Regulation on the system for monitoring, measuring and verifying of energy savings

1.1 Popis kratica, indeksa i jedinica Kratice EK Europska komisija ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama EU Europska unija PTV Potrošna topla voda TD Odozgo-prema-dolje (eng. top-down) UNP Ukapljeni nani plin Indeksi Ref Vrijednost u referentnoj godini T Vrijednost u godini t Jedinice Goe gram ekvivalentne nae Toe tona ekvivalentne nae Brtkm bruto tonski kilometar Tkm tonski kilometar Pkm putnički kilometar

1.2 Uvod Metodologija odozgo-prema-dolje (TD) predstavlja matematičke formule za izračun ušteda energije pomoću skupa pokazatelja energetske učinkovitosti u sektorima neposredne potrošnje energije. Temelji se na preporukama Europske komisije danim u dokumentu »Recommendations on Measurement and Veri cation Methods in the Framework of Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services«. Ukupne uštede energije za pojedini sektor, podsektor ili speci čnu namjenu izračunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajućeg pokazatelja u referentnoj godini i godini izvješćivanja pomnoženoj s vrijednošću pokazatelja aktivnosti ili drugog utjecajnog čimbenika na potrošnju energije u godini izvješćivanja. Postoje tri vrste TD pokazatelja energetske učinkovitosti: − Preferirani (P) pokazatelji – preporuča se korištenje ovih pokazatelja za izvješćivanje o ostvarenim uštedama, ukoliko postoje dostupni podaci bilo iz nacionalnih statistika bilo iz rezultata modeliranja − Alternativni (A) pokazatelji – korištenje ovih pokazatelja može biti zamjena za neki P pokazatelj − Minimalni (M) pokazatelji – ove je pokazatelje moguće izračunati pomoću podataka koji su uobičajeno dostupni iz Eurostatovih odnosno nacionalnih statistika. 1. Pokazatelji se izračunavaju za četiri glavna sektora neposredne potrošnje energije: − kućanstva, − usluge, − promet, − industrija. 2. U hrvatskim se energetskim statistikama sektori neposredne potrošnje energije dijele na promet, industriju i opću potrošnju, koja se potom dijeli na kućanstva, usluge, poljoprivredu i graditeljstvo. Poljoprivreda i graditeljstvo imaju mali udio u ukupnoj potrošnji energije, pa pokazatelji za ove podsektore nisu posebno razvijeni. Ipak, za ocjenu energetske učinkovitosti u njima mogu se koristiti pokazatelji kao za industriju. Pokazatelji energetske učinkovitosti računaju se u odnosu na početnu, referentnu godinu. Za potrebe praćenja ostvarenja cilja do 2016. godine temeljenog na ESD direktivi, to je za Hrvatsku 2007. godina, jer je to godina koja je prethodila primjeni 1. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2008. – 2010. Pokazatelji se računaju prema dostupnim podacima iz nacionalnih (energetskih) statistika i rezultata modeliranja, a iskazuju se u mjernoj jedinici danoj uz svaki pokazatelj. U konačnici se svaki pokazatelj kao i ukupne uštede energije iskazuju u PJ (pokazatelji se iskazuje u PJ po jedinici aktivnosti) radi ocjene ostvarivanja nacionalnog cilja koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ ušteda energije u neposrednoj potrošnji 1. POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR KUĆANSTVA Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor kućanstva prikazuju varijacije u neposrednoj potrošnji energije kućanstava u stanovima za pojedine namjene: zagrijavanje i hlađenje prostora, priprema potrošne tople vode (PTV), velike kućanske uređaje i rasvjetu. Potrošnja energije se dijeli na potrošnju električne energije i na potrošnju svih ostalih oblika energije. Ukupne uštede energije u sektoru izračunavaju se zbrajanjem ostvarenih ušteda po pojedinim namjenama. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne uštede koje se događaju u slučaju kada je pokazatelj u godini izvješćivanja veći od pokazatelja u referentnoj godini. Ukupne uštede mogu se izračunati na tri načina: − korištenjem pokazatelja P1 do P5; − korištenjem pokazatelja M1 i M2 ili − korištenjem kombinacije P i M pokazatelja (M1 i P4, P5). Pokazatelji su sljedeći: − P1: Potrošnja energije za grijanje po jedinici površine s klimatskom korekcijom, − P2: Potrošnja energije za hlađenje po jedinici površine s klimatskom korekcijom, − P3: Potrošnja energija za grijanje vode po stanovniku, − P4: Speci čna godišnja potrošnja električne energije kućanskih uređaja, − P5: Potrošnja električne energije za rasvjetu po stanu, − M1: Potrošnja energije (osim električne i sunčeve energije) po stanu s klimatskom korekcijom, − M2: Potrošnja električne energije po stanu.

1.1. Potrošnja energije za grijanje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P1) Pokazatelj P1 je omjer potrošnje energije za grijanje prostora korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne površine stalno nastanjenih stanova. Izražava se u jedinici toe/m2. Za izračun pokazatelja P1 potrebni su sljedeći podaci: − broj stalno nastanjenih stanova, − prosječna površina stana (m2), − potrošnja energije za grijanje korigirana prema klimatskim uvjetima (toe). Za izračun potrošnje energije za grijanje prostora korigirane prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedeći podaci: − stvarna potrošnja energije za zagrijavanje prostora (toe), − stvarni broj stupanj-dana grijanja, − prosječni broj stupanj-dana grijanja. Postoje različiti statistički podaci o broju stanova. Uobičajeno su iz nacionalnih statističkih izvješća dostupni podaci o ukupnom broju stanova i ukupnom broju stalno nastanjenih stanova[1](Razlika između ova dva podatka jest broj vikendica/apartmana i praznih stanova.). Za analizu učinkovitosti potrošnje energije, relevantan je potonji podatak. Pokazatelj P1 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije za grijanje prostora u referentnoj godini i u godini t Ukupna površina stalno nastanjenih stanova u referentnoj godini i u godini t (izračunava se kao umnožak broja stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosječne veličine stambene jedinice) Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina Stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u referentnoj godini i u godini t Potrošnja energije za grijanje odnosi se na cijeli sektor kućanstava[2](Potrošnja energije sekundarnih prebivališta (vikendica, apartmana) uobičajeno je mala i uključena u podatak o ukupnoj potrošnji energije stalno nastanjenih kućanstava. No, ukoliko udio potrošnje energije u sekundarnim prebivalištima postane značajan, treba ga odvojiti iz ukupne potrošnje energije kućanstava.). Uobičajeno nije uključena u nacionalne statistike niti je takav podatak dostupan iz statistika Eurostata. Procjenjuje se od specijaliziranih organizacija (nacionalnih energetskih agencija ili instituta) na temelju istraživanja i modeliranja. Stvarni broj stupanj-dana grijanja je pokazatelj težine zimskih uvjeta i time potreba za grijanjem. Izračunava se kao zbroj razlike između referentne unutrašnje temperature (uobičajeno 18 °C) i prosječne dnevne temperature za svaki dan u sezoni grijanja (npr. od listopada do travnja)[3](Ukoliko je prosječna dnevna temperatura zimskog dana 5°C, broj stupanj- dana grijanja tog dana je 13 (18-5).). Za Hrvatsku se koristi podatak od 2294[4](Izvor: ODYSSEE baza podataka) stupanj-dana grijanja. Eurostat izračunava ove vrijednosti za sve EU zemlje te koristi 25-godišnji prosjek. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava utjecaj regulative iz područja zgradarstva, ulaganja u obnovu postojećeg fonda stambenih zgrada i poboljšane učinkovitosti novih sustava grijanja. Ona također uključuje i učinak promjene u ponašanju (npr. temperatura grijanja, trajanje sezone grijanja), što može odgovarati stvarnoj uštedi energije (ako postoji smanjenje temperature), ali i negativnim uštedama energije zbog povećane udobnosti[5](U južnim europskim zemljama povećava se udio centralnog grijanja (bilo uslijed daljinskih centraliziranih toplinskih sustava, bilo zbog plino kacije), čime se toplinska udobnost u kućanstvima povećava te se omogućava zagrijavanje više prostorija. Zamjena sobnog centralnim grijanjem dovodi do povećanja potrošnje energije za grijanje upravo zbog efekta povećanja grijane površine. U tom se slučaju može koristiti potrošnja energije za grijanje po m2 ekvivalentne stambene jedinice s centralnim grijanjem.).

1.2. Potrošnja energije za hlađenje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P2) Pokazatelj P2 je omjer potrošnje energije za hlađenje prostora korigirane s obzirom na klimatske uvjete i ukupne površine stalno nastanjenih stanova. Izražava se u jedinici toe/m2. Za izračun pokazatelja P2 potrebni su sljedeći podaci: − broj stalno nastanjenih stanova, − prosječna površina stana (m2), − potrošnja energije za grijanje korigirana prema klimatskim uvjetima (toe). Za izračun potrošnje energije za hlađenje prostora korigirane prema klimatskim uvjetima potrebni su sljedeći podaci: − stvarna potrošnja energije za hlađenje prostora (toe), − stvarni broj stupanj-dana hlađenja, − prosječni broj stupanj-dana hlađenja. Pokazatelj P2 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije za hlađenje prostora u referentnoj godini i u godini t Ukupna površina stalno nastanjenih stanova u referentnoj godini i u godini t (izračunava se kao umnožak broja stalno nastanjenih stambenih jedinica i prosječne veličine stambene jedinice) Srednja vrijednost stupanj-dana hlađenja u proteklih 25 godina Stvarna vrijednost stupanj-dana hlađenja u referentnoj godini i u godini t Potrošnja energije za hlađenje prostora predstavlja električnu energiju u kućanstvu utrošenu u tu svrhu ponajprije za rad klimatizacijskih uređaja. Ovaj se podatak procjenjuje temeljem istraživanja o postojanju i korištenju uređaja za hlađenje prostora u kućanstvima i modeliranja, uzimajući u obzir intenzitet korištenja (broj radnih sati uređaja) i prosječnu nazivnu snagu uređaja. Ovakve procjene uobičajeno rade specijalizirane organizacije (nacionalne energetske agencije ili instituti). Stvarna vrijednost stupanj-dana hlađenja pokazatelj je ljetnih temperatura i time potreba za hlađenjem prostora. Izračunava se kao zbroj razlike između prosječne dnevne temperature za svaki dan u sezoni hlađenja (npr. od svibnja do rujna) i referentne unutrašnje temperature (uobičajeno 20 °C). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava utjecaj regulative u području zgradarstva, poboljšane učinkovitosti novih uređaja za hlađenje prostora, ali također uključuje utjecaj povećane penetracije uređaja za hlađenje u kućanstva (postotak stanova ili površine koja se hladi), koji mogu neutralizirati/prikriti prave tehničke uštede[6](Jedan od načina kojim bi se bolje pokazale stvarne uštede energije bio bi da se potrošnja energije za hlađenje podijeli s brojem ili površinom stambenih jedinica koje doista imaju uređaje za klimatizaciju prostora.).

1.3. Potrošnja energije za grijanje vode po stanovniku (P3) Pokazatelj P3 je omjer potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima i ukupnog broja stanovnika. Izražava se u jedinici toe/stanovnik. Za izračun pokazatelja P3 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije za pripremu PTV (ktoe), − ukupan broj stanovnika (u 1000). Potrošnja energije za pripremu PTV u kućanstvu nije uobičajen podatak u energetskim statistikama i uobičajeno se dobiva temeljem detaljnijih procjena. Potrošnja energije za pripremu PTV uključuje potrošnju nanih derivata, prirodnog plina, ugljena i lignita, električne energije, topline iz centraliziranih toplinskih sustava, biomase i sunčeve energije. Kako ESD potrošnju sunčeve energije za pripremu PTV smatra uštedom energije, potrošnju sunčeve energije za ovu namjenu treba izuzeti iz ulazne vrijednosti potrošnje energije za izračun pokazatelja P3[7](Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potrošnju energije u kućanstvima ubraja i potrošnju sunčeve energije. No, Direktiva 2006/32/EC kao prihvatljivu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti navodi »proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), pri čemu se količina kupljene energije smanjuje (npr. sunčevi toplinski sustavi, sustavi pripreme PTV, grijanja i hlađenja potpomognuti sunčevom energijom)« (Prilog IIIII Direktive).). Pokazatelj P3 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije za pripremu PTV u kućanstvu u referentnoj godini i u godini t (bez potrošnje sunčeve energije) Broj stanovnika u referentnoj godini i u godini t

1.4. Speci čna godišnja potrošnja električne energije kućanskih uređaja (P4) Pokazatelj P4 jest godišnja jedinična potrošnja električne energije za postojeći fond (eng. stock) pojedinog kućanskog uređaja. Izražava se u jedinici kWh/god. Za izračun pokazatelja P4 potrebni su sljedeći podaci: − jedinična potrošnja postojećeg fonda kućanskog uređaja[8](Razmatra se šest grupa kućanskih uređaja, koji predstavljaju najveća trošila u kućanstvu: hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, TV, sušilice rublja.) (kWh/god), − broj kućanskih uređaja u tisućama. Jedinična potrošnja električne energije izračunava se kao omjer ukupne godišnje potrošnje električne energije svake pojedine vrste kućanskog uređaja i broja tih uređaja. Ovaj podatak uobičajeno nije dostupan iz nacionalnih energetskih statistika, no može se dobiti temeljem procjena koje su speci čne za svaku pojedinu vrstu uređaja. Broj kućanskih uređaja (po vrstama), ukoliko je dostupan, može se preuzeti iz nacionalnih statistika, ili se može procijeniti na dva načina: modeliranjem temeljenim na podacima o godišnjoj prodaji uređaja i prosječnom životnom vijeku uređaja ili iz (godišnjih) ispitivanja koja se provode u kućanstvima o vlasništvu uređaja (% kućanstava koji posjeduje jedan ili više uređaja). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava poboljšanje energetske učinkovitosti, ali uštede energije koje se ovim pokazateljem izračunaju ipak mogu biti neutralizirane/prikrivene zbog utjecaja promjene ponašanja korisnika kućanskih uređaja (npr. kupovina većih uređaja, intenzivnije korištenje uređaja). Pokazatelj P2 jest jedinična potrošnja električne energije kućanskog uređaja (UEC), a uštede energije računaju se matematičkom formulom: pri čemu je: Jedinična potrošnja električne energije kućanskog uređaja x u referentnoj godini i u godini t (temeljena na prosjeku za postojeći stock uređaja) Broj pojedinog kućanskog uređaja u godini t

1.5. Potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu (P5) Pokazatelj P5 je omjer potrošnje električne energije za rasvjetu u kućanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izražava se u jedinici kWh/stan. Za izračun pokazatelja P5 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja električne energije za rasvjetu (ktoe) − broj stalno nastanjenih stanova. Potrošnja električne energije za rasvjetu u kućanstvu nije uobičajen podatak u energetskim statistikama. U nekim zemljama ovaj je podatak dostupan kao procjena, temeljena na broju rasvjetnih mjesta, odnosno prosječnoj nazivnoj snazi i prosječnom broju sati rada rasvjete godišnje. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava utjecaj difuzije učinkovitih žarulja, ali i povećanja broja rasvjetnih mjesta i promjene u broju sati rada rasvjete. Povećanje broja rasvjetnih mjesta i/ili broja sati rada rasvjete može neutralizirati/prikriti uštede energije, što može dovesti do podcjenjivanja ostvarenih ušteda ili nemogućnosti mjerenja bilo kakvih ušteda energije[9](Jedan od načina kojim bi se bolje pokazale stvarne uštede energije bio bi da se potrošnja električne energije za rasvjetu podijeli brojem rasvjetnih mjesta.). Pokazatelj P5 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja električne energije u kućanstvu za rasvjetu u referentnoj godini i u godini t Broj stalno nastanjenih stanova u referentnoj godini i u godini t

1.6. Potrošnja energije (osim električne i sunčeve energije) po kućanstvu s klimatskom korekcijom (M1) Pokazatelj M1 je omjer potrošnje energije (izuzev električne i sunčeve) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u kućanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izražava se u jedinici toe/stan. Za izračun pokazatelja M1 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije (izuzev električne i sunčeve) korigirana s obzirom na klimatske uvjete (ktoe) − broj stalno nastanjenih stanova u tisućama. 3. Za izračun potrošnje energije (izuzev električne i sunčeve) potrebni su sljedeći podaci: − ukupna neposredna potrošnja energije u kućanstvima (ktoe), − potrošnja električne energije u kućanstvima (ktoe), − potrošnja sunčeve energije u kućanstvima (ktoe). 4. Iz ukupne neposredne potrošnje energije potrebno izuzeti sunčevu energiju jer ESD uporabu sunčeve energije za zagrijavanje prostora ili PTV smatra izvorom ušteda energije[10](Ovakav se pristup razlikuje od pristupa Eurostata, koji u ukupnu potrošnju energije u kućanstvima ubraja i potrošnju sunčeve energije.). Pokazatelj M1 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije (izuzev električne i sunčeve) u kućanstvima u referentnoj godini i u godini t Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina Broj stalno nastanjenih stanova u referentnoj godini i u godini t.

1.7. Potrošnja električne energije po kućanstvu (M2) Pokazatelj M2 je omjer potrošnje električne energije u kućanstvima i ukupnog broja stalno nastanjenih stanova. Izražava se u jedinici toe/stan. Za izračun pokazatelja M2 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja električne energije u kućanstvima (ktoe) − broj stalno nastanjenih stanova u tisućama. 5. Potrošnja električne energije uobičajeno raste zbog difuzije sve većeg broja uređaja, bez obzira što su ti uređaji sve učinkovitiji. Osim ako nije došlo do zasićenja u difuziji pojedine vrste uređaja, dokazivanje ušteda energije pomoću ovog pokazatelja može biti vrlo teško. Pokazatelj M2 računa se matematičkom formulom: a uštede energije pri čemu je: Potrošnja električne energije u kućanstvima u referentnoj godini i u godini t Broj stalno nastanjenih stanova u referentnoj godini i u godini t

1.8. Izračun ukupnih ušteda energije za kućanstva Ukupne uštede energije za kućanstva mogu se izračunati na tri načina, ovisno o raspoloživosti prethodno navedenih pokazatelja: 1. kao zbroj ušteda energije izračunatih korištenjem pokazatelja P1 do P5; 2. kao zbroj ušteda energije izračunatih korištenjem pokazatelja M1 i M2; 3. kao zbroj ušteda energije izračunatih korištenjem pokazatelja M1 i pokazatelja P4 i P5 (pri čemu treba osigurati da nema dvostrukog obračunavanja ušteda). Prvi pristup (1.) je najtočniji jer daje rezultate koji su najbliži tehničkim uštedama energije. Pristupi (2.) i (3.) će podcijeniti uštede, jer uključuju utjecaje koji nisu vezani uz energetsku učinkovitost, posebice utjecaj rastućeg broja uređaja koji se koriste u kućanstvima. Za praćenje i ocjenu napretka energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini u kućanstvima u Hrvatskoj izračunavaju se svi navedeni pokazatelji, a ukupne uštede se izračunavaju korištenjem pristupa (1.), tj. korištenjem pokazatelja P1 do P5. Rezultati se prikazuju u PJ. 2. POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR USLUGA Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor usluga pokrivaju potrošnju električne i ostalih oblika energije na razini čitavog sektora ili u podsektorima. Također je moguće izračunavati pokazatelje energetske učinkovitosti i uštede energije po namjenama, no podaci potrebni za takav izračun uobičajeno nisu dostupni. Ukupne uštede energije u sektoru usluga izračunavaju se zbrajanjem ostvarenih ušteda po pojedinim podsektorima. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne uštede koje se događaju u slučaju kada je pokazatelj u godini izvješćivanja veći od pokazatelja u referentnoj godini. Ukupne uštede mogu se izračunati na tri načina: − korištenjem pokazatelja P6 i P7 − korištenjem pokazatelja M3 i M4 ili − korištenjem kombinacije P i M pokazatelja (M3 i P7 ili M4 i P6). Pokazatelji su sljedeći: − P6: Potrošnja energije (osim električne) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru; − P7: Potrošnja električne energije po pokazatelju aktivnosti u podsektoru; − M3: Potrošnja energije (osim električne) u sektoru usluga s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/ površini; − M4: Potrošnja električne energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/površini. Na razini podsektora može se kao pokazatelj aktivnosti koristiti površina u m2 ili zički pokazatelj aktivnosti (primjerice broj bolesnika, broj gostiju i sl.) koji nedvojbeno utječe na potrošnju energije u sektoru. Za izračun pokazatelja P6 i P7, de nicija podsektora treba pratiti NACE klasi kaciju: − maloprodaja i veleprodaja (odjeljak G), − uredske zgrade: odjeljci H (prijevoz i skladištenje), J (informacije i komunikacije), K ( nancije i osiguranje), L (nekretnine), M (stručne, znanstvene i tehničke aktivnosti), i N (administracija i ostale usluge), − hoteli i restorani (odjeljak I), − javna uprava i obrana (odjeljak O), − obrazovanje (odjeljak P), − zdravstvene i aktivnosti socijalnog rada (odjeljak Q), − umjetnost, zabava i rekreacija (odjeljak R).

2.1. Potrošnja energije (osim električne) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6) Pokazatelj P6 je omjer potrošnje energije (osim električne) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u pojedinom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izražava se u jedinici toe/pokazatelj aktivnosti. Za izračun pokazatelja P6 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije (izuzev električne) u podsektoru korigirana s obzirom na klimatske uvjete (toe), − pokazatelj aktivnosti u podsektoru: površina (m2) ili zički pokazatelj aktivnosti karakterističan za podsektor. Stvarna potrošnja energije (izuzev električne) odgovara stvarnoj potrošnji ostalih oblika energije i energenata: fosilnih goriva, biomase, geotermalne energije i topline iz centraliziranih toplinskih sustava. Sunčeva se energija treba izuzeti iz proračuna jer se njezina uporaba prema ESD smatra izvorom ušteda energije. Dok je ovaj podatak lako dostupan na razini čitavog sektora usluga iz nacionalnih energetskih statistika, na razini podsektora uobičajeno nije, što otežava ili čak onemogućava izračun ovog pokazatelja. Izbor zičkog pokazatelja aktivnosti mora biti razvidno doveden u vezu s potrošnjom energije u podsektoru. To može biti npr. toe/broj kreveta ili toe/m2 za bolnice, toe/broj noćenja ili toe/m2 za hotele, toe/učenik ili toe/m2 za obrazovne ustanove i sl. Varijacije ovog pokazatelja tijekom vremena mogu biti posljedica stvarnih ušteda energije, povezanih s obnovom zgrada, promjenom kotlova i instalacijom sunčevih toplinskih sustava, ali i prelaska s korištenja fosilnog goriva na korištenje električne energije za toplinske namjene. Pokazatelj P6 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije (izuzev električne) u podsektoru x u referentnoj godini i godini t Pokazatelj aktivnosti u podsektoru x u referentnoj godini i godini t Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina Stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u referentnoj godini i u godini t

2.2. Potrošnja električne energije u podsektorima po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7) Pokazatelj P7 je omjer potrošnje električne energije u pojedinom podsektoru i pokazatelja aktivnosti u tom podsektoru. Izražava se u jedinici kWh/pokazatelj aktivnosti. Za izračun pokazatelja P7 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja električne energije u podsektoru (ktoe) − pokazatelj aktivnosti u podsektoru (kako je objašnjeno za pokazatelj P6). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena može biti posljedica stvarnih ušteda energije, povezanih s ugradnjom učinkovitijih rashladnih uređaja ili rasvjete. No, jedinična potrošnja može se i povećati zbog prelaska s korištenja fosilnog goriva na korištenje električne energije za toplinske namjene kao i zbog veće difuzije novih uređaja. Pokazatelj P7 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: potrošnja električne energije u podsektoru x u referentnoj godini i u godini t Pokazatelj aktivnosti u podsektoru x u referentnoj godini i u godini t

2.3. Potrošnja energije (osim električne) u sektoru usluga s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/površini (M3) Pokazatelj M3 je omjer potrošnje energije (osim električne) korigirane s obzirom na klimatske uvjete u cijelom sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika[11](Broj ekvivalentnih zaposlenika se izračunava na temelju ukupnog broja zaposlenika u sektoru usluga svedenog na situaciju u kojoj bi svi zaposlenici bili stalno zaposleni. Broj tako izračunatih ekvivalentnih zaposlenika je manji nego stvarni broj zaposlenika u uslužnom sektoru.) u sektoru. Alternativno, umjesto broja zaposlenika može se koristiti ukupna površina (m2). Izražava se u jedinici toe/zaposlenik ili toe/m2. Za izračun pokazatelja M3 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije (izuzev električne) u sektoru usluga korigirana s obzirom na klimatske uvjete (ktoe) − broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak dostupan iz Eurostata ili nacionalnih statistika) u tisućama ili ploština korisne površine zgrade (m2) u sektoru usluga. Pokazatelj M3 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije (izuzev električne) u sektoru usluga u referentnoj godini i u godini t Ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga (u ekvivalentu stalno zaposlenih) u referentnoj godini i u godini t Alternativno se koristi podatak o korisnoj površini u sektoru usluga Srednja vrijednost stupanj-dana grijanja u proteklih 25 godina Stvarna vrijednost stupanj-dana grijanja u referentnoj godini i godini t

2.4. Potrošnja električne energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/ površini (M4) Pokazatelj M4 je omjer potrošnje električne energije u cijelom sektoru usluga i broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru. Alternativno, umjesto broja ekvivalentnih zaposlenika u sektoru, može se koristiti ukupna ploština korisne površine zgrade (m2). Izražava se u jedinici kWh/ zaposlenik ili kWh/m2. Za izračun pokazatelja M4 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja električne energije u sektoru usluga (ktoe) − broj ekvivalentnih zaposlenika u sektoru usluga (podatak dostupan iz Eurostata ili nacionalnih statistika) u tisućama ili ploština korisne površine zgrade (m2) u sektoru usluga. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena može biti posljedica stvarnih ušteda energije, povezanih s ugradnjom učinkovitijih rashladnih uređaja ili rasvjete. No, jedinična potrošnja može se i povećati zbog prelaska s korištenja fosilnog goriva na korištenje električne energije za toplinske namjene kao i veće difuzije novih uređaja. Pokazatelj M4 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja električne energije u sektoru usluga u referentnoj godini i u godini t Ukupan broj zaposlenika u sektoru usluga (u ekvivalentu stalno zaposlenih) u referentnoj godini i u godini t Alternativno se koristi podatak o korisnoj površini u sektoru usluga.

2.5. Izračun ukupnih ušteda za sektor usluga Ukupne uštede energije u cjelokupnom sektoru usluga izračunavaju se zbrajanjem ušteda električne energije i ostalih oblika energije. Zbrajanje se radi po podsektorima (pokazatelji P6 i P7) ili na razini cijelog sektora (pokazatelji M3 i M4). Kombinacija M i P pokazatelja (M3 i P7 ili M4 i P6) je moguća sve dok nema dvostrukog obračunavanja ušteda. Za praćenje i ocjenu napretka energetske učinkovitosti i prikaz ukupnih ušteda energije na nacionalnoj razini u sektoru usluga u Hrvatskoj izračunavaju se M pokazatelji (M3 i M4), temeljeni na potrošnji energije po jedinici korisne površine zgrada uslužnog sektora. Rezultati se prikazuju u PJ. 3. POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PROMET Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor prometa pokrivaju potrošnju energije u putničkom i teretnom cestovnom, željezničkom i prometu unutrašnjim vodnim putovima. Pokazatelji energetske učinkovitosti za sektor prometa pokrivaju potrošnju benzina i dizela zajedno. Moguće je i razdvojiti potrošnje ovih dvaju goriva te pokazatelje računati zasebno za svaki od njih, kako bi se u obzir uzeo učinak zamjene goriva. Također je potrebno u obzir uzeti i potrošnju goriva u tranzitu ili potrošnju goriva koja je rezultat turističkih aktivnosti primjenom nacionalne metode korekcije ukupne potrošnje energije u prometu. Ukupne uštede energije u sektoru prometa izračunavaju se zbrajanjem ostvarenih ušteda po pojedinim tipovima vozila i po pojedinim oblicima prijevoza. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne uštede koje se događaju u slučaju kada je pokazatelj u godini izvješćivanja veći od pokazatelja u referentnoj godini. Ukupne uštede mogu se izračunati na tri načina: − korištenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P10, P11, P12 i P13 u kombinaciji s M7; − korištenjem pokazatelja P8 (ili A1), P9 (ili A2), P12 i P13 u kombinaciji s M6 i M7, ili − korištenjem pokazatelja M5 do M7 u kombinaciji s P12 i P13. Pokazatelji su sljedeći: − P8: Potrošnja energije osobnih automobila po putničkom km (GJ/pkm), − A1 for P8: Speci čna potrošnja energije osobnih automobila (l/100 km), − P9: Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom km (GJ/tkm), − A2 for P9: Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu (GK/vozilo), − P10: Potrošnja energije u željezničkom prijevozu putnika po putničkom km (GJ/pkm), − P11: Potrošnja energija u željezničkom prometu robe po bruto tonskom km (GJ/tkbr) − P12: Udio javnog prometa u putničkom prometu (%), − P13: Udio željezničkog i riječnog prometa u ukupnom robnom prometu (%), − M5: Potrošnja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom vozilu (GJ/ekv vozilo), − M6: Potrošnja energije u željezničkom prometu po bruto ton skom km (GJ/tkbr), − M7: Potrošnja energije u riječnom prometu po tonskom km (GJ/tkm). Uštede energije za cestovni promet mogu se računati na dva načina, ovisno o dostupnosti podataka: − kao zbroj ušteda energije izračunatih korištenjem pokazatelja P8 (ili A1 za P8) za automobile i P9 (ili A2 za P9) za kamione i dostavna vozila − kao razlika vrijednosti pokazatelja M5. Uštede energije za željeznički promet mogu se računati na dva načina, ovisno o dostupnosti podataka: − kao zbroj ušteda energije izračunatih korištenjem pokazatelja P10 za putnički i P11 za teretni željeznički promet − kao razlika vrijednosti pokazatelja M6. Uštede energije za promet unutrašnjim vodnim putovima mogu se izračunati korištenjem pokazatelja M7. Uštede energije koje su rezultat promjene načina prijevoza (tzv. modal shi) jednake su zbroju ušteda izračunatih pokazateljima P12 i P13. Korištenje preferiranih pokazatelja energetske učinkovitosti daje točnije rezultate, koji su bliži stvarnim tehničkim uštedama energije. Minimalni pokazatelji vjerojatno podcjenjuju uštede jer uključuju i učinak čimbenika koji nisu vezani za energetsku učinkovitost.

3.1. Potrošnja energije osobnih automobila po putničkom km (P8) Pokazatelj P8 je omjer ukupne godišnje potrošnje goriva osobnih automobila i njihovog prometa izraženog u putničkim km. Izražava se u jedinici goe/pkm. Za izračun pokazatelja P8 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije osobnih automobila (ktoe) − automobilski putnički promet (Gpkm). 6. Potrošnja energije osobnih automobila nije standardni podatak iz energetskih statistika. Taj se podatak određuje temeljem službenih statistika o prodaji motornih goriva (benzin, dizel, UNP, biogoriva), broju vozila i iz rezultata istraživanja o korištenju vozila u km godišnje, kao i iz podataka o speci čnoj potrošnji goriva (l/100 km) kroz jednostavno modeliranje. Općenito, procjena se ne radi samo za automobile, već je dio opće raspodjele potrošnje motornih goriva po vrstama cestovnih vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi, motocikli). Za izračun potrošnje energije osobnih automobila koriste se sljedeći ulazni podaci: − potrošnja UNP u automobilima (ktoe), − potrošnja benzina u automobilima (ktoe), − potrošnja dizela u automobilima (ktoe). Ukupan promet osobnim automobilima (Gpkm) podatak je koji je dostupan iz općih državnih statistika kao i iz Eurostata. Uobičajeno se temelji na podacima o prijeđenim km po vozilu i prosječnom broju osoba po vozilu. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava razne vrste ušteda energije: tehničke uštede, uštede vezane uz promjene ponašanja u vožnji, uštede vezane uz reduciranu mobilnost automobila kao i uštede vezane uz povećan broj osoba po vozilu. Pokazatelj P8 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije osobnih automobila (motorna goriva) u referentnoj godini i godini t Ukupan promet osobnih automobila (putnički km) u referentnoj godini i godini t

3.2. Speci čna potrošnja energije osobnih automobila (A1 za P8) Pokazatelj A1 predstavlja speci čnu potrošnju automobila. Izražava se u l/100 km. Za izračun pokazatelja A1 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije osobnih automobila (za određivanje ovog podatka pogledati pokazatelj P8) (ktoe) − broj automobila − prosječna udaljenost prijeđena automobilom (km/auto god.) − pretvorbeni faktor iz litre u toe za motorna goriva (benzin, dizel, UNP, biogoriva). Broj automobila odgovara broju automobila koji su registrirani u državi na razmatrani datum i koji imaju dozvolu za prometovanje javnim prometnicama[12](Službeni podaci često se odnose na sva registrirana vozila (npr. uključujući vozila koja više nisu u uporabi) jer kumuliraju sve nove registracije bez izbacivanja onih vozila koja jesu registrirana ali se više ne koriste.). Prosječna udaljenost godišnje prijeđena osobnim automobilom podatak je koji se uobičajeno dobiva iz istraživanja/anketiranja u kućanstvima ili u prometnom sektoru. Treba se temeljiti na godišnjim podacima, a ne na ekstrapolacijama jer može značajno varirati iz godine u godinu ovisno o gospodarskoj situaciji i cijenama goriva. Pretvorbeni faktor iz litre u toe za benzin i dizel u obzir uzima prosječnu gustoću goriva (0,75 za motorni benzin i 0,85 za dizel)[13](Raspon je 0,70 – 0,78 za motorni benzin i 0,82 – 0,90 za dizel.) i njihovu ogrjevnu vrijednost (1,051 toe/t za motorni benzin i 1,017 toe/t za dizel). Prema tome, koe cijenti su: 0,788 toe/l za motorni benzin i 0,88 toe/l za dizel. Ovi se koe cijenti moraju korigirati tako da odražavaju i stvarnu uporabu biogoriva u prometu[14](Postoje dva načina mjerenja potrošnje benzina u energetskim statistikama, ovisno o izvorima podataka: iz podataka o potrošnji nanih derivata (iz energetske bilance) ili iz podataka o potrošnji nanih derivata i biogoriva (iz podataka nanih tvrtki). Ukoliko su biogoriva uključena u podatke o potrošnji goriva, potrebno je koristiti korekcijski faktor kojim će se u obzir uzeti prosječna gustoća i energetska vrijednost mješavine benzin/biogorivo. Ukoliko nisu uključena u ukupnu potrošnju goriva, tada se jednadžba treba nadopuniti potrošnjom biogoriva. Prosječne vrijednosti preporučene od EK su: 0,78 koe/l za bioetanol i 0,51 koe/l za dizel.). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava kako tehnološke napretke tako i promjene ponašanja vozača. Razlika između ušteda izračunatih pokazateljem P8 i A1 predstavlja učinak promjena u okupiranosti vozila i promjene u strukturi goriva (zbog činjenice da benzin i dizel imaju različite energetske vrijednosti po litri)[15](Primjerice, povećana uporaba dizela rezultira povećanim energetskim sadržajem jedne litre goriva, što vodi do nižih ušteda izračunatih pomoću pokazatelja u goe/pkm u usporedbi s uštedama izračunatim pomoću pokazatelja u l/100 km.). Pokazatelj A1 je speci čna potrošnja energije osobnih automobila (ECAspec), a uštede energije računaju se matematičkom formulom: pri čemu je: Pretvorbeni faktori su: 0,80 0,88 pri čemu je: Speci čna potrošnja goriva u automobilima u l/100 km u referentnoj godini i u godini t Prosječna godišnja udaljenost u km po automobilu u godini t Ukupan broj automobila u godini t Prosječni ponderirani koe cijent za benzin i dizel u godini t Potrošnja benzina u automobilima u l/100 km u godini t Potrošnja dizela u automobilima u l/100 km u godini t Postoje dvije metode izračuna pokazatelja A1 (ECAspec). Prva metoda podrazumijeva uporabu sljedećih ulaznih podataka: − broj automobila (benzinski, dizel i UNP), − prosječna godišnja kilometraža po automobilu (km/auto god), − potrošnja energije automobila (u litrama) (ECA). Pri tome je: Za pretvorbu podataka o potrošnji energije iskazanih u toe u litre koriste se sljedeće donje ogrjevne vrijednosti i pretvorbeni faktori: 46,89 MJ/kg i 0,53 kg/l za UNP, 44,59 MJ/kg i 0,77 kg/l za benzin te 42,71 MJ/ kg i 0,85 kg/l za dizel. Drugi način izračuna podrazumijeva uporabu podataka o speci čnoj potrošnji benzinskih, dizelskih i UNP automobila u l/100 km i broja automobila (benzinskih, dizel i UNP) u tisućama: Ukoliko su ulazni podaci ispravni, rezultati za pokazatelj A1 dobiveni na oba opisana načina moraju biti isti.

