Regulation on the adoption of the Plan for the protection of the air, protection of the ozone layer and climate change mitigation in the Republic of Croatia for the period 2013-2017

SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 5 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2979 Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 150/2011), a u vezi sa člankom 10. stavkom 3. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2013. godine donijela ODLU K U O DONOŠENJU PLANA ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE I. Donosi se Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja kli matskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (u daljnjem tekstu: Plan). Plan iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke. II. Zadužuju se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravlja i Fond za zaštitu oko liša i energetsku učinkovitost za provedbu Plana. III. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavlja Vladi Republike Hrvatske dvogodišnje izvješće o ispunjavanju obveza iz Plana. IV. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/13-04/469 Urbroj: 50301-05/25-13-3 Zagreb, 14. studenoga 2013. Predsjednik Zoran Milanović, v. r. PLAN ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE 1. SVRHA I SADRŽAJ PLANA Zakonska osnova za izradu Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ubla žavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine je članak 10. stavak 3. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/2011) (u daljnjem tekstu: Zakon o za štiti zraka). Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promje na u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (u daljnjem tekstu: Plan) određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvat skoj u petogodišnjem razdoblju. Nositelj izrade Plana je Ministarstvo 2977 Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 27. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09. i 80/13.) Hrvatski sabor na sjednici 15. studenoga 2013., donio je ODLUKU O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNICE I DIJELA ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA I. Razrješuje se mr. sc. OLGICA SPEVEC dužnosti predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, s danom 15. listopada 2013., radi isteka mandata. II. Razrješuju se dužnosti članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natje canja, s danom 15. listopada 2013., radi isteka mandata: – dr. sc. MIRNA PAVLETIĆ ŽUPIĆ – MILIVOJ MARŠIĆ. Klasa: 021-13/13-07/47 Zagreb, 15. studenoga 2013. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r. 2978 Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 27. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09. i 80/13.) Hrvatski sabor na sjednici 15. studenoga 2013., donio je ODLUKU O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA I. Imenuje se MLADEN CEROVAC, član Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, do isteka mandata na koji je imenovan kao član Vijeća za zaštitu tržiš nog natjecanja. II. Za članove Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, imenuju se: – DENIS MATIĆ – mr. sc. LJILJANA PAVLIC – mr. sc. TATJANA PEROKOVIĆ. Klasa: 021-13/13-07/47 Zagreb, 15. studenoga 2013. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, vr. mtomicic Rectangle STRANICA 6 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE dručju zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promje na, kako je navedeno u nastavku. Propisi Republike Hrvatske kojima se neposredno ili posredno uređuje područje zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, su: – Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 80/2013), – Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 130/2011), – Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 4/2002), – Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno pra ćenje kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 43/2002), – Uredba o kakvoći biogoriva (»Narodne novine« br. 141/2005, 33/2011), – Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapi vih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (»Narodne novine« broj 135/2006), – Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koefi cijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emi siju u okoliš ugljikovog dioksida (»Narodne novine« br. 73/2007, 48/2009), – Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (»Narodne novine« broj 77/2007), – Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje go riva i emisiji CO novih osobnih automobila (»Narodne novine« broj 120/2007), – Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema ka tegorijama kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 68/2008), – Uredba o provedbi fl eksibilnih mehanizama Kyotskog protokola (»Narodne novine« broj 142/2008), – Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša za smanjenje emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motorni h vozila benzinom na benzinskim postajama (»Narodne novine« broj 5/2011), – Pravilnik o načinu besplatne dodjele emisijskih jedinica postro jenjima (»Narodne novine« broj 43/2012), – Uredba o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (»Narodne novine« broj 69/2012), – Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 87/2012), – Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fl uoriranim stakle ničkim plinovima (»Narodne novine« broj 92/2012), – Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), – Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novi ne« broj 117/2012), – Odluka o dražbovatelju za obavljanje poslova dražbe emisijskih jedinica i izboru dražbenog sustava (»Narodne novine« broj 124/2012), – Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepo kretnih izvora (»Narodne novine« broj 129/2012, 97/2013), – Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hr vatskoj (»Narodne novine« broj 134/2012), – Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine« broj 3/2013), zaštite okoliša i prirode (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja: zdrav lja, industrije, energetike, poljoprivrede, šumarstva, znanosti, voda, mora, prometa, turizma, praćenja meteoroloških uvjeta i drugim relevantnim institucijama. Plan se donosi za razdoblje od 2013. do 2017. godine. Svrha Plana je defi niranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na po dručju Republike Hrvatske, posebice na područjima na kojima kva liteta zraka nije prve kategorije, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena. U vezi s tim, Plan sadržajno obuhvaća: – načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta, – ocjenu stanja kvalitete zraka, – ciljeve zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih pro mjena, – prioritetne mjere i aktivnosti, – preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka, – kratkoročne mjere, kada postoji rizik od prekoračivanja praga upozorenja, – mjere za postizanje graničnih vrijednosti za određene onečišću juće tvari u zraku u zadanom roku ako su prekoračene, – mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku, – mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofi kacije i fotokemijskog onečišćenja, – mjere za smanjivanje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala, – mjere za postupno ukidanje potrošnje kontroliranih tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS) i smanjivanja emisija fl uoriranih stakleničkih plinova, – mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, – mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije, – mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa, – redoslijed, rokove i obveznike provedbe mjera, – međunarodne obveze Republike Hrvatske, – procjenu sredstava za provedbu Plana i redoslijed korištenja sred stava prema utvrđenim prioritetnim mjerama i aktivnostima u Planu, – analizu troškova i koristi poboljšanja kvalitete zraka. Postojeći zakonodavni okvir zaštite zraka, kao i horizontalno za konodavstvo zaštite okoliša, propisuje relativno veliki broj mjera i instrumenata s ciljem zaštite i poboljšanja kvalitete zraka koje se uobičajeno nazivaju postojećim ili prihvaćenim mjerama i instru mentima. Neovisno o tome je li riječ o mjeri ili instrumentu, u Planu će se zbog jednostavnosti i lakšeg strukturiranja teksta za oba pojma koristiti naziv mjera. Mjere se, sukladno međunarodnoj praksi, dije le na postojeće, koje su propisane postojećim propisima, i dodatne, koje se donose ovim Planom, a potrebne su kako bi se ispunili ciljevi poboljšanja kvalitete zraka te smanjenja emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova. Mjere koje se donose ovim Planom osiguravaju provedbu hrvatskih propisa, kao i pravne stečevine Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) koja je prenesena u zakonodavstvo Republike Hrvatske u po SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 7 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE kog napretka kako je predviđeno člankom 10. ove Direktive (SL L 287, 14. 11. 2000.), – Direktiva Vijeća 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nacionalnim vršnim emisijama za određene (pojedine) oneči šćujuće tvari (SL L 309, 27. 11. 2001.), – Direktiva 2003/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 2003. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 98/70/EZ o kakvoći benzina i dizelskoga goriva, – Direktiva 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svib nja 2003. godine o promociji upotrebe biogoriva ili obnovljivih goriva za transport, – Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se utvrđuje shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plino va unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25. 10. 2003.), – Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u vanjskom zraku (SL L 23, 26. 1. 2005.), – Direktiva 2004/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se dopunjuje Direktiva 2003/87/EZ kojom se utvrđuje shema za tr govanje kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice, vezano uz projektne mehanizme Kyotskog protokola (SL L 338, 13. 11. 2004.), – Direktiva 2005/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 1999/32/EZ, – Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti okolnog zraka i čistijem zraku za Europu (SL L 152, 11. 6. 2008.), – Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2003/87/EZ kako bi se zrako plovne aktivnosti uključile u sustav trgovanja kvotama emisijama stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 8, 13. 1. 2009.), – Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2003/87/EZ kako bi se unapri jedio i proširio sustav trgovanja emisijskim jedinicama Zajednice (SL L 140, 5.6.2009.), – Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izmje nama i dopunama Direktive 98/70/EZ u pogledu specifi kacije benzina i dizelskih goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjenja emisija stakleničkih plinova i izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifi kacije goriva koje koriste plovila za unutarnju plovidbu i ukidanju Di rektive 93/12/EEZ (SL L 140, 5. 6. 2009.), – Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. godine o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u nekim bojama i lakovima i proizvodima za doradu automobila, kojom se izmje njuje i dopunjuje Direktiva 1999/13/EZ (SL L 143, 30. 4. 2004.), – Direktiva Komisije 2010/79/EU od 19. studenoga 2010. godine o prilagodbi tehničkom napretku Priloga III. Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva (SL L 304/18, 20. 11. 2010.), – Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrij skim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.), – Direktiva Komisije 2011/63/EU od 1. lipnja 2011. godine, do puna, u cilju prilagodbe tehničkom napretku, Direktive 98/70/ – Pravilnik o izobrazbi osoba koje obavljaju djelatnost prikuplja nja, provjere propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja opreme i uređaja koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj ili fl uorirane stakleničke plinove ili o njima ovise (»Narodne novi ne« broj 3/2013), – Program praćenja kvalitete tekućih naft nih goriva za 2013. godi nu (»Narodne novine« broj 4/2013), – Pravilnik o načinu korištenja Registra Europske unije (»Narodne novine« broj 4/2013), – Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kva liteti zraka (»Narodne novine« broj 57/2013), – Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u gradi teljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (»Narodne novi ne« broj 69/2013), – Pravilnik o praćenju, izvješćivanju i verifi kaciji izvješća o emisi jama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova u razdoblju koje započinje 1. siječnja 2013. godine (»Narodne novine« broj 77/2013), – Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 108/2013), – Uredba o kvaliteti tekućih naft nih goriva (»Narodne novine« broj 113/2013). Pravna stečevina EU koja je donesena do 30. lipnja 2013. godine Direktive – Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. pro sinca 1997. godine o usklađivanju zakonodavstva država članica koji se odnose na mjere protiv emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih krutih čestica iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve, dopunjena Direktivom 2002/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. pro sinca 2002. godine, – Direktiva Vijeća 87/217/EEZ od 19. ožujka 1987. o sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom (SL L 085, 28. 3. 1987.), – Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. godine o kakvoći benzina i dizelskoga goriva kojom se izmje njuje i dopunjuje Direktiva 93/12/EEZ (SL 350, 28. 12. 1998.), – Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. godine koja se odnosi na smanjenje količine sumpora u određenim tekućim gorivima i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 93/12/EEZ (SL L 121, 11. 5. 1999.), – Direktiva 1999/94/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. godine o dostupnosti informacija za potrošače o ekonomičnosti goriva i o emisijama CO2 vezanih uz prodaju novih osobnih automobila, izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2003/73/EZ od 24. srpnja 2003. godine, koja izmjenjuje i dopunjuje Prilog III. Direktive 1999/94/EZ Europskoga parla menta i Vijeća (također vidi Preporuku Komisije od 26. ožujka 2003. godine o primjeni na druge medije odredaba Direktive 1999/94/EZ koje se odnose na promotivnu literaturu), – Direktiva 2003/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 2003. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 98/70/EZ o kakvoći benzina i dizelskoga goriva (SL L76, 22. 3. 2003.), – Direktiva Komisije 2000/71/EZ od 7. studenoga 2000. godine o prilagodbi mjernih metoda propisanih u aneksima I., II., III. i IV. Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća glede tehnič STRANICA 8 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Odluka Komisije 2007/589/EZ kojom se donose upute o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova sukladno Direk tivi 2003/87/EZ, kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Odlu kom Komisije 2011/540/EU (SL L 229, 31. 8. 2007.), – Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s ciljem država članica da smanje svoje emisije stakleničkih plinova kako bi ispunile obveze Zajednice za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. (SL L 140, 5. 6. 2009.), – Odluka Komisije 2011/278/EZ o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Zajednice o usklađenoj besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica sukladno članku 10.a Direktive 2003/87/EZ (SL L 130, 17. 5. 2011.), – Odluka Komisije od 12. prosinca 2011. o utvrđivanju pravila za Direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vi jeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (2011/850/EU) (SL L 335, 17. 12. 2011.), – Odluka Komisije 2009/339/EZ od 16. travnja 2009. o izmjena ma i dopunama Odluke 2007/589/EZ o uključivanju smjernica za praćenje i izvješćivanje o emisijama i podacima o tonskim kilometrima iz zrakoplovnih djelatnosti (SL L 103, 23. 4. 2009.), – Odluka Komisije 2009/73/EZ o izmjenama i dopunama Odluke 2007/589 vezano uz uključivanja smjernica za praćenje i izvješći vanje o emisijama dušikovih oksida (SL L 24, 28. 1. 2009.), – Odluka Komisije 2010/345/EZ od 8. lipnja 2010. godine o izmje nama i dopunama Odluke 2007/589/EZ s obzirom na uključenje smjernica za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih pli nova od hvatanja, prijevoza i geološkog skladištenja ugljikovog dioksida (SL L 155, 22. 6. 2010.), – Odluka Komisije 372/2010 o korištenju kontroliranih tvari kao procesnih agensa u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 169, 3. 7. 2010.), – Odluka Komisije 2011/540/EU od 18. kolovoza 2011. godine o izmjenama i dopunama Odluke 2007/589/EZ s obzirom na uvr štavanje smjernica za praćenje i izvješćivanje o emisijama sta kleničkih plinova iz novih djelatnosti i plinova (SL L 244, 21. 9. 2011.), – Odluka Komisije 2012/115/EU o utvrđivanju pravila o prijela znim nacionalnim planovima iz Direktive 2010/75/EU Europsko ga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 52, 24. 2. 2012.), – Odluka Komisije 2012/249/EU u vezi s određivanjem trajanja raz doblja uključivanja i isključivanja za potrebe Direktive 2010/75/ EZ (SL L 123, 9. 5. 2012.), – Odluka Komisije 2009/450/EZ o detaljnoj interpretaciji zrako plovne djelatnosti dane u Prilogu I. Direktive 2003/87/EZ Eu ropskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 12. 6. 2009.), – Odluka Komisije 2006/803/EZ o izmjeni Odluke Komisije 2005/381/EZ o uvođenju upitnika za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o uspo stavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Di rektiva 96/61/EZ (SL L 329, 25. 11. 2006.), – Odluke Komisije od 2. listopada 2007. o utvrđivanju zajedničkog obrasca za dostavu podataka i informacija u skladu s Uredbom (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (2007/639/EZ) (SL L 258, 4. 10. 2007.), EZ Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na kvalitetu benzina i dizelskoga goriva (SL L 147, 2. 6. 2011.), – Direktiva 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. stu denoga 2012. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 1999/32/EU (SL L 327, 27. 11. 2012.), – Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Repu blike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.). Odluke – Odluka Vijeća 97/101/EZ kojom se uspostavlja uzajamna razmje na informacija i podataka dobivenih od mreža i pojedinačnih postaja koje mjere onečišćenost zraka među državama članicama (SL L 35, 5. 2. 1997.), – Odluka Vijeća 2001/752/EZ kojom se mijenjaju dodaci Odluke Vijeća 97/101/EZ (SL L 282, 26. 10. 2001.), – Odluka Komisije 2002/159/EU kojom se propisuje zajednički format za podnošenje izvješća o ukupnim podacima kvalitete tekućih naft nih goriva (SL L 53, 23. 2. 2002.), – Odluka Vijeća 2004/461/EZ kojom se propisuje upitnik za do stavljanje godišnjeg izvješća o procjeni kakvoće zraka prema Direktivi Vijeća 96/62/EZ i 1999/30/EZ te prema direktivama 2000/69/EZ i 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (zami jenila Odluku 2001/839/EZ) (SL L 156, 30. 4. 2004.), – Odluka Komisije 2011/850/EU od 12. prosinca 2011. o utvrđi vanju pravila za direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (SL L 335, 17. 12. 2011.), – Odluka Komisije 2004/224/EZ kojom se propisuju postupci do stavljanja informacija o planovima ili programima koji se zahtije vaju prema Direktivi 96/62/EC u odnosu na granične vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u vanjskom zraku (SL L 68, 6. 3. 2004.), – Odluka Komisije 2005/166/EZ kojom se utvrđuju pravila proved be Odluke br. 280/2004/EZ o mehanizmu praćenja emisija stakle ničkih plinova na razini Zajednice i primjeni Kyotskog protokola (SL L 55, 1. 3. 2005.), – Odluka Komisije 2005/381/EZ o uvođenju upitnika za izvješći vanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 96/61/EZ (SL L 126, 19. 5. 2005.) kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom Komisije 2006/803/EZ kojom se izmjenjuje i dopunjuje Odluka 2005/381/EZ kojom se uspo stavlja upitnik za izvješćivanje o primjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavljanju sustava trgovanja kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Di rektiva 96/61/EZ (SL L 329, 25. 11. 2006.), – Odluka br. 2005/166/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se utvrđuju pravila primjene Odluke br. 280/2004/EZ o mehanizmu praćenja emisija stakleničkih plinova na razini Zajednice i pri mjene Kyotskog protokola (SL L 55, 1. 3. 2005.), – Odluka komisije 2006/780/EZ o izbjegavanju dvostrukoga bro janja smanjenja emisija stakleničkih plinova temeljem sustava Zajednice za trgovanje emisijama za projektne aktivnosti teme ljem Kyotskog protokola iz u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (316, 16. 11. 2006.), SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 9 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE jeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima vezano uz Dodatak I.(SL L 159, 20. 6. 2012.), – Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tva rima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31. 10. 2009.) kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 744/2010 o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, s obzi rom na kritične primjene halona (SL L 218, 19. 8. 2010.), – Uredba (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o određenim fl uoriranim stakleničkim plinovima (SL L 161, 14.6.2006.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ) br. 1137/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća o prilagodbi instrumenata na koje se primjenjuje postupak propisan člankom 251. Odluke Vijeća 1999/468/EZ, u vezi regulatornog postupka s nadzorom – Prilagodba regulatornom postupku s nadzorom – Dio Jedan (SL L 311, 21. 11. 2008.), – Uredba Komisije (EU) br. 1031/2010 o rasporedu, upravljanju i drugim aspektima dražbi kvota emisija stakleničkih plinova prema Direktivi 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava trgovanja kvotama emisija stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 302, 18. 11. 2010.), – Uredba (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. godine o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direk tivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, od 12. 7. 2012.), – Uredba (EU) br. 600/2012 od 21. lipnja 2012. godine o verifi kaciji izvješća o stakleničkim plinovima i izvješća o tonskim kilometri ma te o akreditaciji verifi katora u skladu s Direktivom 2003/87/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, 12. 7. 2012.), – Uredba Komisije (EU) br. 1210/2011 od 23. studenoga 2011. go dine o izmjeni Uredbe (EU) br. 1031/2010 posebno radi određi vanja količine emisijskih jedinica stakleničkih plinova koje treba staviti na dražbu prije 2013. (SL L 308, 24. 11. 2011.), – Uredba Komisije (EU) br. 784/2012 od 30. kolovoza 2012. godine o izmjeni Uredbe (EU) 1031/2010 u vezi dražbovne platforme koju imenuje Njemačka i dopuni članka 59(7) (SL L 234, 31. 8. 2012.), – Uredba Komisije (EU) br. 1193/2011 kojom se uspostavlja Re gistar Unije za razdoblje trgovanja koje započinje 1. siječnja 2013. godine, i za naredna razdoblja trgovanja sustava trgovanja emisijama Unije sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog par lamenta i Vijeća i Odluke br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe Komisije (EZ) br. 2216/2004 i (EU) br. 920/2010 (SL L 315, 29. 11. 2011.), – Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tva rima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31. 10. 2009.), – Uredba (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o određe nim fl uoriranim stakleničkim plinovima (SL L 161, 14. 6. 2006.), – Uredba Komisije (EZ) br. 303/2008 od 2. travnja 2008. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđuju minimalni zahtjevi i uvjeti za uza jamno priznavanje certifi kacije poduzeća i osoba u pogledu ne pokretne opreme za hlađenje i klimatizaciju te dizalica topline koje sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove (u daljnjem tekstu: Uredba 303/2008/EZ), (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EZ) br. 1516/2007 od 19. prosinca 2007. godine kojom, se u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju standardni zahtjevi u pogledu pro – Odluka Komisije 2010/2/EU o utvrđivanju, u skladu s Direkti vom 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, popisa sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika (SL L 1, 5. 1. 2010.), – Odluka Komisije 2011/745/EU o izmjenama i dopunama Odlu ka 2010/2/EU i 2011/278/EU glede sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika (SL L 299, 17. 11. 2011.), – Odluka Komisije 2013/162/EU kojom se utvrđuje godišnja aloka cija emisija državama članicama u razdoblju od 2013. do 2020. godine sukladno Odluci 406/2009/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 90, 28. 3. 2013.), – Odluka Europskog parlamenta i Vijeća br. 529/2013 od 21. svib nja 2013. o pravilima obračunavanja emisija i odliva stakleničkih plinova koji proizlaze iz aktivnosti Korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstva i o informacijama koje se od nose na te aktivnosti. Uredbe – Uredba br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. trav nja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 79/117/EEZ (SL L 158, 30. 4. 2004.), – Uredba Vijeća (EZ) br. 1195/2006 od 18. srpnja 2006. kojom se dopunjuje Dodatak IV. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tva rima (SL L 217, 8. 8. 2006.), – Uredba Vijeća (EZ) br. 172/2007 od 16. veljače 2007. o izmjena ma i dopunama Dodatka V. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europsko ga parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (SL L 55, 23. 2. 2007.), – Uredba Komisije (EZ) br. 323/2007 od 26. ožujka 2007. o izmje nama i dopunama Dodatka V. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europ skoga parlamenta i Vijeća o postojanim organskim onečišćuju ćim tvarima te o izmjenama i dopunama Direktive 79/117/EEZ (SL L 85, 27. 3. 2007.), – Uredba Europskoga parlamenta i Vijeća (EZ) br. 219/2009 od 11. ožujka 2009. o prihvaćanju brojnih instrumenata vezanih uz članak 251. Ugovora s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ vezano na regulatornu proceduru ispitivanja, prihvaćanje regulatorne pro cedure vezano uz ispitivanje – Drugi dio (SL L 87, 31. 3. 2007.), – Uredba Komisije (EZ) br. 304/2009 od 26. ožujka 2007. o izmje nama i dopunama Dodataka IV. i V. Uredbe (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća vezano uz obradu otpada koji sadrži postojane organske onečišćujuće tvari iz toplinskih i me talurških proizvodnih procesa ili tretiranje/upravljanje otpada/ otpadom koji sadrži postojane organske onečišćujuće tvari u ter mičkim i metalurškim proizvodnim procesima (SL L 96, 27. 3. 2007.), – Uredba Komisije (EU) br. 756/2010 od 24. kolovoza 2010. koja dopunjuje Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćuju ćim tvarima vezano uz Dodatke IV. i V. (SL L 223, 25. 8. 2010.), – Uredba Komisije (EU) br. 757/2010 od 24. kolovoza 2010. koja dopunjuje Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćuju ćim tvarima vezano uz Dodatke I. i III. (SL L 223, 25. 8. 2010.), – Uredba Komisije (EU) br. 519/2012 od 19. lipnja 2012. koja do punjuje Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskoga parlamenta i Vi STRANICA 10 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Uredba Komisije (EZ-a) br. 1494/2007 od 17. prosinca 2007. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Eu ropskoga parlamenta i Vijeća, utvrđuju oblici oznaka i dodatni zahtjevi u pogledu označavanja vezani uz proizvode i opremu koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove (SL L 332, 18. 12. 2007.), – Uredba Komisije (EZ-a) br. 1516/2007 od 19. prosinca 2007. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Eu ropskoga parlamenta i Vijeća, utvrđuju standardni zahtjevi u pogledu provjere propuštanja nepokretne opreme za hlađenje i klimatizaciju i dizalica topline, koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove (SL L 335, 20. 12. 2007.), – Uredba Komisije (EU) br. 291/2011 o bitnim uporabama kon troliranih tvari koje nisu hidroklorofl uorougljici u laboratorijske i analitičke svrhe u Uniji na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 79, 25. 3. 2011.), – Uredba Komisije (EU) broj 550/2011 o određivanju, sukladno Direktivi 2003/87/EZ, Europskoga parlamenta i Vijeća, o odre đenim ograničenjima međunarodnih jedinica iz projekata koji obuhvaćaju industrijske plinove (SL L 149, 8. 6. 2011.), – Uredba Komisije (EU) br. 1193/2011 o uspostavi Registra uni je za razdoblje trgovanja počevši od 1. siječnja 2013. godine u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Odlukom 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, te izmje nama i dopunama Uredbi Komisije (EZ) br 2216/2004 i (EU) br 920/2010 (SL L 315, 29. 11. 2011.), – Uredba Komisije (EU) br. 600/2012 za verifi kaciju izvještaja o emisijama stakleničkih plinova sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, 12. 7. 2012.), – Uredba Komisije (EU) br. 601/2012 o praćenju i izvješćivanju emisija stakleničkih plinova sukladno Direktivi 2003/87/EZ Eu ropskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, 12. 7. 2012.), – Uredba (EU) br. 525/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća o me hanizmu praćenja i izvješćivanja o emisijama i izvješćivanje o drugim podacima na nacionalnoj i na razini Unije relevantnim za klimatske promjene, kojom se stavlja izvan snage Odluka 280/2004/EZ (SL L 165, 18. 6. 2013.). Republika Hrvatska je, temeljem obveza koje proizlaze iz među narodnih ugovora i pravne stečevine EU, donijela niz provedbenih planova i programa u području zaštite zraka, industrijskog oneči šćenja, ublažavanja klimatskih promjena i povezanih tema kao što su, primjerice, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, koji sadrže mjere i instrumente koji su ugrađeni u propise, ali i tako zvane dodatne ili planirane mjere čija je primjena potrebna kako bi se ostvarili zadani ciljevi. U proteklom razdoblju, iz područja zaštite zraka, industrijskog one čišćenja i ublažavanja klimatskih promjena, doneseni su sljedeći dokumenti: – Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (»Narodne novine« broj 61/2008), – Odluka o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stock holmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tva rima (»Narodne novine« broj 145/2008), – Odluka o prihvaćanju Plana smanjivanja emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod velikih uređaja vjere propuštanja nepokretne opreme za hlađenje i klimatizaciju te dizalica topline koje sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove (u daljnjem tekstu: Uredba 1516/2007/EZ), (SL L 335, 20. 12. 2007.), – Uredba Komisije (EZ) br. 304/2008 od 2. travnja 2008. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju minimalni zahtjevi i uvjeti za uzajamno priznavanje certifi kacije poduzeća i osoba u pogledu nepokretnih protupožarnih sustava i vatrogasnih aparata koji sa drže određene fl uorirane stakleničke plinove (u daljnjem tekstu: Uredba 304/2008/EZ), (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EZ) br. 1497/2007 od 18. prosinca 2007. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju standardni zahtjevi u pogledu pro vjere propuštanja nepokretnih protupožarnih sustava koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove (u daljnjem tekstu: Ured ba 1497/2007/EZ), (SL L 333, 19. 12. 2007.), – Uredba Komisije (EZ) br. 305/2008 od 2. travnja 2008. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju minimalni zahtjevi i uvjeti za uza jamno priznavanje certifi kacije osoba koje prikupljaju određene fl uorirane stakleničke plinove iz visokonaponskih sklopnih ure đaja (u daljnjem tekstu: Uredba 305/2008/EZ), (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EZ) br. 306/2008 od 2. travnja 2008. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju minimalni zahtjevi i uvjeti za uza jamno priznavanje certifi kacije osoba koje prikupljaju otapala na bazi određenih fl uoriranih stakleničkih plinova iz opreme (u daljnjem tekstu: Uredba 306/2008/EZ), (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EZ) br. 307/2008 od 2. travnja 2008. godine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju minimalni zahtjevi i uvjeti za uzajamno priznavanje certifi kacije osoba u pogledu opreme za klimatizaciju zraka određenih motornih vozila koja sadrži odre đene fl uorirane stakleničke plinove (u daljnjem tekstu: Uredba 307/2008/EZ). (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EZ) br. 308/2008 kojom se, u skladu s Ured bom (EZ) br. 842/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća, utvrđuje format za obavješćivanje o programima izobrazbe i certifi ciranja u državama članicama (tekst od značaja za EGP) (SL L 92, 3. 4. 2008.), – Uredba Komisije (EU) br. 744/2010 od 18. kolovoza 2010. godine o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, s obzi rom na kritične primjene halona, – Uredba Komisije (EU) br. 291/2011 od 24. ožujka 2011. godine o bitnim uporabama kontroliranih tvari koje nisu klorofl uorou gljikovodici u laboratorijske i analitičke svrhe u Uniji na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 79, 25. 3. 2011.), – Uredba (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o određenim fl uoriranim stakleničkim plinovima (SL L 161, 14. 6. 2006.), – Uredba Komisije (EZ-a) br. 1493/2007 od 17. prosinca 2007. go dine kojom se, u skladu s Uredbom (EZ-a) br. 842/2006 Europ skoga parlamenta i Vijeća, utvrđuje obrazac za prijave koje će podnositi proizvođači, uvoznici i izvoznici određenih fl uoriranih stakleničkih plinova (SL L 332, 18. 12. 2007.), SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 11 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Osnovni pokazatelji trenda emisija glavnih onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova pokazuju da je u razdoblju 2008.-2011. godine došlo do smanjenja ukupnih godišnjih emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova, uglavnom kao posljedica pada gospodarskih aktivnosti i potrošnje energenata u domaćinstvima, uslugama i transportu te započete pri mjene nacionalnog zakonodavstva. Tematski promatrano, mjere zaštite zraka na lokalnoj razini u budu ćem razdoblju će se sve više odnositi na sektor prometa. Standard života i povećana mobilnost, uzroci su sve većeg broja vozila i pri jeđenih kilometara. U razdoblju od 2008. do 2011. godine primjet na je stagnacija emisija iz ovoga sektora, prvenstveno prouzročena nepovoljnim gospodarskim okolnostima. Ipak, za očekivati je da će zbog jačanja intenziteta prometa u urbanim sredinama u budućem srednjoročnom razdoblju pitanje rješavanja pritisaka na okoliš iz ovoga sektora biti prioritetno, posebice sa stajališta onečišćenja zra ka prizemnim ozonom i lebdećim česticama. Regionalno gledajući, Republika Hrvatska je u nepovoljnoj situa ciji s obzirom na probleme eutrofi kacije i prizemnog ozona, koje samostalno, primjenom vlastitih mjera, ne može trajno riješiti. S gledišta zakiseljavanja, stanje se znatno poboljšalo, što je posljedica, prvenstveno, adekvatne primjene međunarodnih ugovora i pravne stečevine EU. U Republici Hrvatskoj, kao i većini drugih država u Europi, tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potje če iz vlastitih izvora te se postavlja cilj zajedničkog rješavanja tih problema na razini Europe, provedbom obveza iz Gothenburškog protokola o suzbijanju acidifi kacije, eutrofi kacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (u daljnjem tekstu: LRTAP konvencija). Budući da rješavanje problema onečišćenja zraka u Republici Hrvat skoj ovisi u velikoj mjeri o smanjenju emisija onečišćujućih tvari u drugim državama, posebice susjednim, Republika Hrvatska je zain teresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i suradnju s drugim zemljama. Pitanje prekograničnog onečišćenja naročito se aktualiziralo ponovnim početkom rada rafi nerije naft e u Brodu na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine i njezinog štetnog utjecaja na kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu. Ministarstvo je po krenulo niz aktivnosti na razini bilateralne suradnje kako bi se taj problem riješio u što kraćem roku. Klimatske promjene su dominantni globalni problem okoliša u 21. stoljeću. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji i očituju se nizom pojava: promjenom temperature, količine oborina, promje nom vodnih resursa, podizanjem razine mora, učestalosti ekstre mnih meteoroloških prilika, promjenama u ekosustavu i biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu, kao i zdravstvenim poteš koćama, što u konačnici rezultira i velikim ekonomskim štetama. Znanstvenici, u okviru Međuvladinog panela za klimatske promje ne (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC), predviđa ju kako će ove promjene biti sve izraženije. Republika Hrvatska se, zbog svojeg zemljopisnog položaja, ekoloških i okolišnih posebnosti i gospodarske orijentacije, može smatrati zemljom izuzetno osjet ljivom na klimatske promjene. U tom smislu, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjili pritisci i ublažile klimatske pro mjene smanjenjem emisija. Usporedno s izradom ovoga Plana, uz potporu Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), pokrenuta je izrada okvira za dugoroč nu strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2050. godine, koja kroz široku suradnju dionika po sektorima utjecaja (energetika, industrijski procesi, promet, zgradarstvo, po za loženje i plinskih turbina na području Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 151/2008), – Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 76/2009), – Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćuju će tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godi ne, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (»Narodne novine« broj 152/2009), – Odluka o prihvaćanju Petog nacionalnog izvješća Republike Hr vatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (»Narodne novine« broj 24/2010). Plan u cijelosti preuzima i sistematizira mjere i instrumente utvr đene u navedenim dokumentima, sukladno tematskim područjima prema kojima je strukturiran Plan. Plan polazi od načela suradnje i raspodijeljene odgovornosti među dionicima u sustavu državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugih tijela javne vlasti, posebice Agencije za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s ciljem planiranja, fi nanciranja, provedbe i izvješći vanja o uspješnosti provedbe mjera za zaštitu zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u promatranom petogodišnjem razdoblju. Zakon o zaštiti zraka, uz ovaj Plan, propisuje i donošenje drugih programskih, planskih i izvještajnih dokumenata koji u operativnom smislu nadopunjavaju Plan i obuhvaćaju izradu: – nacionalnih akcijskih planova, nacionalnih programa i nacional nih izvješća radi provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetih međunarodnim ugovorima iz područja zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, – programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje žu panije, Grada Zagreba i velikoga grada, – izvješća o stanju kvalitete zraka, smanjenju emisija stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj za područje Republike Hrvatske i za područje županije, Grada Zagreba i ve likoga grada za razdoblje od četiri godine, – akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka za zone ili aglo meracije u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti, – kratkoročnih akcijskih planova ako u određenoj zoni ili aglome raciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja, odnosno razinu onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje pri kratko trajnoj onečišćenosti, – zajedničkih ili usklađenih akcijskih planova u slučaju prekogra ničnog onečišćenja zraka u suradnji s nadležnim tijelima članica Europske unije ili nadležnim tijelima trećih država, – godišnjih izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Repu blike Hrvatske. Republika Hrvatska je u razdoblju važenja Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2011. godine (»Narodne novine« broj 61/2008) uložila velike napore u usklađiva nje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU na području zaštite zraka, industrijskog onečišćenja, klimatskih promjena i zašti te ozonskog sloja, što se pokazalo zahtjevnim i složenim zbog bitnih početnih razlika u zakonodavnom sustavu. Može se konstatirati da je ova zadaća uspješno obavljena. STRANICA 12 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE smanjivanje onečišćenosti zraka, granične vrijednosti emisija oneči šćujućih tvari iz nepokretnih izvora, praćenje emisija onečišćujućih tvari, zahtjeve na tehničke uređaje, kvalitetu proizvoda (gorivo, boje i lakovi) ukidanje potrošnje TOOS te ublažavanje i prilagodbu kli matskim promjenama. Za određivanje ciljeva i prioriteta u djelotvornoj zaštiti i poboljša nju kvalitete zraka, ali i drugih povezanih sastavnica okoliša, koji su potencijalno ugroženi zbog onečišćenosti zraka, primjenjuju se opće prihvaćena načela koja obuhvaćaju: Održivi razvitak – ciljevi i mjere koji su iskazani u Planu moraju poticati održivi razvitak, odnosno cjelokupni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja; Predostrožnost – radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš, pri planiranju i izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša, što podrazumijeva korištenje dobrih iskustava kao i uporabu proizvoda, opreme i uređaja te primjenu proizvodnih po stupaka i sustava održavanja koji su najpovoljniji za okoliš; Zamjena drugim zahvatom – zahvat koji bi mogao nepovoljno utje cati na okoliš treba zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi; Onečišćivač plaća – onečišćivač snosi troškove nastale onečišćava njem okoliša koji uključuju troškove sanacije i pravične naknade štete; Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti – građani Republike Hrvatske imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup po dacima o stanju okoliša. Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokumenata o zaštiti okoliša; Pristup pravosuđu – u svrhu zaštite Ustavom zagarantiranog prava na zdrav život i održiv okoliš, svaka osoba, koja zbog lokacije zahva ta ili utjecaja zahvata može dokazati da joj je to pravo trajno naru šeno, ima pravo osporavati zakonitost odluka u skladu sa zakonom; Suradnja i podijeljena odgovornost – određivanje ciljeva i njihova realizacija mogući su samo u međusobnom partnerstvu svih dionika pri čemu svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti; Promjena ponašanja u proizvodnji i potrošnji – provedba ciljeva nije moguća bez promjene načina ponašanja te bez promjene odnosa u proizvodnji i potrošnji; Uporaba većeg broja instrumenata za provedbu ciljeva – potrebno je koristiti veći broj tradicionalnih i ekonomskih, odnosno tržišnih instrumenata koji bi pomogli ostvarivanju ciljeva zaštite i poboljša nja kvalitete zraka i njihovu integraciju u druge sektore koji utječu na kvalitetu zraka, zaštitu ozonskog sloja i ublažavanje klimatskih promjena. Odrednice iz ovoga Plana trebaju uzeti u obzir i dugoročne ciljeve vezane uz put prema niskougljičnom gospodarstvu. Pri određivanju prioriteta u pogledu provedbe ciljeva te pripreme i provedbe mjera određuju se sljedeća mjerila: Preventivno djelovanje – prioritet treba dati mjerama kojima se preventivno djeluje na sprječavanje onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena; Razina onečišćenja – prioritet treba dati područjima i onečišćujućim tvarima za koje je utvrđena viša razina onečišćenja, promatrano u odnosu na propisane granične vrijednosti i pragove upozorenja; Stupanj štetnosti (opasnost, rizik) onečišćujuće tvari na ljudsko zdrav lje – prednost treba dati ciljevima i mjerama čijim se ostvarenjem ljoprivreda, šumarstvo, turizam i gospodarenje otpadom) određuje put prema dugoročnom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 – 95% do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu. U ovom Planu će se navesti prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u narednom petogodišnjem razdoblju s ciljem provedbe ove dugoročne strategije. U 2011. godini, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je pripremilo dokument pod nazivom »Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva» koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici održanoj 29. rujna 2011. godine. Svrha ovoga dokumenta je usmjeravanje du goročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba. Pored ovih dokumenata, važno je napomenuti donošenje Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 30/2009), čiji je cilj dugoročno usmjeravanje gospodarskog i socijalnog razvitka te zaštita okoliša prema održivom razvitku Republike Hrvatske. Napredak je postignut i u provedbi mjera za zaštitu ozonskog slo ja, prvenstveno vezanih uz postupno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS) i podizanje svijesti javnosti o uporabi zamjenskih tvari za TOOS. Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. godine punopravna članica EU, što otvara nove izazove, posebice u provedbi pravne stečevine EU iz područja zaštite zraka, ozonskog sloja i klimatskih promjena. Iskustva novih članica EU, od kojih su većina bile države s prijelazom na tržišno gospodarstvo, kao što je slučaj i s Republikom Hrvatskom, govore kako je približavanje politici i standardima EU u području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih pro mjena izuzetno zahtjevno i složeno zbog bitnih razlika u polazišnim uvjetima i nacionalnim posebnostima. Stoga, usklađivanje s pravnom stečevinom EU iz područja zaštite okoliša zahtijeva stalne i sustavne institucionalne i organizacijske promjene i prilagodbe te investicijska ulaganja u najbolje raspoloži ve tehnike, kako bi se udovoljilo postavljenim ciljevima u pogledu smanjivanja i sprječavanja štetnih utjecaja na sve sastavnice okoliša. Posebni izazov u predstojećem razdoblju predstavljat će učinko vitost korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), u okviru Zajedničkog strateškog okvira (Common Strategic Framework), za fi nanciranje programa i projekata čijom se proved bom ispunjavaju tematski ciljevi, između ostalih i u zaštiti okoliša, a time i u području zaštite zraka te ublažavanja i prilagodbe klimat skim promjenama. U tijeku je priprema programskih dokumenata za razdoblje 2014.-2020. godine što uključuje pripremu operativnih programa po pojedinim prioritetnim temama. Republika Hrvatska ima važnu ulogu regionalnog lidera u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanju klimatskih promjena, a praksa pokazuje da države u regiji slijede njen primjer u pripremi za pri druživanje EU. Ova činjenica daje priliku državnoj upravi ali i znan stvenim i stručnim institucijama da iskoriste primijenjena znanja, iskustva i dobru praksu u jačanju kapaciteta u trećim zemljama po uzoru na slične primjere razvijenih zemalja EU. 2. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA Zaštita zraka je u Republici Hrvatskoj uređena krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 80/2013) i Za konom o zaštiti zraka te nizom provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona. Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o zaštiti zraka pravno uređuju glavna područja zaštite zraka: pra ćenje, procjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, sprječavanje i SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 13 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tvari koje uzrokuju zakiseljavanje, eutrofi kaciju i stvaranje prizemnog ozona Slika 3-1: Emisije SO 2 , 1990. – 2011. godine (kt) Slika 3-2: Emisije NO x , 1990. – 2011. godine (kt) Slika 3-3: Emisija NH 3 , 1990. – 2011. godine (kt) Slika 3-4: Emisija HOS, 1990. – 2011. godine (kt) utječe na smanjivanje emisija onečišćujućih tvari u zrak koje imaju izraženija štetna svojstva; Veličina populacije ili prirodnih ekosustava pod rizikom – u određi vanju prioriteta bitan čimbenik je veličina populacije koja je izložena onečišćenju i/ili površina i raznovrsnost ugroženog prirodnog eko sustava i kulturnih dobara; Osjetljivost receptora – u pogledu utjecaja na zdravlje osjetljivijom populacijom smatraju se djeca, starije osobe i bolesnici; Stupanj nelagode izazvan onečišćenjem – osim štetnih učinaka na zdravlje ljudi i štetnog djelovanja na vegetaciju i prirodne ekosu stave, razlog za djelovanje je i narušavanje kvalitete življenje zbog onečišćenja zraka, najčešće zbog neugodnih mirisa ili primjerice smanjenja vidljivosti; Rok ispunjavanja cilja/provedbe mjere – prednost se daje provedbi mjera koje su započele u 2013. godini zbog ispunjavanja postavljenih ciljeva; Sinergijski učinak – prednost se daje mjerama koje, pored smanji vanja prioritetnih onečišćujućih tvari, imaju pozitivan učinak na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad). 3. OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA 3.1. EMISIJE GLAVNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK U nastavku se daje sažet prikaz trendova emisija onečišćujućih tvari na području Republike Hrvatske u razdoblju od 1990. do 2011. go dine podijeljenih u četiri karakteristične skupine: 1. tvari koje uzrokuju zakiseljavanje, eutrofi kaciju i stvaranje prize mnog ozona (SO 2 , NO x , HOS i NH 3 ), 2. čestice (PM 10 , PM 2.5 ), 3. teški metali (Pb, Hg, Cd) 4. postojane organske onečišćujuće tvari (policiklički aromatski ugljikovodici, policiklički dibenzodioksini/policiklički dibenzo furani, heksaklorbenzen i poliklorirani bifenili). Na slikama 3-1 do 3-4 su crvenom punom i točkastom linijom označene dopuštene količine emisija onečišćujućih tvari u zrak (u daljnjem tekstu: emisija) prema međunarodnim ugovorima ili hr vatskom zakonodavstvu. Obrazloženja trendova emisija za razdoblje od 1990. do 2011. godine dana su u poglavljima 10. i 15. ovoga Plana. Detaljna obrazloženja trendova emisija kao i doprinos poje dinih sektora i djelatnosti mogu se pronaći u godišnjim izvješćima o emisijama na području Republike Hrvatske dostupnim na internet skim stranicama Agencije za zaštitu okoliša (www.azo.hr). Kratka obrazloženja trendova emisija za razdoblje od 2008. do 2011. godine dana su u nastavku. U razdoblju od 2008. do 2011. godine postignut je napredak u provo đenju mjera i instrumenata za zaštitu zraka iako su trendovi emisija velikim dijelom bili pod utjecajem smanjenja gospodarskih aktivno sti. Najveći napor vezan je uz utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno okolišne dozvole. Pitanje koje se pokazalo kritič nim tijekom postupaka utvrđivanja objedinjenih uvjeta vezano je uz propisivanje graničnih vrijednosti emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama i opravdanost njihovog određivanja anali zom koristi i troškova. Ovo pitanje je delikatno i predmet je rasprava u svim državama EU. Na obrazovanju i razmjeni iskustava stručnih službi uprave na nacionalnoj razini, lokalnim razinama i inspekcij skih službi, treba trajno raditi. Uspostavom akreditiranih laborato rija za referentne metode mjerenja emisija značajno se pridonijelo kvaliteti mjerenja emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora i kvaliteti podataka o emisijama. Instrumenti za mjerenje emisija vrlo su osjetljivi i zahtijevaju kontinuirano održavanje i nadzor. STRANICA 14 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Lebdeće čestice (PM 10 , PM 2,5 ) Slika 3-5: Emisija PM 10 , 1990. – 2011. godine (kt) Slika 3-6: Emisija PM 2,5 , 1990. – 2011. godine (kt) Iz slika 3-5 i 3-6 vidljiv je blagi opadajući trend emisije lebdećih če stica PM 10 i trend stagnacije emisije lebdećih čestica PM 2,5 u razdo blju 2008. – 2011. S jedne strane naveden je rezultat blagog poveća nja potrošnje biomase u sektoru opće potrošnje (kućanstva, uslužne djelatnosti i sl.), a s druge strane istovremenog znatnog smanjenja i obustave pojedinih aktivnosti u okviru sektora proizvodnih procesa (npr. asfaltiranje prometnica, građenje/rušenje objekata, proizvod nja cementa, čađe i dr.), stagnacije potrošnje goriva u energetskom sektoru izgaranja goriva u industriji te smanjenja broja vozila u sek toru cestovnog prometa koje je, pak, utjecalo na smanjenje godišnje ostvarenih kilometara (manje trošenje guma, kočnica i prometnica) i smanjenje potrošnje goriva. Navedeni sektori su ujedno ključni izvori emisija lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 . Osim spomenutih izvora, na trend emisija PM 10 i PM 2,5 utjecali su gospodarenje stajskim gno jivom u sektoru poljoprivrede koji je za promatrano razdoblje, 2008. – 2011. godina, zabilježio trend smanjenja broja životinja, kao i sma njenje aktivnosti u sektoru rafi niranja sirove naft e u rafi nerijama. Teški metali (olovo, kadmij, živa) Slika 3-7: Emisija teških metala (olovo, kadmij, živa), 1990. – 2011. godine (t) Iz slika 3-1 do 3-4 vidljiv je opadajući trend emisija onečišćujućih tvari, uzročnika zakiseljavanja, eutrofi kacije i stvaranja prizemnog ozona, u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Trend smanjenja emi sije SO 2 je dijelom rezultat smanjenja potrošnje tekućih i krutih fosil nih goriva u sektoru energetike, a dijelom korištenja tekućih fosilnih goriva s manjim sadržajem sumpora. Trend smanjenja emisije NO x rezultat je smanjene potrošnje fosilnih goriva u sektoru energetike, a ponajviše u prometu. Trend smanjenja emisije HOS-eva posljedica je smanjenja emisija iz sektora uporabe otapala i drugih proizvoda, što je rezultat provođenja najboljih raspoloživih tehnika, smanjene proizvodnje otapala i drugih proizvoda, ali i posljedica smanjenja broja stanovništva Republike Hrvatske1. Trend smanjenja emisije NH 3 posljedica je smanjenja emisije iz gospodarenja stajskim gno jivom, kao rezultat smanjenja broja nekih kategorija životinja, ali i smanjenja emisije iz proizvodnje mineralnih dušičnih gnojiva zbog uvođenja mjera smanjenja emisija amonijaka. Također je vidljivo ispunjenje ciljeva u pogledu ograničenja emisija prema Gothenburškom protokolu, osim za NH 3 , čije su emisije iznad dozvoljene kvote od 30 kt za 2010. godinu. Emisija NH 3 u 2010. godini iznosila je 38,1 kt, dok je u 2011. godini iznosila 36,8 kt, što je iznad propisane ukupne emisijske kvote koja iznosi 30 kt suklad no Gothenburškom protokolu i Direktivi 2013/17/EU od 13. svib nja 2013. godine. Ovo prekoračenje dozvoljene kvote je posljedica promjene načina proračuna emisija NH 3 zbog korištenja detaljnijih statističkih podataka o djelatnostima koje uzrokuju emisiju NH 3 , a koji u vrijeme određivanja ukupne kvote nisu bili raspoloživi, kao i unaprjeđenja emisijskih faktora koji su prvotno bili određeni ek spertnom procjenom. Republika Hrvatska je Tajništvu LRTAP kon vencije podnijela detaljno tehničko obrazloženje ovoga pitanja koje će se rješavati u okviru Povjerenstva za provedbu LRTAP konvencije tijekom 2013. godine. Ovakav način ponovnog izračuna emisija je dozvoljen prema odred bama LRTAP konvencije, međutim može dovesti do razlike u odno su na prethodni proračun, a time i pozitivnog ili negativnog odstu panja od ukupne emisijske kvote koja je određena istim. Ponovni izračun temeljem novih podataka i emisijskih faktora, napravljen je 2006. godine za razdoblje od 1990. do 2004. godine i pokazalo se da su emisije više od ukupne emisijske kvote, što je i prijavljeno u okviru izvješća o inventaru emisija onečišćujućih tvari. Treba naglasiti da potencijalna nesukladnost s ukupnom emisijskom kvotom nije posljedica povećanja broja životinja ili promjena u na činu gospodarenja stajskim gnojivom koji bi doveli do povećanja emisija NH 3 . Upravo suprotno, broj životinja, kao glavni uzročnik emisija NH 3 , u razdoblju od 1990. godine do danas se kontinuirano smanjivao, što je i vidljivo iz trenda emisija (tablica 3-1). Republika Hrvatska je u Programu postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine defi nirala postojeće i dodatne mjere koje treba poduzimati kako bi se emisija NH 3 smanjila na troškovno-učinkovit način. 1 Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2012., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 15 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Slika 3-11: Emisija polikloriranih bifenila 1990.-2011. godine (kg) Iz slika 3-8, 3-9 i 3-10 vidljiv je veći trend porasta emisija PAU, PCDD/PCDF i heksaklorbenzena u razdoblju nakon 2008. godine. Navedeno je, s obzirom na navedene skupine onečišćujućih tvari, rezultat porasta potrošnje biomase (ogrjevnog drva) u sektoru iz garanje u kućanstvu (opća potrošnja), koji je ujedno ključni izvor emisije ovih onečišćujućih tvari u spomenutom razdoblju. Iz slike 3-11 vidljiv je trend stagnacije emisije PCB kao rezultat stagnacije broja stanovništva2 u Republici Hrvatskoj sukladno EMEP/CORINA IR metodologiji proračuna. U tablici 3-1 prikazan je trend ukupnih emisija onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1990. do 2011. godine i ukupna emisija iz velikih točkastih izvora u 2011. godini. Tablica 3-1 Trend ukupnih emisija onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1990. do 2011. godine i ukupna emisija iz velikih točkastih izvora u 2011. godini. Izvor: Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske za 2011. godinu (AZO 2012.) 3.2. PREGLED MJERENJA KVALITETE ZRAKA I OBORINA 3.2.1. PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru: državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uklju čuju i mjerne postaje posebne namjene. Broj mjernih postaja, kao i program mjerenja na njima povremeno se mijenja i kontinuirano unaprjeđuje. Posljednjih desetak godina značajno se povećao broj automatskih postaja, prvenstveno zbog razvoja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka te mjernih postaja uspostavljenih 2 Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2012., Državni zavod za sta tistiku Republike Hrvatske Iz slike 3-7 vidljiv je blagi opadajući trend emisija Pb i Hg te trend stagnacije za Cd, za razdoblje od 2008. do 2011. godine. S obzirom na Pb, opadajući trend je rezultat smanjenja potrošnje benzinskog goriva u sektoru cestovnog prometa te uvođenja bezolovnog benzina na domaćem tržištu od 1. siječnja 2006. godine. S obzirom na Hg opadajući trend je s jedne strane rezultat smanjenja potrošnje krutih fosilnih goriva u energetskom sektoru, izgaranje goriva u industriji i graditeljstvu, te manjeg povećanja potrošnje krutih fosilnih goriva u energetskim postrojenjima kao i povećanja potrošnje biomase u sektoru izgaranje goriva u sektoru opće potroš nje, prvenstveno u kućanstvu. Trend stagnacije emisije Cd je s jedne strane rezultat stagnacije potroš nje goriva u energetskom sektoru, izgaranje goriva u industriji i gradi teljstvu te s druge strane blagog povećanja potrošnje biomase u sektoru opće potrošnje (kućanstva, uslužne djelatnosti i slično). Navedeni sektori su ujedno i ključni izvori emisija razmatranih teških metala. Postojane organske onečišćujuće tvari Slika 3-8: Emisija policikličkih aromatskih ugljikovodika, 1990. – 2011. godine (t) Slika 3-9: Emisija policikličkih dibenzodioksina i policikličkih diben zofurana (PCDD/PCDF), 1990. – 2011. godine (t) Slika 3-10: Emisija heksaklorbenzena, 1990. – 2011. godine (kg) STRANICA 16 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Na lokacijama Splita i Kaštela nisu uspostavljene planirane mjerne postaje u okviru državne mreže. Međutim, 2006. godine na područ ju Splita i Kaštela uspostavljena je mreža postaja posebne namjene koju je fi nancirala tvornica cementa CEMEX Hrvatska d.d. i to na lokacijama Split (centar), Kaštel-Sućurac i Solin. Podaci iz ovih po staja objavljuju se od 2010. godine na službenim stranicama Držav ne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u cilju pravovremenog obavješćivanja javnosti. Državna mreža proširena je 2010. godine mjernom postajom u Sla vonskom Brodu temeljem provedbe mjere iz Plana zaštite i pobolj šanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (»Narodne novine« broj 61/2008) koja je nalagala uspostavu mjerenja radi praćenja prekograničnog onečišćenja iz su sjedne države Bosne i Hercegovine, posebice rafi nerije naft e u Brodu. U okviru projekta »Uspostava sustava za praćenje i upravljanje kva litetom zraka», fi nanciranog pretpristupnim fondom EU »PHARE 2006», 2010. godine dobivena je oprema za uspostavu 12 ruralnih mjernih postaja, odnosno postaja prema Programu mjerenja B i C. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka tijelo odgovorno za upravljanje državnom mrežom od 2010. godine je Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ). Praćenje kvalitete zraka u postajama iz državne mreže (mjerenje, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjere mjerenja i po dataka, ugađanje i provjera tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obrada i prikaz re zultata mjerenja), od 2012. godine, trebala je obavljati pravna osoba – referentni laboratorij koja ima dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka za referentne metode, međutim, s obzirom na to da referentni labo ratoriji nisu bili uspostavljeni, mjerenja su obavljale pravne osobe-is pitni laboratoriji. U 2013. godini dva laboratorija ishodila su dozvolu Ministarstva za obavljanje djelatnosti osiguranja kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka u svojstvu referentnog laboratorija. Slika: 3-12: Lokacije mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (zeleno – pozadinske postaje, crveno – grad ske postaje) prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o obje dinjenim uvjetima zaštite okoliša koje fi nanciraju onečišćivači. Prema »Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2011. godinu« (AZO, 2012.) kvaliteta zraka pratila se na 139 lokacija. Najbrojnija su bila mjerenja ukupne ta ložne tvari, pri čemu se na 64 lokacije mjerila samo ukupna taložna tvar, a dodatno se taložna tvar mjerila i na 16 »klasičnih»3 postaja i 9 automatskih postaja. Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku mjerile su se na 39 lokacija »klasičnim» metodama, a na 36 lokacija automatskim mjernim uređajima4. Zone i aglomeracije na području Republike Hrvatske i pokrivenost mjerenjima Uredbom o određivanju područja i naseljenih područja prema ka tegorijama kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 68/2008) teritorij Države podijeljen je na sedam područja (zona) i šest naseljenih po dručja (aglomeracija) prema kategorijama kvalitete zraka. Mjerne mreže najrazvijenije su unutar aglomeracija Zagreba, Rijeke, Siska i Kutine te šireg područja Splita jer na tim područjima postoje relativno veći pritisci emisija iz industrije i prometa. Državna mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Republike Hrvatske U okviru državne mreže 2011. godine kvaliteta zraka pratila se u naseljima i industrijskim područjima na devet automatskih mjer nih postaja, dok je dvanaest postaja u ruralnim područjima bilo u probnom radu. Lokacije mjernih postaja prikazane su na slici 3-12, a pregled parametara kvalitete zraka koji se mjere dan je u tablici 3-2. Lokacije i program mjerenja unutar državne mreže, te redoslijed uspostave mjernih postaja određeni su provedbenim propisima: Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 4/2002) i Progra mom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 43/2002). S obzirom na svrhu mjerenja, tri su programa mjerenja: – Program A – za praćenje pozadinskog onečišćenja, regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa te praćenja u okviru me đunarodnih obveza države. – Program B – za praćenje stanja na područjima: nacionalnih par kova, parkova, parkova prirode, zaštićenih područja, osjetljivih okolišnih sustava, te kulturnog i prirodnog nasljeđa – Program C – za praćenje onečišćenja zraka u naseljima i indu strijskim područjima. Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka predviđena je uspostava sedam postaja po Programu A, pet postaja po Programu B i deset postaja po Pro gramu C. Postaje iz programa A i B klasifi ciraju se kao ruralne ili pozadinske postaje, dok se postaje iz programa C klasifi ciraju kao gradske postaje. U razdoblju od 2003. do 2006. godine uspostavljeno je ukupno osam postaja u državnoj mreži u gradovima: Zagrebu, Sisku, Kutini, Rijeci i Osijeku. 3 Pojam »klasična« postaja odnosi se na mjernu postaju na kojoj se mjerenja vrše uzorkovanjem uz fi zikalno-kemijsku analizu u laboratoriju. 4 Lokacije mjernih postaja prikazane su u okviru alata koje nudi »Baza po dataka o kvaliteti zraka u Republici Hrvatskoj« na web-stranicama AZO (http://kvalitetazraka.azo.hr/iszo/iskzl/). Detalji o programu mjerenja na pojedinim postajama mogu se naći u godišnjim izvješćima o stanju kvalitete zraka koje objavljuje AZO na web-stranicama. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 17 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Mjerne postaje posebne namjene Na području Republike Hrvatske 2011. godine kvaliteta zraka pratila se na mjernim postajama posebne namjene uspostavljenim prema rješenju o prihvatljivosti zahvata na okoliš, koje služe za praćenje utjecaja na zrak industrijskih postrojenja te odlagališta otpada. Osim automatskih i »klasičnih» mjernih postaja prikazanih u tablici 3-4, utjecaj pojedinih izvora prati se i na većem broju mjernih mjesta na kojima se prati ukupna taložna tvar, kao što su, primjerice, tvornice cementa, vapna, kamenolomi i slično. U 2011. godini automatske postaje imale su u okolici svojih in dustrijskih postrojenja tvrtke: Hrvatska elektroprivreda d.d., INA Industrije naft e d.d., Rockwool Adriatic d.o.o., Našicecement d.d. i Cemex Hrvatska d.d. te u blizini odlagališta komunalne tvrtke: ZGOS d.o.o. Zagreb, KD Čistoća d.o.o. Rijeka i CZGO »Marišćina«. Tablica 3-4: Mjerne postaje posebne namjene za praćenje kvalitete zraka u 2011. godini Zona/aglo meracija Vlasnik postaje Broj i vrsta postaja HR-1 Našicecement d.d., Našice 1 automatska HR-ZG HEP d.d., Zagreb 1 automatska ZGOS d.o.o., Zagreb 1 automatska HR SK INA d.d. Rafi nerija naft e Sisak 1 automatska HR KT Petrokemija d.d., Kutina 6 klasičnih HR 4 HEP d.d. Plomin 4 automatske Rockwool Adriatic d.d. Pićan 2 automatske KD »1. Maj Labin« –odlagalište Cere 1 klasična HR 5 INA d.d. Rafi nerija naft e Urinj 4 automatske KD »Čistoća« – odlagalište Viševac 1 automatska DINA, Omišalj 2 klasične Brodogradilište »Viktor Lenac« 1 klasična HR RI INA d.d. Maziva Rijeka 1 automatska Ekoplus d.o.o. – CZGO Marišćina 1 automatska HR 7 CEMEX Hrvatska d.d, Kaštel Su ćurac 2 automatske HR ST CEMEX Hrvatska d.d 1 automatska Izvor podataka: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2011. godinu (AZO, 2012.) 3.2.2. PRAĆENJE KVALITETE OBORINA Prema »Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2011. godinu« (AZO, 2012.), kvaliteta obo rine, odnosno kemijski sastav oborine, pratio se na 17 meteorološ kih postaja DHMZ-a. Parametri koji se analiziraju su: koncentracije glavnih iona – aniona i kationa u oborini (sulfata: SO 4 2-, nitrata: NO 3 , klorida: Cl-, amonijaka: NH 4 +, kalcija: Ca2+, magnezija: Mg2+, natri ja: Na+ i kalija: K+), kiselost oborine (pH) i električna provodljivost. Mjerenja provodi DHMZ, pri čemu su uzorkivači oborine smješteni u krugu meteoroloških postaja, a analize uzoraka provodi kemijski laboratorij DHMZ-a. Lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete oborine, prikazane na slici 3-13, odabrane su uvažavajući glavne ge ografske i klimatske karakteristike. Dvije mjerne postaje: Puntijarka (oznaka EMEP HR02) i Zavižan (oznaka EMEP HR04), uključene su u EMEP program praćenja prijenosa i taloženja onečišćenja na području Europe. Tablica 3-2: Pregled parametara koji se prate na mjernim postajama državne mreže a) Program mjerenja na gradskim mjernim postajama iz državne mreže u 2012. godini b) Program mjerenja na gradskim mjernim postajama iz državne mreže u 2012. godini Mjerne postaje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Mjerne postaje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uspostavljene su na područjima gradova i županija. Mjerenja pro vode pravne osobe – ispitni laboratoriji. U 2011. godini u okviru lokalnih mreža bile su 64 mjerne postaje na kojima se pratio samo parametar ukupne taložne tvari i sadržaj teških metala u taložnoj tvari, pri čemu izbor metala ovisi o karakteristikama obližnjih izvo ra emisija. Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku pratile su se na 29 »klasičnih» mjernih postaja i 9 automatskih mjernih postaja. Broj automatskih i klasičnih mjernih postaja u pojedinim zonama i aglomeracijama dan je u tablici 3-3. Tablica 3-3: Pregled broja postaja po zonama i aglomeracijama Zona/aglo meracija Županija/Grad Automatske mjerne postaje Klasične mjer ne postaje HR-2 Bjelovarsko-bilogorska - 1 HR-3 Karlovačka - 3 Sisačko-moslavačka 1 1 HR 4 Istarska 1 6 HR 5 Primorsko-goranska 2 6 HR 6 Šibensko-kninska - 1 HR-ZG Grad Zagreb 2 5 HR RI Grad Rijeka 3 5 HR ST Grad Split - 1 Izvor podataka: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2011. godinu (AZO, 2012.) STRANICA 18 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U pogledu onečišćenja dušikovim dioksidom na području Republike Hrvatske zrak je prve kategorije osim na područjima neposredno uz najopterećenije prometnice u Zagrebu i Splitu (lokacija Poljud) te povremeno u Rijeci (2009. godina). U tim slučajevima problem pre komjernog onečišćenja posljedica je utjecaja intenzivnog cestovnog prometa te zadržavanja i otežane disperzije zraka unutar gradskih ulica u središtima Zagreba i Rijeke. Prekomjerno onečišćenje lebdećim česticama (PM 10 i PM 2,5 ) ka rakteristično je za gradove smještene na području nizinske konti nentalne Hrvatske (Zagreb, Sisak, Osijek, Slavonski Brod, Kutina). Prekomjerno onečišćenje lebdećim česticama posljedica je utjecaja emisija iz malih kućnih ložišta i cestovnog prometa, koja se nadoda je na relativno značajnu pozadinsku koncentraciju lebdećih čestica. Na koncentracije čestica zimi značajno utječu klimatski uvjeti konti nentalne Hrvatske, gdje česta pojava slabog vjetra i tišina u uvjetima stabilnog plitkog sloja atmosfere zadržavaju emisiju čestica prize mnih i niskih izvora kao što su prometnice i kućna ložišta. Razina onečišćenosti zraka ruralnih područja kontinentalne Hrvatske, pr venstveno na slabo naseljenom području Like i Gorskog kotara, nije poznata jer su mjerne postaje do 2013. godine bile u probnom radu. U pogledu utjecaja na zdravlje ljudi, osim koncentracije lebdećih čestica u zraku, bitan je i njihov kemijski sastav: teški metali i benzo(a)piren kao pokazatelj onečišćenja policikličkim aromatskim ugljikovodicima. Mjerenja kemijskog sastava čestica provode se u Rijeci, Sisku i Zagrebu. Prekomjerno onečišćenje zabilježeno je za benzo(a)piren u Zagrebu i Sisku, pri čemu treba istaknuti da je riječ o mjernim postajama smještenim blizu prometnice, odnosno rafi ne rije naft e koji su značajni izvori te onečišćujuće tvari. Prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom javlja se na području cijele Republike Hrvatske, a posljedica je sljedećih faktora: – klimatskih, odnosno meteoroloških uvjeta, zadržavanja polja vi sokog tlaka zraka ljeti, koje s jedne strane rezultira stagnacijom zraka, odnosno slabim vjetrom, čime se onemogućava disperzija fotooksidanata, dok se s druge strane zbog vedra vremena i mak simalne insolacije intenziviraju fotokemijski procesi, – vrste vegetacije koja je prirodni izvori emisije prekursora prize mnog ozona koji na području Hrvatske imaju emisiju čak i veću od antropogenih izvora, posebice uz obalno područje, – zemljopisni položaj Hrvatske koji zbog karakteristika strujanja zraka nad europskim kontinentom rezultira izloženosti daljin skom transportu prizemnog ozona, ali i prekursora prizemnog ozona. Iako je primorska Hrvatska zbog prirodnih uvjeta relativno veće in solacije najugroženije područje u pogledu prekomjernog onečišće nja prizemnim ozonom, zbog prekograničnog transporta prizemnog ozona povremena pojava epizodnih stanja visokih koncentracija pri zemnog ozona moguća je na području cijele Republike Hrvatske. Onečišćenje prizemnim ozonom prvenstveno je regionalni problem zbog daljinskog, prekograničnog prijenosa prizemnog ozona i nje govih prekursora. Maksimumi koncentracije prizemnog ozona po javljuju se na udaljenostima od nekoliko desetaka pa čak i stotine kilometara od većih izvora. U tome je vrlo bitan omjer prisutne kon centracije dušikovih oksida i hlapivih organskih tvari, tako da po negdje smanjenje emisije ovih tvari ne znači nužno da će na lokalnoj skali doći posljedično do smanjenja koncentracija prizemnog ozona. Specifi čne onečišćujuće tvari neugodnog mirisa kao što su sumporo vodik, amonijak i merkaptani prate se u neposrednoj blizini poten cijalnih izvora onečišćenja kao što su postrojenja rafi nerije, petroke mije te odlagališta otpada. Poseban problem na području Slavonskog Broda je česta pojava visokih satnih koncentracija sumporovodika prouzročenih emisijama iz rafi nerije naft e koja se nalazi u Brodu u Bosni i Hercegovini. Ukupna taložna tvar i sadržaj metala u taložnoj tvari, uglavnom su pokazatelji aktivnosti prašenja obližnjih izvora. Međutim, na talože Slika 3-13: Lokacije mjernih postaja za praćenje kvalitete oborine (Izvor: AZO) 3.3. OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA U RAZDOBLJU 2008. – 2011. GODINE Ocjena stanja kvalitete zraka u ovom Planu dana je temeljem »Izvje šća o stanju kakvoće zraka za područje Republike Hrvatske od 2008. do 2011. godine« (»Narodne novine« broj 95/2013). U nastavku se daje sažeti pregled prema onečišćujućim tvarima pri čemu treba na glasiti da je u promatranom razdoblju došlo do promjena u zako nodavstvu u području zaštite zraka, što je utjecalo na kategorizaciju kvalitete zraka. Na rezultate mjerenja u 2011. godini primijenjene su odredbe novog Zakona o zaštiti zraka, prema kojem se kategorizaci ja kvalitete zraka utvrđuje temeljem usporedbe s graničnim vrijed nostima, dok su se u prijašnjem Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« br. 78/2004, 60/2008) za usporedbu koristile i tolerantne vrijednosti. Za većinu onečišćujućih tvari to nema utjecaja jer je 31. prosinca 2010. godine bio datum kada se tolerantna vrijednost izjednačila s graničnom vrijednošću. Upravo zbog promjena u kategorizaciji kvalitete zraka, u ovoj ocjeni stanja komentira se samo prekomjerno onečišćenje zraka pod čim se podrazumijeva da na nekom području zrak nije prve kategorije. Također, komentiraju se i vjerojatni izvori onečišćenja kao podloga za propisivanje mjera poboljšanja kvalitete zraka. Na području Republike Hrvatske kvaliteta zraka je prve kategorije u pogledu onečišćenja sumporovim dioksidom, osim u okolici rafi ne rije naft e Rijeka na lokaciji Urinj. U okolici ove rafi nerije narušava nje prve kategorije kvalitete zraka prvenstveno je povezano s povre menom pojavom visokih satnih i/ili dnevnih koncentracija, iako je godišnja razina koncentracija ispod granične vrijednosti. U okolici rafi nerije naft e u Sisku i Urinju u posljednjih pet godina zabilježen je trend smanjenja onečišćenja sumporovim dioksidom. U okolici rafi nerije naft e u Sisku od 2008. godine zrak je prve kategorije spram onečišćenja sumporovim dioksidom što je dokaz uspješnosti prove denih mjera u rafi neriji. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 19 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Opći cilj: C2. Unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske Pojedinačni ciljevi: C2.1 Primjenjivati standardizirane metode, uključivo i modele kvalitete zraka, kao i mjerila koja se primjenjuju na području EU za procjenu kvalitete zraka i osiguranja odgovarajućih podataka o kvaliteti zraka na području Republike Hrvatske. C2.2 Primjenjivati postupke osiguranja i kontrole kvalitete poda taka dobivenih mjerenjima na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kao i na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka uspostavljenih od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te mjernih postaja posebne namjene. C2.3 Nadograđivati nove i unaprjeđivati postojeće sastavnice infor macijskog sustava zaštite zraka s ciljem stalnog poboljšanja kvali tete podataka u pogledu njihove cjelovitosti, točnosti, dosljednosti, transparentnosti i usporedivosti te razmjene informacija sukladno pravnoj stečevini EU. C2.4 Unaprjeđivati praćenje i izvješćivanje o emisijama onečišću jućih tvari u zrak. Emisije onečišćujućih tvari u zrak Opći cilj: C3. Smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari koje nepovoljno utječu na zakiseljavanje, eutrofi kaciju i fotokemijsko onečišćenje. Pojedinačni ciljevi: C3.1 Ograničavanje emisija za pojedine onečišćujuće tvari u razdo blju 2013.-2017. godine koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiselja vanja, eutrofi kacije i stvaranja prizemnog ozona, sukladno među narodnim ugovorima i nacionalnim gornjim granicama emisija za ove tvari do 2020. godine. C3.2 Ograničavanje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala. Emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj Opći cilj: C4. Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova. Pojedinačni ciljevi: C4.1 Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tva ri koje oštećuju ozonski sloj u razdoblju od 2013. do 2017. godine sukladno obvezama Republike Hrvatske iz preuzetih međunarod nih ugovora, posebice Kyotskog protokola i njegovih amandmana te pravne stečevine EU. C4.2. Dodatno smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova sukladno odlukama i strateškim dokumentima EU i putu prema niskougljičnom gospodarstvu i razvoju zelenog gospodar stva u Republici Hrvatskoj. C4.3 Odliv stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta i pro mjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF), za dio koji se odnosi na gospodarenje šumama (članak 3.4 Kyotskog protokola) – držati većim od referentne razine za aktivnost gospodarenja šu mama (FMRL). C4.4 Integracija kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva za smanjivanje i ograničavanje stakleničkih plinova u sektorske strateške, razvojne, planske i provedbene dokumente u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja ener getike, industrije, poljoprivrede, šumarstva, voda, mora, prometa i turizma. nje utjecaj ima resuspenzija prašine s okolnih površina, pa stoga nije ključna samo emisija potencijalnih izvora već i meteorološki uvjeti. Povremeno u blizini kamenoloma na području Republike Hrvatske dolazi do prekoračenja granične vrijednosti za ukupnu taložnu tvar, ali ne i sadržaj metala u njoj. Kvaliteta oborine, odnosno kemijski sastav oborine pod utjecajem je ne samo lokalnih već i regionalnih izvora emisije. Kiselost obo rine (koncentracija H+ iona, odnosno vrijednost pH manja od 5,6) još uvijek je prisutna u gorskoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na južnom Jadranu. Koncentracije iona natrija i klora na području Ja drana su visoke zbog velikog udjela morskih soli u zraku, osobito u vremenskim uvjetima s puno oborine u kombinaciji s južnim strujanjem. Veliko opterećenje područja istočne Slavonije po gotovo svim komponentama u oborini ukazuje da osim izvora onečišćenja s područja sjeverne Bosne i Hercegovine, na povišene vrijednosti koncentracija utječu i izvori s područja Mađarske jer je strujanje iz smjera sjever-sjeveroistok relativno često. 4. CILJEVI ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih pro mjena koji se postavljaju u ovom Planu proizlaze iz postojećeg za konodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite zraka, ob veza prema međunarodnim ugovorima te analize ostvarenja ciljeva iz prethodnog Plana sukladno Izvješću o stanju kakvoće zraka za područje Republike Hrvatske od 2008. do 2011. godine. Ciljevi su podijeljeni u četiri tematske skupine: – zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, – emisije onečišćujućih tvari u zrak, – emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj, – međusektorski utjecaj (informiranje javnosti i fi nanciranje mjera). Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka Opći cilj: C1. Sprječavanje ili postupno smanjenje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini. Pojedinačni ciljevi: C1.1 U zonama i aglomeracijama za koje je utvrđeno da su razine sumporovog dioksida, dušikovog dioksida, lebdećih čestica PM 10 i PM 2,5 , olova, benzena, ugljikovog monoksida, prizemnog ozona, arsena, kadmija, žive, nikla i benzo(a)pirena niže od propisanih graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon djeluje se preventivno kako se zbog građenja i ra zvitka područja ne bi prekoračile ove vrijednosti. C1.2 U zonama i aglomeracijama za koje je utvrđeno da su razine pojedinih onečišćujućih tvari navedenih u C1.1 iznad propisanih graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon provode se mjere smanjivanja onečišćenosti zraka kako bi se postigle granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon. Mjere se propisuju akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka za zonu ili aglomeraciju kako bi se u što kraćem vremenu osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. C1.3 U zonama i aglomeracijama za koja je utvrđeno da su razine sumporovog dioksida i dušikovog dioksida iznad propisanih pra gova upozorenja te pragova upozorenja za prizemni ozon ili postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja provode se mjere iz kratkoročnih akcijskih planova kako bi se po stigle granične vrijednosti ili ciljna vrijednost za prizemni ozon. Mjere se propisuju u Kratkoročnom akcijskom planu za zonu ili aglomeraciju kako bi se u kratkom roku smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. STRANICA 20 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Defi nirane su tri razine prioriteta provedbe mjera: I. Mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Plana zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva II. Mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Plana ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Plana III. Mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju Plana Mjere zaštite zraka i poboljšanja kvalitete zraka Preventivne mjere očuvanja kvalitete zraka MPR-1 Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša. MPR-2 Donošenje nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka. MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih po staja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisu mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka. MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka na postajama iz državne mreže i osiguranje kvalitete mjerenja i podataka MPR-6 Prilagodba i nadogradnja Informacijskog sustava zaštite zraka sukladno zahtjevima Zakona o zaštiti zraka i Pravilnika o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka. MPR-7 Izmjene i dopune Pravilnika o registru onečišćavanja oko liša u dijelu koji se odnosi na emisije u zrak i jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vođenju Registra onečišćavanja okoliša. MPR-8 Unaprjeđenje sustava praćenja emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na nacionalnoj razini sukladno obve zama iz međunarodnih ugovora. MPR-9 Osiguranje dostave podataka u bazu podataka o kvaliteti zraka kao sastavnog dijela Informacijskog sustava zaštite zraka. Kratkoročne mjere kada postoji rizik od prekoračivanja praga upozorenja MKR-1 Jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za pripremu Kratkoročnih akcijskih planova. MKR-2 Primjena posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša i mjera pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti. Mjere za postizanje graničnih vrijednosti za određene onečišću juće tvari u zraku MGV-1 Skupina mjera međunarodne suradnje i razmjene infor macija te praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu u cilju do prinosa poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda. MGV-2 Jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za pripremu Akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka. Mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak Mjere za smanjivanje emisije NO x MOT-3 Daljnje smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u uređajima za loženje. Međusektorski utjecaj (informiranje javnosti i fi nanciranje mjera) Opći cilj: C5. Osiguranje dostupnosti informacija javnosti vezano uz kvali tetu zraka, emisije onečišćujućih tvari, stakleničkih plinova i po trošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, projekcije emisija oneči šćujućih tvari i stakleničkih plinova te provedbe politike i mjera za poboljšanje kvalitete zraka te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama putem informacijskog sustava zaštite zraka. Opći cilj: C6. Osiguranje fi nanciranja pripreme i provedbe mjera za smanji vanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak, ublažava nje i prilagodbu klimatskim promjenama te aktivnosti nadogradnje i osnaživanja upravno-administrativnih, znanstvenih i stručnih in stitucija i njihovih kapaciteta. Pojedinačni ciljevi: C6.1 Financiranje mjera iz prihoda dražbi za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, osobito energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, efi kasnijih transportnih sustava i vozila sa smanje nom emisijom CO 2 , hvatanja i geološkog skladištenja ugljikovog dioksida, povećanja odliva pošumljavanjem i mjera dobre poljopri vredne prakse koje vode mjerljivom smanjenju emisija stakleničkih plinova. C6.2 Financiranje mjera za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz prihoda naknada i posebnih naknada onečišćivača okoliša. C6.3 Financiranje istraživanja i razvoja u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Opći cilj: C7. Unaprjeđenje međunarodne aktivnosti i suradnje na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Pojedinačni ciljevi: C7.1 Intenziviranje prijenosa znanja i tehnologija i investiranja u najbolje raspoložive tehnika za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari i ublažavanje štetnih utjecaja na kvalitetu zraka, ozonski sloj i klimatske promjene. C7.2 Aktivno sudjelovanje u radu međunarodnih tijela i tijela EU na području regionalne zaštite zraka, ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena i primjene najboljih raspoloživih tehnika. C7.3 Financiranje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u trećim zemljama sukladno preuzetim obvezama iz Kyotskog protokola i nacionalnim moguć nostima. 4. PRIORITETNE MJERE I AKTIVNOSTI Plan, slijedom prethodno defi niranih mjerila za određivanje prio ritetnih mjera, propisuje sljedeće prioritetne mjere i aktivnosti za četiri tematske skupine: – mjere zaštite zraka i poboljšanja kvalitete zraka, – mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak, – mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija postojanih organ skih onečišćujućih tvari i teških metala, – mjere za zaštitu ozonskog sloja, – mjere za ublažavanje klimatskih promjena, – mjere s međusektorskim utjecajem. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 21 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 6. PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA (MPR) Preventivnim mjerama i instrumentima očuvanja kvalitete zraka na stoji se promišljenim planiranjem zahvata u okolišu, predviđanjem mogućih utjecaja na kvalitetu zraka, propisivanjem adekvatnih uvje ta zaštite zraka, praćenjem i izvješćivanjem o kvaliteti zraka, uskla đivanjem i poboljšavanjem zakonodavstva te izgradnjom i jačanjem institucionalnih, organizacijskih i stručnih/znanstvenih kapaciteta spriječiti onečišćenje i poboljšati kvalitetu zraka. Preventivne mjere u ovom Planu obuhvaćaju postojeće međusektorske mjere i instru mente zaštite okoliša i dodatne mjere čija je svrha unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka u Republici Hrvat skoj. MPR-1 Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša Preventivne mjere i instrumenti međusektorskog karaktera u ovom Planu svrstavaju se u postojeće regulatorne mjere za koje je uspo stavljen zakonodavni okvir. Sve navedene preventivne mjere potreb no je kontinuirano unaprjeđivati u skladu s novim znanstvenim i stručnim spoznajama i najboljoj praksi vodeći brigu o ujednačava nju kvalitete i administrativnoj efi kasnosti postupaka. Međusektor ske mjere i instrumenti zaštite okoliša obuhvaćaju: – stratešku procjenu utjecaja planova i programa na okoliš, – procjenu utjecaja zahvata na okoliš, – objedinjene uvjete zaštite okoliša, – sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, – sudjelovanje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ ili utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u susjednim državama, – inspekcijski nadzor, – propisivanje kvota onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na nacionalnoj razini, – sustave okolišnog upravljanja na razini onečišćivača, – obrazovanje i podizanje javne svijesti. Dodatne preventivne mjere vezane uz cilj C2. Unaprjeđivanje cjelo vitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske. MPR-2 Donošenje nove uredbe o određivanju zona i aglomera cija prema razinama onečišćenosti zraka Ovom se mjerom provode odredbe članka 18. i članka 23. Zakona o zaštiti zraka. Prva klasifi kacija zona i aglomeracija provedena je 2008. godine, te meljem čega je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o odre đivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 68/2008). Uzimajući u obzir vremen ski okvir propisan člankom 23. Zakona o zaštiti zraka, potrebno je u 2013. godini preispitati podjelu teritorija Republike Hrvatske na zone i aglomeracije te donijeti novu Uredbu o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka. U studiji »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2006. do 2010. godine prema EU Direktivi 2008/50/EC« (DHMZ, 2012.) dana je analiza postojećeg stanja kvalitete zraka te meljem koje je predložena i obrazložena podjela teritorija Republike Hrvatske na nove zone i aglomeracije. Na temelju te studije dan je prijedlog prostornog obuhvata zona i aglomeracija opisan u tablici 6-1 i grafi čki prikazan na slici 6-1. Mjere za smanjivanje emisije NH 3 MOT-5 Ograničavanje emisija NH 3 učinkovitim gospodarenjem stajskim gnojivom i racionalnim korištenjem mineralnih gnojiva. Mjere za smanjivanje emisije HOS-a MOT-6 Smanjivanje i ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva iz različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Mjere za smanjivanje emisije PM 2,5 MOT-7 Smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgaranja goriva u po strojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije. Mjere ublažavanja klimatskih promjena Sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, CCS i kvaliteta goriva MSP-1 Uključenje operatera postrojenja i zrakoplova u sustav tr govanja emisijskim jedinicama (EU ETS) u punom opsegu što je započelo 1. siječnja 2013. godine. MSP-2 Donošenje Plana korištenja fi nancijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi. MSP-3 Izrada Nacionalne studije izvodljivosti s akcijskim planom pripremnih aktivnosti za projekte hvatanja i geološkog skladištenja ugljikovog dioksida (CCS) u Republici Hrvatskoj. MSP-17 Uspostava praćenja, izvješćivanja i verifi kacije stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućih naft nih goriva i biogoriva. Poljoprivreda MSP-4 Izrada studije mogućnosti primjene mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede. Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumar stvo MSP-5 Unaprjeđenje izvješćivanja iz sektora LULUCF-a. Gospodarenje otpadom MSP-9 Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količine komunalnog otpada. MSP-10 Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog ko munalnog otpada. MSP-12 Spaljivanje na baklji i/ili korištenje metana kao goriva za proizvodnju električne energije. MSP-13 Smanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada. MSP-14 Proizvodnja goriva iz otpada. Međusektorske mjere MSP-19 Osnivanje Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promje nama i Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova. Mjere s međusektorskim utjecajem Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije MEN-4 Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja. MEN-6 Ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju. MEN-7 Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji elek trične energije. MEN-11 Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji to plinske/rashladne energije. Promet MTR-8 Razvoj održivih prometnih sustava u urbanim područjima. STRANICA 22 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE HR 2 Brodsko-posavska županija Sisačko-moslavačka županija 331.014 HR 3 Ličko-senjska županija Karlovačka županija Primorsko-goranska županija (izuzimajući aglomeraciju HR RI) 255.695 HR 4 Istarska županija 208.055 HR 5 Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija (izuzimaju ći aglomeraciju HR ST) Dubrovačko-neretvanska županija 584.780 AGLO MERA CIJA GRADOVI / OPĆINE BROJ STANOV NIKA HR ZG Grad Zagreb, Grad Dugo Selo, Grad Samobor, Grad Sveta Nedelja, Grad Velika Gorica, Grad Zaprešić 951.915 HR OS Grad Osijek 108.048 HR RI Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija Općina Viškovo, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Kostrena, Općina Klana, Općina Matulji, Općina Lovran, Općina Omišalj 220.326 HR ST Grad Split, Grad Kaštela, Grad Solin, Grad Trogir Općina Klis, Općina Podstrana, Općina Seget 272.671 Slika 6-1: Prijedlog zona i aglomeracija u Republici Hrvatskoj Predloženi prostorni obuhvat te klasifi kacija zona i aglomeracija temelje se na: mjerenjima kvalitete zraka u razdoblju od 2006. do 2010. godine, podacima o emisijama u zrak, primjeni regionalnog (EMEP) i lokalnog (EMEP4HR) modela kvalitete zraka, uzimajući u obzir broj stanovnika te klimatske i geografske karakteristike unutar područja obuhvata zona i aglomeracija5. Predlaže se osnivanje zone HR 1, koja obuhvaća sjeverni kontinentalni dio Hrvatske, te spajanje Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske žu panije u jedinstvenu zonu HR 2. Predlaže se da zona HR 3 obuhvati Karlovačku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju jer je to po dručje pod velikim utjecajem prekograničnog onečišćenja u oborini, a time i snažnog utjecaja taloženja onečišćujućih tvari. Predlaže se da Istarska županija ostane zasebna zona HR 4 jer, kako ukazuju rezultati modela kvalitete zraka, to je područje pod dominantnim utjecajem prekograničnog onečišćenja zraka iz dominantnih izvora sjeveroza padnog sektora (dolina rijeke Po, Tršćanski zaljev). Iako su zone HR 3 i HR 4 dominantno pod utjecajem prekograničnog prijenosa onečišće nja zraka, one se razlikuju po karakteru onečišćenja zraka i izvorima emisija. Taloženje onečišćenja kroz oborinu karakteristično je u zoni HR 3, dok je za zonu HR 4 prvenstveno značajan utjecaj na koncentra cije onečišćujućih tvari u zraku kao posljedice prekograničnog prije nosa. Predlaže se da zona HR 5 obuhvati Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju jer, izuzme li se aglomeracija Split koja ima specifi čne izvore emisije (industrija, promet), cijelo područje Dalmacije ima slične karakteristike s obzirom na razinu onečišćenja. Predlaže se da status aglomeracija imaju samo veći gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, pri čemu područje aglomeracija obuhvaća i okolne gradove ili općine gdje se ne radi o izdvojenim industrijskim izvorima već povezanim, kompleksnim emisijskim cjelinama čije se upravljanje onečišćenjem zraka treba razmatrati odvojeno od zone. Tablica 6-1: Prostorni obuhvat zona i aglomeracija i broj stanovnika u njima6 ZONA ŽUPANIJE BROJ STANOV NIKA HR 1 Osječko-baranjska županija (izuzimajući aglomeraciju HR OS) Požeško-slavonska županija Virovitičko-podravska županija Vukovarsko-srijemska županija Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija Krapinsko-zagorska županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija (izuzimajući aglome raciju HR ZG) 1.353.078 5 Prijedlog prema dokumentu: »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2006. do 2010. godine prema EU Direktivi 2008/50/ EZ« (DHMZ, 2012.) 6 Obuhvat zona i aglomeracija prema dokumentu »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2006. do 2010. godine prema EU Direktivi 2008/50/EZ« (DHMZ, 2012.). Broj stanovnika prema podacima iz tablice »Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama« prema »Po pisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine« (http://www.dzs.hr). SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 23 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišće nosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Prema članku 29. Zakona o zaštiti zraka potrebno je donijeti novi Program mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Program mjerenja iskazuje se za lokacije mjernih postaja u zonama i aglomeracijama koje će se utvr diti novom uredbom iz članka 27. Zakona o zaštiti zraka. Preporučenim opsegom mjerenja, u okviru državne mreže, potrebno je obuhvatiti i sljedeće posebne ciljeve mjerenja: – mjerenje lebdećih čestica PM 2,5 na gradskoj pozadinskoj postaji za potrebe izračuna pokazatelja prosječne izloženosti za PM 2,5 (planiraju se četiri lokacije u Republici Hrvatskoj, međutim za sada će se koristiti mjerenja PM 2,5 na jednom mjernome mjestu u Zagrebu – lokacija Ksaverska cesta 2, IMI, Zagreb), – mjerenje kemijskog sastava lebdećih čestica PM 2,5 na ruralnim pozadinskim mjernim mjestima te odabranim gradskim mjer nim mjestima koje obvezno obuhvaća najmanje ukupnu kon centraciju mase i koncentracije odgovarajućih spojeva koji su najprikladniji za određivanje kemijskog sastava. Obuhvaćeni su kemijski spojevi: SO 4 2–, Na+, NH4+, Ca2+, elementni ugljik (EC), NO 3 –, K+, Cl–, Mg2+ i organski ugljik (OC). MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka u postaja ma iz državne mreže, osiguranje kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka Ovom se mjerom provode odredbe članka 28. i članka 60. Zakona o zaštiti zraka. Provedba ove mjere sastoji se od sljedećih aktivnosti: 1. Osiguranje praćenja kvalitete zraka i zadanog obuhvata podataka za određene onečišćujuće tvari i ispunjavanje obveza izvješćiva nja o kvaliteti zraka postaje iz državne mreže te mjerna mjesta koja se koriste za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka, što obuhvaća: mjerenje, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjeru mjerenja i podataka kvalitete zraka za ispitne laboratorije, uga đanje i provjera tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obrada i prikaz rezultata mjerenja, dostavljanje izvornih i validiranih podataka i dostav ljanje izvješća o razinama onečišćenosti i ocjeni kvalitete zraka nadležnom ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Praćenje kvalitete zraka na postajama državne mreže provode referentni laboratoriji. 2. Mjerni instrumenti i druga oprema koji se koriste na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku na stalnim mjernim mjestima mora se provoditi prema propisanim referentnim metodama mjerenja ili drugim metoda ma mjerenja uz dokazivanje ekvivalentnosti. 3. Postojeći mjerni instrumenti i druga oprema koji ne posjeduju tip sko odobrenje (engl. Type approval) i koji se koriste na teritoriju Republike Hrvatske za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku moraju biti ugađani, održavani i servisirani s dokazanom mjernom sljedivosti u skladu s propisanim referentnim metoda ma. Zamjena postojećih mjernih instrumenata i druge opreme na postajama državne mreže koja ne zadovoljava navedene kriterije planira se prijaviti za fi nanciranje iz strukturnih fondova EU u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020. godine. 4. Novi mjerni instrumenti koji se koriste za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari na teritoriju Republike Hrvatske moraju biti popraćeni tipskim odobrenjem kojim se dokazuje da oprema za MPR-3 Do nošenje nove uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka i popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o pro cjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka U cilju provođenja odredbi članaka 19. i 27. Zakona o zaštiti zraka potrebno je donijeti novu uredbu kojom će se utvrditi popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija onečišćujućih tvari koja će služiti za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka te lokacije mjernih postaja u držav noj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Mjerila za određivanje minimalnog broja mjernih mjesta za praćenje onečišćujućih tvari u zraku propisana su Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (»Narod ne novine« broj 3/2013). Na temelju mjerenja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka svakih pet godina daje se procjena stanja kvalitete zraka na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, zbog čega je brojnost i položaj lokacija mjernih mjesta od izuzetnog značaja. Procjena kva litete zraka daje se za zone i aglomeracije, pa su stoga i mjerila, temeljem kojih se određuje minimalni broj mjernih mjesta propisa nih Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine« broj 3/2013), također iskazana za zone i aglomeracije. Postojeća državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka uspostav ljena je za postojeće zone i aglomeracije i sastoji se od 20 postaja. Mjerenja u državnoj mreži nastavljaju se do uspostave nove, unapr jeđene državne mreže sukladno hrvatskim propisima i novoj podjeli teritorija Republike Hrvatske na zone i aglomeracije. U cilju procjene razine onečišćenosti zraka DHMZ je, kao tijelo od govorno za upravljanje državnom mrežom, u 2012. godini pripre mio tri dokumenta: »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 2006. do 2010. godine prema EU Direktivi 2008/50/EZ«, »Analiza mikrolokacija i mjerne opreme mjernih po staja za mjerenje kvalitete zraka«. i »Prijedlog mreže za praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj prema zahtjevima Direktiva 2008/50/EZ i 2004/107/EZ«. Zahtjevi navedenih direktiva sadržani su u Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine« broj 3/2013). Na temelju dokumenta »Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Repu blike Hrvatske u razdoblju od 2006. do 2010. godine prema EU Di rektivi 2008/50/EZ« predlaže se donijeti novu Uredbu o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka, kako je opisano u ovoj glavi: Dodatne preventivne mjere vezane uz cilj C2. Unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i pra ćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske. Sukladno predloženoj podjeli teritorija Republike Hrvatske na nove zone i aglomeracije, potrebno je revidirati, odnosno unaprijediti, postojeći sustav mjerenja kvalitete zraka u novim zonama i aglo meracijama. Prema prijedlogu novih zona i aglomeracija, državna mreža sastojat će se od 26 postaja za praćenje kvalitete zraka: 1. Zone: ukupno 10 postaja: Bilogora, Desinić, Hum (Vis), Kopački rit, Opuzen (delta Neretve), Parg (Risnjak), Plitvička jezera, Po lača (Ravni kotari), Vela straža (Dugi otok) i Višnjan. 2. Aglomeracije: ukupno 15 postaja: 3 postaje u Zagrebu, dvije po staje u Slavonskom Brodu i Splitu, te po jedna postaja u Osijeku, Rijeci, Kutini, Sisku, Karlovcu, Varaždinu, Puli i na otoku Krku. Uspostava potpunog operativnog rada nove i unaprijeđene državne mreže i mjernih mjesta za razmjenu planira se do kraja 2017. godine. STRANICA 24 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Obveza praćenja i izvješćivanja o emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske proizlazi iz odredbi međunarodnih ugovora, posebice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), LRTAP konvencije te pravne stečevine EU iz područja zaštite zraka i ublažavanja klimatskih promjena. S obzirom na to da je Republika Hrvatska obvezna ispunjavati ciljeve u pogledu kvantifi ciranog ograničenja i smanjenja emisija u zrak, su stav praćenja i izvješćivanja potrebno je kontinuirano unaprjeđivati i poboljšavati kako bi se moglo dokazati ispunjavanje ovih ciljeva. U vezi s tim, u izvješćima o emisijama defi nirani su ključni izvori emisije za koje je potrebno kratkoročno ili srednjoročno unaprijediti metodologiju proračuna uključujući i sustav prikupljanja podataka o aktivnostima. MPR-9 Osiguranje dostave izvornih i validiranih podataka i godišnjih izvješća u bazu podataka o kvaliteti zraka koja je sa stavni dio Informacijskog sustava zaštite zraka Potrebno je osigurati provođenje zakonskih obveza, prema člancima 31. i 32. Zakona o zaštiti zraka u pogledu dostave izvornih i vali diranih podatka mjerenja kvalitete zraka u bazu podataka o kvali teti zraka u Republici Hrvatskoj koja je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite okoliša, sukladno odredbama Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (»Narodne novine« broj 3/2013). MPR-10 Ocjena kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvat ske za razdoblje 2011. – 2015. godine Sukladno člancima 18. i 23. Zakona o zaštiti zraka, potrebno je pe riodički provesti analizu postojećeg stanja kvalitete zraka, odnosno ocijeniti kvalitetu zraka na osnovi rezultata mjerenja provedenih u razdoblju od najmanje pet godina na stalnim mjernim mjestima, na osnovi indikativnih mjerenja, primjenom standardiziranih ma tematičkih modela i drugih metoda procjene koje se primjenjuju na području EU. U dokumentu »Ocjena kvalitete zraka na teritori ju Republike Hrvatske u razdoblju 2006. – 2010. godine prema EU direktivi 2008/50/EZ« (DHMZ, 2012. godina) prvi put je učinjena takva opsežna analiza postojećeg stanja. Uzimajući u obzir razdoblje na koje se ovaj Plan odnosi i činjenicu da se ocjena kvalitete zra ka daje za petogodišnje razdoblje, kao i kontinuitet u izradi takvih dokumenata, predlaže se da se nova ocjena odnosi na razdoblje od 2011. do 2015. godine. Za područje Republike Hrvatske potrebno je izraditi karte koncen tracija za parametre onečišćenja zraka zadane s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi u skladu s Uredbom o razinama onečišćujućih tva ri u zraku (»Narodne novine« broj 117/2012). Za procjenu razine onečišćenosti potrebno je kombinirati rezultate modela i mjerenja kvalitete zraka. Ova mjera sastoji se od sljedećih aktivnosti: 1. Izrada elaborata kojim će se utvrditi metodologija proračuna, te iskazati zahtjevi u pogledu ulaznih podataka emisija na temelju kojih će se izraditi registar emisija. 2. Izrada registra emisija visoke rezolucije na području Republike Hrvatske prema zahtjevima iz prethodne točke. 3. Primjena modela kvalitete zraka određenih prema točki 1. za pro račun koncentracija onečišćujućih tvari na području Hrvatske. 4. Razvoj metodologije za kombiniranje rezultata modeliranja i mjerenja za procjenu razina onečišćenosti na području Republi ke Hrvatske u cilju stvaranja tehničkih preduvjeta za provođenje odredbi o procjenjivanju kvalitete zraka iz Zakona o zaštiti zraka. mjerenje onečišćujućih tvari zadovoljava kriterije prihvatljivosti radnih karakteristika referentnih metoda, osim za PM 10 , PM 2,5 i ukupnu plinovitu živu. MPR-6 Prilagodba i nadogradnja Informacijskog sustava zaštite zraka sukladno zahtjevima Zakona o zaštiti zraka i Pravilnika o uzajamnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka Mjera se temelji na zahtjevima propisanim člankom 119. Zakona o zaštiti zraka i Pravilnikom o uzajamnoj razmjeni informacija i iz vješćivanju o kvaliteti zraka (»Narodne novine« broj 57/2013) kojim je utvrđeno nadležno tijelo i okvir za provedbu Provedbene odluke Komisije u pogledu uzajamne razmjene informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka (2011/850/EU). Potreba za usklađivanjem, standardiziranjem i integriranjem izvje šćivanja o kvaliteti zraka unutar i između članica Europske unije prepoznata je kao prioritetna aktivnost u unaprjeđenju sustava iz vješćivanja. Europska komisija, u suradnji s Europskom agencijom za okoliš, razvija mehanizam razmjene informacija o kvaliteti zraka pod nazivom e-Reporting sustav u skladu sa zahtjevima Direkti ve 2008/50/EZ i Odluke 2011/850/EU. Informacije o trenutačnom statusu razvoja e-Reportinga nalaze se na Portalu kvalitete zraka u okviru EIONET-a http://www.eionet.europa.eu/aqportal. Informacijski sustav zaštite zraka potrebno je slijedom toga prila goditi i nadograditi s ciljem dostavljanja informacija koje se koriste za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka u repozitorij podataka, uspostavljen od Europske komisije uz pomoć Europske agencije za zaštitu okoli ša, koristeći propisane formate i protokole za razmjenu informacija. Ove zahtjeve, Agencija za zaštitu okoliša kao nadležno tijelo, treba ugraditi u Program vođenja Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske. MPR-7 Izmjene i dopune Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša u dijelu koji se odnosi na emisije u zrak i jačanje ka paciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vođenju ROO-a S ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zrak, usklađivanja s Uredbom 166/2006/EZ o uspostavi Eu ropskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i aman dmanima na Direktivu (91/689/EEZ) i Direktivu (96/61/EZ)7, kao i harmonizacije podataka o emisijama u zrak koje su pravne osobe dužne dostavljati nadležnim tijelima temeljem više propisa Repu blike Hrvatske, potrebno je donijeti izmjene i dopune Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine« broj 35/2008) i pratećih priručnika vezanih uz proračun emisija u zrak za korisnike. Također, potrebno je organizirati treninge nadležnih tijela i službi u jedinicama područne (regionalne) samouprave u pogledu unaprje đenja osiguranja i kontrole kvalitete podataka iz ROO-a. Organiza ciju treninga potrebno je planirati iz sredstava bilateralnih programa tehničke pomoći EU. MPR-8 Unaprjeđenje praćenja i izvješćivanja o emisijama one čišćujućih tvari i stakleničkih plinova na nacionalnoj razini sukladno obvezama iz međunarodnih ugovora 7 Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. godine o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i kojom se izmjenjuju i dopunjuju direktive Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 25 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE sakupljenih uzorkivačem DIGITEL DH-80 određenih gravimetrij skom metodom prema HRN EN 12341:2006, uz provođenje dodat nih mjerenja referentnim sakupljačem (po sezonama) kako bi se dobio konačni korekcijski faktor iz razloga jer uzorkivač DIGITEL DH-80 odstupa od referentne metode po parametru protoka zraka. Korigirani rezultati koriste se u svrhu kategorizacije kvalitete zraka s obzirom na postojeće propise. Potrebno je nastaviti s provođenjem testova ekvivalencije za sva stal na mjerna mjesta na kojima se mjerenja provode drugim, odnosno nereferentnim metodama. MPR-13 Kartiranje pragova štetnog djelovanja taloženja dušika kako bi se utvrdio stupanj ugroženosti biološke raznolikosti u zaštićenim područjima u Hrvatskoj Taloženje sumpora i s tim u vezi zakiseljavanje, znatno se smanjilo u posljednjih deset godina, a dugoročni problem na području čitave Europe ostaje prekomjerno taloženje dušika. Suvišak dušika utječe negativno na šumsku i ostalu vegetaciju, što dugoročno smanjuje bi ološku raznolikost. U Republici Hrvatskoj, ali i u drugim državama, najveći dio taloženja je podrijetlom iz drugih država. Ciljevi sma njenja emisije utvrđeni su kroz Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofi kacije i prizemnog ozona (Gothenburški protokol). Potrebno smanjenje emisije temelji se na procjenama i kartiranju pragova štetnog djelovanja (engl. critical loads and thresholds). Proračuni8 pokazuju da će i uz ostvarenje ciljeva iz revidiranog Gothenburškog protokola, koji za Republiku Hrvatsku propisuje smanjenje emisije dušikovih oksida za 31 posto, a amonijaka za 1 posto, na velikom dijelu Hrvatske, i nakon 2020. godine, biti prekoračenje pragova štetnog djelovanja. Osobito je važno utvrditi koje vrste i staništa su najviše ugroženi, s listi defi niranih Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (92/43/EEZ) i Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 80/2013) i pratećih proved benih propisa. Prema Direktivi, države moraju svakih šest godina izvještavati o statusu zaštite prirode i očuvanju stupnja biorazno likosti. Preduvjet za zaštitu i izvještavanje je poznavanje aktualnog stanja i stupnja ugroženosti, što treba utvrditi primjenom međuna rodne metodologije utvrđene u okviru Međunarodnog kooperativ nog programa za modeliranje i kartiranje kritičnog opterećenja pri LRTAP konvenciji. MPR-14 Praćenje lebdećih čestica PM 2,5 u cilju određivanja po kazatelja prosječne izloženosti za 2015. godinu U skladu s dodatkom Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU, pokazatelj prosječne izloženosti određuje se za 2015. godinu kao referentnu godinu, a temeljem mjerenja u razdoblju od 2013. do 2015. godine. MPR-15 Izrada elaborata o mogućnostima postizanja ciljanog smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini na temelju pokaza telja prosječne izloženosti za PM 2,5 za 2015. godinu Ciljano smanjenje izloženosti određuje se u odnosu na pokazatelja prosječne izloženosti za 2015. godinu. 7. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA PRAGA UPOZORENJA (MKR) Kratkoročne mjere donose se kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi pri pojavama prekoračenja praga upozorenja za SO 2 i NO 2 , uključujući i pojavu velikih nesreća, kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog 8 Smanjenje emisija na troškovno učinkovit način za potrebe revizije Gothe nburškog protokola, CIAM izvješće 4/2011. 5. Procjena razine onečišćenosti za područje Republike Hrvatske u skladu sa člankom 18. Zakona o zaštiti zraka, s grafi čkim pri kazima razina onečišćenosti na području Republike Hrvatske te područjima aglomeracija. 6. Izrada dokumenta »Ocjena kvalitete zraka na području Republi ke Hrvatske za razdoblje 2011.-2015. godine«. MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije za potrebe izvješćivanja u okviru LRTAP konvencije i primjene modela kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske. Mjera se sastoji od sljedećih aktivnosti: 1. Izrada elaborata »Metodologija za izradu registra emisija oneči šćujućih tvari za male i difuzne izvore« kojim će se defi nirati: kri teriji za određivanje malih i difuznih izvora, odnosno onih koji nisu obuhvaćeni Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine« broj 35/2008), popis statističkih podataka o djelatnostima i emisijskih faktora te razine detaljnosti proračuna za pojedine sektore ili podsektore ovih izvora. 2. Izrada plana aktivnosti u suradnji s Državnim zavodom za sta tistiku i nadležnim ministarstvima za energetiku i promet za prikupljanje potrebnih statističkih podataka o djelatnostima de fi niranih pod točkom 1. 3. Statistička obrada podataka o djelatnostima i proračun emisija onečišćujućih tvari za 2011. i 2015. godinu. 4. Izrada prostorne raspodjele emisija onečišćujućih tvari u EMEP mreži rezolucije 0,1x0,1° long-lat (približno 10x10 km) za cijeli teritorij Republike Hrvatske, a za aglomeracije u mreži 1x1 km. MPR-12 Provođenje testova ekvivalencije sukladno smjernica ma Europske komisije o dokazivanju ekvivalencije Za mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari, koja se provode drugim metodama mjerenja, osim propisanih referentnih metoda, dobiveni rezultati mjerenja tih tvari drugim metodama moraju biti ekvivalentni rezultatima dobivenim primjenom referentnih metoda za te onečišćujuće tvari što se dokazuje izvješćem o provedenim te stovima ekvivalencije sukladno smjernicama Europske komisije o dokazivanju ekvivalencije. Prema Direktivi 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kvali teti zraka i čistijem zraku za Europu propisane su referentne metode kojima se određuju koncentracije onečišćujućih tvari u zraku, što je preneseno u hrvatske propise. Ako se mjerenja u državama članica provode nereferentnim metodama potrebno je dokazivanje ekviva lentnosti za te metode mjerenja sukladno smjernicama Europske komisije o dokazivanju ekvivalencije (Guide To Th e Demonstration Of Equivalence Of Ambient Air Monitoring Methods, Report by EC Working Group, siječanj, 2010). Na većini mjernih postaja državne mreže koncentracije lebdećih čestica PM 10 prate se i nereferentnim metodama, te je potrebno provesti testove ekvivalencije kako bi se odredio korekcijski faktor za svako mjerno mjesto. Testovi ekvivalencije provedeni su za mjerenja PM 10 na mjernoj po staji Zagreb-1 za razdoblje 2006. – 2012. godina kojima je određen stupanj ekvivalencije rezultata određivanja masene koncentracije frakcije lebdećih čestica PM 10 metodom atenuacije β-zraka prola skom kroz sakupljeni uzorak s masenim koncentracijama uzoraka STRANICA 26 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 3. Uspostaviti novu automatsku mjernu postaju za praćenje kvalite te zraka u Slavonskom Brodu. 4. Izgraditi i uspostaviti sustav za nadzor, praćenje i prognozu pri jenosa, disperzije i taloženja onečišćenja zraka na području Re publike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slavonskog Broda i Bro da ovisno o emisijama štetnih spojeva, atmosferskim uvjetima i kemijskim svojstvima s ciljem razlučivanja značajnih utjecaja, uvođenja kontrole i reguliranja ispuštanja emisija u zrak iz rele vantnih izvora. Uspostava sustava obuhvaća: – razvoj emisijskih katastara – izrada Registra onečišćavanja zraka visoke rezolucije na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske (aktivnost korelira s mjerom izrade registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije), izrada emisijskog katastra visoke rezo lucije (1 km x 1 km) za područje Slavonskog Broda i Broda; – razvoj i prilagodbu odgovarajućih modelskih sustava država u svrhu proračuna izvora onečišćenja; – ocjenu doprinosa izvora onečišćenja; – izrada završne studije. MGV-2 Jačanje kapaciteta lokalne i područne (regionalne) sa mouprave za pripremu akcijskih planova za poboljšanje kvali tete zraka Sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka u zonama ili aglomera cijama gdje razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležno za tu zonu ili aglomeraciju donosi Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu ili aglomeraciju, kako bi se, u što je moguće kraćem vreme nu, osiguralo postizanje graničnih ili ciljnih vrijednosti. Glavni cilj ove mjere je jačanje kapaciteta nadležnih tijela kroz tre ninge, edukaciju i razmjenu iskustava i dobre prakse. Pojedinačni ciljevi uključuju: – ujednačavanje pristupa i kvalitete izrade Akcijskih planova čiji je obvezni sadržaj defi niran u dijelu I. Priloga Pravilnika o uzaja mnoj razmjeni informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka (Na rodne novine broj 57/2013) što podrazumijeva unaprjeđenje kva litete podataka potrebnih za izradu planova, primjene metodolo gije izračuna i modela kvalitete zraka te dobre prakse temeljem iskustava europskih zemalja potrebno je provoditi aktivnosti, – utvrđivanje eventualnih mogućnosti primjene izuzeća od primje ne graničnih vrijednosti za dušikov dioksid ili benzen odnosno za PM10 za određenu zonu ili aglomeraciju ako za to postoje opravdani razlozi, – osiguranje postizanja ciljeva i provedbe mjera u rokovima zada nim Akcijskim planovima. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti aspektima koordinacije i nadležnosti pri izradi akcijskih planova s obzirom na preklapanja između teritorija pod nadležnošću jedinica lokalne i područne (regi onalne) samouprave i zona i aglomeracija predloženih ovim Planom te zahtjevima koji se postavljaju na ovlaštenike za obavljanje ove grupe stručnih poslova sukladno Pravilniku o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 57/2010). Provedbu ove mjere po trebno je planirati iz sredstava programa tehničke pomoći EU. prekoračenja. Mjere se propisuju u kratkoročnim akcijskim plano vima koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku. Plan donosi sljedeće dodatne mjere: MKR-1 Jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba za pripremu Kratkoročnih akcijskih planova Prema odredbi Zakona o zaštiti zraka, ako u određenoj zoni ili aglo meraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba nadležno za tu zonu ili aglomeraciju donosi Kratko ročni akcijski plan koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u krat kom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. S ciljem ujednačavanja pristupa, sadržaja i primjene kratkoročnih akcijskih planova, potrebno je organizirati edukaciju nadležnih tijela u zonama i aglomeracijama u kojima postoji rizik pojave prekorače nja praga upozorenja. Provedbu ove mjere potrebno je planirati iz sredstava programa tehničke pomoći EU. MKR-2 Primjena posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša i mjera pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti U razdoblju do izrade kratkoročnih akcijskih planova, a prilikom pojave prekoračenja pragova upozorenja za određene onečišćujuće tvari (SO 2 i NO 2 i prizemni ozon) potrebno je primjenjivati mjere pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti te posebne mjere upozorenja i savjeta stanovništvu i mjere ograničenja i zabrane, pro pisane u Prilogu 6. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 117/2012). 8. MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE (MGV) Mjere se donose s ciljem poboljšanja kvalitete zraka u zonama ili aglomeracijama u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje propisa ne granične ili ciljne vrijednosti, čime kvaliteta zraka prelazi u drugu kategoriju. Mjere se propisuju u akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne sa mouprave i Grada Zagreba sukladno Zakonu o zaštiti zraka. Ovim Planom donose se sljedeće dodatne mjere: MGV-1 Skupina mjera međunarodne suradnje i razmjene infor macija te praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu u cilju doprinosa poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda Kao doprinos rješavanju problema prekograničnog onečišćenja zra ka u Slavonskom Brodu uslijed emisija onečišćujućih tvari iz rafi nerije naft e u Brodu, Bosna i Hercegovina, potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti: 1. Potpisati međudržavni sporazum o suradnji između Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine u području zaštite okoliša i odr živog razvoja. 2. Provoditi aktivnosti uspostavljene međudržavne radne skupine za praćenje stanja zraka na području Slavonskog Broda i Broda praćenjem provedbe uvjeta i mjera zaštite okoliša propisanih u okolišnoj dozvoli za rafi neriju u Brodu, prijenosom hrvatskih znanja i iskustava u modernizaciji domaćih rafi nerija na rafi ne riju u Brodu. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 27 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 9. MJERE ZA POSTIZANJE DUGOROČNIH CILJEVA ZA PRIZEMNI OZON U ZRAKU (MOZ) Ovdje su defi nirane dodatne mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku, koje nisu obuhvaćene u drugim poglav ljima ovoga Plana (npr. mjere koje se odnose na ispunjavanje me đunarodnih obveza i mjere smanjenja emisija prekursora ozona), uvažavaju preporuke iz »Plana djelovanja za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom u područjima i naseljenim područjima Repu blike Hrvatske u kojima dolazi do prekoračenja ciljnih vrijednosti« (DHMZ, 2012. godina). MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom Mjerom se predviđa izrada cjelovitog registra emisija prekursora ozona na području Republike Hrvatske i prikaz emisija u skladu sa zahtjevima atmosferskog modela za analizu, procjenu i prognozu uvjeta onečišćenja na području Republike Hrvatske. Ova mjera ko relira s mjerom izrade registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije (poglavlje 6. Preventivne mjere – MPR-11). MOZ-2 Razvoj modela za analizu, praćenje i prognozu stvara nja prizemnog ozona i njihovih prekursora Atmosferski modeli omogućavaju analizu uvjeta koji dovode do na stanka visokih koncentracija prizemnog ozona, dinamiku njegovog održavanja – regeneracije i razgradnje. Također, modeli omoguća vaju različite simulacije kao pomoć u razradi planova i strategija upravljanja okolišem. Mjerom se predviđa razvoj modela za analizu, praćenje i prognozu stvaranja ozona i njihovih prekursora na nacionalnoj razini, na ra zini pojedinih ekosustava, u gradovima i industrijskim područjima s pilot-projektom za područje Istre i Kvarnera. MOZ-3 Aktivno sudjelovanje u provođenju međunarodnih spo razuma i programa Mjera se odnosi na aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela: – LRTAP konvencije i Gothenburškog protokola o smanjenju zaki seljavanja, eutrofi kacije i onečišćavanja prizemnim ozonom. – EMEP programa za praćenje i procjenu daljinskog, prekogranič nog prijenosa onečišćujućih tvari na velike udaljenosti. – Radne grupe za praćenje štetnih učinaka zakiseljavanja, eutro fi kacije i prizemnog ozona na sastavnice okoliša (tlo, vegetacija, šume, usjevi, bioraznolikost, vode, materijali, zdravlje), računa nja i kartiranja pragova kritičnog opterećenja i integralno model sko procjenjivanje. Aktivnim sudjelovanjem u radu tijela spomenutih konvencija i pro grama stvaraju se pretpostavke za međunarodnu i koordiniranu ak tivnost na smanjivanje negativnih utjecaja emisija prekursora ozona i stvaranje ozona na području Europe. 10. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI KOJE UZROKUJU NEPOVOLJNE UČINKE ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I FOTOKEMIJSKOG ONEČIŠĆENJA (MOT) 10.1. CILJEVI SMANJIVANJA EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari, koje uzrokuju ne povoljne učinke zakiseljavanja, eutrofi kacije i fotokemijskog oneči MGV-3 Utvrđivanje prekoračenja koja se mogu pripisati prirod nim izvorima i/ili zimskom posipavanju cesta solju ili pijeskom Mjerenja kvalitete zraka u gradovima kontinentalne Hrvatske ukazu ju na trajan problem prekoračenja graničnih vrijednosti za lebdeće čestice (PM 10 i PM 2,5 ) što je elaborirano u »Izvješću o stanju kakvoće zraka za područje Republike Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2011. godine« (»Narodne novine« broj 95/2013). U Izvješću su kao čim benici koji utječu na onečišćenost zraka navedeni klimatski uvjeti, pozadinsko onečišćenje i utjecaj kućnih ložišta. Pored navedenog, uzrok prekoračenju graničnih vrijednosti za leb deće čestice u gradovima u kontinentalnom dijelu Republike Hrvat ske može biti i resuspenzija lebdećih čestica nakon zimskog posipa vanja cesta pijeskom ili solju. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, u zonama i aglomeracijama gdje se prekoračenje granične vrijednosti za određenu onečišćujuću tvar može pripisati prirodnim izvorima Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, županijama, Gradom Zagrebom i gradovima osigurava prikupljanje podataka o koncentracijama i izvorima onečišćenja, te dokaze koji pokazuju da se prekoračenje može pripisati prirodnim izvorima za svaku godinu u kojoj je pre koračenje granične vrijednosti za određenu onečišćujuću tvar. U zonama i aglomeracijama u kojima su granične vrijednosti za PM 10 u zraku prekoračene zbog resuspendiranja lebdećih čestica na kon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju Ministarstvo vodi evidenciju o tim područjima, zajedno s podacima o koncentracijama i izvorima PM 10 koji se u njima nalaze. Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, županijama, Gradom Zagrebom i gradovima osigurava pribavljanje potrebnih dokaza da su prekoračenja uzrokovana resuspendiranim štetnim česticama i da su poduzete razumne mjere za snižavanje koncentracije PM 10 . Na temelju podataka i dokaza Ministarstvo izrađuje popis zona i aglomeracija u kojima se prekoračenje granične vrijednosti za odre đenu onečišćujuću tvar pripisuje prirodnim izvorima. Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis te podatke i dokaze na temelju kojih je popis izrađen. U zonama i aglomeracijama u kojima su granične vrijednosti za PM 10 u zraku prekoračene zbog resuspendiranja lebdećih čestica na kon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju Ministarstvo vodi evidenciju o tim područjima, zajedno s podacima o koncentracijama i izvorima PM 10 koji se u njima nalaze. Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, županijama, Gradom Zagrebom i gradovima osigurava pribavljanje potrebnih dokaza da su prekoračenja uzrokovana resuspendiranim štetnim česticama i da su poduzete razumne mjere za snižavanje koncentracije PM 10 . Cilj mjere je osigurati stručnu podlogu koja će se koristiti u izradi akcijskih planova za zone i aglomeracije, odnosno u gradovima kon tinentalnog dijela Republike Hrvatske, gdje je utvrđeno prekoračenje graničnih vrijednosti. Za potrebe procjene doprinosa potrebno je provesti analizu ke mijskog sastava lebdećih čestica sukladno propisanoj metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije „Radni dokument Komi sije o uspostavi smjernica za utvrđivanje doprinosa resuspendiranja lebdećih čestica nakon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju sukladno Direktivi 2008/50/EZ o kvaliteti okolnog zraka i čistijem zraku za Europu», 2011. godina. STRANICA 28 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE sija plinova koji doprinose zakiseljavanju (tzv. indeks zakiseljavanja) smanjena za oko 54% od 1990. do 2011. godine. Republika Hrvatska samostalno, poduzimajući vlastite mjere ne može u potpunosti riješiti problem zakiseljavanja, eutrofi kacije i prizemnog ozona. U Republici Hrvatskoj, kao i većini drugih dr žava u Europi, tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potječe iz vlastitih izvora. Pokazano je u prethodnim poglavljima da su koncentracije prizemnog ozona izmjerene na ruralnim postajama (Makarska i Gradište) veće nego u Rijeci i Zagrebu ili okolici TE Plomin. Postavlja se stoga cilj zajedničkog rješavanja ovih problema na razini Europe, ispunjavanjem obveza Gothenburškog protokola i LRTAP konvencije. Budući da rješavanje problema u Republici Hr vatskoj ovisi u najvećoj mjeri o smanjenju emisija u drugim drža vama, posebice susjednim, Republika Hrvatska je zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz ovoga protokola. Osim smanjenja ukupne emisije prekursora, prema obvezama LR TAP konvencije, potrebno je istražiti i primijeniti mjere koje mogu pomoći smanjenju onečišćenja na lokalnoj razini. Obalno područje od primarnog je interesa, a posebice Kvarnerski zaljev i Istra. Mo deliranje onečišćenja za karakteristične zone u Europi i u okviru istraživanja za potrebe razvoja europske politike suzbijanja prize mnog ozona, pokazale su da na Mediteranu, lokalni utjecaji mogu biti snažniji zbog dnevnih recirkulacija zraka i topografi je. 10.2. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA SUMPOROVOG DIOK SIDA (SO 2 ) Ukupna emisija SO 2 u 2011. godini je iznosila 38,8 kt što je 77,6% manje nego u baznoj 1990. godini. Osnovni uzrok smanjenja je poboljšanje kakvoće tekućih naft nih derivata obzirom na maseni sadržaj sumpora u njima, prestanak potrošnje domaćeg ugljena s visokim sadržajem sumpora te istovremeno sve veće potrošnje prirodnog plina. Ključni izvori emisije SO 2 u 2011. godini bio je sektor energetike koji je ukupnoj emisiji SO 2 pridonio sa 78,9 posto. Može se vidjeti da je emisija SO 2 u 2011. godini bila niža od ciljane vrijednosti postavljene u Uredbi o emisijskim kvotama i Gothenburškom protokolu (70 kt). S ciljem ograničavanja emisije SO 2 (tablica 10-2), iskazuju se sljedeće mjere: MOT-1 Daljnje smanjivanje emisija SO 2 iz procesa izgaranja goriva u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije Mjere za smanjivanje emisija SO 2 u postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline obuhvaćaju: ugradnju postrojenja za od sumporavanje (DeSO X ), smanjenje udjela loživog ulja koje približno odgovara povećanju udjela prirodnog plina, prestanak potrošnje lo živog ulja sa sadržajem sumpora iznad 1% m/m i zamjena istog s plinskim uljem s najviše 0,1% m/m sumpora. Provedba ovih mjera ima uporište u sljedećim propisima: Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, Uredbi o kvaliteti tekućih naft nih goriva i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tva ri u zrak iz nepokretnih izvora. S obzirom na smanjenje potrošnje loživog ulja, u proteklom četverogodišnjem razdoblju do kraja 2011. godine u postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline ostvareno je smanjenje korištenja loživog ulja od 63% te plinskog ulja za 8%, a istovremeno je porasla potrošnja prirodnog plina za 13%. Mjera ugradnje sustava za odsumporavanje DeSOx, predviđena je u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije koja koriste kruto gorivo (ugljen). U Republici Hrvatskoj u pogonu su dvije termoelektrane na uvozni ugljen od kojih jedna, novija, ima šćenja, obuhvaćaju emisije sumporovog dioksida, dušikovih oksida, hlapivih organskih spojeva, amonijaka te lebdećih čestica aerodina mičnog promjera manjeg ili jednakog 2,5 mikrometra (PM 2.5 ). Sukladno Uredbi o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 141/2008), do nesen je sveobuhvatni Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (»Narodne novine« broj 152/2009). Navedeni Program defi nirao je mjere za smanjivanje emisija do kraja 2020. godine, koje imaju uporište u postojećem zakonodavstvu. Mjere propisane Programom se za potrebe ovoga Plana prilagođavaju i prenose u Plan. U predstojećih podpoglavljima za svaku mjeru za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofi kacije i fotokemijskog onečišćenja dat je status provedbe i osvrt na mehanizme za njeno provođenje. Jedan od osnovnih mehanizama provedbe mjera u nastavnim poglavljima je Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/2008). Postupak utvrđivanja objedinje nih uvjeta zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj započeo je 2010. godine. Na internetskim stranicama Ministarstva dostupni su jav nosti zahtjevi za utvrđivanje objedinjenih uvjeta za postojeća i nova postrojenja kao i izdana rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. U tablici 10-1 navedene su ukupne emisijske kvote za Republiku Hrvatsku koje se moraju postići do kraja 2010. godine i za razdoblje do 2020. godine. Tablica 10-1: Ukupne emisijske kvote za Republiku Hrvatsku koje se moraju postići do kraja 2010. godine i za razdoblje do 2020. godine Onečišćujuća tvar Za 2010. godinu i do 2020. godine SO 2 70 kt NO x 87 kt HOS 90 kt NH 3 30 kt U svibnju 2012. godine prihvaćena je revizija Gothenburškog pro tokola prema kojoj Republika Hrvatska u 2020. godini i nakon nje ima nove obveze koje su iskazane kao postotak smanjenja emisije u odnosu na 2005. godinu (tablica 10-2). Tablica 10-2: Ukupne emisijske kvote za Republiku Hrvatsku koje se moraju postići u 2020. godini i za razdoblje nakon 2020. godine Onečišćujuća tvar Emisije u 2005. godini Postotak smanjenja u odnosu na 2005. godinu SO 2 63 kt 55 % NO x 81 kt 31 % HOS 101 kt 34 % NH 3 40 kt 1 % PM 2.5 13 kt 18 % U Republici Hrvatskoj je u pogledu smanjenja emisije onečišćuju ćih tvari napravljen značajan napredak. Emisija SO 2 je u odnosu na 1990. godinu smanjena za čak 78%, emisija NO x , HOS i amonijaka za približno 30%. U posljednjim godinama emisija NO x , HOS i NH 3 imaju trend laganog smanjenja ili stagnacije ali je za očekivati da bi oporavkom gospodarstva ponovo mogle početi rasti. Ukupno je emi SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 29 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Emisija NO x u 2011. godini iznosila je 66,3 kt, što je u odnosu na baznu 1990. godinu smanjenje za 30,4%. Razlozi ovoga smanjenja su dijelom rezultat smanjenja emisije u cestovnom prometu, ponajviše zbog uvođenja katalizatora u osobna vozila, a dijelom rezultat manje potrošnje goriva u sektorima energetike. Brže i veće smanjenje emi sije NO x , pretpostavljajući istu razinu potrošnje goriva, nije moguće jer emisija NOx uglavnom ovisi o učinkovitosti tehnologije, a manje o kvaliteti i vrsti goriva. Ključni izvori emisije NO x u 2011. godini bili su sektori: cestovni promet, koji je doprinio ukupnoj emisiji NO x s oko 37%, pokretni izvori (vancestovna vozila i ostali radni strojevi) s oko 22%, energetska postrojenja s oko 14%, kućanstvo s oko 5% i proizvodnja cementa s oko 4%. Emisija NO x u 2011. godini bila je niža od ciljane vrijednosti postav ljene u Uredbi o emisijskim kvotama i Gothenburškom protokolu (87 kt). S ciljem ograničavanja emisije NO x , provode se sljedeće mjere: MOT-3 Daljnje smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u uređajima za loženje Mjere za smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u ure đajima za loženje odnosi se na male (do 1 MW), srednje (od 1 do 50 MW) i velike (veći od 50 MW) uređaje za loženje. Za velike uređaje za loženje predviđena je primjena najboljih raspoloživih tehnika (NRT) s obzirom na smanjivanje emisije NO 2 u industrijskim postrojenjima propisana zaključcima NRT za pojedinu vrstu postrojenja. Također se kod velikih uređaja za loženje predviđa mjera poticanja korište nja obnovljivih izvora energije s obzirom na smanjenje emisije NO x . Navedeno je međusektorska mjera čija provedba ovisi i proizlazi i iz provedbe mjera za poticanje uporabe obnovljive energije (Poglavlje 12.2). Za male i srednje uređaje za loženje predviđeno je udovoljava nje propisani graničnim vrijednostima emisije NO x sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz ne pokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), kao i smanjenje udjela loživog ulja koje odgovara povećanju udjela prirodnog plina u slučajevima usklađenja s Uredbom o GVE. Provedba ovih mjera ima uporište u sljedećim zakonodavnim provedbenim propisima: Ured bi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012) i Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/2008). MOT-4 Daljnje smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja go riva u industriji, kućanstvu, uslugama i vancestovnom prometu Mjere za smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u indu striji, kućanstvu, uslugama i vancestovnom prometu (poljoprivreda/ šumarstvo/ribarstvo) obuhvaća mjeru energetske učinkovitosti. Za velike uređaje za loženje u industriji predviđena je primjena najbo ljih raspoloživih tehnika (NRT) s obzirom na smanjivanje emisije NO 2 u industrijskim postrojenjima propisana zaključcima NRT za pojedinu vrstu postrojenja. Za male i srednje uređaje za loženje predviđeno je udovoljavanje propisanim graničnim vrijednostima emisije NO x sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, kao i smanjenje udjela loživog ulja koje odgovara povećanju udjela prirodnog pli na u slučajevima usklađenja s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Za nepo kretne izvore emisije NO x koji nisu obveznici Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, smanjivanje NO x je predviđeno kroz mjere poticanja porasta energetske učinkovitosti. Provedba ovih mjera ima uporište u slje ugrađen DeSOx sustav. Za drugu termoelektranu nisu predviđene investicije s obzirom na zaštitu zraka, s obzirom na to da je predvi đena za izlazak iz pogona do 2018. godine kada se očekuje dovršenje nove zamjenske termoelektrane na ugljen na istoj lokaciji koja će imati ugrađen DeSOx sustav. MOT-2 Daljnje smanjivanje emisija SO 2 iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i van-cestovnom pro metu Mjere za smanjivanje emisija SO 2 podrijetlom iz izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu (poljo privreda/šumarstvo/ribarstvo) obuhvaćaju: – poboljšanje kvalitete goriva s obzirom na dozvoljeni udio sum pora, – energetske učinkovitosti, – korištenje obnovljivih izvora energije, – primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT) s obzirom na smanjivanje emisije SO2 u industrijskim postrojenjima koja kori ste kruta goriva (ugljen), a koja su propisana zaključcima NRT-a za pojedinu vrstu postrojenja. Provedba ovih mjera ima uporište u sljedećim propisima: Uredbi o kvaliteti tekućih naft nih goriva, Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, Uredbi o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, Pravilni ku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Uredbi o kakvoći biogoriva i Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Poboljšanje kvalitete goriva, s obzirom na do zvoljeni udio sumpora, propisano je Uredbom o kvaliteti tekućih naft nih goriva (»Narodne novine« broj 113/2013). Za ovu tehniku smanjivanja značajne su i Odluke o određivanju godišnje količine tekućih naft nih goriva koja se smije stavljati u promet na domaćem tržištu, a ne udovoljava graničnim vrijednostima i drugim značajka ma kakvoće tekućih naft nih goriva, koje Vlada Republike Hrvatske godišnje donosi. Može se utvrditi kako je u razdoblju od 2008. do 2011. godine količina plinskog ulja, kojem je dozvoljeno odstupanje količine ukupnog sumpora, najviše: 0,5% m/m, smanjena za 33%, količina loživog ulja, kojem je dozvoljeno odstupanje količine uku pnog sumpora, najviše: 2% m/m, smanjena za 100% (tj. u razdoblju do kraja 2012. nije dozvoljeno korištenje loživog ulja kojem je do zvoljeno odstupanje količine ukupnog sumpora, najviše: 2% m/m) te količina loživog ulja, kojem je dozvoljeno odstupanje količine ukupnog sumpora, najviše: 3% m/m, smanjena za 39%. Ova mje ra je ujedno međusektorska mjera čija provedba, osim poboljšanje kakvoće goriva, ovisi i proizlazi i iz provedbe mjera za poticanje po rasta energetske učinkovitosti (Poglavlje 12.1) i uporabe obnovljive energije (Poglavlje 12.2). 10.3. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA DUŠIKOVIH OKSIDA (NO X ) Emisija NOX objedinjuje emisije NO i NO 2 , a iskazuje se težinski kao NO 2 . Osim što emisija NO X utječe na zakiseljavanje i eutrofi kaciju, u atmosferi s hlapivim organskim spojevima i ostalim reaktivnim plinovima, uz prisutnost sunčevog zračenja, sudjeluje u stvaranju prizemnog ozona. Oksidi dušika nastaju u procesima izgaranja go riva u proizvodnji i prometu, a ključni izvori emisije jesu cestovni promet, izvancestovna vozila, proizvodnja električne energije i topli ne te industrija i graditeljstvo. STRANICA 30 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE tima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 7/2013), I. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitra tima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/2013), Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne novi ne« broj 80/2013) i Pravilniku o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (»Narodne novine« broj 65/2013). 10.5. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA NE-METANSKIH HLAPIVIH ORGANSKIH SPOJEVA (NMHOS) Uporaba otapala, cestovni promet, rafi nerijski procesi i izgaranje ogrjevnog drva u kućanstvima, glavni su izvori emisije NMHOS-ova. Cestovni promet je dominantan izvor emisije NMHOS-ova, ali je zamjetan trend smanjenja emisija zbog novih tehničkih zahtjeva za emisije ispušnih plinova. Uvjeti zaštite okoliša za smanjenjem emi sije NMHOS-ova iz proizvoda koji sadrže organska otapala također su pridonijeli smanjenju emisija. Emisija NMHOS je 2011. godine iznosila 73,1 kt, što je smanjenje 32,7% u usporedbi s 1990. godinom. Trend smanjenja je dijelom rezultat smanjenja emisije u sektoru cestovni promet, kao rezultat postupnog uvođenja nove fl ote vozila kao i smanjenja broja starih vozila, a dijelom zbog smanjenja emisije u sektoru proizvodni pro cesi, ponajviše kao rezultat smanjenja proizvodnje alkoholnih pića (za 95% u razdoblju 1990.-2011. godine). Trend porasta emisije NM HOS u 2001. godini, dogodio se zbog povećanja uporabe ljepila u sektoru uporaba otapala i ostalih proizvoda. Istovremeno je većina ostalih sektora zabilježila padajući trend emisije NMHOS-a. Trend smanjenja emisije NMHOS-a od 2007. godine nadalje, dogodio se jednim djelom kao rezultat provođenja najboljih raspoloživih tehni ka u sektoru uporabe otapala i drugih proizvoda, a drugim dijelom kao rezultat smanjenja proizvodnje otapala i drugih proizvoda, te smanjenja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Obveza Republike Hrvatske spram Uredbe o emisijskim kvotama i Gothenburškog protokola bila je zadržati emisiju NMHOS-a do 2010. godine, na razini ne većoj od propisanih 90 kt, a prema reviziji Got henburškog protokola defi nirana razina vrijedi sve do 2020. godine. Navedeno se provodilo na osnovi Programa postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za raz doblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (»Narodne novine« broj 152/2009). Republika Hrvatska je ispunila obvezu spram Uredbe o emisijskim kvotama i Gothenburškog protokola. Aktivnosti kojima postrojenja mogu prouzročiti emisije NMHOS je mnogo, a prema Prilogu 1 Uredbe te aktivnosti svrstane su u različite djelatnosti. Značajnije skupine su: druge djelatnosti (postrojenje za površinsku obradu tvari, predmeta ili proizvod u kojima se koriste organska otpala, osobito za apretiranje, tiskanje, premazivanje, od mašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvara nja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje; postrojenja za predobradu ili bojenje tekstilnih vlakana), djelatnosti proizvodnje i prerada metala (postrojenja za površinsku obradu metala i plastič nih materijala), djelatnosti industrijske proizvodnje tvari ili skupina tvari i djelatnosti energetike (rafi nerije mineralnih ulja i plinova). S obzirom na veliki broj djelatnosti i aktivnosti, postoji i relativno veliki broj najboljih raspoloživih tehnika primjenom kojih se emi sije NMHOS-a smanjuju, ograničavaju i/ili sprječavaju. Primjena tehnika za smanjenje emisija NMHOS-a propisana je u Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/2008), Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), Uredbi o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u dećim zakonodavnim propisima: Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), Strategiji energetskog razvoja Republike Hr vatske (»Narodne novine« broj 130/2009), Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine« broj 152/2008, 55/2012), Uredbi o minimalnom udjelu električne ener gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine« broj 33/2007, 8/2011), Pra vilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Na rodne novine« broj 88/2012) i Uredbi o kakvoći biogoriva (»Narodne novine« broj 141/2005, 145/2010, 33/2011). Ovo je međusektorska mjera čija provedba ovisi i proizlazi i iz provedbe mjera za poticanje porasta energetske učinkovitosti (Poglavlje 12.1). 10.4. MJERE ZA OGRANIČAVANJE EMISIJA AMONIJAKA (NH 3 ) Emisija NH 3 u 2011. godini iznosila je 36,8 kt, što je smanjenje za 27,7 % s obzirom na 1990. godinu. Osnovni uzrok trenda smanjenja je smanjenje broja životinja u promatranom razdoblju. Ključni izvori emisije NH 3 je poljoprivredni sektor, koji je ukupno pridonio emisiji NH 3 u 2011. godini s oko 83 %. Najznačajniji u emisiji je sektor gospodarenje stajskim gnojivom koji je i najviše pridonio smanjenju emisije NH 3 (za 44,4 %) u razdoblju 1990.-2011. godine, kao rezul tat smanjenja broja životinja, u ukupnoj emisiji NH 3 u 2011. godini sudjelovao je s 54,7 %. Drugi značajan sektor za emisiju NH 3 je sek tor primjena mineralnih N-gnojiva na tlo, koji je u istom razdoblju najviše pridonio povećanju emisije NH 3 (za 36,9 %), te je u ukupnoj emisiji NH 3 u 2011. godini sudjelovao s 28,1 %. Manje značajniji ključni sektori emisije NH 3 u 2011. godini bili su i sektor otpada (septičke jame), koji je pridonio s 8,5 % ukupnoj emisiji NH 3 i sektor ostala kemijska industrija (proizvodnja mineralnih gnojiva) s 5,6 %. S ciljem ograničavanja emisija NH 3 , iskazuje se sljedeća mjera: MOT-5 Ograničavanje emisija NH 3 učinkovitim gospodarenjem stajskim gnojivom i racionalnim korištenjem mineralnih gnojiva Mjera objedinjuje mjere za smanjivanje emisija NH 3 iz: gospodarenja stajskim gnojivom kroz kontinuiranu provedbu mjere učinkovitoga gospodarenja stajskim gnojivom i iz primjene mineralnih gnojiva kroz racionalnu primjenu mineralnih gnojiva temeljene na analiza ma tla i bilanci hranjiva uz primjenu dobre poljoprivredne prakse, na način propisan I. Akcijskim programom zaštite voda od oneči šćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/2013). I. Akcijski program stupio ja na snagu 1. srpnja 2013. godine. Re zultati provedbe ovih mjera očekuju se već u vrijeme trajanja če tverogodišnjeg Akcijskog programa. Ovdje je potrebno napomenuti da su uvjeti i mjere koje propisuje Akcijski program obvezujuće u primjeni samo u područjima koja su, prema aktu o određivanju ra njivih područja u Republici Hrvatskoj proglašena ranjivim (samo 9% ukupnog teritorija Republike Hrvatske), dok se na ostalim područji ma smatraju preporukom poljoprivrednim proizvođačima. Provedba ove mjere ima uporište u sljedećim propisima: Zakonu o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine« broj 163/2003, 40/2007), Zakonu o stočarstvu (»Narodne novine« br. 70/1997, 36/1998, 151/2003, 132/2006), Zakonu o vodama (»Narodne novi ne« br. 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013), Načelima dobre po ljoprivredne prakse (Ministarstvo poljoprivrede, 2009.), Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine« broj 32/2010), Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 130/2012), Pravilniku o sadržaju akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitra SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 31 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE »end-of-pipe« tehnika na ispustu uz prethodnu procjenu eko nomske isplativosti, – za procese proizvodnje ljepila predlaže se reformulacijom to jest prelazak na ljepila s vodenom osnovom. Tehnike koje se predla žu za distribuciju naft nih proizvoda su: uvođenje odzračivanja i rekuperiranja para HOS-eva kod spremnika domaće sirove naft e pri distribuciji, uravnoteženja tlaka para na tankerima i jedini cama za pretakanje pri distribuciji uvezene sirove naft e, ugrad nja unutarnjih plivajućih krovova i sekundarnih brtvi na spre mnicima dispečerskih stanica u rafi nerijama, uvođenje stupnja I A kontrole (koji podrazumijeva rekuperiranje para HOS-eva) pri transportu naft nih proizvoda i na terminalima, ugradnja stupnja I B kontrole (sustav za uravnoteženje para HOS-eva) na benzinskim postajama pri punjenu spremnika, ugradnja druge faza povrata benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila na benzinskim postajama. Primjena navedenih tehnika mora biti ostvarena što je prije moguće, a najkasnije do kraja 2015. godine kada bi se sva postrojenja, koja su u obvezi ishoditi uvjete o objedinjenim uvjetima u zaštiti okoliša te uvjete i ispunila. Ispunjenjem uvjeta postrojenja se usklađuju sa zaključcima iz relevantnih referentnih dokumenata koji propisuju najbolje raspoložive tehnike, a s kojima trenutačno nisu usklađe ni. Operateri postrojenja, koji nisu obveznici Uredbe o utvrđivanju objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, obvezni su emisije iz postrojenja udovoljiti graničnim vrijednostima emisije HOS-eva koje propisu ju: Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša za smanjenje emi sija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motor nih vozila benzinom na benzinskim postajama (»Narodne novine« broj 5/2011) i Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (»Narodne novine« broj 69/2013). 10.6. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA ČESTICA PM 2,5 Emisija PM 2,5 u 2011. godini je iznosila 9,8 kt, što je u odnosu na 1990. godinu smanjenje za 22,9% kao rezultat potrošnje fosilnih go riva s manjim sadržajem pepela u sektoru energetike, a također i kao rezultat smanjenja broja životinja u sektoru gospodarenje stajskim gnojivom. Ključni izvor emisije PM 2,5 u 2011. godini je sektor izga ranje u kućanstvu s doprinosom ukupnoj emisiji od 45,4%. Ostali ključni izvori bilježe pojedinačno manje doprinose ukupnoj emisiji PM 2,5 u 2011. godini. Tako na primjer sektor cestovni promet uku pno je pridonio s 18,7%, sektor izgaranje goriva u industriji i gra diteljstvu – nepokretni izvori s 12,2%, a sektor proizvodni procesi s oko 10%. S ciljem ograničavanja porasta emisija PM 2,5 iskazuju se sljedeće mjere: MOT-7 Smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgaranja goriva u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije Mjera za smanjivanje emisija PM 2,5 u postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline podrazumijeva smanjenje udjela teškog loživog ulja koje odgovara povećanju udjela prirodnog plina. Proved ba ove mjera ima uporište u sljedećim zakonodavnim provedbenim propisima: Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012) i Uredbi o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/2008). U prošlom četverogodišnjem graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (»Narodne no vine« broj 69/2013), Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (»Narodne novine« broj 135/2006), te Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša za smanjenje emisija hla pivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila benzinom na benzinskim postajama (»Narodne novine« broj 5/2011). S ciljem smanjivanja i ograničavanja emisija NMHOS, donosi se slje deća međusektorska mjera: MOT-6 Smanjivanje i ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva iz različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti Mjera smanjivanja emisija HOS-eva iz proizvodnih procesa uklju čuje različite vrste proizvodnih procesa, procese prerade, aktivnosti skladištenja, rukovanja, prijenosa (transporta) i primjene organskih otapala ili proizvoda koji sadrže organska otapala. Mjere su predvi đene i Programom, koji je, između ostaloga, procijenio vrijednost emisije HOS-a do kraja 2020. godine uz primjenu predloženih naj boljih raspoloživih tehnika kako slijedi: – za procese prerade naft e u rafi nerijama predviđena tehnika pri mjene programa mjesečnih inspekcija i održavanja, za procese premazivanja u različitim industrijskim djelatnostima podrazu mijeva se primjena dobrog gospodarenja organskim otapalima, izrada godišnje bilance organskih otapala te modifi kacija tehnika nanošenja premaza, – za procese nanošenje ljepila (adheziva) predlaže se modifi kacija tehnike nanošenja ljepila s ciljem povećanja učinkovitosti na nošenja, primjena dobrog gospodarenja ljepilima, biofi ltracija na ispustima gdje je primjenjiva ili zamjena ljepila koji sadrže organska otapala s ljepilima na bazi vode, taljivim ljepilima ili ljepilima u prahu, – za djelatnosti industrijske proizvodnje hrane i pića (proizvodnje kruha, vina, piva, alkoholnih pića) predlaže se ugradnja tehnika na ispustu iz postrojenja tzv. »end-of-pipe« tehnike (apsorpcija, adsorpcija aktivnim ugljenom, termička ili biološka obrada ot padnih plinova i dr.), – za proces odmašćivanja metala predlaže se tehnika na ispustu iz postrojenja koja podrazumijeva obradu otpadnih plinova adsor pcijom aktivnim ugljenom, – za djelatnost pridobivanja i prve obrade prirodnog plina predlaže se primjena odzračivanja i povećanja regeneriranja para HOS-eva, – za procese proizvodnje kemijskih proizvoda niz je predloženih mjera jer ova djelatnost obuhvaća niz različitih procesa: – za proces preradbe poliestera, polivinilklorida, poliuretana i poli stirenske pjene predlaže se primjena mjera iz Plana gospodarenja otapalima i supstitucija, – za procese proizvodnje farmaceutskih proizvoda predlaže se kombiniranje primarnih tehnika (dobro gospodarenje organskim otapalima i Plan gospodarenja otapalima) s tehnikama na ispustu (»end-of-pipe« tehnike: termička obrada otpadnih plinova (RTO) ili adsorpcija), – za procese proizvodnje boje predlaže se uvođenje reformulacije tj. prelazak na boje na osnovi vode, – za proces proizvodnje tiskarske boje predlaže se primjena pri marnih tehnika (dobro gospodarenje organskim otapalima, pri lagodba procesa kao npr. prelazak sa šaržnog na kontinuirani proces, poboljšanje poslova održavanja i slično) te uvođenjem STRANICA 32 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Grupa POO Pesticidi HCB – Heksaklorbenzen HCH – heksaklorcikloheksan (lindan) Poliklorirani bifenili PCB – Poliklorirani bifenili Republika Hrvatska stranka je Stockholmske konvencije o posto janim organskim onečišćujućim tvarima od travnja 2007. godine (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 20/2007). Glavni cilj Stockholmske konvencije je primjena mjera i najboljih raspoloži vih tehnika za smanjenje ili uklanjanje ispuštanja postojanih organ skih onečišćujućih tvari, navedenih u Dodacima A, B i C konvencije, iz proizvodnje i uporabe, uključujući i iz nenamjerne proizvodnje te smanjenje ili uklanjanje ispuštanja iz zaliha i otpada. Republika Hr vatska stranka je i Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/2007) koji ima za cilj nadzirati, smanjiti ili ukloniti ispuštanje, emisiju i gubitke postojanih organskih spojeva. Protokolom se odmah za branjuje uporaba ili proizvodnja sljedećih tvari: aldrin, klordan, klordekon, dieldrina, endrin, heksabrombifenil, mirex i toksafen, a za druge je predviđena eliminacija u kasnijoj fazi (DDT, heptaklor, heksaklorbenzen, PCB) Republika Hrvatska donijela je Nacionalni plan za provedbu Stock holmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (»Narodne novine« broj 145/2008). Proračun emisija i izvješćivanje emisije postojanih organskih one čišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj započelo je 1996. godine u skladu s međunarodnom EMEP/CORINAIR metodologijom, službe no prihvaćenom od izvršnog tijela LRTAP konvencije. U nastavku slijedi pregled emisija po grupama postojanih organskih onečišćujućih tvari. Dioksini i furani su postojani organski spojevi koji nastaju kao pro dukti izgaranja organskih tvari, koje sadrže klor na temperaturama između 250 °C i 400 °C. Najveće emisije dioksina i furana nastaju pri izgaranju ogrjevnog drva u sektoru kućanstva. Ostali procesi koji pridonose ovoj emisiji jesu procesi proizvodnje čelika u elektroluč nim pećima, izgaranja goriva u energetskim postrojenjima kao i pri spaljivanju otpada i kremiranju. U 2011. godini emisija dioksina i furana iznosila je 117,1 g I-TEQ, što je za 24% manje u odnosu na 1990. godinu otkada se prate emi sije uglavnom zbog smanjenja potrošnje ogrjevnog drva u sektoru opće potrošnje (kućanstvo i usluge) koji čini približno 95% ukupnih emisija. Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz LRTAP Konvenciju obvezuje Republiku Hrvatsku da emisije dioksina i fu rana ne smiju prelaziti emisiju u baznoj godini za koju je izabrana 1990. Iz slike 3-9 vidljivo je da Republika Hrvatska udovoljava tom zahtjevu. Najznačajniji izvori emisije PAU u 1990. godini bili su procesi izga ranja goriva u sektoru opće potrošnja, proizvodnja koksa i primarna proizvodnja aluminija u kojima se koriste Söderbergove anode. Tre ba naglasiti da je proizvodnja koksa u Bakru prestala 1994. godine, dok je primarna proizvodnja aluminija u Šibeniku prestala 1991. godine. U 2011. godini ključni izvor emisije bio je sektor opće po trošnje s 83,9% udjela u ukupnim emisijama PAU. Ukupna emisija PAU u 2011. godini iznosila je 12,7 t što je u odnosu na 1990. godinu smanjenje od 35% kao rezultat smanjenja potrošnje ogrjevnog drva u sektoru kućanstva te zbog zaustavljanja procesa proizvodnje kok sa i primarne proizvodnje aluminija. Republika Hrvatska ispunjava obvezu sukladno Protokolu o postojanim organskim onečišćujućim razdoblju trajanja Plana od 2008. do 2011. godine u postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline ostvareno je smanjenje korištenja loživog ulja od 63% te plinskog ulja za 8%, a istovremeno je porasla potrošnja prirodnog plina za 13 %. Ova mjera se za potre be Plana nadograđuje se mjerom za smanjenje emisije čestica (PM 2,5 i PM 10 ) iz postrojenja za proizvodnju električne energije i topline koja koriste kruto gorivo (kameni ugljen). MOT-8 Smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i vancestovnom prometu Mjere za smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgaranja goriva u in dustriji, graditeljstvu, kućanstvu, cestovnom prometu (osobna vozi la, laka i teška teretna vozila) i izvancestovnom prometu obuhvaćaju mjere energetske učinkovitosti i mjeru korištenje obnovljivih izvora energije. Provedba ovih mjera ima uporište u sljedećim propisima: Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Narodne novine« broj 117/2012), Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narod ne novine« broj 152/2008, 55/2012), Uredbi o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i koge neracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine« broj 33/2007, 8/2011), Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i koge neracije (»Narodne novine« broj 88/2012) i Uredbi o kvaliteti bio goriva (»Narodne novine« broj 141/2005, 145/2010, 33/2011). Ovo je međusektorska mjera čija provedba ovisi i proizlazi iz provedbe mjera za poticanje porasta energetske učinkovitosti (Poglavlje 12.1) i uporabe obnovljive energije (Poglavlje 12.2) te mjera za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa (Poglavlje 13.2). 11. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI I TEŠKIH METALA 11.1. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH OR GANSKIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI (MPO) Postojane organske onečišćujuće tvari (POO) su organski spojevi ot porni na fotolitičku, kemijsku ili biološku razgradnju. Imaju svojstvo niske topljivosti u vodi i visoke topljivosti u mastima zbog čega se bioakumuliraju u masnim tkivima živih organizama. Nalaze se u okolišu u relativno niskim koncentracijama, međutim imaju svojstvo prijenosa vodom, zrakom i migracijskim vrstama na velike udalje nosti pa su tako široko rasprostranjeni po cijelom svijetu, uključu jući i područja gdje se nikada nisu prije koristili. POO obuhvaćaju: pesticide (organoklorni spojevi), poliklorirane bi fenile (PCB), poliklorirane dibenzo-p-dioksine (PCDD) i poliklori rane dibenzofurane (PCDF), te policikličke aromatske ugljikovodike (PAU). Tablica 11-1: Postojane organske onečišćujuće tvari Grupa POO Dioksini i furani PCDD – poliklorirani dibenzo-dioksini PCDF – poliklorirani dibenzo-furani Policiklički aromatski ugljikovodici Benzo(a) piren Benzo(b) fl uoranten Benzo(k) fl uoranten Indeno(1,2,3-cd) piren SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 33 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – nenamjerno nastali i ispušteni iz antropogenih izvora (nuspro dukti): alfa heksaklorocikloceksan, beta heksaklorocikloheksan (Dodatak A) i pentaklorobenzen (Dodatak A i C), – u svibnju 2013. godine u Dodatak A Stockholmske konvencije je uvrštena nova kemikalija heksabromociklododekan (HBCD) s određenim iznimkama za ekspandirane polistirene i ekstrudira ne polistirene koji sadrže ovu kemikaliju, a koriste se u građevi narstvu/građevinski blokovi. Na osnovi preliminarnih istraživanja, navedene nove tvari se u Re publici Hrvatskoj ne proizvode niti koriste, ali je u Prvom izvješću o provedbi Stockholmske konvencije za razdoblje od 2009. do 2010. godine navedeno da je potrebna detaljnija analiza eventualne upo rabe tih tvari u Republici Hrvatskoj, što će biti i jedna od aktivnosti u novelaciji Plana provedbe. U novelaciji Plana provedbe potrebno je navesti najbolje raspoložive tehnike te analizirati i donijeti preporuke s ciljem jačanja kapaciteta i koordinacijske funkcije u provedbi komplementarnih međunarod nih sporazuma, uključujući Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Baselsku konvenciju koja regulira pitanja uvoza, izvoza i prekograničnog prometa opasnog otpada, Ro terdamsku konvenciju koja se odnosi na sigurno upravljanje kemi kalijama te Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz LRTAP konvenciju. 11.2. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA TEŠKIH METALA (MTM) Glavni izvori emisije teških metala su procesi izgaranja goriva, pro izvodnje željeza i čelika, prerade naft e te pročišćavanja prirodnog plina tijekom eksploatacije. Emisije teških metala u korelaciji su s emisijom čestica pa se i najbolje raspoložive tehnike smanjivanja emisija svode na primjenu različitih izvedbi fi ltara ili skrubera, osim za živu koja je u plinovitom stanju i za koju se primjenjuje proces apsorpcije. Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (»Narodne novine« broj 114/2008), Uredba o graničnim vrijedno stima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (»Na rodne novine« broj 117/2012) te Uredba o kvaliteti tekućih naft nih goriva (»Narodne novine« broj 113/2013) s obzirom na sadržaj olova u benzinskom gorivu, uređuju pitanja graničnih vrijednosti emisija i primjene najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje emisija teških metala. Emisija olova u 2011. godini je iznosila 26,6 t, što je obzirom na 1990. godinu smanjenje za 95%, zbog smanjenja emisija u sektoru cestovnog prometa i sektoru proizvodnih procesa. Smanjenje emisije olova u sektoru cestovnog prometa rezultat je postupnog povećanja udjela bezolovnog benzinskog goriva u cestovnom prometu od 1994. godine, a smanjenje emisije u sektoru proizvodnih procesa rezultat je prestanak proizvodnje čelika u Siemens Martinovim (SM) pećima u 1991. godini. Emisija kadmija u 2011. godini je iznosila 0,6 t, što je u odnosu na 1990. godinu za 56% manje, kao rezultat smanjene potrošnje loživog ulja i istovremenog povećanja potrošnje prirodnog plina te ukupno gledano smanjene potrošnje fosilnih goriva u sektoru energetike. Emisija žive je 2011. godine iznosila 0,8 t, što je 48% niže nego u 1990. godini, kada je njezina vrijednost bila 1,5 t. Nakon 1992. go dine, kada su ugrađene mjere za smanjenje emisije žive, prosječna ulazna koncentracija u prirodnom plinu smanjena je sa 516 μg/m3 na prosječnu izlaznu koncentraciju od 0,12 μg/m3. tvarima prema kojem ukupna emisija PAU ne smije prelaziti emisiju u 1990. godini. U skupini pesticida razmatraju se sljedeće onečišćujuće tvari: hek saklorsikloheksani (HCH), heksaklorbenzen (HCB) i poliklorirani bifenili (PCB). Do emisije HCH dolazi prilikom primjene sredstava za zaštitu bi lja u poljoprivredi dok je emisija pri procesu sinteze i formulacije pesticida zanemariva. Primjena pesticida u Republici Hrvatskoj je uređena Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine« br. 70/2005, 80/2013) te se pesticidi smiju stavljati u promet i pri mjenjivati samo ako posjeduju odobrenje Ministarstva poljoprivre de. Pesticidi koji su predmet Stockholmske konvencije više se ne koriste u Republici Hrvatskoj. Dominantan izvor emisije HCB-a u 2011. godini bio je izgaranje goriva u kućanstvima s udjelom od približno 70% u ukupnoj emisiji HCB u Republici Hrvatskoj. U 2011. godini emisija HCB je iznosila 0,13 kg što je u odnosu na 1990. godinu smanjenje za 16%. Republi ka Hrvatska ispunjava obveze iz Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, prema kojem ukupna emisija HCB ne smije prelaziti emisiju u 1990. godini. Uporaba PCB-a je bila vrlo raširena u nizu proizvoda i tehnoloških procesa, primjerice kao dielektrična i rashladna tekućina u tran sformatorima, kondenzatorima, i elektromotorima, kao omekšavala u bojama i cementu, stabilizator u fl eksibilnim PVC premazima za elektroničke komponente te kao sredstva za čišćenje i odmašćivanje u metalnoj, metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji. Zbog vrlo toksičnog okolišnog učinka, PCB-i su razvrstani kao POO, a proi zvodnja im je Stockholmskom konvencijom zabranjena. Mjera koja se propisuje ovim Planom u pogledu ostvarivanja pret postavki za daljnje smanjenje emisija POO je: MPO-1 Revizija Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Sukladno članku 7. Stockholmske konvencije, Republika Hrvatska izradila je Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (»Narodne novine« broj 145/2008) koji sadrži pregled stanja vezano uz proizvodnju, uporabu POO, uloge i nadležnosti/odgovornosti vezano uz uprav ljanje POO, institucionalni i zakonski okvir te postojeći monitoring POO spojeva u okolišu po njegovim sastavnicama. Sukladno dvjema izmjenama i dopunama Stockholmske konvencije, koje proširuju obuhvat onečišćujućih tvari, kao i razvoja najboljih raspoloživih tehnika za smanjivanje i ograničavanje emisija POO, nužno je revidirati Nacionalni plan za provedbu Stockholmske kon vencije (u daljnjem tekstu: Plan provedbe). Izmjenama i dopunama Stockholmske konvencije u 2010. i 2012. godini, u Dodatke A, B i C uvršteno je deset novih onečišćujućih tvari, uključujući: – pesticide (Dodatak A): klordekon, alfa heksaklorocikloheksan, beta heksaklorocikloheksan, lindan, pentaklorobenzen, endosulfan, – industrijske kemikalije: heksabromobifenil, heksabromobifenil eter i heptabromobifenil eter, pentaklorobenzen, tetrabromofenil eter i pentabromofenil eter (Dodatak A), perfl uorooktan sulfon ska kiselina /PFOS i njezine soli i perfl uorooktan sulfonil fl uorid /PFOSF (Dodatak B), STRANICA 34 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE pjene), nezatvoreni sustavi s izravnim isparivanjem, protupožarni sustavi i aparati za gašenje požara te novi aerosoli. Republika Hrvatska, kao stranka Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, preuzela je obvezu provedbe međunarod nih i nacionalnih propisa vezanih uz ova pitanja. Montrealski proto kol propisuje mjere koje reguliraju proizvodnju i potrošnju ovih tvari te postavlja rokove za njihovo postupno ukidanje. Sukladno zahtjevima Montrealskog protokola i propisima EU9, Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fl uoriranim stakle ničkim plinovima, propisane su mjere postupnog ukidanja potrošnje kontroliranih i novih tvari te smanjenja emisija fl uoriranih stakle ničkih plinova. Ove mjere mogu se podijeliti na: MOS-1 Ukidanje i smanjivanje potrošnje kontroliranih i novih tvari te fl uoriranih stakleničkih plinova Ovom se skupinom mjera regulira proizvodnja, uvoz, izvoz, ispušta nje, stavljanje na tržište i korištenje kontroliranih tvari, novih tvari te fl uoriranih stakleničkih plinova, kao i proizvoda i opreme koji sadrže ove tvari, odnosno o njima ovise. Mjere ove skupine odno se se poglavito na zabranu spomenutih aktivnosti, osim u posebno određenim slučajevima. MOS-2 Tehničke i organizacijske mjere prikupljanja, obnav ljanja i oporabe kontroliranih tvari i fl uoriranih stakleničkih plinova Ova skupina mjera defi nira način na koji se uporabljene kontrolira ne tvari i fl uorirani staklenički plinovi koji su sadržani u proizvo dima i opremi, moraju prikupiti, obnoviti, oporabiti ili uništiti. Ove mjere također utvrđuju aktivnosti Centra za obavljanje djelatnosti prikupljanja, obnavljanja i oporabe kontroliranih tvari i fl uoriranih stakleničkih plinova. 9 – Uredba br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje ošte ćuju ozonski sloj (SL L 286, 31. 10. 2009.), – Uredba Komisije br. 744/2010 od 18. kolovoza 2010. godine o izmjenama i dopunama Uredbe br. 1005/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, s obzirom na kritične primjene halona, – Uredba Komisije br. 291/2011 od 24. ožujka 2011. godine o bitnim upora bama kontroliranih tvari koje nisu klorofl uorougljikovodici u laboratorijske i analitičke svrhe u Uniji na temelju Uredbe br. 1005/2009 Europskoga par lamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, – Uredba br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o određenim fl uori ranim stakleničkim plinovima (SL L 161, 14. 6. 2006.), – Uredba Komisije br. 1493/2007 od 17. prosinca 2007. godine kojom se u skladu s Uredbom br. 842/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđuje obrazac za prijave koje će podnositi proizvođači, uvoznici i izvoznici odre đenih fl uoriranih stakleničkih plinova, – Uredba Komisije br. 1494/2007 od 17. prosinca 2007. godine kojom se u skladu s Uredbom br. 842/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđuju oblici oznaka i dodatni zahtjevi u pogledu označavanja vezani uz proizvode i opremu koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove, – Uredba Komisije br. 1497/2007 od 18. prosinca 2007. godine kojom se u skladu s Uredbom br. 842/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđuju standardni zahtjevi u pogledu provjere propuštanja nepokretnih protupožar nih sustava koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove, – Uredba Komisije br. 1516/2007 od 19. prosinca 2007. godine kojom se u skladu s Uredbom br. 842/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća utvrđuju standardni zahtjevi u pogledu provjere propuštanja nepokretne opreme za hlađenje i klimatizaciju i dizalica topline, koji sadrže određene fl uorirane stakleničke plinove. MTM-1 Provedba mjera iz Programa postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine, a s obzirom na teške metale Potrebno je provesti mjere primijenjene temeljne projekcije nepo sredne potrošnje energije iz Programa postupnog smanjivanja emisi ja za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (»Narodne novine« broj 152/2009): – povećanje energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji ener gije; – povećanje udjela obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena strukture u odnosu na temeljnu projekciju korištenih energijskih oblika; – primjena najboljih raspoloživih tehnika (NRT) s obzirom na smanjivanje emisije teških metala u energetskim i industrijskim postrojenjima, a koja su propisana zaključcima NRT za pojedinu vrstu postrojenja. Riječ je o međusektorskoj mjeri čija provedba ovisi o primjeni naj boljih raspoloživih tehnika te o provedbe mjera za poticanje porasta energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji (Poglavlje 13.1) i uporabe obnovljive energije (Poglavlje 13.2). MTM-2 Provesti kartiranje kritičnog opterećenja s obzirom na teške metale te izraditi i uspostaviti program praćenja Potrebno je provesti kartiranje kritičnog opterećenja s obzirom na teške metale za šumske ekosustave i vegetaciju, u skladu sa LRTAP konvencijom. Temeljem ocjene ugroženosti potrebno je predložiti odgovarajući program praćenja. 12. MJERE ZA POSTUPNO UKIDANJE POTROŠNJE KONTROLIRANIH TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I SMANJIVANJA EMISIJA FLUORIRANIH STAKLENIČKIH PLINOVA (MOS) Postojeće mjere za postupno ukidanje potrošnje tvari koje ošteću ju ozonski sloj (kontrolirane i nove tvari) te smanjivanje emisija fl uoriranih plinova propisane su Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fl uoriranim stakleničkim plinovima (»Narodne novi ne« broj 92/2012), donesenom na temelju Zakona o zaštiti zraka. Planom se ne propisuju dodatne mjere za ove tvari. Kontrolirane tvari obuhvaćaju: klorofl uorougljike (CFC), druge pot puno halogenirane klorofl uorougljike, halone, ugljik tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, metilbromid, bromofl uorougljikovodike (HBFC), klorofl uorougljikovodike (HCFC), bromoklormetan i mješavine kontroliranih tvari. Nove tvari obuhvaćaju: dibromodifl uorometan, 1-bromopropan, bromoetan, trifl uorojodometan i klorometan. Fluorirani staklenički plinovi obuhvaćaju: sumporov heksafl uorid (SF 6 ), fl uorougljikovodike (HFC), perfl uorougljike (PFC) i mješavine fl uoriranih stakleničkih plinova. Proizvodi i oprema koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise odnose se na rashladne i klimatizacijske uređaje, proizvode u obliku aerosola (osim onih koji se primjenjuju u medicini), otapala, proi zvode, sustave i aparate za gašenje požara te polimerne materijale. U proizvode i opremu koji sadrže fl uorirane stakleničke plinove ili o njima ovise spadaju ostali proizvodi i oprema (spremnici za jedno kratnu uporabu, prozori, obuća, gume za vozila, jednokomponentne SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 35 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Tablica 13-2: Emisije/odlivi stakleničkih plinova po plinovima u raz doblju 1990. – 2011. godine (kt CO 2 eq) Plin Emisije i odlivi stakleničkih plinova (kt CO 2 eq) 1990. 1995. 2000. 2005. 2008. 2009. 2010. 2011. Ugljikov dioksid (CO 2 ) 23.339 17.202 20.093 23.485 23.756 21.982 21.289 20.869 Metan (CH4) 3.420 2.744 2.729 3.132 3.518 3.522 3.566 3.509 Didušikov oksid (N 2 O) 3.941 3.054 3.285 3.490 3.456 3.210 3.279 3.392 Hidrofl uorougljikovodici (HFC) 0 49 171 333 424 436 472 476 Perfluorougljikovodici (PFC) 937 0 0 0 0 0.2 0.03 0.01 Sumporov heksafl uorid (SF 6 ) 11 12 12 14 13 8 9 10 Ukupna emisija (ne uključujući LULUCF) 31.647 23.061 26.290 30.454 31.167 29.159 28.615 28.256 Odlivi (LULUCF) -6.411 -9.078 -7.719 -8.151 -7.823 -8.066 -7.872 -7.032 Ukupna emisija (uklju čujući LULUCF) 25.236 13.982 18.571 22.302 23.343 21.093 20.744 21.225 Tablica 13-1 prikazuje doprinos pojedinih sektora ukupnoj emisiji i odlivima stakleničkih plinova. Najveći doprinos emisiji stakleničkih plinova u 2011. godini imao je sektor energetika sa 73,3%, slijedi poljoprivreda (11,8%), industrijski procesi (10,6%), otpad (3,8%) te uporaba otapala i ostalih proizvoda (0,5%). Ova struktura je, uz ne znatne promjene, zadržana tijekom cijelog razdoblja 1990. − 2011. Odlivi ugljikovog dioksida u sektoru korištenje zemljišta, promjene korištenja zemljišta i šumarstvo u 2011. godini iznosili su 24,9%. Sektor energetika najviše pridonosi emisijama stakleničkih plinova, koje su u 2011. godini bile manje za 1,4% u odnosu na 2010. godinu. Ukupna potrošnja energije u 2011. godini bila je za 0,4% manja u odnosu na prethodnu 2010. godinu. Potrošnja plinovitih goriva je smanjena za 4,5%, a potrošnja krutih goriva je povećana za 4,8%, kao i potrošnja ogrjevnog drva i ostalih obnovljivih izvora energije (14,8% u odnosu na 2010. godinu). Uslijed ekonomske krize došlo je do smanjenja industrijske proizvodnje, što je uvjetovalo i smanjenje potrošnje goriva. U sektoru industrijski procesi ključni izvori emisije su proizvodnja cementa, vapna, amonijaka i dušične kiseline te potrošnja HFC-a u sustavima za hlađenje i klimatizaciju, koji su u 2011. godini zajedno činili 96% emisije iz ovoga sektora. Proizvodnja željeza u visokim pećima i primarna proizvodnja aluminija prestale su 1992. godine, a proizvodnja ferolegura 2003. godine. Proizvodnja cementa bila je u stalnom porastu u razdoblju 1997. − 2008. godine. Uslijed smanjenja gospodarskih aktivnosti u razdoblju od 2009. do 2011. godine, pro izvodnja cementa smanjila se za 23% u 2009. godini, 26% u 2010. godini, odnosno 28% u 2011. godini, u odnosu na 2008. godinu. Cilj proizvođača je maksimalno iskorištenje postojećih kapaciteta, što iznosi oko 3,2 mil. t klinkera godišnje, dok je u 2011. godini pro izvedeno 2,1 mil. t klinkera. Proizvodnja amonijaka je u 2011. godini bila povećana za 2% u odnosu na prethodnu godinu, a proizvodnja dušične kiseline smanjena za 1,2% u usporedbi s 2010. godinom. Razina emisija iz ovih podsektora izrazito ovisi o potražnji potrošača za pojedinim vrstama mineralnih gnojiva na tržištu. Emisije CO 2 iz sektora uporaba otapala i ostalih proizvoda pridonose ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u 2011. godini s 0,5%. U sektoru poljoprivreda, emisije CH 4 i N 2 O uvjetovane su različitim poljoprivrednim aktivnostima. Za emisiju CH 4 najznačajniji izvor je uzgoj životinja (crijevna fermentacija) koji čini oko 83% ukupne emisije CH 4 . Broj goveda pokazuje kontinuirano smanjenje u razdo blju od 1990. do 2000. godine. To je kao posljedicu imalo smanjenje emisije CH 4 . U 2000. godini, broj goveda počeo se povećavati te se takav trend većinom i zadržao do 2006. godine. Između 2007. i 2010. MOS-3 Preventivne mjere za sprječavanje nekontroliranog pro puštanja Ove mjere defi niraju dužnost operatera opreme ili sustava koji sa drže kontrolirane tvari, odnosno fl uorirane stakleničke plinove da poduzmu sve potrebne tehnički izvedive mjere kako bi se spriječilo propuštanje, što prije otklonilo svako otkriveno propuštanje te sma njile emisije ovih tvari u atmosferu. 13. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINO VA (MSP) Mjere za smanjivanje emisija i ublažavanje klimatskih promjena u razdoblju od 2013. do 2017. godine u funkciji su ispunjavanja međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske u okviru UN FCCC-a, Kyotskog protokola i pravne stečevine EU te su polazište za dugoročni razvoj gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova. Glavni cilj prethodnog i ovoga Plana je ispunjavanje obve ze iz Kyotskog protokola u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 5% u razdoblju 2008.-2012. godine u odnosu na 1990. godinu. U 2014. godini bit će izrađeno izvješće o inventaru emisija stakleničkih plinova za 2012. godinu, a prema dosadašnjem trendu i raspoloživim podacima, vrlo je izvjesno da će Republika Hrvatska ostvariti ovaj cilj, iako se raspoznaje da je to prvenstveno rezultat smanjenja gospodarskih aktivnosti, a u manjoj mjeri primjene mjera za smanjenje emisija. Emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj u pravilu slijede trend bruto domaćeg proizvoda, što se i potvrđuje iz prikaza emisija u tablicama 13-1 i 13-2, ali postoje pojedini specifi čni čimbenici koji utječu na godišnje promjene trenda emisija na razini sektora ili djelatnosti, kao što je, primjerice, količina oborina koja nepo sredno utječe na angažman hidroelektrana u proizvodnji električne energije, a time i na emisiju stakleničkih plinova iz termoelektrana na fosilna goriva. 13.1. PRIKAZ TRENDOVA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA OD 1990. DO 2011. GODINE Tablica 13-1 prikazuje ukupnu emisiju i odlive stakleničkih plino va te njihov trend po sektorima, u razdoblju 1990.–2011. godine10 prema posljednjem revidiranom izvješću, dok je doprinos pojedinih plinova prikazan u Tablici 13-2. Tablica 13-1: Emisije/odlivi stakleničkih plinova po sektorima u raz doblju 1990.-2011. godine (kt CO 2 eq) Izvor Emisije i odlivi stakleničkih plinova (kt CO 2 eq) 1990. 1995. 2000. 2005. 2008. 2009. 2010. 2011. Energetika 22.796 17.263 19.482 22.672 22.903 21.651 21.009 20.715 Industrijski procesi 3.789 2.016 2.861 3.295 3.592 2.984 3.211 3.000 Uporaba otapala i ostalih proizvoda 117 108 109 195 239 153 152 144 Poljoprivreda 4.381 3.055 3.130 3.478 3.431 3.314 3.193 3.319 Otpad 564 619 707 814 1.001 1.057 1.050 1.078 Ukupna emisija (ne uključujući LULUCF) 31.647 23.061 26.290 30.454 31.167 29.159 28.615 28.256 Odlivi(LULUCF) -6.411 -9.078 -7.719 -8.151 -7.823 -8.066 -7.872 -7.032 Ukupna emisija (uključujući LULU CF) 25.236 13.982 18.571 22.302 23.343 21.093 20.744 21.225 10 Ponovni podnesak (tzv. Resubmission) nacionalnog izvješća o inventaru emisija i odliva stakleničkih plinova za razdoblje 1990.-2011. (NIR 2013) predan je u Tajništvo UNFCCC-a u svibnju 2013. STRANICA 36 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE u smislu obuhvata jer uključuje iste energetske i industrijske sektore te iste stakleničke plinove kao i europski sustav. Time je praktično u Republici Hrvatskoj već tada djelomično uveden EU ETS jer je praćenje i izvješćivanje o emisijama njegova sastavna, vrlo važna i zahtjevna komponenta. Operateri postrojenja u Republici Hrvatskoj su u sklopu postojećeg sustava ishodili Dozvole za emisije staklenič kih plinova i uspostavili režim izvješćivanja o emisijama nadležnom tijelu, s čime će se nastaviti i u trećem razdoblju EU ETS-a. Osnovna razlika sustava uspostavljenog u Republici Hrvatskoj u odnosu na EU ETS je ta što operateri postrojenja u Republici Hrvatskoj nisu bili dužni ograničiti emisije do zadanog praga kao operateri postrojenja u državama članicama EU. Od 2013. godine svako postrojenje u Re publici Hrvatskoj obuhvaćeno EU ETS-om bit će zbog troška naba ve emisijskih jedinica stimulirano da smanji emisiju iz postrojenja. Godina u kojoj se postrojenja u Republici Hrvatskoj uključuju u EU ETS poklapa se s početkom trećeg razdoblja trgovanja koje traje do 2020. godine. Prema važećim europskim propisima sustav trgovanja emisijama nastavit će se i nakon 2020. godine. Za pravilno funkcioniranje sustava trgovanja emisijama od vitalnog je značenja ispravno izvješćivanje o emisijama, što se osigurava ve rifi kacijom izvješća o emisijama iz postrojenja i iz zrakoplova. U sklopu aktivnosti za implementaciju sustava trgovanja emisijama u Republici Hrvatskoj je potrebno provesti postupak akreditacije pravnih osoba koje će se kandidirati za verifi kaciju izvješća o emi sijama, što je dosad bilo uređeno izdavanjem suglasnosti od strane ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša. Akreditaciju će sukladno odgovarajućem propisu provesti Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). U EU ETS uključene su djelatnosti navedene u Prilogu I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, od ko jih su u Hrvatskoj najviše zastupljene sljedeće djelatnosti: izgaranje goriva u postrojenjima snage iznad 20 MW, rafi niranje mineralnog ulja, proizvodnja sirovog željeza ili čelika, proizvodnja cementnog klinkera, proizvodnja vapna, proizvodnja stakla, proizvodnja kera mičkih proizvoda, proizvodnja izolacijskih materijala od mineralne vune, proizvodnja papira i proizvodnja dušične kiseline. Sustavom su od stakleničkih plinova obuhvaćeni ugljikov dioksid (CO 2 ) za sve djelatnosti te dodatno za određene djelatnosti didušikov oksid (N 2 O) i perfl uorougljik (PFC). Posebna djelatnost obuhvaćena europskim sustavom trgovanja emisijama je zrakoplovna djelatnost, uključena od 2012. godine. Ova djelatnost obuhvaća sve letove s polazištem ili odredištem u državi Europskog gospodarskog prostora. Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji zrako plovna djelatnost za Republiku Hrvatsku se uključuje u sustav od 1. siječnja 2014. godine. Time se obuhvaćaju svi letovi unutar Repu blike Hrvatske te letovi između Republike Hrvatske i zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora. Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od djelatnosti obuhva ćenih EU ETS-om usklađen je s općim ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova EU u odnosu na emisije u 1990. godini za 20% do 2020. godine. Ovaj cilj je za nepokretna postrojenja kvantifi ciran na način da se od 2013. godine ukupan broj emisijskih jedinica za dodjelu na razini EU linearno smanjuje po godišnjoj stopi od 1,74%. Operatorima zrakoplova se od 2013. godine dodjeljuje godišnje 95% povijesnih emisija određenih kao prosjek godišnjih emisija u razdo blju 2004. – 2006. godine nastalih obavljanjem djelatnosti uključe nih u sustav trgovanja od 2012. godine. Smanjenje broja raspoloživih emisijskih jedinica trebalo bi rezultirati povećanjem njihove tržišne cijene, što bi zatim trebalo stimulirati obveznike sustava trgovanja da ulažu u tehnologije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. godine broj goveda se smanjio te se kao takav zadržao u 2011. go dini. U usporedbi s 2010. godinom, emisija CH 4 smanjila se za oko 0,5% u 2011. godini. U pogledu emisija iz gospodarenja stajskim gnojem, i emisije CH 4 i emisije N 2 O smanjile su se u 2011. godini u usporedbi s 2010. godinom za oko 0,4 odnosno 0,5%. Emisije iz poljoprivrednih tala smanjile su se nakon 1990. godine i tijekom rata zbog specifi čnih nacionalnih okolnosti i ograničene poljoprivredne prakse u to vrijeme. Nakon toga, trend emisije uglavnom je pod utjecajem promjena u direktnim emisijama iz tla; stoga se pove ćanje emisije može uočiti 1997., 2001. i 2002. godine zbog porasta potrošnje mineralnih gnojiva te biljne proizvodnje, a kasnije i zbog porasta broja životinja. Emisija N 2 O iz poljoprivrednih tala povećala se 2011. godine u odnosu na 2010. godinu za oko 6,0%. Općenito, u 2011. godini, emisija iz sektora poljoprivrede povećala se za oko 3,8% u usporedbi s 2010. godinom. Sektor otpad uključuje kategorije odlaganje komunalnog otpada, upravljanje otpadnim vodama i spaljivanje otpada. Odlaganje ko munalnog otpada na odlagališta ima najveći doprinos emisiji CH 4 iz ovoga sektora. Emisija ovisi o količini i sastavu otpada, uređe nosti odlagališta i primjeni mjera sakupljanja i obrade odlagališnog plina. Za izračun emisije CH 4 korišten je kinetički model raspada nja prvog reda. Trend smanjenja proizvedenog komunalnog otpa da posljednjih godina u najvećoj je mjeri posljedica gospodarske krize, ali i djelovanja mjera izbjegavanja, smanjivanja, odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada. Ciljevi i prioritetne mjere defi nirani su Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/2005) i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (»Narodne novine« br. 85/2007, 126/2010, 31/2011), a defi nirani su s određenim vremenskim pomakom u odnosu na zakonodavstvo EU. Regenerirani/spaljeni metan oduzima se od nastalog metana u raz doblju 2004. – 2011. godine. Odlaganje krutog komunalnog otpada na odlagališta pridonosi ukupnoj sektorskoj emisiji u 2011. godini sa 71,5%. Doprinos sektora otpad ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u 2011. godini iznosi 3,8%. 13.2. SUSTAV TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINICAMA STA KLENIČKIH PLINOVA TE HVATANJE I SKLADIŠTENJE CO 2 Postojeće mjere u ovom sektoru obuhvaćaju: MSP-1 Uključenje operatera postrojenja i operatora zrakoplova u sustav trgovanja emisijskim jedinicama (EU ETS) u punom opsegu što je započelo 1. siječnja 2013. godine Od 1. siječnja 2013. godine Republika Hrvatska je u punom opsegu uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih pli nova Europske unije (EU ETS). EU ETS je razvijen kao tržišni meha nizam za smanjenje emisija i pokrenut je 2005. godine, a uključuje 27 država članica Europske unije i države Europskog gospodarskog prostora koje nisu članice Europske unije. Budući da se početak tre ćeg razdoblja EU ETS-a podudara s početkom kalendarske godine, Republika Hrvatska je bila uključena u EU ETS i prije formalnog pridruživanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine. Kao priprema za EU ETS u Republici Hrvatskoj je 1. siječnja 2010. godine uveden sustav praćenja i izvješćivanja o emisijama staklenič kih plinova za obveznike ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova temeljem tada važećeg Zakona o zaštiti zraka i važeće Ured be o emisijskim kvotama stakleničkih plinova i načinu trgovanja emisijskim jedinicama. Sustav praćenja i izvješćivanja uspostavljen je za razdoblje od 2010. do 2012. godine i usklađen je s EU ETS-om SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 37 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Sredstva se uplaćuju na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Plan korištenja sredstava donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove zaštite okoliša. Izuzetak je 5% sredstava od dražbi koja će se uplaći vati u državni proračun Republike Hrvatske za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama, za upravne poslove, poslove funkcioniranja Registra Unije, dražbovatelja, Naci onalnog sustava za praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih poslova vezanih za klimatske promjene. Dodatna mjera u ovom sektoru obuhvaća: MSP-3 Izrada Nacionalne studije izvodljivosti s akcijskim pla nom pripremnih aktivnosti za projekte CCS-a u Republici Hr vatskoj Tehnologija hvatanja i skladištenja CO 2 (engl. Carbon Capture and Storage – CCS) nije još komercijalno raspoloživa za primjenu na velikim izvorima emisije. Mogućnost komercijalne primjene očekuje se u razdoblju nakon 2020. godine. Prema Direktivi 2009/31/EZ o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida, odnosno članku 36. Direktive o industrijskim emisija ma 2010/75/EU za termoelektrane snage veće od 300 MWe, koje su dobile građevinsku dozvolu nakon stupanja na snagu Direktive 2009/31/EZ potrebno je ocijeniti jesu li zadovoljeni sljedeći uvjeti: – dostupne prikladne skladišne lokacije, – tehnički i ekonomski izvedivi transportni objekti, – tehnički i ekonomski izvediva dogradnja postrojenja za hvatanje CO 2 . Ako su navedeni uvjeti zadovoljeni, nadležno tijelo treba osigurati rezervaciju prikladnog prostora na lokaciji termoelektrane za smje štaj opreme za hvatanje i kompresiju izdvojenog CO 2 . Ovom mjerom planira se izrada Nacionalne studije izvodljivosti s akcijskim planom pripremnih aktivnosti za CCS projekte u Repu blici Hrvatskoj koji bi obuhvatio faze hvatanja na izvorima emisije, prijenosa, utiskivanja i skladištenja. 13.3. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLI NOVA IZ SEKTORA I DJELATNOSTI KOJE NISU OBU HVAĆENE SUSTAVOM TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINI CAMA I ISPUNJAVANJA OBVEZA OGRANIČENJA EMISI JA STAKLENIČKIH PLINOVA DO VISINE NACIONALNE GODIŠNJE KVOTE Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uni ji, Republika Hrvatska ima obvezu ograničenja porasta emisija svih stakleničkih plinova iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgo vanja emisijama do 2020. godine prema pravilima koja su propisana Odlukom 406/2009/EZ. Obveze smanjenja ili ograničenja porasta emisija za članice EU te melje se na načelu solidarnosti pri čemu su ekonomski razvijenije države čiji je bruto društveni proizvod po stanovniku veći od pro sjeka Europske unije preuzele obveze da smanje emisije do najviše 20% (tzv. negativno ograničenje), dok su manje razvijene države, uključujući i Republiku Hrvatsku, preuzele obveze da ograniče oče kivani porast emisija do najviše 20% (tzv. pozitivno ograničenje) u odnosu na verifi cirane emisije iz 2005. godine. Pozitivno ograniče nje za Republiku Hrvatsku iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama iznosi 11% u odnosu na verifi cirane emisije iz 2005. godine. Tablica 13-3: Verifi cirana emisija iz europskih postrojenja tijekom druge faze EU ETS-a, 2008. – 2011. godine (CO 2 eq) 2008. 2009. 2010. 2011. verifi cirana emisija [Mt] 2.100 1.860 1.919 1.886 realna stopa rasta BDP 0,3% -4,3% 2,0% 1,5% U tablici 13-3 prikazani su podaci o godišnjim verifi ciranim emisi jama EU ETS-a i godišnjim realnim stopama rasta BDP-a na razini EU-27 za godine u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Iz podataka je vidljiv kontinuirani trend smanjenja emisija iz izvora obuhvaćenih EU ETS-om, uz izuzetak emisija u 2009. godini kada je došlo do ve ćeg pada primarno izazvanog ekonomskom krizom. Podaci o rastu BDP-a prikazani su kako bi se pokazalo da smanjenje emisija postoji i u godinama s pozitivnom stopom rasta BDP-a, a ne samo u godi nama pada ekonomskih aktivnosti. Opisani trend služi kao dokaz da EU ETS rezultira stvarnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova. MSP-2 Donošenje Plana korištenja fi nancijskih sredstava dobi venih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi Emisijske jedinice dodjeljuju se operaterima postrojenja i operato rima zrakoplova u EU ETS-u na dva načina. Jedan dio emisijskih jedinica dodjeljuje se besplatno prema posebnim pravilima za koja su ključne razine povijesnih djelatnosti i unaprijed defi nirane refe rentne vrijednosti za industrijske proizvode. Preostali dio emisijskih jedinica izračunava se na osnovi ukupne količine jedinica određene za dodjelu u pojedinoj godini razdoblja trgovanja umanjene za koli činu besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica u istoj godini. Jedini ce koje nisu besplatne dodjeljuju se putem dražbe, a ukupna količina jedinica za dražbe raspodjeljuje se na države članice primarno pre ma udjelu emisija države u ukupnoj emisiji iz sektora obuhvaćenih sustavom trgovanja na razini EU. Država članica ima pravo raspolagati fi nancijskim sredstvima priku pljenima na dražbi. Tako će Republika Hrvatska sredstva prikupljena na dražbi koristiti za sljedeće namjene: – smanjenje emisija stakleničkih plinova, – prilagodbu klimatskim promjenama, – fi nanciranje mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe u trećim državama, – fi nanciranje obnovljivih izvora energije u cilju izvršenja obveze korištenja 20% obnovljivih izvora energije do 2020. godine, – unaprjeđenje šumskih resursa i izvješćivanja iz sektora šumar stva, – smanjenje emisija iz prometa, – fi nanciranje istraživanja namijenjenih ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, uključujuću po dručje aeronautike i zračnog prijevoza, – ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje ugljikovog diok sida, osobito iz elektrana na fosilna goriva i određenih industrij skih sektora i podsektora, uključujući i one u trećim zemljama, – poticanje prijelaza na promet s niskim emisijama i na javne obli ke prometa, – fi nanciranje istraživanja i razvoja u području energetske učinko vitosti i čistih tehnologija, – fi nanciranje istraživanja i razvoja u području izvješćivanja o emi sijama stakleničkih plinova, – mjere namijenjene za povećanje energetske učinkovitosti i izola cije, odnosno osiguravanje fi nancijske potpore za rješavanje so cijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim primanjima. STRANICA 38 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE U poljoprivredi je moguća primjena sljedećih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova: – promjena režima ishrane goveda i poboljšanje kvalitete stočne hrane (s ciljem smanjivanja emisije metana iz skladišta stajskog gnoja i crijevne fermentacije), – anaerobna razgradnja i proizvodnja bioplina, – poboljšanje učinkovitosti primjene dušika u poljoprivredi (s ci ljem smanjivanja emisije N 2 O uslijed primjene mineralnog i staj skog gnojiva), – primjena inhibitora nitrifi kacije / sporodjelujućih dušičnih gno jiva, – skladištenje ugljika u poljoprivrednim tlima. Glavne prepreke primjene ovih mjera do sada u praksi su relativno visoki investicijski troškovi i nedostatak informacija o koristima pri mjene ovih mjera za smanjenje emisija ali i zaštitu okoliša u cjelini. Treba također naglasiti da dio mjera još uvijek nije u komercijalnoj primjeni u EU. U skladu sa Zakonom o biogorivima za prijevoz (»Narodne novi ne« br. 65/2009, 145/2010) izrađen je Nacionalni akcijski plan po ticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje 2011. – 2020.14 koji određuje kvantitativne godišnje ciljeve stavljanja biogoriva na tržište te mjere za poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Strateški cilj Republike Hrvatske je zadovoljiti nacionalni cilj korištenja biogoriva u prijevozu iz domaće proizvodnje, a uzimajući u obzir postojeće proizvodne kapacitete u Republici Hrvatskoj te raspoložive sirovine za proizvodnju biogoriva: (pretpostavlja se da će se do 2020. godine koristiti biodizel, bioe tanol i bioplin), uz pretpostavku da će se u početku promatranog razdoblja, odnosno do 2017. godine biodizel primarno proizvoditi iz uljarica i otpadnog jestivog ulja, a bioetanol iz kukuruza i šećer ne repe. Nakon komercijalizacije tehnologije proizvodnje biogoriva druge generacije predviđa se proizvodnja biodizela i bioetanola iz lignoceluloznih sirovina nakon 2017. godine. Primjena navedenih mjera u poljoprivredi nosi brojne sociološke i ekonomske rizike za poljoprivrednike čiju je prihvatljivost u srednjo ročnom razdoblju potrebno ocijeniti te se sukladno tome kao prva aktivnost predlaže mjera izrade Studije mogućnosti primjene mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede. 13.3.3. MJERE U KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA, PROMJENI KORI ŠTENJA ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVU (LULUCF) MSP-5 Unaprjeđenje izvješćivanja iz sektora LULUCF Dodatkom I. Odluke 15/CP 17 pozvane su zemlje Priloga I. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime na kontinuirano unaprjeđenje kvalitete podataka o aktivnostima, emisijskim fakto rima, metodama i drugim relevantnim tehničkim elementima pri izradi inventara emisija stakleničkih plinova. Imajući u vidu nave denu odluku, te činjenicu da su u sektoru LULUCF-a potrebna po boljšanja koja se odnose na utvrđivanje promjene zalihe ugljika u svakom pohraništu zasebno kao i detaljniju razradu matrice zemlji šta, provedba navedene mjere smatra se prioritetnom za Republiku Hrvatsku. Za sva pohraništa ugljika unutar sektora LULUCF potrebno je us postaviti odgovarajući monitoring. Matricu promjene korištenja ze mljišta potrebno je pratiti kroz sustav centralne razmjene prostornih podataka Republike Hrvatske, koji je ujedno potrebno razviti. 14 http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3376 U vezi s tim, za svaku godinu u razdoblju 2013. – 2020. godine, ko ličina emisija stakleničkih plinova koja se ispušta iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijskim jedinicama ograničava se do visine nacionalne godišnje kvote koja je utvrđena Odlukom 2013/162/EU. U tablicama 13-4 i 13-5 prikazane su nacionalne godišnje kvote za razdoblje 2013. – 2020. za Republiku Hrvatsku prema navedenoj Odluci. U tablici 13-4 nacionalne godišnje kvote su izračunate na osnovi globalnog potencijala zagrijavanja stakleničkih plinova11 iz Drugog izvješća Međuvladinog povjerenstva za klimatske promje ne12, dok su u tablici 13-5 iste iskazane na osnovi globalnog poten cijala zagrijavanja stakleničkih plinova iz Četvrtog izvješća Među vladinog povjerenstva za klimatske promjene13. Vrijednosti iz tablice 13-5 postat će važeće kada Konferencija stranaka UNFCCC-a donese odluku o njihovom prihvaćanju. Tablica 13-4: Nacionalne godišnje kvote za Republiku Hrvatsku iz sektora i djelatnosti koje nisu obuhvaćene sustavom trgovanja emisijskim jedinicama (tona CO 2 eq prema GWP iz 1995. godine) 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 20.596.027 20.761.917 20.927.807 21.093.696 21.259.586 21.425.476 21.591.366 21.757.255 Tablica 13-5: Nacionalne godišnje kvote za Republiku Hrvatsku iz sektora i djelatnosti koje nisu obuhvaćene sustavom trgovanja emisijskim jedinicama (tona CO 2 eq, prema GWP iz 2007. godine) 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 21.196.005 21.358.410 21.520.815 21.683.221 21.854.626 22.008.031 22.170.436 22.332.841 13.3.1. MJERE U ENERGETICI I INDUSTRIJSKIM PROCESIMA Postrojenja u sektorima energetike i industrijskih procesa koja nisu obuhvaćena sustavom trgovanja emisijskim jedinicama predstavlja ju relativno manje izvore emisije stakleničkih plinova kod kojih se smanjenje emisija može ostvariti mjerama porasta energetske učin kovitosti, unaprjeđenjem vođenja procesa, uporabom obnovljivih izvora energije ili kroz naknadu za emisije stakleničkih plinova po načelu »onečišćivač plaća«. Mjere za ove izvore emisije su navedene u poglavlju 14. Mjere za po ticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije i 15. Mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa. 13.3.2. MJERE U POLJOPRIVREDI MSP-4 Izrada studije mogućnosti primjene mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede Sektor poljoprivrede sudjeluje nešto manje od 12% u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj i ovaj udjel je približno konstantan kroz cijelo razdoblje od 1990. godine. Emisije staklenič kih plinova obuhvaćaju uglavnom CH 4 i N 2 O za razliku od drugih sektora, osim gospodarenja otpadom, gdje je dominantni staklenički plin CO 2 . 11 Globalni potencijal zagrijavanja, (engl. Global Warming Potential), kratica GWP 12 IPCC Drugo izvješće o procjeni klimatskih promjena 1995., (engl. IPCC Se cond Assessment Report: Climate Change 1995 (SAR), izvor: www.ipcc.ch) 13 IPCC Četvrto izvješće o procjeni klimatskih promjena 2007., (engl. IPCC Fourth Assessment Report: Climate Change 2007 (AR4), izvor: www.ipcc.ch) SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 39 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE izvješćivanje iz LULUCF sektora svih svojih članica s Odlukom 2/ CMP.7, te je u 2012. godini pokrenula proces izrade nove odlu ke kojom će isto regulirati. Između ostalog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 529/2013 od 21. svibnja 2013. o pravilima obračunavanja emisija i odliva stakleničkih plinova koji proizlaze iz aktivnosti Korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šu marstva i o informacijama koje se odnose na te aktivnosti Europska komisija obvezuje svoje članice i na izradu tzv. LULUCF akcijskog plana kojim države članice trebaju defi nirati mjere za smanjenje emisija i održanje, odnosno povećanje odliva u LULUCF sektoru. Prema ovom prijedlogu, države članice su akcijski plan obavezne izraditi ne kasnije od godine dana od početka Drugog obvezujućeg razdoblja. Imajući u vidu činjenicu da za Republiku Hrvatsku, kao novu članicu EU, vrijede isti rokovi za ispunjavanje obaveza te mo gućnosti doprinosa LULUCF sektora ispunjavanju obaveza Republi ke Hrvatske, izrada LULUCF akcijskog plana je nužnost. U okviru akcijskog plana će se utvrditi koje akumulacije ugljika u drvnoj masi treba ostvarivati u sektoru šumarstva, da bi iste mogle biti obračuna vane kao odliv, a sve u odnosu na referentnu vrijednost i korištenje biomase za energetske svrhe. 13.3.4. MJERE U GOSPODARENJU OTPADOM MSP-9 Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količine komunal nog otpada Izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada predstavlja glavno na čelo gospodarenja otpadom, što je propisano u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 94/2013) i Strate giji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/2005). Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (»Narodne novine« br. 85/2007, 126/2010, 31/2011) usvojen je radi ispunjenja ciljeva Strategije. Ova mjera se treba postići čistijom proizvodnjom, odgojem i obrazova njem, ekonomskim instrumentima, primjenom propisa o objedinje nim uvjetima zaštite okoliša i ulaganjem u suvremene tehnologije. U 2011. godini proizvedeno je 1.645.295 t komunalnog otpada. Go dišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 371 kg, a dnevna količina 1 kg. Nakon 2008. godine prisutan je trend smanjenja proizvedenog komunalnog otpada, što je u najvećoj mjeri posljedica gospodarske krize, a vrlo malim dijelom rezultat mjera izbjegavanja, smanjivanja i recikliranja komunalnog otpada. Od ukupno proizvedene količine komunalnog otpada u 2011. godini oko 91% upućeno je na odlagališta otpada. Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske EU defi nirani su kvantitativni ciljevi i rokovi za smanjenje ukupne količine odloženog otpada na neu sklađena odlagališta. Do kraja 2013. godine najveća dopuštena masa otpada koji se odlaže na neusklađena odlagališta iznosi 1.710.000 tona, do kraja 2014. godine iznosi 1.410.000 tona, do kraja 2015. godine iznosi 1.210.000 tona, do kraja 2016. godine iznosi 1.010.000 tona, do kraja 2017. godine iznosi 800.000 tona. Odlaganje otpada na neusklađena odlagališta u RH zabranjeno je nakon 31. prosinca 2017. godine. MSP-10 Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada Udio odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada u 2011. godini iznosio je 16%, što je za 2% više u odnosu na 2010. godinu. Od ukupne količine odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada tek polovica je direktno upućena na oporabu. MSP-6 Izrada analize troškova i koristi pošumljavanja na no vim površinama i biološke obnove šuma kao mjere povećanja odliva u LULUCF sektoru Člankom 3. stavkom 3. Kyotskog protokola određeno je da se neto promjene emisija stakleničkih plinova iz izvora te promjene u pono rima stakleničkih plinova kao rezultat izravne promjene u korištenju zemljišta nastale ljudskim djelovanjem te aktivnostima u šumarstvu, ograničene od 1990. godine na pošumljavanje, ponovno pošumljava nje i krčenje, mjerene kao dokazive promjene zaliha ugljika u svakom obvezujućem razdoblju, koriste se za ispunjavanje obveza stranaka obuhvaćenih Dodatkom I. Kyotskog protokola prema ovom članku. Imajući u vidu navedenu odredbu predlaže se za Republiku Hrvat sku utvrditi značenje navedenog članka izradom analize mogućnosti povećanja odliva primjenom aktivnosti pošumljavanja na neobra slom proizvodnom šumskom tlu. U tom pogledu potrebno je izraditi studiju u kojoj će se analizirati troškovi i koristi i ocijeniti potrebu uvođenja mogućih poticajnih mjera, kao što su primjerice pošumlja vanje brzorastućim vrstama i biološka obnova šuma, ekvivalentno ostalim mjerama kojima se smanjuje emisija stakleničkih plinova. MSP-7 Revizija referentne razine za aktivnost gospodarenja šumama (FMRL) po članku 3.4 Kyotskog protokola za drugo obvezujuće razdoblje Konferencijom stranaka Kyotskog protokola u Durbanu, Južna Afri ka prihvaćena su nova pravila za obračun odliva ostvarenog po ak tivnosti gospodarenja šumama koji Stranke mogu koristiti za potre be ispunjavanja u smanjenju emisija stakleničkih plinova u Drugom obvezujućem razdoblju. Odliv se računa kao razlika u odnosu na referentnu razinu aktivnosti gospodarenja šumama (tzv. Forest Ma nagement Reference Level, FMRL). FMRL za Republiku Hrvatsku iznosi -6.289 Mt CO 2 eq na godišnjoj razini. Ovo znači da će Stranke koje ostvaruju odlive veće od onih defi niranih FMRL-om mogu isti računati kao odliv, s time što je postavljeno ograničenje da ukupna razina odliva ne može biti veća od 3,5% emisije bazne godine. U brojkama, to znači da Republika Hrvatska može odliv računati naj više do -1.096 MtCO 2 eq, s osnove gospodarenja šumom. S obzirom na to da su slijedom Odluke CMP.7 (Dodatak 1. dio C, članak 3. stavak 4, točka 15. Kyotskog protokola) države obvezne na korekciju referentne razine za Drugo obvezujuće razdoblje po izvrše nim korekcijama u izračunu nacionalnog inventara do kojih je došlo primjenom novih metodologija ili uporabom više razine proračuna, a što se očekuje da će biti slučaj i u Republici Hrvatskoj, bit će po trebno odrediti novu vrijednost za FMRL za Republiku Hrvatsku. MSP-8 Razvoj Akcijskog plana za LULUCF sektor Namjera je EU smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2020. godi ne za 20% u odnosu na emisije iz 1990 godine, a uz odgovarajuće uvjete i do 30%. Za sada su LULUCF sektor i odlivi u ovom sektoru uzeti u obzir pri likom utvrđivanja ispunjavanja obaveza smanjenja emisija staklenič kih plinova EU u vezi ispunjavanja obaveza po Kyotskom protokolu u Prvom obvezujućem razdoblju. S obzirom na to da su postojeća međunarodna pravila za obračun odliva sadržavala obvezujuće i dobrovoljne komponente, Odlukom 2/CMP.7 sa 17. konferencije stranaka UNFCCC-a (COP17, Durban, Južna Afrika) defi nirana su pravila za izvješćivanje u LULUCF sekto ru za potrebe ispunjavanja obaveza iz Drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskoga protokola. Europska komisija odlučila je stoga uskladiti STRANICA 40 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE proizveden 1997. godine, do kraja 2016. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta mora se smanjiti na 50% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji je proizveden 1997. godine, dok se do kraja 2020. godine udio bioraz gradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta mora se smanjiti na 35% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji je proizveden 1997. godine. Smanjenje biorazgradive frakcije otpada koja se odlaže na odlaga lišta rezultira smanjenom emisijom metana do koje bi inače došlo tijekom anaerobnih procesa razgradnje otpada na odlagalištima. MSP-14 Proizvodnja goriva iz otpada Mjera je povezana s mjerama Korištenje goriva iz otpada u proi zvodnji električne energije i topline i Korištenje goriva iz otpada u industriji cementa. Planirano je da se gorivo iz otpada proizvodi mehaničko-biološkom obradom komunalnog otpada na lokaciji re gionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom. Korištenje biorazgradive frakcije otpada kao goriva za proizvodnju električne energije i topline te u cementnoj industriji važno je sa stajališta smanjenja emisije stakleničkih plinova, očuvanja primarnih izvora energije te smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Biorazgradiva frakcija otpada smatra se neutralnom s obzirom na ugljikov dioksid, a smanjenjem količine odloženog biorazgradivog otpada ostvaruje se smanjenje emisije metana. MSP-15 Korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline Mjera je povezana s mjerama Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije i Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja. Glavni mehanizam za poticanje primjene bioplina za proizvodnju električne energije i poticanje izgradnje kogeneracij skih bioplinskih postrojenja su poticajne cijene (tarife) koje ovise o instaliranoj električnoj snazi postrojenja. Gledajući sektor gospo darenja otpadom, potencijal smanjenja emisije stakleničkih plinova ove mjere predstavlja potencijal smanjenja emisije metana (nastalog anaerobnom razgradnjom biorazgradive frakcije otpada) koji se ko risti za proizvodnju električne energije i topline. MSP-16 Termička obrada komunalnog otpada i mulja iz postro jenja za obradu otpadnih voda Izgradnjom nepokretnog postrojenja za termičku obradu komunal nog otpada u Zagrebu planira se godišnje obrađivati oko 300.000 tona komunalnog otpada i oko 70.000 tona prosušenog mulja iz Cen tralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Izgradnja postroje nja je povezana s problemom popunjavanja kapaciteta postojećeg zagrebačkog odlagališta komunalnog otpada Prudinec – Jakuševec te zbrinjavanja mulja iz postrojenja za obradu otpadnih voda. Pokretna postrojenja planiraju se koristiti za termičku obradu manjih količi na komunalnog i tehnološkog otpada (do 10 t/dan). Uz automatsko upravljanje i niske operativne troškove održavanja, pokretna postro jenja zauzimaju mali prostor, lagano se transportiraju, a odlikuju se niskom potrošnjom energije. Biorazgradiva frakcija komunalnog otpada i mulja smatra se neutralnom s obzirom na ugljikov dioksid, te se za ekvivalentnu količinu proizvedene energije izravno smanjuje emisija ugljikovog dioksida. Indirektno smanjenje emisije metana ostvaruje se smanjenjem biorazgradive frakcije komunalnog otpada koja se odlaže na odlagališta, što rezultira smanjenom emisijom me tana do koje bi inače došlo tijekom anaerobnih procesa razgradnje otpada na odlagalištima. Kvantitativni ciljevi i rokovi za povećanje količine odvojeno sku pljenog i recikliranog komunalnog otpada osim Strategijom gos podarenja otpadom Republike Hrvatske defi nirani su i Okvirnom direktivom o otpadu. Sukladno zahtjevima Okvirne direktive o ot padu do 2015. godine potrebno je osigurati odvojeno sakupljanje barem papira, metala, plastike i stakla, a do 2020. godine potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada. MSP-11 Povećanje obuhvata stanovništva organiziranim sku pljanjem komunalnog otpada Uključivanjem većeg broja stanovnika u sustav organiziranog sku pljanja komunalnog otpada povećava se količina otpada odloženog na uređena odlagališta. Kvantitativni cilj obuhvata stanovništva or ganiziranim skupljanjem komunalnog otpada defi niran je Strategi jom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Od 2011. godine organiziranim skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeni su svi gradovi i općine. Obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada u 2011. godini iznosio je 96%. Kvantitativni cilj za 2015. godinu (90%) predviđen Strategijom gospodarenja otpa dom Republike Hrvatske ostvaren je još 2007. godine pa se može pretpostaviti da će i potpuni obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada, koji je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske planiran do 2025. godine, biti ostvaren ranije. MSP-12 Spaljivanje na baklji i/ili korištenje metana kao goriva za proizvodnju električne energije Sanacijom odlagališta komunalnog otpada, uz uvjet ekološke i eko nomske opravdanosti projekta, odlagališta se opremaju sustavima za sakupljanje i obradu odlagališnog plina. Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlaga lišta otpada (»Narodne novine« br. 117/2007, 11/2011) propisano je da na odlagalištu na kojem nastaje odlagališni plin treba osigurati sustav sakupljanja plina, koji se mora obraditi. Ako se sakupljeni od lagališni plin ne može koristiti za dobivanje energije, treba ga spaliti na baklji. Time se smanjuje emisija metana u atmosferu. Do sada je izgrađena jedna energana na odlagališni plin snage 2 MW na odlagalištu Prudinec – Jakuševec u Zagrebu, a započela je s ra dom 2004. godine. Na ostalim odlagalištima koja su opremljena su stavima za sakupljanje i obradu, odlagališni plin se spaljuje na baklji. U 2011. godini je na odlagalištima ukupno obrađeno (iskorišteno za dobivanje električne energije ili spaljeno na baklji) 4.397 t metana. MSP-13 Smanjenje količine odloženog biorazgradivog komu nalnog otpada Cilj ove mjere je smanjiti količinu biorazgradive frakcije otpada koja se odlaže na odlagališta. Udio odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada u ukupno proizvedenome biorazgradivom otpadu u 2011. godini iznosio je 9,3%, a udio koji je upućen na oporabu 6,2%. Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine utvrđeni su kvantitativni ciljevi koji se odno se na smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Do kraja 2013. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta mora se smanjiti na 75% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji je SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 41 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE operateru tog postrojenja dodijelile besplatno, pomnožena s prosječ nom cijenom emisijske jedinice na dražbama u prethodnoj godini. MSP-19 Osnivanje Povjerenstva za međusektorsku koordinaci ju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, za praćenje i ocjenu provedbe i pla niranja politike i mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim pro mjenama u Republici Hrvatskoj potrebno je osnovati Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i Povjerenstvo za međusektor sku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija staklenič kih plinova, u kojem će biti imenovani predstavnici nadležnih tijela državne uprave i ostalih relevantnih institucija, agencija i nevladinih udruga. Sastav oba povjerenstva, kao i obim i način obavljanja po slova donijet će Vlada odlukama na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prirode. MSP-20 Intenziviranje uporabe inovativnih informacijsko-ko munikacijskih tehnologija (ICT) u smanjenju emisija staklenič kih plinova Inovativne informacijsko-komunikacijske tehnologije imaju sve zna čajniju ulogu u smanjivanju emisija stakleničkih plinova i povećanju energetske učinkovitosti. Intenziviranjem njihove uporabe u držav noj upravi, uslugama i proizvodnim procesima povećava se produk tivnost i efi kasnost rada uz istovremeno smanjivanje utroška energi je i posljedično emisija stakleničkih plinova. Ovom mjerom predviđa se intenziviranje uporabe inovativnih ICT-a i praćenje ostvarenih ušteda energije i smanjivanje emisija stakleničkih plinova. 13.4. OKVIR ZA STRATEGIJU NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA DO 2050. GODINE U ovom poglavlju daju se smjernice za put prema niskougljičnom razvoju do 2050. godine. Za sada se radi o okvirnim smjernicama, sljedeći korak je izrada Strategije niskougljičnog razvoja. Temeljni cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni kli me je stabilizacija koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinama koje će spriječiti opasno djelovanje na klimatski sustav. Politički dogovor ostvaren kroz Kyotski protokol iz 1997. godine osigurava smanjenje emisije za 5,6% u razdoblju od 2008. – 2012. godine, u odnosu na 1990. godinu, u razvijenim državama svijeta. Ovo smanjenje daleko je od potrebne razine smanjenja emisija da bi se sačuvao klimatski sustav. Dogovorom iz 2010. godine, na 16. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP16, Cancun, Meksiko), postavljen je cilj ograničavanja porasta globalne temperature do 2 °C. Dogovor iz Cancuna uključuje obvezu izrade niskougljične strategije razvoja. Znanstveno tijelo UNFCCC-a, Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) je utvrdio da je za ovaj cilj potrebno ostvariti smanjenje emisije stakleničkih plinova u razvijenim državama svijeta za 80 – 95% u 2050. godini, u odno su na razinu emisije u 1990. godine, istovremeno države u razvoju bi trebale smanjiti emisije za 15-30% u odnosu na njihov temeljni scenarij porasta. Slijedom dogovora iz Cancuna, EU je izradila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. go dine (COM 2011.). Također, u prilog tome usvojeno je niz sektorskih planskih dokumenata: Energetski plan za 2050. godinu (Prijedlog EK – COM 2011.), Plan za energetsku učinkovitost (Prijedlog EK – 13.3.5. KVALITETA GORIVA MSP-17 Uspostava praćenja, izvješćivanja i verifi kacije emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućih naft nih goriva Direktiva 2009/30/EZ propisuje obvezu praćenja, izvješćivanja i veri fi kacije stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućih naft nih goriva što uključuje sve neto emisije CO 2 , CH 4 i N 2 O koje se mogu pripisati tekućem naft nom gorivu stavljenom na domaće tržište (uključujući namiješane komponente) ili energiji. To obuhvaća sve relevantne faze od ekstrakcije ili uzgoja kulture, uključujući promjenu namjene zemljišta, promet i distribuciju, preradu i izgaranje, neovisno o mje stu nastanka tih emisija. Praćenje i izvješćivanje osigurava dobavljač koji stavlja gorivo na domaće tržište. Verifi kaciju izvješća osigurava akreditirana pravna osoba – verifi kator. Prema navedenoj Direktivi, dobavljač je bio dužan postupno smanjivati emisije stakleničkih pli nova s ciljem da do kraja 2012. godine smanji za 10% u odnosu na referentnu vrijednost iz 2010. godine. Provedba ove mjere zahtjeva donošenje nove Uredbe o kvaliteti tekućih naft nih goriva i usvajanje metodologije za izračun emisi ja stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva, osim biogoriva, i energije i metodologije kojom se utvrđuje osnovna norma za gorivo na temelju emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva po energetskoj jedinici u 2010. godini, nakon što se iste do nesu na razini EU. 13.3.6. MEĐUSEKTORSKE MJERE MSP-18 Naknade na emisiju CO 2 Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koefi cijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (»Narodne novine« br. 73/2007, 48/2009) Vlade Republike Hrvatske uvedena je naknada na emisiju ugljikovog dioksida za sve nepokretne izvore koji godišnje emitiraju više od 30 tona CO 2 . Izvori koji ulažu u povećanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije te ostale mjere za smanjivanje emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova potiču se tako što im se umanjuje naknada na emisiju CO 2 . Za obračun i prikupljanje na knade nadležan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Sredstva prikupljena od naknade na emisiju CO 2 FZOEU koristi za fi nanciranje razvoja, pripreme i provedbe programa i pro jekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnov ljivih izvora energije. U »Programu rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za razdoblje 2010. – 2012. godine« navodi se da je na stavci naknade za emisiju u okoliš CO 2 u razdoblju od 2007. do 2009. prikupljeno 161 milijun kuna, te u razdoblju 2010. – 2012. godine na istoj stavci prikupljeno 179 milijuna kuna. Od 1. siječnja 2013. godine plaćanja naknade na emisiju CO 2 oslo bođena su postrojenja uključena u europski sustav trgovanja emi sijskim jedinicama stakleničkih plinova. Umjesto toga, na poseban račun Fonda će se uplaćivati fi nancijska sredstva od dražbi, vezano za obvezu proizvođača električne energije da sve emisijske jedinice kojima pokrivaju emisiju iz postrojenja moraju kupiti putem draž be. Postrojenja, kojima emisije ne prelaze 25.000 t CO 2 eq godišnje i imaju nazivnu ulaznu toplinsku snagu ispod 35 MW mogu na zahtjev biti isključena iz sustava trgovanja. Ova postrojenja ostaju obveznici plaćanja posebne naknade na emisiju CO 2 koja će se izra čunavati kao razlika verifi cirane emisije iz postrojenja u prethodnoj godini i emisije koja odgovara količini emisijskih jedinica koje bi se STRANICA 42 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE energetike i industrije, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva, gos podarenja otpadom i turizma (http://klima.mzoip). Na svakoj sek torskoj radionici diskutirani su ciljevi, provedene analize snaga, sla bosti, prilika i prijetnji (SWOT), diskutirane mjere i instrumenti za smanjenje emisije stakleničkih plinova, mogući scenariji, troškovi, provedene ocjene prihvatljivosti mjera s gledišta temeljnih principa održivog razvoja, gospodarskog rasta, utjecaja na okoliš i socijalnih čimbenika. U postavljanju ciljeva i tranziciji prema niskougljičnom gospodar stvu mogu se razdvojiti tri razdoblja: 1. Kyotsko razdoblje, 2. razdo blje do 2020. godine i 3. razdoblje 2020. – 2030. godine (slika 13-1). Slika 13-1: Faze u tranziciji prema niskougljičnom razvoju Razdoblje prvog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola završilo je 2012. godinom, izvješća o emisiji pokazuju da će Republika Hrvat ska zadovoljiti utvrđenu obvezu smanjenja emisije za 5% u odnosu na 1990. godinu. Prema prihvaćenom sporazumu na 8. Konferenciji stranaka Kyotskog protokola iz Dohe, Katar, Republika Hrvatska je zajedno s Europskom unijom prihvatila zajednički cilj smanjenja emisije za 20%, u odnosu na 1990. godinu. Interni cilj Republike Hrvatske u okviru EU je sljedeći: 1) izvori iz sustava trgovanja emi sijama stakleničkih plinova (ETS) imaju zajedničku europsku kvotu, kojom se emisija ovoga sektora na razini Europe smanjuje za 21% u odnosu na 2005. godinu; 2) za emisije izvan sustava trgovanja emi sijom (non-ETS), a to je sektor prometa, male industrije, kućanstva i usluga, poljoprivrede i gospodarenja otpadom, Republika Hrvatska ima mogućnost povećanja emisije za 11% u odnosu na 2005. godinu. Ovaj Plan daje operativne odrednice za postizanje ciljeva smanjenja emisije do 2020. godine, a istovremeno daje dugoročni pogled, na put prema niskougljičnom gospodarstvu i ciljevima koji se postav ljaju za razdoblje nakon 2020. godine. Strategija niskougljičnog razvoja treba dati okvir i smjernice za: – defi niranje puta za smanjenje emisije stakleničkih plinova prema niskougljičnom gospodarstvu, utvrđivanjem sektorskih ciljeva, mjera, politika i instrumenata provedbe, – omogućiti da strategija niskougljičnog razvoja postane standardi okvir za planiranje u svakom sektoru gospodarstva i društvenog djelovanja, – predložiti potrebne institucionalne i organizacijske preduvjete te odgovornosti za planiranje, provedbu i praćenje provedbe, – omogućiti sinergiju i koordinaciju različitih sektora gospodarstva i područja društvenog razvoja, s ciljem postizanja konkurentnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, – omogućiti razvoj smanjenjem fosilnih goriva i energetskoj ovi snosti Republike Hrvatske, uz istovremeno poboljšanje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih resursa u sukladnosti s prin cipima »zelenog razvoja«, – osigurati preduvjete za planiranje i provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama COM 2011.), Bijela knjiga za transport (Prijedlog EK – COM 2011.), Zelena knjiga o klimatskoj i energetskoj viziji za 2030. godinu (Pri jedlog EK – COM 2013.) i Konzultacijska obavijest o međunarodnim pregovorima o klimi (Prijedlog EK – COM 2013.). Financijska potpora ostvaruje se kroz EU fondove i programe zajed ničkog strateškog okvira: Okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7), Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Europ ski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za more i ribarstvo (EMFF). Tranzicija prema niskougljičnom razvoju postiže se kroz programsko poticanje: proizvodnje i distri bucije obnovljivih izvora, poticanje energetske učinkovitosti i obnov ljivih izvora u malim i srednjim poduzećima, poticanjem energetske učinkovitosti u obnovljivih izvora u javnoj infrastrukturi i razvoj pa metnih distribucijskih niskonaponskih sustava. Republika Hrvatska odlučila se pridružiti državama u svijetu koje su izradile dugoročnu strategiju niskougljičnog razvoja te time odlučno krenuti putem održivog razvoja. Proces tranzicije prema niskougljič nom gospodarstvu je kontinuiran i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, treba biti promišljen i prilagođen moguć nostima i raspoloživim resursima. To je prilika da se poboljšanjima postojeće infrastrukture i tehnoloških rješenja, inovacijama, transfe rom naprednih tehnologija, značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne porast industrijske proizvodnje, investi cijski ciklus, razvoj novih djelatnosti, gospodarstva te otvore nova radna mjesta održive perspektive. Cilj strategije niskougljičnog razvoja je smanjenje emisija staklenič kih plinova, zaštita okoliša, poticanje gospodarskog razvoja na prin cipima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema dugoročno održivom razvoju. Ovaj cilj ostvaruje se kroz sinergiju s razvojem »zelene ekonomi je«, ekonomije koja je utemeljena principima održivog razvoja, tj. održivog korištenja resursa za ostvarivanje gospodarskog rasta uz smanjivanje emisija i utjecaja na okoliš, smanjivanje siromaštva i nejednakosti. Riječ je o dva istovjetna koncepta razvoja. Vlada Re publike Hrvatske prihvatila je Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva – »Zeleni razvoj Hrvatske« i time postavila početne ciljeve za tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Strategi ja niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u društvenom i gospodarskom pogledu. Temeljni element je promjena u obrascima ponašanja, na individualnoj i kolektivnoj razini. Potrebno je dugo ročno planirati na način koji je međusektorski, odnosno integralan, ali strateški vođen istim ciljem – smanjenje emisija stakleničkih pli nova. U procesu donošenja strategije i planova potrebna je otvorena diskusija sa svim akterima, posebice gospodarskim sektorima gdje promjene mogu kratkoročno značiti i dodatne troškove. Tranzicija treba biti postupna i odmjerena, dimenzionirana na način da pomo gne izlasku iz gospodarske krize, potakne konkurentnost hrvatskog gospodarstva i povrati razvoj, na one stope porasta gospodarskog rasta i zapošljavanja koje su bile prije gospodarske krize. Izrada okvirne strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske započela je kroz Projekt potpore izradi Okvirne strategije niskou gljičnog razvoja, u koordinaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode i hrvatskog ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Projektom su u tijeku druge polovice 2012. godine održane dvi je konzultativne radionice i niz sektorskih radionica na kojima je sudjelovalo više od nekoliko stotina stručnjaka iz državne uprave, znanstvenih institucija, fakulteta i konzultantskih tvrtki i predstav nika nevladinih udruga. Održane su radionice za sektor prometa, SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 43 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE ne na fosilna goriva izgrađene nakon 2015. godine imati uređaje za hvatanje i skladištenje CO 2 . Prethodne procjene pokazuju da bi u proizvodnji električne energije obnovljivi izvori energije trebali u 2050. godini imati udio najmanje od 80 posto, najviše će biti energije iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih ćelija. Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom, potrebno je strogo voditi računa o zaštiti biološke i krajobrazne ra znolikosti. Javne konzultacije, za sada više na stručnoj razini, obav ljene kroz projekt LEDS, pokazale su da nuklearnu opciju treba držati otvorenu, s time što se računa na produženje životnog vijeka nuklearne elektrane Krško. Glavni izazovi energetike su u prome tu gdje bi električna vozila i vozila na biogorivo trebala biti glav na odrednica. Ovime će doći do porasta potražnje za električnom energijom, no i mogućnosti za lakše ravnanje opterećenja. U smislu instrumenata i provedbe mjera do sada je najviše napravljeno u sektoru zgradarstva. Ovaj sektor može postići vrlo velika smanjenja emisije s ciljem postizanja blizu nulte energetske potrošnje na novim zgradama, primjenom pametnih sustava, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, posebice energije sunca. U industriji smanjenje emisije ostvarivat će se najviše kroz sustav trgovanja emisijskim jedinicama, snižavanjem ukupne kvote emisije. Cijene emisijskih jedinica će rasti i industrija treba sama raspoznati koristi ranog djelovanja, tranzicije prema niskougljičnim tehnologi jama, primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Nedvojbeno je da je hrvatska industrija izložena konkuren ciji susjednih država koje za sada nemaju obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ova bi se prijetnja trebala s vremenom sma njivati, na čemu treba inzistirati u međunarodnim odnosima. Prio ritetno je pomoći industriji proaktivnim pristupom administracije, što bržim uklanjanjem prepreka za primjenu mjera koje su u skladu s ciljevima ove strategije. Kod većih industrijskih izvora moguća je i primjena tehnologije hvatanja i skladištenja CO 2 . Republika Hrvat ska u ovom pogledu ima pozitivna iskustva na pilot projektu koji provodi sektor proizvodnje naft e i plina. Gospodarenje otpadom čini oko 4% emisije stakleničkih plinova, glavna smanjenja su moguća primjenom općih principa gospodare nja otpadom: odvojeno sakupljanje, reciklaža i ponovno korištenje. Postojeće kapacitete treba u najvećoj mogućoj mjeri energetski isko ristiti za što će biti potrebni uređaji za termičku obradu komunalnog otpada. U Republici Hrvatskoj, poljoprivreda čini značajan dio ukupne emi sije stakleničkih plinova (11,4% u 2011. godini). Primjena mjera u sektoru poljoprivrede jedan je od najvećih izazova, za njega nema potpunog odgovora, pozitivna iskustva sa značajnim efektima dru gih nisu brojna, pomaci se mogu postići vrlo postupno, a socijalne i gospodarske implikacije su vrlo velike. EU je kroz svoje fondove identifi cirala ovaj izazov i velik dio raspoloživih sredstva rezerviran je u okviru programa ruralnog razvoja strukturalnih i kohezijskih fondova. U poljoprivredi jedan značajan polazni element je razgrani čenje šumskog i poljoprivrednog područja, točna i ažurna evidencija strukture poljoprivrednih površina te utvrđivanje zaliha ugljika. Hrvatsko šumarstvo, kao i do sada, treba doprinijeti zajedničkom cilju. Napori u ovom sektoru trebaju se tretirati jednako vrijednim kako i u drugim sektorima. Potrebno je osigurati povećanje pro dukcije biomase, povećanje drvne zalihe pošumljavanjem, sadnjom brzorastućih kultura, te održavanje zalihe ugljike na postojećim šumama na razinama koje će omogućiti Hrvatskoj obračun odliv ugljika (odliv veći od referentne vrijednosti iz dodatka Kyotskom protokolu). Način obračuna odliva iz sektora korištenje zemljišta i šumarstvo utjecat će na politiku šumskog gospodarstva stoga hitno – potaknuti preobražaj u individualnom i kolektivnom ponašanju, koje je temelj za potrebne značajne strukturalne promjene, – omogućiti Republici Hrvatskoj ispunjenje preuzetih međunarod nih obveza, – utvrditi smjernice za međunarodnu suradnju i pomoći državama u razvoju, kroz transfer vlastitih tehnologija i znanja, a cilju pro midžbe i povećanja konkurentnosti vlastitog gospodarstva, – raspoznavati specifi čnosti Republike Hrvatske i u tom kontekstu graditi međunarodnu poziciju posebice u smislu očuvanja kon kurentnosti hrvatskog gospodarstva, s ciljem sprječavanja izmje štanja ugljika (carbon leakage), – predložiti smjernice za znanstveno-istraživačke programe iz po dručja ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe. Prema do sada izvršenim okvirnim procjenama provedenim u okvi ru Projekta LEDS, a uvažavajući i tehničke analize drugih stručnjaka na ovu temu15, može se konstatirati sljedeće: – u energetici ciljeve je tehnički moguće postići postojećim i pred vidivim tehnologijama, – potrebne su značajne promjene u svim sektorima, – instrumenti moraju biti mnogobrojni, sustav trgovanja emisij skim jedinicama za sada je najučinkovitiji instrument, – potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene, – značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske i institucionalne oblike, – promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha. Analize su pokazale da Republika Hrvatska tehnički gledano može ostvariti europski cilj smanjenja -80% u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. Inače, to je prosječni okvirni cilj EU, a pojedinačni ciljevi po državama tek će se utvrđivati. Za Republiku Hrvatsku, u postizanju cilja bit će značajan doprinos sektora LULUCF, što podra zumijeva povećanje površina šuma i drvne zalihe postojećih šuma. To je izvjesna specifi čnost, s obzirom da je cilj EU za sada postav ljen bez obračunavanja odliva iz LULUCF sektora (slika 2). Mjere u sektoru poljoprivrede, one koje su sada poznate i izvedive, ne mogu niti približno dati potrebna smanjenja emisije utvrđena sektorskim EU ciljem za poljoprivredu. Put prema viziji ostvaruje se osobito kroz sljedeće glavne mjere: – povećanjem energetske učinkovitosti, – povećanjem udjela obnovljivih izvora energije (vjetar i solarna energija najviše), – daljnjom primjenom fosilnih goriva uz hvatanje i skladištenje CO 2 (CCS), – izgradnjom sustava za pohranu energije, – razvojem mreža za decentralizirane sustave, – korištenjem biogoriva i električna vozila u prometu, – pošumljavanjem i održivim gospodarenjem šumama, – značajnim promjenama u poljoprivredi. Prioritetne sektorske mjere utvrđene LEDS projektom prikazane su u tablici 13.6. U energetici prioritetne mjere su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. No, ove mjere neće biti dovoljne, u tranzicijskom raz doblju biti će potrebna primjena tehnologije hvatanja i skladištenja CO 2 za fosilne elektrane, a možda i za velike industrijske izvore. U 2030. godini pretpostavlja se da će sve nove velike termoelektra 15 Forum Hrvatskog energetskog društva »Smanjenje emisije za 80% do 2050. godine, realnost ili utopija« STRANICA 44 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Šumarstvo Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliv prema za htjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a Pošumljavanje Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe) Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..) Održavanje sustava prevencija požara Turizam Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izo lacije Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje Obnovljivi izvori energije Troškovi i koristi Mnogobrojne studije na globalnoj razini i analize utjecaj politike na razini EU, pokazuju da su troškovi koje će nastati zbog šteta uzorkovanih promjenom klime neusporedivo veći od troškova ula ganja u put prema niskougljičnom gospodarstvu. Posljednje analize pokazuju da scenariji niskougljičnog razvoja imaju komparativno jednake ili niže troškove od scenarija bez mjera, odnosno scenarija uobičajene prakse. Smanjenjem fosilnog goriva povećava se sigur nost opskrbe, utječe pozitivno na uvozno-izvoznu trgovinsku bilan cu, smanjuje onečišćenje zraka i troškovi zbog utjecaja na zdravlje, kreiraju se nova radna mjesta za dugoročni razvoj što je od nepro cjenjive vrijednosti. Odrednice treba vrednovati kroz niz aspekata, a sve u kontekstu održivog razvoja. Kroz projekt LEDS napravljena je procjena utje caja mjera na pokazatelje održivog razvoja: okolišne (potencijal smanjenja emisija, prirodni resursi, krajobraz, očuvanje biorazno likosti), ekonomske (trošak i razvoj domaće industrije) i društvene (zapošljavanje, ruralni razvoj i siromaštvo i socijalno uključivanje). Troškovi provedbe mjera, potencijal smanjenja emisije i potencijal za kreiranje novih radnih mjesta, od prioritetnog su značaja. Apsolutni prioritet je primjena mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima, one vraćaju uložena sredstva i imaju najveći po tencijal zapošljavanja domaće industrije. Poticaje za obnovljive ener gije treba usklađivati s razvojem tehnologija i cijenama na tržištu. Kako se ne bi utjecalo na konkurentnost gospodarstva poticaje treba odmjeravati prema cijeni emisijskih jedinica na globalnom i europ skom tržištu. Primjena odrednica ne bi smjela negativno utjecati na status socijalno najugroženijih skupina, potrebno je naći mehanizme da se to izbjegne. Ekonomski izazovi klimatskih promjena su sljedeći: emisije sta kleničkih plinova predstavljaju eksterni trošak, utjecaj klimatskih promjena su dugoročni i međugeneracijski, nesigurnosti i rizici u pogledu štetnih učinaka su veliki, tržište ne razmišlja o dalekoj bu dućnosti, ali svakako utječe na nju. Financiranje Tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu ne temelji se na osiguranju sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Fi nanciranje treba osigurati kroz dosljednu primjenu principa »one čišćivač plaća« i internalizacije eksternog troška. Cijena stakleničkih potrebno napraviti Akcijski plan za sektor korištenju zemljišta, pro mjene u korištenju zemljišta i šumarstvo. U Republici Hrvatskoj je značajna gospodarska grana turizam po čemu je poznata u svijetu. Strategiju niskougljičnog razvoja treba iskoristiti za jačanje brenda sačuvane prirode, uz reklamiranu po nudu turizma niskougljičnog otiska. Tablica 13-6: Prioritetne mjere16 za put prema niskougljičnom razvo ju, utvrđene kroz LEDS projekt Energetika Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije Povećanje proizvodnje električne energije iz sun čeve energije Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sun čeve energije Iskorištavanje energetskog potencijala otpada Nuklearna energija Zgradarstvo Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada Energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje Individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pa metnog upravljanja zgradom Obnovljivi izvori – sunčevi toplinski sustavi Promet Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje Prijevoz biciklima Efi kasniji javni gradski prijevoz Bolje planiranje i organizacija prometa u grado vima Prelazak sa cestovnog prometa na željeznički pri jevoz Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera) Električna vozila Biogoriva Poljoprivreda Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N 2 O) Sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N 2 O) Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH 4 , CO 2 ) Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usje vima (CO 2 ) Integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova Otpad Izbjegavanje nastajanja otpada Proizvodnja električne energije i topline iz bio plina Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe Integralni sustavi gospodarenja otpadom Termička obrada komunalnog otpada 16 Ovdje se koristi termin »mjere» zbog usklađenosti s međunarodno usvo jenim pristupom, no obzirom da se radi o korjenitim promjenama bilo bi ih prikladnije nazivati »odrednicama« ili »smjernicama« SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 45 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – Zakon o biogorivima za prijevoz (»Narodne novine« br. 65/2009,145/2010, 26/2011 i 144/2012), – Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine« br. 152/2008, 55/2012). Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne no vine« broj 130/2009), kao temeljni dokument kojim se utvrđuje energetska politika, postavlja sljedeće ciljeve vezane uz energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije: – Energetska učinkovitost u proizvodnji i potrošnji energije – 10% smanjenje neposredne potrošnje energije do 2020. godine u odnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju od 2001. do 2005. godine. – Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije na 20% u 2020. godini, sektorski ciljevi su slje deći: – 35% obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne ener gije, uključujući velike hidroelektrane (9,2% od ukupnog udjela obnovljivih izvora energije), – 10% u prijevozu (2,2% od ukupnog udjela obnovljivih izvora energije), – 20% za grijanje i hlađenje (8,6% od ukupnog udjela obnovljivih izvora energije). U skladu s navedenim ciljevima Strategije energetskog razvoja, izra đeni su sljedeći planski dokumenti koji defi niraju mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i mjere za poticanje korištenja ob novljivih izvora energije: – Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.-2016. godine, – Prvi nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2008. 2010. godine, – Drugi nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdo blje do kraja 2013. godine, – Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije za razdoblje do 2020. godine. U nastavku poglavlja dane su mjere u sektoru kućanstva, usluga i industrije. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u prometu dane su u poglavlju 13. 14.1. ENERGETSKA UČINKOVITOST MEN-1 Poticanje energetske efi kasnosti u kućanstvima i sekto ru usluga kroz projektne aktivnosti Doprinos povećanju energetske efi kasnosti ostvaruje se projektom »Poticanje energetske efi kasnosti u Hrvatskoj« Ministarstva gos podarstva i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja uz pot poru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Globalnog fonda za okoliš (GEF). Primarni cilj projekta je poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efi kasnih (EE) tehnolo gija, materijala i usluga, u kućanstvima i u javnom sektoru, a sve kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i emisije štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Ciljne skupine projekta su kućan stva, objekti uslužnih djelatnosti i javni objekti, za koje se procjenju je da imaju 40% udjela u ukupnoj energetskoj potrošnji Republike Hrvatske. Rezultat projekta trebao bi biti podizanje javne svijesti, primjena mjera na javnim objektima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te potpora izgradnji kapaciteta za sustavno gospodarenje energijom na lokalnoj razini. Projekt se razvio u tri velike nacionalne komponente: plinova mijenja obrazac ponašanja, investiranja i potrošnje. Glavni instrument su naknade za obnovljive izvore energije, sredstva pri kupljena od dražbe emisijskih jedinica stakleničkih plinova i širo ka primjena ESCO koncepta (samofi nanciranje iz ušteda energije). Provođenje odrednica temelji se na korištenju Strukturnih fondova EU, postojećih fondova i namjenskih sredstava u Republici Hrvatskoj (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatska banka za obnovu i razvitak) i kao najvaž niji dio, na privlačenju privatnog kapitala, domaćeg i inozemnog, te stranih investitora, u izgradnju, razvoj i transfer tehnologija. Du goročnim iskazivanjem odrednica osvjetljava se put investitorima i ostvaruju preduvjeti za sigurnost njihova ulaganja. Potrebno je planirati resurse i fi nancijske obveze za ispunjavanje obveza Republike Hrvatske prema fondovima uspostavljenim od lukama UNFCCC-a i Kyotskog protokola (kao što su Zeleni fond, Adaptacijski fond) i za poticanje ulaganja u projekte u državama u razvoju, što bi trebalo poslužiti kao novi oblik pomoći za povećanje konkurentnosti i izvozni poticaj za hrvatsko gospodarstvo. Praćenje provedbe Emisije stakleničkih plinova treba mjeriti, izvještavati i verifi cirati u skladu s preporukama UNFCCC-a. Ključno je pravovremeno plani rati i kontinuirano pratiti postignuća, za što će biti potrebno razviti specifi čne indikatore, vezane za ugljični otisak proizvoda i usluga i druge slične pokazatelje, U sklopu LEDS projekta predloženo je objedinjeno kontinuirano praćenje sljedećeg seta pokazatelja: okoliš ni pokazatelji (emisija i odliv stakleničkih plinova, udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji, potrošnja energije po stanovniku, drvna zaliha, prirast, etat i godišnja sječa, efi kasnost korištenja vode, područje pod ekološko poljoprivrednom proizvod njom), ekonomski pokazatelji (ugljična intenzivnost, energetska intenzivnost ekonomije, zeleni porezi i subvencije, udio zelenih po reza u ukupnom poreznom opterećenju, materijalna produktivnost) i društveni pokazatelji (stopa zaposlenosti, osobe izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, osobe koje prate od deprivacije, izloženost onečišćenju zraka). 14. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE (MEN) Energetska politika u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva, Uprave za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Na provedbenoj razini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima ključnu ulogu u fi nanciranju izrade, razvoja i pro vedbe projekata na području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Pravni okvir koji uređuje energetski sektor u Republici Hrvatskoj temelji se na Zakonu o energiji (»Narodne novine« broj 120/2012) te pratećim zakonima koji čine energetski paket: – Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine« broj 120/2012), – Zakon o tržištu električne energije (»Narodne novine« broj 22/2013), – Zakon o tržištu plina (»Narodne novine« broj 28/2013), – Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (»Narodne novine« br. 42/2005, 20/2010), – Zakon o tržištu naft e i naft nih derivata (»Narodne novine« br. 57/2006,18/2011 i 144/2012), STRANICA 46 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Najveći doprinos se očekuje od izgradnje novih industrijskih koge neracijskih postrojenja. Glavni mehanizam za poticanje izgradnje kogeneracijskih postro jenja su poticajne cijene (tarife). Tarife su ovisne o instaliranoj električnoj snazi postrojenja. Osim sustava poticanja proizvodnje električne energije iz kogeneracijskih postrojenja, ovom se mjerom predviđa i donošenje odgovarajuće regulative za poticanje proizvod nje topline iz kogeneracijskih postrojenja (defi niranje statusa povla štenog proizvođača topline). MEN-5 Označavanje energetske efi kasnosti kućanskih uređaja She ma označavanja energetske efi kasnosti kućanskih uređaja zakon ski je propisana. Pravilnikom o označavanju energetske učinkovito sti kućanskih uređaja (»Narodne novine« br. 130/2007, 101/2011) propisano je da oznakom energetske efi kasnosti moraju biti ozna čeni svi kućanski uređaji koji za pogon koriste električnu energiju, a stavljaju se na hrvatsko tržište, bilo da su proizvedeni u Republici Hrvatskoj ili su uvezeni. Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji energije tog uređaja i odabir usmjerava prema učinkovitijima. Za primjenu ove mjere kontinuirano se radi na podizanju javne svijesti i edukaciji, kako bi se povećao tržišni udio kućanskih uređaja s A, A+, A++ razredom energetske učinkovitosti i smanjivao tržišni udio kućanskih uređaja ispod razreda C. MEN-6 Ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju Pravilnikom o utvrđivanju zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda po vezanih s energijom (»Narodne novine« broj 80/2013) prenesena je Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopa da 2009. o uspostavljanju okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom u hrvatsko zakonodavstvo. Ovim je Pravilnikom uspostavljen okvir za postavljanje zahtjeva Eu ropske unije za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom s ciljem osiguranja slobodnog kretanja tih proizvoda na unutarnjem tržištu. Pravilnik predviđa utvrđivanje zahtjeva koje moraju ispuniti proizvodi povezani s energijom obuhvaćeni provedbenim mjerama, kako bi bili stavljeni na tržište i/ili u uporabu. Pridonosi održivom razvoju povećanjem energetske učinkovitosti i razine zaštite okoliša, dok u isto vrijeme povećava sigurnost opskrbe energijom. Ovim se Pravilnikom također omogućava provedba Uredbi koje se odnose na Direktive 2009/125/EZ (klima uređaji i ventilatori, venti latori na motorni pogon, samostalne optočne crpke bez brtve, perili ce rublja u kućanstvu, elektromotori, neusmjerene kućanske svjetilj ke, usmjerene svjetiljke s pripadajućom opremom i LED – svjetiljke, fl uorescentne svjetiljke, vanjski izvori napajanja, rashladni uređaji, jednostavne upravljačke kutije, električna i elektronička oprema u kućanstvima i uredima – način rada čekanje i isključivanje, tele vizori, sušilice u kućanstvu, strojevi za pranje posuđa u kućanstvu i crpke za vodu. Pravilnik je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. 14.2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MEN-7 Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije Za provedbu mjere usvojen je zakonodavni okvir kojim se uvodi sustav poticaja na proizvodnju električne energije upotrebom ob novljivih izvora. Uredbom o minimalnom udjelu električne ener gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine« br. 33/2007, 8/2011) kao – Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i župani jama u Hrvatskoj (SGE projekt), koji uvodi sustavno gospoda renje energijom u gradove i županije potičući primjenu načela energetske efi kasnosti za objekte u lokalnom, odnosno regional nom vlasništvu ili korištenju. – Program Vlade Republike Hrvatske Dovesti svoju kuću u red (HiO program – engl. House in Order), koji uvodi sustavno gospodarenje energijom u ministarstva i ostala tijela državne uprave potičući primjenu načela energetske efi kasnosti za objekte u vlasništvu i na korištenju središnje državne uprave. – Sustavno informiranje i educiranje građana, koje se bavi po ticanjem na korištenje energetski efi kasnih proizvoda, materijala i sustava na nacionalnoj i lokalnoj razini, uz poticanje transfor macije i održivog razvoja tržišta energetske efi kasnosti. MEN-2 Energetski pregledi u industriji Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala uštede energije u industrijskim postrojenjima putem sufi nanciranja provedbe energetskih pregleda. Shema energetskih pregleda za in dustriju uključuje: – obvezne energetske preglede za velike potrošače (tvrtke s godiš njom potrošnjom energije većom od 10.000 MWh). Obveza je propisana Zakonom o učinkovitom korištenju energije u nepo srednoj potrošnji (»Narodne novine« br. 152/2008, 55/2012) te Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certifi ciranju zgrada (»Narodne novine« broj 81/2012), – dobrovoljnu shemu energetskih pregleda za ostale tvrtke. Provo đenje energetskih pregleda na dobrovoljnoj bazi bit će poduprto fi nancijskom pomoći koju osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. MEN-3 Mjerenje i informativni obračun potrošnje energije Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine« br. 152/2008, 55/2012) određeno je da je opera tor distribucijskog sustava i/ili opskrbljivač električnom energijom ili toplinom ili prirodnim plinom dužan osigurati krajnjim kupcima, za svaki dio građevine koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, ponudu uređaja za mjerenje potrošnje energije te obračunavanje po trošnje energije temeljeno na stvarnoj potrošnji energije. Jasni i razumljivi računi za energiju (električnu energiju, toplinu i prirodni plin) te individualno mjerenje potrošnje obveza su operato ra distribucijskog sustava i opskrbljivača. Time će se povećati svijest potrošača o načinu na koji oni sami troše energiju. Računi bi trebali sadržavati usporedbe potrošnje u razdoblju računa za tekuću godinu i za odgovarajuće razdoblje prethodne godine te informacije o ras položivim mjerama energetske učinkovitosti. MEN-4 Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja Za provedbu mjere usvojen je zakonodavni okvir kojim se uvodi sustav poticaja za proizvodnju električne energije iz kogeneracij skih postrojenja. Uredbom o minimalnom udjelu električne ener gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine« br. 33/2007, 8/2011) kao cilj do kraja 2020. godine je postavljeno ostvariti udio proizvodnje električne energije iz kogeneracijskih postrojenja, čija se proizvodnja električne energije isporučuje u prijenosnu, odnosno distribucijsku mrežu od 4% u ukupnoj neposrednoj potrošnji električne energije. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 47 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (»Narodne novine« br. 42/2005, 20/2010). Zakon o tržištu toplinske energije predviđa izra du podzakonskih akata koji će defi nirati tehnologije za proizvodnju toplinske ili rashladne energije iz obnovljivih izvora energije, odre diti minimalni godišnji udio toplinske i rashladne energije koja će se proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, te odrediti oblik fi nan cijske potpore za pojedinu tehnologiju ili obnovljivi izvor energije. 14.3. MJERE POTPORE PROJEKTIMA POTICANJA PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPOTREBE OBNOV LJIVIH IZVORA ENERGIJE MEN-12 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i ener getske učinkovitosti putem HBOR-a Za fi nanciranje projekata s područja zaštite okoliša Hrvatska ban ka za obnovu i razvitak (HBOR) odobrava kredite putem Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i ob novljivih izvora energije. Cilj programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je realizacija investicij skih projekata usmjerenih na zaštitu okoliša, poboljšanje energet ske učinkovitosti i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Krediti su namijenjeni za ulaganja u zemljišta, građevinske objekte, opremu i uređaje. Krajnji korisnici kredita mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe. MEN-13 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i ener getske učinkovitosti sredstvima FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstva za fi nanciranje pripreme, provedbe i razvoja programa i projeka ta u području zaštite okoliša, poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te ublažavanja klimatskih promjena. Sredstva za fi nanciranje osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od naknada onečišćivača okoliša, što uključuje naknade na emisije dušikovih oksida, sumporovog dioksida i ugljikovog dioksida, na knade za opterećivanje okoliša otpadom, naknade korisnika okoliša i posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon. Sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost se do djeljuju za projekte poboljšanja energetske učinkovitosti, uključuju kogeneracijska postrojenja, centralizirane toplinske sustave, energet ske preglede i demonstracijske aktivnosti, projekte javne rasvjete, za mjene goriva i iskorištavanja otpadne topline te projekte u području zgradarstva i održive gradnje. Projekti obnovljivih izvora energije za koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odjeljuje sredstva uključuju sunčevu ener giju, energiju vjetra, energiju biomase, energiju iz malih hidroelek trana i geotermalnu energiju. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodjeljuje sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačkim društvima, obrtnicima, nevladinim udrugama, neprofi tnim organi zacijama i fi zičkim osobama, putem zajmova, subvencija kamata, fi nancijske pomoći i donacija. MEN-14 Projekti energetske učinkovitosti s provedbom putem energetske usluge Projekti energetske učinkovitosti s provedbom putem energetske usluge uključuju modernizaciju, rekonstrukciju i obnovu postoje cilj do kraja 2020. godine postavljeno je ostvariti udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora od 13,6% u ukupnoj nepo srednoj potrošnji električne energije. Najveći doprinos se očekuje od izgradnje vjetroelektrana, zatim elektrana na biomasu i bioplin te sunčanih elektrana, a nešto manji doprinos se očekuje od malih hidroelektrana i geotermalnih elektrana. Glavni mehanizam za razvoj obnovljivih izvora energije su poticajne cijene (tarife). Tarife su ovisne o vrsti izvora, veličini proizvodnog postrojenja te količini proizvedene električne energije. MEN-8 Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja Za provedbu mjere usvojen je zakonodavni okvir kojim se uvodi sustav poticaja za proizvodnju električne energije iz kogeneracij skih postrojenja. Uredbom o minimalnom udjelu električne ener gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (»Narodne novine« br. 33/2007, 8/2011) kao cilj do kraja 2020. godine je postavljeno ostvariti udio proizvodnje električne energije iz kogeneracijskih postrojenja, čija se proizvodnja električne energije isporučuje u prijenosnu, odnosno distribucijsku mrežu od 4% u ukupnoj neposrednoj potrošnji električne energije. Najveći doprinos se očekuje od izgradnje novih industrijskih koge neracijskih postrojenja. Glavni mehanizam za poticanje izgradnje kogeneracijskih postro jenja su poticajne cijene (tarife). Tarife su ovisne o instaliranoj električnoj snazi postrojenja. Osim sustava poticanja proizvodnje električne energije iz kogeneracijskih postrojenja, ovom se mjerom predviđa i donošenje odgovarajuće regulative za poticanje proizvod nje topline iz kogeneracijskih postrojenja (defi niranje statusa povla štenog proizvođača topline). MEN-9 Korištenje goriva iz otpada za proizvodnju električne energije i topline Ova mjera je međusektorska jer zahtijeva koordinaciju s aktivnosti ma u sektoru »Gospodarenje otpadom«. Mjera je povezana s mjerom Proizvodnja goriva iz otpada. Među glavnim ciljevima defi niranim Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. (»Narodne novine« br. 85/2007, 126/2010, 31/2011) je smanjenje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu. Korištenje otpada kao goriva ujedno znači smanjenje potroš nje fosilnih goriva u energetskom sektoru. Jedna od aktivnosti koje vode prema ispunjenju ovoga cilja je iskorištenje otpada kao alterna tivnog goriva za proizvodnju električne energije i topline. MEN-10 Korištenje goriva iz otpada u industriji cementa Za ovu mjeru vrijedi kao i za prethodnu, s time da se otpad koristi kao alternativno gorivo rotacijskih peći u cementnoj industriji. Plan gospodarenja otpadom defi nira tehnološke postupke obrade i isko rištavanja komunalnog otpada prije konačnog zbrinjavanja u okviru centara gospodarenja otpadom, pri čemu su postupci mehaničko biološke obrade otpada pretpostavljeni kao postupci za proizvodnju goriva iz otpada. Korištenje goriva iz otpada rezultira smanjenom potrošnjom primarnih izvora energije. Preduvjet za provedbu ove mjere je osiguravanje otpada u stabilnoj količini, sastavu i strukturi. MEN-11 Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske/rashladne energije Poticanje grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije temelji se na odredbama Zakona o tržištu toplinske energije (»Narodne novi ne« broj 80/2013) koji je zamijenio postojeći Zakon o proizvodnji, STRANICA 48 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Cd kg/god 0,02 1,32 1,5% Hg kg/god 0,001 1,45 0,1% PCDD/PCDF kg/god 0,41 148,55 0,3% PAU kg/god 0,10 16,36 0,6% CO kt/god 250,11 573,70 43,6% Tablica 15-2: Utjecaj sektora prometa na ukupne emisije onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj u 2010. godini Emisija onečišćujuće tvari u 2010. godini Jedinica Promet RH Udio pro met/RH CO 2 eq kt/god 6.070,36 28.722,23 21,1% NO x kt/god 44,82 70,52 63,6% SO 2 kt/god 3,82 41,45 9,2% HOS kt/god 14,52 76,32 19,0% NH 3 kt/god 0,60 37,50 1,6% PM 2,5 kt/god 2,74 10,20 26,8% PM 10 kt/god 3,10 13,79 22,5% TSP kt/god 3,28 28,81 11,4% Pb kg/god 25,59 28,24 90,6% Cd kg/god 0,03 0,58 4,3% Hg kg/god 0 0,75 0% PCDD/PCDF kg/god 0,37 93,62 0,4% PAU kg/god 0,15 9,30 1,6% CO kt/god 87,62 265,55 33,0% Promet najviše doprinosi emisijama NO X (63,6%) i Pb (90,6%), te nešto manje emisijama HOS-eva (19,0%), PM 2,5 (26,8%), PM 10 (22,5%) i CO (33,0%). Vezano uz stakleničke plinove promet dopri nosi s 21,1% ukupnim emisijama izraženim kao ekvivalentna emisija CO. Dominantan sektor u emisijama spomenutih onečišćujućih tvari je cestovni promet. U trendu emisije vidi se da emisija CO i HOS-eva opada, dok su ostale onečišćujuće tvari na približno istoj razini. Emisija HOS-eva opada jer se smanjuje udio benzina u potrošnji, a nova vozila imaju manje fugitivne emisije. Broj vozila s ugrađenim katalizatorom u 2005. godini iznosio je 552.000, a godišnje se povećava sa stopom od 10% (vozila pregledana u stanicama za tehnički pregled vozila). Izvjesno je da će u sektoru prometa biti najteže ograničiti porast emisije. Implementacija mjera relativno sporo djeluje, a one se u najvećoj mjeri odnose na napredak u tehničkim karakteristikama motornih vozila. U automobilskoj industriji zahtjeve regulative treba najaviti 5 – 10 godina unaprijed, a potpuna zamjena fl ote vozila traje i do 20 godina. Kako bi se smanjile ukupne emisije iz prometa, pored povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja specifi čnih emisija ispušnih plinova iz motornih vozila, potrebno je reorganizirati transportni sustav, posebice u urbanim sredinama kako bi se smanjila potreba građana za kraćim putovanjima osobnim vozilima pri čemu vozilo koristi najčešće samo jedna osoba (engl. single-occupancy) te skratiti vrijeme putovanja. Iz tog razloga Republika Hrvatska treba staviti veći naglasak na uspostavu održivih prometnih sustava. To je po dručje u kojem se mogu napraviti bitni pomaci, a mjere vezane na efi kasnost vozila i njihovu manju emisiju ovise o dinamici globalnih dogovora industrije automobila i proizvođača goriva s jedne strane i regulatora s druge. 15.2. MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA IZ PROMETA Planom se defi niraju postojeće i dodatne mjere za smanjivanje emi sija iz prometa kao i ciljevi pojedinih mjera. Predviđene mjere su ćih postrojenja i objekata s ciljem racionalnije potrošnje energije na način da se kroz uštede u troškovima za energente i održavanje ostvari povrat investicije. Ovi projekti obuhvaćaju razvoj, izvedbu i fi nanciranje s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanje nja troškova za pogon i održavanje. Područja poslovanja su javni i privatni sektor, odnosno zgradarstvo (škole i vrtići, uredi, hoteli, sveučilišta, bolnice), javna rasvjeta, industrija i sustavi opskrbe ener gijom (kogeneracija, daljinsko grijanje). 15. MJERE ZA SMANJIVANJE UKUPNIH EMISIJA IZ PROMETA (MTR) Emisije iz sektora prometa nastaju izgaranjem i hlapljenjem goriva te trošenjem materijala (guma, kočnica i dr.) u svim oblicima pro meta (cestovni, željeznički, zračni, pomorski, riječni i izvan-cestov ni). Emisije obuhvaćaju veliki broj onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova i prvenstveno su ovisne o tehničkim karakteristikama i efi kasnosti motora, konstrukciji vozila i kvaliteti goriva. Emisije nasta ju i suspendiranjem prašine s prometnica, što je izraženi problem u mnogim gradovima i vjerojatno među glavnim uzrocima povišenih onečišćenja na nekim lokacijama. Mjere za smanjivanje emisija iz ovoga sektora stoga prvenstveno ovi se o tehnološkom napretku i poboljšanju efi kasnosti vozila i kvalitete goriva. Osim navedenih tehničkih mjera, sa stajališta smanjivanja emisija učinkovite su i mjere kojima se potiču oni oblici prijevoza koji imaju manju emisiju, kao što je primjerice željeznički prijevoz i različiti oblici javnog prijevoza. U sektoru prometa se u razdoblju 2005. – 2010. godine povećavala potrošnja goriva s prosječnom godišnjom stopom od 4,8%. To je posljedica povećanja potrošnje dizelskog goriva, sa stopom od 14,3% godišnje u posljednjih pet godina, dok se istovremeno potrošnja benzina smanjila za 8,3%. U Republici Hrvatskoj je u 1990. godini bilo približno 1,24 milijuna cestovnih vozila, u 2005. godini broj vozila se povećao na oko 1,7 milijuna da bi u 2010. godini bilo ukupno oko 1,8 milijuna vozila što čini 49-postotno povećanje s obzirom na 1990. godinu i 8,6% tno s obzirom na 2005. godinu. Struktura fl ote vozila u 2010. godini bila je sljedeća: 81% su osobna vozila, 7% laka teretna vozila, 2% teška teretna vozila i 10% mopedi i motocikli. Postojeća fl ota vozila u Republici Hrvatskoj je stara u prosjeku oko 10 godina. Značajan dio prometa u Republici Hrvatskoj čine tranzitni promet i odredišni promet povezan s turizmom. 15.1. PREGLED EMISIJA IZ PROMETA Utjecaj sektora prometa na ukupne emisije onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj u 1990. i 2010. godini prikazan je u tablicama 15-1 i 15-2. Tablica 15-1: Utjecaj sektora prometa na ukupne emisije onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj u 1990. godini Emisija onečišćujuće tvari u 1990. godini Jedinica Promet RH Udio promet/ RH NO x kt/god 59,68 95,40 62,6% SO 2 kt/god 9,41 173,50 5,4% HOS kt/god 40,97 113,39 36,1% NH 3 kt/god 0,03 50,91 0,1% PM 2,5 kt/god 2,26 12,87 17, 5% PM 10 kt/god 2,52 17,90 14,1% TSP kt/god 3,08 27,08 11,4% Pb kg/god 456,24 536,11 85,1% SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 49 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE žnju postigla bi se maksimalna razina osviještenosti svih građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima ovoga modernog, inteli gentnog i ekološki prihvatljivog stila vožnje, kroz aktivno provođenje izobrazbe ekovožnje među vozačima. Posebni elementi trebaju biti posvećeni edukaciji o ekovožnji za vo zače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila. MTR-4 Poticanje proizvodnje i korištenje biogoriva u prijevozu Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogori va u prijevozu za razdoblje 2011. do 2020. godine (www.mingo.hr) sadrži prikaz i ocjenu stanja na tržištu goriva za prijevoz i područ ju zaštite zraka, usporedne analize, dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni cilj stavljanja na tržište biogoriva, mjere za poticanje povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te druge potrebne podatke. Mjere propisane akcijskim planom obuhvaćaju mjere za poticanje proizvodnje sirovine za proizvodnju biogoriva, mjere za poticanje proizvodnje biogoriva, odnosno naknada za poticanje proizvodnje, mjere za poticanje potrošnje biogoriva, odnosno obveza distributera tekućih naft nih goriva da stavljaju biogorivo na tržište, administra tivne mjere i razvojne i istraživačke aktivnosti. MTR-5 Izmjena sustava plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon Postojeći sustav plaćanja posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon uređen je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine« br. 107/2003, 144/2012), Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koefi cijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (»Narodne novine« broj 2/2004) i Pravilnikom o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (»Narodne novine« broj 20/2004). Posebna naknada se obračunava uzimajući u obzir vrstu motora i pogonskog goriva, radni obujam motora i starost vozila. Ovom mjerom se predlaže izmjena sustava plaćanja pri čemu bi osnovni kriterij bila emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova s ciljem motiviranja kupovine vozila s manjom emisijom. Za provedbu ove mjere potrebno je prethodno izraditi tehno-ekonomsku analizu s izborom optimalnog rješenja i prijedlogom modela plaćanja. Priku pljena sredstva bi se usmjerila na razvoj infrastrukture za hibridna i električna vozila i poticanje njihove kupovine te promociju kori štenja vozila s niskom emisijom. MTR-6 Financijski poticaji za kupnju hibridnih i električnih vozila Električna i hibridna vozila su u ovom trenutku zbog tehnološkog razvoja cjenovno znatno viša od konvencionalnih vozila s unutar njim izgaranjem. Treba naglasiti da su električna vozila znatno učin kovitija sa stajališta potrošnje primarne energije i gotovo neutralna sa stajališta emisija ugljikovog dioksida ako se pri punjenju koristi električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije. S ciljem poticanja većeg tržišnog udjela električnih i hibridnih vozila pred laže se uvođenje poticajnih naknada, odnosno subvencija kupcima hibridnih i električnih vozila kroz dodjelu nepovratnih sredstava. Sredstva za isplatu poticaja/subvencija bila bi sredstva koja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikuplja od posebne na knade za okoliš na vozila na motorni pogon. dio sveukupne strategije koja se odnosi na promet sukladno Strate giji energetskog razvoja Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/2009). Ministarstvo je izradilo Prijedlog programa mjera smanjenja emisija iz sektora prometa za razdoblje 2013. – 2020. godine temeljenog na drugom Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2013. godine i Strategiji energetskog razvoja. Program mjera će se sufi nancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Planom se defi niraju sljedeće postojeće i dodatne mjere za smanji vanje emisija iz prometa: MTR-1 Propisivanje graničnih vrijednosti sastavnica i značajki kvalitete tekućih naft nih goriva Uredba o kvaliteti tekućih naft nih goriva (»Narodne novine« broj 113/2013) propisuje granične vrijednosti sastavnica i značajki kvalite te tekućih naft nih goriva uključujući: benzin, dizelsko gorivo, plinsko ulje, loživo ulje, brodsko gorivo i petrolej. Također, propisan je način utvrđivanja i praćenja kvalitete tekućih naft nih goriva, način dokaziva nja sukladnosti, označivanje proizvoda te način i rok dostave izvješća o kvaliteti tekućih naft nih goriva Agenciji za zaštitu okoliša. Sa stajališta emisija najvažniji se parametar vezano uz kvalitetu go riva odnosi na dozvoljeni udio sumpora. Za dizelsko gorivo i benzin propisana je granična vrijednost za sumpor koja iznosi 10 mg/kg i vrijedi od 1. 1. 2011. godine, za benzin, odnosno od 1. 1. 2012. go dine za dizelsko gorivo Eventualna izuzeća od navedenih graničnih vrijednosti idu na mišljenje Europskoj komisiji. Za plinsko ulje namijenjeno za uporabu kod necestovnih pokretnih strojeva, poljoprivrednih i šumskih traktora i plovila za unutarnju plovidbu propisana granična vrijednost za sumpor iznosi 10 mg/kg i primjenjuje se od 1. siječnja 2013. godine. Granična vrijednost za sumpor kod brodskih goriva iznosi 1,5% m/m za brodsko dizelsko gorivo (oznaka: DMB, DMZ) i 0,1% m/m za brodsko plinsko ulje (oznaka: DMX, DMA) s tim da brodovi na vezu moraju koristiti brodska goriva s količinom sumpora do 0,1% m/m. MTR-2 Informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje go riva i emisija CO 2 novih osobnih automobila Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO 2 novih osobnih automobila (»Narodne novine« broj 120/2007) propisuje da dobavljači i prodavači osobnih automobila imaju obvezu za svaki model novog osobnog automobila koji stav ljaju na tržište u Republici Hrvatskoj izraditi oznaku ekonomičnosti potrošnje goriva izraženu u litrama na 100 kilometara ili kubičnim metrima na 100 kilometara i emisije CO 2 izraženu u gramima po kilometru. Također, središnje tijelo državne uprave zaduženo za si gurnost prometa izrađuje Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO 2 . Vodič se nalazi na internetskoj adresi Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr. MTR-3 Provedba pilot-projekta i uspostava sustava izobrazbe vozača cestovnih vozila za ekovožnju Drugi Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2013. godine (www.mingo.hr) sadrži kao jednu od mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u pro metu mjeru »Trening ekovožnje za vozače cestovnih vozila«. U cilju smanjenja emisija iz prometa i mjera za poticanje energetske učinkovitosti kao jedna od mjera je eko vožnja. Provedbom pilot projekta i uspostavom izobrazbe vozača cestovnih vozila za ekovo STRANICA 50 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE 16. REDOSLIJED, ROKOVI I OBVEZNICI PROVEDBE MJERA U ovom poglavlju prikazuje se redoslijed mjera prema prioritetima i rokovima, nositelji provedbe mjera, izvori fi nanciranja te institucije koje pružaju tehničku potporu njihove provedbe. Uz svaku mjeru označeni su ciljevi koji se ostvaruju njihovom provedbom. Na po četku svake tablice navedene su prioritetne mjere čiju je provedba započela u 2013. godini. Nositelji provedbe mjera, uključujući središnja tijela državne uprave kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju pravovremeno planirati i uključivati u svoje planske i programske dokumente te osiguravati sva potrebna sredstva, uključujući i fi nancijska, za njihovu provedbu vodeći računa o razdoblju provedbe mjera. Defi nirane su tri razine prioriteta provedbe mjera: I. Mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Plana zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva II. Mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Plana ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Plana III. Mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju Plana Mjere se u tabličnim prikazima koji slijede označavaju s oznaka ma PM za postojeće i DM za dodatne mjere. Također, uvedene su i dodatne oznake koje pobliže opisuju vrstu mjere, uključujući: eko nomske (Ek), fi skalne (Fi), regulatorne (Re), izvještajne (Iz), nad zorne (Na), dragovoljne (Dr), informativne (In), edukacijske (Ed), istraživačko-razvojne (Ir), ostale (Os). MTR-7 Razvoj infrastrukture za električna vozila u urbanim sredinama Mjera ima za cilj razvoj infrastrukture, primarno stanica za punjenje ili stanica za izmjenu baterija, neophodnih za korištenje električ nih vozila zbog ograničenja u pogledu kapaciteta baterija i dosega električnih vozila. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je potrebno osigurati približno 0,25 stanica za punjene od ukupnog broja elek tričnih vozila kako bi se osigurala jednaka razina usluge u uspored bi s konvencionalnim vozilima. Za provedbu ove mjere potrebno je prethodno izraditi tehno-ekonomsku analizu s izborom optimalnog rješenja i prijedlogom mreže stanica za punjene/izmjenu baterija. MTR-8 Razvoj održivih prometnih sustava u urbanim područ jima Promet i potreba za mobilnošću predstavlja jedan od najvećih pri tisaka na okoliš u urbanim sredinama. Porast broja osobnih vozila, način njihovog korištenja, intenzivnost prometa i nestrukturirano širenje gradskih područja u velikoj mjeri poništava tehnološki na predak u energetskoj učinkovitosti vozila i emisijskoj intenzivnosti uključujući i buku. Ovom mjerom se predviđa postupni razvoj održivih prometnih su stava u urbanim područjima Republike Hrvatske pri čemu bi temelj ni dokumenti trebali biti Planovi održivog urbanog prometa. Planovi bi obuhvaćali analizu postojećeg stanja, defi niranje vizije i ciljeva, analizu utjecaja i donošenje mjera za sve oblike prijevoza, raspodjela odgovornosti, način provedbe i mehanizme praćenja provedbe. Ovi planovi koji bi se donosili na razini velikih gradova trebali bi se pripremiti u skladu sa smjernicama Europske komisije i fi nancirati putem programa i fondova EU. Preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelji provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · · · · · · PM Re MPR-1 Međusektorske mjere i instrumenti zaštite okoliša MZOIP, JLP(R)S, onečišći vači Ovlaštenici Državni proračun, onečišćivači, proračun JLP(R)S, programi vanjske pomoći EU 2013. 2017. I. · DM Re MPR-2 Donošenje nove uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka MZOIP DHMZ - 2013. 2013. I. · DM Re MPR-3 Donošenje nove uredbe o utvrđivanju loka cija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno pra ćenje kvalitete zraka i popisa mjernih mjesta za pra ćenje koncentracija onečišćujućih tvari za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanje o procjenjivanju i upravljanju kvalitetom zraka MZOIP DHMZ - 2013. 2013. I. DM Re MPR-4 Donošenje novog Programa mjerenja razine onečišćenosti na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka MZOIP DHMZ - 2013. 2013. I. · · DM Re MPR-5 Unaprjeđenje sustava praćenja kvalitete zraka u postajama iz državne mreže, osiguranje kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka MZOIP, DHMZ DHMZ, referentni laboratoriji Državni proračun 2013. 2017. I. · · DM Ir MPR-6 Prilagodba i nadogradnja Informacijskog su stava sukladno zahtjevima Zakona o zaštiti zraka i Pravilnika o uzajamnoj razmjeni informacija i izvje šćivanja o kvaliteti zraka AZO DHMZ, referentni laboratoriji FZOEU 2014. 2015. I. · DM Re, Ed MPR-7 Izmjene i dopune Pravilnika o registru one čišćavanja okoliša u dijelu koji se odnosi na emisije u zrak i jačanje kapaciteta jedinica područne (regio nalne) samouprave u vođenju ROO MZOIP, AZO, JP(R)S Ovlaštenici FZOEU 2014. 2015. I. · · · DM Ir MPR-8 Unaprjeđenje sustava praćenja i izvješćiva nja o emisijama onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na nacionalnoj razini sukladno obvezama iz međunarodnih ugovora MZOIP, AZO Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 51 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE I. · · DM Re MPR-9 Osiguranje dostave podataka u bazu podata ka o kvaliteti zraka kao sastavnog dijela Informacij skog sustava zaštite zraka AZO, DHMZ, JLP(R)S Ispitni labo ratoriji/ referentni laboratoriji FZOEU, Državni proračun 2013. 2014. II. · DM Re MPR-10 Ocjena kvalitete zraka na teritoriju RH za razdoblje 2011.-2015. MZOIP DHMZ Državni proračun 2014. 2016. II. · · DM Ir MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije AZO, JP(R)S Ovlaštenici DZS, FZOEU 2014. 2016. II. · DM Ir MPR-12 Provođenje testova ekvivalencije sukladno smjernicama Europske komisije o dokazivanju ekvi valencije DHMZ Referentni laboratoriji/ ispitni labo ratoriji Državni proračun 2014. 2016. II. · DM Ir MPR-13 Kartiranje pragova štetnog djelovanja talo ženja dušika s ciljem utvrđivanja stupnja ugroženosti bioraznolikosti u zaštićenim područjima u Hrvatskoj AZO Ovlaštenici FZOEU 2015. 2016. III. DM Re MPR-14 Praćenje lebdećih čestica PM 2,5 u cilju odre đivanju pokazatelja prosječne izloženosti za 2015. godinu MZOIP, DHMZ referentni laboratoriji Državni proračun 2016. 2016. III. DM Re MPR-15 Izrada elaborata o mogućnostima postizanja cilja smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini na temelju pokazatelja prosječne izloženosti za PM 2,5 za 2015. godinu MZOIP AZO Državni proračun 2016. 2016. Kratkoročne mjere za očuvanje kvalitete zraka Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · DM Ed, Ir MKR-1 Jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područ ne (regionalne) samouprave za pripremu kratkoroč nih akcijskih planova JLP(R)S Ovlaštenici Programi vanjske pomoći EU 2014. 2015. I. · · PM Re MKR-2 Primjena posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i okoliša i mjera pravovremenog i cjelovitog informiranja javnosti JLP(R)S Ovlaštenici Proračun JLP(R)S, Programi vanjske pomoći EU 2014. 2017. Mjere za postizanje graničnih vrijednosti u zadanom roku ako su prekoračene Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · · · · DM Re MGV-1 Skupina mjera međunarodne suradnje i razmjene informacija te praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu u cilju doprinosa poboljšanju kvalitete zraka na području Slavonskog Broda MZOIP, (Brodsko posavska županija i Grad Slavonski Brod) DHMZ, AZO, ovla štenici FZOEU 2013. 2016. I. · · DM Ed, Ir MGV-2 Jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područ ne (regionalne) samouprave za pripremu Akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2014. 2015. II. · · DM Ir MGV-3 Utvrđivanje prekoračenja koja se mogu pri pisati prirodnim izvorima i/ili zimskom posipavanju cesta solju ili pijeskom DHMZ, MZOIP, AZO Referentni laboratoriji Državni proračun 2014. 2015. Mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do II. · · DM Ir MOZ-1 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari potrebnih za modeliranje kvalitete zraka u procjeni onečišćenja prizemnim ozonom (povezana aktivnost s MPR-11) AZO Ovlaštenici, DHMZ FZOEU 2014. 2015. II. · · DM Ir MOZ-2 Razvoj modela za analizu, praćenje i progno zu stvaranja prizemnog ozona i njihovih prekursora DHMZ AZO FZOEU 2014. 2015. II. · · · DM Re MOZ-3 Aktivno sudjelovanje u provođenju međuna rodnih ugovora i programa MZOIP, DHMZ, AZO Ovlaštenici Državni proračun 2013. 2017. STRANICA 52 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Mjere za i smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofi kacije i fotokemijskog onečišćenja Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · · · PM Re MOT-5 Ograničavanje emisija NH 3 učinkovitim gos podarenjem stajskim gnojivom i racionalnim kori štenjem mineralnih gnojiva MP, JLP(R)S Ovlaštenici, znanstvene institucije FZOEU, Fondovi EU 2013. 2017. I. · · PM Re MOT-6 Smanjivanje i ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva iz različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti Vlasnici/ operateri postrojenja Ovlaštenici Vlasnici/operateri postrojenja 2013. 2017. I. · · PM Re MOT-7 Smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgara nja goriva u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije Vlasnici/ operateri postrojenja Ovlaštenici Vlasnici/operateri postrojenja 2013. 2017. II. · · PM Re MOT-1 Daljnje smanjivanje emisija SO 2 iz proce sa izgaranja goriva u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije Vlasnici/ operateri postrojenja Ovlaštenici Vlasnici/operateri postrojenja 2013. 2017. II. · · PM Re MOT-2 Daljnje smanjivanje emisija SO 2 iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu Vlasnici/ operateri postro jenja, JLP(R)S Ovlaštenici Vlasnici/operateri postrojenja 2013. 2017. II. · · PM Re MOT-3 Daljnje smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u uređajima za loženje Vlasnici/ operateri postrojenja Ovlaštenici Vlasnici/operateri postrojenja 2013. 2017. II. · · PM Re MOT-4 Daljnje smanjivanje emisija NO x iz procesa izgaranja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvancestovnom prometu Vlasnici/ operateri postro jenja, JLP(R)S Ovlaštenici Vlasnici/ operateri postro jenja 2013. 2017. II. · · PM Re MOT-8 Smanjivanje emisija PM 2,5 iz procesa izgara nja goriva u industriji, kućanstvu, uslugama i izvan cestovnom prometu Vlasnici/ operateri postro jenja, JLP(R)S Ovlaštenici Vlasnici/ operateri postro jenja 2013. 2017. Mjere za smanjivanje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari i teških metala Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do II. · · DM Re MPO-1 Revizija Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima MZOIP, MP, MIN GO, MZ Ovlaštenici, znanstvene institucije, Hrvatski zavod za tok sikologiju Programi među narodne pomoći 2014. 2014. II. · · PM Re MTM-1 Provedba mjera iz Programa postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine MZOIP Nadležna ministarstva po sektorima Onečišćivači/ FZOEU 2013. 2017. II. · DM Ir MTM-2 Provesti: kartiranje kritičnog opterećenja s obzirom na teške metale te izraditi i uspostaviti program praćenja MZOIP, DHMZ, AZO Ovlaštenici, stručno znanstvene institucije FZOEU 2016. 2017. Mjere za postupno ukidanje potrošnje kontroliranih TOOO i smanjivanje emisija fl uoriranih stakleničkih plinova Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvrši telj/Teh nička potpora Izvori fi nanci ranja Raz doblje – od Raz doblje – do II. · PM Re MOS-1 Ukidanje i smanjivanje potroš nje kontroliranih i novih tvari te fl uori ranih stakleničkih plinova MZOIP Ovlašte nici FZOEU 2013. 2017. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 53 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE II. · PM Re MOS-2 Tehničke i organizacijske mjere prikupljanja, obnavljanja i oporabe kon troliranih tvari i fl uoriranih stakleničkih plinova Centri za obavljanje djelatnosti prikupljanja, obnavljanja i oporabe kon troliranih tvari i fl uoriranih stakleničkih plinova, vlasnici/operateri postrojenja Ovlašte nici FZOEU 2013. 2017. II. · PM Re MOS-3 Preventivne mjere za sprječava nje nekontroliranog propuštanja Vlasnici/operateri postrojenja, MZOIP Ovlašte nici FZOEU 2013. 2017. Mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova, poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabe OIE Sektor: Energetika i industrijski procesi – Sustav trgovanja emisijskim jedinicama i CCS Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · PM Ek MSP-1 Uključenje operatera postrojenja i zrako plova u treće razdoblje europskog sustava trgo vanja emisijskim jedinicama (EU ETS) MZOIP, AZO Ovlaštenici Operateri 2013. 2017. I. · · PM Ek MSP-2 Donošenje Plana korištenja fi nancijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedi nica putem dražbi MZOIP FZOEU FZOEU 2013. 2017. I. · · DM Re MSP-3 Izrada Nacionalne studije izvodljivosti s akcijskim planom pripremnih aktivnosti za pro jekte hvatanja i geološkog skladištenja ugljikovog dioksida (CCS) MINGO MZOIP FZOEU 2014. 2015. Sektor: Energetika i industrijski procesi – Poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabe OIE Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · PM Re, Ek MEN-4, MEN-8 Poticanje izgradnje kogeneracijskih postrojenja MINGO HROTE HROTE 2013. 2017. I. · DM Re, In MEN-6 Ekološki dizajn proizvoda koji koriste ener giju MINGO MZOIP FZOEU 2013. 2017. I. · PM Re, Ek MEN-7 Poticanje primjene obnovljivih izvora u pro izvodnji električne energije MINGO HROTE HROTE 2013. 2017. I. · DM Re, Ek MEN-11 Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske/rashladne energije MINGO - FZOEU 2014. 2017. II. · PM Re, Ek, In MEN-1 Poticanje energetske efi kasnosti u kućanstvi ma i sektoru usluga kroz projektne aktivnosti UNDP, MINGO FZOEU, MGIPU, MZOIP, ESCO tvrtke, HBOR GEF, FZOEU, ESCO tvrtke, HBOR 2013. 2017. II. · PM Re MEN-2 Energetski pregledi u industriji MGIPU MINGO, MZOIP FZOEU 2013. 2017. II. · PM Re MEN-3 Mjerenje i informativni obračun potrošnje energije MINGO, Opskrblji vači elek tričnom energijom, toplinom i prirodnim plinom FZOEU, HBOR, komercijalne banke, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2017. II. · PM Re, In MEN-5 Označavanje energetske efi kasnosti kućan skih uređaja MINGO FZOEU 2013. 2017. II. · PM Re, Ek MEN-9 Korištenje goriva iz otpada za proizvodnju električne energije i topline MZOIP JLP(R)S - 2013. 2017. II. · PM Re, Ek MEN-10 Korištenje goriva iz otpada u industriji ce menta MZOIP JLP(R)S - 2013. 2017. II. · · PM Re, Ek MEN-12 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efi kasnosti putem HBOR-a HBOR MINGO HBOR 2013. 2017. II. · · PM Re, Ek MEN-13 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efi kasnosti sredstvima FZOEU FZOEU MINGO, MZOIP, MGIPU FZOEU 2013. 2017. II. · · PM Re, Ek MEN-14 Projekti energetske učinkovitosti s otplatom kroz uštede (ESCO model) HEP-ES CO HEP GEF, IBRD, HBOR, FZOEU 2013. 2017. STRANICA 54 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Sektor: Poljoprivreda Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost / Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · DM Ir MSP-4 Izrada studije mogućnosti primjene mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede MP, MZOIP AZO, ovlaštenici, stručno znanstvene institucije FZOEU 2014. 2015. Sektor: Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · DM Ir MSP-5 Unaprjeđenje izvješćivanja iz sektora LULU CF-a MZOIP, MP AZO, ovla štenici FZOEU 2013. 2015. II. · DM Ir MSP-6 Izrada analize troškova i koristi pošumljava nja na novim površinama i biološke obnove šuma kao mjere povećanja odliva u LULUCF sektoru MZOIP, MP Ovlaštenici FZOEU 2014. 2015. II. · DM Ir, Re MSP-7 Revizija referentne razine za aktivnost gos podarenja šumama (FMRL) po članku 3.4 Kyotskog protokola za drugo obvezujuće razdoblje MZOIP, MP Ovlaštenici FZOEU 2014. 2015. II. · DM Ir, Re MSP-8 Razvoj Akcijskog plana za LULUCF sektor MZOIP, MP Ovlaštenici FZOEU 2014. 2015. Sektor: Gospodarenje otpadom Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · · PM Re MSP-9 Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količine komunalnog otpada JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.* I. · · PM Re MSP-10 Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.* I. · · PM Re MSP-12 Spaljivanje na baklji i/ili korištenje metana kao goriva za proizvodnju električne energije JLP(R)S, proi zvođači električne/ toplinske energije Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.** I. · · PM Re MSP-13 Smanjenje količine odloženog biorazgradi vog komunalnog otpada JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.* I. · · PM Re MSP-14 Proizvodnja goriva iz otpada JLP(R)S, proi zvođači električne/ toplinske energije Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.*** I. · · PM Re MSP-15 Korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline JLP(R)S, proi zvođači električne/ toplinske energije Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.*** II. · · PM Re MSP-11 Povećanje obuhvata stanovništva organizira nim skupljanjem komunalnog otpada JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2013. 2016.* II. · · DM Re MSP-16 Termička obrada komunalnog otpada i mu lja iz postrojenja za obradu otpadnih voda JLP(R)S Ovlaštenici FZOEU, Programi vanjske pomoći EU 2014. 2016. * u primjeni od 2005. – sukladno ciljevima defi niranima iz Zakona o otpadu koji je tada bio na snazi (»Narodne novine« br. 178/2004, 111/2006, 60/2008, 87/2009) i Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/2005) ** u primjeni od 2007. – sukladno odredbama Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« br. 117/2007, 11/2011) *** u primjeni od 2007. – sukladno ciljevima defi niranima Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (»Narodne novine« br. 85/2007, 126/2010, 31/2011) SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 55 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE radi smanjenja svojih emisija onečišćujućih tvari u zrak. Pripadajući protokoli su sljedeći: • Protokol o dugoročnom fi nanciranju međunarodnog progra ma monitoringa i procjene dalekosežnog prijenosa onečišćuju ćih tvari u zraku u Europi (EMEP protokol) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) defi nira instrumente za međunarodnu raspodjelu troškova programa monitoringa koji čini osnovu za ocjenjivanje i utvrđivanje onečišćenja zraka u Eu ropi, te za pristupanje dogovoru u pogledu smanjivanja emisija. EMEP protokol ima 3 važne komponente: prikupljanje podataka o emisijama SO 2 , NO x , HOS i drugih onečišćujućih tvari; mjerenje kvalitete zraka i taloženja, te modeliranje atmosferske disperzije. Isti je usvojen 1984. godine u Ženevi, na snagu je stupio 1988., a Republika Hrvatska ga je preuzela na temelju notifi kacije o suk cesiji, 1991. godine. 17. MEĐUNARODNE OBVEZE REPUBLIKE HRVATSKE Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) propisuje zakonodavni, organizacijski i znanstveni okvir djelovanja kojeg su razvile zemlje članice UNECE-a kao odgovor na prepoznate posljedice prekograničnog onečišćenja zraka. Ujedno je i prvi međunarodni pravno obvezujući dokument koji se odnosi na problematiku onečišćenja zraka na široj regionalnoj osnovi. Prema Konvenciji, »europska zračna masa« je zajednički resurs zemalja potpisnica, te zahtijeva koordinaciju mjera suzbijanja onečišćenja i zajedničke standarde emisija. Konvencija je potpisana 1979. godine u Ženevi, a na snagu je stupila 1983. godine. Republika Hrvatska je Konvenciju preuzela na temelju notifi kacije o sukcesiji, 1991. godi ne. Konvencija je proširena s osam protokola kojima su utvrđene specifi čne mjere koje stranke LRTAP Konvencije moraju poduzeti Međusektorske mjere i kvaliteta goriva Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · · DM Re MSP-19 Osnivanje Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i pri lagodbu klimatskim promjenama i Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova MZOIP - Državni proračun 2013. 2017. II. · · PM Re, Ek MSP-18 Naknade na emisiju CO 2 FZOEU MZOIP, MINGO Onečišćivači 2013. 2017. II. · · DM Os MSP-20 Intenziviranje uporabe inovativnih informa cijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u smanje nju emisija stakleničkih plinova MZOIP, nadležna ministar stva Stručno znanstvene institucije FZOEU 2014. 2017. I. · · DM Re MSP-17 Uspostava praćenja, izvješćivanja i verifi ka cije stakleničkih plinova u životnom vijeku tekućih naft nih goriva MZOIP AZO, MINGO 2013. 2014. Mjere za smanjivanje emisija iz prometa Pri ori tet C1 C2 C3 C4 C5 C6 PM/ DM Tip mjere Aktivnost/Mjera Nositelj(i) provedbe Izvršitelj/ Tehnička potpora Izvori fi nanciranja Raz doblje – od Raz doblje – do I. · DM Ir MTR-8 Razvoj održivih prometnih sustava u urba nim područjima MZOIP, JLS Ovlaštenici, stručne i znanstvene institucije FZOEU 2013. 2017. II. · PM Re MTR-1 Propisivanje graničnih vrijednosti sastavnica i značajki kvalitete tekućih naft nih goriva MZOIP MINGO - 2013. 2014. II. · · PM Re, In MTR-2 Informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO 2 novih osobnih auto mobila MUP MZOIP - 2013. 2017. II. - - DM Ir, Ed MTR-3 Provedba pilot projekta i uspostava sustava izobrazbe vozača cestovnih vozila za eko vožnju MZOIP, MPPI, MUP Stručne i znanstvene institucije FZOEU 2013. 2017. II. · PM Re, Fi MTR-4 Poticanje proizvodnje i korištenje biogoriva u prijevozu MINGO MZOIP HROTE 2013. 2017. II. · DM Fi MTR-5 Izmjena sustava plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon MZOIP Stručne i znanstvene institucije FZOEU 2013. 2017. II. · DM Fi MTR-6 Financijski poticaji za kupnju hibridnih i električnih vozila MZOIP, MINGO Ovlaštenici, stručne i znanstvene institucije FZOEU 2014. 2017. III. · DM Ir MTR-7 Razvoj infrastrukture za električna vozila u urbanim sredinama MINGO, MPPI MZOIP, ovlaštenici, stručne i znanstvene institucije FZOEU 2014. 2017. STRANICA 56 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE uporaba ili proizvodnja sljedećih tvari: aldrin, klordan, klorde kon, dieldrina, endrin, heksabrombifenil, mirex i toksafen, a za druge je predviđena eliminacija u kasnijoj fazi (DDT, heptaklor, heksaklorbenzen, PCB). Za DDT, HCH (uključujući i Lindan) i PCB propisuje se način i uvjeti pod kojim bi se te tvari mogle i dalje upotrebljavati. Za PAU, dioksine i furane propisuje se ob veza smanjenja ukupnih godišnjih emisija u usporedbi s razinom emisije u početnoj godini primjenjivanja obveze (načelno 1990. ili neka druga između 1985. i 1995. godine). Propisuju se dopu štene granične vrijednosti za dioksine i furane za glavne nepo kretne izvore, zatim najbolje raspoložive tehnike i tehnologije za smanjenje emisije. Propisuju se i obveze državama strankama da razviju strategije, politike i programe kako bi se provele obveze iz Protokola, a izrada godišnjeg proračuna emisija je neophodni preduvjet. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, a stupio je na snagu 2003. godine. Republika Hrvatska ga je ratifi cirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine. • Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofi kacije i prizemnog ozona (Gothenburški protokol) (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 7/2008) istovremeno ograničava emisije SO 2 , NO x , HOS i NH 3 , čime se utječe na zakiseljavanje, eutrofi kaciju i prizemni ozon (mnogostruki učinci). Stranke Gothenburškog protokola su obvezne do 2010. godine smanjiti godišnju emisiju na razinu koja je određena Protokolom i održavati je ubuduće na toj razini. Isto tako obvezne su prikupljati i čuvati podatke o naci onalnim godišnjim emisijama onečišćujućih tvari te o njima pe riodično izvještavati Izvršno Tijelo Konvencije. Smanjenje emisija koje pojedina država treba ostvariti do 2010. godine specifi čno je za svaku zemlju, a određuje se prema smjernicama, koje su date u priručniku koji je izdala Konvencija. Protokolom su propisane i granične vrijednosti emisija navedenih onečišćujućih tvari za nepokretne i pokretne izvore. Protokol je usvojen 1999. godine u Gothenburgu, a na snagu je stupio 2005. godine. Republika Hrvatska ratifi cirala je Protokol u 2008. godini. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (»Na rodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/96) određuje okvir za međunarodno djelovanje kako bi se odgovorilo izazovu klimatskih promjena na globalnoj razini. Ista prepoznaje klimatski sustav kao zajednički resurs na čiju stabilnost mogu utjecati emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova. Stranke Konvencije, između ostalog, prikupljaju i razmjenjuju informacije o emisijama stakle ničkih plinova, nacionalnoj politici i iskustvima, te surađuju u pri premi za prilagodbu klimatskim promjenama. Republika Hrvatska ratifi cirala je Konvenciju 1996. godine. Sukladno članku 22. točki 3. Konvencije, Republika Hrvatska je kao zemlja u procesu prelaska na tržišno gospodarstvo preuzela obveze stranke Priloga I. koje se odnose na zadržavanju vlastite emisije stakleničkih plinova na razini iz 1990. godine. • Kyotski protokol (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 5/2007) uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o pro mjeni klime prihvaćen je s ciljem smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova (metana, didušikova oksi da, fl uoriranih ugljikovodika, perfl uoriranih ugljikovodika i sum porova heksafl uorida). Protokol je usvojen 1997. godine, na sna gu je stupio 2005., a Republika Hrvatska ga je, nakon pozitivnog ishoda pregovora oko visini emisije u baznoj godini, ratifi cirala 2007. godine. • Na 18. konferenciji država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i, 8. Konferenciji stranaka Kyotskog protoko la, održanoj u prosincu 2012. godine u Dohi, Katar, usvojen je • Protokol o smanjenju emisija sumpora ili njihovog prekogra ničnog strujanja za najmanje 30% (»Narodne novine – Me đunarodni ugovori«, br. 17/98, isp. 3/99) ima za cilj smanjenje emisija jednog od najvećih onečišćujućih tvari u zraku. Do 1993. godine emisija istog se smanjila za više od 50%, a prema zadnjim podacima sve stranke Protokola su dosegle ciljano smanjenje. Protokol je usvojen 1985. godine u Helsinkiju, a na snagu je stu pio1987. godine. Republika Hrvatska nije ratifi cirala Protokol. • Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih pre kograničnih strujanja (»Narodne novine – Međunarodni ugo vori«, broj 2/2008) ima za cilj nadzirati i smanjiti antropogene emisije dušikovih oksida (NO x ), koje zračna strujanja prenose na velike udaljenosti i atmosferskim taloženjem štetno utječu na sastavnice okoliša i ljudsko zdravlje. Osim što emisija NO x utječe na zakiseljavanje i eutrofi kaciju kopnenih i vodenih ekosustava, doprinosi također i stvaranju prizemnog ozona. Protokolom se države obvezuju primjenjivati i unaprjeđivati standarde za emi sije dušikovih oksida iz nepokretnih i pokretnih izvora, u svrhu učinkovitog nadzora i smanjivanja nacionalnih godišnjih emisija dušikovih oksida i njihovih prekograničnih strujanja, uzimaju ći u obzir najbolje raspoložive i ekonomski izvedive tehnologije koje su navedene u Tehničkom dodatku Protokola. Isti je usvojen 1988. godine u Sofi ji, na snagu je stupio 1991. godine, a Republi ka Hrvatska ga je ratifi cirala 2007. godine. • Protokol o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili nji hovih prekograničnih strujanja (»Narodne novine – Međuna rodni ugovori«, broj 2/2008) od velikog je značaja budući da su ovi spojevi vrlo važni za nastajanje prizemnog ozona. Protokol je usvojen 1991. godine, na snagu je stupio 1997. godine, a Repub lika Hrvatska ga je ratifi cirala 2007. godine. • Protokol o daljnjem smanjenju emisije SO 2 (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 17/98, 3/99 – ispravak) primjenjuje pristup zasnovan na učincima, konceptu kritičnog opterećenja, najboljim raspoloživim tehnologijama, očuvanju energije, te pri mjeni brojnih ekonomskih instrumenata, što je u konačnici do velo do razlika u obvezama redukcije emisija pojedinih stranaka Protokola. Pristup baziran na učincima ujedno postavlja dugo ročne ciljeve u pogledu smanjenja emisija. Protokol je usvojen 1994. godine u Oslu, stupio je na snagu 1998. godine, a Republika Hrvatska ga je ratifi cirala 1999. godine. • Protokol o teškim metalima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/2007) ima za cilj nadzirati antropogene emisi je teških metala, koje mogu imati nepovoljni utjecaj na zdravlje ljudi, odnosno okoliš. Protokolom se propisuju temeljne obveze stranaka u pogledu emisija olova (Pb), kadmija (Cd), žive (Hg) i njihovih proizvoda. Stranke su obvezne smanjiti ukupne godišnje emisije u atmosferu navedenih teških metala u odnosu na razinu emisije u početnoj godini primjenjivanja obveze, a to je načel no 1990. ili neka druga između 1985. i 1995. godine. Granične vrijednosti emisije iz nepokretnih izvora, propisane Protokolom, odnose se na emisije krutih čestica, jer je praćenje emisija čestica jednostavnije, a pridržavanje propisanim ograničenjima doprino si i smanjivanju emisija teških metala. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, na snagu je stupio 5 godina kasnije, a Repub lika Hrvatska ga je ratifi cirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine. • Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/2007) ima za cilj nadzirati, smanjiti ili ukloniti ispuštanje, emisiju i gubitke postojanih organskih spojeva. Protokolom se odmah zabranjuje SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 57 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE dica toga postiglo bi se značajno smanjenje ili potpuno uklanjanje ispuštanja tih spojeva u okolišu. Usvojena je 2001. godine, na snagu je stupila 2004. godine, a Republika Hrvatska ju je ratifi cirala 2006. godine. Tablica 17-1: Status međunarodnih ugovora Naziv međunarodnog ugovora Usvo jen Stupa nje na snagu Broj država stranaka Stupanje na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku Konvencija o dalekosežnom pre kograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (LRTAP) 1979. 1983. 51 1992. Protokol o dugoročnom fi nanciranju međunarodnog programa monitorin ga i procjene dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP) 1984. 1988. 44 1992. Protokol o smanjenju emisija sumpo ra ili njihovog prekograničnog struja nja za najmanje 30% 1985. 1987. 25 Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja 1988. 1991. 34 2007. Protokol o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili njihovih preko graničnih strujanja 1991. 1997. 23 2007. Protokol o daljnjem smanjenju emi sija SO 2 1994. 1998. 29 1999. Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima 1998. 2003. 33 2007. Protokol o teškim metalima 1998. 2003. 33 2007. Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofi kacije i prizemnog ozona (Got henburški protokol) 1999. 2005. 25 2008. Okvirna konvencija Ujedinjenih na roda o promjeni klime (UNFCCC) 1992. 1994. 165 1996. Kyotski protokol 1997. 2005. 179 2007. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja 1985. 1988. 197 1992. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1987. 1989. 197 1992. Londonska dopuna Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1990. 1992. 197 1993. Kopenhaška izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1992. 1994. 197 1997. Montrealska izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 1997. 1999. 194 2000. Pekinška izmjena Montrealskog pro tokola o tvarima koje oštećuju ozon ski sloj 1999. 2002. 188 2002. Konvencija o pristupu informaci jama, sudjelovanju javnosti u od lučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška kon vencija) 1998. 2001. 41 2006. Protokol o registrima ispuštanja i pri jenosa onečišćujućih tvari 2003. - 6 2008. Stockholmska konvencija o posto janim organskim onečišćujućim tvarima 2001. 2004. 178 2007. amandman na Prilog B Kyotskog protokola kojim se propisuju obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 2013. do 2020. godine te vremenski raspored po kojem se dono šenje globalnog sporazuma o promjeni klime treba ostvariti do 2015. godine, za razdoblje nakon 2020. godine kao i povećanje ambicije u razdoblju do 2020. Obveze za Republiku Hrvatsku će u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola, od 2013. do 2020. godine, biti ispunjene zajednički od strane Europske unije i njezinih država članica, te Islanda, sukladno članku 4. Kyotskog protokola. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog sloja (»Narodne novine – Me đunarodni ugovori«, broj 12/93) ima za cilj očuvanje ljudskog zdrav lja i okoliša, te podrazumijeva poduzimanje određenih mjera koje će spriječiti promjene ozonskog omotača. Njezina zadaća jest i potica nje istraživanja i suradnje među državama te razmjena informacija. Važno je napomenuti da je ova Konvencija potvrda usuglašenosti država kako treba pristupiti rješavanju globalnih problema okoliša prije nego se isti znanstveno dokažu. Konvencija je usvojena 1985. godine, na snagu je stupila 1988. godine, a Republika Hrvatska ju je preuzela na temelju notifi kacije o sukcesiji 1991. godine. • Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) utvr đuje obvezu postupnog ukidanja proizvodnje i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, te predstavlja jedan od najuspješnijih primjera međunarodne suradnje u borbi s globalnim prijetnjama okolišu. Od usvajanja 1987. godine, države članice su nastavile prilagođavati sustav koji su formirale kao odgovor na znanstvene dokaze i razvoj tehnologija. Protokol je stupio na snagu 1989. go dine, a Republika Hrvatska ga je preuzela na temelju notifi kacije o sukcesiji, 1991. godine. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuš ka konvencija) (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 7/2008) obvezuje stranke Konvencije da svakoj fi zičkoj i pravnoj oso bi osigura pravo pristupa informacijama o okolišu koje čuva javna vlast kod sebe ili kod nekog drugog, bez obveze iskazivanja interesa, te je nužno da javna vlast učini dostupnim i pruža informacije o okolišu široj javnosti u najvećoj mogućoj mjeri, naročito koristeći tehnologije informiranja i komuniciranja. Konvencija se sadržajno može podijeliti na tri osnovna dijela: pristup informacijama, sudje lovanje javnosti, te pristup pravosuđu. Konvencija je usvojena 1998. godine, na snagu je stupila 2001. godine, a Republika Hrvatska ju je ratifi cirala 2006. godine. • Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/2011) ima za cilj poboljšati pristup javnosti informacijama putem us postave jedinstvenog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo u obliku javno dostupne baze podataka. Od Protokola se očekuje da će izvršiti dodatni pritisak na oneči šćivače kako bi se smanjili pritisci na sastavnice okoliša. Usvojen je u Kijevu 2003. godine, ali još uvijek nije stupio na snagu. Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišću jućim tvarima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 11/2006) je međunarodni ugovor o zaštiti ljudskog zdravlja i oko liša u pogledu dotičnih spojeva. Isti su vrlo postojani i mogu biti geografski široko rasprostranjeni. Ujedno se talože u masnom tkivu živih organizama, a toksični učinak imaju i na okoliš i na živi svijet. Konvencijom se propisuju uvjeti koje svaka stranka Konvencije treba ispuniti kako bi se postiglo ukidanje proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza postojanih organskih spojeva na globalnoj razini. Kao poslje STRANICA 58 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Nositelji troškova provedbe mjera mogu biti javni, na razini tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samou prave, i korporativni, na razini onečišćivača – obveznika. Potonji su obvezni troškove koji proizlaze iz propisa s područja zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena kao i horizontal nih propisa, kao što je primjerice usklađivanje s najboljim raspolo živim tehnikama, uključiti u svoja kapitalne i operativne izdatke. U vezi s tim, Plan ne daje procjenu troškova za provedbu mjera na razini onečišćivača jer se isti određuju tijekom faze projektiranja i vrlo ih je teško odrediti pristupom »s vrha prema dnu« bez rizika da nesigurnost procjene bude karakterizirana kao iznimno visoka te da informacija nema praktičnu vrijednost za donositelje odluka i zainteresiranu javnost. Procjena se u ovim slučajevima temelji na graničnim troškovima smanjenja emisija onečišćujućih tvari i sta kleničkih plinova i količini emisija koju je potrebno smanjiti suklad no zadanim ciljevima ili na principu opravdanog troška. Troškovi su procijenjeni na osnovi dostupnih i važećih dokumenata i ekspertnom procjenom i služe kao orijentir za planiranje troškova i izradu detaljnih programskih i projektnih zadataka za svaku mjeru. U tablici 18-1 prikazana je procjena troškova provedbe Plana po pojedinim skupinama mjera uz odgovarajuće napomene. 18. PROCJENA SREDSTAVA ZA PROVEDBU PLANA I REDOSLIJED KORIŠTENJA SREDSTAVA PREMA UTVRĐENIM PRIORITETNIM MJERAMA I AKTIVNOSTIMA U PLANU Provedba ovoga Plana zahtjeva procjenu i planiranje dinamike tro šenja fi nancijskih sredstava u razdoblju važenja Plana kao i izvor osiguranja potrebnih fi nancijskih sredstava. Analizom mjera u pret hodnim poglavljima utvrđene su vrste mjera, nositelji provedbe, institucije koje pružaju tehničku i fi nancijsku potporu te vremensko razdoblje provedbe. Izvori fi nanciranja za provedbu Plana obuhvaćaju: – sredstva državnog proračuna, – sredstva prikupljena temeljem naknada koja onečišćivači uplaću ju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uključujući i prihode od dražbi za emisijske jedinice stakleničkih plinova, – strukturne i investicijske fondove EU, – bilateralne i ostale donorske programe međunarodnih institucija te namjenske kreditne linije putem međunarodnih razvojnih ili komercijalnih banaka. Skupina mjera Procjena troška u raz doblju provedbe Plana, 2013.-2017. godina Izvor fi nanciranja/ Nositelj mjere Obrazloženje i napomene Preventivne mjere za očuvanje kva litete zraka: MPR-5 Unaprjeđenje sustava pra ćenja kvalitete zraka u postajama iz državne mreže, osiguranje kvalitete mjerenja i podataka kvalitete zraka 49,5 milijuna kn Državni proračun/ DHMZ, MZO IP Mjera: održavanje postojeće državne mreže i praćenje kvalitete zraka u razdoblju 2013.-2017. godine planira se fi nancirati sredstvima državnog proračuna MZOIP-a i DHMZ-a. 150 milijuna kn Programi vanjske pomoći EU, FZOEU/ DHMZ Mjera: izgradnja nove državne mreže planira se fi nancirati sredstvima strukturnih fondova EU te sredstvima FZOEU (nacionalni dio je 15%, koji iznosi 22,5 milijuna kuna). Procjena troškova uključuje unaprjeđenje sustava mjerenja kvalitete zraka do 2017. godine izgradnjom novih postaja ili modernizacijom postojećih postaja, sukladno novim propisima u području zaštite zraka. 1,5 milijuna kn FZOEU/ AZO Mjera: unaprjeđenje informacijskog sustava zaštite zraka planira se fi nan cirati sredstvima FZOEU. Procjena troškova odnosi se na unaprjeđenje informacijskog sustava za štite zraka. Kratkoročne mjere za očuvanje kva litete zraka, Mjere za postizanje graničnih vri jednosti u zadanom roku ako su prekoračene 0,5 milijuna kn Programi vanjske pomoći EU, JLP(R)S Mjera se planira realizirati fi nancijskom potporom EU, TAIEX programi. 5 milijuna kn FZOEU/ DHMZ, AZO, MZOIP Mjera se planira realizirati sredstvima FZOEU. Projekt »Izrada Registra onečišćavanja zraka visoke rezolucije na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (aktivnost korelira s mjerom izrade registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije), izrada emisijskog katastra visoke rezolucije (1km x 1km) za područje Slavonskog Broda i Broda. Mjere za postizanje dugoročnih ci ljeva za prizemni ozon u zraku: MOZ-1 Izrada registra emisija one čišćujućih tvari potrebnih za modele kvalitete zraka u procjeni onečišće nja prizemnim ozonom MOZ-2 Razvoj modela za analizu, praćenje i prognozu stvaranja ozona i njihovih prekursora 15 milijuna kn FZOEU/DHMZ, AZO, MZOIP Mjere se planiraju fi nancirati sredstvima FZOEU. Mjerom se predviđa izrada cjelovitog registra emisija prekursora ozona na području Republike Hrvatske i prikaz emisija u skladu sa zahtjevima atmosferskog modela za analizu, procjenu i prognozu uvjeta onečišćenja na području Republike Hrvatske. Ova mjera korelira s mjerom izrade regi stra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom ras podjelom u EMEP mreži visoke rezolucije (poglavlje 6. Preventivne mjere). Mjerom se predviđa razvoj modela za analizu, praćenje i prognozu stvara nja ozona i njihovih prekursora na nacionalnoj razini, na razini pojedinih ekosustava, u gradovima i industrijskim područjima s pilot-projektom za područje Istre i Kvarnera. Mjere za ograničavanje i smanjiva nje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakise ljavanja, eutrofi kacije i fotokemij skog onečišćenja SO 2 : 1.990 milijuna kn NO x : 2.440 milijuna kn HOS: 503 milijuna kn NH 3 : 116 milijuna kn Vlastita sredstva/vlasnici, opera teri izvora onečišćavanja zraka Procjena se odnosi na scenarij s mjerama prema Programu postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj do 2020. godine sukladno obvezama prema Gothenburškom protokolu. Iskazane procjene odnose se na ukupne kapitalne i operativne troško ve vlasnika/operatera postojećih i novih postrojenja do 2020. godine uz pretpostavku da će se najveći broj mjera početi primjenjivati u razdoblju važenja ovoga Plana. SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 59 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE – dani s ograničenom aktivnošću, – upotreba lijekova, – simptomi: fi ziološke promjene u kardiovaskularnom sustavu, – smanjena plućna funkcija, – subklinički učinci. Najveći dio populacije uslijed određenog onečišćenja zraka pogođen je subkliničkim učincima, a kod vrlo malog dijela populacije izazi va preuranjenu smrt. Uglavnom se učinci preuranjene smrti javljaju kod kroničnih plućnih ili srčanih bolesnika. Međutim, ozbiljnost učinka je najveća upravo zbog preuranjene smrti, a najmanja zbog subkliničkih učinaka. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zasebno se iskazuju utjeca ji onečišćujućih tvari u zraku kao akutni i kronični učinci. Tablica 19-1: Efekti kratkoročnog i dugoročnog izlaganja onečišćuju ćim tvarima iz zraka Učinci kratkoročnog izlaganja onečišćujućim tvarima (akutni utjecaj) Učinci dugoročnog izlaganja onečišćujućim tvarima (kronični utjecaj) – Povećanje »dnevne« smrtnosti – Hospitalizacija zbog respiratornih i kardiovaskular nih oboljenja – Hitan prijem zbog respiratornih i kardiovaskular nih oboljenja – Primarna zdravstvena zaštita zbog respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja – Upotreba lijekova zbog respiratornih i kardiova skularnih oboljenja – Dani s ograničenom aktivnošću – Izostanak s posla – Izostanak iz škole – Ostali akutni simptomi (otežano disanje, kašalj, respiratorne infekcije) – Fiziološke promjene (pr. plućne funkcije) – Povećanje smrtnost zbog respiratornih i kardiova skularnih oboljenja – Kronična bolest dišnog su stava (pr. astma) – Kronične promjene u fi zio loškim funkcijama – Rak pluća – Kronične kardiovaskularne bolesti – Intrauterini ograničujući rast (pr. mala porođajna težina) 19. ANALIZA TROŠKOVA I TIME STVORENE KORISTI POBOLJŠANJA KVALITETE ZRAKA Smanjenjem onečišćenja zraka ostvaruje se korist jer se smanjuje negativan utjecaj na zdravlje ljudi, ekosustav i materijalna dobra. U nastavku se daje pregled glavnih utjecaja kako bi se dobio uvid o kojim vrstama utjecaja se radi i koje onečišćujuće tvari najviše doprinose tim utjecajima. U posljednje vrijeme u kreiranju politike zaštite okoliša na razini EU i na nacionalnim razinama sve više se kao pomoćno sredstvo koristi i novčano vrednovanje šteta pri čemu treba naglasiti da još uvijek postoji prijepor u pogledu etičnosti iska zivanja novčane vrijednosti ljudskog zdravlja ili života. Ipak, politika zaštite okoliša EU sve se više temelji na analizama troška i koristi. U tumačenju troškova treba znati na koji teritorijalni obuhvat se odnose troškovi. Izbjegnuti troškovi u nastavku, odnose se samo na koristi koje se ostvaruju u gradovima gdje je pretpostavljeno po boljšanje kvalitete zraka s obzirom na čestice, čiji je i doprinos ne gativnom utjecaju na zdravlje čovjeka od najvećeg značaja. Također, nisu kvantifi cirane izbjegnute štete od smanjenja emisije staklenič kih plinova i koliko bi to globalno smanjilo utjecaj na klimu. Za takve ukupne i cjelovite procjene danas još ne postoje niti približno zadovoljavajuće metode. 19.1. KORISTI OD POBOLJŠANJA KVALITETE ZRAKA 19.1.1. SMANJENJE UTJECAJA NA ZDRAVLJE Koncept izlaganja onečišćujućim tvarima je važan kako sa stajališta procjene utjecaja onečišćujućih tvari na zdravlje čovjeka tako i sa stajališta upravljanja rizikom koje je fokusirano na smanjenje utje caja na zdravlje čovjeka. Pojedini učinci na zdravlje uslijed onečišćenja zraka su u ovisnosti o ozbiljnosti učinka i obuhvatu pogođene populacije, a to su: – preuranjena smrt, – hospitalizacija, – hitan prijem, posjet liječniku, Mjere za smanjivanje emisija sta kleničkih plinova – sustav trgovanja emisijskim jedinicama i CCS 937 milijuna kn Proizvođači električne energije, obveznici EU ETS sustava tr govanja emisijama stakleničkih plinova Procjena se temelji na verifi ciranim izvješćima operatera ETS-a u Repu blici Hrvatskoj u razdoblju 2008.-2010. godine, udjelu besplatnih jedinica prema prijedlogu preliminarnih alokacija i spot cijene emisijskih jedinica stakleničkih plinova u veljači 2013. godine. Navedeni iznos predstavlja trošak operatera za kupovinu emisijskih jedinica na dražbama ili sekun darnom tržištu u razdoblju 2013.-2017. godine, od čega se 95% sredstava prikupljenih na dražbama namjenski troše za projekte smanjivanja emisija stakleničkih plinova, poticanja energetske učinkovitosti, korištenja obnov ljivih izvora energije i ublažavanja klimatskih promjena. Za izračun troška uzeta je prosječna cijena od 5 eura po toni CO 2 . Predvi divo je da će operateri – proizvođači struje godišnje kupiti 5 milijuna tona CO 2 emisija što će koštati oko 25 mil. eura/god. Sigurnost procjene ovisi o stvarnim emisijama u razdoblju važenja Plana i kretanju cijene emisijskih jedinica na tržištu što je u funkciji primjene strukturnih mjera Europske komisije u stabilizaciji tržišta. Mjere za smanjivanje emisija stakle ničkih plinova – energetska učinko vitost i obnovljivi izvori energije 6695,2 milijuna kn HROTE/ MINGO Temeljeno na projekcijama iz prijedloga Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine, MINGO. Mjere za smanjivanje emisija stakle ničkih plinova – Korištenje zemlji šta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo 6,0 milijuna kn FZOEU/ MZOIP, MP, AZO, ovlaštenici Unaprjeđenje izvješćivanja iz sektora LULUCF. Izrada analize troškova i koristi pošumljavanja na novim površinama kao mjere povećanja odliva u LULUCF sektoru. Utvrđivanje referentne razine za aktivnost gospodarenja šumama (FMRL) po članku 3.4 Kyotskog protokola u drugom obvezujućem razdoblju. Razvoj LULUCF akcijskog plana. Mjere za smanjivanje emisija sta kleničkih plinova – Gospodarenje otpadom Strukturni fondovi EU/ FZOEU Izgradnja regionalnih centara za gospodarenje otpadom i sanacija posto jećih odlagališta. Mjere za smanjivanje emisija iz pro meta 3,2 milijuna kuna FZOEU STRANICA 60 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Učinci su procijenjeni kao akutni (kratkoročno djelovanje) i kao kro nični (uslijed dugoročnog djelovanja). Ovdje se pretpostavlja da je populacija čitavog grada izložena koncentraciji mjerenoj na mjernoj postaji u gradu, što znači da su procjene pretjerane, ali daju pregled reda veličine. U gradu Rijeci je kvaliteta zraka s obzirom na PM 10 u 2011. godini bila prve kategorije, dok problem predstavljaju povišene koncentra cije prizemnog ozona. Analizirana je razlika rizika između sadašnjeg stanja kvalitete zraka i stanja kada bi se postigla prva kategorija kvalitete zraka s obzirom na lebdeće čestice. Rezultati, odnosno zaključci su sljedeći: – smanjenje ukupne smrtnosti u navedenim gradovima uslijed smanjenja akutnog djelovanja PM 10 i PM 2,5 iznosi nekoliko dese taka smrtnih slučajeva manje, – smanjenje ukupne smrtnosti u navedenim gradovima uslijed smanjenja kroničnog djelovanja PM 10 i PM 2,5 iznosi nekoliko de setaka do nekoliko stotina smrtnih slučajeva manje, – smanjenje tzv. kardiovaskularnih i respiratornih smrtnosti uslijed smanjenja akutnog djelovanja PM 10 i PM 2,5 iznosi do nekoliko pojedinačnih slučajeva manje, – smanjenje hospitalizacije zbog kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja uslijed akutnog djelovanja PM 10 iznosi do nekoliko de setaka slučajeva manje. Rizik smanjenja utjecaja PM 2,5 je računato samo za Slavonski Brod s obzirom da su poznati rezultati mjerenja. S obzirom na veću štetnost PM 2,5 u odnosu na PM 10 zbog dublje penetracije lebdećih čestica u alveole, te zbog povišenih satnih vrijednosti čestica PM 2,5 posebno u zimskom periodu, smanjeni rizik uslijed smanjenja koncentracija lebdećih čestica je od većeg značaja. Također, procijenjeno je i zna čajnije smanjenje smrtnosti uslijed smanjenja koncentracija PM 10 , a zbog dugoročnih efekata u odnosu na kratkoročno djelovanje leb dećih čestica. Osim povišenih koncentracija lebdećih čestica u navedenim grado vima u 2011. godini na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, zabilježena su odstupanja od prve kategorije kvali tete zraka i s obzirom na navedene onečišćujuće tvari u sljedećim gradovima: – Zagreb: benzo(a)piren (B(a)P) u PM 10 , prizemni ozon – Rijeka: prizemni ozon – Sisak: B(a)P u PM 10 , sumporovodik (H 2 S) – Slavonski Brod: prizemni ozon, H2S Sumporovodik je vrlo toksičan i zapaljiv plin, s mirisom po »pokva renim jajima«. U urbanim sredinama koncentracija H 2 S je uobičaje no niža od 8 μg/m3. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najniži prag kod kojeg je utvrđeno štetno djelovanje (iritacija očiju) tisuću je puta veći od praga detekcije mirisa. Zbog neugodnog mirisa Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila vrlo nisku razinu od 7 μg/m3 kao satnu vrijednost, a to je otprilike razina na kojoj će 50% popula cije osjetiti miris. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zdravlje nije samo odsustvo bolesti već stanje potpunog fi zičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, što znači da smetnja neugodnim mirisima utječe na kvalitetu života i time na društveno blagostanje. Benzo(a)piren je onečišćujuća tvar koja pripada skupini policikličkih aromatskih ugljikovodika, a određuje se iz gravimetrijski mjerenih koncentracija lebdećih čestica (PM 10 ) u Zagrebu i Sisku. Mutagenog je i karcinogenog karaktera, stoga je propisana vrlo niska granična vrijednost od 1 ng/m3. Potječe od nepotpunog izgaranja. Postoji čitav niz antropogenih emisijskih izvora kao što su kućna ložišta, indu strijski pogoni, ispušni plinovi vozila i drugo. Na zdravlje i povećanje rizika od smrtnosti najviše utječe povišena koncentracija lebdećih čestica promjera ispod 10 mikrona. Povišene koncentracije lebdećih čestica utječu na povećanje stope smrtnosti posebice uslijed dugoročnog izlaganja česticama (kronični efekt), ali i uslijed kratkoročnog djelovanja (tzv. »dnevna« smrtnost kojom su više pogođene osobe koje boluju od neke vrste respiratornih i/ili kardiovaskularnih bolesti što je posebice izraženo u starije osobe). Utjecaj na zdravlje je ovdje iskazan kao hospitalizacija zbog respira tornih i kardiovaskularnih problema. U mnogim epidemiološkim studijama je zabilježen širok raspon učinka čestica na dišni i kardiovaskularni sustav, a zahvaća djecu i odrasle i brojne grupe opće populacije što je sumirano u publikaci jama Svjetske zdravstvene organizacije. Krute čestice u urbanoj i neurbanoj okolini su kompleksne mješavi ne s komponentama koje imaju različite kemijske i fi zikalne karak teristike. Istraživanje krutih čestica i interpretacija nalaza je kom pleksna zbog njihove heterogenosti i mogućnosti da pojedina čestica uzrokuje razna oštećenja, ovisno o veličini, fi zikalnim karakteristika ma, kemijskom sastavu i izvorima nastanka. Različite karakteristike krutih čestica mogu izazvati različite učinke na zdravlje. Velika je poteškoća istraživačima što krute čestice u atmosferi formiraju pri marne i sekundarne čestice koje podliježu promjenama. Krute čestice se klasifi ciraju prema aerodinamičnom promjeru, kao veličini koja je kritična determinanta za vjerojatnost depozicije u dišnom sustavu i podataka za rizike pridružene pojedinim skupina ma. PM 10 uključuje čestice koje se mogu udahnuti i dovoljno su male da penetriraju u pluća. Fine frakcije PM 10 su odvojene od frakcija 2,5 μm u aerodinamičnom promjeru (PM 2,5 ), te je za manje frakcije karakteristična visoka vjerojatnost za deponiranje u malim dišnim putovima i plućnim mjehurićima (alveolama). Sumporni i dušiko vi dioksidi koji se emitiraju u atmosferu kemijskim reakcijama se transformiraju u sulfate i nitrate poznate kao sekundarne čestice. Najbolju dokumentiranu kvantitativnu povezanost između koncen tracija krutih čestica i pojavljivanja određenih zdravstvenih učinaka daje Svjetska zdravstvena organizacija. U dokumentima se primjeri ce broj novih smrtnih slučajeva (»preuranjenih smrtnih slučajeva«) uslijed kratkoročnog izlaganja povišenim koncentracijama čestica povezuje u korelacijsku jednadžbu s povišenom koncentracijom čestica, sa stopom smrtnosti na defi niranom području, te brojem izložene populacije povišenoj koncentraciji čestica. Primjerice za sitne lebdeće čestice postoje relativno najpouzdaniji podaci, tako je utvrđeno da se za povećanje koncentracije PM 10 u vanjskom zraku od 10 ug/m3 povećava rizik od »dnevne« smrtnosti (kao akutni efekt) 0,6%, a uslijed dugoročnog izlaganja povećava se rizik za čak 4%. Modelom AirQ koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija za procjenu utjecaja kvalitete zraka na ljudsko zdravlje mogu se izra čunati efekti, tj. rizici, zbog kratkoročnog i dugoročnog izlaganja onečišćenjima u zraku. Smanjenjem koncentracija lebdećih čestica u zraku kako bi se zado voljili minimalni uvjeti za postizanje prve kategorije zraka, smanjuju se i negativni učinci na ljudsko zdravlje, a procijenjeni su za lebdeće čestice (PM 10 i PM 2,5 ), odnosno za gradove u kojima su izmjerene povišene koncentracije u 2011. godini: – Zagreb:PM 10 – Kutina: PM 10 – Osijek: PM 10 – Sisak: PM 10 – Slavonski Brod: PM 2,5 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013. BROJ 139 – STRANICA 61 NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE na oko 7% površine. Procjene za 2020. godinu pokazuju da će nakon realizacije mjera iz revidiranog Gothenburškog protokola, još samo na 0-3% površine Republike Hrvatske biti prekoračenje pragova štet nog djelovanja18. Taloženje dušika pozitivno utječe na prirodni ekosustav jer je dušik esencijalni dio bioloških molekula. Međutim, velike količine dušika uzrokuju eutrofi kaciju, tj. povećani rast vrsta koje nisu toliko bit ne za očuvanje bioraznolikosti. Taloženje dušika gotovo da se nije promijenilo u posljednjih deset godina. U 2020. godini zahvaljujući provedbi Gothenburškog protokola može se očekivati smanjenje ta loženja za oko 27% u odnosu na 2010. godinu. Ovo smanjenje neće biti niti približno dovoljno da smanji rizike eutrofi kacije, procjene pokazuju da će na 93 – 99% površine Republike Hrvatske biti razine taloženja dušika iznad pragova štetnog djelovanja. Prizemni ozon također nepovoljno djeluje na šume, usjeve i sma njuje urod. Osim što djeluje kao vrlo jaki oksidans, u reakcijama s dušikovim oksidima stvara nitrate nepovoljne za okoliš. Štetno djelovanje prizemnog ozona na šume i vegetaciju ostat će i nakon provedbe Gothenburškog protokola 2020. godine, premda će pobolj šanje biti za oko 10-ak% u odnosu na današnje stanje. 19.2. KORISTI OD SMANJENJA EMISIJA STAKLENIČKIH PLI NOVA Koristi provedbe mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova su mnogobrojne. Globalno, doprinosi se smanjenju koncentracija u atmosferi i time ublažuju štetne posljedice porasta temperature i promjene klime. Time smanjujemo ovisnost o fosilnom gorivu. Umanjuje se ranjivost gospodarstva na porast cijena sirove naft e, povećava se sigurnost opskrbe energijom zbog veće diversifi kacije energetskih izvora i smanjenja ovisnosti o uvozu. Otvaraju se nove mogućnosti za poduzetništvo i zapošljavanje, smanjuje se emisija štetnih tvari koje utječu na zdravlje i biološku raznolikost. Primje nom mjera za smanjenje stakleničkih plinova smanjit će posredno emisija SO 2 i NO x u Republici Hrvatskoj, čime se olakšava ispunjenje zahtjeva iz Gothenburškog protokola uz LRTAP konvenciju. Primje na biomase kao goriva povećava emisiju čestica o čemu treba voditi računa u urbanim područjima, posebice kod malih i srednjih ložišta na biomasu. Gledano na razini jednog kućanstva, primjena mjera dat će vrlo po zitivne fi nancijske učinke na kućni proračun. U tipičnom kućanstvu u Republici Hrvatskoj, ako bi se koristili uređaji male potrošnje, na pravila dobra toplinska izolacija i koristio automobil niske potrošnje goriva, mogao bi se prepoloviti iznos računa za fosilno gorivo. PRILOG 1. POPIS KRATICA I OZNAKA AZO Agencija za zaštitu okoliša BDP Bruto društveni proizvod CCS Hvatanje i skladištenje CO 2 CO 2 eq Ekvivalentna emisija ugljikovog dioksida dobivena ko rištenjem globalnih potencijala zagrijavanja za pojedine stakleničke plinove 18 IIASA: Pripremni dokument za 49. sjednicu Radne grupe za strategije i preglede (engl. IIASA: Background paper for the 49th Session of the Working Group on Strategies and Review»), Ženeva, rujan 12.-15., 2011. Prizemni ozon djeluje prvenstveno na respiratorni i kardiovaskular ni sustav. Od posebnog su značaja učinci uslijed dugoročnog izlaga nja povišenim koncentracijama, kao što su smanjenje plućne funk cije, razvoj ateroskleroze i astme, smanjenje životnog vijeka. Glavni prekursori prizemnog ozona su dušikovi oksidi i hlapivi organski spojevi, čiji omjer je od značaja za pojavu visokih koncentracija pri zemnog ozona u zraku uz prisutnost sunčeve svjetlosti. 19.1.2. MONETARNE VRIJEDNOSTI SMRTNIH SLUČAJEVA Kako bi se kvantifi cirali utjecaji i izrazili u monetarnim vrijednosti ma, vrednovanje se može postići upotrebljavajući tržišne cijene ako su te cijene dostupne (usjevi, materijali itd.). Za mnoge utjecaje kao što su porast rizika od smrti ne postoje direktne tržišne cijene koje bi se mogle primijeniti. Vrednovanje ljudskog života određuje se na temelju provedenih istraživanja/anketiranja odnosno iznosa kojeg je pojedinac spreman platiti za smanjenje rizika od smrti (engl. willin gness-to-pay, WTP) ili na temelju naknade koju je spreman prihvatiti za preuzimanje rizika od smrti (engl. willingness-to-accept, WTA). Vrijednost statističkog života izračunata je u nekoliko europskih stu dija. U dokumentima analize koristi i troškova od CAFE (Clear Air for Europe) referentna vrijednost statističkog života (engl. value-of statistical-life, VSL) iznosi 2.000.000 eura. Međutim, još uvijek po stoje diskusije kako bi se smrtnost trebala vrednovati. Etičko je pita nje da li je takav pristup uopće prihvatljiv. Osim metode vrednovanja ljudskog života (VSL) koja se odnosi na promjenu broja umrlih po stoji i novija metoda koja se odnosi na promjene u duljini životnog vijeka (engl. value-of-life-year, VOLY). Ovdje je primijenjena metoda vrednovanja VSL. Neki autori preporučuju, da se troškovi svedu na nacionalne uvjete tako da se jednostavno umanje za razliku BDP u odnosu na vrijednosti u državama za koje je utvrđen VSL ili VOLY. To znači da bi za Republiku Hrvatsku faktor sniženja eksternih troš kova mogao biti 0,5 koliko smo daleko od prosjeka BDP-a u EU. Rezultati analize pokazali su da »korist« kao monetarna vrijednost smanjenog broja umrlih uslijed poboljšanja kvalitete zraka s ob zirom na lebdeće čestice (uz korekciju s faktorom 0,5), a kao po sljedica smanjenja akutnog djelovanja iznosi do nekoliko desetaka milijuna eura. Najveća »korist«, izražena kao smanjenje smrtnosti u monetarnoj vrijednosti, javlja se kao posljedica dugoročnog izlaga nja smanjenim koncentracijama čestica, a procijenjena je na neko liko stotina milijuna eura. 19.1.3. SMANJENJE UTJECAJA NA MATERIJALNA DOBRA, USJEVE I ŠUME Za veliki broj materijala najveće štetno djelovanje ima suho taloženje SO 2 , dok je mokro taloženje nešto slabije moći djelovanja. SO 2 prven stveno oštećuje kamen (posebno vapnenac) i žbuku. Prema CAFE CBA kritična debljina za prirodni kamen i žbuku koju je potrebno održavati iznosi 3–5 mm, dok je raspon za galvanizirani čelik 15 – 120 μm, a boju 20 – 100 μm. Prizemni ozon kao jako oksidacijsko sredstvo prvenstveno oštećuje polimerne materijale. Učinak dušiko vih oksida na materijale nije još razjašnjen. Mokro i suho taloženje SO 2 negativno utječe na usjeve te smanjuje urod. Vezano za zakiseljavanje, rizici su u posljednjih deset godina znatno smanjeni, ukupno taloženje sumpora u Republici Hrvatskoj prema proračunima EMEP-a smanjilo se za 20% u 2010. godini u odnosu na 2000. godinu17. Proračuni pokazuju da je prekoračenje pragova štetnog djelovanja za šumske ekosustave u 2000. godini bilo 17 EMEP Prekogranično onečišćenje zraka glavnim onečišćujućim tvarima (S, N, O 3 ) i PM (engl. EMEP Transboundary air pollution by main pollutants (S, N, O 3 ) and PM), 2012. STRANICA 62 – BROJ 139 SRIJEDA, 20. STUDENOGA 2013.NARODNE NOVINE SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE MINGO Ministarstvo gospodarstva MP Ministarstvo poljoprivrede MPPI Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Mt Milijuna tona MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MZ Ministarstvo zdravlja PAU Policiklički aromatski ugljikovodici PCB Poliklorirani bifenili POO Postojane organske onečišćujuće tvari TOOS Tvari koje oštećuju ozonski sloj UNDP Program za razvoj Ujedinjenih naroda UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA 2980 Na temelju članka 8. stavka 2. Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (»Narodne novine«, broj: 47/1996) i članka 57. stavka 3. Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (»Narodne novine«, broj: 1/1996) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donosi ODLU K U O PRESTANKU VAŽENJA ODLUKE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU TE ORGANIZACIJI PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKOG OBRAZOVANJA UČITELJA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU I NASTAVNIKA U SREDNJEM ŠKOLSTVU I. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o nastavnom planu i programu te organizaciji pedagoško-psihološkog obrazovanja učitelja u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu od 27. svibnja 1997. godine. II. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-01/13-01/01034 Urbroj: 533-18-13-0001 Zagreb, 6. studenoga 2013. Ministar dr. sc. Željko Jovanović, v. r. AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE 2981 Na temelju članka 3. stavka 4. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (»Narodne novine«, 27/10, 55/11 i 101/13), DHMZ Državni hidrometeorološki zavod ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi EMEP Europski program za praćenje i procjenu prekogra ničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi EU Europska unija EU ETS Sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Europske unije FMRL Referentna razina za aktivnost gospodarenja šumama FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GEF Globalni fond za okoliš GVE Granična vrijednost emisije GWP Globalni potencijal zagrijavanja HAA Hrvatska akreditacijska agencija HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HROTE Hrvatski operator tržišta energije HCB heksaklorbenzen HCH Heksaklorcikloheksan HOS Hlapivi organski spojevi IIASA Međunarodni institut za primijenjene sistemske analize (International Institute for Applied Systems Analysis) IPCC Međuvladin panel za klimatske promjene JLP(R)S Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosi se na općine, gradove i županije JLS Jedinice lokalne samouprave, odnosi se na općine i gradove JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosi se na županije kt kilotona (1000 tona) LEDS Strategija niskougljičnog razvoja LRTAP Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišće nju zraka iz 1979. godine LULUCF Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo MPR Preventivne mjere MKR Kratkoročne mjere kada postoji rizik od prekoračivanja praga upozorenja MGV Mjere postizanja graničnih vrijednosti za određene onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su prekoračene MOZ Mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku MOT Mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišću jućih tvari MPO Mjere za smanjivanje i/ili ograničavanje emisija posto janih organskih onečišćujućih tvari MTM Mjere za smanjivanje i/ili ograničavanje emisija posto janih organskih onečišćujućih tvari MOS Mjere za postupno ukidanje potrošnje TOOS i smanji vanje emisija fl uoriranih stakleničkih plinova MSP Mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija staklenič kih plinova MEN Mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabe obnovljivih izvora energije MTR Mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja mtomicic Rectangle