or PANO NSKA GORSKI MALI POTOCI 1A vrlo dobro <450 >25 0 8,8 8,6 >8,5 <1,8 <3, 0 <0, 08 <0, 4 <0, 8 <0, 08 dobro 450-500 250 200 8,5 6,5 8,5 7,0 1,8 2,1 3,0 4,5 0,0 8 0,1 0 0,4 0,5 0,8 1,0 0,0 8 0,1 3 umjere no 501 550 199 150 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 6,9 6,0 2,2 2,6 4,6 6,5 0,1 1 0,1 5 0,6 1,0 1,1 1,5 0,1 4 0,2 0 loše 551-600 149 100 6,2 6,0 5,9 5,0 2,7 3,0 6,6 8,0 0,1 6 0,2 1,1 1,5 1,6 2,0 0,2 1 0,2 9,1 9,3 0 5 vrlo loše >600 <10 0 <6, 0 >9, 3 <5,0 >3,0 >8, 0 >0, 20 >1, 5 >2, 0 >0, 25 PRIGOR SKI MALI POTOCI 2A, 2B vrlo dobro <500 >20 0 8,8 8,6 >8,0 <1,8 <4, 0 <0, 09 <0, 5 <0, 9 <0, 09 dobro 500-550 200 150 8,5 6,5 8,0 6,5 1,8 2,2 4,0 6,0 0,0 9 0,1 0 0,5 0,7 0,9 1,0 0,0 9 0,1 5 umjere no 551 600 149 100 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 6,4 5,5 2,3 3,0 6,1 7,5 0,1 1 0,1 8 0,8 1,0 1,1 2,0 0,1 6 0,2 5 loše 601-650 99 50 6,2 6,0 9,1 9,3 5,4 4,5 3,1 4,0 7,6 9,0 0,1 9 0,2 3 1,1 1,5 2,1 2,5 0,2 6 0,3 0 vrlo loše >650 <50 <6, 0 >9, 3 <4,5 >4,0 >9, 0 >0, 23 >1, 5 >2, 5 >0, 30 PRIGOR SKE I NIZINS KE MALE, SREDNJ E VELIKE I VRLO VELIKE TEKUĆI CE 3A, 3B, 3C, 4A, 4B, 4C, 4D, 5A, 5B, 5C, 6A, 7A, 7B vrlo dobro <600 >10 0 8,5 6,5 >7,0 <2,0 <6, 0 <0, 10 <0, 5 <1, 5 <0, 20 dobro 600 700 100 70 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 7,0 6,0 2,0 4,0 6,0 8,0 0,1 0 0,2 5 0,5 1,5 1,5 2,5 0,2 0 0,2 5 umjere no 701 800 69 50 6,2 6,0 9,1 5,9 5,0 4,1 5,0 8,1 10, 0 0,2 6 0,4 5 1,6 2,5 2,6 3,5 0,2 6 0,4 0 9,3 loše 801 900 49 20 5,9 5,5 9,3 9,5 4,9 4,0 5,1 6,0 10, 1 12, 0 0,4 6 0,6 0 2,6 3,5 3,5 4,5 0,4 1 0,5 0 vrlo loše >900 <20 <5, 5 >9, 5 <4,0 >6,0 >1 2,0 >0, 60 >3, 5 >4, 5 >0, 50 NIZINS KE VRLO VELIKE TEKUĆI CE S PJESKO VITO MULJE VITOM PODLO GOM 8B, 9A, 9B, 10A vrlo dobro <700 >50 6,5 6,3 >6,5 <4,0 <8, 0 <0, 25 <1, 0 <3, 0 <0, 25 dobro 700 800 50 20 6,2 6,0 9,0 9,3 6,5 5,0 4,0 7,0 8,0 10, 0 0,2 5 0,4 0 1,0 2,0 3,0 4,5 0,2 5 0,4 0 umjere no 801 900 19 15 5,9 5,5 9,4 9,5 4,9 4,0 7,1 8,0 10, 1 12, 0 0,4 1 0,5 0 2,0 3,0 4,6 6,0 