3.3. Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom km (P9) Pokazatelj P9 je omjer potrošnje energije kamiona i dostavnih vozila i cestovnog prometa roba izraženog u tonskim km. Izražava se u jedinici toe/tkm. Za izračun pokazatelja P9 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila (ktoe) − cestovni promet roba u tonskim km (Gtkm). Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila temelji se na podacima o prodaji motornih goriva po tipu cestovnog vozila (pogledati objašnjenje dano uz pokazatelj P8). Cestovni promet roba u tonskim km je uobičajen podatak u nacionalnim statistikama kao i u Eurostatu. Često se radi razlika između domaćeg i međunarodnog prometa kao i između domaćih i stranih vozila. Za izračun ušteda energije, promet roba se treba odnositi na promet u zemlji bez obzira radi li se o domaćim ili stranim vozilima. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava učinak sveukupnog napretka u učinkovitosti cestovnog prometa roba: ovo može biti posljedica tehničkog napretka (npr. smanjenje speci čne potrošnje vozila u l/100 km), poboljšanog upravljanja otom vozila, koje rezultira povećanom opterećenošću vozila, i konačno prijelaza na veće kamione, kojima se povećava speci čna potrošnja po vozilu, ali se zbog veće količine tereta smanjuje potrošnja po tonskom km. Uštede energije povezane s kamionima treba pažljivo interpretirati, jer je moguće da je povećana uporaba dizela vezana uz strane kamione (tranzit), a da to nije uzeto u obzir u nacionalnim energetskim statistikama vezanim uz potrošnju energije u prometu. Pokazatelj P9 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila u referentnoj godini i godini t Ukupan promet kamiona i dostavnih vozila u tonskim km u referentnoj godini i godini t

3.4. Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu (A2 za P9) Pokazatelj A2 je omjer godišnje potrošnje energije (goriva) kamiona i dostavnih vozila i broja kamiona i dostavnih vozila. Izražava se u jedinici toe/vozilo. Za izračun pokazatelja A2 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja motornih goriva u kamionima i dostavnim vozilima (ktoe) − broj kamiona i dostavnih vozila (u tisućama). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava u prvom redu tehničke uštede (smanjenje speci čne potrošnje vozila u l/100 km) i učinak smanjenja prosječne veličine vozila. Razlika u uštedama izračunatim pomoću pokazatelja P9 i A2 rezultat je boljeg upravljanja otom vozila (povećano opterećenje vozila, tj. količina tereta i smanjenje broja ruta bez tereta) i promjene prosječne veličine vozila. Korištenjem pokazatelja A2 prijelaz na manja vozila prikazivat će se kao ušteda, što korištenjem P9 ne mora nužno biti slučaj. S druge strane, povećanje opterećenja vozila pokazat će se kao ušteda korištenjem pokazatelja P9, no to ne mora biti slučaj i pri korištenju pokazatelja A2. Pokazatelj A2 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila u referentnoj godini i godini t Broj kamiona i dostavnih vozila u tonskim km u referentnoj godini i godini t

3.5. Potrošnja energije u željezničkom prijevozu putnika po putničkom km (P10) Pokazatelj P10 je omjer potrošnje energije putničkih vlakova i putničkog željezničkog prometa mjerenog u putničkim km. Izražava se u jedinici goe/pkm. Za izračun pokazatelja P10 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije putničkih vlakova (ktoe) − putnički željeznički promet (Gpkm). Službene energetske statistike uobičajeno prikazuju ukupnu potrošnju energije u željezničkom prometu, bez diferencijacije na putnički i teretni željeznički promet. Ukoliko ne postoje podaci o potrošnji energije u putničkom željezničkom prometu, može se napraviti aproksimacija koja se svodi na iskazivanje željezničkog putničkog i teretnog prometa u istoj jedinici – bruto tonskim km (brtkm). Ovaj podatak re ektira ukupnu težinu koja se transportira, uključujući težinu lokomotiva i vagona. Pri tome se koristi koe cijent koji izražava prosječnu bruto težinu po putniku i po toni roba[16](Mogu se koristiti sljedeće vrijednosti: 1,7 tkbr po putničkom km i 2,5 tkbr po tonskom km.). Podatak o ukupnoj potrošnji energije željezničkog prometa dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata te se, prema tome, alocira na putnički promet i promet roba prema udjelu ovih prometa u ukupnim bruto tonskim km[17] (Potrošnja električne energije u tramvajima može biti uključena u ukupnu potrošnju energije željezničkog prometa. Stoga izračun bruto tonskih km treba biti konzistentan s obuhvatom potrošnje energije koji se navodi u statistikama. Idealno bi bilo da postoje podaci koji odvajaju potrošnju energije tramvaja od potrošnje vlakova.). Podatak o željezničkom putničkom prometu u putničkim km standardni je podatak iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava kako tehničke uštede energije tako i utjecaj povećanja prosječnog faktora opterećenja vlakova. Razvoj super-brzih vlakova može neutralizirati/prikriti ove uštede, jer velike brzine povećavaju speci čnu potrošnju vlakova. S druge strane, ovakvi vlakovi privlače i dio putnika iz zračnog prijevoza, a time uzrokuju uštede u ovom segmentu prometa koje se razmatranim pokazateljem ne mogu uzeti u obzir. Pokazatelj P10 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije u putničkom željezničkom prometu u referentnoj godini i godini t Ukupni putnički željeznički promet u putničkim km u referentnoj godini i godini t

3.6. Potrošnja energije u željezničkom prometu robe po bruto tonskom km (P11) Pokazatelj P11 izračunava se kao omjer potrošnje energije teretnih vlakova i željezničkog prometa roba mjerenog u tonskim km. Izražava se u jedinici goe/tkm. Za izračun pokazatelja P11 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije željezničkog prometa roba (ktoe) − teretni željeznički promet (Gtkm). De nicija i izračun potrošnje energije željezničkog teretnog prometa je slična kao i za putnički promet (pogledati pokazatelj P10). Podatak o željezničkom teretnom prometu u tonskim km je standardni podatak dostupan iz nacionalnih statistika kao i iz Eurostata. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava kako tehničke uštede tako i povećanje prosječnog faktora opterećenja vlakova. Pokazatelj P11 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije u željezničkom teretnom prometu u referentnoj godini i godini t Ukupni teretni željeznički promet u tonskim km u referentnoj godini i godini t

3.7. Udio javnog prometa u putničkom prometu (P12) Jedinična potrošnja energije u javnom putničkom prometu izražava se u goe/pkm i izračunava kao omjer potrošnje energije u svim oblicima javnog putničkog prijevoza i prometa izraženog u putničkim km. Udio javnog prometa u putničkom prometu izražava se u postotcima, a predstavlja omjer putničkog javnog prometa i ukupnog putničkog prometa. Potrošnja energije u javnom putničkom prijevozu nije podatak dostupan iz energetske bilance izrađene prema pravilima Eurostata. Ovaj se podatak izračunava na temelju potrošnje motornih goriva prema tipu vozila (pogledati pokazatelj P8) i potrošnje energije u putničkom željezničkom prometu (pogledati pokazatelj P10). Za izračun pokazatelja P12 potrebni su sljedeći podaci: − ukupan putnički promet (Mpkm) − putnički javni promet (Mpkm) − jedinična potrošnja automobila (toe/pkm) – pokazatelj P8 − jedinična potrošnja energije javnog prometa (toe/pkm). Ukupan putnički promet uključuje sljedeće oblike prijevoza: automobile, motocikle, autobuse, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putničkim km. Putnički javni promet uključuje: autobuse, tramvaje i vlakove, sve mjereno u putničkim km. Prema tome, putnički javni promet predstavlja ukupan putnički promet umanjen za promet osobnim vozilima (automobili i motocikli). Jedinična potrošnja automobila u goe/pkm odgovara pokazatelju P8, a jedinična potrošnja energije javnog prometa je de facto jedinična potrošnja energije putničkog autobusnog prometa, tramvaja i vlakova (često sadržano pod željeznicom) i prometa unutrašnjim plovnim putovima. Dodatni podaci koji su potrebni za izračun jedinične potrošnje javnog prometa, a nisu objašnjeni kod izračuna prethodnih pokazatelja (P8 i P10) su: − putnički promet autobusima (Mpkm) − potrošnja dizela u autobusima (ktoe) − potrošnja dizela u prometu unutrašnjim plovnim putovima (ktoe). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava promjenu udjela javnog prometa u ukupnom putničkom prometu. Smanjivanje udjela javnog prijevoza rezultira nultim uštedama zbog promjene načina prijevoza. Pokazatelj P12 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Udio javnog prometa u referentnoj godini i u godini t Ukupni putnički promet u putničkim km Putnički javni promet u putničkim km Jedinična potrošnja energije automobila u prometu u godini t Jedinična potrošnja energije u javnom prometu u godini t

3.8. Udio željezničkog prometa i prometa unutrašnjim riječnim putovima u ukupnom robnom prometu (P13) Jedinična potrošnja energije željezničkog i riječnog prometa izražava se u goe/tkm, a izračunava kao omjer potrošnje energije i ukupnog prometa (u tonskim km) ostvarenog ovim oblicima prometa. Udio željezničkog i prometa unutrašnjim plovnim putovima u teretnom prometu izražava se u postotcima, a predstavlja omjer ovih oblika prometa i ukupnog prometa roba. Podatak o potrošnji energije željezničkog i riječnog prometa je dostupan iz nacionalnih energetskih statistika i Eurostata. Za izračun pokazatelja P13 potrebni su sljedeći podaci: − ukupan promet roba (Mtkm) − željeznički promet roba (Mtkm) − promet roba unutrašnjim plovnim putovima (Mtkm) − jedinična potrošnja energije cestovnog prometa roba (goe/tkm) – pokazatelj P9 − jedinična potrošnja energije željezničkog i prometa roba unutrašnjim plovnim putovima (goe/tkm). Ukupan promet roba uključuje sljedeće oblike prijevoza: kamione i dostavna vozila, vlakove i unutrašnje plovne putove, sve mjereno u tonskim km. Promet roba željeznicom i unutrašnjim plovnim putovima standardan je podatak dostupan iz nacionalnih statistika i Eurostata. Jedinična potrošnja energije cestovnog prometa roba (kamioni i dostavna vozila) u goe/tkm odgovara pokazatelju P9. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava uštede zbog povećanog udjela željezničkog i riječnog prometa u ukupnom prometu roba. Što se tiče putničkog prometa, u većini zemalja prisutan je trend smanjenja udjela ovih vrsta prometa, što rezultira nultim uštedama energije zbog promjene načina prijevoza. Pokazatelj P13 računa se matematičkom formulom: a ušteda energije: pri čemu je: Udio željezničkog prometa roba i prometa roba unutrašnjim plovnim putovima u referentnoj godini i godini t u ukupnom prometu roba Željeznički promet roba unutrašnjim plovnim putovima Ukupni promet roba (cestovni, željeznički i unutrašnji plovni putovi) u godini t Jedinična potrošnja energije cestovnog prometa roba (kamioni i dostavna vozila) u godini t Jedinična potrošnja energije željezničkog i riječnog prometa roba u godini t

3.9. Potrošnja energije cestovnih vozila po ekvivalentnom vozilu (M5) Pokazatelj M5 zamjenjuje pokazatelje P8 i P9, ukoliko oni ne mogu biti izračunati zbog nedostatka podataka o potrošnji energije u cestovnom prometu po tipu vozila. Pokazatelj M5 povezuje ukupnu potrošnju energije u cestovnom prometu s ktivnim brojem svih cestovnih vozila izraženih u broju ekvivalentnih automobila. Izražava se u jedinici toe/ekv auto. Za izračun pokazatelja M5 potrebni su sljedeći podaci: − ukupna potrošnja energije cestovnog prometa (ktoe) − broj cestovnih vozila po tipu (autobusi, motocikli, kamioni, dostavna vozila i automobili) u tisućama − koe cijent koji odražava razliku u prosječnoj godišnjoj potrošnji energije između svakog pojedinog tipa vozila i automobila (jer se sve svodi na ekvivalentni automobil). Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa podatak je dostupan iz nacionalnih energetskih statistika odnosno Eurostata. Ukoliko postoje podaci ili procjene udjela stranih vozila u ukupnom cestovnom prometu, ovaj se podatak i povezana potrošnja energije mogu izuzeti iz ukupne potrošnje energije cestovnog prometa koja je dostupna iz nacionalne energetske bilance. Podatak o broju cestovnih vozila po tipu vozila (automobili, kamioni, dostavna vozila, autobusi i motocikli) dostupan je iz nacionalnih statistika i Eurostata. Pretvorba broja ostalih tipova vozila u ekvivalentne automobile radi se pomoću odgovarajućih koe cijenata kako bi se u obzir uzele njihove međusobne razlike u potrošnji energije (goriva). Ukoliko, primjerice, autobus troši prosječno 15 toe/god, a automobil 1 toe/god, jedan je autobus jednak 15 ekvivalentnih automobila. Ovi se koe cijenti mogu odrediti iz istraživanja (ili procjena) o prijeđenoj udaljenosti i speci čnoj potrošnji (l/100 km) za odabrane godine. Moguće je koristiti sljedeće vrijednosti: − 1 kamion i dostavno vozilo = 4 ekvivalentna automobila, − 1 autobus = 15 ekvivalentnih automobila, i − 1 motocikl = 0,15 ekvivalentna automobila. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava različite vrste ušteda: tehničke (povećana energetska učinkovitost vozila), uštede vezane uz promjenu ponašanja (zajedničko korištenje automobila, tzv. car pooling) i smanjenje udaljenosti prijeđene vozilima. Pokazatelj M5 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije cestovnih vozila (automobili, kamioni i dostavna vozila, motocikli i autobusi) u referentnoj godini i u godini t Broj cestovnih vozila u ekvivalentnim automobilima u referentnoj godini i u godini t

3.10. Potrošnja energije u željezničkom prometu po bruto tonskom km (M6) Pokazatelj M6 izračunava se kao omjer potrošnje energije u željezničkom prometu i u ukupnom prometu roba izraženom u bruto tonskim km[18](Bruto tonski km je uobičajena mjerna jedinica za ukupni promet roba i putnika u tonskim km, uključujući i težinu lokomotive i vagona. Koristi se za agregiranje podataka o putničkom prometu i prometu roba. Potrošnja energije se uobičajeno alocira između putničkog prometa i prometa roba prema njihovom udjelu u ukupnom prometu izraženom u tkbr.). Izražava se u jedinici goe/brtkm. Za izračun pokazatelja M6 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije u željezničkom prometu (ktoe) − ukupni željeznički promet (Gbrtkm). Podatak o potrošnji energije u željezničkom prometu dostupan je iz nacionalne energetske bilance. Podaci o željezničkom putničkom prometu u putničkim km i željezničkom prometu roba u tonskim km uobičajeno su dostupni iz nacionalnih statistika i Eurostata, a iz njih se izračunava ukupan željeznički promet. Ukupan željeznički promet izračunava se pretvorbom putničkog prometa i prometa roba u istu mjernu jedinicu – bruto tonski km (brtkm) – koja odražava ukupnu težinu tereta koji se mora prevoziti uključujući težinu lokomotive i vagona. U ovu se svrhu koristi koe cijent koji izražava ukupnu (bruto) prosječnu težinu po putniku i po toni robe[19](Koriste se sljedeće vrijednosti: 1,7 tkbr po putničkom km za putnike i 2,5 tkbr po tonskom km za robe.). Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava ukupne uštede koje su rezultat poboljšane učinkovitosti vlakova i povećanog faktora njihovog opterećenja. Pokazatelj M6 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije željezničkog prometa u referentnoj godini i u godini t Ukupni željeznički promet u bruto tonskim km u referentnoj godini i u godini t

3.11. Potrošnja energije u prometu unutrašnjim plovnim putovima po tonskom km (M7) Pokazatelj M7 izračunava se kao omjer potrošnje energije prometa unutrašnjim plovnim putovima i tog prometa izraženog u tonskim km. Izražava se u jedinici kgoe/tkm. Za izračun pokazatelja M7 potrebni su sljedeći podaci: − potrošnja energije prometa unutrašnjim plovnim putovima (ktoe) − promet roba unutrašnjim plovnim putovima (Mtkm). Podatak o potrošnji energije ove vrste prometa dostupan je iz nacionalne energetske bilance odnosno Eurostata. Podatak o prometu roba u tonskim km je također dostupan iz nacionalnih statistika i Eurostata. Ukoliko je putnički promet unutrašnjim plovnim putovima značajan (što u Hrvatskoj nije), putnički se promet može pretvoriti u tonske km na način opisan uz pokazatelj M6. Varijacija ovog pokazatelja tijekom vremena odražava poboljšanu energetsku učinkovitost brodova kao i povećanje faktora opterećenja. Pokazatelj M7 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije riječnog prometa u referentnoj godini i u godini t Ukupni riječni promet u tonskim km u referentnoj godini i u godini t

3.12. Izračun ukupnih ušteda energije za promet Ukupne uštede energije postignute u sektoru prometa izračunavaju se kao zbroj ušteda ostvarenih po pojedinom tipu prometa i ušteda zbog promjene načina prometa. Uštede energije po tipu prometa su zbroj ušteda ostvarenih u: − cestovnom prometu, − željezničkom prometu i − riječnom prometu (unutrašnji plovni putovi). Uštede energije za cestovni promet mogu se računati na dva načina u ovisnosti o raspoloživosti podataka: − kao zbroj ušteda energije za automobile te kamione i dostavna vozila izračunatih korištenjem pokazatelja P8 (ili A1) i P9 (ili A2); − kao ušteda energije izračunata korištenjem pokazatelja M5. Uštede energije za željeznički promet mogu se računati na dva načina u ovisnosti o raspoloživosti podataka: − kao zbroj ušteda energije za putnički željeznički promet i željeznički promet roba izračunatih korištenjem pokazatelja P10 i P11; − kao ušteda energije izračunata korištenjem pokazatelja M6. Uštede energije za promet unutrašnjim plovnim putovima izračunava se korištenjem pokazatelja M7. Uštede energije koje su rezultat promjene načina prijevoza jednake su zbroju ušteda izračunatih korištenjem pokazatelja P12 i P13. Za praćenje i ocjenu napretka energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini u prometu u Hrvatskoj izračunavaju se svi navedeni pokazatelji, a ukupne uštede se izračunavaju korištenjem pokazatelja P8 do P13 i M7. Rezultati se prikazuju u PJ. 4. POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA INDUSTRIJU Pokazatelji energetske učinkovitosti za industriju temelje se na potrošnji energije u svim industrijskim granama koje su u obuhvatu ESD. Poljoprivreda može biti uključena kao jedan podsektor. Kako ESD ne uključuje potrošnju energije u onim postrojenjima čije aktivnosti pripadaju listi danoj u Prilogu I Direktive 2003/87/EC kojom se uspostavlja shema trgovanja pravima na emisiju stakleničkih plinova, potrebno je iz izračuna pokazatelja izuzeti ovu potrošnju. Izuzimanje se radi pomoću korekcijskog faktora K koji predstavlja udio u ukupnoj potrošnji energije u industrijskoj grani za kojega su odgovorna postrojenja iz obuhvata Direktive 2003/87/EC. Ukupne uštede energije u sektoru izračunavaju se zbrajanjem ostvarenih ušteda po pojedinim industrijskim granama. Pri tome se u obzir ne uzimaju negativne uštede koje se događaju u slučaju kada je pokazatelj u godini izvješćivanja veći od pokazatelja u referentnoj godini. Ukupne uštede mogu se izračunati korištenjem pokazatelja P ili M. Pokazatelji su sljedeći: − P14: potrošnja energije u industrijskoj grani po jedinici proizvodnje (indeksu proizvodnje) − M8: potrošnja energije u industrijskoj grani po dodanoj vrijednosti. Za izračun pokazatelja potrebni su podaci o potrošnji energije i indikatorima aktivnosti (indeks proizvodnje ili dodana vrijednost) u svakoj industrijskoj grani. Popis industrijskih grana dan je u Prilogu I, a temelji se na ISIC[20](ISIC – International Standard Industrial Classi cation of All Economic Activities, Rev. 4 (2008)) Rev.4, odnosno NACE[21] (Statistical Classi cation of Economic Activities in the European Community, Rev. 2 (2008)) Rev.2 klasi kaciji[22](Od 2008. godine ova dva standarda klasi kacije djelatnosti su velikim dijelom ujednačena te NACE Rev. 2 numeracija i podjela odgovara ISIC Rev. 4 numeraciji i podjeli u prve dvije razine, dok u trećoj postoje manje razlike, detaljna usporedba dostupna je na: http://unstats.un.org/unsd/cr/registry/regso.asp?Ci=70&Lg=1&Co=&T=0&p=1). Ukoliko vrijednosti ulaznih parametara po industrijskim granama nisu dostupni, pokazatelje je moguće računati na razini cijelog sektora. No, takav izračun nije u potpunosti točan i treba ga izbjegavati, jer ukupna potrošnja energije u industriji prema metodologiji EK uključuje potrošnju energije u NACE kategorijama B (rudarstvo), C (proizvodnja) i F (graditeljstvo), dok izvori podataka za dodanu vrijednost uključuju kategorije B, C i F, ali i kategorije D (opskrba električnom energijom, plinom te parom i klimatizacijom) i E (opskrba vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i sanacijske aktivnosti). Vrijednosti indeksa proizvodnje uključuju kategorije B, C, D i E. Zbog te činjenice, jedini točan izračun pokazatelja energetske učinkovitosti u industriji je njihova vrijednosti po granama. Izračun pokazatelja na razini cijelog sektora može poslužiti samo kao aproksimacija. D E B (električna energija, C (proizvodnja) (voda, kanalizacija, F (graditeljstvo) (rudarstvo) plin, para i otpad i sanacija) klimatizacija) Ukupna potrošnja energije x x x Dodana vrijednost x x x x x Indeks proizvodnje x x x Izvori podataka za dodanu vrijednost i indeks proizvodnje je nacionalna statistika ili baza podataka statističkog odjela UNECE[23](http://w3.unece.org/pxweb/database/STAT/20-ME/2-MENA/?lang=1), koja sadrži podatke iz nacionalnih i međunarodnih izvora (CIS, EUROSTAT, IMF, OECD).

4.1. Potrošnja energije u industrijskoj grani po jedinici proizvodnje (P14) Pokazatelj P14 je omjer neposredne potrošnje energije i indeksa proizvodnje u razmatranoj industrijskoj grani. Izražava se u jedinici toe/indeks. Za izračun pokazatelja P14 potrebni su sljedeći podaci: − neposredna potrošnja energije industrijske grane (toe) − indeks proizvodnje industrijske grane (vrijednost indeksa/100) − udio u potrošnji energije industrijske grane koji je u obuhvatu ESD. Podatak o neposrednoj potrošnji energije po industrijskim granama dostupan je iz Eurostata za 13 grana koje odgovaraju NACE i ISIC klasi kaciji: − rudarstvo (NACE 07-08), − prehrambena i duhanska industrija (NACE 10-12), − tekstilna industrija (NACE 13-15), − drvna industrija (NACE 16), − industrija papira (NACE 17-18), − kemijska industrija (NACE 20-21), − industrija nemetalnih minerala (NACE 23), od toga cementna industrija (NACE 23.51), − industrija željeza i čelika (24.1), − industrija obojenih metala (24.4), − proizvodnja strojeva i metala (NACE 24-28, osim 26.5-26.8), od toga proizvodi od metala (NACE 24), − oprema za prijevoz (NACE 29-30), − ostala industrija (NACE 22+26.5+26.6+26.7+26.8+32+33), od toga guma i plastika (NACE 22), − graditeljstvo (NACE 41). Industrijski indeks proizvodnje je najčešće korišteni pokazatelj industrijske aktivnosti (proizvodnje) po granama[24](Indeksi proizvodnje računaju se vrlo precizno (4 – 5 znamenaka) temeljem podataka o zičkoj proizvodnji u različitim jedinicama (npr. litre proizvedenog mlijeka, tone mesa i sl.). Da bi se izračunao indeks za granu (dvije znamenke u NACE klasi kaciji), detaljni indeksi se agregiraju kao ponderirani prosjek na temelju udjela svake podgrane u dodanoj vrijednosti cijele grane u referentnoj godini.); uobičajeno se veže na neku početnu godinu. Ovaj je podatak dostupan iz Eurostata kao i nacionalnih statistika. Udio potrošnje energije u industrijskim granama koje su u obuhvatu ESD odgovara dijelu industrijske potrošnje koji nije pokriven (odnosno neće biti pokriven) shemom trgovanja emisijama. Ovaj udio se uzima iz prvog Nacionalnog akcijskog plana i drži se konstantnim za razdoblje 2008. – 2016. ukoliko ne postoje precizniji godišnji podaci. Ukoliko su godišnji podaci dostupni, taj bi udio trebao biti ažuriran svake godine. Ušteda energije izračunata pomoću ovog pokazatelja pokazuje tehničke uštede energije, ali za pojedine grane može uključiti i utjecaj promjena u proizvodnom miksu (poglavito je ovo izraženo u kemijskoj industriji u kojoj se događa prelazak proizvodnje s teških kemikalija na lakše, poput kozmetičkih ili farmaceutskih proizvoda). Suproizvodnja toplinske i električne energije (kogeneracija) jedna je od glavnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u industriji. Zbog načina na koji međunarodne organizacije prate statistike o neposrednoj potrošnji energije, povećana uporaba kogeneracije rezultirat će uštedama goriva na razini pojedine industrijske grane; rezultirajuće uštede su stoga već uključene u uštede izračunate temeljem razlike speci čne potrošnje energije u pojedinoj grani. Doprinos kogeneracijskih postrojenja mogao bi se izračunati iz varijacija u tržišnoj penetraciji kogeneracije, primjerice korištenjem difuzijskih pokazatelja, ali se ne smiju dodavati izračunatim uštedama po granama korištenjem pokazatelja P14. Pokazatelj P14 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije industrijske grane x u referentnoj godini i u godini t Udio u potrošnji energije industrijske grane x koji je u obuhvatu ESD u referentnoj godini Indeks industrijske proizvodnje grane x u referentnoj godini i u godini t

4.2. Potrošnja energije u industrijskoj grani po dodanoj vrijednosti (M8) Pokazatelj M8 je omjer neposredne potrošnje energije i dodane vrijednosti u razmatranoj industrijskoj grani. Iz neposredne potrošnje energije se isključuje potrošnja onih postrojenja koja će ući u shemu trgovanja pravima na emisije stakleničkih plinova. Za izračun pokazatelja M8 potrebni su sljedeći podaci: − neposredna potrošnja energije industrijske grane (pogledati objašnjenje dano uz pokazatelj P14) − dodana vrijednost (realna) u industrijskoj grani (primjenom tečaja) − udio u potrošnji energije industrijske grane koji je u obuhvatu ESD (pogledati objašnjenje faktora K dano uz pokazatelj P14). Realna dodana vrijednost po industrijskim granama uobičajen je pokazatelj kojim se mjeri industrijska aktivnost (proizvodnja) u novčanoj vrijednosti (euro). Podatak je dostupan iz Eurostata ili nacionalnih statistika. Ušteda energije izračunata pomoću ovog pokazatelja pokazuje tehničke uštede energije, ali također i utjecaj netehničkih faktora koji nisu vezani uz mjere energetske učinkovitosti (npr. promjena pro ta, miksa proizvoda ili kvalitete). Zbog toga se preporuča korištenje pokazatelja P14. Pokazatelj M8 računa se matematičkom formulom: a uštede energije: pri čemu je: Potrošnja energije industrijske grane x u referentnoj godini i u godini t Udio u potrošnji energije industrijske grane x koji je u obuhvatu ESD u referentnoj godini Dodana vrijednost (realna) industrijske grane x u referentnoj godini i u godini t

4.3. Izračun ukupnih ušteda za sektor industrije Ukupne uštede energije u cjelokupnom sektoru industrije izračunavaju se zbrajanjem ušteda ostvarenih po pojedinim granama. Pri tome se za izračun ušteda po granama koristi ili pokazatelj P14 ili pokazatelj M8. Alternativno se ovi pokazatelji mogu izračunati i na razini cijelog industrijskog sektora, ali samo kao aproksimacija stvarnih ušteda. Za praćenje i ocjenu napretka energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini u sektoru industrije u Hrvatskoj izračunavaju se P i M pokazatelji (P14 i M8). Ukupno ostvarene uštede energije u sektoru izračunavaju se korištenjem pokazatelja P14. Rezultati se iskazuju u PJ. 5. IZRAČUN UKUPNIH UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI Za svaki se sektor izračunavaju dvije vrijednosti ukupnih ušteda energije: − Ukupne sektorske uštede 1: izračunate korištenjem minimalnih pokazatelja (M) − Ukupne sektorske uštede 2: izračunate korištenjem preferiranih pokazatelja (P). Ukupne uštede u neposrednoj potrošnji na nacionalnoj razini predstavljaju zbroj sektorski ušteda (temeljem P pokazatelja, osim u sektoru usluga gdje se koriste M pokazatelji) iskazan apsolutnom iznosu (PJ) i ako udio u ukupnom nacionalnom cilju. PRILOG III.[25](Za ovaj prilog korišteni su materijali »Energetskog instituta Hrvoje Požar«, Zagreb) METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI PRIMJENOM METODA ODOZDO – PREMA – GORE Kratice: BU Odozdo – prema – gore (eng. bottom-up) CEN Europski odbor za standardizaciju (eng. European Committee for Standardization) CFL Fluokompaktne žarulje CTS centralni toplinski sustav – toplinski sustav sukladno zakonu kojim se uređuje područje tržišta toplinske energije DSM Upravljanje potrošnjom energije (eng. demand side management) EK Europska komisija EMEEES Projekt »Evaluation and Monitoring for the EU Directive on Energy End-Use Efficiency and Energy Services« EnU energetska učinkovitost ESCO tvrtka za pružanje energetskih usluga (eng. Energy Service Company) EU Europska unija FES Uštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. nal energy savings) Fond Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Međunarodni protokol za mjerenje i veri kaciju učinaka (eng. International Performance Measurement and Veri cation IPMVP Protocol) LED rasvjeta sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode) MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike NEKP Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan NKT Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost NN »Narodne novine« PTV potrošna topla voda SMiV Sustav za mjerenje i veri kaciju ušteda energije UFES Jedinične uštede energije u neposrednoj potrošnji (eng. unit nal energy savings) Indeksi init Početno average Prosječno na tržištu new Novo Mjere obuhvaćene ovom metodologijom su sljedeće: 1. Provođenje edukativnih i informativnih kampanja o energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i energetski učinkovitim kućanskim i uredskim uređajima

1.1. Informiranje kupaca o energetskoj učinkovitosti putem informativnih materijala

1.2. Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda

1.3. Web-stranica za izračun ušteda električne energije

1.4. Web-aplikacija »Moja mreža« i »Moj račun« za električnu energiju i toplinsku energiju ili prirodni plin 2. Motivacijske radionice i tečajevi

2.1. Motivacijske radionice

2.2. Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti u zgradama 3. Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca 4. Uvođenje naprednih (pametnih) mjernih sustava za nadzor potrošnje električne i toplinske energije, energije dobivene iz plina te potrošnju vode kod krajnjih kupaca 5. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju tehničkih sustava u zgradi

5.1. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava grijanja u zgradi

5.2. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradi

5.3. Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi

5.4. Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja

5.5. Zamjena regulatora za grijanja i zagrijavanje potrošne tople vode 6. Uvođenje sustava za upravljanje energijom 7. Usluga optimizacije potrošnje energije 8. Poticanje elektromobilnosti 9. Poticanje učinkovite potrošnje goriva u cestovnom prijevozu 10. Fotonaponske elektrane u industrijskom sektoru 11. Cjelovita rekonstrukcija toplinskih podstanica 12. Spajanje kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav 13. Revitalizacija toplinske mreže (vrelovodne i parne) 14. Implementacija sovera za upravljanje distribucijskom mrežom 15. Integralna obnova postojećih stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora 16. Obnova toplinske izolacije pojedinih dijelova ovojnice zgrada 17. Uvođenje građevinske regulative za nove stambene zgrade i zgrade uslužnog sektora i promoviranje zgrada s energetskim svojstvima boljim od zahtijevanih 18. Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora 19. Ugradnja uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije 20. Fotonaponski sunčevi moduli 21. Solarni toplinski sustavi za pripremu potrošne tople vode u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora 22. Dizalice topline 23. Nova instalacija ili zamjena klima-uređaja (<12 kW) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora 24. Mjere nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora 25. Zamjena postojećih ili instalacija novih kućanskih uređaja 26. Zamjena postojeće ili instalacija nove uredske opreme 27. Zamjena postojećih ili instalacija novih rasvjetnih tijela u kućanstvima 28. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora 29. Zamjena ili instalacija novog sustava javne rasvjete 30. Zamjena postojećih i kupovina novih, učinkovitijih vozila 31. Poticanje ekovožnje 32. Učinkoviti elektromotori u industriji 33. Energetski pregledi

1.3 Uvodno Metodologija odozdo-prema-gore (BU) sastoji se od matematičkih formula za izračun jediničnih ušteda energije (UFES) koje se izražavaju po jedinici relevantnoj za razmatranu mjeru energetske učinkovitosti. Ukupne uštede energije u neposrednoj potrošnji (FES) izračunavaju se množenjem vrijednosti UFES s vrijednosti relevantnog utjecajnog čimbenika u razmatranom razdoblju i zbrajanjem svih pojedinačnih rezultata (projekata) koji su ostvareni u sklopu neke mjere. Izračun UFES temelji se na razlici u speci čnoj potrošnji energije 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ provedbe mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Ukoliko vrijednosti potrošnje energije 1397967985prije’ i/ili 1397967985poslije’ ne mogu biti određene za konkretni projekt, koriste se referentne vrijednosti. Prilikom utvrđivanja doprinosa ušteda od provedenih mjera energetske učinkovitosti u ostvarivanju nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, potrebno je u obzir uzeti životni vijek mjere koji predstavlja broj godina u kojima su izračunate godišnje uštede energije još uvijek važeće i mogu se uračunati u nacionalni cilj. De nicije pojmova: (a) predviđena ušteda, temeljena na rezultatima prethodno provedenih tipičnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u sličnim postrojenjima pod neovisnim nadzorom; (b) izmjerena ušteda, pri čemu se ušteda koja je rezultat provedbe mjere ili paketa mjera utvrđuje bilježenjem stvarnog smanjenja u potrošnji energije, uzimajući u obzir čimbenike kao što su dodatnost, zauzetost, razine proizvodnje i vremenske prilike koji mogu utjecati na potrošnju; (c) procijenjena ušteda, pri čemu se upotrebljavaju tehničke procjene uštede. Ovaj se pristup može upotrijebiti samo ako je utvrđivanje pouzdanih izmjerenih podataka za određeno postrojenje teško ili nerazmjerno skupo ili ako te procjene na temelju metodologija i referentnih vrijednosti utvrđenih na nacionalnoj razini provode kvali cirani ili akreditirani stručnjaci, koji ne ovise o uključenim strankama obveznicama; (d) ušteda utvrđena na temelju istraživanja, kojima se utvrđuje odgovor potrošača na savjete, informativne kampanje, sustave označivanja, certi kacijske sustave ili pametne mjerne sustave. Ovaj se pristup može upotrebljavati samo za uštedu nastalu uslijed promjena u ponašanju potrošača, ali ne i za utvrđivanje ušteda proizišlih iz provedbe zičkih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti.

