Skip to content
Nelum
Laws of Croatia

Regulation on dangerous substances in water

Made 1998-05-28 · Text as of 2026-10-01

Public law and official guidance, published as research. Not legal, tax or financial advice.

research.laws.repealedOn

About this law

Language
Croatian
Kind
Regulation
Organisation
European Union
Country
Croatia
Subjects
Water
Keywords
hazardous substances, water quality standards, freshwater pollution, pollution control, standards

Where to read it

    No source link is recorded for this law.

Text

The law's own text, section by section, as held. Each section has its own link.

  1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 70. stavka 3. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. svibnja 1998. godine, donijela UREDBU O OPASNIM TVARIMA U VODAMA Èlanak 1. Ovom se Uredbom o opasnim tvarima u vodama (u daljnjem tekstu: Uredba) propisuje, koje se tvari i u kojoj kolièini u skladu s èlankom 70. stavkom 1. Zakona o vodama smatraju opasnim tvarima u vodnom okolišu. Èlanak 2. Tvari opasne za vodni okoliš utvrðuju se poglavito temeljem slijedeæih kriterija: toksiènosti, razgradljivosti i bioakumulacije. Èlanak 3. Na temelju kriterija iz èlanka 2. ove Uredbe, opasne tvari dijele se u slijedeæe skupine: Opasne tvari za koje je dokazano da su riziène za vodni okoliš i èovjeka i za koje se odreðuju najveæe dopuštene koncentracije u vodnim sustavima, odnosno zabranjuje njihovo ispuštanje u vode (u nastavku: A skupina opasnih tvari). Opasne tvari za koje je dokazano da imaju nepoželjno djelovanje na vodni okoliš, odnosno na okus ili miris proizvoda koji služe za ljudsku ishranu, dobivenih iz prirodnih voda i za koje treba odrediti dopuštene koncentracije u vodnim sustavima, odnosno propisati uvjete za njihovo ispuštanje i uporabu (u nastavku: B skupina opasnih tvari). A. skupina opasnih tvari: 1. organohalogeni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*, 2. organofosforni spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*, 3. organokositrovi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim sustavima voda i mora*, 4. živa i živini spojevi, 5. kadmij i kadmijevi spojevi, 6. olovo i olovni spojevi, 7. tvari za koje je dokazano da imaju kancerogena, teratogena ili mutagena svojstva ili poprimaju takva svojstva u vodenom okolišu, 8. nerazgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla, 9. cijanidi i 10. radioaktivne tvari ukljuèujuæi i radioaktivni otpad. Pojedinaène opasne tvari iz ovog èlanka koje u planovima zaštite voda moraju imati prioritet u njihovu uklanjanju su: 1. Drini (Aldrin, Dieldrin, 15. Azinfos-etil Endrin i Izodrin) 2. HCH (Lindan) 16. Azinfos-metil 3. DDT 17. Fenitrotion 4. Pentaklorfenol 18. Fention 5. Heksaklorbenzen 19. Malation 6. Heksaklorbutadien 20. Paration 7. Tetraklorugljik 21. Paration-metil 8. Kloroform 22. Diklorvos 9. Trifluralin 23. Trikloretilen 10. Endosulfan 24. Tetrakloretilen 11. Simazin 25. Triklorbenzen 12. Atrazin 26. Dikloretan 1,2 13. Trifenilkositrovi sp. 27. Trikloretan 14. Tributilkositrovi sp. 28. Dioksini B. skupina opasnih tvari 1. metali, metaloidi i njihovi spojevi: antimon, arsen, bakar, barij, berilij, bor, cink, kobalt, kositar, krom, molibden, nikal, selen, srebro, talij, telur, titan, uran i vanadij, 2. biocidi i njihovi derivati, ako nisu navedeni u skupini A, 3. organosilicijevi spojevi i tvari iz kojih mogu nastati takvi spojevi u prirodnim vodenim sustavima, iskljuèujuæi one koje su biološki bezopasne ili brzo prelaze u bezopasne tvari, 4. razgradljiva mineralna ulja i ugljikovodici naftnog podrijetla, 5. biološki nerazgradljivi detergenti i druge površinski aktivne tvari, 6. fluoridi, 7. anorganski spojevi fosfora i elementni fosfor, 8. anorganski spojevi dušika (amonij i nitriti), 9. tvari koje negativno djeluju na okus i miris proizvoda iz prirodnih sustava voda i mora namijenjenih za ljudsku ishranu i tvari koje mogu uzrokovati nastanak takvih tvari u prirodnim sustavima voda i mora, 10. tvari koje, izravno ili neizravno, negativno utjeèu na režim kisika u prirodnim sustavima voda i mora, osobito one koje mogu izazvati eutrofikaciju, 11. kiseline i lužine takvog kemijskog sastava i u takvim kolièinama da mogu negativno utjecati na kakvoæu prirodnih sustava voda i mora, 12. tvari koje iako netoksiène, mogu ometati bilo koju dopuštenu uporabu prirodnog sustava vode i mora i 13. drugi izvori oneèišæenja (patogeni mikroorganizmi, toplinska ispuštanja i drugo). * uz iznimku onih tvari za koje je dokazano da su biološki bezopasne ili koje brzo prelaze u biološki bezopasne tvari Èlanak 4. Najveæe dopuštene koncentracije pojedinih opasnih tvari iz èlanka 3. (A skupina opasnih tvari) u pojedinim vrstama kopnenih voda i u moru navode se u Tablici 1. kako slijedi: Tablica 1. NAJVEÆE DOPUŠTENE KONCENTRACIJE POJEDINIH OPASNIH TVARI OPASNE TVARI KOPNENE VODE MORE I i II vrsta III-V vrsta 1 2 µg/l µg/l µg/l µg/l 1 2 3 4 5 Kadmij 0,1-0,5* 0,5-5* 0,1-0,5 0,5-2,5 Živa 0,005-0,02* 0,02-1* 0,005-0,02 0,02-0,3 Organoživini spojevi (ukupno) 0,02 0,1 0,02 0,1 Tributilkositrovi spojevi 0,001 0,005 0,001 0,005 Trifenilkositrovi spojevi 0,001 0,005 0,001 0,005 Cijanidi 1 100 1 100 3,4-benzo(a)piren 0,005 0,01 0,005 0,01 3,4-benzo(b)fluoranten 0,005 0,01 0,005 0,01 Policiklièki aromatski ugljikovodici (PAH) ukupno) 0,2 0,2-1 0,2 0,2-1 Kloroform 2 10 2 10 Tetraklorugljik 2 10 2 10 1,2-dikloretan 5 10 5 10 Trikloretan 5 10 5 10 Trikloretilen 5 10 5 10 Tetrakloretilen 5 10 5 10 Triklorbenzen 0,1 0,4 0,1 0,4 Heksaklorbutadien 0,01 0,1 0,01 0,1 2,3,7,8-tetraklordibenzo-p dioksin (TKDD) 4,5x10 7 4,5x10-7 4,5x10-7 4,5x10-7 Endosulfan 0,03 0,03 0,03 0,03 Endrin 0,001 0,005 0,001 0,005 Drini (ukupno) 0,03 0,03 0,03 0,03 DDT (ukupni) 0,001- 0,005* 0,005-0,05 * 0,001-0,005 0,005-0,05 Heksaklorbenzen 0,1 0,03 0,1 0,03 Lindan 0,01-0,02* 0,01-0,02* 0,01-0,02 0,01-0,02 Pentaklorfenol 1 2 1 2 Azinfos-etil 0,02 0,1 0,02 0,1 Azinfos-metil 0,02 0,1 0,02 0,1 Diklorvos 0,01 0,05 0,01 0,05 Fention 0,01 0,05 0,01 0,05 Fenitrotion 0,01 0,05 0,01 0,05 Malation 0,01 0,1 0,01 0,1 Paration 0,005 0,05 0,005 0,05 Paration-metil 0,01 0,1 0,01 0,1 Atrazin 0,1 0,5 0,1 0,5 Simazin 0,1 0,5 0,1 0,5 Trifluralin 0,1 0,5 0,1 0,5 Poliklorirani bifenili (PCB) 0,01-0,02* 0,01-0,02* 0,01-0,02 0,01-0,02 Radioaktivnost Ukupna-aaktivnost Bq/l 0,05-0,1 0,5-2,5 0,5-2,5 0,5-2,5 Ukupna-baktivnost Bq/l 0,2-0,5 1-2,5 1-2,5 1-2,5 Radij 226 Ra Bq/l 0,02-0,05 0,12-0,5 0,02-0,05 0,12-0,5 Cezij 137 Cs Bq/l 0,01-0,1 0,2-0,5 0,01-0,1 0,2-0,5 Stroncij 90 Sr Bq/l 0,003-0,01 0,05-0,1 0,003-0,01 0,05-0,1 Tricij H3 Bq/l 10-100 1000-5000 10-100 1000-5000 Uran Bq/l 5-20 50-100 5-20 50-100 more 1, vrijednosti se odnose na obalno more, more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem oneèišæenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda (približno 100 m od difuzora) i na ušæu vodotoka, odnosno kanala (u toèki izmiješanosti) *, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o klasifikaciji voda Èlanak 5. Dopuštene koncentracije drugih pojedinaènih opasnih tvari iz A skupine opasnih tvari koje nisu navedene u Tablici 1. i iz B skupine opasnih tvari u pojedinim vrstama kopnenih voda i moru navode se u Tablici 2. kako slijedi: Tablica 2. DOPUŠTENE KONCENTRACIJE DRUGIH POJEDINAÈNIH OPASNIH TVARI OPASNE TVARI KOPNENE VODE MORE I i II vrsta III-V vrsta 1 2 µg/l µg/l µg/l µg/l 1 2 3 4 5 Metali, metaloidi i njihovi spojevi 0,1-0,5 * 0,5-5* 0,1-0,5 0,5-2,5 Aluminij 1500 1500 10 200 Antimon 50 50 30 50 Arsen 50 50 30 50 Bakar 2-10* 10-20 2-10 10-20* Barij 1000 4000 1000 4000 Berilij 0,2 1 0,2 1 Bor 200 750 5000 5000 Cink 50-80* 80-200* 50-80 80-200 Kobalt 100 2000 100 2000 Kositar 100 500 30 100 Krom 1-6* 6-20* 1-6 6-20 Mangan (II) 50 1000 50 1000 Molibden 500 500 500 500 Nikal 15-30* 30-200* 15-30 30-200 Olovo 0,1-2* 2-80* 0,1-2 2-80 Selen 10 10 10 10 Srebro 2 20 0,6 6 Talij 3 30 50 50 Titan 100 100 100 100 Vanadij 100 200 100 200 Željezo 100 1000 - Anorganski pokazatelji Amonij 100-250* 250-1500* 100-250 250-1500 Nitrati 500-1500* 1500-10000* 500-1500 1500-10000 Nitriti 10-30* 30-200* 10-30 30-200 Fosfor (ukupni), tekuæice 100-250* 250-1500* Fosfor (ukupni), stajaæice 10-25* 25-150* 10-25 25-150 Fluoridi 300 1500 2000 2000 Sulfidi 2 50 2 50 Ugljikovodici# Benzen 1,5 10 1,5 10 Toluen 50 100 50 100 Ksileni (o-, m-, p-) 50 100 50 100 Etilbenzen 50 100 50 100 Stiren 20 100 20 100 Halogenirani ugljikovodici# Radioaktivnost Diklormetan 2 20 2 20 Bromdiklormetan 2 20 2 20 Bromoform 2 20 2 20 Heksakloretan 6 10 6 10 Vinilklorid 1 2 1 2 Dikloretilen 1,5 25 25 25 Monoklorbenzen 20 100 20 100 Diklorbenzen 2 20 2 20 Tetraklorbenzen 1 2 1 2 Diklorpropan 50 200 50 200 Diklorpropen 1 20 1 20 Nitrirani ugljikovodici Dinitrobenzen 10 50 10 50 Nitroklorbenzen 20 50 20 50 Dinitrotoluen 1 10 1 10 N-nitrozodimetilamin 0,03 0,03 0,03 0,03 N-nitrozodietilamin 0,01 0,01 0,01 0,01 N-nitrozodibutilamin 0,015 0,015 0,015 0,015 N-nitrozopirolidin 0,1 0,1 0,1 0,1 Benzidin 0,002 0,01 0,002 0,01 3,3-diklorbenzidin 0,02 0,02 0,02 0,02 Fenoli Fenoli (ukupno) 1,5* 5-25* 1,5 5-25 Krezol (o-,m-,p-) 2 20 2 20 Nonilfenol 0,5 5 0,5 5 2-klorfenol 1 10 1 10 2,4-diklorfenol 1 5 1 5 2,4,5-triklorfenol 1 5 1 5 Nitrofenol (o-,m-,p-) 10 50 10 50 2,4-dinitrofenol 30 50 30 50 Pikrinska kiselina 10 50 10 50 4,6-dinitro-o-krezol 10 50 10 50 Aminofenol (o-,m-,p-) 10 50 10 50 Pesticidi# Heptaklor 0,001 0,001 0,001 0,001 Klordan 0,01 0,1 0,001 0,004 Metoksiklor 0,03 0,3 0,03 0,3 Toksafen (Kamteklor) 0,005 0,05 0,005 0,05 Ostali organoklorirani pesticidi 0,001 0,01 0,001 0,01 Ostali organofosforni i karbamatni pesticidi 0,01 0,1 0,01 0,1 Ostali organski spojevi Acetoncijanhidrin 1 1 1 1 Akrolein 2 10 1 10 Akrilonitril 0,1 200 0,1 200 Formaldehid 300 500 300 300 Sintetièki anionski tenzidi 100 500 100 500 Sintetièki kationski tenzidi 50 100 50 100 Sintetièki neionski tenzidi 100 500 100 500 more 1, vrijednosti se odnose na obalno more, more 2, vrijednosti se odnose na more koje je izravno pod utjecajem oneèišæenja s kopna i otoka, i to: na mjestima ispusta otpadnih voda (približno 100 m od difuzora) i na ušæu vodotoka, odnosno kanala (u toèki izmješanosti) *, vrijednosti pokazatelja za pojedine vrste voda nalaze se u Uredbi o klasifikaciji voda #, osim onih koji su veæ navedeni u Tablici 1. Èlanak 6. Ovlašæuje se Državna uprava za vode da na prijedlog Referentnog laboratorija koji na temelju znanstvenih spoznaja i objavljenih podataka utvrðuje opasne tvari i njihove kolièine (dopuštene koncentracije), Rješenjem dopuni ili izmjeni tablicu 1. i tablicu 2. iz prethodnog èlanka ove Uredbe. Rješenje o izmjenama i dopunama tablice 1. i tablice 2. objavljuje se u "Narodnim novinama". Èlanak 7. Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 310-33/98-01/02 Urbroj: 5030116-98-1 Zagreb, 28. svibnja 1998. Potpredsjednik mr. Borislav Škegro, v. r.

Regulation on dangerous substances in water · Nelum