0,4 1 0,5 5 loše 901 1000 14 10 5,5 5,3 9,5 9,4 3,9 3,0 8,1 9,0 12, 1 14, 0 0,5 1 0,6 0 3,0 4,0 6,1 7,5 0,5 6 0,7 0 vrlo loše >100 0 <10 <5, 3 >9, 65 <3,0 >9,0 >1 4,0 >0, 60 >4, 0 >7, 5 >0, 70 EKOR EGIJA GRUPA EKOLO ŠKIH TIPOVA EKOL OŠKI TIPO VI EKOL OŠKO STANJ E KEMIJSKI I FIZIKALNO-KEMIJSKI ELEMENTI KOJI PRATE BIOLOŠKE ELEMENTE-RIJEKE OPĆI uvjeti režima kisika hranjive tvari vodlj ivost alka litet pH otopl jeni BP K5 KP K am onij nitr ati uku pni uku pni kisik M n duš ik fosf or DINAR SKA IZVORI ŠNA PODRU ČJA GORSKI H I PRIGOR SKIH MALIH I SREDNJ E VELIKI H TEKUĆI CA 11A, 11B, 12A, 12B, 12C, 15A, 17A vrlo dobro <440 >23 0 8,8 8,6 >8,5 <1,5 <3, 0 <0, 09 <0, 4 <0, 8 <0, 08 dobro 440-520 230 200 8,5 6,5 8,5 7,5 1,5 2,0 3,0 4,0 0,0 9 0,1 0 0,4 0,5 0,8 1,0 0,0 8 0,1 0 umjere no 521 580 199 160 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 7,4 6,5 2,1 2,5 4,1 5,0 0,1 1 017 0,6 1,0 1,1 1,5 0,1 1 0,2 0 loše 581-650 159 100 6,2 6,0 9,1 9,3 6,4 5,5 2,6 3,0 5,1 7,0 0,1 8 0,2 2 1,1 1,5 1,6 1,9 0,2 1 0,2 5 vrlo loše >650 <10 0 <6, 0 >9, 3 <5,5 >3,0 >7, 0 >0, 22 >1, 5 >1, 9 >0, 25 PRIGOR SKE I NIZINS KE MALE, SREDNJ E VELIKE I VELIKE TEKUĆI CE 12D, 13A, 13B, 14A, 14B, 14C, 15B, 16A,1 6B, 18A, 20A, 20B, 21A, 21B, 22A, 23A, 23B, 24A, 26A, 27A, vrlo dobro <550 >21 0 8,8 8,6 >7,5 <2,0 <4, 0 <0, 10 <0, 5 <1, 5 <0, 10 dobro 550-600 210 155 8,5 6,5 7,5 6,5 2,0 2,5 4,0 5,5 0,1 0 0,2 5 0,5 1,5 1,5 2,0 0,1 0 0,2 5 umjere no 601 650 154 100 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 6,4 5,5 2,6 3,0 5,6 6,5 0,2 6 0,4 0 1,6 2,0 2,1 3,0 0,2 6 0,3 5 loše 651-700 99 70 6,2 6,0 9,1 5,4 4,5 3,1 4,2 6,6 7,5 0,4 1 0,5 5 2,1 3,0 3,0 4,0 0,3 5 0,4 5 28A 9,3 vrlo loše >700 <70 <6, 0 >9, 3 <4,5 >4,2 >7, 5 >0, 55 >3, 0 >4, 0 >0, 45 NIZINS KE MALE I SREDNJ E VELIKE POVRE MENE TEKUĆI CE 19A, 25A vrlo dobro <500 >20 0 8,8 8,6 >8,0 <2,5 <4, 0 <0, 10 <0, 5 <1, 5 <0, 15 dobro 500-700 200 150 8,5 6,5 8,0 6,0 2,5 3,5 4,0 5,5 0,1 0 0,2 5 0,5 1,5 1,5 2,0 0,1 5 25 umjere no 701 800 149 100 