1.1 PROVOĐENJE EDUKATIVNIH I INFORMATIVNIH KAMPANJA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, OBNOVLJIVIM IZVORIMA I ENERGETSKI UČINKOVITIM KUĆANSKIM I UREDSKIM UREĐAJIMA Edukacijom i informiranjem nastoji se podići svijest potrošača energije o potrebi i koristima vezanima uz savjesniju potrošnju energije te korištenje obnovljivih izvora energije. Edukacija i informiranje preduvjeti su za stvaranje navika energetski učinkovitog ponašanja te racionalnog korištenja svih dostupnih resursa. Također, preduvjeti su za razvoj i realizaciju novih projekata, kojima će se smanjiti potrošnja energenata i onečišćenje okoliša, a istodobno izbjeći nepotrebni troškovi vezani uz potrošnju energije. Modaliteti provođenja ovakvih kampanja mogu biti različiti: • slanje informativnih materijala o mogućnostima smanjenja potrošnje energije za speci čne namjene (električna energija, grijanje i dr.) • slanje informativnih materijala o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda i • izrada web-stranice sa savjetima za savjesno korištenje energije i izračun ušteda energije. Osim ovakvih aktivnosti, mogu se pokrenuti i druge mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja kupaca (potrošača) energije. Takve mjere razmatraju se i u poglavljima 1.2. i 1.3. Europska komisija (EK) dala je preporuke za izračun ušteda provedbom mjera promjene ponašanja.[26](PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti) Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, preporučuje se koristiti pristup ‘predviđenih ušteda’ (eng. ‘deemed savings’), ukoliko se te uštede koriste za istu vrstu intervencije i slične ciljane skupine. Opća formula za određivanje ušteda je: pri čemu je: UFEC [kWh/god] potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti (po kućanstvu, po zaposleniku i sl.) S % faktor uštede energije N broj sudionika u programu/aktivnosti promjene ponašanja FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji dc % faktor dvostrukog obračunavanja Broj sudionika N se određuje na jedan od sljedeća dva načina: – izravno kroz sustav praćenja (u slučajevima kada se sudionici sami prijavljuju za sudjelovanje); ili – anketiranjem (u slučaju kada se radi o informativnim kampanjama usmjerenima na široku populaciju – tada se anketiranjima mora utvrditi broj sudionika, s tim da je anketu potrebno provesti na reprezentativnom uzorku te je potrebno objasniti na koji je način taj reprezentativni uzorak utvrđen). Jedinična potrošnja energije po sudioniku u aktivnosti UFEC može se utvrditi na sljedeće načine: – izravno iz podataka koje su dostavili sudionici ili kojima raspolaže opskrbljivač (npr. računi za energiju, mjerenje); ili – procjenom prosječne potrošnje energije po sudioniku iz ciljne skupine (npr. na temelju nacionalnih statistika ili prethodnih studija), u kojem je slučaju potrebno objasniti na koji je način osigurano da prosječna potrošnja energije bude reprezentativna za potrošnju energije ciljne skupine. Faktor uštede energije S predstavlja postotnu uštedu energije koja je rezultat razmatrane aktivnosti, a koji je utvrđen na temelju prethodnih procjena (anketiranje, kontrolne grupe, mjerenje prije i poslije). Potrebno je objasniti na koji se način osigurava da su uvjeti intervencije za koju se koristi ovaj faktor slični onima za koje je dobiven taj podatak. Upravo je utvrđivanje ovog faktora najveći izazov u utvrđivanju metoda za ocjenu ušteda. Naime, u Hrvatskoj nisu provedena ovakva istraživanja, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti za većinu mjera koja se razmatraju u ovom dokumentu. Stoga su, u svrhu izrade ove metodologije, analizirani dostupni primjeri iz ostalih država članica EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi. Gdje nije bilo moguće utvrditi relevantnu EU praksu, preporučeno je provođenje vlastitih istraživanja. Metodologija uključuje i korekciju ušteda za faktor dvostrukog obračunavanja (eng. double counting), no primjena tog faktora nije uvriježena u postojećoj nacionalnoj metodologiji RH. Osim toga, ovaj se faktor ne mora uzeti u obzir ukoliko se radi o ciljanim aktivnostima (na jasno de nirano ciljnu skupinu) i ukoliko se ne radi o ponavljajućim aktivnostima te ne postoji opasnost da se mjerom obuhvate isti sudionici. Za sve mjere koje se odnose na promjenu ponašanja potrošača energije polazišna točka u utvrđivanju metode za ocjenu ušteda energije bila gore navedena preporuka EK, pri čemu se osnovna formula prilagođavala pojedinoj mjeri, a u nedostatku nacionalnih referentnih vrijednosti korištene su vrijednosti utvrđene u metodologijama država članica EU. Stranke obveznice u ovakve aktivnosti ulažu svoje resurse te ih pružaju korisnicima bez naknade. Dodatno, stranke obveznice promoviraju ovakve aktivnosti te se, stoga, može utvrditi da se ovakve aktivnosti ne bi provodile kod krajnjih kupaca bez angažmana stranke obveznice.

1.1.1 Informiranje kupaca o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti putem informativnih materijala Slanje informativnih materijala sa savjetima kako ostvariti uštede energije u kućanstvu može se smatrati informativnom kampanjom, odnosno formom energetskog savjetovanja niske razine kvalitete, jer savjetovanje nije individualizirano (više o razinama kvalitete savjetovanja pogledati u poglavlju 1.3. Ipak, informacije na letcima, ako su prezentirane na jasan način, mogu potaknuti promjene u ponašanju potrošača (kupaca) energije i tako ostvariti uštede energije. Bitno je naglasiti da bi sadržaj informativnih materijala trebao uvijek biti usmjeren na speci čni segment potrošnje energije, a ne na vrlo općenite savjete vezane uz cjelokupnu potrošnju energije u kućanstvu. Osiguravanjem strogo usmjerenih informacija mogu se očekivati promjene ponašanja, dok poopćene informacije neće imati takav učinak niti je izvjesno da će dovesti do ušteda energije.

1.1.1.1 Način određivanja ušteda S obzirom da se radi o informativnoj kampanji, za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[27](Predložena metoda preporučena je i u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency i to u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).

1.1.1.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih informativnom kampanjom putem informativnih materijala za krajnje kupce iz kategorije kućanstava su: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji FECHHs [kWh/(jedinica x god)] potrošnja energije u segmentu koji je obrađen letkom po sudioniku kampanje (kućanstvu) S % faktor uštede energije za informiranje putem informativnih materijala N broj kućanstava obuhvaćenih informativnom kampanjom FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Savjetovanje se mora odnositi na speci čni segment potrošnje energije u kućanstvu, stoga FECHHs može biti jedan od sljedećih podataka: FECHH [kWh/(kućanstvo x god)] potrošnje energije (električne i toplinske) po kućanstvu FECHHel [kWh/(kućanstvo x god)] potrošnja električne energije po kućanstvu FECHHlight [kWh/(kućanstvo x god)] potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu FECHHapp [kWh/(kućanstvo x god)] potrošnja električne energije za kućanske uređaje po kućanstvu FECHHheat [kWh/(kućanstvo x god)] potrošnja energije za toplinske potrebe po kućanstvu

1.1.1.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Jedini podatak koji je potreban za izračun ušteda koje su rezultat ove mjere je ukupan broj poslanih informativnih materijala N. Ovaj podatak mora biti evidentiran i dokazan od strane pošiljatelja. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – primjer informativnih materijala; – narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i – službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima. Za potrošnju energije po kućanstvu, odnosno po segmentu koji je obuhvaćen letkom, FECHHs kao i za faktor uštede energije S potrebno je koristiti referentne podatke.

1.1.1.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći: Parametar Jedinica Referentna vrijednost FECHH [kWh/(kućanstvo x god)] 15.900 FECHHel [kWh/(kućanstvo x god)] 2850 FECHHlight [kWh/(kućanstvo x god)] 304 FECHHapp [kWh/(kućanstvo x god)] 1.724 FECHHheat [kWh/(kućanstvo x god)] 12.400 S % 0,25 Sve vrijednosti za FECHH određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[28](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30.10.2019.). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu D.). Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[29](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29. 6. 2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućasntva (njem. Energieberatung für private Haushalte).). Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES): Segment potrošnje energije UFES [kWh/(letak u kućanstvu x god)] Ukupna potrošnja energije 39,75 Električna energija 8,75 Električna energija za rasvjetu 0,76 Električna energija za kućanske uređaje* 0,86 Energija za toplinske potrebe 31,00 * Vrijednost za UFES za kućanske uređaje utvrđena je množenjem vrijednosti FECHHapp i S, ali i primjenom faktora istodobnosti, kojim se uzima u obzir činjenica da se neće istodobno poduzeti aktivnosti koje su vezane uz sve kućanske uređaje (npr. njihova zamjena energetski najučinkovitijim modelom). Pretpostavljena vrijednost faktora istodobnosti je 0,2, s obzirom da postoji 5 glavnih vrsta kućanskih uređaja.

1.1.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,145 eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330 eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274 ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe. Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podataka o energetskoj bilanci kućanstava[30](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini. Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46%), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.

1.1.1.6 Životni vijek mjere Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedenog energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

1.1.2 Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda Educiranje kupaca o prednosti kupnje uređaja višeg energetskog razreda ostvarilo bi se slanjem na adrese kupaca kategorije kućanstvo. Takvim materijalima kupce bi se na jasan, razumljiv i a rmativan način informiralo o razlici potrošnje starog kućanskog uređaja i novog uređaja najvišeg energetskog razreda (A+++). Statistički gledano, određeni postotak kupaca reagirat će na informaciju iz informativnih materijala te će se zbog informacija dobivenih u letku odlučiti na zamjenu postojećeg uređaja novim najvišeg energetskog razreda te će se time ostvariti uštede energije.

1.1.2.1 Način određivanja ušteda Uštede energije mogu se utvrditi korištenjem formule dane u poglavlju 1.1.1. uz uvažavanje činjenice da se takvim letkom adresira samo potrošnja električne energije za kućanske uređaje pa je potrebno koristiti upravo vrijednost UFES koja se de nirana za kućanske uređaje u poglavlju 1.1.1.4. Ipak, za preciznije utvrđivanje ušteda energije, a s obzirom da nisu pronađena relevantna istraživanja na temelju kojih bi se mogao utvrditi faktor ušteda S, baš vezan uz ovakvu mjeru, preporuča se provesti takvo istraživanje, a opću formulu prilagoditi. Naime, letci će se slati kupcima iz kategorije kućanstva. Potrebno je provesti anketu na referentnom broju tih kupaca, koji će se utvrditi u odnosu na ukupan broj kupaca kojima je poslan letak. Kroz anketu treba utvrditi koliki je postotak kupaca zamijenio ili će zamijeniti postojeći uređaj novim energetski učinkovitim uređajem. Anketom se mogu utvrditi i postotci zamjene po vrstama uređaja. Navedeni postotak će se potom primijeniti za izračun ukupnih ušteda, dok će se iznosi jediničnih ušteda za svaku vrstu kućanskog uređaja (predviđene uštede) preuzeti iz Priloga B.

1.1.2.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih kućanskih uređaja, koja je potaknuta letcima: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za određenu vrstu kućanskog uređaja I vrsta kućanskog uređaja S % udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj N broj poslanih informativnih materijala FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.1.2.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: Si udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj i to po grupama kućanskih uređaja – ovaj podatak dobiva se anketiranjem N ukupan broj poslanih informativnih materijala – ovaj podatak se evidentira od strane pošiljatelja (službeni podaci o izlaznim dokumentima) Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka Si i N za izračun ušteda je sljedeća: – izvješće o provedenoj anketi s jasnim prikazom rezultata za udio ispitanika koji su zamijenili ili planiraju zamijeniti kućanski uređaj; – primjer informativnih materijala; – narudžbenica/račun/ugovor o izradi i tiskanju informativnih materijala s vidljivim brojem komada ili zapisnik o primopredaji između Naručitelja usluge izrade informativnih materijala i Pružatelja usluge i – službeni podatak/evidencija o izlaznim dokumentima. Jedinične uštede energije za svaku pojedinu vrstu uređaja UFES utvrđuju se prema referentnim vrijednostima danima u poglavlju 1.1.2.4., jer se smatra da bi prikupljanje podataka o potrošnji postojećih i novih uređaja predstavljalo preveliko administrativno opterećenje, bez stvarnog učinka na preciznost izračunatih ušteda.

1.1.2.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFESi) su sljedeće (Tablica 13, Prilog B): Vrsta uređaja UFESi [kWh/(jedinica x god)]] Hladnjak 67 Ledenica 71 Hladnjak ledenica 69 Perilica rublja 13 Perilica posuđa 44 Sušilica rublja* 94 * Referentna vrijednost preuzeta je iz u austrijske metodologijie dane u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«, mjera Bijela tehnika – kućanski uređaji (njem. Weißware (Haushaltsgeräte)).

1.1.2.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330

1.1.2.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine grupe uređaja i to na način prikazan donjom tablicom. Vrsta uređaja Životni vijek [godina] Hladnjak, ledenica, hladnjak – ledenica 15 Perilica rublja, perilica posuđa, sušilice rublja 12 To znači da se dio ostvarenih ušteda može deklarirati 15, a dio se može deklarirati 12 godina te je zbog toga uputno anketiranjem prikupiti podatke za svaku grupu uređaja.

1.1.3 Web-stranica za izračun ušteda električne energije Jedan od načina educiranja i informiranja kupaca jest putem mrežnih (web) stranica opskrbljivača na kojima se mogu nuditi savjeti za uštede energije u kućanstvu u kombinaciji s alatima za izračun ušteda energije. Alatom bi se utvrdile uštede energije i troškovne koristi koje su rezultat kupnje učinkovitijeg kućanskog uređaja.

1.1.3.1 Način određivanja ušteda Za razliku od prethodne dvije mjere (letci), koja obuhvaća poznatu ciljanu skupinu – kupce pojedinog opskrbljivača – ova mjera dostupna je svim krajnjim kupcima energije, neovisno tko im je opskrbljivač. Utvrđivanje ušteda temeljenih na stvarnoj kupnji najučinkovitijih kućanskih uređaja (što se utvrđuje anketiranjem, kako je objašnjeno u poglavlju 1.1.1.) u ovom slučaju nije moguće, jer nije moguće dovoljno suziti ciljanu skupinu te odrediti reprezentativni uzorak. Zbog toga će se ova mjera razmatrati kao mjera energetskog savjetovanja, usmjerena na segment potrošnje električne energije u kućanstvima za kućanske uređaje. Pri tome će se koristiti pristup predviđenih ušteda temeljen na osnovnoj formuli za izračun ušteda iz mjera usmjerenih na promjenu ponašanja preporučenoj od strane EK, pri čemu će se za faktor ušteda S koristiti vrijednosti iz postojeće prakse u EU, a vrijednosti za UFEC će se odrediti na temelju nacionalnih statistika.

1.1.3.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem putem interneta i usmjerenog na potrošnju električne energije za kućanske uređaje: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji po kućanstvu FECHHapp [kWh/god] potrošnja električne energije uređaja S % faktor uštede energije za savjetovanje putem Interneta N broj savjetovanja FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje su detaljnije de nirane u poglavlju 1.3.

1.1.3.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Broj jedinstvenih posjeta web-kalkulatoru predstavlja broj sudionika u savjetovanju N. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za veri kaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je statistički izvještaj o korištenju web- -kalkulatora. Za FECHHapp kao i za faktor S, odnosno za UFES koriste se referentni podatci.

1.1.3.4 Referentne vrijednosti Referentna vrijednost za ulazni parametar je sljedeća: Parametar Jedinica Referentna vrijednost UFES [kWh/god] 0,86 Vrijednost za UFES određena je u poglavlju 1.1.1.4.

1.1.3.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330

1.1.3.6 Životni vijek mjere Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedenog energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

1.1.4 WEB aplikacija »Moja mreža« i »Moj račun« za električnu energiju i toplinsku energiju ili prirodni plin Edukacijom i informiranjem nastoji se podići svijest potrošača energije o potrebi i koristima vezanima uz savjesniju potrošnju energije. Edukacija i informiranje preduvjeti su za stvaranje navika energetski učinkovitog ponašanja te racionalnog korištenja svih dostupnih resursa. Također, preduvjeti su za razvoj i realizaciju novih projekata, kojima će se smanjiti potrošnja energenata i onečišćenje okoliša, a istodobno izbjeći nepotrebni troškovi vezani uz potrošnju energije. WEB aplikacija »Moja mreža« omogućuje krajnjim kupcima mogućnost dostave očitanja brojila, dostavu OIB-a, pregled očitanja i potrošnje energije (električne energije i toplinske energije ili prirodnog plina) i dr. korisne informacije. WEB aplikacija »Moj račun« omogućuje krajnjim kupcima sve što i aplikacija »Moja mreža«, ali i puno više od toga: pregled uplata i zaduženja, pregled potošnje po godinama i mjesecima, i dr. korisne informacije. Navedene WEB aplikacije stimuliraju krajnjeg kupca na kontinuiranu brigu o potrošnji energije te utječu na promjenu ponašanja krajnjeg kupaca u smjeru racionalne potrošnje energije. Europska komisija (EK) dala je preporuke za izračun ušteda provedbom mjera promjene ponašanja. Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, preporučuje se koristiti pristup ‘predviđenih ušteda’ (eng. ‘deemed savings’), ukoliko se te uštede koriste za istu vrstu intervencije i slične ciljane skupine.

1.1.4.1 Način određivanja ušteda Za izračun ušteda može se primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK.

1.1.4.2 Formula za izračun ušteda za električnu energiju UFESel = FECel x S FESel = N x UFESel pri čemu je: UFESel [kWh/god] jedinična ušteda električne energije u neposrednoj potrošnji FECel [kWh/god] potrošnja električne energije S [%] faktor uštede energije za korištenje WEB aplikacije N broj korisnika aplikacije FESel [kWh/god] ukupna godišnja ušteda električne energije u neposrednoj potrošnji za toplinsku energiju ili prirodni plin UFESte = FECte x S FESte = N x UFESte pri čemu je: UFESte [kWh/god] jedinična ušteda toplinske energije ili prirodnog plina u neposrednoj potrošnji FECte [kWh/god] potrošnja toplinske energije ili prirodnog plina S [%] faktor uštede energije za korištenje WEB aplikacije N broj korisnika aplikacije FESte [kWh/god] ukupna godišnja ušteda toplinske energije ili prirodnog plina u neposrednoj potrošnji

1.1.4.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Podatak koji je potreban za izračun ušteda koje su rezultat ove mjere je ukupan broj korisnika aplikacije [N]. Ovaj podatak mora biti evidentiran i dokazan. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – link na aplikaciju, – narudžbenica/račun/ugovor o izradi aplikacije i – službeni podatak/evidencija o broju korisnika aplikacije. Za potrošnju energije po kućanstvu, odnosno po sektorima koji su obuhvaćeni aplikacijama (FECel i FECte) kao i za faktor uštede energije S potrebno je koristiti referentne vrijednosti.

1.1.4.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći: Parametar Jedinica Referentna vrijednost FECel [kWh/god] 3.500 FECte [kWh/god] 12.400 S % 0,25 Vrijednosti za FECel i FECte određene su na temelju dostupnih energetskih statistika. Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse. Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije: Sektor potrošnje energije u kućanstvu UFES [kWh/god] Električna energija UFESel = 8,75 Toplinska energija ili prirodni plin UFESte = 31,00

1.1.4.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: ECO2 = FES x e/1000 pri čemu je: ECO2 [tCO2/god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (FESel ili FESte) e [kgCO2/kWh] emisijski faktor prema tablici 3 priloga B Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i veri kaciju ušteda energije ( eEL = 0,330, eTE = 0,274, ePP = 0,202)

1.1.4.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom, te s važećim Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i veri kaciju ušteda energije (NN br. 71/15), grupa mjera Kućanstva – mjere i programi za promjenu ponašanja (tablica 1 priloga C).

1.2 MOTIVACIJSKE RADIONICE I TEČAJEVI Troškovi za energiju u javnom i poslovnom sektoru često se smatraju neizbježnim troškom, a ne dijelom poslovanja kojim se može djelotvorno upravljati kao bilo kojim drugim procesom. Razlog tome je nedovoljna educiranost i motiviranost zaposlenika da promjenama svoga ponašanja doprinesu učinkovitijem korištenju energije u radnoj sredini. Motivacijske radionice i tečajevi mogu se smatrati formom energetskog savjetovanja, ali pri tome moraju biti prilagođene tvrtki ili instituciji u kojoj se provode. 1. Motivacijske radionice za zaposlenike u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se podiže svijest zaposlenika o važnosti racionalnog korištenja energije u okviru redovitih poslovnih aktivnosti te 2. Tečajeve za osobe odgovorne za energetiku u nekoj tvrtki ili instituciji, kojima se odgovorne osobe osnažuju za provedbu konkretnih mjera energetske učinkovitosti u vlastitoj tvrtki ili instituciji.

1.2.1 Motivacijske radionice Cilj motivacijskih radionica je osvijestiti zaposlenike kako male promjene ponašanja na razini pojedinca mogu učiniti velike promjene na razini organizacije. Radionica daje konkretne upute o racionalnom postupanju s energijom na radnom mjestu, ali se na radionicama ne analizira detaljno potrošnja energije u konkretnoj tvrtki ili instituciji. Trajanje radionice je oko 60 minuta.

1.2.1.1 Način određivanja ušteda Motivacijske radionice predstavljaju oblik grupnog energetskog savjetovanja. Na radionicama se ne analizira potrošnja energije u tvrtki ili instituciji te u tom smislu pristup savjetovanju nije individualiziran već je općenit. U tom smislu, ova aktivnost se može smatrati i informativnom kampanjom za podizanje svijesti među zaposlenicima pa se za izračun ušteda može primijeniti opća metoda za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja preporučena od strane EK[31](Predložena metoda preporučena je u EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Awareness Raising campaigns«.).

1.2.1.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih motivacijskim radionicama za zaposlenike su: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji FECperson [kWh/(jedinica x god)] ukupna potrošnja energije po zaposleniku S % faktor uštede energije za motivacijsku radionicu N broj zaposlenika obuhvaćenih savjetovanjem FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.2.1.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrošnja energije po zaposleniku FECperson može se odrediti iz podataka za tvrtku ili instituciju za čije se zaposlenike provodi, na način da se godišnja potrošnja energije podijeli s ukupnim brojem zaposlenika. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati za veri kaciju ulaznog podatka FECperson za izračun ušteda je potpisana izjava odgovorne osobe tvrtke/institucije o ukupnoj potrošnji energije ili o potrošnji energije u segmentu koji je obuhvaćen savjetovanjem i o ukupnom broju zaposlenika tvrtke/institucije. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine. Za FECperson može se koristiti i referentna vrijednost dana u poglavlju 1.2.1.4., što se i preporuča radi smanjenja administrativnog opterećenja. Za faktor uštede energije S koristi se referentni podatak. Broj zaposlenika koji sudjeluju u motivacijskoj radionici predstavlja parametar N. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za veri kaciju ulaznog podatka N za izračun ušteda je sljedeća: – program motivacijske radionice i – potpisna lista prisutnih.

1.2.1.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći: Parametar Jedinica Referentna vrijednost FECperson [kWh/(zaposlenik x god)] 9.125 S % 0,25 Kao referentna vrijednost za parametar FECperson uzima se vrijednost za godišnju potrošnju energije po zaposleniku u sektoru usluga[32](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30.10.2019). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu D.). S obzirom da se motivacijske radionice provode i u tvrtkama iz industrijskog sektora, ova vrijednost potrošnje po zaposleniku se može uzeti kao relevantna i za taj sektor. Naime, velik dio potrošnje energije u industrijskim procesima ne ovisi o ponašanju zaposlenika i ne može se na njega utjecati ovakvim motivacijskim aktivnostima. Stoga bi bilo pogrešno računati sa vrijednosti potrošnje energije po zaposleniku u industrijskom sektoru. Osim toga, zbog sve većeg stupnja automatizacije, broj zaposlenika u industrijskom sektoru kontinuirano opada, što rezultira visokom potrošnjom energije po zaposleniku te bi ovako procijenjene uštede bile višestruko precijenjene. Referentna vrijednost za faktor uštede energije S preuzeta je iz EU prakse[33](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je također detaljno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«, mjera Energetsko savjetovanje za kućanstva (njem. Energieberatung für private Haushalte).), pri čemu je uzeta najniža vrijednost ovog faktora, jer se radi o grupnom savjetovanju, koje se smatra savjetovanjem najniže razine kvalitete.

1.2.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 S obzirom da je savjetovanje usmjereno na sve aspekte potrošnje energije, a emisijski faktori se vežu uz točno određeno gorivo ili oblik energije, za ovu se mjeru predlaže koristiti emisijski faktor za prirodni plin. Naime, u energetskoj bilanci uslužnog sektora električna energija sudjeluje s oko 62%, a prirodni plin s oko 24%, dok ostali energenti imaju puno manji udio[34] (Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Odabirom emisijskog faktora za prirodni plin smanjenje emisija CO2 se određuje na konzervativan način te se eliminira potreba godišnjeg izračuna emisijskog faktora za sektor usluga odnosno industrije, koji ovisi o godišnjoj energetskoj bilanci.

1.2.1.6 Životni vijek mjere Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedene motivacijske radionice. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

1.2.2 Tečajevi za provedbu mjera energetske učinkovitosti Tečajevima se polaznike (osobe odgovorne za gospodarenje energijom u tvrtki ili instituciji) upoznaje s mogućnostima uštede energije i izgrađuje njihov kapacitet za donošenje odluka o provedbi mjera energetske učinkovitosti. Cilj tečaja je razvoj novih stručnih kompetencija u području operativne energetske učinkovitosti i osposobljavanje za sustavno gospodarenje energijom. Tečaj traje 2 radna dana ili 16 sati.

1.2.2.1 Način određivanja ušteda Ovakvi tečajevi mogu se smatrati oblikom energetskog savjetovanja. Pri tome je bitno da se na tečaju analizira potrošnja energije u poduzeću ili speci čni dio te potrošnje te da tečaj (savjetovanje) rezultira izvješćem koje će sadržavati analizu razmatrane potrošnje energije od izvora energije do trošila, prijedloge za organizacijske i promjene u ponašanju, prijedloge investicijskih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ocjenu potencijalnih energetskih i novčanih ušteda, moguće interakcije između mjera te upućivanje na poticajne programe za predložene mjere. Način utvrđivanja ušteda temelji se tada na općoj metodi za izračun ušteda koje su rezultat aktivnosti za promjenu ponašanja, preporučenoj od strane EK te na postojećoj europskoj praksi koja koristi pristup predviđenih ušteda.[35](Način utvrđivanja ušteda energije temelji se na austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)« – mjera energetsko savjetovanje malih i srednjih poduzeća («Energieberatung für KMU«). Smatra se da je austrijska metoda primjerena, jer se tečajevi većinom i provode u malim i srednjim tvrtkama, tj. u poslovnom sektoru općenito, dok u javnom sektoru ovakve tečajeve provodi Agencija za pravni promet I posredovanje nekretninama (APN).)

1.2.2.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih tečajevima za osobe odgovorne za gospodarenje energijom je: pri čemu je: FECentp [kWh/god] potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju S % faktor uštede energije za tečaj

1.2.2.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Ulazni podatak u izračun ušteda energije jest potrošnja energije tvrtke koja se analizira na tečaju FECentp. Nije nužno da se tečajem (savjetovanjem) obuhvati cijela potrošnja energije u tvrtki, već je moguće obuhvatiti i samo dio potrošnje (npr. potrošnja električne energije za rasvjetu). Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i za veri kaciju ulaznog podatka FECentp za izračun ušteda je izvještaj o provedenom savjetovanju potpisan od strane polaznika s opisom sadržaja individualnog savjetovanja i podatkom o ukupnoj potrošnji energije tvrtke ili dijelu potrošnje koji se analizira na tečaju. Podatci se navode za prvu cjelovitu godinu koja prethodi godini u kojoj se provodi savjetovanje ili kao prosjek u posljednje tri godine. Za faktor uštede energije S koristi se referentna vrijednost.

1.2.2.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći: Parametar Jedinica Referentna vrijednost S % 2,8 Referentna vrijednost preuzeta je iz austrijske metodologije, a utvrđena je na temelju provedenih istraživanja u malim i srednjim poduzećima u Njemačkoj.

1.2.2.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 Odabirom emisijskog faktora za prirodni plin objašnjen je u poglavlju 1.2.1.5.

1.2.2.6 Životni vijek mjere Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedene energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

1.3 ENERGETSKO SAVJETOVANJE KRAJNJIH KUPACA Energetsko savjetovanje krajnjih kupaca energije mjera je kojom se nastoji potaknuti promjena ponašanja kupaca vezano uz obrasce korištenja energije i osnažiti kupce za donošenje informiranih odluka o investiranju u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Energetsko savjetovanje se obično provodi na sustavan način, osnivanjem mreža savjetnika (npr. mreža ENSVET u Sloveniji[36](Više informacija dostupno je na: https://ekosklad.si/prebivalstvo/ensvet (datum pristupa mrežnoj stranici: 22.10.2019.))), odnosno mreža info ureda i centara (npr. EE info uredi i EE info centri koji su osnovani u sklopu projekta »Poticanje energetske e kasnosti u Hrvatskoj«[37](Više informacija dostupno je na: http://www.enu.fzoeu.hr/info-edu/gdje-po-savjet-ee-savjeti (datum pristupa mrežnoj stranici: 22.10.2019.))). Ovakva mjera mogla bi biti uspostavljena i otvaranjem info točaka (telefonska linija, mrežna stranica, info centri) na kojima bi svi zainteresirani kupci mogli doći po savjete za poboljšanje energetske učinkovitosti. Bitno je istaknuti da energetsko savjetovanje podrazumijeva pružanje dovoljno podataka o postojećem pro lu potrošnje energije individualnog potrošača (kupca) za prepoznavanje i kvanti ciranje potencijala za ostvarivanje ušteda energije. U tom smislu, savjetovanje, a da bi dovelo do promjena ponašanja koje će biti moguće kvanti cirati u smislu ušteda energije, mora biti individualizirano. Za grupno savjetovanje čije aktivnosti uključuju nastupe na različitim konferencijama, radionicama i tečajevima (različito od mjera opisanim u poglavljima 1.2.1 i 1.2.2 koje se smatraju usmjerenim i individualiziranim savjetovanjem) ne postoje primjeri metoda za ocjenu ušteda iz ovakvih općeniti grupnih aktivnosti odnosno takve grupne aktivnosti se ne ubrajaju u energetsko savjetovanje Zbog toga se metoda za ocjenu ušteda utvrđuje samo za individualno savjetovanje, tj. savjetovanje koje u obzir uzima pro l potrošnje energije individualnog potrošača. Pri tome, metoda za ocjenu ušteda odnosi se samo na uštede koje su rezultat promjene ponašanja. Naime, energetsko savjetovanje može dovesti i do provedbe tehničkih mjera energetske učinkovitosti, za koje je onda potrebno primijeniti druge metode izračuna ušteda energije. Oblici savjetovanja[38](Izvor: EU H2020 projekt MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency, studija »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, 2016.): Energetsko savjetovanje na licu mjesta: Najintenzivniji oblik savjetovanja je savjetovanje na licu mjesta u kućanstvima. Potencijal za uštede energije može se odrediti izravno, bez apstraktnih objašnjenja u područjima primjene, mogu se dati konkretne preporuke, a u nekim slučajevima se mjere mogu provesti izravno uz pomoć savjetnika. Iskustvo sa savjetovanjima na licu mjesta pokazuje da ono može dovesti do najvećih ušteda po kućanstvu; Energetsko savjetovanje u info centrima: Energetsko savjetovanje u info centrima je najčešći način savjetovanja kojega primjenjuju opskrbljivači energijom. Zainteresirani potrošači energije (kupci) se obraćaju opskrbljivačima s upitima vezanim uz potrošnju energije i mogućnosti ostvarivanja uštede energije. Ovakvo savjetovanje često se kombinira s informativnim brošurama/letcima sa savjetima za ostvarenje ušteda energije. Sudjelovanje na konferencijama i seminarima može se prihvatiti kao ovaj tip savjetovanja, ukoliko se na takvim događanjima savjetovanje individualizira i dokumentira. Telefonsko savjetovanje: Telefonsko savjetovanje predstavlja alternativu savjetovanju u info centrima, a često se nude u kombinaciji s internetskim savjetovanjem. Internetsko savjetovanje: usluge internetskog savjetovanja s individualnim povratnim informacijama o mogućnostima uštede energije u kućanstvu pružaju alternativu savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima. Prednosti internetskog savjetovanja su niski troškovi provedbe i mogućnost širokog obuhvata. Uz to, savjet je dostupan u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu s pristupom Internetu. Da bi se internetsko savjetovanje tretiralo kao mjera energetske učinkovitosti, takovo savjetovanje mora sadržavati detaljan upitnik o individualnoj potrošnji, mora omogućavati ravnopravni pristup za sve korisnike (neovisno je li korisnik ujedno i kupac opskrbljivača koji nudi ovu uslugu), personalizirane savjete za ostvarenje ušteda energije i završno izvješće. Objavljivanje savjeta o načinima za ostvarenje ušteda, bez individualiziranog (personaliziranog) pristupa ne smatra se energetskim savjetovanjem u kontekstu ostvarivanja obveza energetske učinkovitosti. Ova mjera odnosi se samo na krajnje kupce iz kategorije kućanstava, dok su predviđeni oblici savjetovanja za poslovni sektor (industrija i usluge) obrađeni u poglavlju 1.2.

1.3.1 Način određivanja ušteda Za određivanje ušteda energije koje su rezultat mjera kojima se utječe na promjenu ponašanja krajnjih kupaca (potrošača) energije, moguće je koristiti predviđene uštede, i to korištenjem opće formule za mjere kojima se utječe na promjenu ponašanja, kako je predložila EK. Pri tome, ključno je odrediti faktor uštede energije S, što je i najveći izazov u de niranju metode. Naime, u Hrvatskoj nisu još provedena istraživanja na temelju kojih bi se ovaj faktor mogao utvrditi, stoga ne postoje relevantne nacionalne referentne vrijednosti. Iz tog je razloga napravljeno istraživanje dostupnih primjera u ostalim državama članicama EU te su referentne vrijednosti preporučene na temelju već utvrđenih i primijenjenih praksi[39](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Energy audits for households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«. Razmatrana je i mogućnost primjene metode koja se primjenjuje za mrežu energetskih savjetnika u Sloveniji ENSVET (prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017), ali s obzirom da se ova mjera provodi već dugi niz godina u Sloveniji i da su utvrđeni podatci vrlo speci čno vezani uz nju, ocijenjeno je da metoda i dane referente vrijednosti nisu primjerene za aktivnosti koje provode stranke obveznice sustava obveze energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.).

1.3.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih energetskim savjetovanjem: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji za razinu kvalitete savjetovanja Qi po kućanstvu FECHH [kWh/god] ukupna potrošnja energije (električne i toplinske) po kućanstvu Qi kvaliteta savjetovanja (1 – 3) SQi % faktor uštede energije za savjetovanje razine kvalitete Qi NQi broj savjetovanja razine kvalitete Qi FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Izračun se temelji na razinama kvalitete savjetovanja, koje se de niraju na sljedeći način: • Razina kvalitete savjetovanja 1: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonom, na licu mjesta) s klijentom ili putem personaliziranih internetskih ponuda uz individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 15 minuta. • Razina kvalitete savjetovanja 2: ako se savjetovanje provodi izravno (telefonski, u info centru, na licu mjesta) s klijentom, uključuje individualnu analizu potrošnje i traje najmanje 30 minuta. • Razina kvalitete savjetovanja 3: ako se savjetovanje provodi na licu mjesta, ako savjetovanje traje više od 60 minuta, savjetovanje provodi osoba ovlaštena za energetski pregled i generira se izvješće s prijedlogom mjera energetske učinkovitosti. Faktor uštede energije SQi u ovisnosti o vrsti i razini kvalitete Qi savjetovanja određuje se prema tablici: Razina kvalitete 1 Razina kvalitete 2 Razina kvalitete 3 Savjetovanje na licu mjesta 1% 3% Savjetovanje u info centrima 0,25 % 1% 3% Telefonsko savjetovanje 0,25 % 1% Internetsko savjetovanje 0,25 % Savjetovanje se može odnositi samo na električnu energiju, samo na toplinsku energiju ili na ukupnu potrošnju energije (električna i toplinska). U tom smislu vrijedi: pri čemu je: FECHHel [kWh/ god] potrošnja električne energije u kućanstvu FECHHte [kWh/god] potrošnja energije za toplinske potrebe u kućanstvu (potrošnja toplinske energije iz CTS-a ili potrošnja goriva za toplinske potrebe) Formulu za izračun FES (odnosno korištenje FECHHel, FECHHth ili FECHH) potrebno je prilagoditi ovisno o sadržaju savjetovanja.

1.3.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Za utvrđivanje ušteda energije potrebno je dokumentirati svako savjetovanje. Izvješća moraju sadržavati datum, vrijeme, trajanje, vrstu i razinu kvalitete savjetovanja. Savjetovanja razine kvalitete 2 i 3 obavezno moraju sadržavati podatke o razmatranim područjima za poboljšanje energetske učinkovitosti, predloženim mjerama za uštedu energije i procijenjenom potencijalu ušteda. Izvješće o savjetovanju na licu mjesta ili u info centrima mora biti potpisano od strane korisnika. Sva izvješća o savjetovanju moraju biti potpisana od strane osobe koja je pružala savjetovanja. Broj izvješća o savjetovanjima određene vrste i razine kvalitete predstavlja parametar NQi. Za FECHH (FECHHel, FECHHte) moguće je koristiti stvarne podatke, ali oni moraju biti dokumentirani i veri cirani od strane klijenta (potpisom izvješća o savjetovanju). S ciljem smanjenja administrativnog opterećenja, ali i grešaka, preporuča se da se stvarni podatci koriste samo iznimno i to u slučaju razine kvalitete savjetovanja 3, a da se koriste referentni podatci dani u poglavlju 1.3.4.

1.3.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeći: Parametar Jedinica Referentna vrijednost FECHH [kWh/god] 15.900 FECHHel [kWh/god] 3.500 FECHHte [kWh/god] 14.400 SQ1 % 0,25 SQ2 % 1 SQ3 % 3 Sve vrijednosti za FEC određene su na temelju dostupnih energetskih statistika[40](Izvor: Odyssee baza podataka: https://odyssee.enerdata.net/database/ (datum pristupa mrežnoj stranici: 30.10.2019.). Podatci na temelju kojih su određene referentne vrijednosti dani su u Prilogu 1.). Korištenjem vrijednosti danih u gornjoj tablici, utvrđuju se sljedeće referentne vrijednosti za jedinične uštede energije (UFES): UFES [kWh/(jedinica x god)] Razina kvalitete 1 Razina kvalitete 2 Razina kvalitete 3 Ukupna potrošnja energije 39,75 159 477 Električna energija 8,75 35 105 Toplinska energija 36 144 432

1.3.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za kućanstvo, koji iznosi 0,145 eEL [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330 eTE [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274 ePP [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za prirodni plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 eELLU [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje prema tablici 3 priloga iznosi 0,267 eUNP [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor za ukapljeni nani plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,227 Emisijski faktor primjenjuje se ovisno o potrošnji energije koja je obuhvaćena savjetovanjem: ukupna potrošnja energije kućanstva – faktor e, potrošnja električne energije – faktor eEL ili potrošnja toplinske energije – faktori eTE, epp, eELLU ili eUNP ovisno o načinu (gorivu) na koji se zadovoljavaju toplinske potrebe. Ukoliko se toplinske potrebe zadovoljavaju biomasom (najčešće ogrjevnim drvetom), faktor emisije jednak je nuli. Ukoliko se potrošnja energije ne može razložiti na električnu i toplinsku (grivo), onda je potrebno koristiti emisijski faktor za kućanstvo, koji je dobiven na temelju podatak o energetskoj bilanci kućanstava[41](Izvor: Godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj 2017.«, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.). Potrebno je uočiti da je izračunati emisijski faktor za kućanstva ovisan o strukturi potrošnje energenata u ovom sektoru pa bi ga trebalo određivati na godišnjoj razini. Također, zbog velikog udjela biomase u potrošnji energije u kućanstvima (oko 46%), ovaj prosječni emisijski faktor je niži od faktora za bilo koje drugo gorivo ili oblik energije.

1.3.6 Životni vijek mjere Ova mjera počinje generirati uštede energije na dan provedenog energetskog savjetovanja. Životni vijek mjere je 2 godine, što je u skladu s međunarodnom praksom.

1.4 UVOĐENJE NAPREDNIH (PAMETNIH) MJERNIH SUSTAVA ZA NADZOR POTROŠNJE ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE Sukladno de niciji iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/14, 116/18 i 25/20) napredni mjerni sustav mjerenja je elektronički sustav koji može mjeriti potrošnju energije pružajući više informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristeći se nekim oblikom elektroničke komunikacije. Smjernice Direktiva Europske komisije i Vijeća o energetskoj učinkovitosti i o svojstvima zgrada potiču implementaciju i korištenje ovih sustava jer oni omogućavaju krajnjem korisniku detaljnu analizu potrošnje električne i toplinske energije te energije dobivene iz plina u većoj vremenskoj rezoluciji (15 minutno, satno, višesatno, dnevno) na osnovi koje se potrošnja može optimizirati. Slijedom toga, sustav ne pridonosi energetskim uštedama samom ugradnjom opreme, već se uštede ostvaruju promjenom ponašanja krajnjih korisnika i/ili prilagođavanjem režima rada tehničkih sustava i opreme na osnovi rezultata analiza koje ovi sustavi omogućavaju. Prilikom zamjene brojila na obračunskom mjernom mjestu, razred točnosti novog brojila mora odgovarati važećim tehničkim zahtjevima i propisima u Republici Hrvatskoj i EU. U slučaju da se napredni mjerni sustav uvodi na kontrolno mjerno mjesto, prilikom ugradnje novog brojila moraju se poštivati tehnički zahtjevi i propisi kao kada se brojilo ugrađuje na obračunsko mjerno mjesto. Ušteda energije od ugradnje naprednih mjernih sustava izračunava se na godišnjoj osnovi potrošnje energije (odvojeno za električnu energiju, toplinsku energiju ili drugi energent korišten za grijanje) prije instaliranja ovih sustava. Za napredne mjerne sustave koji se uvode na kontrolna mjerna mjesta (kontrolna mjerila), a u slučaju da kontrolno mjerno mjesto nije obuhvaćeno naprednim mjernim sustavom kroz obračunsko mjerno mjesto, ušteda se utvrđuje godinu dana nakon uvođenja naprednog mjernog sustava na temelju nove evidentirane godišnje potrošnje. S naprednim mjernim sustavima poželjno je uvesti i sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to barem jedan uređaj u prostoru gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen.

1.4.1 Način određivanja ušteda Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije. Ušteda prilikom uvođenja naprednih mjernih sustava na kontrolnim mjernim mjestima ili ukoliko prethodna potrošnja nije poznata utvrđena je na temelju sljedeće jednogodišnje potrošnje energije.

1.4.2 Formula za izračun ušteda formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na obračunskom mjestu: pri čemu je: FESOi [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva E [kWh/god] godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva rEL faktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti GPP [kWh/god] godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GELLU [kWh/god] godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GUNP [kWh/god] godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GTE [kWh/god] godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva rG faktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije. pri čemu je: FESO [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava za nadzor potrošnje energije kod krajnjih kupaca na kontrolnom mjestu, a da kontrolno mjesto nije obuhvaćeno obračunskim mjestom sa naprednim mjerilom ili u slučaju ukoliko prethodna potrošnja nije poznata: pri čemu je: FESKi [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva E1 [kWh/god] godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva rEL faktor uštede električne energije zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti GPP1 [kWh/god] godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GELLU1 [kWh/god] godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GUNP1 [kWh/god] godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije napredn og mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GTE1 [kWh/god] godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva rG faktor uštede goriva zbog ugradnje naprednog mjernog sustava prema donjoj tablici referentnih vrijednosti Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije. pri čemu je: FESK [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima Formula za izračun ukupnih ušteda energije ostvarenih uvođenjem naprednih mjernih sustava: pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem naprednih mjernih sustava

1.4.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: E godišnja potrošnja električne energije svakog krajnjeg kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u E1 slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GPP godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva godišnja potrošnja prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u GPP1 slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GELLU godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava GELLU1 u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GUNP godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog GUNP1 sustava u slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva GTE godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije instalacije naprednog mjernog sustava u slučaju obračunskog mjernog mjesta, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u prvoj godini nakon instalacije naprednog mjernog sustava u GTE1 slučaju kontrolnih mjernih mjesta koja nisu zahvaćena naprednim mjernim sustavom na obračunskom mjernom mjestu, zasebno za sektor usluga i zasebno za kućanstva Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – službeni podatak o potrošnji energenta čija potrošnja se prati naprednim sustavom mjerenja, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz naprednog mjernog sustava za nadzor potrošnje, – zapisnik o primopredaji naprednog sustava mjerenja i/ili račun o isporučenoj opremi i uslugama. Napomena: S obzirom da se za potrebe proračuna godišnja potrošnja energenata iskazuje u kWh, a ne u zičkim jedinicama (kg, litre, m3) kako je uobičajeno prikazano u dokumentaciji npr. u računu opskrbljivača gorivom), za pretvorbu je potrebno koristiti faktore de nirane u Tablici 22, Priloga B.

1.4.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru i energentu, su sljedeći (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije): Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije Sektor Faktor uštede električne energije (rEL) (rG) Industrija i usluge 0,01 0,02 Kućanstva 0,02 0,03

1.5.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ECO2O [tCO2 / god] godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na obračunskim brojilima ECO2K [tCO2 / god] godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem naprednih mjernih sustava na kontrolnim brojilima eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330 ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 eELLU [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje prema tablici 3 priloga B iznosi 0,267 eUNP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za ukapljeni nani plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,227 eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274 Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor kućanstva i zasebno za sektor usluga zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

1.5.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere razlikuje se za pojedine sektore i to na način prikazan donjom tablicom. Sektor Životni vijek [godina] Zgrade sektora usluga 5 Kućanstva 2

1.5 UGRADNJA OPREME ZA REGULACIJU TEHNIČKIH SUSTAVA Opremom za regulaciju smatra se oprema koja omogućava upravljanje i regulaciju rada uređaja i tehničkih sustava prema potrebama krajnjeg korisnika. Ugradnja senzora, elektroničke opreme za komunikaciju u uređaje te opremu za nadzor i regulaciju rada tehničkih sustava omogućava se primanje i slanje podataka o načinu rada i vrijednostima radnih parametara u većoj vremenskoj rezoluciji. Na osnovi prikupljenih podataka, podešavanjem opreme, postavljaju se optimalni radni parametri i režim rada prema stvarnim potrebama korisnika, čime se eliminira nepotrebna potrošnja energije i ostvaruju energetske uštede. Prilikom ugradnje opreme za regulaciju tehničkih sustava potrebno je analizirati i uvođenje sustave kontrole CO2 i CO u cilju sigurnog boravka ljudi u prostoru, posebice tamo gdje se priprema hrana odnosno gdje se koristi otvoreni plamen. U nastavku se razrađuje nekoliko tipičnih mjera koje uključuju regulaciju sustava gdje je unutar svake potrebno analizirati i ugradnju sustava kontrole CO2 i CO u prostoru.

1.5.1 Ugradnja opreme za regulaciju sustava grijanja Oprema za regulaciju sustava grijanja u zgradi kod krajnjih korisnika podrazumijeva elemente za regulaciju topline na ogrjevnim tijelima, kao krajnjim elementima u centralnom sustavu grijanja za predaju toplinske energije u prostor za potrebe regulacije temperature zraka u krajnjem prostoru koji se grije. Mogu se ugrađivati uređaji za regulaciju odavanja topline sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom: – Klasični termostatski radijatorski set i – Elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator).

1.5.1.1 Način određivanja ušteda Uštede koje su rezultat ove mjere mogu se odrediti korištenjem metode 4. »Nova instalacija ili zamjena sustava grijanja i sustava za pripremu potrošne tople vode (PTV) u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora« koja obuhvaća sve elemente sustav grijanja (proizvodnja, distribucija i odaja toplinske energije) sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom te koristi pristup procijenjenih ušteda energije: pri čemu je: UFES [kWh/jedinica x god] jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji FES [kWh/ god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit učinkovitost sustava grijanja prije ugradnje opreme ηnew učinkovitost sustava grijanja nakon ugradnje opreme SHD [kWh/m2 x god] speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade A m2 ploština korisne površine zgrade

1.5.1.2 Formula za izračun ušteda S obzirom da se ugradnjom opreme za regulaciju sustava grijanja poboljšava učinkovitost sustava predaje (emisije) toplinske energije, gornja formula može se za potrebe ove mjere napisati na sljedeći način[42](Ova je formula također preporučena u EU H2020 projektu MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri »Installation of thermostatic valves on radiators«.): pri čemu je: ηinit_em učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme ηnew_em učinkovitost podsustava grijanja (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme ηboiler učinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije ηdis učinkovitost podsustava distribucije sustava toplinske energije

1.5.1.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: ηinit_em učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije prije ugradnje opreme ηnew_em učinkovitost podsustava predaje (emisije) toplinske energije nakon ugradnje opreme ηboiler učinkovitost podsustava proizvodnje toplinske energije ηdis učinkovitost podsustava distribucije toplinske energije SHD speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade A ploština korisne površine zgrade Uštede energije moguće je izračunati uz korištenje svih podataka speci čnih za pojedini projekt. U slučaju korištenja ulaznih podatak speci čnih za projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu, – izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti podsustava, speci čnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade/dijela zgrade u kojem je ugrađena oprema za automatsku regulaciju. U nedostatku speci čnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju sustav grijanja u zgradi i/ili račun za isporučenu opremu, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

1.5.1.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti ovise o ugrađenoj opremi za regulaciju kao i o sektoru u kojem se mjera provodi (Prilog B, Tablice 1 i 2). Sektor SHD [kWh/m2] Usluge 175 Kućanstva 160 Učinkovitost podsustava ηboiler 0,82 ηdis 0,93 ηinit_em 0,78 0,93 – za klasični termostatski radijatorski set ηnew_em 0,97 – za elektronički termostatski radijatorski set (programabilni regulator)* *Vrijednosti su de nirane prema normi HRN EN 15316-2-1 (Sustavi grijanja u zgradama. Metoda za izračun energetskih zahtjeva sustava i učinkovitosti sustava. Sustavi emisije toplinske energije) U slučaju kućanstava, moguće je de nirati referentnu vrijednost za (SHD x A) koja predstavlja prosječnu potrošnju kućanstva za grijanje i iznosi 12.400 kWh/god (ova je vrijednost utvrđena u poglavlju 1.1.1.4). U slučaju provedbe mjere u uslužnom sektoru, nužno je poznavati vrijednosti SHD i A za zgradu u kojoj se mjera provodi.

1.5.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za korišteno gorivo/toplinsku energiju, a prema tablici 3 priloga B – ukoliko nije poznato koje se gorivo koristi, uzima se faktor za prirodni plin

1.7.1.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 10 godina.

1.5.2 Ugradnja opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete Oprema za regulaciju sustava rasvjete upravlja radom rasvjete prilagođavajući isti prema stvarnim potrebama, uzimajući u obzir okupiranost prostora i/ili dostupnost prirodnog osvjetljenja. Navedeno uključuje: – Senzore osvijetljenosti; – Vremensko upravljanje; – Djelomično paljenje gašenje (zoniranje) i – Senzore prisutnosti.

1.5.2.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.5.2.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora temelji se na formuli: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinca god)] jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji P [W] instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja ugrađena oprema za automatsku regulaciju redukcijski faktor koji ovisi o novo primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom r (ugrađenom opremom za automatsku regulaciju sustava rasvjete) prema donjoj tablici nh [h/god] referentni godišnji sati rada sustava rasvjete prema donjoj tablici Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima[43](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se prema Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija): pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji NUi [kWh/(jedinica god)] normirana godišnja ušteda energije jednog seta opreme za automatsku regulaciju sustava prema donjoj tablici

1.5.2.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: u sektoru usluga i industrije instalirana snaga svih izvora svijetlosti sa pripadajućim gubicima na predspojnim napravama kojim upravlja P ugrađena oprema za automatsku regulaciju, zasebno grupirana prema tipu opreme koja je ugrađena za automatsku regulaciju rada sustava rasvjete (senzori osvijetljenosti, vremensko upravljanje, djelomično paljenje gašenje, senzori prisutnosti) i broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu, – izvještaj o instaliranoj rasvjeti koja je upravljana ugrađenom opremom za automatsku regulaciju rasvjete. Minimalno, izvještaj mora sadržavati instaliranu snagu predmetne rasvjete. Izvještaj može biti i sastavni dio izvještaja o energetskom pregledu ili projektne dokumentacije, a potrebno ga je posjedovati za ugradnju opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Za provedbu mjere u kućanstvima, uz korištenje normirane godišnje uštede NUi, potreban je samo zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju rasvjete i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojega će biti razvidan broj ugrađene opreme za automatsku regulaciju sustava rasvjete u kućanstvima.

1.5.2.4 Referentne vrijednosti Sektor usluga i industrija nh [h/god] 1.600 0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija) 0,9 – vremensko upravljanje r - 0,8 – senzori prisutnosti 0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svijetlosti Referentne vrijednosti prema referentnim vrijednostima pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije: Sektor kućanstva NUi [kWh/(jedinica god)] 40

1.5.2.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju, a prema tablici 3 priloga B iznosi 0,33

1.7.2.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 10 godina.

1.5.3 Ugradnja opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila Oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u zgradi prije svega uključuje prekidače za eliminiranje gubitaka u režimu rada čekanja (eng. stand-by) te daljinski upravljive programibilne utičnice.

1.5.3.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.5.3.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda ugradnje opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila[44](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri » Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.)«, metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.): pri čemu je: UFES [kWh/(jedinca god)] jedinična ušteda energije ugradnjom jednog seta opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji PG [W] snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila PP [W] snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila tSB [h/god] godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) ta [h/god] godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu

1.5.3.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: PG [W] snaga svih uređaja u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) priključenih na jedan set opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila PP [W] snaga opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila tSB [h/god] godišnji sati rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by) ta [h/god] godišnji sati rada kada je oprema za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila u pogonu i - broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila Uštede je moguće izračunati korištenjem podataka speci čnih za svaki projekt ili korištenjem referentnih vrijednosti. U slučaju korištenja referentnih vrijednosti, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda jest zapisnik o primopredaji opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila i/ili račun za isporučenu opremu, iz kojeg je razvidan broj ugrađenih setova opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila. U slučaju korištenja speci čnih vrijednosti, uz zapisnik o primopredaji i/ili račun za isporučenu opremu, potrebno je priložiti/posjedovati i izvještaj o instaliranim uređajima koji su upravljani ugrađenom opremom za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila. Izvještaj mora sadržavati izmjerenu ukupnu snagu uređaja u režimu rada čekanja, izmjerenu snagu opreme za automatsku regulaciju potrošnje električnih trošila te podatak o godišnjim satima rada kada su uređaji u režimu rada čekanja (tzv. stand-by).

1.5.3.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti[45](Predložena metoda i referentne vrijednosti temelje se na preporukama EU H2020 projekta MultEE – Facilitating Multi-level governance for Energy Efficiency danih u studiji »Document with general formulae of bottom-up methods to assess the impact of energy efficiency measures«, mjeri » Standby killer in households«. Metoda je dodatno razrađena u austrijskoj metodologiji danoj u dokumentu »Verallgemeinerte Methoden zur Bewertung von Energieeffizienzmaßnahmen (29.06.2016.), metoda »Stand-By Verbrauchsreduktion in Haushalten«.): Referentne vrijednosti PG [W] 5,14 PP [W] 0,50 tSB [h/god] 7.300 ta [h/god] 8.760 UFES [kWh/(jedinica god)] 33,10

1.5.3.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju, a prema tablici 3 priloga B iznosi 0,33

1.5.3.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 2 godine.

1.5.4 Ugradnja opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja Ugradnjom termostatskih radijatorskih setova na ogrjevna tijela nekadašnji sustav grijanja s konstantnim protokom postaje centralni sustav grijanja s promjenjivim protokom. S osnovnim ciljem postizanja ravnomjerne raspodjele ogrjevnog medija/topline u cijevnom razvodu centralnog sustava grijanja, potrebno je provesti hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja ugradnjom automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja. Određivanje odgovarajuće veličine automatskih veličina za hidrauličko balansiranje i pozicije u sklopu cijevnog razvoda sustava grijanja mora biti provedeno od strane ovlaštenog strojarskog projektanta. Mjera stoga obuhvaća ugradnju termostatskih radijatorskih setova i automatskih ventila za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja. Mjera se odnosi samo na zgrade sa centralnim sustavom grijanja na kotlovnicu ili preko zajedničke toplinske podstanice.

1.5.4.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.5.4.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja je: pri čemu je: UFES [kWh/jedinica x god] jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradi FES [kWh/ god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji zbog ugradnje opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja u zgradama η učinkovitost sustava grijanja SHD [kWh/m2 x god] speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade A m2 ploština korisne površine zgrade f faktor uštede energije

1.7.4.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka speci čnih za svaku pojedinačnu zgradu: η učinkovitost sustava grijanja SHD speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certi kata) A ploština korisne površine zgrade U slučaju korištenja ulaznih podataka speci čnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava, – izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o učinkovitosti sustava, speci čnim godišnjim toplinskim potrebama i korisnoj površini zgrade. U nedostatku speci čnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz potpuno ili djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za hidrauličko uravnoteženje sustava. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za hidrauličko uravnoteženje sustava, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

1.5.4.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti[46](Metoda, kao i vrijednost faktora f preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Optimizacija sistema ogrevanja v stavbah z več posameznimi deli«.): Referentne vrijednosti 0,739 – za kotlovnice η 1 – za sustave daljinskog grijanja 175 – zgrade uslužnog sektora SHD [kWh/m2 x god] 160 – stambene zgrade f [%] 10

1.5.4.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274 ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202

1.5.4.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 10 godina.

1.5.5 Zamjena regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode Regulator za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode, obuhvaća regulacijski uređaj sa svim osjetnicima temperature i tlaka koji omogućavaju regulaciju sustava za grijanje sukladno vanjskim uvjetima i potrebama krajnjeg korisnika. Naime, u postojećim toplinskim podstanicama postoji velik broj regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode starije generacije, koji nemaju mogućnost podešavanja naprednih funkcija za regulaciju te nemaju funkciju spajanja na sustav daljinskog nadzora i upravljanja. Ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode s naprednim ECO funkcijama osigurati će se optimalna regulacija na razini toplinske podstanice, kao i rad cijelog sustava u optimalnim uvjetima, čime se omogućava odgovor na potražnju pri čemu se rad uređaja i tehničkih sustava optimizira te se na taj način ostvaruju uštede u potrošnji energije.

1.5.5.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.5.5.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih ugradnjom regulatora za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u toplinske podstanice je[47](Predložena metoda temelje se na Pravilniku o spremembah in dopolnitvah Pravilnika o metodah za določanje prihrankov energije, Uradni list RS, št. 14/2017, Republika Slovenija.): pri čemu je: UFES [kWh/god] jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode SHD [kWh/m2god] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade SWD [kWh/m2god] speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice k faktor (normirani) uštede energije zamjenom regulatora u toplinskoj podstanici FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.55.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Uštede energije mogu se izračunati korištenjem sljedećih podataka speci čnih za svaku pojedinačnu zgradu: SHD speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certi kata) SWD speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A ploština korisne površine zgrade U slučaju korištenja ulaznih podataka speci čnih za svaki pojedinačni projekt, dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju u toplinskoj podstanici, – izvještaj o energetskom pregledu, projektna dokumentacija ili druga slična dokumentacija iz koje su razvidni podatci o speci čnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i za potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice. U nedostatku speci čnih podataka za pojedini projekt, uštede se mogu izračunati uz djelomično korištenje referentnih vrijednosti. Jedni ulazni podatak koji mora biti poznat jest ploština korisne površine zgrade, gdje se ugrađuje oprema za regulaciju. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka u ovom slučaju je zapisnik o primopredaji opreme za regulaciju, s iskazanom ukupnom površinom koju obuhvaća ugrađena oprema.

1.5.5.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti[48](Metoda je preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Celovita prenova toplotne postaje«. S obzirom da se ovdje radi o djelomičnoj obnovi toplinske stanice, odnosno samo o ugradnji napredne regulacije, faktor k je smanjen s 10% koliki je za cjelovitu obnovu podstanice na 2%. Ovaj podatak temelji se na dostupnoj literaturi (Lillqvist, R. »Energy Efficient Design of District Heating Substations«, Alfa Laval Nordic Oy 2017), prema kojoj se ovakvom regulacijom postižu štede u zgradi od 3,3%. Zbog konzervativnosti ocjene, ovaj je postotak smanjen na 2%.): Referentne vrijednosti 175 – zgrade uslužnog sektora SHD [kWh/m2 x god] 160 – stambene zgrade Stambene zgrade 12,5 ≤ tri stambene jedinice 16,0 > tri stambene jedinice SWD [kWh/m2 x god] Zgrade uslužnog sektora javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, 3,5 sportski objekti i dr.) 0,5 ostale zgrade uslužnog sektora k [%] 0,02

1.5.5.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274

1.5.5.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 10 godina.

1.6 UVOĐENJE SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE ENERGIJOM S obzirom da je energija od ključne važnosti za poslovanje i funkcioniranje većine vrsta organizacija te predstavlja sve veći trošak tijekom poslovanja javlja se potreba za stvaranjem normiranog modela za učinkovito upravljanje energijom. Uvođenjem sustava za upravljanje energijom (npr. ISO 50001) utvrđuju se zahtjevi i daju upute za primjenu takvog upravljanja energijom koji bi bili prikladni za primjenu u svim vrstama organizacija i na sve tipove energije koji se upotrebljavaju. Sa sustavom za upravljanje energijom poželjno je ugraditi opremu, odnosno sustave kontrole CO2 i CO u prostoru i to bez izuzetka u prostoru gdje se koristi otvoreni plamen. Osnovna svrha sustava je postizanje boljih energetskih učinaka što obuhvaća uporabu energije, energetsku učinkovitost, sigurnost uposlenih i potrošnju energije primjenjujući niz administrativnih i organizacijskih postupaka, imenovanjem odgovornih osoba te postavljanjem konkretnih ciljeva za poboljšanje, odnosno donošenje cjelovite energetske politike poduzeća.

1.6.1 Način određivanja ušteda Ušteda prilikom uvođenja sustava za upravljanje energijom utvrđena je na temelju prethodne potrošnje energije.

1.6.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za gospodarenje energijom kod krajnjih kupaca: pri čemu je: ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, FESi [kWh/god] zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije E [kWh/god] godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom rEL faktor uštede električne energije zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GL [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GMU [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava GKU [kWh/god] za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka GTLU [kWh/god] uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GB [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GBM [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije GPP [kWh/god] početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u GELLU [kWh/god] godini prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja GUNP [kWh/god] sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava GTE [kWh/god] za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije rG faktor uštede goriva zbog uvođenja sustava za gospodarenje energijom prema donjoj tablici referentnih vrijednosti Potrebno je napomenuti kako se godišnja potrošnja energije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuje zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektor industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije. pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji uvođenjem sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga

1.6.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: godišnja potrošnja električne energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava E [kWh/god] za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja lignita svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GL [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja mrkog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GMU [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja kamenog ugljena svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava GKU [kWh/god] za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja teškog i srednjeg loživog ulja svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka GTLU [kWh/god] uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja benzina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GB [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja biomase svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za GBM [kWh/god] gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja prirodnog plina i stlačenog prirodnog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije GPP [kWh/god] početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja ekstra lakog loživog ulja, lakog loživog ulja i dizela svih krajnjih kupca mjerena u godini GELLU [kWh/god] prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja ukapljenog nanog plina svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja GUNP [kWh/god] sustava za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava GTE [kWh/god] za gospodarenje energijom, zasebno za sektor usluga, mikro i mala poduzeća sektora industrije te srednja i velika poduzeća sektora industrije Napomena: Kao godišnja potrošnja pojedinog energenta prije početka uvođenja sustava za gospodarenje energijom moguće je koristiti de niranu baznu potrošnju koja je jedan od prvih koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – odluka ili istovrijedan dokument potpisan od strane odgovorne osobe u tvrtki vezan za početak provedbe uvođenja sustava za upravljanje energijom, – izvještaj i/ili certi kat o uvedenom sustavu za upravljanje energijom, – službeni podatak o potrošnji energenata, poput računa za energiju, ispisa dostavljenog od strane opskrbljivača ili ispisa iz mjernog sustava za nadzor potrošnje ili utvrđene bazne/referentne potrošnje kao prvog koraka ka uvođenju sustavnog gospodarenja energijom prije početka uvođenja sustava

1.6.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za faktore uštede energije, ovisno o sektoru, veličini poduzeća i energentu, su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije): Faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske Sektor / veličina poduzeća Faktor uštede električne energije (rEL) energije (rG) Zgrade sektora usluga 0,03 0,05 Industrija mikro i mala poduzeća 0,02 0,03 Industrija srednja i velika poduzeća 0,01 0,01

1.6.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za električnu energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,330 eL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za lignit prema tablici 3 priloga B iznosi 0,364 eMU [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za mrki ugljen prema tablici 3 priloga B iznosi 0,346 eKU [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za kameni ugljen prema tablici 3 priloga B iznosi 0,341 eTLU [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za teško i srednje loživo ulje prema tablici 3 priloga B iznosi 0,279 eB [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za benzin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,250 ePP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za prirodni plin i stlačeni prirodni plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,202 eELLU [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za ekstra lako loživo ulje, lako loživo ulje i dizel prema tablici 3 priloga B iznosi 0,267 eUNP [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za ukapljeni nani plin prema tablici 3 priloga B iznosi 0,227 eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274 Napomena: Godišnja potrošnja energije, kao i pripadajuće emisije pojedinih energenata svih krajnjih kupaca određuju se zasebno za sektor usluga, zasebno za mikro i mala poduzeća sektora industrije i zasebno za srednja i velika poduzeća sektora industrije zbog različitih referentnih faktora uštede energije.

1.6.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 5 godina.

1.7 USLUGA OPTIMIZACIJE POTROŠNJE ENERGIJE Optimizacija potrošnje energije podrazumijeva korištenje metoda kojima se za žaljenu razinu ugode ili konačnog proizvoda troši najmanja moguća količina energije. Iskustva pokazuju kako se energetski sustavi koriste ne učinkovito, čak i u slučajevima postojanja regulacije, jer mogućnosti i postavke nisu prilagođeni speci čnim slučajevima. Kako se radi o speci čnim slučajevima za veri kaciju ušteda potrebno je koristiti međunarodni protokol za praćenje, mjerenje i veri kaciju ušteda (IPMVP), koji je i razvijen u navedenu svrhu. IPMVP de nira smjernice koje opisuju uobičajenu praksu u mjerenju, računanju i izvještavanju o postignutim uštedama u projektima energetske učinkovitosti kod krajnjih korisnika. IPMVP predstavlja okvir i četiri opcije mjerenja i veri kacije (M&V) u cilju transparentnog, pouzdanog i dosljednog izvještavanja o uštedama. M&V aktivnosti uključuju mjerenje protoka energije i vode, praćenje nezavisne(ih) varijable(i), izračun i izvješćivanje. IPMVP je namijenjen za korištenje profesionalcima kao osnova za pripremu izvještaja o postignutim učincima. Svaki korisnik mora uspostaviti svoj speci čan M&V plan koji se odnosi na jedinstvene karakteristike projekta. IPMVP nije standard i stoga ne postoji nikakav formalni mehanizam usklađivanja s protokolom. Pridržavanje IPMVP-a zahtijeva pripremu speci čnog M&V plana projekta koji je u skladu s IPMVP terminologijom. Mora se imenovati IPMVP opcija koja će se koristiti, način praćenja mjerenja i metode analiza koje se koriste, procedure za osiguranje kvalitete koje treba slijediti, i osoba odgovorna za M&V. Prijedlog M&V plana dan je u Prilogu E.

1.7.1 Način određivanja ušteda Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i veri kaciju ušteda (IPMVP).

1.7.2 Formula za izračun ušteda Kada se o uštedi izvještava prema uvjetima iz perioda izvještavanja, može se zvati i izbjegnutom potrošnjom energije perioda izvještavanja. Izbjegnuta potrošnja energije kvanti kacija je ušteda u periodu izvještavanja prema potrošnji energije kakva bi bila bez uvođenja MEU. Kada se o uštedi izvještava pod uvjetima iz perioda izvještavanja, energija iz osnovnog perioda treba biti prilagođena uvjetima iz izvještajnog perioda. Za ovaj uobičajeni način zajedničkog izvještavanja o uštedama jednadžba može biti prikazana na sljedeći način: pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije FESi [kWh/i] ušteda energije u neposrednoj potrošnji optimizacijom potrošnje energije u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) i - odabrani vremenski period (npr. mjesečni, tjedni…) EO [kWh/i] potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) R [kWh/i] rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o odabranom parametru koji utječe na istu u odabranom vremenskom periodu) N [kWh/i] nerutinske prilagodbe na uvjete izvještavanja (dio potrošnje energije koji ovisi o inače nepromjenjivim parametrima u odabranom vremenskom periodu) EI [kWh/i] potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) IPMVP nudi četiri opcije za određivanje ušteda (A, B, C i D). Odabir opcije ovisi o brojnim faktorima, uključujući razmatranja lokacija mjernih granica. Ako je odlučeno utvrditi uštede na razini objekta, može biti bolje odabrati opciju C ili D. Međutim, ako se samo razmatra MEU, prikladnija može biti tehnika koja uključuje izoliranje područja projekta energetske učinkovitosti (opcija A, B ili D). Izbor IPMVP opcije je odluka koju donosi izrađivač plana mjerenja i veri kacije za svaki projekt, prema cijelom skupu uvjeta projekta, analize, proračunu i profesionalnoj prosudbi. Sljedeća slika prikazuje rutinski proces u logici odabira opcija. Slika Pogreška! U dokumentu nema teksta navedenog stila. – 1 Pojednostavljeni proces odabira opcija U sljedećoj tablici sažete su četiri opcije za određivanje ušteda prema protokolu IPMVP. IPMVP opcija Kako se izračunavaju uštede Tipične primjene A Odabir granica mjerenja: Mjerenje ključnih parametara Uštede se utvrđuju mjerenjem ključnih parametara izvedbe koji de niraju potrošnju energije sustava na koje utječe implementacija MEU i/ili uspješnost projekta. Inženjerski izračun energije osnovnog i Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne izvještajnog razdoblja iz: do kontinuirane, ovisno o očekivanim – kratkoročnih ili kontinuiranih Rasvjeta gdje je snaga ključni parametar. Procjena varijacijama u mjerenim parametrima te u duljini mjerenja ključnih parametara, i – radnih sati ovisno o rasporedu zgrade i ponašanja perioda izvještavanja. procijenjenih vrijednosti. stanara. Parametri koji nisu odabrani za terenska mjerenja Rutinska i nerutinska prilagodba se procjenjuju. Procjene se temelje na poznatim prema potrebi. podacima, speci kacijama proizvođača ili pretpostavkama inženjera. Potrebna je dokumentacija o izvoru ili potvrda procijenjenih parametara. Procjenjuju se i pogreške uštede koje proizlaze iz procjene, a ne mjerenja. Primjena VSDa i kontrola motora za B Odabir granica mjerenja: Mjerenje svih Kratkoročna ili kontinuirana mjerenja podešavanje protoka pumpe. Mjerenje parametara energije osnovnog i perioda električne energije s mjernim uređajem Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije izvještavanja, i/ili inženjerski izračuni instaliranim na električnu opskrbu motora, koji sustava na koje utječe implementacija MEU. uz korištenje mjerenih veličina očitava snagu svake minute. U osnovnom Frekvencija mjerenja je u rasponu od kratkoročne adekvatnih zamjenskih parametara periodu ovaj je mjerni instrument na mjernom do kontinuirane, ovisno o očekivanim potrošnje energije. mjestu tjedan dana da potvrdi stalno varijacijama u mjerenim parametrima, te o duljini Rutinske i nerutinske prilagodbe opterećenje. Mjerni uređaj je na mjestu tijekom perioda izvještavanja. prema potrebi. perioda izvještavanja da prati varijacije u korištenju snage. Analiza podataka s brojila iz osnovnog C Cijeli objekt i perioda izvještavanja. Program upravljanja energijom koji utječe na Uštede se utvrđuju mjerenjem potrošnje energije Rutinske prilagodbe prema potrebi, mnoge sustave unutar objekta. na cijelom objektu ili na dijelu objekta. korištenjem tehnika kao što su Mjerenje potrošnje energije s energetskim Kontinuirano mjerenje potrošnje energije cijelog jednostavna usporedba ili regresijska brojilima za struju i plin kroz dvanaest mjeseci objekta upotrebljava se tijekom izvještajnog analiza. osnovnog razdoblja i kroz period izvještavanja. razdoblja. Nerutinske prilagodbe prema potrebi. Višeznačni program za upravljanje potrošnjom D Kalibrirane simulacije energije u slučaju da u objektu ima više sustava Uštede se utvrđuju putem simulacija potrošnje i da nema podataka iz osnovnog perioda. energije cijelog objekta, ili dijela objekta. Simulacija potrošnje energije sa satnim ili Mjerenje potrošnje energije nakon instaliranja Rutine simulacije koriste se za adekvatno mjesečnim podacima s računa objekta mjernog uređaja, koristi se za kalibriranje (može se koristiti mjerenje krajnje modeliranje stvarne energetske učinkovitosti u potrošnje energije za rede niranje ulaznih simulacije. objektu. podataka) Potrošnja energije u osnovnom razdoblju, Ova opcija obično zahtijeva vještinu izrade određena pomoću kalibrirane simulacije, kalibrirane simulacije. uspoređuje se sa simulacijom potrošnje energije perioda izvještavanja.

1.7.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: EO [kWh/i] mjerena potrošnja energije iz osnovnog perioda prije provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) x razno parametri prema kojima se proračunava rutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. vanjska temperatura…) y razno parametri prema kojima se proračunava nerutinska prilagodba na uvjete izvještavanja (npr. promjena kvadrature grijanog prostora…) EI [kWh/i] mjerena potrošnja energije u periodu izvještavanja nakon provođenja optimizacije potrošnje u odabranom vremenskom periodu (npr. mjesečno…) Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – plan mjerenja i veri kacije ušteda, – izvještaj o ostvarenim uštedama u periodu izvještavanja temeljen na planu mjerenja i veri kacije ušteda.

1.7.4 Referentne vrijednosti Ušteda se utvrđuje prema metodologiji raspisanoj u međunarodnom protokolu za praćenje, mjerenje i veri kaciju ušteda (IPMVP) gdje su sve vrijednosti speci čne za svaki zasebni projekt. Referentne vrijednosti se ne koriste.

1.7.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/(god)] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za energent čija je potrošnja smanjena, a prema tablici 3 priloga B

1.7.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 5 godina.

1.8 POTICANJE ELEKTROMOBILNOSTI Jedna od ključnih mjera poticanja energetske učinkovitosti u gradskom prometu je poticanje građana na korištenje električnih vozila (npr. električni bicikl, električni moped i sl.). Korištenjem takvih vozila u gradskom prometu potiče se čišći transport te se smanjuje onečišćenje zraka, jer električna vozila nemaju emisije štetnih plinova. Njihovim korištenjem smanjuje se potrošnja fosilnih goriva i zagađenost okoliša bukom te se doprinosi održivom razvoju društva. U obzir se uzimaju sljedeća vozila: – električni bicikli i romobili te – električna vozila razvrstana u kategorije L sukladno članku 5. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN br. 85/16, 4/17), izuzev vozila kategorije L3 (motocikl) za koje je određen način utvrđivanja ušteda.

1.8.1 Bicikli i romobili s električnim pogonom Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije prilikom kupnje električnih bicikala ili romobila, koje se ostvaruju uslijed prelaska s ostalih načina prijevoza, primarno korisnika prijevoznih sredstava L i M1 kategorije. Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje električnih bicikla odnosno romobila. Uvođenjem električnih bicikala ili romobila mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje električnim biciklima i romobilima. Osim toga, uveden je i »faktor relacije« koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom. Naime, biciklom ili romobilom može se do određenog odredišta ići putem kojim nije dozvoljeno prometovati vozilima kategorije M ili L pa se stoga ukupna udaljenost prijeđenog puta smanjuje.

1.8.1.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.8.1.2 Formula za izračun ušteda pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnih bicikala/romobila EM1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem Eebic [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije električnog bicikla ili romobila Fp [%] faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom faktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim FrML sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom PRebic [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila Nebic [broj vozila] broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila de niran je sljedećom formulom:

1.8.1.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: EM1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem Eebic [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije električnog bicikla ili romobila Fp [%] faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz električnim biciklom ili romobilom FrML faktor relacije koji određuje omjer udaljenosti koje je potrebno proći prijevoznim sredstvom kategorije M ili L u odnosu na udaljenost koju se prelazi električnim biciklom ili romobilom PRebic [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža električnog bicikla ili romobila Nebic [broj vozila] broj nabavljenih električnih bicikala ili romobila eco2,M1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija osobnog vozila (M kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem eco2,L1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija osobnog vozila (L kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor električne energije S obzirom da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih električnih bicikala ili romobila. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o biciklima/romobilima ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja bicikla/romobila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

1.8.1.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[49](Referentne vrijednosti speci čne potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.): Parametar Jedinica Referentna vrijednost EM1 [kWh / km] 0,80 EL1 [kWh / km] 0,26 Eebic [kWh / km] 0,01 PRebic [km / vozilo] 1100 FrML 1,17 eco2,M1 [kgCO2 / km] 0,20 eco2,L1 [kgCO2 / km] 0,07 eEL [kgCO2 / kWh] 0,330 Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije): Faktor prijelaza (Fp) Oznaka Opis faktor prijelaza prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog FPM1 34 % bicikla ili romobila prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje električnog FPL1 27 % bicikla ili romobila FPM3 prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje električnog bicikla ili romobila 8% FPbic prijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje električnog bicikla ili romobila 31 % Suma 100 %

1.8.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom eco2M1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem eco2L1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor električne energije Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem električnih bicikala ili romobila de niran je sljedećom formulom:

1.8.1.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 5 godina.

1.8.2 Laka motorna vozila na dva kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L1) Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorije L1 (lako motorno vozilo na dva kotača) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju vozilima kategorija M1 i L s motorima s unutarnjim izgaranjem. Pri tome je uvažena pretpostavka da će kod jednog dijela korisnika doći do prelaska s korištenja javnog prijevoza ili pješačenja na korištenje lakog motornog vozila s električnim pogonom. Uvođenjem lakih motornih vozila na dva kotača s električnim pogonom mijenja se razdioba načina prijevoza, stoga je u proračun uveden »faktor prelaska« koji određuje udjele pojedinog načina prijevoza koji se zamjenjuje novim vozilima s električnim pogonom.

1.8.2.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.8.2.2 Formula za izračun ušteda pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim pogonom FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem električnog vozila EM1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1e [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila s električnim pogonom Fp [%] faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom PRL1e [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom NL1e [broj vozila] broj nabavljenih vozila s električnim pogonom Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom de niran je sljedećom formulom:

1.8.2.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: EM1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem EL1e [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije vozila s električnim pogonom Fp [%] faktor prijelaza koji označava omjer korisnika koji su prešli s dosadašnjeg načina prijevoza na prijevoz na vozilo s električnim pogonom PRL1e [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom NL1e [broj vozila] broj nabavljenih vozila s električnim pogonom eco2M1 [kgCO2/ km] prosječna speci čna emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem eco2L1 [kgCO2/ km] prosječna speci čna emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem eEL [kgCO2/ kWh] emisijski faktor električne energije S obzirom da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

1.8.2.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[50](Referentne vrijednosti speci čne potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže električnog bicikla/romobila preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.): Parametar Jedinica Referentna vrijednost EM1 [kWh / km] 0,80 EL1 [kWh / km] 0,26 EL1e [kWh / km] 0,01 PRL1e [km / vozilo] 1300 eco2M1 [kgCO2 / km] 0,20 eco2L1 [kgCO2 / km] 0,07 eEL [kgCO2 / kWh] 0,330 Referentne vrijednosti za faktore prijelaza za pojedini način prijevoza su sljedeći (preuzeto iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije): Faktor prijelaza (Fp) Oznaka Opis faktor prijelaza Prijelaz s korištenja vozila M1 kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s FPM1 34 % električnim pogonom Prijelaz s korištenja vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem na korištenje vozila s FPL1 27 % električnim pogonom FPM3 Prijelaz s korištenja vozila gradskog javnog prijevoza na korištenje vozila s električnim pogonom 8% FPbic Prijelaz s korištenja klasičnih bicikala ili romobila na korištenje vozila s električnim pogonom 31 % Suma 100 %

1.8.2.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] smanjenje emisija ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom eco2M1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem eco2L1 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija vozila L kategorije s motorom s unutarnjim izgaranjem eEL [kgCO2 / kWh] emisijski faktor električne energije Primjenom referentnih vrijednosti, izračun smanjenja emisija ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom de niran je sljedećom formulom:

1.8.2.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 8 godina.

1.8.3 Mopedi i motocikli s tri ili četiri kotača s električnim pogonom (vozila kategorije L2 – L7, osim kategorije L3) Mjera podrazumijeva uvođenje vozila s električnim pogonom kategorija L2 (moped s tri kotača), L4 (motocikl s bočnom prikolicom), L5 (motorni tricikl), L6 (laki četverocikl) i L7 (teški četverocikl) kao djelomičnu zamjenu u prometovanju osobnim vozilima (kategorije M1) s motorom s unutarnjim izgaranjem.

1.8.3.1 Način određivanja ušteda Izračun ušteda temelji se na razlici prosječne speci čne potrošnje energije osobnih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem i prosječne speci čne potrošnje energije vozila s električnim pogonom.

1.8.3.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom: pri čemu je: godišnja ušteda energije ostvarena uvođenjem jednog vozila s električnim UFES [kWh / vozilo x god] pogonom ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji korištenjem FES [kWh/god] električnog vozila prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s EM1 [kWh / km] motorom s unutarnjim izgaranjem prosječna speci čna potrošnja energije vozila s električnim pogonom EL2,L4,L5,L6,L7e [kWh / km] (kategorije L2, L4, L5. L6, L7) PRL2,L4,L5,L6,L7e [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom NL2,L4,L5,L6,L7e [broj vozila] broj nabavljenih vozila s električnim pogonom Primjenom referentnih vrijednosti, izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom de niran je sljedećim izrazom:

1.8.3.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: EM1 [kWh / km] prosječna speci čna potrošnja energije osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem prosječna speci čna potrošnja energije vozila s električnim pogonom EL2,L4,L5,L6,L7e [kWh / km] (kategorije L2, L4, L5. L6, L7) PRL2,L4,L5,L6,L7e [km / vozilo] prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom NL2,L4,L5,L6,L7e [broj vozila] broj nabavljenih vozila s električnim pogonom EM1CO2 [kgCO2 / km] prosječna speci čna emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem S obzirom da se metoda u cijelosti oslanja na korištenje referentnih podataka, jedini ulazni podatak koji je potreban jest broj kupljenih vozila. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je račun za kupljeno vozilo na kojem su razvidni i tehnički podatci o vozilu ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja vozila (zapisnik o primopredaji ili sl.).

1.8.3.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[51](Referentne vrijednosti speci čne potrošnje energije dobivene su modelski, uzimajući u obzir tehničke analize i pretpostavke izrađene za potrebe publikacije »Energija u Hrvatskoj 2017«. Referentne vrijednosti emisijskih faktora preuzete su iz Priloga B. Referentna vrijednost prosječne godišnje kilometraže vozila s električnim pogonom preuzeta je iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.): Parametar Jedinica Referentna vrijednost EM1 [kWh / km] 0,80 EL2,L4,L5,L6,L7e [kWh / km] 0,03 PRL2,L4,L5,L6,L7e [km / vozilo] 3500 EM1CO2 [kgCO2 / km] 0,20 EL2,L4,L5,L6,L7eCO2 [kgCO2 / km] 0,01

1.10.3.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno uvođenjem vozila s električnim pogonom EM1CO2 [kgCO2 / km] Prosječna speci čna emisija stakleničkih plinova osobnog vozila (M1 kategorije) s motorom s unutarnjim izgaranjem EL2,L4,L5,L6,L7eCO2 [kgCO2 / km] Prosječna speci čna emisija stakleničkih plinova vozila s električnim pogonom (kategorije L2, L4, L5. L6, L7) PRL2,L4,L5,L6,L7e [km / vozilo] Prosječna godišnja kilometraža vozila s električnim pogonom NL2,L4,L5,L6,L7e [broj vozila] Broj nabavljenih vozila s električnim pogonom Primjenom referentnih vrijednosti, izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova ostvarenih uvođenjem vozila s električnim pogonom de niran je sljedećim izrazom:

1.8.3.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 8 godina.

1.9 POTICANJE UČINKOVITE POTROŠNJE GORIVA U CESTOVNOM PRIJEVOZU Budući da se jedna trećina potrošnje energije u EU-u odnosi na sektor prijevoza, povećanje učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prijevozu ima važnu ulogu u suočavanju s tim izazovima. Prilikom vožnje zbog otpora kotrljanja guma pripisuje se 20% do 30% potrošnje goriva vozila. Stoga je smanjenje otpora kotrljanja važno za povećanje učinkovitosti potrošnje goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Rezultat poboljšanog prianjanja guma na mokroj podlozi bit će manji broj nesreća i smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih osoba. Nakon čestica, buka s prometnica drugo je najopasnije opterećenje za zdravlje izazvano okolišnim čimbenicima. Upotreba guma s najboljim razredom vanjske buke kotrljanja u EU-u može smanjiti učinke na zdravlje povezane s bukom. Slijedom toga donosi se Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre s početkom primjene od 2012. godine. Glavni je cilj Uredbe o označivanju guma učiniti cestovni promet sigurnijim te gospodarski i ekološki učinkovitijim promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva i niskih razina vanjske buke kotrljanja. Njezin je cilj i potrošačima pružiti više podataka u obliku standardne oznake, čime se omogućuje bolja informiranost potrošača prije donošenja odluke o kupnji. Učinkovitost potrošnje goriva vrlo je bitna u kontekstu zabrinutosti EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe energijom, ovisnosti o uvozu energije i potrebe za rješavanjem pitanja klimatskih promjena. Uredbom su obuhvaćene gume za osobna vozila (gume C1), laka gospodarska vozila (gume C2) i teška teretna vozila (gume C3). Izuzete su obnovljene gume, gume čavlerice i gume za brojne posebne primjene, kao što su trkaće i rezervne gume. Uredba uključuje tri međusobno povezana parametra radnog učinka: učinkovitost potrošnje goriva (na temelju otpora kotrljanja), prianjanje na mokroj podlozi i vanjska buka kotrljanja. Uredbom su utvrđeni razredi za sva tri parametra. Učinkovitost potrošnje goriva guma de nirana je s obzirom na koe cijent otpora kotrljanja. Prikazana je na oznaci kao raspon boja od A do G, pri čemu najbolji razred učinkovitosti potrošnje goriva (razred A) ima najniži koe cijent otpora kotrljanja. Gume učinkovite potrošnje goriva isplative su jer uštede goriva i više nego nadoknađuju povećanje kupovne cijene guma koja proizlazi iz većih troškova proizvodnje. Slijedom navedenog, potrebno je poticati kupnju guma viših razreda energetske učinkovitosti na način da se omogući valorizacija i veri kacija ušteda za tu mjeru. Ovom metodologijom se za mjeru zamjene starih ili kupnje novih energetski učinkovitih guma (energetski razred A i B) utvrđuje metoda izračuna i zahtjevi za podacima kako bi se odredio učinak i procijenile uštede u kWh na godišnjoj razini. Mjere su sljedeće: – korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3); – korištenje guma energetski viših razreda za laka gospodarska vozila (gume klase C2); – korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1) te – punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila.

1.9.1 Korištenje guma energetski viših razreda za teška teretna vozila (gume klase C3)

1.9.1.1 Način određivanja ušteda Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na teškim teretnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koe cijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

1.9.1.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama: pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu FES [kWh / god] ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma Fv faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva teških teretnih vozila RRCN prosječni koe cijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B RRCX prosječni koe cijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C3) PG [l/100 km] prosječna potrošnja teških teretnih vozila PK [km/vozilo] prosječna godišnja kilometraža teških teretnih vozila Ed [kWh/l] energetska vrijednost dizelskog goriva N broj vozila na kojima su promijenjene gume

1.9.1.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva teškog teretnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje. Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka speci čnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća: – račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume; – izvještaj sa podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika. Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

1.9.1.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[52](Referentne vrijednosti prosječne potrošnje goriva, prosječne godišnje kilometraže, energetske vrijednosti goriva i faktora emisije goriva preuzete su iz Priloga B.): RRC Prosječni koe cijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C3): Energetska oznaka RRCx A 4,0 B 4,55 C 5,55 D 6,55 E 7,55 F 8,1 Parametar Jedinica Referentna vrijednost Fv 0,114 PG [l/100 km] 42,8 PK [km/vozilo] 34.500 Ed [kWh/l] 10,03 FEd [kgCO2 / kWh] 0,267

1.9.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma FEd [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za dizelsko gorivo

1.9.1.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 3 godine.

1.9.2 Korištenje guma energetski viših razreda za laka dostavna vozila (gume klase C2)

1.9.2.1 Način određivanja ušteda Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na lakim dostavnim vozilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koe cijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

1.9.2.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama: pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu FES [kWh / god] ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma FV faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila RRCN prosječni koe cijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B RRCX prosječni koe cijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume kategorije C2) PG [l/100 km] prosječna potrošnja lakih dostavnih vozila PK [km/vozilo] prosječna godišnja kilometraža lakih dostavnih vozila Eg [kWh/l] energetska vrijednost goriva N broj vozila na kojima su promijenjene gume

1.9.2.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva lakog dostavnog vozila te broju prijeđenih kilometara godišnje. Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka speci čnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća: – račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume; – izvještaj sa podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika. Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

1.9.2.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće: RRC Prosječni koe cijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C2): Energetska oznaka RRCX A 5,5 B 6,15 C 7,4 D Ne postoji E 8,65 F 9,9 G 10,6 FV Faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva lakih dostavnih vozila: Parametar Referentna vrijednost FV 0,117 PG Prosječna potrošnja goriva: Gorivo Prosječna potrošnja (l/100 km) Benzin 15,1 Dizel 13,6 UNP 18,9 PK Prosječna godišnja kilometraža: (km/vozilo) Cjelogodišnje gume Ljetne gume Zimske gume Benzin 18.000 10.800 7.200 Dizel 18.000 10.800 7.200 UNP 18.000 10.800 7.200 Eg Energetska vrijednost goriva: Gorivo Energetska vrijednost goriva (kWh/l) Benzin 9,56 Dizel 10,03 UNP 7,22 FEg Faktor emisije goriva: Gorivo Faktor emisije goriva (kgCO2/kWh) Benzin 0,250 Dizel 0,267 UNP 0,227

1.9.2.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma FEg [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor goriva

1.9.2.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 100.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 5 godina.

1.9.3 Korištenje guma energetski viših razreda za osobna vozila (gume klase C1)

1.9.3.1 Način određivanja ušteda Izračun ušteda temelji se na ostvarenju ušteda u potrošnji goriva uslijed primjene novih energetski učinkovitijih guma na osobnim automobilima. Gume višeg energetskog razreda imaju manji koe cijent otpora kotrljanju te je stoga potrebno manje energije za obavljanje rada. Ušteda se računa za primjenu novih guma energetskog razreda A ili B kojima se zamjenjuju stare gume nižih energetskih razreda.

1.9.3.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom starih s novim energetski učinkovitijim gumama: pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu FES [kWh / god] ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih FV automobila RRCN prosječni koe cijent otpora kotrljanju novih guma energetskog razreda A ili B prosječni koe cijent otpora kotrljanju starih guma koje se zamjenjuju (gume RRCX kategorije C1) PG [l/100 km] ili [kWh/km] prosječna potrošnja osobnih automobila PK [km/vozilo] prosječna godišnja kilometraža osobnih automobila Eg [kWh/l] energetska vrijednost goriva N broj vozila na kojima su promijenjene gume

1.9.3.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Za izračun ušteda energije potrebni su podaci o energetskom razredu novih guma te guma koje se zamjenjuju. Ako nije poznat podatak o energetskom razredu guma koje se zamjenjuju pretpostavlja se da su energetskog razreda »E«. Uz to, potreban je podatak o prosječnoj potrošnji goriva osobnih automobila te broju prijeđenih kilometara godišnje. Ukoliko će se uštede računati na temelju navedenih podataka speci čnih za svako vozilo, tada dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka za izračun ušteda obuhvaća: – račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma (zapisnik o primopredaji odnosno ugradnji guma ili sl.), iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume; – izvještaj sa podatcima za svako vozilo (vrsta vozila, prosječna potrošnja goriva te broj prijeđenih kilometara godišnje) potpisan od strane vlasnika ili odgovorne osobe vlasnika. Ipak, za ocjenu ušteda snažno se preporuča korištenje referentnih vrijednosti te je tada kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka potrebno priložiti samo račun za kupljene gume ili druga dokumentacija kojom se dokazuje kupnja guma, iz kojih mora biti razvidan energetski razred nove gume.

1.9.3.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće: RRC Prosječni koe cijent otpora kotrljanju guma (gume kategorije C1): Energetska oznaka RRCX A 6,5 B 6715 C 8,4 D Ne postoji E 9,8 F 11,3 G 12,1 Fv Faktor utjecaja otpora kotrljanja i načina vožnje na potrošnju goriva osobnih vozila: Energent Način vožnje Referentna vrijednost Benzin 50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta 0,164 Dizel 30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta 0,172 UNP 30 % gradska vožnja i 70 % otvorena cesta 0,172 Električna energija 50 % gradska vožnja i 50 % otvorena cesta 0,164 PG Prosječna potrošnja energenta: Energent Jedinica Prosječna potrošnja Benzin l/100 km 7,1 Dizel l/100 km 6,4 UNP l/100 km 8,9 Električna energija kWh/100 km 15,0 PK Prosječna godišnja kilometraža: (km/vozilo) Cjelogodišnje gume Ljetne gume Zimske gume Benzin 10.000 6.000 4.000 Dizel 16.500 9.900 6.600 UNP 16.500 9.900 6.600 Električna energija 10.000 6.000 4.000 Eg Energetska vrijednost goriva: Energent Energetska vrijednost goriva (kWh/l) Benzin 9,56 Dizel 10,03 UNP 7,22 Električna energija 1 FEg Faktor emisije goriva Faktor emisije goriva Energent (kgCO2 /kWh) Benzin 0,250 Dizel 0,267 UNP 0,227 Električna energija 0

1.9.3.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] Ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno zamjenom guma FEg [kgCO2 / kWh] Emisijski faktor goriva

1.9.3.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 50.000 km, što je ekvivalentno životnom vijeku od 4 godine.

1.9.4 Punjenje guma na optimalnu vrijednost za osobna vozila Mjera podrazumijeva uštedu energije do koje dolazi uslijed kontinuirane provjere tlaka u gumama i punjenja istih na optimalnu vrijednost kod osobnih vozila. Aktivnost je primjenjiva za vozila koja nemaju ugrađeni sustav za automatski nadzor tlaka u gumama (engl. Tyre Pressure Monitoring System).

1.9.4.1 Način određivanja ušteda Izračun ušteda temelji se na broju vozila koji su uključeni u godišnji program kontrole tlaka u gumama, te punjenja istih na optimalne vrijednosti. Faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama de niran je za osobna vozila, pri odstupanju tlaka od optimalne vrijednosti u iznosu od 0,4 bar.

1.9.4.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih kontrolom i punjenjem guma na optimalnu vrijednost: pri čemu je: UFES [kWh / vozilo x god] ušteda energije ostvarena zamjenom guma po vozilu FES [kWh / god] ukupne godišnje uštede energije ostvarene zamjenom guma kno faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama kop faktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama N broj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama PG [l/100 km] ili [kWh/100 km] prosječna potrošnja goriva osobnih vozila PK [km/vozilo] prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila Eg [kWh/l] energetska vrijednost goriva

1.9.4.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: kno - faktor potrošnje goriva pri neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama kop - faktor potrošnje goriva pri optimalnoj vrijednosti tlaka u gumama N broj vozila koja su uključena u program kontrole tlaka u gumama PG [l/100 km] prosječna potrošnja goriva osobnih vozila PK [km/vozilo] prosječna godišnja kilometraža osobnih vozila Eg [kWh/l] energetska vrijednost goriva FEg [kgCO2 /kWh] faktor emisije goriva Iako je za izračun ušteda moguće koristiti podatke za svako pojedinačno vozilo uključeno u program, ovaj se pristup nikako ne preporučuje zbog velikog administrativnog opterećenja koje se ne može opravdati većom preciznošću izračuna. Zbog toga je potrebno koristiti isključivo referentne vrijednosti, što znači da je jedini potrebni ulazni podatak broj vozila uključenih u godišnji program kontrole tlaka u gumama. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznih podatka za izračun ušteda jest izvještaj o provedenom programu iz kojeg će biti razvidan broj obuhvaćenih vozila.

1.9.4.4 Referentne vrijednosti Referentne vrijednosti za ulazne parametre su sljedeće[53](Referentne vrijednosti faktora potrošnje goriva pri optimalnoj i neoptimalnoj vrijednosti tlaka u gumama preuzete su iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije.): Parametar Jedinica Referentna vrijednost kno - 1,08 kop - 1 PG Prosječna potrošnja goriva: Energent Jedinica Prosječna potrošnja Benzin l/100 km 7,1 Dizel l/100 km 6,4 UNP l/100 km 8,9 Električna energija kWh/100 km 15,0 PK Prosječna godišnja kilometraža: Energent Prosječna godišnja kilometraža [km/god] Benzin 10.000 Dizel 16.500 UNP 16.500 Električna energija 10.000 Eg Energetska vrijednost goriva: Energent Energetska vrijednost goriva [kWh/l] Benzin 9,56 Dizel 10,03 UNP 7,22 Električna energija 1 FEg Faktor emisije goriva Energent Faktor emisije goriva [kgCO2/kWh] Benzin 0,250 Dizel 0,267 UNP 0,227 Električna energija 0

1.9.4.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [kgCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno punjenjem guma na optimalnu vrijednost Ue [kWh / god] ušteda energije ostvarena punjenjem guma na optimalnu vrijednost FEg [kgCO2 / kWh] faktor emisije goriva

1.9.4.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 2 godine.

1.10 FOTONAPONSKE ELEKTRANE U INDUSTRIJSKOM SEKTORU Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije integriranih i neintegriranih fotonaponskih sunčevih elektrana (PV) u postojećim ili novim objektima i pogonima industrijskog sektora za vlastitu potrošnju (krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom). Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem instalirane površine PV modula s godišnjom proizvodnjom električne energije po m2 površine instaliranog PV modula. Međutim, samo dio električne energije koji dovodi do smanjenja konačne potrošnje energije se može uračunavati za uštede energije (dakle, ne dio koji se predaje u mrežu).

1.10.1.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede.

1.10.1.2 Formula za izračun Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom PV modula u objektima i pogonima industrijskog sektora. pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Apk [m2] ukupna površina instaliranog PV modula EEPV - godišnja proizvodnja električne energije po površini instaliranog PV modula udio proizvedene električne energije predane u mrežu eenet [kWh/i] za PV sustav u objektima i pogonima industrijskog sektora 10% za samostalne PV=0

1.10.1.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana površina PV modula, udio proizvedene električne energije predane u mrežu i vrsta PV modula. Također, potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojem su instalirani PV moduli te orijentaciju i nagib PV modula, da se odredi godišnje sunčevo ozračenje PV sustava. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt:

1.10.1.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: PV sustava u objektima i pogonima industrijskog sektora 90% eenet Samostalni PV sustav 0% Mono-kristalični silicij 0,14 Poli-kristalični silicij 0,13 ηpk Tankoslojni amorfni silicij 0,05 Tankoslojnibakar-indij-galij-diselenid 0,09 Tankoslojni kadmij-telurid 0,07 PR 0,7

1.10.1.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova: Pri čemu je:

1.10.1.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere je 23 godine.

1.11 CJELOVITA REKONSTRUKCIJA TOPLINSKIH PODSTANICA Mjera uključuje: – rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje, – rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode (PTV), – rekonstrukciju zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV. Pri cjelovitoj rekonstrukciji toplinske podstanice za grijanje, ista treba biti opremljena novim regulatorima s kontrolom temperature grijane vode u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i s mogućnosti podešavanja krivulje grijanja te upravljanjem parametrima regulacijskog ventila. Ugradnja nove moderne toplinske podstanice ili cjelovita rekonstrukcija postojeće toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode uključuje: – kompaktni pločasti izmjenjivač topline prikladne veličine (snage), – pravilno odabranu i kon guriranu regulacijsku opremu za pripremu potrošne tople vode, – modernu upravljačku opremu koja omogućuje daljinsko upravljanje i povezivanje s mjerilom toplinske energije, – mjerilo toplinske energije koje može očitavati podatke i prema potrebi prenositi podatke regulacijskom ventilu, – energetski učinkovite pumpe, – toplinsku izolaciju cjevovoda i izmjenjivača topline u toplinskoj podstanici, – sposobnost sustava za optimiziran rad.

1.11.1 Način određivanja ušteda Procijenjena ušteda.

1.11.2 Formula za izračun ušteda

1.11.2.1 Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za grijanje, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama: pri čemu je: UFES [kWh/god] jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje SHD [kWh/m2god] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade A [m2] grijana površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom iz toplinske podstanice k faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.11.2.2 Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za pripremu PTV Osnovu za utvrđivanje uštede energije čine godišnja potrebna energija za pripremu potrošne tople vode, ogrjevna površina zgrade i normirana procjena uštede energije. Ušteda energije računa se prema sljedećim jednadžbama: pri čemu je: UFES [kWh/god] jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za pripremu potrošne tople vode SWD [kWh/m2god] speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje PTV-om iz toplinske podstanice k faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.11.2.3 Rekonstrukcija zastarjele i neučinkovite toplinske podstanice za grijanje i pripremu PTV Ušteda energije predstavlja zbroj prethodno dvije opisane uštede, što prikazuju sljedeće jednadžbe: pri čemu je: UFES [kWh/god] jedinična ušteda toplinske energije uslijed rekonstrukcije toplinske podstanice za grijanje i pripremu potrošne tople vode SHD [kWh/m2god] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade SWD [kWh/m2god] speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] površina zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice k faktor (normirani) uštede cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.11.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 97/14, 130/14) godišnja potrebna toplinska energija za grijanje je računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade. S obzirom na navedenu de niciju, potrebno je poznavati sve parametre potrebne za izračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ili poznavati njenu već izračunatu vrijednost za objekte kod kojih će se primjenjivati formula za izračun ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica. Dodatno, potrebno je poznavati speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV te površinu zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinskih podstanica. U slučaju nedostatka ili nedostupnosti stvarnih vrijednosti moguće je koristiti referentne vrijednosti navedene u poglavlju 1.1.4. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice, – izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o speci čnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i potrošnu toplu vodu te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka u slučaju korištenja referentnih podatka je zapisnik o primopredaji opreme toplinske podstanice, s iskazanom ukupnom površinom zgrade ili etaže koja se opskrbljuje toplinom i PTV-om iz toplinske podstanice.

1.11.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za određivanje ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica, potrebno je koristiti referentne vrijednosti koje su prikazane u Tablica 1. Tablica 1 Referentne vrijednosti za određivanje ušteda uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinskih podstanica Oznaka Jedinica Vrijednost 160 za stambene zgrade SHD* [kWh/(m2god)] 175 za zgrade uslužnog sektora STAMBENE ZGRADE 12,5 ≤ tri stambene jedinice 16,0 > tri stambene jedinice SWD** [kWh/(m2god)] ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, 3,5 sportski objekti i dr.) 0,5 ostale zgrade uslužnog sektora k*** - 0,1 * Prilog B, Tablica 1 (u navedenoj tablici nalaze se i referentne vrijednosti s obzirom na razdoblje izgradnje zgrade) ** Prilog B, Tablica 6 *** Vrijednosti preuzete iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, iz metode »Celovita prenova toplotne postaje«. U metodi se kao vrijednost normiranog faktora uštede energije uzima 0,1 odnosno pretpostavljaju se prosječne uštede od 10%.

1.11.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed cjelovite rekonstrukcije toplinske podstanice eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju grijanje, prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274

1.11.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 20 godina. Napomena: Za životni vijek preuzima se vrijednost iz slovenske metodologije[54](Prema Pravilniku o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, Prilogu 2, za mjeru »Celovita prenova toplotne postaje« životni vijek je 20 godina.) i iz preporuka Europske komisije (EK) o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti[55](Izvor: PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti, Prilog VIII, mjera »Novi/revitalizirani sustav daljinskog grijanja«).

1.12 SPAJANJE KOTLOVNICA NA CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAV Ova mjera obuhvaća priključenje novih potrošača toplinske energije na postojeći zatvoreni ili centralni toplinski sustav sukladno propisima iz područja tržišta toplinskom energijom. To su uobičajeno postojeći potrošači na starim sustavima grijanja, koji se zamjenjuju novim toplinskim podstanicama centralnog toplinskog sustava. Pri tome je potrebno uvažiti da se zamjena starih sustava često poklapa s poboljšanjem ili obnavljanjem ostalih elemenata zgrade (primjerice fasade, stolarije i slično) te je iznimno važno pravilno dimenzionirati toplinske podstanice. Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir standardne vrijednosti učinkovitosti instalacija, godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te grijana površina zgrade.

1.12.1 Način određivanja ušteda Procijenjena ušteda.

1.12.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda toplinske energije računa se prema: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] ušteda toplinske energije uslijed priključenja sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode na centralni toplinski sustav SHD [kWh/m2 god] godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade SWD [kWh/m2god] speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] ogrjevna površina zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav ηinit godišnja učinkovitost starog (zamijenjenog) kotla ηCTS godišnja učinkovitost novog toplinskog sustava pri priključenju zgrade na centralni toplinski sustav FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.12.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Za primjenu metode potrebno je poznavati podatke o učinkovitosti sustava grijanja (starih i novih), godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje zgrade (i, ako je primjenjivo, PTV) te ogrjevnoj površini zgrade koja se priključuje na centralni toplinski sustav. Podatak o učinkovitosti sustava koji se zamjenjuje moguće je utvrditi prema stvarnim podacima kao omjer energije koja je predana zgradi i ulazne energije goriva za danu kotlovnicu. Za učinkovitost CTS-a uzima se referentna vrijednost ili stvarna vrijednost koju utvrđuje opskrbljivač toplinskom energijom. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – službeni izvještaj o spajanju kotlovnice na toplinski sustav koji sadrži informacije o učinkovitosti zamijenjene kotlovnice i učinkovitosti CTS-a, – izvještaj o energetskom pregledu ili projektna dokumentacija iz koje su razvidni podaci o speci čnim godišnjim toplinskim potrebama za grijanje i PTV te o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice. Ukoliko se koriste referentne vrijednosti za speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade, izvještaj o spajanju na centralni ili zatvoreni toplinski sustav mora sadržavati podatak o korisnoj površini zgrade/dijela zgrade koja se opskrbljuje iz toplinske podstanice.

1.12.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za određivanje ušteda uslijed spajanja kotlovnica na zatvoreni ili centralni toplinski sustav, potrebno je koristiti sljedeće referentne vrijednosti: Tablica 2 Referentne vrijednosti za određivanje ušteda uslijed spajanja kotlovnice na centralni toplinski sustav Oznaka Jedinica Vrijednost 160 za stambene zgrade SHD* [kWh/(m2god)] 175 za zgrade uslužnog sektora STAMBENE ZGRADE 12,5 ≤ tri stambene jedinice 16,0 > tri stambene jedinice SWD** [kWh/(m2god)] ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA javne i komercijalne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi, hoteli, 3,5 sportski objekti i dr.) 0,5 ostale zgrade uslužnog sektora ηiinit*** - 0,82 ηCTS**** - 0,94 * Prilog B, Tablica 1 (u navedenoj tablici nalaze se i referentne vrijednosti s obzirom na razdoblje izgradnje zgrade) ** Prilog B, Tablica 6 *** Prilog B, Tablica 2 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla prije provedbe mjere EnU) **** Prilog B, Tablica 2 (vrijednost za stupanj djelovanja kotla nakon provedbe mjere EnU)

1.12.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova einit [kgCO2/kWh] emisijski faktor za gorivo ili energetski izvor za stari sustav grijanja, prema tablici 3 priloga B eTE [kgCO2 /kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274

1.12.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 20 godina. Napomena: Za životni vijek preuzima se vrijednost iz slovenske metodologije[56](Prema Pravilniku o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, Prilogu 2, za mjeru »Celovita prenova toplotne postaje« životni vijek je 20 godina.) i iz preporuka Europske komisije (EK) o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti[57](Izvor: PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti, Prilog VIII, mjera »Novi/revitalizirani sustav daljinskog grijanja«).

1.13 REVITALIZACIJA TOPLINSKE MREŽE (VRELOVODNA I PAROVODNA MREŽA) Ova mjera uključuje provedbu jedne ili više mjera za smanjenje toplinskih gubitaka u toplinskoj mreži u sustavu daljinskog grijanja i povećanje učinkovitosti putem: – zamjene starih dionica cjevovoda novima, koji imaju bolje tehničke karakteristike, izolacijski materijal i konstrukcijska rješenja, – obnovu izolacije na postojećim cjevovodima. Pri izračunu uštede toplinske energije uzimaju se u obzir razlike u toplinskim gubicima vrelovoda i/ili parovoda prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, duljina revitalizirane distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno.

1.13.1 Način određivanja ušteda Procijenjena ušteda.

1.13.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih revitalizacijom vrelovodne i/ili parovodne mreže[58](Metoda je preuzeta iz pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Obnova distribucijskega omrežja sistema daljinskega ogrevanja« iz Priloga I.): pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda toplinske energije uslijed smanjenja toplinskih gubitaka nakon revitalizacije distribucijske mreže [W/m] toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN prije revitalizacije distribucijske mreže [W/m] toplinski gubici po metru cjevovoda promjera DN nakon revitalizacije distribucijske mreže li [m] duljina revitalizirane dionice distribucijske mreže s vanjskim promjerom cijevi do,i tj [h] broj radnih sati mjesečno i dionica cjevovoda s vanjskim promjerom cijevi do,i j Mjesec m broj mjeseci rada vrelovoda/parovoda koji uključuje opskrbu toplinskom energijom za grijanje i/ili potrošnom toplom vodom n broj dionica cjevovoda Pri izračunu toplinskih gubitaka za sezonu grijanja, polazne i povratne temperature uzimaju se u obzir pri prosječnoj mjesečnoj vanjskoj temperaturi za desetogodišnje razdoblje prije revitalizacije distribucijske mreže. Za izračun ukupnih toplinskih gubitaka po metru predizoliranih cjevovoda u zemlji (polaz + povrat) primjenjuje se pristup naveden u dodatku D standarda HR EN 13941 Cijevi za daljinsko grijanje -- Projektiranje i montaža toplinski izoliranih cijevnih sustava s jednom ili dvije cijevi za ukopane vrelovodne mreže -- 1. dio: Projektiranje (EN 13941-1:2019). Za izračun toplinskih gubitaka po metru postojećih cjevovoda može se koristiti i pojednostavljeni proračun temeljen na podatcima o proizvedenoj i isporučenoj toplinskoj energiji i duljini cjevovoda. Za toplinske gubitke po metru novih cjevovoda mogu se koristiti i podaci proizvođača.

1.13.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su toplinski gubici po metru cjevovoda određenog promjera prije i nakon revitalizacije distribucijske mreže, koje je moguće izračunati na temelju podataka o isporučenoj i proizvedenoj toplinskoj energiji te promjeru cjevovoda mreže. Dodatno, potrebno je poznavati duljinu distribucijske mreže te broj radnih sati mjesečno. Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – glavni projekt revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže i – završni izvještaj stručnog nadzora o dovršetku projekta revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže.

1.13.4 Referentne vrijednosti Za određivanje ušteda uslijed revitalizacije vrelovodne i/ili parovodne distribucijske mreže, nema odgovarajućih referentnih vrijednosti te je potrebno poznavati stvarne ulazne podatke.

1.13.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova FES [kWh/m god] godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova uslijed revitalizacije distribucijske mreže eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274

1.13.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 20 godina. Napomena: Mjera je prisutna u slovenskoj metodologiji[59](Vrijednost Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Obnova distribucijskega omrežja sistema daljinskega ogrevanja« iz Priloga II je 30 godina.) kao i u preporukama EK[60](Izvor: PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2019/1658 оd 25. rujna 2019. o prenošenju obveza uštede energije u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti, Prilog VIII, mjera »Novi/revitalizirani sustav daljinskog grijanja« – životni vijek je 20 godina.). S obzirom da postoje razlike u ova dva izvora, preuzima se životni vijek preporučen od strane EK, koji iznosi 20 godina.

1.14 IMPLEMENTACIJA SOFTVERA ZA UPRAVLJANJE TOPLINSKOM MREŽOM Energija ima ključnu važnost za poslovanje i funkcioniranje većine tvrtki, te predstavlja sve veći trošak poslovanja, stoga je sve značajnija potreba za učinkovitim upravljanjem energijom. Tvrtke koje se bave toplinske energije uvode sovere koji imaju za cilj optimiranje cjelokupnog procesa od proizvodnje, mreže, do isporuke toplinske energije krajnjim kupcima kojim se između ostalog smanjuju toplinski gubitci, predviđa buduće kritični događaji, omogućuje upravljanje rizicima i troškovima održavanja i upravljanja. Različiti modulu sovera između ostalog imaju za svrhu minimaliziranje toplinskih gubitka i operativne troškove u mreži. Temperatura na polazu podešava se na najnižu moguću temperaturu, uzimajući u obzir količinu toplinske energije koju treba isporučiti potrošačima priključenima na mrežu. Nadalje, uzima se u obzir akumuliranu toplinu u mreži te promjene koje će se dogoditi kao rezultat predviđanja vanjske temperature. S obzirom na dostupne, mjerljive podatke, važno je napomenuti kako je teško nedvojbeno i jednoznačno utvrditi uštede koje su posljedica isključivo optimizacije rada sustava toplinske energije, a koje su posljedica zahvata na samoj mreži. Ova mjera se promatra kao mjera uvođenja sustava upravljanja energijom te je metoda određivanja ušteda energije koja se primjenjuje za uvođenje sustava upravljanja energijom prilagođena za slučaj mreže sustava toplinskog grijanja.

1.14.1 Način određivanja ušteda Predviđena ušteda.

1.14.2 Formula za izračun ušteda Formula za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem sustava za upravljanje mrežom (implementacijom sovera za upravljanje i optimizaciju): pri čemu je: FES [kWh/god] ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji GTE [kWh/god] godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom rG faktor uštede toplinske energije zbog uvođenja sustava upravljanja mrežom prema referentnoj vrijednosti

1.14.3 Potrebni ulazni podaci i dokumentacija Potrebni ulazni podaci za izračun ušteda su: GTE [kWh/god] godišnja potrošnja toplinske energije svih krajnjih kupca mjerena u godini prije početka uvođenja sustava za upravljanje mrežom Dokumentacija koju je potrebno priložiti/posjedovati kao dokaz o provedbi mjere i veri kaciju ulaznog podatka za izračun ušteda je sljedeća: – dokaz o uvođenju i održavanju programskog paketa sovera (npr. ugovor s isporučiteljem sustava, zapisnik o primopredaji sustava ili sličan dokument) i – izvješće o godišnjoj potrošnji toplinske energije svih krajnjih kupaca prije uvođenja sovera, potpisano od strane odgovorne osobe opskrbljivača toplinskom energijom.

1.14.4 Referentne vrijednosti Referentna vrijednost za faktor uštede goriva za proizvodnju toplinske energije rG iznosi 0,01 (preuzeto iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije)[61](Vrijednost je preuzeta iz Pravilnika o metodama za određivanje uštede energije Republike Slovenije, metoda »Uvajanje sistemov za upravljanje z energijo« iz Priloga I, mjera 29).

1.14.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [tCO2 / god] ukupno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova eTE [kgCO2 / kWh] emisijski faktor za toplinsku energiju, a prema tablici 3 priloga B iznosi 0,274

1.14.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere iznosi 5 godina. Napomena: Životni vijek mjere odredio se prema tematski najbližom de niranom mjerom u prilogu C (uvođenje sustava upravljanja energijom) energije.

1.15 INTEGRALNA OBNOVA POSTOJEĆIH STAMBENIH ZGRADA I ZGRADA USLUŽNOG SEKTORA 1. Integralna obnova zgrada odnosi se na projekte u kojima istodobno dolazi do poboljšanja ovojnice zgrade i sustava grijanja. 2. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera speci čnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ provedbe mjere EnU. Situacija 1397967985prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Vrijednosti speci čnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja. 3. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.

1.15.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.15.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih povećanjem toplinske zaštite i zamjenom opreme sustava za grijanje stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora: pri čemu je: UFES [kWh/m2/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHDinit [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU SHDnew [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe mjere EnU ηinit Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηnew Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ploština korisne površine zgrade* * Ploština korisne površine zgrade (m2) de nirana je kao ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade, izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14, 130/14).

1.15.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda nužno je znati podatak o ukupnoj korisnoj površini objekta za koji je primijenjena mjera. Poželjno je znati učinkovitost postojećeg i novog sustava grijanja kao i podatak o speci čnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade. Najtočniji rezultati dobivaju se provedbom detaljnog energetskog pregleda prije i nakon rekonstrukcije i primjene mjera EnU. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština korisne površine zgrade m2 Stvarna vrijednost Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe SHDinit kWh/m2 Stvarna/referentna vrijednost mjere EnU Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade nakon provedbe SHDnew kWh/m2 Stvarna/referentna vrijednost mjere EnU ηinit Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU - Stvarna/referentna vrijednost ηnew Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU - Stvarna/referentna vrijednost

1.15.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: 160 za stambene zgrade SHDinit [kWh/m2] Prilog B, Tablica 3 175 za zgrade uslužnog sektora 50 za stambene zgrade SHDnew [kWh/m2] Tehnički propis* 60 za zgrade uslužnog sektora ηinit 0,595 Prilog B, Tablica 4 ηnew 0,848 Prilog B, Tablica 4 Referentne jedinične uštede energije: Stambene zgrade UFES [kWh/m2/god] 160/0,595 – 50/0,848 = 209,95 FES [kWh/god] 209,95 x m2 korisne površine zgrade Zgrade uslužnog sektora UFES [kWh/m2/god] 175/0,595 – 60/0,848 = 223,36 FES [kWh/god] 223,36 x m2 korisne površine zgrade * Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14, 130/14).

1.15.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije. Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.15.6 Životni vijek mjere Stambene zgrade 20 godina Prilog C, Tablica 24 Zgrade uslužnog sektora 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.16 OBNOVA TOPLINSKE IZOLACIJE POJEDINIH DIJELOVA OVOJNICE ZGRADA Toplinska izolacija pojedinih dijelova ovojnice zgrada uključuje zidove, prozore i stropove (krovove) zgrada. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se temeljem razlike koe cijenta prolaza topline građevnih komponenti 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ primjene mjere EnU. Situacija 1397967985prije’ zadana je parametrima svake zgrade ili se mogu koristiti referentne vrijednosti u ovisnosti o razdoblju izgradnje zgrade i zahtjevima tadašnje regulative. Koe cijenti prolaza topline građevnih komponenti se trebaju korigirati prema stupanj-danu grijanja, te ako je moguće prema učinkovitosti i intermitenciji sustava grijanja. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom ovojnice zgrade koje je bila obnovljena.

1.16.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.16.2 Formula za izračun Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat obnove elemenata ovojnice zgrada (zid, prozor, krov), bez zamjene opreme za grijanje: pri čemu je: UFES [kWh/m2/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Uinit [W/m2K] Koe cijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije 2 Unew [W/m K] Koe cijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije HDD Stupanj-dan grijanja* 24h 24 sata a Korekcijski faktor ovisan o klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi b Učinkovitost sustava grijanja c Koe cijent prekida grijanja FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Površina vanjske ovojnice zgrade * Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, Prilog E: Tablični prikazi meteoroloških veličina, položaja i visina za referentne postaje (NN 110/08)

1.16.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatak o površini rekonstruirane konstrukcije vanjske ovojnice zgrade i točni podatak za stupanj-dan grijanja, odnosno stvarnoj klimatskoj zoni u kojoj se zgrada nalazi. Poželjno je znati koe cijent prolaska topline prije i poslije rekonstrukcije te učinkovitost sustava grijanja. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Površina vanjske ovojnice zgrade m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna Uinit Koe cijent prolaska topline za karakteristični stari element prije rekonstrukcije W/m2K vrijednost Stvarna/referentna Unew Koe cijent prolaska topline za karakteristični element nakon rekonstrukcije W/m2K vrijednost HDD Stupanj-dan grijanja - Stvarna vrijednost Stvarna/referentna b Učinkovitost sustava grijanja - vrijednost c Koe cijent prekida grijanja - Referentna vrijednost

1.16.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: Uinit_zid [W/m2K] 1,26 Prilog B, Tablica 6 Unew_zid [W/m2K] 0,35 Prilog B, Tablica 7 Uinit_prozor [W/m2K] 3,15 Prilog B, Tablica 6 Unew_prozor [W/m2K] 1,5 Prilog B, Tablica 7 Uinit_krov [W/m2K] 1,75 Prilog B, Tablica 6 Unew_krov [W/m2K] 0,34 Prilog B, Tablica 7 Uinit_zid,negrijan [W/m2K] 1,65 Prilog B, Tablica 6 Unew_zid,negrijan [W/m2K] 0,47 Prilog B, Tablica 7 Uinit_pod,tlo [W/m2K] 1,51 Prilog B, Tablica 6 Unew_pod,tlo [W/m2K] 0,37 Prilog B, Tablica 7 HDD 2226* a 1 b=η 0,595 Prilog B, Tablica 4 0,71 za stambene zgrade** c 0,61 za zgrade uslužnog sektora Referentne jedinične uštede energije: Stambene zgrade UFESzid [kWh/m2/god] 59,8 UFESprozor [kWh/m2/god] 108,4 UFESkrov [kWh/m2/god] 92,6 UFESzid,negrijan [kWh/m2/god] 77,5 UFESpod,tlo [kWh/m2/god] 74,9 Zgrade uslužnog sektora UFESzid [kWh/m2/god] 51,4 UFESprozor [kWh/m2/god] 93,1 UFESkrov [kWh/m2/god] 79,6 UFESzid,negrijan [kWh/m2/god] 66,6 UFESpod,tlo [kWh/m2/god] 64,3 * Izvor: ODYSSEE baza podataka ** Izvor: Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

1.16.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije. Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.16.6 Životni vijek mjere Stambene zgrade 20 godina Prilog C, Tablica 24 Zgrade uslužnog sektora 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.17 UVOĐENJE GRAĐEVINSKE REGULATIVE ZA NOVE STAMBENE ZGRADE I ZGRADE USLUŽNOG SEKTORA I PROMOVIRANJE ZGRADA S ENERGETSKIM SVOJSTVIMA BOLJIM OD ZAHTIJEVANIH Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat donošenja strože regulative vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih regulativom. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika omjera speci čnih toplinskih potreba građevina i učinkovitosti sustava grijanja 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ donošenja nove regulative. Za nove zgrade koje imaju energetska svojstva bolja od onih zahtijevanih regulativom, situaciju 1397967985prije’ predstavljaju zahtjevi postojeće regulative, a situaciju 1397967985poslije’ stvarna svojstva zgrade. Vrijednosti speci čnih toplinskih potreba građevina se trebaju korigirati s obzirom na klimatske uvjete korištenjem stupanj-dana grijanja. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji za neku zgradu određuju se množenjem jediničnih ušteda energije s površinom zgrade.

1.17.1 Način određivanja ušteda Predviđene uštede

1.17.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije koja je rezultat donošenja strože regulative vezane uz zahtjeve za toplinskom energijom zgrada te mjera kojima se promovira izgradnja zgrada koje imaju energetska svojstva bolja od zahtijevanih: pri čemu je: UFES [kWh/m2/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHDinit [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade prijašnjeg standarda gradnje SHDnew [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade novog standarda gradnje ηinit Učinkovitost sustava grijanja prijašnjeg standarda gradnje ηnew Učinkovitost sustava grijanja novog standarda gradnje FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ploština korisne površine zgrade

1.17.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatak o površini zgrada izgrađenih po novoj regulativi. Ukoliko se radi o mjeri poticanja zgrada energetskih svojstava boljih od regulativom zahtijevanih, nužan je i podatak za speci čne godišnje toplinske potrebe nove zgrade i učinkovitost sustava grijanja nove zgrade. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština korisne površine zgrade m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna SHDinit Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade prijašnjeg standarda gradnje kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna SHDnew Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade novog standarda gradnje kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna ηinit Učinkovitost sustava grijanja prijašnjeg standarda gradnje - vrijednost Stvarna/referentna ηnew Učinkovitost sustava grijanja novog standarda gradnje - vrijednost

1.17.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti za izračun ušteda energije iz projekata novih zgrada primjenom nove građevinske regulative: Referentne vrijednosti: 150 za razdoblje izgradnje 1987. – 2006. SHDinit [kWh/m2] Prilog B, Tablica 3 100 za razdoblje izgradnje 2006. – 2009. 50 za stambene zgrade SHDnew [kWh/m2] Tehnički propis* 60 za zgrade uslužnog sektora ηinit 0,8 Prilog B, Tablica 4 ηnew 0,848 Prilog B, Tablica 4 Referentne jedinične uštede energije: Stambene zgrade UFES [kWh/m2/god] 100/0,80 – 50/0,848 = 66,04 FES [kWh/god] 66,04 x m2 korisne površine zgrade Zgrade uslužnog sektora UFES [kWh/m2/god] 100/0,80 – 60/0,848 = 54,25 FES [kWh/god] 54,25 x m2 korisne površine zgrade * Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14, 130/14).

1.17.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije. Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.17.6 Životni vijek mjere Stambene zgrade 20 godina Prilog C, Tablica 24 Zgrade uslužnog sektora 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.18 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE (PTV) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA Ova metodologija daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. U slučaju nove instalacije ili zamjene postojećeg sustava grijanja jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava grijanja 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ provedbe mjere EnU, speci čnih toplinskih potreba građevina i grijane površine. Kod sustava za pripremu PTV jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao umnožak razlike učinkovitosti sustava pripreme PTV 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ provedbe mjere EnU i speci čnih toplinskih potreba za zagrijavanje PTV. U slučaju istovremene instalacije/zamjene različitih sustava za grijanje i pripremu PTV, uštede se računaju posebno korištenjem ove metode i metode 7 te se zbrajaju. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.

1.18.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.18.2 Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za grijanje u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηinit Učinkovitost starog sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηnew Učinkovitost novog sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe građevine FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ploština korisne površine zgrade Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom ili instalacijom novog sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηinit Učinkovitost starog sustava pripreme PTV prije provedbe mjere EnU ηnew Učinkovitost novog sustava pripreme PTV nakon provedbe mjere EnU SWD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV 365d 365 dana Chot_water_daily Prosječna dnevna potrošnja tople vode po osobi (obično 60/danu*) npersons/building Prosječan broj osoba u zgradi koji se opskrbljuje toplom vodom thot_water Temperatura tople vode (obično 60°C) tcold_water Temperatura hladne vode (obično 15°C) cwater Speci čni toplinski kapacitet vode = 1 kcal/(kg ×°C) cf Pretvorbeni faktor 0,001163 kWh/kcal uz 1 litra vode = 1 kg vode FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji * Izvor: 200 EE savjeta kako e kasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje, UNDP Hrvatska, 2009. http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/200%20savjeta.pdf Sustavi za pripremu PTV najčešće su integrirani u sustav grijanja prostora zgrade, pogotovo kada se radi o centralnim sustavima grijanja ili etažnim sustavima grijanja. Iz tog razloga će se mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV razmatrati zajedno, kao jedna mjera. U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora, moguće je de nirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja: − nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti) − zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom) − ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom) Nova instalacija sustava grijanja i sustava za pripremu PTV U slučaju nove instalacije sustava grijanja i sustava za pripremu PTV kod novih građevina postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava grijanja s prosječnim sustavom grijanja na tržištu. Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certi kata) SWD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (po isteku životnog vijeka opreme) Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s učinkovitom opremom. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti sustava grijanja prije provedbe mjere EnU, a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme: Sve energetske uštede: Dodatne energetske uštede: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certi kata) SWD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV (prije isteka životnog vijeka opreme) Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opremu prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka: Sve energetske uštede: Dodatne energetske uštede: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu ηnew Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU SHD [kWh/m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade (projektirana vrijednost, vrijednost iz energetskog certi kata) SWD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.18.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda energije potrebno je poznavati podatak o korisnoj površini zgrade. Poželjno je znati podatke o speci čnoj godišnjoj toplinskoj potrebi za grijanje zgrade i za pripremu PTV te podatke o učinkovitosti sustava grijanja 1397967985prije’ i 1397967985poslije’ provedbe mjere EnU. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština korisne površine zgrade m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna SHD Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna SWD Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU - vrijednost Stvarna/referentna ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu - vrijednost Stvarna/referentna ηnew Učinkovitost sustava grijanja nakon provedbe mjere EnU - vrijednost

1.18.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: 160 za stambene zgrade SHD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 3 175 za zgrade uslužnog sektora Stambene zgrade ≤ tri stambene jedinice 12,5 > od tri stambene jedinice 16,0 Zgrade uslužnog sektora − javne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi i dr.) 3,5 − komercijalne zgrade (hoteli, sportski objekti i dr.) 3,5 SWD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 8 − ostale zgrade uslužnog sektora 0,5 ηinit 0,595 Prilog B, Tablica 4 ηaverage 0,739 Prilog B, Tablica 4 ηnew 0,848 Prilog B, Tablica 4

1.18.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu grijanja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije. Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.18.6 Životni vijek mjere Stambene zgrade 20 godina Prilog C, Tablica 24 Zgrade uslužnog sektora 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.19 UGRADNJA UREĐAJA ZA INDIVIDUALNO MJERENJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE Uvođenje individualnog mjerenja samo po sebi ne donosi uštede energije. Međutim, istraživanja i iskustvo[62](Vlada Republike Hrvatske, Program Vlade RH »Dovesti svoju kuću u red«, Završni izvještaj, str. 21., 2013.) je pokazalo kako informativno mjerenje utječe na promjenu ponašanja potrošača te potiče odgovorniju i racionalniju potrošnju energije, prvenstveno zbog izravnog utjecaja na cijenu za potrošenu energiju. Na temelju toga razvijena je nacionalna metoda za određivanje ušteda energije zbog uvođenja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije. Ova metoda odnosi se na ugradnju uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije u zgradama priključenim na javne toplane i kotlovnice, što uključuje uređaje za lokalnu razdiobu toplinske energije (razdjelnici), uređaje za regulaciju odvajanja topline (termostatski radijatorski set), opremu za balansiranje sustava centralnog grijanja te zasebna mjerila toplinske energije (kalorimetri).

1.19.1 Način određivanja ušteda Uštede određene na temelju istraživanja

1.19.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih uvođenjem individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije: pri čemu je: UFES [kWh/m2/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji SHD [kWh/ m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade prije provedbe mjere EnU SWD [kWh/ m2] Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje PTV prije provedbe mjere EnU* ☐ Učinkovitost sustava grijanja i pripreme PTV S% (%) Postotno smanjenje potrošnje energije za grijanje i pripremu PTV zbog provedene mjere EnU FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije A [m2] Ploština korisne površine zgrade obuhvaćena mjernim uređajima * Ukoliko se radi o uvođenju individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije samo za grijanje, SWD=0

1.19.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatak o korisnoj površini stambenog ili uslužnog prostora za koje je uvedeno individualno mjerenje. Poželjno je znati podatak je li uvedeno individualno mjerenje za grijanje, pripremu PTV ili oboje tu učinkovitost postojeće sustava za grijanje i pripremu PTV. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština korisne površine zgrade obuhvaćena mjernim uređajima m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna SHD Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna SWD Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna ☐ (%) Učinkovitost sustava grijanja i pripreme PTV - vrijednost

1.19.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: 160 za stambene zgrade SHD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 3 175 za zgrade uslužnog sektora Stambene zgrade ≤ tri stambene jedinice 12,5 > od tri stambene jedinice 16,0 Zgrade uslužnog sektora − javne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi i dr.) 3,5 − komercijalne zgrade (hoteli, sportski objekti i dr.) 3,5 SWD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 8 − ostale zgrade uslužnog sektora 0,5 η 0,595 Prilog B, Tablica 4 S% (%) 10%* * Izvor: Vlada Republike Hrvatske, Program Vlade RH »Dovesti svoju kuću u red«, Završni izvještaj, 2013.

1.19.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor za korišteno gorivo faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije e (za toplinsku energiju) 0,274 [kg CO2/kWh]

1.19.6 Životni vijek mjere 2 godine Stambene zgrade Prilog C, Tablica 1 10 godina uz balansiranje sustava 5 godina Zgrade uslužnog sektora Prilog C, Tablica 3 10 godina uz balansiranje sustava

1.20 FOTONAPONSKI SUNČEVI MODULI Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije fotonaponskih sunčevih (PV) modula u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem instalirane površine PV modula s godišnjom proizvodnjom električne energije po m2 površine instaliranog PV modula. Međutim, samo dio električne energije koji dovodi do smanjenja konačne potrošnje energije se može uračunavati za uštede energije (dakle, ne dio koji se predaje u mrežu).

1.20.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.20.2 Formula za izračun Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom PV modula u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora: pri čemu je: FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji 2 Apk [m ] Ukupna površina instaliranog PV modula 2 EEPV [kwh/m /god] Godišnja proizvodnja električne energije po m2 površine instaliranog PV modula eenet [-] Udio proizvedene električne energije predane u mrežu (samostalni PV sustavi=0) ηpk [-] Učinkovitost PV modula* PR [-] Omjer učinkovitosti PV sustava** 2 Esol [kwh/m /god] Godišnje sunčevo ozračenje PV sustava*** * Učinkovitost PV modula ovisi o vrsti PV modula (Mono-kristalični Silicij, Poli-kristalični Silicij, Tankoslojni amorfni Silicij, Ostali tankoslojni, Tankoslojni Bakar-Indij-Galij-Diselenid, Tankoslojni Kadmij-Telurid) ** Omjer učinkovitosti PV sustava (eng. Performance Ratio) de nira se kao omjer između stvarno dobivene električne energije PV sustava i dobivene energije iz PV modula. Taj se omjer kreće između 70% i 85% *** Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, Prilog E: Tablični prikazi meteoroloških veličina, položaja i visina za referentne postaje (NN 110/08)

1.20.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana površina PV modula, udio proizvedene električne energije predane u mrežu i vrsta PV modula. Također, potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojem su instalirani PV moduli te orijentaciju i nagib PV modula, da se odredi godišnje sunčevo ozračenje PV sustava. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Apk Površina instaliranog PV modula m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna eenet Udio proizvedene električne energije predane u mrežu (samostalni PV sustavi=0) - vrijednost Stvarna/referentna ηpk Učinkovitost PV modula - vrijednost PR Omjer učinkovitosti PV sustava - Referentna vrijednost Esol Godišnje sunčevo ozračenje PV sustava - Stvarna vrijednost

1.20.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: eenet Prilog B, Tablica 9 ηpk Prilog B, Tablica 10 PR 0,7

1.20.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.20.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 23 godine Prilog C, Tablica 24

1.21 SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI ZA PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA Ova metodologija daje formulu za ocjenu jedinične godišnje uštede energije koja je rezultat instalacije solarnih toplinskih sustava za pripremu i dogrijavanje PTV u postojećim ili novim stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se dijeljenjem prosječne proizvodnje toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora s prosječnom učinkovitosti sustava za pripremu PTV u godini instalacije solarnog toplinskog sustava. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih godišnjih ušteda energije s ukupno instaliranom površinom solarnih kolektora u m2.

1.21.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.21.2 Formula za izračun Formula za izračun ušteda energije ostvarenih instalacijom solarnih toplinskih sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora: pri čemu je: UFES [kWh/(m2×god)] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji USAVE [kWh/(m2×god)] Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora ηaverage Učinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ukupna površina instaliranih solarnih kolektora

1.21.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebni podaci su ukupna instalirana površina solarnih kolektora i izvedba solarnog kolektora (pločasti ili vakuumski). Također, potrebno je poznavati i mjesto u Hrvatskoj u kojoj su solarni kolektori instalirani da se odredi radi li se o kontinentalnoj ili primorskoj[63](Prema Pravilniku o energetskom pregledu zgrade i energetskom certi ciranju (NN 48/14)). Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Površina instaliranih solarnih kolektora m2 Stvarna vrijednost Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog Stvarna/referentna USAVE kWh/(m2×god) kolektora vrijednost Stvarna/referentna ηaverage Učinkovitost postojećeg sustava za pripremu PTV - vrijednost

1.21.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: USAVE [kWh/ Prilog B, Tablica 11 (m2×god)] ηaverage 0,8* * Za izračun ušteda važno je s kojim izvorom toplinske energije se dogrijava PTV u razdobljima kada Sunčeva energija nije dostatna za pokrivanje potreba za pripremom PTV. To mogu biti plinski kotlovi različitih vrsta, uljni kotlovi, kotlovi na biomasu ili npr. dizalice topline s različitim stupnjevima djelovanja. Preporuča se uzeti prosječni sezonski stupanj djelovanja od 80%.

1.21.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u Emisijski faktor energenta koji se zamjenjuje usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni e [kg CO2/kWh] sunčevom energijom u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ukoliko se koristi više energenata za grijanje, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svakog energenta u proizvodnji toplinske energije. Ukoliko nisu poznati podaci o korištenom gorivu potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.21.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 20 godina Prilog C, Tablica 24

1.22 DIZALICE TOPLINE Ova metodologija daje formulu za ocjenu godišnje uštede energije koja je rezultat ugradnje dizalice topline kao izvora toplinske energije. Metodologija uključuje izračun ušteda energije koje su rezultat zamjene postojećeg sustava grijanja i pripreme PTV dizalicom topline ili novom instalacijom dizalice topline. Metoda se temelji na pretpostavci da se dizalicom topline u potpunosti osiguravaju toplinske potrebe građevine za grijanje prostora i za pripremu PTV. Ukoliko se dizalica topline koristi samo za grijanje ili samo za pripremu PTV, speci čne godišnje potrebe za drugu namjenu jednake su nuli.

1.22.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.22.2 Formula za izračun U stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora moguće je de nirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja i sustava za pripremu PTV za sljedeća tri slučaja: − nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine) − zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline) − ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom) Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV (nove građevine) Kod novih građevina u slučaju ugradnje dizalice topline postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe učinkovitosti sustava grijanja i pripreme PTV pomoću dizalice topline s prosječnim sustavom grijanja na tržištu. Formule za izračun ušteda energije u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom dizalica topline – nova instalacija: pri čemu je: UFES [kWh/(jedinica x god)] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade SWD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV ΔEother [kWh/(m2×god)] Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline) 4. Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline. U slučaju izračuna svih energetskih ušteda koriste se vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a u slučaju izračuna dodatnih ušteda energije koriste se vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora po isteku životnog vijeka opreme s dizalicom topline: Sve energetske uštede: Dodatne energetske uštede: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade SWD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV ΔEother [kWh/(m2×god)] Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline) 5. Ušteda energije se postiže zamjenom opreme postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV prije isteka životnog vijeka opreme s dizalicom topline. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti koje se odnose na postojeće stanje (prije provedbe mjere EnU), a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste vrijednosti učinkovitosti opreme prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava grijanja i sustava za pripremu PTV u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora prije isteka životnog vijeka s dizalicom topline: Sve energetske uštede: Dodatne energetske uštede: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu SPF Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline SHD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade SWD [kWh/(m2×god)] Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV ΔEother [kWh/(m2×god)] Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva) A [m2] Ploština korisne površine zgrade FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.22.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebno je poznavati podatke o izvedbi dizalice topline (zrak-voda, voda-voda, tlo-voda) i ukoliko je poznat sezonski faktor učinkovitosti. Ukoliko se ne zna sezonski faktor učinkovitosti, na osnovu izvedbe dizalice topline bira se određena referentna vrijednost sezonskog faktora učinkovitosti. Za speci čne godišnje toplinske potrebe zgrade i potrebe energije za pripremu PTV mogu se koristiti referentne vrijednosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Potrebno je poznavati podatak o korisnoj površine zgrade te iznos energije koja se osigurava iz drugih izvora u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, kotlovi na fosilna goriva). Ukoliko iznos nije poznat uvrštava se ΔEother = 0. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština korisne površine zgrade m2 Stvarna vrijednost SHD Speci čne godišnje toplinske potrebe za grijanje zgrade kWh/m2 Stvarna/referentna vrijednost SWD Speci čne godišnje potrebe energije za pripremu PTV kWh/m2 Stvarna/referentna vrijednost Energija iz drugih sustava u zgradi (npr. solarni kolektori, kotlovi na biomasu, ΔEother kWh/m2 Stvarna vrijednost/ 0 kotlovi na fosilna goriva) SPF Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj dizalice topline - Stvarna/referentna vrijednost ηinit Učinkovitost sustava grijanja prije provedbe mjere EnU - Stvarna/referentna vrijednost ηaverage Učinkovitost sustava grijanja prosječne učinkovitosti na tržištu - Stvarna/referentna vrijednost

1.22.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: SPF Prilog B, Tablica 12 160 za stambene zgrade SHD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 3 175 za zgrade uslužnog sektora SWD [kWh/m2] Prilog B, Tablica 8 ηinit 0,595 Prilog B, Tablica 4 ηaverage 0,739 Prilog B, Tablica 4

1.22.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formule za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: Nova instalacija dizalice topline za grijanje i pripremu PTV Zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s dizalicom topline) Ranija zamjena postojećeg sustava grijanja i sustava za pripremu PTV s dizalicom topline (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s dizalicom toplinom) pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u Emisijski faktor alternativnog usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni ep_plin [kg CO2/kWh] energenta – prirodni plin u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u Emisijski faktor za električnu usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni eel_energija [kg CO2/kWh] energiju u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 ep_plin 0,202 [kg CO2/kWh] eel_energija 0,330 [kg CO2/kWh]

1.22.6 Životni vijek mjere Dizalice topline zrak – zrak 10 godina Prilog C, Tablica 24 Dizalice topline zrak – voda 15 godina Prilog C, Tablica 24 Dizalice topline tlo – voda 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.23 NOVA INSTALACIJA ILI ZAMJENA KLIMA UREĐAJA (<12 kW) U STAMBENIM ZGRADAMA I ZGRADAMA USLUŽNOG SEKTORA Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat instalacije ili zamjene klima uređaja u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu poboljšanja faktora hlađenja (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio – SEER), kapaciteta hlađenja klima uređaja i godišnjeg broja sati rada klima uređaja. Ukupne godišnje uštede energije dobivaju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda ostvarenih zamjenom ili instalacijom klima uređaja.

1.23.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.23.2 Formula za izračun ušteda Moguće je de nirati mjere za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama i zgradama uslužnog sektora za slijedeća dva slučaja: − nova instalacija klima uređaja − zamjena postojećeg klima uređaja. Nova instalacija klima uređaja U slučaju nove instalacije visokoučinkovitog klima uređaja postignute uštede se mogu odrediti na osnovu usporedbe visokoučinkovitog klima uređaja s klima uređajem prosječnog energetskog razreda. Formula za izračun ušteda kod stambenih zgrada i zgrada uslužnog sektora koje rezultiraju ugradnjom visokoučinkovitog klima uređaja umjesto ugradnje klima uređaja prosječnog energetskog razreda: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] SEERaverage Faktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda SEERnew Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja Pfn [kW] Kapacitet hlađenja klima uređaja nh [h/god] Godišnji broj sati rada klima uređaja FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji Zamjena postojećeg klima uređaja Ušteda energije se postiže zamjenom postojećeg klima uređaja s visokoučinkovitim klima uređajem. pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] SEERinit Faktor hlađenja postojećeg klima uređaja SEERnew Faktor hlađenja novog visokoučinkovitog klima uređaja Pfn [kW] Kapacitet hlađenja klima uređaja nh [h/god] Godišnji broj sati rada klima uređaja FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.23.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda potrebni ulazni podaci su kapacitet hlađenja klima uređaja i faktor hlađenja postojećeg i novog klima uređaja. Ukoliko traženi podaci o faktoru hlađenja nisu poznati, koriste se referentne vrijednosti. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Pfn Kapacitet hlađenja klima uređaja kW Stvarna vrijednost SEERnew Faktor hlađenja novog klima uređaja klimatskog razreda - Stvarna/referentna vrijednost SEERaverage Faktor hlađenja klima uređaja prosječnog energetskog razreda - Stvarna/referentna vrijednost SEERinit Faktor hlađenja postojećeg klima uređaja energetskog razreda - Stvarna/referentna vrijednost nh Godišnji broj sati rada klima uređaja h/god Stvarna/referentna vrijednost

1.23.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: SEERnew 8,50 Prilog B, Tablica 13 SEERaverage 4,60 Prilog B, Tablica 13 SEERinit 3,60 Prilog B, Tablica 13 nh [h/god] Prilog B, Tablica 14

1.23.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.23.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 15 godina Prilog C, Tablica 24

1.24 MJERE NOVE INSTALACIJE ILI ZAMJENE SUSTAVA HLAĐENJA U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA Ova metodologija daje način određivanja uštede energije koja je rezultat nove instalacije ili zamjene sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Jedinična godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se na osnovu godišnjih potreba za rashladnom energijom, površine prostora i razlike faktora hlađenja (eng. European Seasonal Energy Efficiency Ratio – ESEER)[64] (Umjesto faktora hlađenja ESEER, moguće je za procjenu ušteda koristiti faktor hlađenja SEER (eng. Seasonal Energy Efficiency Ratio), ukoliko je taj faktor određen u projektnoj dokumentaciji određen za speci čan projekt) prije i nakon primjene mjere. Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji određuju se zbrajanjem svih jediničnih godišnjih ušteda energije iz svakog pojedinog projekta.

1.24.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.24.2 Formula za izračun ušteda i referentne vrijednosti za različite slučajeve Formulu za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom opreme za hlađenje zgradama uslužnog i industrijskog sektora moguće je odrediti za tri slučaja: − nova instalacija sustava hlađenja (nove građevine, ugradnja opreme koja je učinkovitija u odnosu na trenutnu opremu na tržištu prosječne učinkovitosti), što uključuje i slučaj zamjene postojećeg sustava hlađenja po isteku životnog vijeka (zamjena opreme po isteku životnog vijeka s učinkovitijom opremom) − ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prisilna zamjena opreme prije isteka životnog vijeka s učinkovitijom opremom) Nova instalacija sustava hlađenja U slučaju nove instalacije sustava hlađenja kod novih građevina te u slučaju zamjene sustava hlađenja po isteku životnog vijeka opreme, postignute uštede mogu se odrediti na osnovu usporedbe učinkovitog sustava hlađenja s prosječnim sustavom hlađenja na tržištu. Formule za izračun ušteda energije u zgradama uslužnog i industrijskog sektora koje rezultiraju ugradnjom učinkovite opreme sustava hlađenja umjesto ugradnje opreme prosječne učinkovitosti na tržištu: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ESEERaverage Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja ESEERnew Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja SCD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe za hlađenje građevine FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ploština hlađene korisne površine zgrade Ranija zamjena postojećeg sustava hlađenja (prije isteka životnog vijeka opreme) 6. Ušteda energije postiže se zamjenom opreme postojećeg sustava hlađenja prije isteka životnog vijeka opreme s učinkovitom opremom. Do isteka životnog vijeka postojeće opreme za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti koje se odnose na postojeće stanje, a nakon isteka životnog vijeka za izračun energetskih ušteda se koriste referentne vrijednosti za opremu prosječne učinkovitosti na tržištu. Formule za izračun ušteda energije koje rezultiraju ranijom zamjenom opreme sustava hlađenja u zgradama uslužnog i industrijskog sektora prije isteka životnog vijeka dane su u nastavku. Energetske uštede do isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja:[65](Pretpostavlja se životni vijek postojećih sustava 25 godina od instalacije) Energetske uštede nakon isteka životnog vijeka zamijenjenog sustava hlađenja: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] ESEERinit Sezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja ESEERaverage Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja ESEERnew Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja SCD [kWh/m2] Speci čne godišnje potrebe za hlađenje građevine FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji A [m2] Ploština hlađene korisne površine zgrade

1.24.3 Potrebni ulazni podaci Za izračun ušteda energije obvezan je podatak o hlađenoj površini objekta. Preporučeno je osigurati podatke o speci čnoj godišnjoj potrebi za hlađenje zgrade te osnovne podatke o postojećem sustavu (tip, godina proizvodnje, sezonski faktor hlađenja) i novom (tip, godina proizvodnje/ugradnje, sezonski faktor hlađenja). Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: A Ploština hlađene korisne površine zgrade m2 Stvarna vrijednost Stvarna/referentna SCD Speci čne godišnje potrebe za hlađenje zgrade kWh/m2 vrijednost Stvarna/referentna ESEERinit Sezonski faktor hlađenja postojećeg sustava hlađenja - vrijednost Stvarna/referentna ESEERaverage Prosječni sezonski faktor hlađenja postojećih sustava hlađenja - vrijednost Stvarna/referentna ESEERnew Sezonski faktor hlađenja novog sustava hlađenja - vrijednost

1.24.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: 86 za komercijalne nestambene zgrade, od toga: SCD [kWh/m2] – 72 za kontinentalnu RH Program* – 115 za primorsku RH Vodom-hlađeni** ESEERnew 7,5 ESEERaverage 5,5 ESEERexisting 4,0 Zrakom hlađeni*** ESEERnew 5,5 ESEERaverage 4,0 ESEERexisting 3,5 * Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada, NN 98/14 ** Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Cooling-Air-Conditioning.509.0.html *** Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Cooling-Air-Conditioning.509.0.html

1.24.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Godišnje smanjenje emisija CO2 ovisi o vrsti goriva/energije korištene u sustavu hlađenja. Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.24.6 Životni vijek mjere Zgrade uslužnog i industrijskog sektora 25 godina Prilog C, Tablica 24

1.25 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH KUĆANSKIH UREĐAJA Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojećih kućanskih uređaja, koji za svoj rad trebaju električnu energiju, novim uređajima, energetski učinkovitijim. Formula se također može koristiti i za ocjenu ušteda koje su rezultat potpuno nove instalacije energetski najučinkovitijih kućanskih uređaja. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji izračunava se kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki vrstu kućanskog uređaja posebno (hladnjaci, perilice rublja i dr.). Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.

1.25.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.25.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih kućanskih uređaja: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] AECinit [kWh/god] Godišnja potrošnja energije starog uređaja AECnew [kWh/god] Godišnja potrošnja energije novog uređaja N Broj zamijenjenih uređaja FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.25.3 Potrebni ulazni podaci Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: N Broj zamijenjenih uređaja - Stvarna vrijednost Stvarna/referentna AECinit Godišnja potrošnja energije starog uređaja kWh/god vrijednost Stvarna/referentna AECnew Godišnja potrošnja energije novog uređaja kWh/god vrijednost

1.25.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: U nedostatku speci čnih podataka i za opće mjere: UFES [kWh/ Prilog B, Tablica 15 jedinica/god] U slučaju zamjene postojećih uređaja: Prilog B, Tablica 16 AECinit [kWh/god] U slučaju kupovine novih uređaja: Prilog B, Tablica 17 AECnew [kWh/god] Prilog B, Tablica 18

1.25.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.25.6 Životni vijek mjere Hladnjaci, ledenice, kombinacije 15 godina Prilog C, Tablica 24 Perilice posuđa, perilice rublja 12 godina Prilog C, Tablica 24

1.26 ZAMJENA POSTOJEĆE ILI INSTALACIJA NOVE UREDSKE OPREME Ova metodologija daje način određivanja ušteda energije koja je rezultat zamjene postojeće uredske opreme novom, energetski učinkovitijom ili je rezultat nabavke potpuno nove, energetski učinkovite opreme. Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji se izračunava kao razlika godišnje potrošnje energije postojećih uređaja u referentnoj godini i potrošnje energije novih prodanih ili instaliranih uređaja. Jedinične uštede energije treba izračunavati za svaki tip uredske opreme posebno (računala, zasloni, pisači i dr.). Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji dobivaju se množenjem ukupnih jediničnih ušteda energije s brojem uređaja prodanih ili instaliranih u sklopu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti.

1.26.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.26.2 Formula za izračun ušteda Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojeće ili instalacijom nove, učinkovitije uredske opreme: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji (jedinica x god)] AECinit [kWh/god] Godišnja potrošnja energije stare opreme AECnew [kWh/god] Godišnja potrošnja energije nove opreme N Broj zamijenjenih uređaja FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji

1.26.3 Potrebni ulazni podaci Potrebni podaci za izračun ušteda su godišnja potrošnja energije novog i starog uređaja (ukoliko se radi o zamjeni) te broj zamijenjenih uređaja. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: N Broj zamijenjenih uređaja - Stvarna vrijednost Stvarna/referentna AECinit Godišnja potrošnja energije stare opreme kWh/god vrijednost Stvarna/referentna AECnew Godišnja potrošnja energije nove opreme kWh/god vrijednost

1.26.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: AECinit [kWh/god] Prilog B, Tablica 19 AECnew [kWh/god] Prilog B, Tablica 19

1.26.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda energije u neposrednoj potrošnji e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.26.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 3 godine Prilog C, Tablica 24

1.27 ZAMJENA POSTOJEĆIH ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH TIJELA U KUĆANSTVIMA Uobičajeno se radi o zamjeni žarulja sa žarnom niti s kompaktnim uorescentnim žaruljama (eng. compact uorescent lamp – CFL) ili rasvjetom sa svjetlećim diodama (eng. light-emitting diode – LED). Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se množenjem razlike u instaliranoj snazi s prosječnim brojem sati rada rasvjete.

1.27.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.27.2 Formula za izračun Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom postojećih ili instalacijom novih rasvjetnih tijela u kućanstvima: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jedinica/god] Pinit [W] Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] Instalirana snaga nakon mjere nh [h/god] Broj sati rada žarulje godišnje Prosječan omjer električne snage prije i nakon zamjene žarulja. R Ukoliko nije poznata instalirana snaga prije zamjene, već samo tip žarulje, moguće je pretpostaviti snagu prije zamjene, a pritom vrijedi jednakost: Pinit=R x Pnew FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji N Broj zamijenjenih žarulja

1.27.3 Potrebni ulazni podaci Obvezni podaci za izračun ušteda su broj novih žarulja te tip novih i zamijenjenih žarulja. Međutim, preporuča se da se uvijek gdje je moguće pri izračunu koristi snaga novih, učinkovitijih žarulja te snaga starih žarulja koje se zamjenjuju. Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije. U slučaju instalacije novih žarulja instalirana snaga prije mjere (Pinit) odgovara referentnoj vrijednosti za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost preko 60 lm/W. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Stvarna/referentna Pinit Instalirana snaga žarulje prije mjere W vrijednost Stvarna/referentna Pnew Instalirana snaga žarulje nakon mjere W vrijednost Stvarna/referentna nh Broj sati rada stare žarulja godišnje h/god vrijednost N Broj zamijenjenih žarulja - Stvarna vrijednost Stvarna/referentna R Prosječan omjer električne snage prije i nakon mjere - vrijednost Stvarna/referentna UFES Jedinična ušteda energije kWh/žarulja/god vrijednost

1.27.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: nh [h/god] 800 60 za žarulju sa žarnom niti Pinit [W] 15 za CFL žarulju 15 za CFL žarulju* Pnew [W] 8 za LED žarulju 4 za omjer žarulje sa žarnom niti i CFL žarulje, R 7,5 za omjer žarulje sa žarnom niti i LED žarulje 1,875 za omjer CFL žarulje i LED žarulje 36,0 – zamjena žarulja sa žarnom niti s CFL žaruljama UFES [kWh/žarulja/god] 41,6 – zamjene žarulja sa žarnom niti s LED žaruljama 5,6 – zamjene CFL žarulja s LED žaruljama * Izvor: EMEEES projekt, Metoda 9

1.27.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.27.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 7 godina Prilog C, Tablica 24

1.28 ZAMJENA, POBOLJŠANJE ILI INSTALACIJA NOVIH RASVJETNIH SUSTAVA I NJEGOVIH KOMPONENTI U ZGRADAMA USLUŽNOG I INDUSTRIJSKOG SEKTORA Uobičajeno se radi o zamjeni zastarjelih žarulja sa žarnom niti, uorescentnih cijevi i živinih žarulja s CFL žaruljama, učinkovitijim uorescentnim cijevima ili LED rasvjetom. Razlikuju se dva tipična slučaja: a. Zamjena žarulja. Izračun jediničnih ušteda temelji se na manjoj instaliranoj snazi žarulja s učinkovitom tehnologijom u odnosu na one neučinkovite. Ukupne godišnje uštede određuju se na temelju razlike u instaliranoj snazi i na temelju prosječnog broja sati rada rasvjete. b. Rekonstrukcija sustava rasvjete. U ovom slučaju ne mijenjaju se samo žarulje već se rekonstruiraju sustavi i podsustavi rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora. Pritom broj žarulja nakon mjere ne treba odgovarati broju instaliranih žarulja prije mjere.

1.28.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.28.2 Formula za izračun Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom, poboljšanjem ili instalacijom novih rasvjetnih sustava u zgradama uslužnog sektora i industriji promatraju se u dva slučaja: a. Zamjena žarulja, pritom se uštede računaju koristeći formule: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jedinica/god] Pinit [W] Instalirana snaga žarulje prije mjere Pnew [W] Instalirana snaga žarulje nakon mjere nhinit [h/god] Broj sati rada stare žarulje godišnje Broj sati rada nove žarulje godišnje Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. nhnew [h/god] Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r r Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom nh [h/god] Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje (h) Nlinit Broj zamijenjenih žarulja FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji b. Rekonstrukcija rasvjete, pritom se uštede računaju koristeći formule: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji jedinica/god] Pinit [W] Instalirana snaga žarulje prije mjere Pnew [W] Instalirana snaga žarulje nakon mjere nhinit [h/god] Broj sati rada stare žarulje godišnje Broj sati rada nove žarulje godišnje Uobičajeno vrijedi da je nhnew=nhinit osim ako se kroz mjeru EnU ne uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. nhnew [h/god] Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhnew=nhinit x r r Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom nh [h/god] Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje Nlinit Broj žarulja prije mjere Nlnew Broj žarulja nakon mjere N Broj rekonstruiranih sustava ili podsustava rasvjete u projektu FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji Snaga se u slučaju rasvjete u zgradama uslužnog i industrijskog sektora mora računati na način da se zbroje gubici u starteru i prigušnici te u transformatoru i mreži. U postojećim sustavima rasvjete sa živinim žaruljama ti gubici su oko 15% na prigušnici, a oko 4% u transformatoru i mreži te snagu same žarulje treba povećati za 19%. Prilikom ugradnje novih žarulja te zamjene prigušnice gubici uobičajeno iznose oko 10%, a u transformatoru i mreži ostaju oko 4% što znači da pri izračunu snagu žarulje treba povećati za 14%.

1.28.3 Potrebni ulazni podaci U slučaju a. obvezni podaci za izračun ušteda su broj zamijenjenih odnosno novih žarulja te vrsta stare i nove žarulje ( uorescentna cijev, živina žarulja i dr.). Korištenjem referente vrijednosti za UFES moguće je utvrditi ukupne uštede energije. Ipak, preporuča se da se koristi snaga starih i novih žarulja. U slučaju instalacije nove rasvjete za instaliranu snagu prije mjere uzimaju se referentne vrijednosti kao za CFL žarulje, odnosno priznaju se uštede samo u slučajevima kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 60 lm/W pri manjim instaliranim snagama žarulja. Pri većim instaliranim snagama koriste se referentne vrijednosti za metal halogene žarulje, odnosno priznaju se uštede samo kada nova žarulja ostvaruje svjetlosnu iskoristivost od preko 75 lm/W. U slučaju b. obavezni podaci za izračun ušteda su broj, snaga te vrsta novih i zamijenjenih žarulja te broj rekonstruiranih sustava rasvjete. Za ostale podatke mogu se koristiti referentne vrijednosti ukoliko nema stvarnih podataka. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Slučaj a. b. Stvarna/referentna Pinit Instalirana snaga prije mjere W Stvarna vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Pnew Instalirana snaga nakon mjere W Stvarna vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nhinit Broj sati rada stare žarulje godišnje h/god vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nhnew Broj sati rada nove žarulje godišnje h/god vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna r Redukcijski faktor - vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nh Referentni broj sati rada žarulja godišnje h/god vrijednost vrijednost Nlinit Broj žarulja prije mjere - Stvarna vrijednost Stvarna vrijednost Nlnew Broj žarulja nakon mjere - Stvarna vrijednost Stvarna vrijednost N Broj rekonstruiranih sustava rasvjete - - Stvarna vrijednost Stvarna/referentna UFES Jedinična ušteda energije kWh/žarulja/god Stvarna vrijednost vrijednost

1.28.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: nh [h/god] 1.600 1 – bez strategije upravljanja 0,9 – djelomično gašenje-paljenje (zoniranje prostorija) r 0,9 – vremensko upravljanje 0,8 – senzori prisutnosti 0,8 – prilagodba intenzitetu dnevne svjetlosti 72,0 – zamjena 60 W žarulje sa žarnom niti s 15 W CFL žaruljom 83,2 – zamjena 60 W žarulje sa žarnom niti s 8 W LED žaruljom 11,2 – zamjena 15 W CFL žarulje s 8 W LED žaruljom 22,5 – zamjena T8 uorescentne cijevi s T5 uorescentnom cijevi 16 – zamjena elektromagnetske prigušnice elektroničkom UFES* [kWh/ 305,6 – zamjena 400 W živine žarulje 250 W metal halogenom žaruljom** jedinica/god] 536,9 – zamjena 400 W živine žarulje s 135 W LED žaruljom 231,4 – zamjena 250 W metal halogene žarulje s 135 W LED žaruljom 202,4 – zamjena 250 W živine žarulje 150 W metal halogenom žaruljom 334,6 – zamjena 250 W živine žarulje 85 W LED žaruljom 132,2 – zamjena 150 W metal halogene žarulje s 85 W LED žaruljom * Referentne vrijednosti za UFES vrijede za slučaj a., u slučaju b. potrebno je znati stvarne podatke ** Pretpostavlja se da se zbog upotrebe prigušnice, startera i transformatora snaga rasvjetnog tijela sa živinom žaruljom povećava za 19%, a s metal-halogenom žaruljom za 14%, dok su kod LED rasvjete uzeti u obzir samo gubici na transformatoru od 4%

1.28.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.28.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 12 godina Prilog C, Tablica 24

1.29 ZAMJENA ILI INSTALACIJA NOVOG SUSTAVA JAVNE RASVJETE Uobičajeno se zamjenjuju živine žarulje s učinkovitijim metal-halogenim žaruljama, natrijevim žaruljama ili LED rasvjetom. Razlikuju se dva tipična slučaja: a. Zamjena postojećih žarulja s novim, učinkovitijima. Ovaj slučaj karakterističan je za situaciju kada postojeća rasvjeta zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 i važećih zakona u području javne rasvjete te se mijenjaju samo rasvjetna tijela. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike u instaliranoj snazi rasvjetnih tijela te referentnog broja sati rada javne rasvjete godišnje. b. Rekonstrukcija sustava javne rasvjete te ugradnja novih, učinkovitijih rasvjetnih tijela i žarulja. Ovaj slučaj je karakterističan za slučaj kada postojeći sustav javne rasvjete ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te se prilikom su nanciranja mjera energetske učinkovitosti zahtjeva rekonstrukcija sustava kako bi se zadovoljili zahtjevi navedene norme i ostalih važećih zakona i tehničke regulative. Pri izračunu ušteda energije u ovom slučaju simulira se rasvjetna situacija s postojećim tehnologijama uz zadovoljavanje pokazatelja sigurnosti u prometu propisanih normom HRN EN 13201 te se izračunavaju pripadni energetski pokazatelji za takvu kon guraciju (instalirana snaga u kW i godišnja potrošnja energije u kWh/god). Tako simulirano stanje čini referentno postojeće stanje i u obzir se uzima kroz faktor simulacije. Ovaj slučaj uključuje i instalaciju novog sustava javne rasvjete. Kod izgradnje nove javne rasvjete simulacija se izrađuje sa natrijevim izvorima svjetlosti nazivne snage 70, 150 ili 250 W kao proračunska pretpostavka postojećeg stanja.

1.29.1 Način određivanje ušteda Procijenjene uštede

1.29.2 Formula za izračun a. Zamjena rasvjetnih tijela Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zamjenom rasvjetnih tijela u sustavima javne rasvjete: pri čemu je: UFES [kWh/žarulja/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji Pinit [W] Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] Instalirana snaga nakon mjere nhinit [h/god] Broj sati rada stare žarulje godišnje Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne nhnew [h/god] uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r r Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom nh [h/god] Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji Ninit [broj žarulja] Broj starih žarulja (jednak je broju novih žarulja) b. Poboljšanje, rekonstrukcija ili instalacija novih sustava javne rasvjete U slučaju kada dolazi do rekonstrukcije cijelog sustava javne rasvjete kako bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona, koristi se faktor simulacije FS. Pri tome je pri izračunu ušteda potrebno promatrati cjelinu gdje se primjenjuju mjere, npr. ulicu ili trg. Dijeljenjem simuliranog broja žarulja (s kojim bi se ispunili zahtjevi norme HR EN 13201 i važećih zakona) i stvarnog broja žarulja prije primjene mjera izračunava se faktor simulacije: pri čemu je: Ninit [broj žarulja] Broj starih žarulja NinitS Simulirani broj žarulja prije provođenja mjera Faktor simulacije: <1 u slučaju da postojeći sustav prelazi zahtjeve norme HR EN 13201 FS 1 u slučaju da postojeći sustav zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 >1 u slučaju da postojeći sustav ne zadovoljava zahtjeve norme HR EN 13201 te simulacija pokazuje da bi trebalo smanjiti razmak između stupova ili povećati snagu postojećih sijalica UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji žarulja/god] Pinit [W] Instalirana snaga prije mjere Pnew [W] Instalirana snaga nakon mjere nhinit [h/god] Broj sati rada stare žarulje godišnje Broj sati rada nove žarulje godišnje. Uobičajeno vrijedi da je nhinit = nhnew osim ako se kroz mjeru EnU ne nhnew [h/god] uvede i nova strategija upravljanja rasvjetom. Učinak nove strategije upravljanja može se u obzir uzeti redukcijskim faktorom r koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja rasvjetom, a pri tome vrijedi jednakost nhinit = nhnew x r r Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja javnom rasvjetom nh [h/god] Broj radnih sati sustava rasvjete godišnje FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji N Broj podsustava javne rasvjete rekonstruiran u projektu Snaga se u slučaju javne rasvjete mora računati na način da se zbroji snaga žarulja te gubici u prigušnici i transformatoru. U postojećim sustavima javne rasvjete gubici prigušnica iznose oko 21%, gubici u transformatoru i mreži oko 4% te snagu same žarulje treba povećati za 25%. Prilikom ugradnje novih žarulja te zamjene prigušnice gubici uobičajeno iznose oko 15% u prigušnici, a u transformatoru i mreži ostaju 4% te je potrebno snagu samih žarulja povećati za 19%.

1.29.3 Potrebni ulazni podaci Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju a.: − broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom − broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom S obzirom da u sustavima rasvjete postoje mjerni uređaji za potrošnju energije, preporuča se koristiti mjerene vrijednosti potrošnje električne energije prije i poslije provedbe mjere EnU, čime bi se dobila najtočnija ocjena ušteda, bez ulaganja velikih napora u prikupljanje podataka. Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju b.: − broj, vrsta i snaga zamijenjenih žarulja, određeni faktor simulacije te broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je postojala strategija upravljanja javnom rasvjetom − broj, vrsta i snaga novih žarulja, broj sati rada godišnje ili redukcijski faktor ukoliko je predviđena strategija upravljanja javnom rasvjetom. U ovom slučaju mjerena potrošnja energije prije i nakon mjere nije relevantan pokazatelj ušteda energije jer je provedena rekonstrukcija i povećanje kvalitete sustava javne rasvjete. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Slučaj a. b. Stvarna/referentna* Pinit Instalirana snaga prije mjere W Stvarna vrijednost vrijednost Pnew Instalirana snaga nakon mjere W Stvarna vrijednost Stvarna vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nhinit Broj sati rada stare žarulje godišnje h/god vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nhnew Broj sati rada nove žarulje godišnje. h/god vrijednost vrijednost Redukcijski faktor koji ovisi o primijenjenoj strategiji upravljanja Stvarna/referentna Stvarna/referentna r - javnom rasvjetom vrijednost vrijednost Stvarna/referentna Stvarna/referentna nh Referentni broj radnih sati sustava rasvjete godišnje h/god vrijednost vrijednost Ninit Broj zamijenjenih žarulja - Stvarna vrijednost - NS Simulirani broj žarulja prije provođenja mjera - - Stvarna vrijednost FS Faktor simulacije - - Stvarna vrijednost * Referentna vrijednost koristi se samo u slučaju instaliranja novog sustava javne rasvjete

1.29.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: nh [h/god] 4.100 1 – bez kontrolne strategije r* 0,72 – 50% smanjenje snage od 23 do 6 sati 0,65 – 100% smanjenje snage od 1 do 5 sati Fs 1,3 830 – u slučaju zamjene 400 W živine žarulje s 250 W metal halogenom ili visokotlačnom natrijevom žaruljom 474.474 – u slučaju zamjene 400 W živine žarulje s 135 W LED svjetiljkom i žaruljom 644 – u slučaju zamjene 250 W metal halogene žarulje ili visokotlačne natrijeve žarulje s 135 W UFES [kWh/jedinica/god] LED svjetiljkom i žaruljom uz FS=1, bez kontrolne strategije** 549 – u slučaju zamjene 250 W živine žarulje s 150 W metal halogenom ili visokotlačnom natrijevom žaruljom 919 – u slučaju zamjene 250 W živine žarulje s 85 W LED svjetiljkom i žaruljom 369 – u slučaju zamjene 150 W metal halogene ili visokotlačna natrijeve žarulje s 85 W LED svjetiljkom i žaruljom * Izvor: http://www.monitoringstelle.at/Lighting.507.0.html ** Pretpostavljene vrijednosti za gubitke u transformatoru i prigušnici su 25% za stare živine žarulje, 19% za metal halogene i natrijeve te 4% gubici u transformatoru prilikom korištenja LED rasvjete

1.29.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.29.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 15 godina Prilog C, Tablica 24

1.30 ZAMJENA POSTOJEĆIH I KUPOVINA NOVIH, UČINKOVITIJIH VOZILA Ova metodologija daje način određivanja ušteda prilikom zamjene ili kupovine novih, učinkovitijih vozila, a razlikuju se dva tipična slučaja: a. Zamjena starih vozila novim, učinkovitijim vozilima. U ovom slučaju izračun se temelji na razlici potrošnje goriva starih i novih vozila, pomnoženoj s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem automobila koji se zamijenio. Primjer za ovaj slučaj jest zamjena starih benzinskih ili dizel vozila s novim vozilima koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon. Ukoliko se radi o pregradnji vozila, izračun je jednak slučaju zamjene vozila. b. Kupnja novih učinkovitih vozila. U ovom slučaju uštede se računaju na temelju razlike između jedinične potrošnje referentnog vozila i novog vozila, što se množi s prosječnom godišnjom kilometražom i brojem novo kupljenih automobila. Primjer za ovaj slučaj jest nabava novih učinkovitih vozila koja koriste benzin, dizel, UNP, SPP, električnu energiju ili hibridni pogon.

1.30.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.30.2 Formula za izračun Formula za izračun ušteda energije zbog zamjene postojećih i kupovine novih, učinkovitijih vozila odnosi se na slučaj a. i b.: pri čemu je: UFES [kWh/vozilo/god] Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji FCinit [l/100 km ili kg/100 km] Potrošnja goriva starog vozila FCnew [l/100 km ili kg/100 km] Potrošnja goriva novog vozila fC_init [kWh/l ili kWh/kg] Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara vozila fC_new [kWh/l ili kWh/kg] Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova vozila D [km/god] Prosječna kilometraža za određenu vrstu vozila FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji N Broj zamijenjenih ili novokupljenih automobila obuhvaćenih mjerom

1.30.3 Potrebni ulazni podaci Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda u slučaju zamjene starog vozila za novo su prosječna potrošnja starog i novog vozila te prosječna godišnja kilometraža. U slučaju kupnje novog energetski učinkovitog vozila, potrebno je znati pogonsko gorivo te prosječnu potrošnju novog vozila. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Slučaj a. b. Stvarna/referentna Stvarna/referentna FCinit Potrošnja goriva starog vozila l/100 km ili kg/100 km vrijednost vrijednost Faktor pretvorbe u kWh/100km za stara Stvarna/referentna Stvarna/referentna fC_init [kWh/l ili kWh/kg] vozila vrijednost vrijednost FCnew Potrošnja goriva novog vozila l/100 km ili kg/100 km Stvarna vrijednost * Stvarna vrijednost * FCnewxfC_new Potrošnja energije novog vozila kWh/100 km Faktor pretvorbe u kWh/100km za nova Stvarna/referentna Stvarna/referentna fC_new [kWh/l ili kWh/kg] vozila vrijednost vrijednost Prosječna kilometraža za određenu vrstu Stvarna/referentna Stvarna/referentna D km/god vozila vrijednost vrijednost N Broj zamijenjenih ili novih vozila - Stvarna vrijednost Stvarna vrijednost * u ovisnosti koji je podatak dostupan, jedan od navedenih je obavezan, ukoliko je poznat podatak FCnewxfC_new, podatak fC_new nije potreban posebno

1.30.4 Referentne vrijednosti U nedostatku pojedinih podataka moguće je koristiti sljedeće referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: Potrošnja goriva* Vrsta goriva Automobil Lako dostavno vozilo Autobus Kamion Motocikli Benzin [l/100 km] 7,1 15,1 - - 4,0 Dizel [l/100 km] 6,4 13,6 27,2 42,8 - UNP [l/100 km] 8,9 18,9 37,8 59,5 - SPP [kg/100 km] 5,4 11,5 25,4 39,9 - Pretvorbeni faktori Vrste goriva Osnovna jedinica MJ** kWh Benzin 1l 34,42 9,56 Dizel 1l 36,09 10,03 UNP 1l 25,98 7,22 SPP*** 1 kg 47,88 13,30 Vrsta vozila Prosječna godišnja kilometraža**** [km/god] Automobil 12.000 Benzinski automobil 10.000 Dizel automobil***** 16.500 Lako dostavno vozilo 18.000 Autobus 54.500 Kamion 34.500 Motocikl 6.000 * Vrijednosti za benzinska i dizelska vozila dobivene su na temelju ODYSSEE baze podataka kao prosjek za petogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. godine u Hrvatskoj, dok su vrijednosti za UNP i SPP procijenjene na temelju energetskih vrijednosti goriva, učinkovitosti motora i postojećih primjera ** Izvor: Energija u Hrvatskoj 2012. *** Izvor: http://www.plinara-zagreb.hr/default.aspx?id=245 **** Vrijednosti su dobivene na temelju ODYSSEE baze podataka kao prosjek za razdoblje od 2007. do 2011. godine u Hrvatskoj, a referentna je pretpostavka da prosječna godišnja kilometraža električnih automobila odgovara benzinskim, a automobila na UNP i SPP odgovara dizelskim ***** U slučaju nabave vozila na dizel-plin kombinaciju (DFD) postotak korištenja plina u eksploataciji vozila iznosi 30% Ukoliko se radi o vozilu koje nije automobil, već npr. vozilo posebne namjene (turistička i posebna vozila za nacionalne parkove), referentna je pretpostavka da bi ekvivalentno benzinsko vozilo trošilo tri puta više energije od automobila. U slučaju b., prilikom kupnje novih energetski učinkovitih vozila, za FCinitxfc_init uzimaju se referentne vrijednosti ovisno o kojoj vrsti vozila se radi. Prilikom kupnje novih električnih ili hibridnih vozila referentni je podatak o potrošnji energije benzinskog automobila, tj.: FCinitxfc_init = 7,1 l/100 km x 9,56 kWh/l =67,9 kWh/100 km. Za izračun ušteda u ovom slučaju, još mora biti poznat podatak o potrošnji energije u kWh/100km za novo vozilo, koja je jednaka umnošku FCnewxfc_new u gornjoj formuli. U Prilogu B, Tablica 20 dan je primjer potrošnje energije na 100 km za odabrana električna i hibridna vozila.

1.30.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Smanjenje emisija stakleničkih plinova računa se po sljedećoj formuli: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisija stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije einit [kg/kWh] Emisijski faktor goriva korištenog prije mjere utvrđeni u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije enew [kg/kWh] Emisijski faktor goriva korištenog nakon mjere utvrđeni u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5 FCinit [kg/100 km ili l/100 km] Potrošnja goriva prije mjere FCnew [kg/100 km ili l/100 km] Potrošnja goriva nakon mjere fc_init [kWh/l ili kWh/kg] Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno prije mjere fc_init [kWh/l ili kWh/kg] Pretvorbeni faktor za gorivo korišteno nakon mjere D [km/god] Godišnje kilometraža vozila

1.30.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 8 godina (100.000 km za osobna vozila) Prilog C, Tablica 24

1.31 POTICANJE EKO VOŽNJE Ova metodologija za izračun ušteda odnosi se na mjere poticanja eko vožnje kroz edukaciju vozača o učinkovitom stilu vožnje te ugradnju uređaja za nadzor potrošnje goriva. Izračun se temelji na smanjenju potrošnje energije zbog promjene stila vožnje. Smanjenje je utvrđeno na temelju istraživanja provedenih na vozačima koji su prošli edukaciju. Kako bi se izračunala ukupna ušteda energije, potrebno je znati broj sudionika u aktivnostima.

1.31.1 Način određivanja ušteda Uštede utvrđene na temelju istraživanja

1.31.2 Formula za izračun Formule za izračun ušteda energije ostvarenih zbog provedenih edukacija o eko vožnji: Ukoliko je za pojedini slučaj poznata prosječna potrošnja goriva prije i nakon provedene mjere, ušteda energije određuje se formulom: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji vozilo/god] E [%] Djelotvornost – udio vozača koji su promijenili svoje navike kao rezultat provedene aktivnosti eko-vožnje ER [%] Stopa učinkovitosti – učinak na uštedu energije u % FCinit [l/100km] Jedinična potrošnja goriva prije mjere FCnew [l/100km] Jedinična potrošnja goriva nakon mjere fc [kWh/l] Pretvorbeni faktor za gorivo D [km/god] Prosječni godišnji prijeđeni put FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji N Broj vozača koji su prošli treninge/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva

1.31.3 Potrebni ulazni podaci Obvezni ulazni podaci za izračun ušteda su broj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor potrošnje goriva. Preporučeni podaci su prosječna potrošnja goriva prije i nakon treninga/edukacije te prosječni prijeđeni put godišnje. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Broj vozača koji su prošli trening/edukacije ili broj ugrađenih uređaja za nadzor N - Stvarna vrijednost potrošnje goriva Stvarna/referentna FCinit Prosječna potrošnja goriva prije mjere l/100 km vrijednost Stvarna/referentna FCnew Prosječna potrošnja goriva nakon mjere l/100 km vrijednost Stvarna/referentna D Prosječni put prijeđen godišnje km/god vrijednost E Djelotvornost % Referentna vrijednost ER Stopa učinkovitosti % Referentna vrijednost Stvarna/referentna fc Faktor pretvorbe za gorivo kWh/l vrijednost

1.31.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Referentne vrijednosti: E [%] Prilog B, Tablica 21 ER [%] Prilog B, Tablica 21 Referentne vrijednosti: FC fc D UFES* Vrsta vozila Gorivo l/100 km** kWh/l*** km/god kWh/god Benzin 7,1 9,56 10.000 132 Dizel 6,4 10,03 16.500 206 Automobil UNP 8,9 7,22 16.500 207 SPP 5,4 3913,30 16.500 231 Benzin 15,1 9,56 18.000 507 Dizel 13,6 10,03 18.000 479 Lako dostavno vozilo UNP 18,9 7,22 18.000 479 SPP 11,5 13,30 18.000 537 Dizel 42,8 10,03 34.500 2.887 Kamion UNP 59,5 7,22 34.500 2.888 SPP 39,9 13,30 34.500 3.570 Dizel 27,2 10,03 54.500 2.898 Autobus UNP 37,8 7,22 54.500 2.899 SPP 25,4 13,30 54.500 3.590 Motocikll Benzin 4,0 9,56 6.000 45 * Prilikom provedbe treninga (edukacije) vozača ** Za SPP jedinica je kg/100 km *** Za SPP jedinica je kWh/kg

1.31.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor za se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski faktori korišteno gorivo Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije

1.31.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 2 godine Prilog C, Tablica 24

1.32 UČINKOVITI ELEKTROMOTORI U INDUSTRIJI Ova metodologija za izračun ušteda odnosi se na mjere zamjene postojećih elektromotora novim i učinkovitijima. Izračun ušteda pritom se temelji na razlici učinkovitosti elektromotora prije i nakon mjere. Ukoliko dolazi i do promjene snage te faktora opterećenja elektromotora kako bi se povećala učinkovitost i oni utječu na ukupne uštede energije.

1.32.1 Način određivanja ušteda Procijenjene uštede

1.32.2 Formula za izračun Za uštede u slučaju promjene snage instaliranog elektromotora, jedinične uštede energije izračunavaju se po sljedećoj formuli: Ukoliko je snaga starog motora jednaka snazi učinkovitog motora, uštede se određuju prema formuli: Ukupne uštede energije iznose: pri čemu je: UFES [kWh/ Jedinična ušteda energije u neposrednoj potrošnji motor/god] Pinit [kW] Mehanička snaga starog motora Pnew [kW] Mehanička snaga učinkovitog motora LFinit [%] Faktor opterećenja starog motora LFnew [%] Faktor opterećenja učinkovitog motora ηinit [%] Učinkovitost starog motora ηnew [%] Učinkovitost učinkovitog motora h [h/god] Broj sati rada godišnje FES [kWh/god] Ukupne godišnje uštede energije u neposrednoj potrošnji N Broj zamijenjenih motora

1.32.3 Potrebni ulazni podaci Potrebni ulazni podaci su mehanička snaga, faktor opterećenja te učinkovitost starog i novog motora, broj sati rada motora godišnje i broj zamijenjenih motora. Potrebni podaci speci čni za pojedini projekt: Pinit Mehanička snaga starog motora kW Stvarna vrijednost Pnew Mehanička snaga učinkovitog motora kW Stvarna vrijednost Stvarna/referentna LFinit Faktor opterećenja starog motora % vrijednost Stvarna/referentna LFnew Faktor opterećenja učinkovitog motora % vrijednost Stvarna/referentna ηinit Učinkovitost starog motora % vrijednost Stvarna/referentna ηnew Učinkovitost učinkovitog motora % vrijednost Stvarna/referentna h Broj sati rada godišnje h/god vrijednost N Broj zamijenjenih motora - Stvarna vrijednost

1.32.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: Prilog B, η Učinkovitost motora u ovisnosti o snazi i klasi Tablica 22 h, LF Sati rada i faktor opterećenja Prilog B, Tablica 23

1.32.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije e (za električnu energiju) 0,330 [kg CO2/kWh]

1.32.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 12 godina Prilog C, Tablica 24

1.33 ENERGETSKI PREGLEDI Energetski pregledi sami po sebi ne ostvaruju uštede energije. Međutim, svaki energetski pregled u konačnici rezultira ocjenom potencijala za uštede energije i sama ta informacija može biti važan i snažan pokretač aktivnosti poboljšanja EnU. Taj pokretački efekt energetskih pregleda uzet je u obzir prilikom ocjene ušteda energije. Također, u slučaju daljnjeg su nanciranja ili praćenja provedbe mjera EnU na lokaciji na kojoj je proveden energetski pregled uštede se određuju isključivo za stvarno provedene mjere, a ne ovom metodom.

1.33.1 Način određivanja ušteda Uštede određene na temelju istraživanja

1.33.2 Formula za izračun Za izračun ušteda moguće je koristiti dva pristupa, u ovisnosti o dostupnim podacima. a. Izračun ušteda na temelju procijenjenog potencijala za uštede Ukoliko je na temelju energetskih pregleda posebno izražen potencijal ušteda za električnu, toplinsku i energiju goriva, formula za izračun uštede je: Ukoliko potencijal ušteda nije posebno izražen za električnu, toplinsku i energiju goriva, već samo ukupno, može se koristiti formula s referentnom vrijednosti ukupnih ušteda: Pritom vrijedi: UFES [kWh/ Jedinične uštede energije pregledu/god] TSPh+f [kWh/god] Ukupan potencijal mogućih ušteda toplinske energije i goriva – podatak poznat iz izvješća energetskog pregleda TSPe [kWh/god] Ukupan potencijal mogućih ušteda električne energije – podatak poznat iz izvješća energetskog pregleda Ukupan potencijal za uštede energije u objektu prema TSP [kWh/god] izvješću energetskog pregleda DVh+f [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda toplinske energije i goriva koji će se ostvariti DVe [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda električne energije koji će se ostvariti DV [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda u ukupno procijenjenom potencijalu FES [kWh/god] Ukupne uštede energije N Broj pregleda b. Izračun ušteda na temelju potrošnje energije Ukoliko je na temelju energetskog pregleda izražena potrošnja energije i goriva, može se koristiti sljedeća formula za izračun ušteda: Ukoliko potrošnja energije nije izražena posebno za električnu, toplinsku i energiju goriva, može se koristiti formula s referentnom vrijednosti ukupnih ušteda na temelju potrošnje energije: Pritom vrijedi: UFES [kWh/ Jedinične uštede energije pregledu/god] ECh+f [kWh/god] Ukupna godišnja potrošnja toplinske i energije goriva – podatak poznat iz izvješća energetskog pregleda ECe [kWh/god] Ukupna godišnja potrošnja električne energije – podatak poznat iz izvješća energetskog pregleda EC [kWh/god] Ukupna potrošnja energije prema izvješću energetskog pregleda Sh+f [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda toplinske energije i goriva koji će se ostvariti Se [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda električne energije koji će se ostvariti S [%] Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda u ukupno procijenjenom potencijalu FES [kWh/god] Ukupne uštede energije N Broj pregleda

1.33.3 Potrebni ulazni podaci a. Izračun ušteda na temelju procijenjenog potencijala za uštede Za izračun ušteda potrebni su podaci o potencijalima ušteda te broju pregleda. Ukupan potencijal mogućih ušteda toplinske energije i goriva – podatak poznat iz TSPh+f kWh/god Stvarna vrijednost izvješća energetskog pregleda Ukupan potencijal mogućih ušteda električne energije – podatak poznat iz izvješća TSPe kWh/god Stvarna vrijednost energetskog pregleda TSP Ukupan potencijal za uštede energije u objektu prema izvješću energetskog pregleda kWh/god Stvarna vrijednost Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda toplinske energije i goriva koji će se DVh+f % Referentna vrijednost ostvariti DVe Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda električne energije koji će se ostvariti % Referentna vrijednost DV Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda u ukupno procijenjenom potencijalu % Referentna vrijednost N Broj pregleda - Stvarna vrijednost b. Izračun ušteda na temelju potrošnje energije Za izračun ušteda potrebni su podaci o godišnjoj potrošnji energije te broju pregleda. Ukupna godišnja potrošnja toplinske i energije goriva – podatak poznat iz izvješća ECh+f kWh/god Stvarna vrijednost energetskog pregleda Ukupna godišnja potrošnja električne energije – podatak poznat iz izvješća energetskog ECe kWh/god Stvarna vrijednost pregleda EC Ukupna potrošnja energije prema izvješću energetskog pregleda kWh/god Stvarna vrijednost Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda toplinske energije i goriva koji će se Sh+f % Referentna vrijednost ostvariti Se Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda električne energije koji će se ostvariti % Referentna vrijednost S Referentna vrijednost za udio ostvarenih ušteda u ukupno procijenjenom potencijalu % Referentna vrijednost N Broj pregleda - Stvarna vrijednost

1.33.4 Referentne vrijednosti U nedostatku podataka speci čnih za pojedini projekt, trebaju se koristiti referentne vrijednosti: a. Izračun ušteda na temelju procijenjenog potencijala za uštede Zgradarstvo Industrija DVh+f (%) 5% 5% DVe (%) 5% 5% DV (%) 5% 5% b. Izračun ušteda na temelju potrošnje energije[66](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 18) Zgradarstvo Industrija Sh+f (%) 4% 2% Se (%) 2% 1% S (%) 2% 1%

1.33.5 Smanjenje emisija stakleničkih plinova Formula za izračun godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova: pri čemu je: ECO2 [t CO2/god] Smanjenje emisije stakleničkih plinova Prilog B, Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski e [kg CO2/kWh] Emisijski faktor za korišteno gorivo faktori Tablica 5 FES [kWh/god] Ukupna godišnja ušteda nalne energije Ukoliko su poznati potencijali uštede odnosno potrošnja energije posebno za električnu, toplinsku i energiju goriva, potrebno je odrediti emisijski faktor prema udjelu svake energije u ukupnim potencijalima uštede odnosno potrošnje energije. U slučaju da potencijalne uštede odnosno potrošnja energije nisu raspoređene po vrsti energije/goriva potrebno je koristiti emisijski faktor za prirodni plin.

1.35.6 Životni vijek mjere Životni vijek mjere 5 godina Prilog C, Tablica 24 Prilog A ISIC Rev. 4 klasi kacija ekonomskih djelatnosti[67](Oznake i nazivi odgovaraju NACE Rev. 2 (Statistical Classi cation of Economic Activities in the European Community, Rev. 2 (2008)) klasi kaciji) Razina 1: Oznaka Opis A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vađenje C Prerađivačka industrija D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F Građevinarstvo G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale uslužne djelatnosti Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite T potrebe U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Razina 2: Oznaka 1 Oznaka 2 Opis 01 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima A 02 Šumarstvo i sječa drva 03 Ribarstvo 05 Vađenje ugljena i lignita 06 Vađenje sirove nae i prirodnog plina B 07 Vađenje metalnih ruda 08 Ostalo rudarstvo i vađenje 09 Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 11 Proizvodnja pića 12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 13 Proizvodnja tekstila C 14 Proizvodnja odjeće 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih 16 materijala 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 19 Proizvodnja koksa i ra niranih nanih proizvoda 20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 24 Proizvodnja metala 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 27 Proizvodnja električne opreme 28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 31 Proizvodnja namještaja 32 Ostala prerađivačka industrija 33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme D 35 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 36 Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom 37 Uklanjanje otpadnih voda E 38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala 39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom 41 Gradnja zgrada F 42 Gradnja građevina niskogradnje 43 Specijalizirane građevinske djelatnosti 45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala G 46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 50 Vodeni prijevoz H 51 Zračni prijevoz 52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 53 Poštanske i kurirske djelatnosti 55 Smještaj I 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 58 Izdavačke djelatnosti Proizvodnja lmova, video lmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i 59 izdavanja glazbenih zapisa J 60 Emitiranje programa 61 Telekomunikacije 62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima 63 Informacijske uslužne djelatnosti 64 Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova K 65 Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja 66 Pomoćne djelatnosti kod nancijskih usluga i djelatnosti osiguranja L 68 Poslovanje nekretninama 69 Pravne i računovodstvene djelatnosti 70 Upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem 71 Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza M 72 Znanstveno istraživanje i razvoj 73 Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta 74 Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 75 Veterinarske djelatnosti 77 Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) 78 Djelatnosti zapošljavanja Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti 79 N povezane s njima 80 Zaštitne i istražne djelatnosti 81 Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 82 Uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti O 84 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P 85 Obrazovanje 86 Djelatnosti zdravstvene zaštite Q 87 Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem 88 Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja R 90 Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti 91 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti 92 Djelatnosti kockanja i klađenja 93 Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti 94 Djelatnosti članskih organizacija S 95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo 96 Ostale osobne uslužne djelatnosti 97 Djelatnosti kućanstava koja zapošljavaju poslugu T Djelatnosti privatnih kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite 98 potrebe U 99 Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela Prilog B Tablica 3: Referentne vrijednosti za speci čne toplinske potrebe zgrada Razdoblje Speci čna korisna energija za grijanje (SHD) izgradnje [kWh/(m2 x god)] do 1940. 180 1940. – 1970. 250 1970. – 1987. 200 1987. – 2006. 150 2006. – 2009. 100 2009. – do danas 70 160 za stambene zgrade Ukupni prosjek* 175 za zgrade uslužnog sektora * Stvarna potrošnja energije u 2011. godini – određeno prema energetskoj bilanci Hrvatske Tablica 4: Referentne vrijednosti za učinkovitost komponenti sustava grijanja[68](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 4) Minimalni stupanj djelovanja Stupanj djelovanja podsustava prije Stupanj djelovanja podsustava Podsustavi sustava grijanja podsustava nakon provedbe mjere provedbe mjere EnU (opreme) na tržištu EnU Podsustav proizvodnje topline (kotao) – 0,82 0,89 0,94 ηboiler Podsustav razvoda (distribucije) topline 0,93 - 0,97 – ηdis Podsustav emisije topline u prostor – ηem 0,78 0,83 0,93 η = ηboiler × ηdis × ηem 0,595 0,739 0,848 Za potrebe usporedbe ušteda energije i pretvorbe u usporedivu jedinicu primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u tablici 3. Emisijski faktori Tablica 5: Emisijski faktori Emisijski faktori* Gorivo/energija [kgCO2/kWh] Lignit 0,364 Mrki ugljen 0,346 Kameni ugljen 0,341 Teško loživo ulje 0,279 Srednje loživo ulje Ekstra lako loživo ulje Lako loživo ulje 0,267 Dizel Benzin 0,250 Ukapljeni nani plin (UNP) 0,227 Prirodni plin 0,202 Stlačeni prirodni plin (SPP) Biomasa** 0 Električna energija 0,330*** Toplinska energija 0,274**** * Izvor: 2006 IPCC Guidelines ** Biomasa se odnosi na ogrjevno drvo, drvenu sječku, drvene pelete, drvene brikete, drveni ugljen. *** Izvor: Energija u Hrvatskoj 2012. Vrijednosti su određene kao prosjek za razdoblje od 2007. do 2011. godine **** Izvor: Energija u Hrvatskoj 2012. Vrijednosti su određene kao prosjek za razdoblje od 2007. do 2011. godine, uključeni gubici transformacije i distribucije. Emisije CO2 pojavljuju se i kod spaljivanja biomase, ali se prema IPCC preporukama one ne računaju jer se smatra da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere. Tablica 6: Karakteristični koe cijenti prolaska topline konstrukcija vanjske ovojnice[69](Prosječni koe cijenti su izračunati na temelju koe cijenata karakterističnih konstrukcija za promatrano razdoblje i udjela broja zgrada izgrađenih u tom razdoblju.) Karakteristični koe cijenti U (W/m2K) do 1940. 1941. – 1970. 1971. – 1987. 1988. – 2005. od 2006. Zid 1,63 2,23 1,08 0,595 0,47 Prozor 4,4 4,4 3,08 2,23 1,24 Strop (krov) 1,31 2,93 1,96 0,86 0,52 Zid prema negrijanom prostoru 1,42 2,17 2,20 0,68 0,68 Zid, pod prema tlu 2,67 2,67 0,89 0,89 0,89 Zastupljenost zgrada u ukupnom fondu 0,10 0,25 0,34 0,18 0,13 Prosječni koe cijenti U (W/m2K) Zid 1,26 Prozor 3,15 Strop (krov) 1,75 Zid prema negrijanom prostoru 1,65 Zid, pod prema tlu 1,51 Tablica 7: Najveće dopuštene vrijednosti koe cijenata prolaska topline[70](Izvor: Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14, 130/14)) U (W/m2K) Građevni dio qint,set,H ≥ 18 °C 12 °C < qint,set,H < 18 °C qie,mj,min ≤ 3 °C qie,mj,min > 3 °C qie,mj,min ≤ 3 °C qie,mj,min > 3 °C Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, tavanu 0,30 0,45 0,50 0,60 Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni 1,40 1,80 2,50 2,80 elementi ovojnice zgrade Ostakljeni dio prozora, balkonskih vrata, krovnih 1,10 1,10 1,40 1,40 prozora, prozirnih elementa ovojnice zgrade Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, 0,25 0,30 0,40 0,50 stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad 0,25 0,30 0,40 0,50 garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i 0,40 0,60 0,90 1,20 negrijanom stubištu temperature više od 0 °C Zidovi prema tlu, podovi na tlu 0,30 0,50 0,65 0,80 Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s 2,00 2,40 2,90 2,90 neprozirnim vratnim krilom Stjenka kutije za rolete 0,60 0,80 0,80 0,80 Stropovi i zidovi između stanova ili između 0,60 0,80 1,20 1,20 različitih grijanih posebnih dijelova zgrade Tablica 8: Referentne vrijednosti speci čne godišnje korisne energije za pripremu PTV za stambene zgrade i zgrade uslužnog sektora Speci čna korisna energija za pripremu PTV Tip objekta (SWD) [kWh/m2] Stambene zgrade* ≤ tri stambene jedinice 12,5 > od tri stambene jedinice 16,0 Zgrade uslužnog sektora − javne zgrade (bolnice, kaznionice, vojarne, domovi i dr.) 3,5 − komercijalne zgrade (hoteli, sportski objekti i dr.)** 3,5 − ostale zgrade uslužnog sektora 0,5 * Izvor: Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama, Sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode, 2014. ** Izvor: Anica Trp, Kristian Lenić, Bernard Franković: Analiza potrošnje energije u uslužnim djelatnostima na otocima Primorsko- goranske županije, Energy and the Environment (2004) 191 – 202. Tablica 9: Referentne vrijednosti učinkovitosti PV modula[71](Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz-und Energiedienstleistungsricht-linie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Oktober 2013 http://www.monitoringstelle.at/ leadmin/docs/de/Methodendokumente/Methodendokument_RK_AT_Okt13.pdf) Udio električne energije predane u mrežu Vrsta PV modula (eenet) PV sustav u stambenoj zgradi 70% PV sustav u zgradi uslužnog sektora 10% Samostalni PV sustavi 0% Tablica 10: Referentne vrijednosti učinkovitosti PV modula[72](Izvor: Izvor: Methoden zur richtlinienkonformen Bewertung der Zielerreichung gemäß Energieeffizienz-und Energiedienstleistungsricht-linie 2006/32/EG, Bottom Up Methoden, Oktober 2013http://www.monitoringstelle.at/ leadmin/docs/de/Methodendokumente/Methodendokument_RK_AT_Okt13. pdf) Učinkovitost PV modula Vrsta PV modula (ηpk) Mono-kristalični Silicij 0,14 Poli-kristalični Silicij 0,13 Tankoslojni amorfni Silicij 0,05 Tankoslojni Bakar-Indij-Galij-Diselenid 0,09 Tankoslojni Kadmij-Telurid 0,07 Tablica 11: Referentne vrijednosti za USAVE za dvije osnovne izvedbe solarnih kolektora[73](Izvor: Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama, Sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode, 2014. Prilikom izračuna USAVE iz Algoritma su preuzete prosječne ozračenosti prema jugu nagnute plohe za kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Za pločasti solarni kolektor je pretpostavljena prosječna godišnja učinkovitost pretvorbe Sunčeve energije u toplinsku energiju od 45%. Također su na godišnjoj razini pretpostavljeni ostali gubici od 10% u konačnoj energiji. Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine kolektora s vakuumskim cijevima dobivena je povećanjem vrijednosti izračunatih za pločaste kolektore za 20%.) Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije po m2 površine solarnog kolektora (USAVE) [kWh/(m2×god)] Pločasti kolektori Kolektori s vakuumskim cijevima Primorska Hrvatska 700 840 Kontinentalna Hrvatska 530 640 Tablica 12: Referentne vrijednosti sezonskog faktora učinkovitosti za tri osnovne izvedbe dizalica topline[74](Izvor: ispitivanja provedena u razdoblju od 2006. do 2013. godine, od strane Fraunhofer ISE u Njemačkoj) Sezonski faktor učinkovitosti ili godišnji toplinski množitelj Izvedba dizalice topline (SPF) Dizalica topline zrak-voda 3,0 Dizalica topline voda-zrak 3,5 Dizalica topline tlo-voda 4,0 Tablica 13: Referentne vrijednosti faktora hlađenja (SEER) klima uređaja zrakom hlađenih[75](Izvor: Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 626/2011 o dopuni Direktive broj 2010/30/EU o označavanju energetske učinkovitosti klima- uređaja s mrežnim napajanjem) Razred energetske učinkovitosti SEER A+++ SEER ≥ 8,50 A++ 6,10 ≤ SEER < 8,50 A+ 5,60 ≤ SEER < 6,10 A 5,10 ≤ SEER < 5,60 B 4,60 ≤ SEER < 5,10 C 4,10 ≤ SEER < 4,60 D 3,60 ≤ SEER < 4,10 E 3,10 ≤ SEER < 3,60 F 2,60 ≤ SEER < 3,10 G SEER < 2,60 Tablica 14: Referentne vrijednosti za godišnji broj sati rada klima uređaja[76](Vrijednosti za stambene zgrade dobivene su na osnovu ankete provedene od strane Energetskog instituta Hrvoje Požar pod nazivom Anketa o potrošnji energije u kućanstvima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2008.). Broj sati rada klima uređaja kod zgrada uslužnog sektora dobiven je množenjem broja sati rada klima uređaja kod nazivnog rashladnog učina za kućanstva s faktorom 2,17.) Godišnji broj sati rada klima uređaja (nh) [h/god] Stambene zgrade Zgrade uslužnog sektora Dalmacija i Primorje 310 670 Lika i Gorski kotar 150 325 Kontinentalna Hrvatska 230 500 Tablica 15: Jedinične uštede energije za pojedine uređaje prema preporukama EK[77](Izvor: European Commission: »Recommendations on measurement and veri cation methods in the framework of Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services«) Vrsta uređaja Godišnja potrošnja energije [kWh/god] Hladnjak 67 Ledenica 71 Hladnjak-ledenica 69 Perilica rublja 13 Perilica posuđa 44 Tablica 16: Godišnja potrošnja energije postojećih uređaja prema ODYSSEE bazi podataka[78](Izvor: ODYSSEE baza podataka) Vrsta uređaja Godišnja potrošnja energije [kWh/god] Zastupljenost u kućanstvima [%] Hladnjak 366 97 Ledenica, hladnjak – ledenica 700 66 Perilica rublja 395 90 Perilica posuđa 500 20 Tablica 17: Karakteristike neučinkovitih uređaja na tržištu[79](Izvor: http://www.top-ten.com.hr) Vrsta uređaja Energetski razred Godišnja potrošnja energije [kWh/god] Hladnjak A 240 Ledenica A 290 Hladnjak – ledenica A 240 Perilica rublja A 240 Perilica posuđa A 280 Tablica 18: Karakteristike uređaja koji se trebaju promovirati poticajnim shemama[80](Izvor: http://www.top- ten.com.hr) Vrsta uređaja Energetski razred Godišnja potrošnja energije [kWh/god] Hladnjak A+++ (A++) 155 Hladnjak – Ledenica A+++ (A++) 175 Ledenica A+++ 170 Perilica rublja A+++ 160 Perilica posuđa A+++ 230 Tablica 19: Preporučene vrijednosti jediničnih ušteda za uredsku opremu[81](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 11. Referentne vrijednosti predstavljaju ukupnu potrošnju uređaja, u radu, stand-by i off načinu rada.) Potrošnja energije prosječnog uređaja Potrošnja energije učinkovitog uređaja Vrsta uređaja [kWh/uređaj/god] [kWh/uređaj/god] Stolno računalo 199,9 62,1 Prijenosno računalo 97,3 20,5 CRT zaslon 207,2 136,5 LCD zaslon 93,1 46,4 Tablica 20: Referentni podaci za prosječnu potrošnju energije za električna i hibridna vozila[82](Podaci o električnim vozilima: Projekt E-mobilnost, dostupno na: http://www.e-mobilnost.hr/modeli_Evozila.htmlPodaci o hibridnim vozilima: Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisije CO2, MUP, dostupno na: http://www.mup.hr/10.aspx) Potrošnja nalne Potrošnja nalne energije Model vozila energije Vrsta vozila (kWh/100 km) (l/100 km) VW E-UP! - 13,8 Električno vozilo Renault Twizzy - 7,0 Električno vozilo Nissan LEAF - 15,0 Električno vozilo Mitsubishi i MiEV - 10,0 Električno vozilo Peugeot iOn - 12,3 Električno vozilo Citroen C-Zero - 13,5 Električno vozilo Smart Fortwo EV - 12,0 Električno vozilo Toyota Yaris 1,5 HSD CVT 16'' 3,7 35,4 Hibridno vozilo Toyota Prius 1,8 HSD CVT 15'' 3,9 37,3 Hibridno vozilo Toyota Auris 1,8 HSD CVT 17'' 3,9 37,3 Hibridno vozilo Honda Insight Elegance 4,3 41,1 Hibridno vozilo Kia Optima-tfe 2,0 5,4 51,6 Hibridno vozilo Mercedes-Benz S 400 BlueHYBRID V221 8,0 76,5 Hibridno vozilo Lexus CT 200h 15'' 3,8 36,3 Hibridno vozilo Tablica 21: Referentne vrijednosti za faktore E i ER[83](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 16. Referentne vrijednosti za faktore E i ER predstavljaju minimalni iznos uštede energije koje se mogu očekivati kao rezultat mjera.) Djelotvornost Stopa učinkovitosti (ER) Vrsta aktivnosti (E) [%] [%] Treninzi (edukacija) za vozače 26 7,5 Integracija u program za dobivanje vozačke dozvole 26 7,5 Trening na simulatorima vožnje 10 7,5 Ugradnja uređaja za nadzor potrošnje goriva 67,5 3,8 Tablica 22: Prosječna učinkovitost motora u ovisnosti o snazi i klasi[84](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 12) Učinkovitost Nazivna snaga [%] [kW] Prosječna Visoka Vrlo visoka 0,75 72,1 81,1 84 1,1 75 82,7 85,3 1,5 77,2 83,9 86,3 2,2 79,7 85,3 87,5 3 81,5 86,3 88,4 4 83,1 87,3 89,2 5,5 84,7 88,2 90 7,5 86 89,1 90,8 11 87,6 90,1 91,7 15 88,7 90,9 92,3 18,5 89,3 91,4 92,7 22 89,9 91,7 93,1 30 90,7 92,4 93,6 37 91,2 92,8 94 45 91,7 93,1 94,3 55 92,1 93,5 94,5 75 92,7 94 95 90 93 94,2 95,2 110 93,3 94,5 95,4 132 93,5 94,7 95,6 160 93,8 94,9 95,8 200 – 370 94 95,1 96 Tablica 22: Prosječna učinkovitost motora u ovisnosti o snazi i klasi[84](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 12) Tablica 23: Referentne vrijednosti za sate rada i faktor opterećenja[85](Izvor: EMEEES projekt, Metoda 12) Industrija Usluge Faktor Faktor Raspon snage Vrsta uređaja Sati rada Sati rada opterećenja opterećenja [h] [h] [%] [%] [0,75;4> 3.861,0 0,55 3.800,0 0,55 [4;10> Pumpe 4.501,9 0,58 3.050,0 0,60 [10;22> 5.040,5 0,59 3.000,0 0,60 [0,75;4> 4.910,5 0,53 2.250,0 0,60 [4;10> Ventilatori 4.137,8 0,56 2.500,0 0,65 [10;22> 5.210,6 0,59 2.500,0 0,65 [0,75;4> Kompresori zraka 2.178,0 0,63 1.030,0 0,40 [4;10> 4.057,7 0,60 1.000,0 0,45 [10;22> 4.626,0 0,68 980,0 0,45 [0,75;4> 3.060,8 0,42 621,0 0,61 [4;10> Transporteri 2.787,9 0,41 916,0 0,53 [10;22> 3.908,6 0,51 725,0 0,49 [0,75;4> 5.051,9 0,60 Rashladni [4;10> 1.890,6 0,65 kompresori [10;22> 5.066,6 0,70 [0,75;4> 4.200,0 0,70 [4;10> Hladnjaci 4.170,0 0,70 [10;22> 4.050,0 0,75 [0,75;4> 3.086,6 0,34 500,0 0,30 [4;10> Ostalo 2.859,5 0,39 530,0 0,30 [10;22> 2.299,4 0,45 570,0 0,30 Prilog C Tablica 24: Životni vijek mjera Životni vijek mjere Br. Mjera poboljšanja energetske učinkovitosti (godine) Kućanstva – tehničke mjere i programi 1.a Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova 30 1.b Toplinska izolacija zgrade: izolacija tavana/krova 25 Eliminiranje propuha materijalom koji popunjava šupljine oko vrata i prozora te smanjuje zrakopropusnost 2. 5 zgrade 3. Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama 30 4. Zamjena postojećeg spremnika tople vode novim 15 5. Izolacija cijevi za dovod tople vode 20 6. Instalacija izolacijskog materijala između radijatora i zida s ciljem re ektiranja topline u prostoriju 18 7. Mali bojleri snage do 30 kW 20 8. Veliki bojleri iznad 30 kW 25 9. Kontrola grijanja: vremensko upravljanje, termostati i termostatski ventili 10 10 Povrat otpadne topline 17 11. Štedne armature za toplu vodu s ograničenjem protoka 15 12.a Dizalice topline: zrak-zrak 10 12.b Dizalice topline: zrak-voda 15 12.c Dizalice topline: zemlja 25 13. Energetski učinkovit sobni rashladni uređaj 15 14. Novi ili revitalizirani sustav daljinskog grijanja 30 15. Sunčevi toplinski kolektori za pripremu tople potrošne vode 20 16. Energetski učinkoviti kućanski hladnjaci, ledenice i kombinacije 15 17. Energetski učinkovite perilice posuđa, perilice rublja, sušilice rublja i perilice-sušilice rublja 12 18.a Elektronički uređaji (npr. DVD, računalo) 3 18.b Televizori 5 19. Energetski učinkovite štedne žarulje (kompaktne uorescentne žarulje) za uporabu u kućanstvima 6.000 sati 20. Fluorescentna rasvjeta s elektroničkim prigušnicama 15 Energetski učinkovita arhitektura (optimizacija toplinskih svojstava građevnih materijala, orijentacija 21. 25 građevine prema prirodnom svjetlu i izvorima topline, uporaba prirodne ventilacije) 22. Mikro kogeneracija 15 23. Fotonaponski sunčevi paneli 23 Kućanstva – organizacijske mjere i programi Hidrauličko balansiranje u sustavu za grijanje tako da je topla voda u sustavu raspoređena optimalno po 24. 10 prostorijama Kućanstva – mjere i programi za promjenu ponašanja Uštede električne energije (npr. isključivanje rasvjete u prostorijama koje se više ne koriste, isključivanje 25. 2 elektroničkih uređaja) 26. Uštede toplinske energije (npr. Smanjivanje ili isključivanje grijanja u prostorijama koje se više ne koriste 2 27. Pametno mjerenje koje pruža informacije o potrošnji energije 2 Usluge (komercijalne i javne) – tehničke mjere i programi 28. Prozori s dobrim toplinskim karakteristikama 30 29. Toplinska izolacija zgrade: izolacija zidova, izolacija tavana/krova 25 30. Povrat otpadne topline 20 Energetski učinkovita arhitektura (optimizacija toplinskih svojstava građevnih materijala, orijentacija 31. 25 građevine prema prirodnom svjetlu I izvorima topline, uporaba prirodne ventilacije) 32.a Dizalice topline: zrak-zrak 10 32.b Dizalice topline: zrak-voda 15 32.c Dizalice topline: zemlja 25 33. Energetski učinkoviti rashladni uređaji u sustavu klimatizacije 17 Energetski učinkoviti sustavi ventilacije (mehanički kontrolirani sustavi koji izvlače iskorišteni zrak i 34. 15 dobavljaju prethodno zagrijani zrak 35. Komercijalno hlađenje 8 Energetski učinkovita uredska oprema (stolna i prije – nosna računala, pisači, fotokopirni uređaji, faks 36. 3 uređaji) 37.a Kogeneracija ispod 5 MW 15 37.b Kogeneracija iznad 5 MW 20 38. Senzori pokreta kojim se isključuje rasvjeta kada nema nikoga u prostoriji 10 39. Energetski učinkovita rasvjeta u novom ili renoviranom uredu 12 40. Energetski učinkovita rasvjeta na javnim površinama (npr. cestovna rasvjeta) 15 41. Individualni ili zajednički bojleri nazivne snage veće od 30 kW 25 Usluge (komercijalne i javne) – organizacijske mjere i programi 42. Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) 5 Promet – tehničke mjere i programi 100.000 43. Energetski učinkovita vozila koja troše malo primarne energije za prevaljenu udaljenost km 44. Automobili: gume s niskim otporom 50.000 km 100.000 45. Kamioni: gume s niskim otporom km 46. Aerodinamični dodatci na kamionima za smanjenje otpora strujanja zraka 50.000 km 47. Uređaji za automatsko praćenje pritiska u gumama za kamione 50.000 km Promet – organizacijske mjere i programi Prelazak na korištenje oblika prijevoza koji je energetski učinkovitiji (npr. prijelaz s automobila na bicikl, s 48. 5 kamiona na željeznicu) Promet – mjere i programi za promjenu ponašanja Ekonometar: uređaj koji daje povratnu informaciju o potrošnji goriva za automobile i kamione s ciljem 49. 2 poboljšanja učinkovitosti načina vožnje 50. Optimalni pritisak u gumama 2 51. Eko-vožnja 2 Industrija – tehničke mjere i programi 52. Kogeneracija 15 53. Povrat otpadne topline 15 Učinkoviti sustavi komprimiranog zraka: uporaba učinkovitih kompresora ili učinkovita uporaba 54. 15 kompresora 55. Energetski učinkoviti elektromotori i upravljanje brzinom 12 56. Energetski učinkoviti sustavi pumpi u industrijskim procesima 15 57. Energetski učinkoviti sustavi ventilacije u industrijskim sustavima 15 Industrija – organizacijske mjere i programi 58. Sustav gospodarenja energijom (npr. praćenje potrošnje energije, ISO, EMAS) 5 Prilog D ULAZNI PODATCI ZA IZRAČUN REFERENTNIH VRIJEDNOSTI Za utvrđivanje referentnih podataka o speci čnoj potrošnji energije u sektoru kućanstava i usluga korišteni su podatci iz Odyssee baze podataka[86](Odyssee baza podatak dostupna je na: https://www.indicators.odyssee-mure.eu/energy- efficiency-database.html) za 2016. godinu. Odyssee baza je opsežna baza podataka o potrošnji energije i faktorima koji utječu na tu potrošnju te pokazatelja energetske učinkovitosti za svih 28 država članica EU, Norvešku, Švicarsku i Srbiju. Svi podatci temelje se na dostupnim službenim statistikama ili provjerenim modelima. Speci čna potrošnje energije po namjenama u kućanstvu (FECHH) prikazana u poglavljima 1.1.1.4. i 1.3.4. izračunata je na temelju sljedećih podataka o ukupnoj potrošnji energije za pojedine namjene u sektoru kućanstava i podatka o ukupnom broju kućanstava u Republicu Hrvatskoj: Ulazni podatak Jedinica Vrijednost Ukupna potrošnja energija u kućanstvima [GWh] 27.829,43 Ukupna potrošnja električne energije u kućanstvima [GWh] 6.127,85 Ukupna potrošnja električne energije za rasvjetu u kućanstvima [GWh] 531,49 Ukupna potrošnja električne energije za uređaje u kućanstvima [GWh] 3.017,99 Ukupna potrošnja energije za toplinske potrebe u kućanstvima [GWh] 21.701,58 Ukupan broj kućanstava 1.750.184 Speci čna potrošnja energije po zaposleniku u sektoru usluga (FECperson) prikazana u poglavlju 1.2.1.4. izračunata je na temelju podataka o ukupnoj potrošnji energije u sektoru usluga i podatka o ukupnom broju zaposlenih u ovom sektoru u Republicu Hrvatskoj: Ulazni podatak Jedinica Vrijednost Ukupna potrošnja energija u sektoru usluga [GWh] [GWh] 8.842,29 Ukupna potrošnja električne energije u kućanstvima 969.014 Prilog E PLAN MJERENJA I VERIFIKACIJE UŠTEDA ENERGIJE Mjera energetske učinkovitosti: Svrha i opis mjere Opisati mjeru energetske učinkovitosti, ciljeve koji se želi postići uz referenciranje na zakonsku i normativnu regulativu: Granice mjerenja Opisati granice mjerenja, što se mjeri i koje veličine se mjere: Opisati mogući utjecaj mjere energetske učinkovitosti na druge sustave, opisati mogući utjecaj drugih varijabli na mjeru Međudjelovanje energetske učinkovitosti: IPMVP opcija Upisati odabranu opciju proračuna uz broj verzije i svezak IPMVP izdanja: Mjerna oprema Opis korištene mjerne opreme: Opisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja prije provedbe mjere energetske učinkovitosti: Postupak mjerenja Opisati postupak mjerenja, trajanje mjerenja i točke mjerenja nakon provedbe mjere energetske učinkovitosti: Speci čna potrošnja energije prije provedbe mjere kWh/n.v. Referentna potrošnja Potrošnja energije prije provedbe mjere kWh/god. energije Jedinična cijena za energiju kn/kWh Referentni uvjeti Opisati koje neovisne varijable utječu na potrošnju energije te navesti njihove vrijednosti: Rutinske prilagodbe: Prilagodbe Ne-rutinske prilagodbe: De nirati period izvještavanja – može biti kratak kao kod neposrednog mjerenja prilikom puštanja u pogon ili kroz cijeli Period provedbe period povrata investicijskih ulaganja. De nirati učestalost izvještavanja: Izvor nanciranja Udio [%] Iznos [kn] (Vlastita sredstva) (ESCO tvrtka) Investicija (Komercijalna banka) (Drugo) Ukupna investicija Upisati matematičke ovisnosti koje će se koristiti prilikom veri kacije ušteda sa objašnjenjima pojedinih varijabli i Metoda proračuna vrijednosti: Upisati mjerljivu i statističku točnost mjerenja i dobivenih rezultata, što uključuje matematičke ovisnosti i dobivene Očekivana točnost vrijednosti: Kontrola kvalitete Navesti postupke osiguranja kvalitete i procedure koje će biti korištene prilikom izrade izvještaja: Ušteda u utrošenom ogrjevnom energentu kWh/god. Ušteda u utrošenoj električnoj energiji kWh/god. Ušteda u instaliranoj električnoj snazi kW Ušteda u srednjem mjesečnom vršnom opterećenju kW/mj. Ušteda u utrošenoj vodi m3/god. Uštede Uštede u primarnoj energiji kWh/god. Smanjenje emisije CO2 kg/god. Smanjenje troškova za energiju i vodu kn/god. Smanjenje troškova održavanja kn/god. Ukupna ušteda kn/god. PRILOG IV. METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U PROMETU KROZ MJERU DODAVANJA ADITIVA POGONSKOM GORIVU Izračun uštede energije u određenoj godini uzima u obzir godišnju količinu goriva prodanu krajnjim kupcima u Republici Hrvatskoj kojoj je dodan aditiv s dokazanim učincima na čistoću injektora i sagorijevanje goriva.

1.1 Dodavanje aditiva dizelskom gorivu (HRN EN 590) Ušteda energije zbog dodavanja aditiva dizelskom motornom gorivu računa se prema jednadžbi: gdje su: PEADT – priznata ušteda energije [kWh/godišnje] zbog dodavanja aditiva dizelskom gorivu LD – količina dizelskog goriva prodanog krajnjim kupcima kojemu je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje dizelskog goriva (litara) HSD – kalorična vrijednost dizelskog goriva (10 kWh/l) PeD – faktor uštede dodanog aditiva dizelskom gorivu (u %); uzima se vrijednost PeD =1,5% fNVD – udio novih dizelskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih dizelskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih dizelskih vozila na dan 31. 12. 2017. (uzima se vrijednost fNVD = 5,43%).

1.2 Dodavanje aditiva motornim benzinima (HRN EN 228) Priznata ušteda energije zbog dodavanja aditiva motornim benzinima računa se prema jednadžbi: gdje su: PEADTB – priznata ušteda energije [kWh/godišnje] zbog dodavanja aditiva motornom benzinu LB – količina motornih benzina kojima je u odabranoj godini dodan aditiv s dokazanim učinkom na čistoću injektora i sagorijevanje benzinskog goriva (litara), prodanih krajnjim kupcima HSB – kalorična vrijednost motornih benzina (9,1kWh/l) PeB – faktor uštede dodanog aditiva motornim benzinima (u %): uzima se vrijednost PeB=1,5% fNVB – udio novih benzinskih vozila u cijelom voznom parku (u %), izračunat kao omjer između broja svih novih benzinskih vozila koja nisu starija od jedne godine i svih registriranih benzinskih vozila na dan 31. 12. 2017. (uzima se vrijednost fNVB = 4,68%).

1.3. Smanjenje emisije CO2 Smanjenje emisije CO2 (ZECADT) računa se prema jednadžbi: ZECADT = efGD ∙ PEADTD + efGB ∙ PEADTB [kg CO2/godišnje] gdje su: efGD faktor za proračun smanjenja emisije CO2 zbog energetske uštede prema prosječnim speci čnim emisijama dizelskog goriva 0,2652 – [kg CO2/kWh]. efGB faktor za proračun smanjenja emisije CO2 zbog energetske uštede prema prosječnim speci čnim emisijama motornih benzina 0,2337 – [kg CO2/kWh]. Za izračun su potrebni podaci o količini goriva prodanog krajnjim kupcima kojima je u odabranoj godini dodan aditiv i podaci o faktoru uštede upotrijebljenog aditiva na temelju odgovarajuće izjave proizvođača. Učinak dodanog aditiva dokazuje se odgovarajućom izjavom proizvođača o njegovoj djelotvornosti.

1.4. Životni vijek mjere Životni vijek mjere se odnosi na 1 godinu, odnosno godinu u kojoj je mjera nastala i nema kumulativni učinak.