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 5,9 4,5 3,6 4,0 5,6 7,0 0,2 6 0,4 0 1,6 2,5 2,1 3,0 0,2 6 0,4 0 loše 801-900 99 50 6,2 6,0 9,1 9,3 4,4 3,5 4,1 4,5 7,1 8,5 0,4 1 0,5 5 2,6 3,5 3,0 4,0 0,4 1 0,5 0 vrlo loše >900 <50 <6, 0 >9, 3 <3,5 >4,5 >8, 5 >0, 55 >3, 5 >4, 0 >0, 50 NIZINS KE MALE I SREDNJ E VELIKE TEKUĆI CE ISTRE 28B, 28C vrlo dobro <650 >20 0 8,8 8,6 >7,5 <3,5 <5, 5 <0, 10 <0, 5 <1, 5 <0, 15 dobro 650-700 200 160 8,5 6,5 7,5 6,0 3,5 4,0 5,5 , 6,5 0,1 0 0,2 5 0,5 1,5 1,5 2,0 0,1 5 25 umjere no 701 750 159 100 6,4 6,3 8,6 ,9, 0 5,9 5,0 4,1 4,5 6,6 8,0 0,2 6 0,4 0 1,6 2,5 2,1 3,0 0,2 6 0,4 0 loše 751- 99- 6,2 4,9- 4,6 8,1 0,4 2,6 3,0- 0,4 800 50 6,0 9,1 9,3 4,0 5,0 8,5 1 0,5 5 3,5 4,0 1 0,5 0 vrlo loše >800 <50 <6, 0 >9, 3 <4,0 >5,0 >8, 5 >0, 55 >3, 5 >4, 0 >0, 50 Prilog 9.C. Standardi kakvoće voda za ocjenu ekološkog stanja za jezera POKAZATELJ KLASE EKOLOŠKOG STANJA JEZERO OLIGOTROFNO UMJERENO EUTROFNO UKUPNI FOSFOR (mgP/l) vrlo dobro 0,01 0,04 dobro 0.011 0,09 umjereno 0.02 0,1 loše 0,03 0,11 vrlo loše >0.03 >0.11 KLOROFIL α (ug/L) vrlo dobro 2,5 10 dobro 2,6 20 umjereno 3 30 loše 4 31 vrlo loše >4 >31 PROZIRNOST (m) vrlo dobro >5 >1 dobro 4,9 0,6 umjereno 4,5 0,5 loše 4 0,4 vrlo loše <4 <0.4 GRUPE JEZERA JI JII POKAZATELJ KLASE EKOLOŠKOG POTENCIJALA JEZERO OLIGOTROFNO UMJERENO EUTROFNO UKUPNI FOSFOR (mgP/l) dobar i bolji 0.011 0,09 umjeren 0.02 0,1 slab 0,03 0,11 vrlo loše >0.03 >0.11 KLOROFIL α (ug/l) dobar i bolji 2,6 20 umjeren 3 30 slab 4 31 vrlo loše >4 >31 PROZIRNOST (m) dobar i bolji 4,9 0,6 umjeren 4,5 0,5 slab 4 0,4 vrlo loše <4 <0.4 GRUPE JEZERA JI JII TIP JEZERA OLIGOTROFNO UMJERENO EUTROFNO OSJETLJIVOST NA PROMJENE EUTROFNIH POKAZATELJA UKUPNI FOSFOR R4 R3 KLOROFIL α R4 R3 PROZIRNOST R4 R3 Stupanj osjetljivosti: JR0-bez utjecaja; JR1-mala osjetljivost; JR2-umjerena osjetljivost; JR3-velika osjetljivost; JR4-vrlo velika osjetljivost Prilog 9.D. Karta podzemnih vodnih tijela KARTA VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA