Croatian Water Management Strategy

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA S T R A T E G IJ A U P R A V L J A N J A V O D A M A STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA IzdavaË: HRVATSKE VODE Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 Za izdavaËa: Jadranko HusariÊ, dipl.ing. Urednik: dr. sc. Danko BiondiÊ Tisak: , Zagreb Naklada: 1000 primjeraka ISBN 978-953-7672-00-3 ZAGREB, ožujak 2009. CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 696087. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 I SADRZAJ Strana PREDGOVOR 1 Uvod 1 1.1. Vode i upravljanje vodama 1 1.2. Druπtveno-gospodarsko okruæenje 3 1.3. Prirodne znaËajke 5 2 Stanje voda 9 2.1. Povrπinske vode 9 2.1.1. OpÊe znaËajke 9 2.1.2. KoliËine povrπinskih voda 10 2.1.3. KakvoÊa povrπinskih voda 15 2.2. Podzemne vode 20 2.2.1. OpÊe znaËajke 20 2.2.2. Prostorni razmjeπtaj 21 2.2.3. Zalihe podzemnih voda 26 2.2.4. KakvoÊa podzemnih voda 27 2.3. Bilanca kopnenih voda 33 3 Stanje upravljanja vodama 35 3.1. Vodno gospodarstvo 35 3.1.1. Povijesni pregled 35 3.1.2. Zakonski okvir 36 3.1.3. Institucijski okvir 37 3.1.4. Meunarodni okvir 39 3.1.5. Planski dokumenti 40 3.1.6. Podaci i informacije u upravljanju vodama 40 3.2. Financiranje 41 3.2.1. Zakonski okvir 41 3.2.2. Cijena vode 41 3.2.3. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode 46 3.2.4. Koriπtenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije 48 3.3. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda 49 3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda 49 3.3.2. Zaπtita od poplava 52 3.3.3. Zaπtita od erozije 57 3.3.4. Melioracijska odvodnja 59 3.4. Koriπtenje voda 61 3.4.1. Vodoopskrba 61 3.4.2. Proizvodnja elektriËne energije 65 3.4.3. Navodnjavanje 67 3.4.4. Uzgoj slatkovodnih riba 68 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 II 3.4.5. Unutarnji vodni putovi 69 3.4.6. ©port, kupanje i rekreacija 71 3.4.7. Geotermalne i mineralne vode 72 3.4.8. Ostala gospodarska koriπtenja voda 73 3.5. Zaπtita voda 74 3.5.1. Izvori oneËiπÊenja i procjena pritisaka 75 3.5.2. Sustavi zaπtite voda iz toËkastih izvora oneËiπÊenja voda 82 3.5.3. Mjere zaπtite voda za rasprπene izvore oneËiπÊenja 87 3.6. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda 88 3.7. Viπenamjenski sustavi 94 4 Ciljevi i odrednice 97 4.1. Polaziπta 97 4.1.1. Zdravlje stanovniπtva 98 4.1.2. Vodnokomunalni sektor 99 4.1.2.1. Vlasniπtvo i vodnokomunalna djelatnost 99 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora 101 4.1.2.3. Neracionalna potroπnja vode 102 4.1.3. Sigurnost stanovniπtva i dobara 102 4.1.4. Potrebe gospodarstva 104 4.1.5. Okoliπ i priroda 105 4.1.6. Meunarodni okvir 107 4.2. Ciljevi 110 4.2.1. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda 110 4.2.2. Koriπtenje voda 111 4.2.3. Zaπtita voda 111 4.2.4. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda 112 4.2.5. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama 112 4.3. Strateπke odrednice 113 4.3.1. Upravljanje vodama 113 4.3.2. Financiranje upravljanja vodama 116 4.3.2.1. Ekonomska cijena vode 116 4.3.2.2. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode 118 4.3.2.3. Koriπtenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije 120 4.3.3. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda 120 4.3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda 120 4.3.3.2. Zaπtita od poplava 120 4.3.3.3. Zaπtita od erozije 122 4.3.3.4. Melioracijska odvodnja 123 4.3.4. Koriπtenje voda 123 4.3.4.1. Javna vodoopskrba 124 4.3.4.2. Ostala gospodarska koriπtenja voda 126 4.3.5. Zaπtita voda 128 4.3.5.1. OneËiπÊenja iz toËkastih izvora 129 4.3.5.2. OneËiπÊenja iz rasprπenih izvora 131 4.3.5.3. Smanjenje oneËiπÊenja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okoliπem 132 4.3.6. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda 132 4.3.7. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama 134 4.3.7.1. Planiranje 134 4.3.7.2. Provedba 134 4.3.7.3. Sustavno praÊenje i nadzor nad provedbom mjera 135 4.3.7.4. TehniËko struËna potpora 135 4.3.7.5. Informacijski sustav 137 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 III 5 Provedba 139 5.1. Aktivnosti i mjere 139 5.1.1. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda 139 5.1.2. Koriπtenje voda 142 5.1.3. Zaπtita voda 145 5.1.4. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda 148 5.1.5. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama 148 5.1.6. Meunarodna suradnja i proces pribliæavanja Europskoj uniji 151 5.1.7. Okvir i instrumenti 151 5.2. Potrebna ulaganja 152 5.2.1. Javna vodoopskrba, odvodnja i proËiπÊavanje komunalnih otpadnih voda 152 5.2.2. Zaπtita od poplava i drugih oblika πtetnog djelovanja voda 153 5.2.3. StruËni poslovi 153 5.3. Nacionalni strateπki projekti 154 5.3.1. Projekt zaπtite od oneËiπÊenja voda na priobalnom podruËju „Jadranski projekt” 154 5.3.2. Unutarnje vode 154 5.3.3. Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zakljuËaka Vlade Republike Hrvatske 154 5.3.4. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiπtem i vodama (NAPNAV) 155 5.3.5. Viπenamjenski kanal Dunav - Sava 155 Pojmovnik 157 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 IV STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 V PREDGOVOR Na temelju odredbi Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 107/95 i 105/05.), Strategija upravljanja vodama („Narodne novine“, br. 91/08.) doneπena 15. srpnja 2008. godine na 5. sjednici Hrvatskog sabora je dugoroËni planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadaÊe dræavne politike u upravljanju vodama. Ona daje strateπka opredjeljenja i smjernice razvoja vodnoga gospodarstva polazeÊi od zateËenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih moguÊnosti, meunarodnih obveza, te potreba za oËuvanjem i unapreenjem stanja voda, te vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Njezin je sadræaj usklaen s relevantnim direktivama Europske unije, te stoga Ëini osnovnu podlogu za pripremu pregovaraËkih dokumenata za pristupne pregovore, ali isto tako i jednu od podloga za pripremu aplikacija za koriπtenje sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije. Strategija upravljanja vodama je dokument na temelju kojeg Êe se provoditi reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama, pa stoga Ëini osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i pripadajuÊih podzakonskih akata, Ëije se konaËno donoπenje prema dinamici pristupnih pregovora s Europskom unijom oËekuje do kraja 2009. godine. Strategija upravljanja vodama takoer je okvir za pripremu strategija i planova prostornog ureenja, zaπtite okoliπa, zaπtite prirode i razvoja ostalih sektora koji ovise o vodama ili utjeËu na stanje voda (poljoprivreda, πumarstvo, ribarstvo, industrija, energetika, promet, turizam, javno zdravstvo i drugo). Ona vrijedi sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je doneπena, uz uvaæavanje razdoblja pravne prilagodbe do kraja 2009. godine i trajanja dva petnaestogodiπnja investicijska ciklusa do kraja 2038. godine. Nuæan preduvjet za provedbu Strategije upravljanja vodama su postupne organizacijske prilagodbe i sustavno jaËanje struËnih kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Obavljanje znanstveno-struËnih poslova na nacionalnoj razini unaprijediti Êe se osnivanjem znanstveno-struËne institucije za vode. Nacrt prijedloga Strategije upravljanja vodama pripremile su Hrvatske vode, uz sudjelovanje osamnaest relevantnih znanstvenih i struËnih institucija i devet uglednih konzultanata, te u suradnji sa sluæbenicima Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave vodne politike i meunarodnih projekata i Uprave gospodarenja vodama. U postupku donoπenja dokumenta osobito se vodilo raËuna o sudjelovanju javnosti, jer se predloæene mjere i aktivnosti odnose na sve graane, na sve gospodarske i druge subjekte, odnosno na najπiru javnost. Stoga je organizirano niz javnih rasprava, tribina, prezentacija na struËnim skupovima, javnih uvida i rasprava u medijima, kako bi se najπira javnost upoznala s dokumentom, te kako bi se svi zainteresirani potaknuli na davanje primjedbi, sugestija i miπljenja. Glavni partneri vodnoga gospodarstva pri provedbi ove Strategije biti Êe komunalni sektor, prostorno planiranje, zaπtita okoliπa, zaπtita prirode, poljoprivreda, πumarstvo, energetika, turizam, vodeni promet, ostalo gospodarstvo, znanost, obrazovanje i mediji. Sukladno odredbama Okvirne direktive o vodama Europske unije, oËekuje se da Êe se u provedbu Strategije znaËajno ukljuËiti i razliËite zainteresirane nevladine udruge. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 VI Provedbom Strategije upravljanja vodama Republika Hrvatska Êe kao i sve ostale dræave Ëlanice Europske unije postupno doseÊi propisane norme u upravljanju vodama, πto je od velikog znaËenja za njeno stanovniπtvo i gospodarstvo. Zdravko Krmek, dipl.ing. - Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva Jadranko HusariÊ, dipl.ing. - Hrvatske vode dr. sc. Siniπa ©irac - Hrvatske vode Ruæica DrmiÊ, dipl. ing. - Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva dr. sc. Danko BiondiÊ - Hrvatske vode STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 VII HRVATSKI SABOR Na temelju Ëlanka 20. stavka 2. Zakona o vodama (“Narodne novine”, br. 107/95. i 150/05.) Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2008. donio je STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 VIII STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 1 Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograniËenih koliËina i neravnomjer ne prostorne i vremenske raspodjele. Iz Ëinjenice da su svi oblici æivota i sve ljudske aktivnosti viπe ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi vaænost odnosa prema vodi i znaËenje dokumenata kojima se taj odnos ureuje. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugroæava nja vodnih resursa i vodnoga okoliπa. Voda tako moæe postati ograniËavajuÊi Ëimbenik razvoja, te prijetnja ljudskom zdravlju i odræivosti prirodnih ekosustava. Stoga je za svako druπtvo posebno vaæno da uravnoteæi te odnose i osmisli politiku i strategiju ureenja, iskoriπtavanja i zaπtite vodnih resursa. Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemlja u kojoj problemi s vodom i oko vode joπ nisu zaoπtreni i vodni resursi zasad nisu ograniËavajuÊi Ëimbenik raz voja. Prema istraæivanjima UNESCO-a iz 2003. godine, Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Bilance povrπinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolaæe velikim nejednoliko pro storno i vremenski rasporeenim koliËinama povrπinskih i podzemnih voda. Sukladno tomu institucije zaduæene za upravljanje vodama imaju ovlasti, obvezu i moguÊnosti osmisliti kvalitetna i usklaena rjeπenja, odræiva za sve dijelove vodnoga sustava i sve djelatnosti vodnoga i o vodi ovisnoga gospodarstva. U tome se polazi od koncepcije odræivog razvoja, za koji se Republika Hrvatska opredijelila, a koji je zasnovan na slje deÊim naËelima1: • racionalno upravljanje prirodnim resursima; • oËuvanje ekoloπkih sustava na kojima poËiva ukupna kakvoÊa æivota sadaπnjih i bu duÊih generacija uz oËuvanje bioloπke raznolikosti; • otklanjanje nejednakosti koje ugroæavaju socijalnu koheziju, pravdu i sigurnost; • ostvarenje predvienoga gospodarskog rasta; • osiguranje integracije u globalno druπtvo, uz zadræavanje vlastita identiteta. Ostvarivanje navedenih razvojnih naËela zahtijeva aktivno ukljuËivanje vodnoga sekto ra uz uvaæavanje sljedeÊih polaziπta: • voda je temeljni prirodni resurs; • voda je osnovna æivotna supstancija i pretpostavka za odræanje svih ekosustava; • pitka voda je æiveæna namirnica i civilizacijska potreba nuæna za æivot pojedinaca i funkcioniranje druπtvenih zajednica; • voda je sirovina i Ëimbenik proizvodnje u mnogim gospodarskim djelatnostima; • voda je predmet pojaËane brige svih relevantnih europskih i svjetskih institucija, a pravilan odnos prema vodi i vodnom okoliπu preduvjet je za ukljuËivanja u æeljene meunarodne integracije. Uvod 1.1. Vode i upravljanje vodama 1 Strategija razvitka Republike Hrvatske “Hrvatska u 21. stoljeÊu”, “Narodne novine”, br. 108/03. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 2 Prioritetni zadatak vodnog gospodarstva u tome jest izradba planskih dokumenta svih razina za upravljanje i gospodarenje vodama, ukljuËujuÊi i one koji proizlaze iz procesa pribliæavanja Europskoj uniji. Kod toga se uvaæavaju temeljni stavovi i politi ka razvoja Republike Hrvatske, te Ustavom i zakonima utvreno mjesto i uloga vode u druπtvu, iz kojih proizlazi: • vode su opÊe dobro koje ima osobitu zaπtitu Republike Hrvatske i ne mogu biti ni u Ëijem vlasniπtvu; • vode su nezamjenjiv uvjet æivota i rada i iskoriπtavaju se uz zakonom utvrene uvjete; • ukupno vodno bogatstvo kojim raspolaæe Republika Hrvatska vrijedan je prirodni i razvojni resurs i njime treba racionalno i odræivo gospodariti; • ukupne potrebe za vodom i ureenim vodnim reæimom treba ravnomjerno i pravedno zadovoljavati na cijelome dræavnom teritoriju; • kriterije i prioritete u upravljanju vodama treba utvrditi na dræavnoj razini, polazeÊi od obveze cjelovite zaπtite okoliπa i ostvarivanja opÊeg, gospodarskog i odræivog razvoja, u skladu s razvojnom politikom dræave. Od vodnoga se gospodarstva traæi odgo varajuÊa razina usluga u funkciji zdrav lja i sigurnosti stanovniπtva, proizvodnje hrane i razvoja drugih gospodarskih dje latnosti, te zaπtite ekosustava i vodnoga okoliπa u cjelini. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i stanje koliËina i kakvoÊe voda i izgraenost vodnoga su stava na naËin koji odgovara potrebama ukupnoga dræavnog prostora i svakoga vodnog i slivnog podruËja. Potrebno je uskladiti pojedinaËne zahtjeve raznih korisnika (stanovniπtvo, gospodarstvo, okoliπ) i pomiriti ih s moguÊnostima pri rodne, izgraene i upravljaËke kompo nente vodnog sustava. U okviru koncepcije odræivog razvoja upravljanje vodama uspostavlja ravno teæu izmeu koriπtenja resursima za po boljπanje æivotnih prilika i poticanje go spodarskog razvoja te zaπtite resursa i odræanja njihovih prirodnih funkcija i znaËajki. To je moguÊe ostvariti cjelovitim pristupom vodnom sustavu i uvaæavanjem sloæenih veza i odnosa izmeu vodnog sustava i svih korisnika u njegovu okruæenju. RijeË je o korisnici ma koji ovise o vodi i ureenom vodnom reæimu i/ili utjeËu na stanje voda i vodnoga reæi ma. U tom se zajedniπtvu ne mogu ostvariti sva pojedinaËna oËekivanja i zadovoljiti svi pojedinaËni zahtjevi, ali se o svima treba voditi raËuna i odluke koje se predlaæu i donose moraju biti objektivne, transparentne i druπtveno prihvatljive. BuduÊi da se u politici i strategiji upravljanja vodama preklapa niz drugih sektorskih politika zajedno s opÊenacionalnom makroekonomskom politikom, planski dokumen ti za upravljanje vodama imaju multisektorski znaËaj. Njihova priprema temelji se na planskim dokumentima raznih sektora, koji jasno izraæavaju svoja oËekivanja, putem iskazanih potreba i pritisaka na vodni sustav. Slika 1.1. Povezanost upravljanja vodama s društveno-gospodarskim okruženjem sustava. U okviru koncepcije održivog razvoja upravljanje vodama uspostavlja ravnotežu izme poboljšanje životnih prilika i poticanje gospodarskog razvoja te zaštite resursa funkcija i zna pristupom vodnom sustavu i uvažavanjem složenih veza i odnosa izme okruženju. Rije ure vodnoga režima. U tom se zajedništvu ne mogu ostvariti sva pojedina zahtjevi, ali se o svima treba se predlažu i donose moraju biti objektivne, transparentne i druš JAVNO ZDRAVSTVO OKOLIŠ PROMET ENERGETIKA INDUSTRIJA POLJOPRIVREDA ŠUMARSTVO TURIZAM STANOVANJE UPRAVLJANJE VODAMA JAVNO ZDRAVSTVO OKOLIŠ PROMET ENERGETIKA INDUSTRIJA POLJOPRIVREDA ŠUMARSTVO TURIZAM STANOVANJE UPRAVLJANJE VODAMA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 3 Poloæaj i politiËki okvir Republika Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, smjeπtena izmeu Podunavlja na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna povrπina dræavnog teritorija iznosi 87.609 km2, od Ëega je povrπina kopna 56.538 km2, a ostali 31.071 km2 otpada na obalno more. PripadajuÊi zaπtiÊeni ekoloπko-ribolovni pojas2 prostire se na daljnjih 26.070 km2. Dræavna kopnena granica, du gaËka 2.028 km, velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke. Dræavni je teritorij administrativno podijeljen na 20 æupanija i Grad Zagreb, koji su no sitelji podruËne (regionalne) samouprave, odnosno 546 gradova i opÊina, lokalnih sa moupravnih jedinica. Druπtveno-politiËki okvir u Republici Hrvatskoj promijenjen je u devedesetim godinama proπloga stoljeÊa nizom povijesnih dogaaja: osamostaljenjem i Domovinskim ratom, promjenama politiËkog sustava, pretvorbom i privatizacijom gospodarstva, integracij skim i globalizacijskim procesima. Te su promjene znatno utjecale na razvoj druπtve no-gospodarskih prilika u zemlji. Posebno teπke posljedice ostavio je Domovinski rat, kojemu je Hrvatska bila izloæena u razdoblju od godine 1990. do 1995. Demografsku ratnu πtetu i neprocjenjivi gubitak Ëini viπe od 13,5 tisuÊa poginulih osoba i 37 tisuÊa invalida. Izravna ratna πteta iznosi 1.2. Druπtveno-gospodarsko okruæenje 2 U godini 2004. Hrvatski je sabor proglasio zaštiÊeni ekološko-ribolovni pojas. oporavku niza podru�ja. Županija Kopnena površina (km2) I Zagreba�ka 3.060 II Krapinsko-zagorska 1.230 III Sisa�ko-moslava�ka 4.463 IV Karlova�ka 3.620 V Varaždinska 1.260 VI Koprivni�ko-križeva�ka 1.746 VII Bjelovarsko-bilogorska 2.637 VIII Primorsko-goranska 3.588 IX Li�ko-senjska 5.350 X Viroviti�ko-podravska 2.021 XI Požeško-slavonska 1.820 XII Brodsko-posavska 2.026 XIII Zadarska 3.646 XIV Osje�ko-baranjska 4.148 XV Šibensko-kninska 2.987 XVI Vukovarsko-srijemska 2.447 XVII Splitsko-dalmatinska 4.525 XVIII Istarska 2.815 XIX Dubrova�ko-neretvanska 1.780 XX Me�imurska 729 ZG Grad Zagreb 640 Ukupno Hrvatska 56.538 Državni je teritorij administrativno podijeljen na 20 županija i Grad Zagreb, ne (regionalne) samouprave, odnosno 546 gradova i ki okvir u Republici Hrvatskoj promijenjen je u aja: kog sustava, va, integracijskim i globalizacijskim utjecale na razvoj društveno Slika 1.2. Položaj i administrativni ustroj STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 4 37,1 milijardi USD, od Ëega viπe od 50% otpada na Ëetiri æupanije (Vukovarsko-srijem sku, SisaËko-moslavaËku, OsjeËko-baranjsku i Zadarsku), a neizravna je tri do Ëetiri puta veÊa. Procijenjene ratne πtete na vodnogospodarskim sustavima ukupno iznose oko 800 milijuna USD. Velika materijalna sredstva, uglavnom vlastita, uloæena su i joπ se ulaæu u saniranje ratnih posljedica. Kao posljedica ratnih okolnosti veliki dijelovi dræavnoga teritorija ostali su oneËiπÊeni minama i drugim opasnim tvarima, πto je veli ka zapreka u oporavku niza podruËja. Stanovniπtvo, naselja i gospodarstvo Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika (popis 2001.) ili 78,5 stanovnika na km2 i ubraja se u rjee naseljene europske zemlje, Ëemu i dalje pridonosi negativna stopa rasta stanov niπtva. Prostorni razmjeπtaj stanovniπtva izrazito je neravnomjeran, πto je rezultat regio nalno diferenciranoga gospodarskog razvoja, a ratna je agresija dovela do daljnjeg ise ljavanja onih krajeva koji su veÊ prije bili slabo naseljeni i manje razvijeni. Najnaseljeniji je sjeverozapadni dio zemlje, gdje na oko 15% povrπine dræavnoga teritorija æivi gotovo 40% ukupnoga stanovniπtva. Manju, ali joπ uvijek iznadprosjeËnu gustoÊu stanovniπ tva imaju krajnji istok, zapad i jug, dok je veliki srediπnji meuprostor, koji Ëini polovicu dræavnoga teritorija, u velikoj mjeri demografski i gospodarski osiromaπen. Prevladavaju manja naselja i disperzna naseljenost, na πto upuÊuje i prosjek od 657 stanovnika po naselju. Usitnjenost naselja posebno je izraæena u brdskim i planinskim dijelovima unutraπnjosti (Lika, Hrvatsko zagorje, Poæeπtina) te u Istri. VeÊa i koncentri rana naselja karakteristiËna su za istoËnu Hrvatsku, Meimurje i splitsku makroregiju. Posebno se izdvajaju Ëetiri velika gradska srediπta, glavni grad Zagreb (691.724), Split (175.140), Rijeka (143.800) i Osijek (90.411) u kojima æivi oko Ëetvrtine ukupnoga sta novniπtva i koji su centri razvoja na πiremu gravitacijskom podruËju. Ostali veÊi gradovi (viπe od 30.000 stanovnika) jesu: Pula, Zadar, ©ibenik, i Dubrovnik na jadranskom slivu, te Varaædin Karlovac, Velika Gorica, Sesvete, Sisak, Slavonski Brod, Vinkovci, i Vuko var na crnomorskom slivu. Moæe se reÊi da postoji “manjak” srednjih, manjih i malih gradova i naselja (2.000 do 30.000 stanovnika) u ulozi lokalnih i regionalnih srediπta. U cjelini, Hrvatska se ubraja u slabije urbanizirane zemlje, s udjelom gradskoga stanovniπ tva koje tek prelazi polovicu ukupne populacije. Posljedica svega navedenog jest neza dovoljavajuÊa razina druπtvenog i komunalnog standarda znatnog dijela stanovniπtva. Demografski podaci, prema posljednjem popisu stanovniπtva iz godine 2001., sluæili su kao podloga pri odreivanju razina prikljuËenosti stanovniπtva na sustave javne vo doopskrbe, te odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda. Tablica 1.1. Struktura naselja (popis 2001.)Tablica 1. 1. Struktura naselja (popis 2001.) Veli�ina naselja (broj stanovnika) Broj naselja Broj stanovnika % stanovnika Hrvatske bez stanovnika 105 - 1 - 500 5.387 799.240 18 501 - 2.000 1.040 953.305 21 2.001 - 7.000 173 594.516 13 7.001 - 15.000 29 291.756 7 15.001 - 30.000 9 174.361 4 30.001 - 80.000 12 523.207 12 više od 80.000 4 1.101.075 25 Ukupno 6.759 4.437.460 100 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 5 Podaci o kretanju bruto domaÊeg proiz voda (BDP)3 najbolje odraæavaju krupne promjene u Hrvatskoj tijekom proteklih godi na, koje su se odrazi le i na vodni sektor. Veliki pad BDP-a do godio se u prvim rat nim godinama, nakon Ëega je slijedilo raz doblje gospodarske nestabilnosti. Godina 2000. oznaËuje poËe tak kontinuiranoga gospodarskog opo ravka s prosjeËnom stopom rasta 4,5% (2000. - 2006. godi na). U godini 2003. vrijednost BDP-a iz nosila je 29,6 milijardi USD, odnosno 6.669 USD po stanovniku i prvi put je premaπila prijeratne vrijednosti (24,8 milijardi USD, odnosno 5.186 USD po stanovniku u godini 1990.). Ostvareni BDP po stanovniku je prema paritetu kupovne moÊi konstantno rastao u usporedbi s BDP-om ostvarenim u Europskoj uniji, pa je tako primjerice u 1999. godini iznosio 40%, a 5 godina poslije (uoËi pristupanja 10 novih dræava) iznosio je 46% prosjeka ostvarenog u Europ skoj uniji. U godini 2006. vrijednost BDP-a iznosila je 42,9 milijardi USD, odnosno 9.661 USD po stanovniku. U usporedbi s prijeratnim godinama, vidljive su promjene i u strukturi proizvodnje, posebice smanjenje primarnih proizvodnih djelatnosti (poljoprivreda, industri ja), Ëiji se udio u BDP-u gotovo prepolovio. Evidentne su velike regionalne razlike u visini BDP-a po stanovniku, koje se kreÊu u rasponu 1 (Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posav ska æupanija) prema 3 (Grad Zagreb). 1.3. Prirodne znaËajke 3 Državni zavod za statistiku: StatistiËki ljetopis 2007. Zagreb). Slika 1.3. GustoÊa naseljenosti i veliËina naselja po županijama (popis 2001.) Prema reljefnim obiljeæjima na prostoru Hrvatske izdvajaju se tri razliËite prirodno-geo grafske cjeline: (i) niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru, (ii) gorsko-planinski prostor u srediπnjem dijelu, (iii) jadranski prostor na jugu zemlje. Sjeverna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena. To je preteæito ravniËarsko (80 - 135 m n. m.) podruËje, s neπto izoliranog, razmjerno niskog gorja eruptivnog pori jekla s rijetkom pojavom karbonatnih stijena. Dominiraju izduæene doline rijeka Save i Drave, ispunjene velikom koliËinom barskog i aluvijalnog sedimenta. Najniæa je istoËna STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 6 Slavonija i Baranja, s prostranim vlaænim poplavnim nizinama i razmjerno suhim i ocje ditim lesnim terasama. Prema zapadu se nizine suæavaju i uzdiæu u ravniËarski i breæulj kasti reljef koji konaËno prelazi u predalpsko sredogorje (Hrvatsko zagorje, Æumberak). Prevladava povrπinsko otjecanje s brojnim rijekama, potocima i jarugama. Okosnicu gorske Hrvatske Ëini dinarski gorski blok s najviπim hrvatskim plani nama (1.300 - 1.800 m n.m.). On dijeli unutraπnjost od jadranskoga primorja i Ëini razvodnicu izmeu crnomorskog i jadranskog sliva. Prevladavaju okrπe ne karbonatne stijene s tipiËnom krπ kom hidrogeologijom, tj. s pojavom krπ kih polja i velikih izviranja i poniranja voda. Duæ povrπinskih i podzemno-po nornih vodnih tokova stvoreno je mnoπ tvo kanjona, klanaca, πpilja i sedrenih barijera, najmlaih i najosjetljivijih geo loπkih tvorbi iznimne atraktivnosti. Jadranski prostor takoer pripada di narskomu krπu. »ine ga otoci i uzak kopneni pojas, odijeljen od unutraπnjo sti visokim planinama. Uzduæ podruËja uoËavaju se tri paralelna reljefna poja sa: otoËni, priobalni i zagorski. U grai stijena prevladavaju vapnenci visoke ËistoÊe, od kojih su graeni kopneni planinski lanci, poluotoci i otoci, dok niæe kopnene zaravni i drage te potopljene zaljeve Ëine manje otporne i nepropusne naslage f|iπa i dolo mita. Danaπnja je obala nastala podizanjem morske razine. Tako je stvorena moguÊnost dubokih prodora morske vode u priobalne vodonosnike. Prema pedoloπkim znaËajkama, Hrvatska se ubraja u zemlje sa znatnim, ali ne osobito kvalitetnim fondom obradivoga zemljiπta. Postoje velike regionalne razlike izmeu panon skog, gorskog i primorskog dijela zemlje. U meurjeËju Drave, Save i Kupe zastupljena su lesivirana i razne vrste hidromorfnih tala, a u najistoËnijoj Slavoniji prevladavaju tla visoke plodnosti (crnica, smee tlo i lesivirana tla). U gorskim predjelima uglavnom se po javljuju razni tipovi smeih tala. Priobalje i otoci siromaπni su obradivim tlima, a najvredni ji poljodjelski prostor jesu polja u krπu te tla nastala na f|iπu, laporu i izoliranim aluvijalnim nanosima. Samo lokalno, ponajprije u Istri, nalaze se dublja tla plodne crvenice. Vegetacijom je pokriveno oko 87% hrvatskoga dræavnog teritorija, uz napomenu da se obrauje oko 25%, livade, paπnjaci i rijetka vegetacija Ëine oko 17%, a na πume otpada oko 45% kopnene povrπine Hrvatske. Utvrene se veliËine djelomiËno razlikuju od sta Tablica 1.2. Raspodjela tala prema pogodnosti za obradbu (km2)Tablica 1. 2. Raspodjela tala prema pogodnosti za obradbu (km ) Sliv Dobra obradiva tla Umjereno ograni�ena obradiva tla Ograni�ena obradiva tla Tla privremeno nepogodna za obradbu Tla trajno nepogodna za obradbu Ukupno* crnomorski 2.552 6.515 12.152 6.262 6.917 34.398 jadranski 113 1.532 3.472 751 15.175 21.043 Ukupno 2.665 8.047 15.624 7.013 22.092 55.441 *Razliku do ukupne površine državnoga teritorija (56.538 km2) �ine izgra�ene (ceste, naselja) i vodene površine (ukupno 1.097 km2) 1 površinsko otjecanje s brojnim rijekama, potocima i jarugama. Slika 1. 4. Reljef Slika 1.4. Reljef STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 7 tistiËkih podataka4, gdje ukupne poljoprivredne povrπine (oranice, vrtovi, livade, paπnja ci, vinogradi) iznose oko 47% povrπine Hrvatske. Postoje znatne regionalne razlike u strukturi vegetacijskog pokrova. U nizinskome kopnenom dijelu prevladavaju obradive povrπine s tradicionalnim kontinentalnim ratarskim kulturama. U brdskim i gorskim pre djelima sjeverne i srednje Hrvatske prevladavaju πume, uglavnom bukve i hrasta, te jele i smreke. One se prorjeuju na prijelazu u submediteranskih πumski pojas i postupno degradiraju u πikare, nisko raslinje i paπnjaËke zone. Goleti i gole stijene uglavnom su rasporeene u dalmatinskom primorju i na otocima. Tablica 1.3. Zemljiπni pokrov* Prema biogeografskom poloæaju, Hrvatska se nalazi na razmeu triju velikih ekoregija, ekoregije Panonske nizine (Hungarian lowland), ekoregije Dinarida (Dinaric western Bal kan) i ekoregije Sredozemnog mora (Mediterranean sea). ZahvaljujuÊi svojem poloæaju i relativno dobroj oËuvanosti ekosustava Hrvatska ima, u europskim razmjerima, vrlo veliku vrijednost bioloπke raznolikosti. Broj poznatih biljnih i æivotinjskih vrsta premaπuje 30.000, no procjenjuje se da ih ima znatno viπe (od 50.000 do 120.000). Hrvatska se istiËe velikim brojem endemiËnih i reliktnih vrsta i podvrsta, najveÊim dijelom vezanih uz krπ i krπko podzemlje - svjetski znaËajnu posebnost ovog dijela Europe. Geografski poloæaj i morfologija uvjetuju specifiËna i raznolika klimatska obiljeæja. Na po druËju Hrvatske prisutna su tri oborinska reæima: kontinentalni, mediteranski i prijelazni ko ji sadræava karakteristike obaju reæima. Kvantitativni meteoroloπki pokazatelji definirani su na temelju podataka iz mjerenih u posljednjem neprekinutom 30-godiπnjem razdoblju (1961. - 1990.) koje se smatra reprezentativnim za do noπenje pouzdanih zakljuËaka. U raz doblju od 1991. do 2000. godine meteo roloπki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti gotovo na treÊini hrvatsko ga dræavnog teritorija. ProsjeËne godiπnje oborine u Hrvatskoj se kreÊu od 650 mm u istoËnoj Slavoni ji do 3.500 mm i viπe (Lividraga 3.800 mm) u Gorskom kotaru. Kontinentalni dio, koji obuhvaÊa sjeverni dio Hrvat ske do granice izmeu sliva Kupe i Odre, ima najviπe oborina u lipnju, a najmanje u veljaËi. Slika 1.5. ProsjeËne godišnje visine oborina (1961. - 1990.) 4 Dræavni zavod za statistiku: StatistiËki ljetopis 2005. Tablica 1. 3. Zemljišni pokrov* Oranice i vrtovi Stalni nasadi Livade, pašnjaci, rijetka vegetacija Šume Goleti Ostalo Sliv % crnomorski 32,9 0,2 9,6 49,0 0,1 8,2 jadranski 10,9 0,8 28,5 39,3 15,5 5,0 Ukupno 24,6 0,4 16,8 45,2 6,0 7,0 *Površine su utvr�ene približnom generalizacijom satelitskih snimki (CORINA land cover). koji sadržava karakteristike obaju režima. ološki pokazatelji definirani su na temelju podataka izmjerenih u posljednjem neprekinutom 30 godišnjem razdoblju (1961. - 1990.) koje se smatra reprezentativnim za donošenje aka. U razdoblju od 1991. do 2000. godine meteorološki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti ini hrvatskoga državnog ne godišnje oborine u Hrvatskoj se noj Slavoniji do 3.500 mm i više (Lividraga 3.800 mm) u Gorskom kotaru. Kontinentalni dio, koji a sjeverni dio Hrvatske do granice u sliva Kupe i Odre, ima najviše STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 8 Prijelazno podruËje izmeu kontinentalne i mediteranske klime ima najviπe oborina u stu denome, a najmanje u veljaËi, a kopneni dio u zaleu jadranske obale ima obiljeæje mari timnoga oborinskog reæima s najviπe oborina u studenome, a najmanje u srpnju. Priobal no podruËje ima sliËni reæim kao i zaobalje, samo su koliËine oborina znatno manje. Evapotranspiracija u Hrvatskoj kreÊe se u rasponu od 500 do 1000 mm, prosjeËno 700 mm, a prosjeËno otjecanje od oborina iznosi oko 40%. Najmanje je otjecanje u panonskom podruËju Hrvatske, gdje na slivu Bosuta iznosi samo oko 11%, a najveÊe ima planinsko podruËje krπa, gdje uglavnom otjeËe viπe od 50% oborina, najËeπÊe izmeu 60 i 70%. Slika 1.6. Godiπnji hod prosjeËnih mjeseËnih visina oborina na karakteristiËnim stanicama (1961. - 1990.) ProsjeËna viπegodiπnja temperatura zraka u Hrvatskoj se kreÊe u rasponu od 3 do 17 °C. Najviπe prosjeËne temperature na po druËju Hrvatske vezane su za mjesec sr panj, a najniæe za sijeËanj. Na temperatu ru zraka u kontinentalnom dijelu Hrvatske dominantan utjecaj ima nadmorska visina, a u priobalnom dijelu geografska πirina. Najniæa temperatura zraka zabiljeæena je u GospiÊu od -28,9 °C (15. sijeËnja 1963.), a najviπa u Kninu od 39,6 °C (3. kolovoza 1981.). ProsjeËna godiπnja relativna vlaæ nost zraka kreÊe se na prostoru Hrvatske od 58% do 83%. VeÊa je vlaænost zraka u unutraπnjosti i na viπim podruËjima. Na ci jelom podruËju Hrvatske najniæa relativna vlaænost zraka zabiljeæena je u srpnju. Naj viπa relativna vlaænost u kontinentalnom je podruËju u prosincu, a na mediteranskom podruËju u studenome. i 70%. 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec ob or in e (m m ) BJELOVAR OSIJEK SLAVONSKI BROD ZAGREB, GRI� 60 80 100 120 140 160 180 200 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec ob or in e (m m ) KARLOVAC SKRAD OGULIN SLUNJ 0 50 100 150 200 250 300 350 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec ob or in e (m m ) LOKVE, BRANA ZAVIŽAN GOSPI� GRA�AC KNIN 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec ob or in e (m m ) ROVINJ RIJEKA SENJ SPLIT, MARJAN LASTOVO Slika 1.7. ProsjeËne temperature zraka (1961. - 1990.) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 9 2.1.1. OpÊe znaËajke Prostorni raspored povrπinskih (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemnih voda i njihova veza primarno su odreeni morfoloπkim i hidrogeoloπkim znaËajkama podruËja Hrvatske. Sve vode su dio crnomorskog ili jadranskog sliva, a razvodnica ide kroz gorsko-planinsko podruËje. U crnomorskom slivu dominiraju veÊi vodotoci kao πto su Sava, Drava i Dunav s velikim brojem manjih podslivova. U jadranskom slivu gustoÊa i duljina povrπinskih vodotoka znatno je manja, ali postoje znaËajni podzemni tokovi kroz krπke sustave. Ukupna duljina svih prirodnih i umjetnih vodotoka na prosto ru Hrvatske procjenjuje se na oko 32.100 km. Rijeke Sava, Drava, Dunav, Kupa i Mura u crnomorskom slivu ubrajaju se u vodotoke s vrlo velikim slivnim povrπi nama (veÊim od 10.000 km2). Velike slivove (povrπine 1.000 do 10.000 km2) imaju Dobra, Korana i Glina (pritoci Kupe), Krapina, Ilova-Pakra, »esma, Orljava, Bosut i Una (pritoci Save), Karaπica-VuËica (pritok Drave), te Baranjska Karaπica i Vuka (pritoci Dunava). U sli vu Save na podruËju Hrvatske ima oko pedeset, a u slivu Dra ve oko petnaest srednjih slivo va (100 do 1.000 km2). U jadranskome slivu Neretva je vodotok s vrlo velikim sli vom, dok se Lika, Zrmanja, Krka i Cetina ubrajaju u velike slivove. Vodotoka sa srednjom veliËinom sliva ima oko 40. VeÊina velikih vodotoka crnomorskog sliva meudræavnog je znaËaja (pograniËni ili prekograniËni). Od veÊih vodotoka u Hrvatsku ili u njezine pograniËne vodotoke utjeËu Sava, Drava i Mura iz Slovenije, Dunav iz Maarske, te Una, Vrbas, Ukrina i Bosna iz Bosne i Hercegovine. Na jadranskom slivu graniËna rijeka sa Slovenijom jest Drago nja, a najveÊa prekograniËna rijeka je Neretva s viπe od 90% sliva na podruËju Bosne i Hercegovine. Stanje voda 2.1. Povrπinske vode Slika 2.1. VeÊi vodotoci i slivovi na podruËju Hrvatske Rijeke Sava, Drava, Dunav, Kupa i Mura u crnomorskom slivu ubrajaju se u vodotoke s vrlo im ). Velike slivove ) imaju Dobra, Korana i Glina (pritoci Kupe), Krapina, Ilova esma, Orljava, Bosut i Una (pritoci Save), Karašica ica (pritok Drave), te Baranjska Karašica i Vuka (pritoci Dunava). ju Hrvatske ima oko pedeset, a u slivu Drave oko petnaest srednjih slivova (100 U jadranskome slivu Neretva je vodotok s vrlo velikim slivom, dok se Lika, Zrmanja, Krka i Cetina ubrajaju u velike slivove. Vodotoka STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 10 Hrvatska ima malo prirodnih jezera, ali su specifiËna i joπ uvijek oËuvanih prirodnih lje pota. Najpoznatija su PlitviËka jezera na izvoriπtu rijeke Korane, koja Ëini 16 kaskadnih jezera. Tablica 2.1. VeÊa prirodna jezera u Hrvatskoj PodruËje Hrvatske karakteriziraju i znaËajna moËvarna podruËja, posebno na poplav nim dijelovima slivova Drave, Dunava, Save i Neretve. Posebno su znaËajna Ëetiri lokaliteta koja su na Ramsarskom popisu vlaænih staniπta, i to: KopaËki rit na slivovima Drave i Dunava, Lonjsko polje i ribnjak Crna Mlaka u slivu Save, te podruËje donjeg toka Neretve (dio se prostire na podruËje Bosne i Hercegovine) u jadranskom slivu. Na kontaktnim podruËjima priobalnog mora i kopna, gdje more znatno utjeËe na dina miku kretanja, na kvalitativne i ekoloπke znaËajke slatkih voda, pojavljuju se tzv. prije lazne ili boËate vode. ZnaËajniji vodotoci u Ëijim se blizinama uπÊa osjeÊa utjecaj mora su: Dragonja, Mirna, Raπa, RjeËina, Zrmanja, Krka, Jadro, Ærnovnica, Cetina, Neretva i Ombla. Utjecaj mora osjeÊa se i u Vranskom jezeru kod Biograda na moru koje je ka nalom Prosika i podzemnih putem povezano s morem, te u BaÊinskim jezerima. Jadransko je more zatvorenog tipa, ukupne povrπine zajedno s otocima oko 138.600 km2. Ukupni volumen Jadranskog mora iznosi oko 35.000 km3, πto Ëini 4,6% volumena Sredozemnog mora. ProsjeËna πirina Jadranskog mora iznosi oko 160 km, a najveÊa je izmjerena dubina 1.233 m. 2.1.2. KoliËine povrπinskih voda Geografsko-morfoloπka i klimatska obiljeæja prostora Hrvatske uvjetovala su i znatne razlike u reæimima povrπinskih voda, tako da na crnomorskom slivu kod rijeke Drave dominira snjeæno-glacijalni reæim, a kod Save je prisutan kiπno-snjeæni reæim. Povrπin ske vode jadranskoga sliva uglavnom imaju obiljeæja kiπnog reæima. KoliËinski reæim voda podloæan je prirodnim i antropogenim promjenama. Spoznaje o koliËi nama i rasporedu povrπinskih voda oduvijek su bile nuæne za planiranje iskoriπtavanja i zaπ titu od voda, te se poËetkom 19. stoljeÊa na prostoru Hrvatske zapoËinje s organiziranim mjerenjima vodostaja i odreivanjima protoka. U 20. stoljeÊu zapoËinju i mjerenja tempera ture vode, pronosa nanosa i pojava leda, u znatno manjem opsegu. Postupno se poveÊa vao i broj mjernih stanica, a posljednjih se petnaestak godina kretao od 450 do 500. Upravljanje vodnim resursima kritiËno je tijekom ekstremnih situacija, suπa i poplava kojih je pod utjecajima prirodnih i antropogenih Ëimbenika sve viπe. Trendovi suπa i poplava, te poveÊanja temperatura zraka u Hrvatskoj osobito su pojaËani tijekom po sljednjih petnaestak godina. Tablica 2. 1. Ve�a prirodna jezera u Hrvatskoj Najve�a površina Nadmorska visina Najve�a dubina Jezero(a) km2 m n. m. m Vransko - Dalmacija 30,7 0,7 4 Prokljansko 11,1 0,5 20 Visova�ko 7,7 45 17 Vransko - otok Cres 5,8 14 84 Kopa�evsko 3,5 80 6 Plitvi�ka 2,1 636 - 503 46 Ba�inska 1,9 5 32 Proš�ansko 0,68 636 37 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 11 Kvantitativni hidroloπki pokazatelji definirani su na temelju podataka izmjerenih u po sljednjem neprekinutom 30-godiπnjem razdoblju (1961. - 1990.) koje se smatra repre zentativnim za donoπenje pouzdanih zakljuËaka. U razdoblju od 1991. do 2000. godi ne hidroloπki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti gotovo na treÊini hrvatskoga dræavnog teritorija. Prema Zakonu o hidrometeoroloπkoj sluæbi, obavljanje motrenja i mjerenja hidroloπkih pojava od javnog interesa u nadleænosti je Dræavnoga hidrometeoroloπkog zavoda. U okviru Dræavnoga hidrometeoroloπkog zavoda u suradnji s korisnicima podataka raz vija se Hidroloπki informacijski sustav (HIS 2000), kao baza podataka s programskim paketima za unos, pregled i statistiËke obradbe hidroloπkih podataka. Vezano uz ko liËinski reæim voda, za svaku mjernu stanicu na kojoj se obavljaju vodomjerenja HIS 2000 sadræi, meu ostalim, i standardne podatke vezane uz znaËajke sliva, te prosjeË ne i ekstremne vodostaje i protoke. Tablica 2.2. Hidroloπke znaËajke veÊih vodotoka (1961. - 1990.)Tablica 2. 2 Hidrološke zna�ajke ve�ih vodotoka (1961. - 1990.) Površina sliva Duljina Karakteristi�ni protoci Ukupna U RH Ukupna U RH Granica Površina sliva Qmin Qmin,sr Qsr Qmax,sr Qmax S liv ov i Vodotok km2 km Vodomjerna stanica km² m³/s Sava 95.419 25.770 946 510 313 Županja 62.891 226 311 1.134 3.038 4.130 Sutla 590 133 92 89 73 Zelenjak 455 0,342 0,859 7,31 129 250 Krapina 1.244 1.244 65 65 - Kupljenovo 1.150 0,200 1,12 12,0 153 368 �esma 2.890 2.890 96 96 - �azma 2.877 0,066 0,679 14,1 91,9 153 Ilova s Pakrom 1.816 1.816 96 96 Veliko Vukovje 995 0,130 0,390 6,99 68,0 151 Orljava 1.616 1.616 97 97 - Pleternica 745 0,111 0,560 5,12 60,0 117 Bosut 2.913 2.375 132 81 - Nijemci 1.670 ... ... 12,2 ... ... Kupa 10.236 8.412 294 294 100 Farkaši� 8.902 16,9 30,5 201 1.207 1.776 Dobra 1.354 1.354 104 104 - Donje Stative 1.313 1,65 2,45 34,8 241 372 Korana 2.297 2.049 134 134 23 Velemeri� 1.258 0,611 3,31 28,8 320 492 Mrežnica 980 980 63 63 - Mrzlo Polje 975 0,223 1,85 26,6 256 373 Glina 1.418 967 100 100 18 Glina 1.145 0,939 2,91 18,2 174 350 Sunja 482 482 77 77 - Sunja 225 0,001 0,325 2,91 87,0 141 S av e Una 9.368 1.686 212 116 101 HrvatskaKostajnica 8.876 25,1 44,7 221 1.110 1.521 Dunav 816.950 35.132 2.857 138 130 Erdut 251.593 1.070 1.440 2.852 5.443 9.250 Vuka 1.260 1.260 126 126 - Tordinci 418 0,010 0,440 3,14 5,10 27,1 Drava 41.238 7.015 749 323 136 Beliš�e 38.500 160 234 552 1.386 2.232 Mura 14.149 473 493 83 79 Mursko Središ�e 10.891 41,0 62,0 170 732 1.454 C rn om or sk i D ra ve i D un av a Karašica Vu�ica 2.347 2.347 150 150 - Beni�anci 430 0,156 0,335 2,60 26,7 34,6 Dragonja 141 55,6 26 12 12 Plovanija 141 ... 0,100 1,30 50,0 ... Mirna 541 494 53 53 - Portonski most 317 0,048 0,513 7,91 77,4 178 Raša 279 279 23 23 - Podpi�an 88,5 suho 0,088 1,60 44,4 92,5 Boljun�ica 230 230 33 33 - �epi� 183 suho 0,002 0,956 24,2 28,9 Rje�ina 360 300 19 19 - Sušak 246 0,543 1,10 12,9 118 350 Lika 1.014 1.014 77 77 - Bilaj 225 suho 0,125 7,33 145 245P rim or sk o is ta rs ki Gacka 584 584 61 61 - �ovi�i 490 2,28 4,95 13,3 47,2 68,6 Zrmanja 1.379 1.379 69 69 - Jankovi�abuk 1.292 0,165 1,92 37,0 266 367 Krka 2.657 2.373 72 72 - Skradinski buk 2.108 4,99 12,4 54,6 293 565 Cetina 4.145 1.531 104 104 - Gardunska mlinica 3.701 ... ... 99,0 ... ... Ja dr an sk i D al m at in sk i Neretva 10.520 280 215 22 - Metkovi� 10.240 ... ... 342 ... ... STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 12 Sliv rijeke Save. Rijeka Sava sa svojim pritocima drenira najveÊi dio kopnenog podruË ja Hrvatske. NajveÊi pritoci Save dolaze iz desnog zaobalja. Najmanji godiπnji protoci na Savi i Kupi preteæno se pojavljuju od kolovoza do studenoga, dok su dulja razdoblja s malim vodama najËeπÊa u kolovozu i rujnu, a samo rijetko u sijeËnju i veljaËi. Na Savi i na njezinim veÊim pritocima uz komponentu cikliËnosti, uoËljiva je na pojedinim dioni cama tendencija sniæenja najniæih godiπnjih vodostaja. NajveÊi protoci na Savi i Kupi pojavljuju se u listo padu, studenome i pro sincu, a na manjim prito cima u proljeÊe i u ljeto. Nizovi velikih voda ne po kazuju, statistiËki znaËa jan trend promjena. KoliËine lebdeÊeg nano sa (vuËeni se ne mjeri) u rijeci Savi se stalno sma njuju, πto je uglavnom posljedica ureenja sliva i vodotoka. Najniæe temperature vo de podjednako se pojav ljuju u sijeËnju i veljaËi, a najviπe u srpnju i kolovo zu i uglavnom prate kreta nje temperature zraka. Slivovi Drave i Dunava. Glavni vodotoci vodnog podruËja jesu Dunav, Drava i Mura, koji u Hrvatsku ulaze veÊ s formiranim tokovima, a vodne koliËine koje dobivaju s po druËja Hrvatske samo u manjoj mjeri utjeËu na koliËinski reæim. Jedna od znaËajki reæi ma teËenja rijeke Drave jesu dnevna kolebanja vodostaja uzrokovana nestacionarnim pogonom izgraenog lanca hidroelektrana, napose izraæena pri manjim protocima. Slika 2.2. ProsjeËni mjeseËni protoci na slivu Save (1961. - 1990.) Slika 2.3. Vremenski nizovi najnižih godišnjih vodostaja zabilježenih na karakteristiËnim stanicama na Savi i Kupi malim vodama naj rujnu, a samo rijetko u sije Savi i na njezinim ve komponentu cikli uo dionicama tendencija sniženja najnižih godišnjih vodostaja. 0 500 1.000 1.500 2.000 Q ( m 3 / s) SAVA, CRNAC 541 577 669 765 569 454 342 269 345 484 654 654 SAVA, ŽUPANJA 1.302 1.438 1.553 1.782 1.466 1.018 707 503 590 793 1.080 1.379 KUPA, JAMNI�KA KISELICA 194 204 243 262 175 119 81,5 74,2 109 164 230 234 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 350 300 250 200 150 100 50 1926 1936 1946 1956 1966 1976 1986 1996 2006 godina vo do st aj (c m ) SAVA, ZAGREB 120 100 80 60 40 20 0 20 40 1926 1936 1946 1956 1966 1976 1986 1996 2006 godina vo do st aj (c m ) KUPA, KARLOVAC STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 13 Minimalni su protoci na Dunavu u studenome, a na Dravi i Muri u sijeËnju, dok su na pritocima uglavnom u ljetnim mjesecima. Svi minimalni vodostaji na rijeci Dravi imaju tendenciju sniæenja. NajveÊi su protoci Drave u ljetnim mjesecima, dok su na pritocima najËeπÊe u zimskim, a samo katkad u ljetnim mjesecima. NajveÊi prosjeËni mjeseËni protoci na Dunavu i Dravi javljaju se najËeπÊe u lipnju, a na Muri u svibnju. Zbog postupne izgradnje lanca hidroelektrana u uzvodnim dræavama, tijekom dvadesetoga stoljeÊa doπlo je do znat nog poveÊanja maksimalnih protoka Drave na ulazu u Hrvatsku. Temperature vode najviπe su u kolovozu, a najniæe u sijeËnju. Slika 2.4. ProsjeËni mjeseËni protoci na slivovima Drave i Dunava (1961. - 1990.) Slika 2.5. Vremenski nizovi najnižih godišnjih vodostaja zabilježenih na karakteristiËnim stanicama na Dravi Primorsko-istarski slivovi. Zbog dominantne zastupljenosti krπa, hidrografska je mreæa relativno slabo razvijena i na veÊem dijelu ima bujiËna obiljeæja. VeÊina vodo toka u suπnom razdoblju presuπuje, ali su Ëeste pojave i izuzetno visokih vodostaja. Vaæniji vodotoci jesu: Lika, Gacka, Mirna, Raπa i RjeËina. Na svim vodotocima najniæi se protoci pojavljuju od srpnja do rujna. Protoci su na RjeËi ni i Gackoj najviπi u travnju, na Mirni u sijeËnju, a na Lici u prosincu. Procesi intenzivne produkcije i pronosa nanosa karakteriziraju veliki dio bujiËnih slivova, posebno f|iπkih u srednjem dijelu Istre. Na vodomjernim je stanicama uoËena tendencija sniæenja mini malnih vodostaja. 0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 Q ( m 3 / s) MURA, MURSKO SREDIŠ�E 102 108 145 198 265 254 225 189 157 141 135 117 DRAVA, BOTOVO 337 360 437 581 738 783 696 565 493 458 456 387 DUNAV, BATINA 1.993 2.241 2.359 2.883 2.961 3.054 2.792 2.372 1.885 1.604 1.590 1.898 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 400 300 200 100 0 100 200 1926 1936 1946 1956 1966 1976 1986 1996 2006 godina vo d o st aj ( cm ) DRAVA, BOTOVO DRAVA, OSIJEK DRAVA, TEREZINO POLJE STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 14 Hidroloπki nepovoljne prilike i intenzivno koriπtenje vodama tijekom ljetnoga suπnog razdoblja (Mirna, RjeËina, Gacka) uzrokuju znatno smanjenje protoka. Slika 2.6. ProsjeËni mjeseËni protoci na primorsko-istarskim slivovima (1961. - 1990.) Pojave velikih voda kod veÊine su vodotoka zabiljeæene od rujna do prosinca, kada na formiranje poplavnih valova dominantan utjecaj ima enovska ciklona. Na bujiËnim vodotocima zbog intenzivnih oborina pojavljuju se ekstremne vode i u ljetnom, suπnom razdoblju. Dalmatinski slivovi. Na izrazito krπevitom podruËju formirano je nekoliko veÊih povrπin skih vodotoka kao πto su Cetina, Zrmanja i Krka, s tokovima na podruËju Hrvatske, te Neretva s veÊim dijelom sliva na podruËju Bosne i Hercegovine. Za rijeku Cetinu karakteristiËno je da je cijeli tok u Hrvatskoj, a veÊi dio sliva na podruË ju Bosne i Hercegovine. Prirodni reæim teËenja rijeke Cetine znatno je izmijenjen zbog dviju velikih hidroenergetskih akumulacija, PeruÊe i Buπkog blata. Znatne promjene u reæimu teËenja na Neretvi i Trebiπnjici takoer su posljedica izgraenih hidroenerget skih sustava u Bosni i Hercegovini. Slika 2.7. ProsjeËni mjeseËni protoci na dalmatinskim slivovima (1961. - 1990.) 0 5 10 15 20 Q ( m 3 / s) MIRNA, PORTONSKI MOST 11,9 11,1 9,94 10,2 6,74 6,04 2,3 2,52 4,63 7,27 11,6 10,7 RJE�INA, MARTINOVO SELO 8,01 7,53 8,14 13,3 10,7 5,56 1,94 1,73 4,37 8,16 12,1 10,2 GACKA, �OVI�I PODG. UZV. 15 15,4 16,8 18,2 14,7 11,1 9,57 8,78 8,61 10,4 13,8 16,8 LIKA, BILAJ 10,7 12,2 11,6 9,94 5,55 2,81 0,867 0,464 1,83 6,18 11,5 14,2 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 0 5 10 15 20 25 P A L A N K A , T O P O L JE M O S T V IN A L I� Q ( m 3 / s) 0 100 200 300 400 500 Ž IT O M IS L I� Q ( m 3 / s) ZRMANJA, PALANKA 7,39 7,34 7,51 8,4 5,69 3,81 1,77 1,35 2,5 3,96 6,91 8,16 KRKA, TOPOLJE MOST 14,9 14,2 14,9 17,7 14,4 11,6 6,65 4,96 6,73 9,87 13,7 16,8 CETINA, VINALI� 15,1 14,6 15,4 20,9 15,4 9,83 5,02 3,63 5,45 9,08 15,2 18,7 NERETVA, ŽITOMISLI� 370 382 379 346 238 129 92,5 74,1 76,9 145 278 368 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 15 Unutar godine na uzvodnim tokovima najmanji su mjeseËni protoci u kolovozu, a naj veÊi u travnju i rjee u sijeËnju i prosincu. Najniæi se vodostaji najËeπÊe pojavljuju u razdoblju od kolovoza do listopada, kada dio vodotoka i presuπuje. Za razliku od ostalih vodotoka na podruËju Hrvatske, veliki i srednji godiπnji protoci na Neretvi (MetkoviÊ), Cetini (Han) i Matici Vrgorskoj (Dusina) imaju tendenciju sniæenja. Otoci nemaju znaËajnih povrπinskih tokova, osim povremenih bujiËnih vodotoka ili rijet kih izvora obiËno malog kapaciteta. Cijelo jadransko priobalje bogato je vruljama, Ëije se koliËine istjecanja ne mjere. 2.1.3. KakvoÊa povrπinskih voda KakvoÊa voda rijeka i jezera Svrha je praÊenja kakvoÊe voda ocjena opÊe ekoloπke uloge voda, te utvrivanje uvje ta koriπtenja za odreene namjene. Ocjenjivanje kakvoÊe temelji se na Uredbi o kla sifikaciji voda, gdje se vode, prema graniËnim vrijednostima pokazatelja, svrstavaju u pet vrsta. Ispitivanje kakvoÊe voda provodi se na vodotocima Ëija se voda iskoriπtava ili planira iskoriπtavati za javnu vodoopskrbu, na vodama unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, zatim u dijelovima vodotoka gdje su znaËajniji utoci dræavnih i preko graniËnih voda te ispusti tehnoloπkih i komunalnih otpadnih voda i u dijelovima gdje se vodni resursi iskoriπtavaju ili planiraju iskoriπtavati za gospodarske potrebe (hidroelek trane, navodnjavanja, uzgajaliπta riba i drugo). Sustavno praÊenje kakvoÊe povrπinskih voda zapoËelo je godine 1958. na Dunavu, a poËetkom sedamdesetih godina poËelo se s ispitivanjem kakvoÊe povrπinskih voda u okviru nacionalnog monitoringa. Za ocjenu kakvoÊe voda sluæila je Uredba o klasifika ciji voda iz 1981. godine, ali tek godine 1998. doneseni su novi propisi za ocjenjivanje kakvoÊe voda usklaeni s UN/ECE smjernicama i s razraenom metodologijom. Zbog toga je 2000. godina usvojena kao polazna godina u ocjeni promjena kakvoÊe voda. Slika 2.8. Ukupni prikaz stanja kakvoÊe voda (2000. - 2006.) 34 55 47 43 51 76 95 12 13 12 6 13 14 32 17 34 21 28 20 26 27 5 13 10 23 27 21 33 92 91 107 89 101 67 57 94 94 107 92 89 90 27 34 36 36 42 35 35 103 143 172 150 150 152 143 87 74 68 70 68 56 60 81 79 84 87 86 73 65 77 79 82 67 80 59 68 30 26 20 18 22 14 15 15 16 25 36 24 17 27 36 27 19 40 67 13 15 27 31 40 43 41 86 2 42 7488 73 79 77 66 21 2531 117 17 14 7 11 36 32 36 63 433331 21 22 30 9 0% 20% 40% 60% 80% 100% 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Režim kisika Hranjive tvari Mikrobiologija Biologija Broj mjernih postaja/Skupina pokazatelja V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA II. VRSTA I. VRSTA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 16 Slika 2. 9. Stanje kakvo�e voda prema biološkim Ispitivanja kakvoÊe voda u razdoblju od godine 2000. do 2006. (rijeke, izvori, bunari, kanali, prirodna i umjetna jezera) provodila su se na oko 270 u 2000., a na 344 mjernih postaja u 2006. godini. Prema vrsti monitoriranja na pojedinoj mjernoj postaji razlikuje se prekograniËni (PGM), nacionalni (NM) i lokalni monitoring (LM). Uz obvezne pokazatelje (reæim kisika, hranjive tvari, mikrobioloπke i bioloπke pokazate lje), koji odreuju opÊu ekoloπku funkciju voda, ispituju se i dodatni pokazatelji (metali, organski spojevi i radioaktivnost) prema posebnim programima. U razdoblju 2000. - 2006. godine vode su, prema bioloπkim pokazateljima bile veÊinom II., po reæimu kisika i hranjivim tvarima II. i III., a prema mikrobioloπkim pokazateljima III. i IV. vrste kakvoÊe. Samo na manjem broju mjernih postaja kakvoÊa voda izrazito je od stupala od planirane vrste (pokazatelji BPK 5 , ukupni N, ukupni P, P-B indeks saprobnosti ili biotiËki indeks). Koncentracije metala u razdoblju od 2000. - 2006. godine praÊene su na viπe od 40% mjernih po staja. Prema veÊini ispitivanih metala voda je bila I. i II. vrste kakvoÊe, a najnepovoljnije vrijed nosti bile su izmjerene za olovo, bakar i kadmij. Loπija ocjena pre ma nekim teπkim metalima (æivi, olovu i povremeno kadmiju) po sljedica je velikog broja uzoraka kod kojih nije bilo moguÊe izmje riti prirodne koncentracije zbog nedovoljno osjetljive analitiËke opreme. Najnepovoljnije vrijednosti ana liziranih organskih spojeva tije kom razdoblja 2000. - 2006. go dine bile su najËeπÊe izmjerene za mineralna ulja. Vrijednosti ostalih organskih spojeva uglav nom su bile ispod granica detekcije. U godini 2002. na nekim mjernim postajama na rijeci Savi izmjeren je atrazin u poviπenim koncentracijama. Radi kontrole moguÊeg utjecaja nuklearne elektrane Paks u Maarskoj ispituje se ra dioaktivnost rijeke Dunav na graniËnoj mjernoj postaji Dunav - Batina, a dobiveni rezul tati u godini 2006. usporeeni su s mjerenjima obavljenima u razdoblju od 1983. do 2001., kao i mjerenjima obavljenima radi utvrivanja „nultog stanja”, tj. prije puπtanja u pogon NE Paks. Prati se ukupna beta-radioaktivnost u vodi, sedimentu, ribi i obraπta ju. Kod veÊine vrsta uzoraka rijeka Dunav je na razini „nultog” stanja, osim vrijednosti radionuklida 137Cs u sedimentu, koja prelazi vrijednosti radioaktivnosti izmjerene u raz doblju mjerenja „nultog” stanja. Vode na koncentriranim ulazima i izlazima iz Hrvatske tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine su uglavnom sliËne kakvoÊe s obzirom na veÊinu ispitivanih pokazatelja, iako su zamijeÊena povremena odstupanja u pojedinim godinama, posebno u odnosu na mikrobioloπke pokazatelje. To pokazuje da poveÊana odstupanja od planiranih vrsta/ka tegorija na pritocima uglavnom nemaju znatnijeg odraza na koncentriranim izlazima. Slika 2.9. Stanje kakvoÊe voda prema biološkim pokazateljima STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 17 Za stanje kakvoÊe priobalnog mora posebno je vaæna kakvoÊa voda rijeka na uπÊima te se ona sustavno prati. Prema podacima mjerenja u godini 2006., najnepovoljnije stanje je prema mikrobioloπkim pokazateljima, πto upuÊuje na to da je oneËiπÊenje uzrokovano otpadnim vodama fekalnog porijekla. Tablica 2.3. Ocjena kakvoÊe voda na graniËnim mjernim postajama u godini 2006. Tablica 2.4. Ocjena kakvoÊe vode na uπÊima rijeka u Jadransko more u godini 2006. Za potrebe ocjene opÊe ekoloπke funkcije vode sustavno se prati stanje voda izvoriπ ta. Izvoriπta koja se ispituju u okviru nacionalnog monitoringa kakvoÊe kopnenih voda upuÊuju ne samo na stanje kakvoÊe u izvoriπnom dijelu rijeke nego i na stanje kakvoÊe voda vodonosnika pa su stoga ocijenjena i prema kriterijima za povrπinske vode i pre ma kriterijima za podzemne vode Uredbe o klasifikaciji voda. Ovdje su vode izvoriπta ocijenjene prema kriterijima za povrπinske vode. Prema kriterijima za povrπinske vode (reæim kisika, hranjive tvari i bioloπki pokazate lji), tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvoriπta preteæno su svrstane u I. i II. vrstu, prema mikrobioloπkim pokazateljima u II. i III. vrstu, a samo na manjem broju mjernih postaja u IV. i V. vrstu. Prema ispitivanim metalima, tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvoriπta svr stavaju se u I. i II. vrstu, a prema organskim pokazateljima uglavnom su I. vrste. Sliv Save Drave i Dunava dalmatinski Sava Una Drava Dunav Neretva Vodotok Ulaz Izlaz Izlaz Ulaz Ulaz Ulaz Izlaz Ulaz Izlaz Mjerna postaja Jesenice Gunja Donja Suvaja Struga Ormož Batina Ilok Metkovi� Rogotin Vrsta monitoringa PGM NM NM NM PGM PGM NM NM LBA B Režim kisika II II I I II III III I I C Hranjive tvari III III I II III III III II II D Mikrobiološki IV IV I IV III IV IV IV V S ku pi na po ka za te lja E Biološki II II I II II II II II II Kategorija vode II II II II II II II II Slivovi primorsko-istarski dalmatinski Vodotok Dragonja Mirna Raša Rje�ina Zrmanja Krka Cetina Neretva Mjerna postaja uš�e Portonski most most Mutvica uš�e uš�e Obrovac Nizvodno od Skradinskog Buka Nizvodno od HE Zaku�ac Rogotin Vrsta monitoringa PGM-LBA LBA LBA LBA LBA LBA LBA LBA B Režim kisika I I I I III I I I C Hranjive tvari II III III II I I II II D Mikrobiološki III III IV IV IV III IV V S ku pi na po ka za te lja E Biološki II II II II II I II Kategorija vode II II II II II II II II STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 18 Na temelju redovitih godiπnjih izvjeπtaja o rezultatima ispitivanja kakvoÊe vode u Re publici Hrvatskoj, razvidno je da se u razdoblju od 2000. - 2006. godine biljeæi blago poboljπanje kakvoÊe povrπinskih voda i to pokazatelja iz skupine reæima kisika i hranj ljivih tvari. KakvoÊa prijelaznih voda i priobalnog mora Prema vaæeÊim zakonima, u nadleænosti vodnoga gospodarstva jest praÊenje oneËiπÊe nja priobalnog mora s kopna, koje dolazi rijekama, te toËkastim i rasprπenim izvorima oneËiπÊenja s kopna. U skladu s time, prema kriterijima Dræavnoga plana za zaπtitu vo da, podruËje nadleænosti vodnoga gospodarstva obuhvaÊa podruËja priobalnog mora oko ispusta otpadnih voda i podruËja pod utjecajem uπÊa rijeka. Za ocjenu kakvoÊe priobalnog mora iskoriπteni su rezultati istraæivanja nekoliko istraæi vaËkih projekata i programa (najopseæniji su projekti Jadran i Vir-Konavli), koje provodi viπe dræavnih institucija, ukljuËujuÊi i Hrvatske vode. Rezultati istraæivanja bili su osno va za procjenu kakvoÊe priobalnog mora, koje je prema trofiËkom stanju klasificirano u 5 klasa, na osnovi trofiËkog indeksa za razdoblje 1998. - 2001. Na osnovi trofiËkog indeksa moæe se stanje kakvoÊe, u najveÊem dijelu akvatorija od Savudrije do Zadra, procijeniti najviπim stupnjem (vrlo dobro ili oligotrofno). Stanje za jedan ili dva stupnja loπije (dobro i umjereno dobro ili oligomezotrofno i mezotrofno) procijenjeno je za unutraπnje dijelove Limskog kanala, te Bakarskog i RijeËkog zaljeva. Limski kanal i Bakarski zaljev podruËja su pod znatnim utjecajem podzemnih voda, a time i koncentriranog donosa hranjivih tvari s pripadajuÊih slivova. NajveÊi dio priobalnog mora na podruËju Dalmacije je oligotrofno. More ©ibenskog za ljeva i istoËnog dijela Kaπtelanskog zaljeva svrstava se u eutrofno ili Ëak u ekstremno eutrofno. ©iri akvatorij ©ibenika, Splita, te PloËa procjenjuje se mezotrofnim, iako su koncentracije klorofila vrlo Ëesto usporedive s otvorenim vodama. PodruËje mora oko Dubrovnika je oligotrofno. Slika 2.10. Ocjena stanja kakvoÊe voda izvora kao površinskih voda (2000. - 2006.) 2 8 15 11 18 20 21 25 1 6 4 12 6 4 10 2 14 8 8 5 8 7 1 7 3 13 17 11 16 12 15 18 9 16 4 3 18 20 21 12 20 16 13 8 9 6 8 11 7 9 3 9 17 10 7 10 45 3 5 6 1 1 6 7 7 9 8 6 6 11 10 15 9 13 7 9 1 1 1 1 2 12 6 5 4 1 1 1 11 3 1 4 8 11 4 11 1 0% 20% 40% 60% 80% 100% 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . Režim kisika Hranjive tvari Mikrobiologija Biologija Broj mjernih postaja/skupina pokazatelja V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA II. VRSTA I. VRSTA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 19 2 jima gdje se u more e rijeke (Krka, Jadro, Žrnovnica, Cetina, Neretva) prisutan je unos hranjivih tvari, ali je omjer dušika i fosfora u tim vodama povoljan (vrlo visok) i procesi eutrofikacije mora nisu jako izraženi. No, negativni efekti unosa hranjivih tvari u more dolaze do izražaja u jima, gdje u blizini uš�a a gradska središta ijim otpadnim vodama u more dospijevaju i soli fosfora. Estuarij je gdje je to došlo do punog izražaja, pa je proces eutrofikacije najsnažnije prisutan u ju Šibenskog zaljeva. U nešto manjoj mjeri to vrijedi i za Kaštelanski zaljev. Utjecaj Neretve na proces eutrofikacije manji je nego što bi se to ekivati, što je rezultat autopurifikacijskih sposobnosti Slika 2. 11. Procjena kakvo�e priobalnog mora Na podruËjima gdje se u more uli jevaju veÊe rijeke (Krka, Jadro, Ær novnica, Cetina, Neretva) prisutan je unos hranjivih tvari, ali je omjer duπika i fosfora u tim vodama po voljan (vrlo visok) i procesi eutro fikacije mora nisu jako izraæeni. No, negativni efekti unosa hranji vih tvari u more dolaze do izraæaja u onim podruËjima, gdje u blizini uπÊa rijeka postoje veÊa gradska srediπta Ëijim otpadnim vodama u more dospijevaju i soli fosfora. Estuarij Krke je podruËje gdje je to doπlo do punog izraæaja, pa je proces eutrofikacije najsnaænije prisutan u podruËju ©ibenskog za ljeva. U neπto manjoj mjeri to vrije di i za Kaπtelanski zaljev. Utjecaj Neretve na proces eutrofikacije manji je nego πto bi se to moglo oËekivati, πto je rezultat autopurifi kacijskih sposobnosti moËvarnog ekosustava. Moæe se zakljuËiti da je najveÊi dio hrvatskog Jadranskog mora oligotrofan, odnosno vrlo dobre kakvoÊe, a problem su uglavnom zatvoreni priobalni dijelovi mora uz velike gradove (Pula, Rijeka, ©ibenik, Split i sliËno). KakvoÊa priobalnog mora na plaæama Mikrobioloπki pokazatelji najznaËajniji su indikatori oneËiπÊenja mora otpadnim voda ma fekalnog porijekla, te se ocjena kakvoÊe mora na morskim plaæama temelji na kon centracijama indikatora fekalnog oneËiπÊenja Ëije su graniËne vrijednosti definirane u Uredbi o standardima kakvoÊe mora na morskim plaæama. Na podruËju od Savudrije do Dubrovnika u 2000. godini viπe od 96% uzoraka morske vo de na ispitivanim plaæama ËistoÊom je zadovoljavalo propisane standarde. Taj je postotak u 2003. godini narastao gotovo do 98%, a jednako je bilo i u 2004. godini. Udio uzoraka koji prelaze graniËne vrijednosti propisane Uredbom u 2005. godini bio je 1,5%, u 2006. godini 1,06% πto je za 7,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe, 72,97% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke ka kvoÊe, 25,39% kao more podobno za kupanje i 1,33% kao umjereno oneËiπÊeno more5. KakvoÊa priobalnog mora na plaæama pokazuje da je sanitarna kakvoÊa mora u naj veÊem dijelu obalnog podruËja zadovoljavajuÊa. Loπija sanitarna kakvoÊa mora ogra niËena je na one plaæe koje se nalaze u blizini gradskih luka i velikih gradskih srediπta. Sadaπnja razina pritisaka ne ugroæava kakvoÊu mora i okoliπ u znaËajnoj mjeri, te se ne smatra ograniËavajuÊim Ëimbenikom razvoja. 5 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva: KakvoÊa mora za kupanje na plažama hrvatskog jadrana u 2006. godini, prosinac 2006. Slika 2.11. Procjena kakvoÊe priobalnog mora 2 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 20 2.2.1. OpÊe znaËajke Na prostoru Hrvatske dominiraju dva tipa vodonosnika, meuzrnski, koji prevladava u panonskom dijelu, i krπki, sekundarne pukotinsko-kavernozne poroznosti u podruËju Di narida. Prirodni slivni sustavi formirani su tako da crnomorskom slivu, osim panonskog podruËja, pripada i dio krπkog podruËja, dok jadranski sliv u cijelosti pripada krπkom podruËju Dinarida. Dio znaËajnijih vodonosnika su prekograniËni. Monitoring razina podzemne vode ne provodi se sustavno. Na podruËju Drave postoji osnovna mreæa, te mreæe mjernih postaja uspostavljenih za potrebe izgraenih i plani ranih hidroenergetskih objekata. Na slivu Save uspostavljene su mreæe za potrebe jav ne vodoopskrbe (πire podruËje Zagreba) i mreæe za planirane hidroenergetske objekte. Na krπkim je podruËjima uspostavljena mreæa mjernih postaja za potrebe vodnog go spodarstva na podruËju zapadne i juæne Istre, kojom je pokriven manji dio poluotoka. Na ostalim krπkim podruËjima ne postoji monitoring, osim lokalnih namjenskih mreæa. 2.2. Podzemne vode Slika 2.12. OpÊe hidrogeološke znaËajke vodonosnika Najvaæniji vodonosnici na crnomorskom slivu formirani su u debelim kvartarnim na slagama meuzrnske poroznosti u dolinama rijeka Save i Drave, koji su najbogatiji vodama uz gornje tokove, a izdaπnost nizvodno, zbog poveÊanja udjela sitnozrnate komponente, smanjuje se. Na nizvodnom su podruËju vrlo Ëeste pojave subarteπkih i arteπkih voda. Kod dubljih vodonosnika, zbog reduktivnih uvjeta, prisutan je poviπen sadræaj æeljeza, mangana i drugih prateÊih elemenata. Vodonosnici pukotinske poroz nosti u panonskom bazenu zauzimaju razmjerno male povrπine i izgrauju vrπne dijelo ve gorskih predjela juænog dijela crnomorskoga sliva. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 21 Osnovna znaËajka jadranskoga sliva jesu razvijeni krπki vodonosnici. Temeljna obi ljeæja krπkih slivova prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim podruËjima i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okrπenih vodopropusnih karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. TeËenje vode vezano je za pukotinske sustave, a odlikuje se velikim brzinama podzemnih tokova (do 30 cm/s) i pojavama jakih krπkih izvora velikih amplituda istjecanja. Zbog male retencijske sposobnosti vodonosnika ljetna raz doblja karakterizira bitno smanjenje istjecanja na izvorima, a katkad i potpuna presuπi vanja. KakvoÊa podzemnih voda uglavnom je vrlo dobra, a jedine probleme stvaraju povremena zamuÊenja i bakterioloπka oneËiπÊenja izvora kao posljedica jakih oborina, osobito nakon dugoga suπnog razdoblja. 2.2.2. Prostorni razmjeπtaj Slivovi Drave i Dunava. Dravski je sliv prema specifiËnim hidrogeoloπkim obiljeæjima podijeljen na tri podruËja, uzvodno od uπÊa Mure, od uπÊa Mure do Slatine i od Slatine do uπÊa rijeke Drave u Dunav. Uzvodno od uπÊa Mure zastupljena su dva osnovna tipa vodonosnika, vodonosnik meuzrnske poroznosti u pridravskoj ravnici i vodonosnici pukotinske poroznosti u gor skim predjelima. Aluvijalni je vodonosnik izgraen od dvaju πljunËanih slojeva ukupne debljine na kraj njem zapadu oko 5 - 10 m, oko 150 m juæno od Preloga, te 30 - 40 m na legradskom pragu. PostojeÊim zdencima vodonosnik je zahvaÊen do 40 m dubine. ProsjeËne vri jednosti hidrauliËke vodljivosti iznose 100 - 250 m/dan. »itav je vodonosnik pokriven praπinasto-glinovitim slojem male debljine. Izgradnjom hidroelektrana na Dravi promijenjeni su uvjeti teËenja podzemne vode, pri sutno je prihranjivanje vodonosnika na podruËju akumulacija, a intenzivno dreniranje uz oteretne kanale. Na dijelu od uπÊa rijeke Mure do Slatine u litoloπkom sastavu prevladava πljunak. Ukup na debljina vodonosnog kompleksa doseæe viπe od 300 m. Zdencima su vodonosne naslage zahvaÊene do 70 m dubine, a prosjeËne vrijednosti hidrauliËke vodljivosti iz nose oko 100 m/dan na zapadu, do oko 50 m/dan na istoku. Vodonosnik je pokriven praπinasto-glinovitim naslagama, Ëija se debljina poveÊava od zapada prema istoku. Od Slatine do uπÊa u Dunav prisutne su tri vrste stijena. U aluvijalnim naslagama u pridravskoj ravnici formiran je vodonosnik meuzrnske poroznosti, u karbonatnim stijenama gorskih predjela Papuka formirani su vodonosnici pukotinske poroznosti, dok su neogenske naslage, na padinama gorja, uglavnom nepropusne do slabopropu sne. Debljina kvartarnoga vodonosnog kompleksa doseæe viπe od 200 m. Pjeskoviti su slojevi meusobno odvojeni praπinasto-glinovitim proslojcima. ProsjeËna hidrauliËka vodljivost vodonosnika kreÊe se od 10 do 20 m/dan. Iznad vodonosnika nalazi se glino vito-praπinasti pokrivaË debljine uglavnom veÊe od 10 m, a mjestimiËno i 30 m. U hidrogeoloπkom smislu neposredni sliv Dunava vrlo je teπko odvojiti od sliva Drave, jer oba Ëine jednu cjelinu. U litoloπkom sastavu prevladava sitnozrnati do srednjezrnati pijesak. Pojedini slojevi meusobno su odvojeni slabo propusnim praπinasto-glinovitim proslojcima. Debljina vodonosnog kompleksa juæno od Drave prelazi 150 m, dok je na podruËju Baranje vodonosnik debljine oko 50 m. ProsjeËne vrijednosti hidrauliËke vodljivosti variraju od 10 do 20 m/dan, a u nekim dijelovima Baranje mjestimice su 50 m/dan. PostojeÊim zdencima vodonosnik je zahvaÊen do 100 m dubine. Iznad vodo STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 22 nosnika se nalaze glinovito-praπinaste naslage debljine veÊe od 10 m, a u nekim po druËjima prelaze i 50 m. Izuzeci su istoËni dio Baranje i inundacijsko podruËje gdje je debljina takvih naslaga manja od 5 m. SpecifiËni hidrogeoloπki uvjeti nalaze se na prapornim ravnjacima, gdje se ispod nekoli ko desetaka metara debelih prapornih naslaga nalaze propusni slojevi pijeska i πljunka u kojima je podzemna voda pod arteπkim i subarteπkim tlakom. Sliv Save. Juæni dio sliva pripada krπu Dinarida, a izgrauju ga dobro propusne karbo natne stijene kredne starosti, u kojima su formirani vodonosnici pukotinske poroznosti. Nizvodno od Karlovca sliv Save pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Ne propusne paleozojske naslage izgrauju podruËje Banovine, dok sjevernim i istoËnim dijelom sliva dominiraju savski i u njegovom nastavku slavonsko-srijemski bazen u ko jima je podzemna voda akumulirana u aluvijalnom kvartarnom vodonosniku meuzrn ske poroznosti. U slivu rijeke Krapine jedini znaËajniji vodonosnici formirani su u karbonatnim nasla gama gorskih masiva IvanπËice, StrahinjπËice i Kuna gore. Sliv rijeka Lonje, Trebeæa, Ilove i Pakre obuhvaÊa Lonjsko-ilovsku zaravan (Bjelovarska uleknina), jugoistoËne pa dine Kalnika, istoËni dio Medvednice, MoslavaËku goru, Lonjsko polje i zapadne obron ke Psunja. NajveÊi dio sliva izgraen je od neogenskih naslaga pokrivenih kopnenim praporom kvartarne starosti u kojima ne postoje znaËajniji vodonosnici, a postojeÊa crpiliπta relativno slabih izdaπnosti vezana su za tanke aluvijalne vodonosnike rijeka Ilove, Pakre i njihovih pritoka. NajznaËajnije zalihe podzemne vode vezane su za aluvi jalni vodonosnik u Lonjskom polju, u Ëijem litoloπkom sastavu prevladava srednjezrnati do sitnozrnati pijesak s neπto πljunka. NajveÊa je debljina vodonosnika oko 100 m, a prosjeËna hidrauliËka vodljivost doseæe oko 40 m/dan. Znatno slabije hidrogeoloπke karakteristike imaju tanki aluvijalni nanosi Lonje, »esme, i njihovih pritoka, Ëija debljina malo kad prelazi 10 m. Sliv rijeke Orljave obuhvaÊa Poæeπku kotlinu, koja je ograniËena slavonskim gorjem. NajveÊi dio sliva zauzima Poæeπka kotlina koja je izgraena od neogenskih i kvartarnih naslaga. U cjelini su to slabo propusne naslage unutar kojih se nalaze propusniji slojevi pijeska i mjestimice zaglinjenoga πljunka, razmjerno malog prostiranja. NajznaËajnija sredina s obzirom na vodoopskrbu jesu karbonatni kompleks koji izgrauje srediπnje dijelove Papuka, te πljunkovito-pjeskovite naslage u dolini rijeke Orljave. Neposredni sliv rijeke Save uzvodno od uπÊa rijeke Krapine zahvaÊa podruËje od grani ce sa Slovenijom do geoloπke strukture podsusedskoga praga. NajznaËajnija akumula cija podzemne vode vezana je za aluvijalni vodonosnik Ëija debljina iznosi oko 10 - 15 m, osim u lokalnoj uleknini kod Strmca, gdje doseæe oko 50 m. ProsjeËna hidrauliËka vodljivost vodonosnika u pravilu iznosi viπe od 1.000 m/dan. U krovini vodonosnika na lazi se glinovito-praπinasti sloj male debljine. Voda rijeke Save u neposrednoj je hidrau liËkoj vezi s podzemnom vodom. Na podruËju Samoborskog gorja glavni vodonosnik Ëine naslage dolomita trijaske starosti. U neposrednom slivu Save na podruËju od podsusedskog do sisaËkog praga najznaËaj niji je aluvijalni vodonosni kompleks, koji najveÊu debljinu doseæe izmeu Petruπevca i Oborova, oko 250 m. Pojedini propusni πljunkovito-pjeskoviti slojevi meusobno su odvojeni slabo propusnim glinovito-praπinastim slojevima. Vrijednosti prosjeËne hidrau liËke vodljivosti u zapadnim predjelima doseæu i do 2.000 m/dan, oko Prerovca i Du brovËaka 40 m/dan, a izmeu DubrovËaka i Siska smanjuju se na oko 10 m/dan. Iznad STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 23 aluvijalnog vodonosnika nalaze se slabo propusne naslage male debljine. Za hidrauliË ke uvjete karakteristiËno je da je na krajnjem zapadnom dijelu korito Save usjeËeno u vodonosnik koji se najveÊim dijelom napaja procjeivanjem iz Save. Posljednjih dvade setak godina zapaæena je tendencija sniæavanja savskih vodostaja, koja je dovela do sniæenja razina podzemne vode u zaobalju za oko 2 m. Neposredni sliv rijeke Save od uπÊa Kupe do uπÊa Orljave najveÊim dijelom obuhvaÊa savski bazen ispunjen nevezanim sedimentima zasiÊenima podzemnom vodom. Vo donosnik je uglavnom sastavljen od razliËitih frakcija pijeska. VeÊe koliËine πljunka istaloæene su u obliku konusa, na uπÊima pritoka. Nizvodno od Siska vrijednosti su hi drauliËke vodljivosti najveÊe u konusu Une - oko 100 m/dan i Vrbasa - oko 200 m/dan. Izmeu Save i rasjeda koji savski bazen odvaja od slavonskog gorja vodonosnik je sla bo razvijen i nalazi se na dubinama uglavnom veÊima od 60 m. ProsjeËna hidrauliËka vodljivost maksimalno doseæe 10 m/dan. Nanosi lijevih pritoka Save sastavljeni su od zaglinjenog πljunka i pijeska u izmjeni s prahom i glinom. ProsjeËna hidrauliËka vodlji vost u pravilu je manja od 10 m/dan. Neposredni sliv rijeke Save od uπÊa Orljave do granice sa Srbijom karakteriziraju dvije hidrogeoloπki bitno razliËite sredine. Prvu Ëini πljunkovito-pjeskoviti vodonosni sloj na prostoru izmeu Save, Velike Kopanice, Gradiπta i Æupanje, Ëija debljina doseæe viπe od 90 m. Krovinu Ëine praπinasto-glinovite naslage debljine manje od 5 m uz Savu, a, udaljavajuÊi se prema sjeveru, debljina postupno raste do 40 m. Prihranjivanje se naj veÊim dijelom obavlja iz Save i kod visokih vodostaja utjecaj rijeke osjeÊa se i viπe od 5 km na sjever. Pjeskoviti vodonosni sustav nalazi se u prostoru izmeu πljunkovitoga sloja na jugu i razvodnice Sava - Drava na sjeveru. Broj pjeskovitih slojeva kreÊe se od 2 do 11, a debljina pojedinih slojeva iznimno premaπuje 30 m. Debljina krovinskih naslaga kreÊe se izmeu 30 i 40 m. Zdencima su zahvaÊeni vodonosni slojevi do mak simalne dubine od 120 m. Sliv rijeke Kupe u krπkom podruËju Ëine podslivovi Kupe, Dobre, Mreænice i Korane, koje se spajaju kod Karlovca, upravo na prelasku iz krπkog u podruËje panonskog ba zena. NajveÊi dio sliva pripada Hrvatskoj, ukljuËujuÊi i glavni izvor. Osnovne su znaËaj ke sliva sloæena geoloπka graa u kojoj prevladavaju okrπeni karbonatni vodonosnici, tokovi podzemnih voda ispod navuËenih vodonepropusnih kompleksa naslaga i poja ve krπkih izvora πirokog raspona istjecanja. Sliv rijeke Dobre zapoËinje nizom manjih izvora i povrπinskih vodotoka na podruËju Skrada, a nizvodno od Vrbovskog poprima formu prave rijeke. Sliv rijeke Mreænice drenira karbonatni masiv vanjskih Dinarida prema DreæniËkom, Crnac polju i Dabru. Sliv rijeke Korane formiran je u graniËnom podruËju Korduna, Like i Bosne i Hercegovine. Rijeka izvire iz PlitviËkih jezera, a zatim vrlo brzo ponire, otjeËuÊi podzemljem prema nizvodnom dijelu korita rijeke Korane i dijelom prema izvoriπtu Klokot u slivu rijeke Une. Slivno podruËje donjeg toka rijeke Kupe obuhvaÊa Æumberak, juæne padine VukomeriËkih gorica, karlovaËki bazen, Petro vu i Zrinsku goru. U ovom dijelu sliva najvaænija su dva tipa vodonosnika. Vodonosnik meuzrnske poroznosti formiran je unutar aluvijalnih naslaga Kupe i njezinih pritoka, a vodonosnici pukotinske poroznosti u naslagama dolomita na Æumberku. Sliv rijeke Une obuhvaÊa dio antiklinalne forme Bruvna, zatim podruËje Lapca i Neb ljusa, te vode s podruËja Like koje protjeËu ispod navuËenih vodonepropusnih stijena »emernice prema izvoru Une. Krπka podruËja Krbavskog i KoreniËkog polja takoer pripadaju slivu Une. Slivno podruËje donjeg toka rijeke obuhvaÊa podruËje Banovine, preteæito izgraeno od nepropusnih i slabo propusnih stijena. Neπto znaËajnije koliËine podzemne vode akumulirane su u nanosu Une Ëija debljina malo kad prelazi 10 m. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 24 Primorsko-istarski slivovi. PodruËje Istarskog poluotoka na odreeni je naËin prirod na hidrogeoloπka cjelina s nekoliko slivova, koji se dreniraju prema zapadnoj ili istoËnoj obali poluotoka. Sliv rijeke Dragonje smjeπten je na sjeverozapadnom dijelu poluotoka i najveÊi njegov dio pripada Sloveniji. ZnaËajni izvori Buæimi i Gabrijeli na teritoriju su Hrvatske, a dreniraju karbonatno podruËje izmeu Istarskih Toplica i Savudrije. Sliv rijeke Mirne zauzima podruËje centralnog i zapadnog dijela poluotoka. Na sjever nom dijelu dominira planinsko podruËje ∆iÊarije, koje se najveÊim dijelom drenira na velikom krπkom izvoru Sveti Ivan u Buzetu. ZnaËajan je vodonosnik i karbonatno po druËje izmeu Istarskih Toplica i Savudrije s izvorom Bulaæ. Uz lijevu obalu rijeke loci ran je najveÊi krπki izvor Istarskog poluotoka Gradole. NajveÊi je dio sliva Raπe i BoljunËice u centralnoistarskom f|iπkom bazenu, koji se uglavnom preko ponora PazinËice drenira prema izvorima uz desnu obalu rijeke Raπe i priobalnom izvoru Blaæ u Raπkom zaljevu. Sliv zapadne i juæne obale Istre zauzima podruËje izgraeno od okrπenih karbonatnih stijena s kojeg dio vode otjeËe prema istoËnoj strani poluotoka, ali dio i prema krajnjem jugu poluotoka. PodruËje Kvarnerskog zaljeva obuhvaÊa krπko podruËje, koje se drenira i prema TrπÊanskom, a dio vode otjeËe i prema izvoriπtu Sveti Ivan. Sliv izvora u gradu Rijeci ima zonu istjecanja u priobalnom podruËju od Preluke na sjeveru do Kostrene na jugu, s glavnim koncentracijama istjecanja u kanjonu RjeËine i uvali MartinπÊice. Sliv izvora u Bakarskom zaljevu formiran je u karbonatnom masivu morskih padina Gorskog ko tara. Vodonepropusne f|iπke stijene u najveÊem dijelu zaljeva potopljene su morem i zone izviranja uglavnom su otvorene prema utjecaju mora. Sliv rijeke Gacke zauzima najveÊi dio LiËkog Sredogorja i krπka polja kod PeruπiÊa, te Vrhovinsko i Brinjsko polje. To je tipiËni krπki sliv izgraen od okrπenih karbonatnih stijena dinarskoga smjera prostiranja, presjeËenih pojavama mlaih slabopropusnih naslaga u zoni izviranja. NajveÊi dio sliva Like vezan je za povrπinsko ili plitko podzemno otjecanje. Sliv je for miran sa sjeveroistoËne strane velebitskog masiva od podruËja MogoriÊa i Medaka do Lipova polja. Velebit, zbog vodonepropusnih naslaga u jezgri, ima funkciju barijere, koja je razlog formiranja sliva rijeke Like sa sjeveroistoËne strane masiva. Sliv priobal nih izvora od Novljanske Ærnovnice do Selina ima izduæenu zonu izviranja u obalnom podruËju i prostire se od LiË polja u Gorskom kotaru do ponornih zona rijeka Gacke i Like i lokalnog sliva Paklenice. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 25 Dalmatinski slivovi. Slivu rijeke Zrmanje na podruËju Like pripadaju rijeke ponornice Obsenica, RiËica i OtuÊa, koje nakon relativno kratkog toka poniru u GraËaËkom i ©ti kadskom polju. Zona ponovnog izviranja tih voda desna je obala rijeke Zrmanje nizvod no od Ervenika. Rijeka od poËetnog izvora do Kravljeg mosta ima stalan protok, nakon Ëega zapoËinje zona poniranja, a utjecaj mora doseæe uzvodno od Obrovca. Slika 2.13. Vodonosnici i zahvati voda za javnu vodoopskrbu Sliv BokanjaËkog blata i Nina ima πiroku zonu istjecanja u obalnom podruËju od Zadra prema Ninu i dalje prema LjubaËkom zaljevu. Glavna koncentracija izviranja jest u Bo kanjaËkom blatu. Sliv Vranskog jezera formiran je u vrlo sliËnim hidrogeoloπkim uvjeti ma. Jezero je smjeπteno u zoni mijeπanja slatke i slane vode i ravnoteæa se, ovisno o hidroloπkim uvjetima, mijenja. Sliv rijeke Krke πiri se i izvan granice Hrvatske prema Bosanskom Grahovu. Uzrok istjecanju velike koliËine podzemne vode na izvoru jesu prodori nepropusnih i slabo propusnih dolomita i klastita na podruËju Knina. Sliv rijeke Cetine pokriva neposredno drenaæno podruËje rijeke i izvore splitskog po druËja Jadro i Ærnovnicu. Veliki dio sliva prostire se na podruËju Bosne i Hercegovine. NajveÊi dio priljevnog podruËja nalazi se na lijevoj obali rijeke prema Buπkom blatu, te Livanjskom, Duvanjskom, ©uiËkom i Kupreπkom polju. Uz lijevu obalu rijeke nizvodno od akumulacije PeruÊa brojne su pojave jakih krπkih izvora. Rijeka u gornjem dijelu to ka teËe kroz prostrana povezana krπka polja, nakon Ëega ulazi u karbonatno podruËje, a dio vode gubi se u brojnim ponorima, Ëime se dijelom napajaju veliki krπki izvori u priobalju (Jadro, Ærnovnica, Studenac, vrulja Duboka). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 26 Veliki dio sliva Neretve prostire se duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj uπÊe (delta) i dijelovi krπkoga sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke. Slivu prirod no pripadaju i brojni priobalni izvori DubrovaËkog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebiπnjice. Sliv izvora na desnoj obali rijeke Neretve seæe duboko u Dalmatinsku zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njezino viπestruko poniranje i istjecanje na povrπinu znaËajne su pojave vodonepropusnih f|iπkih stijena, koje se u obliku izduæenih ljusaka prostiru unutar prevladavajuÊeg dobro vodopropu snog karbonatnog kompleksa. Imotsko je polje najviπa stuba istjecanja u slivu, a slijede RastoËko i KokoriËko polje, te VrgoraËko polje, do konaËnog istjecanja na izvorima uz BaÊinska jezera, desnu obalu Neretve i podruËju Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve karbonatne su stijene visokog krπa bez sudjelovanja f|iπkih stijena. Prva f|iπna barijera prostire se duæ obalne zone dubrovaËkog podruËja. Kontinuitet barijere u prio balju probijen je erozijskim procesima na viπe mjesta, pa se u podruËju od uπÊa Nere tve do Cavtata pojavljuju brojni krπki izvori. Na taj je naËin formiran i najveÊi krπki izvor juæne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveÊe krπke izvore Dinarida. Mineralne, geotermalne i termomineralne vode Mineralne, geotermalne i termomineralne vode se razlikuju od ostalih podzemnih voda prema koliËini otopljenih minerala i temperaturi. Njihova pojava uvjetovana je poseb nim prirodnim znaËajkama sredina u kojima se one generiraju i nalaze. Po geoloπkoj grai istiËu se dva bitno razliËita podruËja koja se razlikuju i po vrijednosti ma geotermijskog gradijenta i gustoÊi toplinskog toka: (i) Dinaridi s vrlo malim brojem pojava mineralnih voda i (ii) podruËje Panona sa znatno veÊim brojem pojava mineral iziranih voda razliËita kemijskog sastava i temperatura. Na prostoru Hrvatske definirano je petnaest geotermijskih podruËja: • Na dravskom slivu to su: VuËkovec, Varaædinske Toplice, Kutnjak - Luljkovec, Hlebi ne - Molve - Dravka, istoËna Slavonija. • Na savskom slivu to su: Hrvatsko zagorje, zagrebaËko geotermijsko podruËje, iva niÊgradsko geotermijsko podruËje, daruvarsko-lipiËko geotermijsko podruËje, Velika, Æumberak i karlovaËka depresija, sisaËko-petrinjsko geotermijsko podruËje, LeπÊe, Topusko. • Na podruËju primorsko-istarskih slivova nalazi se istarsko geotermijsko podruËje. Izvori mineralne vode nalaze se u podruËju savskog sliva: Apatovac, Glavnica Donja (MoravËe), Slani potok (Medvednica), Kamensko (kraj Karlovca), Jamnica i Lasinja. 2.2.3. Zalihe podzemnih voda Zbog sloæenih hidrogeoloπkih odnosa, te nedovoljne i neravnomjerne istraæenosti vodono snika odreivanje zaliha podzemnih voda temelji se dobrim dijelom na procjenama, a zbog vodnogospodarske vaænosti razmatrane su samo obnovljive zalihe podzemnih voda. NajveÊe obnovljive zalihe podzemne vode crnomorskog sliva vezane su za kvartar ne naslage u dolinama Drave i Save, u kojima su formirani vodonosnici meuzrnske poroznosti, te za vodonosnike pukotinsko-kavernozne poroznosti u juænim dijelovima slivova Kupe i Une. Takoer, znatnije koliËine vode akumuliraju se i u karbonatnim vo donosnicima pukotinske poroznosti u gorskim podruËjima sjeverne Hrvatske. Osnovni izvor prihranjivanja podzemnih voda podruËja Drave jest infiltracija oborina kroz polu propusni pokrovni sloj, dok na obnovljive zalihe podzemne vode u savskom vodonosni ku, osim infiltracija oborina, znatno utjeËe i napajanje iz rijeke Save. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 27 Obnovljive zalihe podzemne vode u plitkim aluvijalnim vodonosnicima odreene su kao umnoæak povrπine prostiranja vodonosnih slojeva, amplituda kolebanja piezome tarske razine i efektivne poroznosti. Za duboke vodonosnike, umjesto efektivne poroz nosti, iskoriπtene su vrijednosti koeficijenta uskladiπtenja. Zbog osobitosti krπkih vodonosnika, sloæenih strukturno-tektonskih odnosa, te viπestru kog izviranja i poniranja vode na razliËitim horizontima unutar istoga sliva u veliko me broju sluËajeva nepouzdano je odvajanje povrπinskih i podzemnih voda, a osobito utvrivanje zaliha podzemne vode. Zbog toga su obnovljive zalihe podzemnih voda odreene na temelju minimalnih izdaπnosti izvora, kapaciteta vodozahvatnih objekata, procijenjenih efektivnih poroznosti i retencijskih sposobnosti vodonosnika. 2.2.4. KakvoÊa podzemnih voda Podzemne se vode ponajprije iskoriπtavaju za javnu vodoopskrbu te se njihova ka kvoÊa uglavnom ocjenjuje prema pokazateljima definiranim Pravilnikom o zdravstve noj ispravnosti vode za piÊe. Monitoring kakvoÊe podzemnih voda na podruËju krπa (pojedini izvori i zdenci), te na πirem podruËju grada Zagreba prati se i ocjenjuje i pre ma Uredbi o klasifikaciji voda. KakvoÊa podzemne vode prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piÊe Slivovi Drave i Dunava. OpÊe stanje kakvoÊe podzemne vode u dravskom vodonosni ku uvjetovano je naËinom sedimentacije naslaga, te debljinom slabo propusnih pokrov nih naslaga iznad vodonosnika. Na krajnjem zapadu vodonosnik je pokriven razmjerno tankim praπinasto-glinovitim naslagama (velika prirodna ranjivost vodonosnika), zbog Ëega je u prvome vodonosnom sloju, na pojedinim podruËjima, poveÊana koncentraci ja nitrata, kao posljedica antropogenog utjecaja. Podzemna voda iz drugog vodonosni ka relativno je dobre kakvoÊe. U srediπnjem i istoËnom dijelu dravskog bazena, zbog znatne debljine pokrovnih naslaga, ranjivost od oneËiπÊenja vodonosnika znatno je manja, ali, u pravilu, prevladavaju reduktivni uvjeti, pa podzemna voda prirodno sadræi visoke koncentracije æeljeza i prateÊih sastojaka (mangana, amonijaka). U slivu Dunava po svojem osnovnom kemijskom sastavu podzemne su vode uglav nom kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa. Zbog znatne debljine slabo propusnih pokrovnih naslaga ranjivost je vodonosnika mala, ali prevladavaju reduktivni uvjeti u vodi s pri rodno poveÊanom koncentracijom æeljeza, te mangana, arsena i fosilnog amonijaka. NajveÊe koncentracije æeljeza registrirane su u podzemnim vodama pliÊih vodonosnih slojeva (do 50 m dubine). Tablica 2.5. Obnovljive zalihe podzemne vode Tablica 2. 5. Obnovljive zalihe podzemne vode Aluvijalni vodonosnik Karbonatni vodonosnik Ukupno Podru�je 106 m3/god. sliv Save 1.198,3 653,8 1.852,1 crnomorski sliv slivovi Drave i Dunava 802,6 7,8 810,4 primorsko-istarski slivovi - 2.639,5 2.639,5 jadranski sliv dalmatinski slivovi - 3.831,3 3.831,3 Hrvatska 2.006,9 7.132,4 9.133,3 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 28 Podzemne vode iz gorskih karbonatnih vodonosnika odlikuju se iznimno visokom ka kvoÊom. BuduÊi da su im podruËja prihranjivanja nenastanjena i πumom prekrivena gorja, ugroæenost vodonosnika od oneËiπÊenja praktiËki ne postoji. Ovisno o ishodiπnoj stijeni, prema kemijskom sastavu to su dominantno kalcijske ili kalcijsko-magnezijske hidrokarbonatne vode. Sliv Save. U neposrednom slivu rijeke Save od slovenske granice do Siska visoka kon centracija pokazatelja antropogenog oneËiπÊenja u podzemnoj vodi posljedica je velike prirodne ranjivosti vodonosnika, te velikoga broja oneËiπÊivaËa. Do sada je na podruË ju zagrebaËkih crpiliπta zbog oneËiπÊenja organskim otapalima i nitratima iskljuËeno iz javne vodoopskrbe viπe gradskih zdenaca. Posljednjih se godina uoËava zamjetno poboljπanje kakvoÊe podzemne vode na priljevnim podruËjima zagrebaËkih crpiliπta. Slika 2.14. ZaštiÊenost vodonosnika i kakvoÊa podzemne vode na podruËju panonskog bazena KakvoÊa podzemne vode u dijelu sliva od uπÊa Kupe do uπÊa Orljave uglavnom je odraz izmjene oksidativnih i reduktivnih uvjeta, zbog Ëega mjestimice voda sadræi po veÊane koncentracije æeljeza, mangana i prateÊih sastojaka. Na prostoru od uπÊa Orljave do granice sa Srbijom dominiraju reduktivni uvjeti u vodo nosnicima, a od prirodnih oneËiπÊenja ustanovljeni su æeljezo, mangan, arsen, amoni jak, fosfati i poveÊane vrijednosti kemijske potroπnje kisika. Najviπa zabiljeæena vrijed nost ovih pokazatelja je na podruËju Slavonskog Broda. U slivu rijeka Lonje, »esme, Ilove i Pakre u aluvijalnim vodonosnicima prevladavaju reduktivni uvjeti, s najboljom kakvoÊom vode u podruËju Lonjskog polja. U slivu rijeke Orljave kakvoÊa podzemne vode uglavnom je zadovoljavajuÊa, izuzevπi mjestimice povremeno poveÊani sadræaj mangana. U slivu rijeke Kupe kakvoÊa podzemne vode iz aluvijalnog vodonosnika u karlovaËkom bazenu takoer je odraz reduktivnih uvjeta. KakvoÊa podzemne vode gor skih vodonosnika u panonskom podruËju sliva Save izvanredne je kakvoÊe. Izuzetak su podzemne vode iz dijela karbonatnih vodonosnika u slivu rijeke Krapine, na Samo borskom gorju, te u slivu Kupe koja samo povremeno i mjestimice mogu sadræavati mikrobioloπka oneËiπÊenja. crpilišta. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 29 Ovisno o ishodiπnoj stijeni, prema kemijskom sastavu, to su kalcijske do kalcijsko-mag nezijske hidrokarbonatne vode. Podzemne vode s krπkog podruËja sliva Save pripadaju kalcijsko-hidrogenkarbonat nom, kalcijsko-magnezijskom do magnezijsko-kalcijskom geokemijskom tipu voda. U kemijskom pogledu vode su dobre kakvoÊe, ali na pojedinim izvorima prisutno je kon stantno mikrobioloπko oneËiπÊenje fekalnog porijekla. Izvori u Ëijem se slivu nalaze kla stiti paleozoika i gornjeg trijasa odlikuju se prirodno neπto poviπenim koncentracijama nekih teπkih metala. Niske koncentracije nitrata, ortofosfata i vrijednosti kemijske po troπnje kisika (KPK-KMnO 4 ) karakteristiËne su za Ëiste vodonosnike dinarskoga krπa. Primorsko-istarski slivovi. Sve podzemne vode na podruËju Istre, u ustaljenim hidro loπkim uvjetima, dobre su kakvoÊe. Prema hidrokemijskom facijesu vode su preteæito kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, a prema tvrdoÊi su srednje tvrde do vrlo tvrde. Slika 2.15. ZaštiÊenost i kakvoÊa podzemne vode na krškom podruËju PoveÊane koncentracije duπikovih i fosfornih spojeva u podzemnim vodama upuÊuju na posljedicu unosa otpadnih voda naselja, a dijelom i ispiranja poljodjelskih povrπina. Najviπi sadræaj nitrata zabiljeæen je u vodama pulskih zdenaca, od kojih su neki iskljuËe ni iz javne vodoopskrbe zbog antropogenih oneËiπÊenja. Svi istarski izvori, osim izvora Koæljak i Plomin, stalno su mikrobioloπki oneËiπÊeni. Vode svih veÊih i izdaπnijih izvora na podruËju Kvarnerskog zaljeva jesu kalcijsko-hidro genkarbonatnog tipa, umjerene tvrdoÊe i s niskim sadræajem klorida i sulfata, izuzevπi neke priobalne izvora pod utjecajem mora. KakvoÊa vode izvora RjeËine i izvora u Bakarskom zaljevu vrlo je dobra, osim za vrijeme i nakon jaËih kiπa, a posebice nakon suπnih razdoblja, kada se u vodi pojavljuje mikrobioloπko oneËiπÊenje. Koncentracije nitrata u vodi svih izvoriπta znatno su niæe od maksimalno dopuπtene za vodu za piÊe, a podzemne vode nisu oneËiπÊene teπkim metalima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 30 KakvoÊa vode na podruËju Like i Podvelebita vrlo je dobra, a osobito na izvorima Nov ljanske Ærnovnice i ÆiæiÊa vrelo. Podzemna voda u slivu rijeke Gacke izuzetno je dobre kakvoÊe s ujednaËenim fizikalno-kemijskim pokazateljima. Dalmatinski slivovi. Podzemne vode sliva rijeke Zrmanje jesu kalcijsko-hidrokarbo natnog tipa, osim priobalnih izvora, gdje je evidentan utjecaj mora. Podzemne su vode za sada visoke kakvoÊe. ZajedniËka znaËajka podzemnih voda Ravnih kotara jest da su tvrdoÊa i alkalitet pribliæ no dvaput veÊi nego u tipiËnim krπkim vodama. NajveÊi dio podzemnih voda sliva rijeke Krke pripada kalcijsko-karbonatnom tipu. Izu zetak su podzemne vode u najnizvodnijem dijelu sliva, gdje je Krka u razini i pod utje cajem mora pa pripadaju natrijsko-kloridnom tipu. Vode izvora Jaruga i PeÊina karakte rizira poveÊani sadræaj sulfata prirodnog porijekla. NajveÊi dio podzemnih voda u slivu Vranskog jezera pripada kalcijsko-hidrokarbonat nom tipu, osim u priobalnoj zoni i dijelu Vranskog polja, gdje su podzemne vode pod utjecajem mora. Izvoriπne vode u slivu Pantana veÊim su dijelom godine zaslanjene morskom vodom. Podzemne vode u slivu rijeke Cetine relativno su dobre kakvoÊe, ali se primjeÊuje utjecaj antropogenog oneËiπÊenja. Pripadaju kalcijsko-hidrokarbonatnom tipu. Sadræe malo otopljenog ugljiËnog dioksida, dobro su zasiÊene kisikom i umjerene su tvrdoÊe. Vode se, u pravilu, ne zamuÊuju, osim na izvoru Jadro, gdje je zamuÊenje relativno Ëesto i intenzivno. Na izvoru Jadro takoer se pojavljuje i povremeno poveÊana kon centracija mineralnih ulja i fenola, te duπikovih i fosfornih spojeva. Osnovni kemijski sastav podzemnih voda u slivu desne i lijeve obale Neretve bitno se razlikuje. Podzemne vode sliva desne obale Neretve jesu kalcijsko-hidrogenkarbo natno-sulfatne vode. Te vode sadræe relativno malo klorida, osim na izvoru Prud, koji je povremeno kao i rijeka Neretva pod utjecajem mora. Podzemna se voda malokad zamuÊuje. Podzemne vode u slivu lijeve obale Neretve uglavnom su kalcijsko-hidrogenkarbonat nog tipa i dobro su zasiÊene kisikom. U vodi izvora povremeno se pojavljuju poveÊane koncentracije klorida. Za vrijeme obilnih oborina voda se na pojedinim izvorima zamuti. UoËava se opÊa tendencija pogorπanja kakvoÊe vode i u mikrobioloπkom i u kemij skom smislu. KakvoÊa podzemnih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (izvoriπta, zdenci i zagrebaËki vodonosnik) U podruËjima koja se iskoriπtavaju za javnu vodoopskrbu, prema Programu ispitivanja kakvoÊe voda, sustavno se prati i kakvoÊa voda pojedinih izvora i zdenaca na podruËju krπa te na podruËju zagrebaËkog vodonosnika. KakvoÊa vode ocjenjuje se prema Ured bi o klasifikaciji voda prema kriterijima za podzemne vode. Pri ocjenjivanju kakvoÊe podzemnih voda, prema Uredbi o klasifikaciji voda, iskljuËuju se pokazatelji: otopljeni kisik, zasiÊenje kisikom, nitrati i bioloπki pokazatelji. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 31 Moæe se uoËiti da je ocjena stanja kakvoÊe izvoriπne vode prema kriterijima za podzem ne vode neπto povoljnija u usporedbi s prikazom prema kriterijima za povrπinske vode, ali i dalje je tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine prema reæimu kisika i hranjivim tva rima preteæito I. i II. vrste, a prema mikrobioloπkim pokazateljima II. i III. vrste. Prema ispitivanim metalima, tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvoriπta svr stavaju se u I. i II. vrstu, a prema organskim pokazateljima uglavnom su I. vrste. Slika 2.16. Ukupna ocjena kakvoÊe voda izvorišta i zdenaca (2000. - 2006.) Na podruËju zagrebaËkog vodonosnika obavlja se, na lokacijama javnih vodocrpiliπta, sustavno praÊenje kakvoÊe podzemnih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda. KakvoÊa podzemnih voda na πirem podruËju grada Zagreba tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine bila je, s obzirom na obvezne skupine pokazatelja ispitivanja, na svim ispitivanim mjernim postajama (piezometrima) uglavnom I. vrste, a samo povremeno i na pojedinim piezometrima odstupala je od planirane vrste/kategorije. Odstupanja od planirane vrste vode bila su najËeπÊa s obzirom na hranjive tvari i mikrobioloπke pokazatelje. Na temelju rezultata analiza ispitivanih metala tijekom razdoblja od 2000. do 2006. go dine, uoËena su odstupanja kakvoÊe vode od planirane najËeπÊe prema olovu, a neπto manja prema kadmiju, kromu i bakru. Maksimalno dozvoljene koncentracije metala u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piÊe su znatno viπe od graniËnih vrijednosti Uredbe o klasifikaciji voda, pa su podzemne vode s obzirom na vrijednosti metala isto dobno potpuno zadovoljavale kriterije iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piÊe. Iz ocjene kakvoÊe voda prema organskim spojevima tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine moæe se zakljuËiti da je voda bila I. vrste na gotovo svim ispitivanim piezo metrima, odnosno prisutnost ovih tvari nije detektirana. Vrijednosti su samo sporadiËno prelazile graniËne vrijednosti za I. vrstu voda iz Uredbe o klasifikaciji voda. Na nekim vo docrpiliπtima tijekom 2000. i 2001. godine bila su uoËena sporadiËna odstupanja prema lindanu i DDT-u, a tijekom godine 2002. na vodocrpiliπtima Mala Mlaka (na 3 piezometra) i ©ibice (na 2 piezometra) naen je atrazin u poveÊanoj koncentraciji. 16 26 18 21 23 37 49 11 15 13 7 12 13 28 5 16 9 9 6 15 19 15 12 19 10 16 4 16 21 22 26 21 24 16 9 11 9 13 13 12 15 2 2 3 4 5 4 4 3 6 4 5 13 12 17 8 13 10 11 6 5 3 4 45 11 4 1 0% 20% 40% 60% 80% 100% 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . Režim kisika Hranjive tvari Mikrobiologija Broj mjernih postaja/skupina pokazatelja V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA II. VRSTA I. VRSTA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 32 Tablica 2.6. Ocjena kakvoÊe voda zagrebaËkog vodonosnika (2000. - 2006.) Skupina pokazatelja Režim kisika Hranjive tvari Vrsta vode I II I I II III I II III IV V I II III I II Godina 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 0. 1. 2. 2. 3. 4. 5. 6. 0. 1. 2. 2. 2. 3. 3. 3. 3. 3. 4. 4. 4. 5. 5. broj piezometara Bregana 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 Gradska crpilišta 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 Horvati 4 5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 5 Ivanja Reka 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 2 2 2 2 3 1 3 1 Kosnica (bud.) 25 25 26 29 28 28 27 25 25 25 1 29 28 28 27 25 25 25 1 27 2 28 28 Mala Mlaka 22 24 23 20 20 20 20 22 24 23 20 20 20 20 22 24 23 20 20 20 Petruševec 22 22 22 19 19 19 19 22 22 22 19 19 19 19 22 22 21 1 19 18 1 19 Pre�ko 5 6 6 6 6 6 6 5 6 6 6 5 6 6 5 6 6 6 6 6 Sašnjak Žitnjak 18 12 13 12 12 14 12 17 12 13 12 12 14 12 18 12 13 12 12 14 Stara Loza 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Strmec 17 20 21 16 16 16 16 17 20 21 16 16 16 16 17 20 19 2 13 1 1 1 15 1 14 2 Šibice 14 - 14 14 14 14 14 14 - - - - - - 14 - 14 13 1 - - 1 - Velika Gorica 15 14 14 14 15 15 15 15 14 14 14 15 6 15 15 14 14 14 14 1 14 C rp ili št e Zapru�e 7 7 7 7 6 6 6 7 7 7 7 6 - - 7 7 7 7 6 6 Ukupan broj piezometara 172 158 174 165 164 166 163 Skupina pokazatelja Hranjive tvari Mikrobiološki pokazatelji Vrsta vode III IV I II III IV I II I II I II IV I II I II I II I II III Godina 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 5. 5. 6. 6. 6. 6. 0. 0. 1. 1. 2. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. 6. 6. 6. broj piezometara Bregana 6 6 6 6 6 6 6 - - 6 - - - 6 6 6 6 6 6 - 6 - Gradska crpilišta 8 8 8 8 8 8 8 - - 8 - - - 8 8 8 8 8 7 1 7 1 Horvati 4 5 5 5 5 5 5 - - 5 - - - 4 5 5 4 1 5 5 - 5 - Ivanja Reka 4 4 4 4 4 4 4 - - 4 - - - 4 4 4 3 3 1 4 - 2 2 Kosnica (bud.) 25 25 26 29 28 28 27 - - 27 - - - 25 25 24 1 27 24 1 26 2 24 3 Mala Mlaka 22 24 23 20 20 20 20 - - 20 - - - 22 24 23 20 19 1 17 3 17 3 Petruševec 22 22 22 19 19 19 19 - - 19 - - - 22 21 1 21 1 16 3 17 2 19 - 17 2 Pre�ko 5 6 6 6 6 6 6 - - 6 - - - 5 6 6 6 5 5 1 5 1 Sašnjak Žitnjak 18 12 13 12 12 14 12 - - 12 - - - 18 12 13 8 4 10 2 14 1 11 1 Stara Loza 5 5 5 5 5 5 5 - - 5 - - - 5 5 5 4 1 5 5 - 5 - Strmec 17 20 21 16 16 16 16 - - 13 - 2 1 17 20 21 14 2 15 1 14 2 13 3 Šibice 14 - 14 14 14 14 14 1 1 - 2 1 - 13 1 8 6 12 2 7 7 7 6 3 9 1 Velika Gorica 15 14 14 14 15 15 15 1 - 15 - - - 15 13 1 14 13 1 12 2 14 1 9 6 C rp ili št e Zapru�e 7 7 7 7 6 6 6 - - - - - - 7 6 1 7 7 6 6 - - - Ukupan broj piezometara 172 158 174 165 164 166 163 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 33 Bilanca voda zasnovana je na analizama prosjeËnih tridesetogodiπnjih podataka za crnomorski i jadranski sliv. Iskoriπteni su izmjereni podaci oborina, temperatura zraka i protoka u vodotocima tijekom posljednjeg neprekinutog 30-godiπnjeg razdoblja (1961. 1990.) koje se smatra reprezentativnim za donoπenje pouzdanih zakljuËaka. U raz doblju od 1991. do 2000. godine meteoroloπki i hidroloπki nizovi zbog ratnih su razara nja bili prekinuti gotovo na treÊini hrvatskoga dræavnog teritorija. Crnomorski sliv je bogatiji ako se u obzir uzmu vlastite i tranzitne vode, dok su vlastite vode jadranskoga sliva znatno izdaπnije po jedinici povrπine sliva. Vode koje dotjeËu iz Bosne i Hercegovine u jadranski sliv nisu tranzitne u doslovnome smislu jer utjeËu u Jadransko more. Otoci su iskazani kao posebna cjelina. Prema prosjeËnoj vodnoj bilanci podruËje Hrvatske obiluje vodama, ali unutargodiπnji raspored koliËina voda nije povoljan, jer postoji izrazita prostorna i vremenska neravno mjernost u rasporedu vodnoga bogatstva. 2.3. Bilanca kopnenih voda Tablica 2.7. Oborine i vlastite vode na podruËju Hrvatske Takoer treba uzeti u obzir i objektivna ograniËenja zbog kojih se samo dio voda iz prirode moæe privesti nekoj druπtveno-gospodarskoj svrsi. RijeË je o malovodnoj kom ponenti vodne bilance, tj. o onim vodama koje se ne smiju iskoriπtavati jer su nuæne za odræanje prirodnih ekosustava, te o velikovodnoj komponenti vodne bilance, tj. o dijelu velikih voda koje nije moguÊe ili nije isplativo zadræavati za kasniju uporabu. Postoji i niz drugih tehniËkih, ekonomskih, okoliπnih i politiËkih Ëimbenika koji ograniËavaju mo guÊnost koriπtenja vodnim resursima. Tablica 2. 7. Oborine i vlastite vode na podru�ju Hrvatske Površina Prosje�ne visine oborina Prosje�na evapo transpiracija Prosje�no otjecanje Prosje�no specifi�no otjecanje Podru�je km2 mm mm m3/s l/s/km2 sliv Save 25.770 1.080 678 328 12,73 slivovi Drave i Dunava 9.362 782 621 48 5,13 crnomorski sliv 35.132 1.001 663 376 10,71 primorsko-istarski slivovi 7.567 1.622 814 194 25,63 dalmatinski slivovi 10.566 1.394 717 227 21,48 otoci 3.273 1.073 784 30 9,2 jadranski sliv 21.406 1.426 761 451 21,1 Hrvatska 56.538 1.162 700 827 14,6 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 2 34 Slika 2.17. Prostorna raspodjela kopnenih voda Tablica 2.8. Osnovne znaËajke vodnog bogatstvaTablica 2. 8. Osnovne zna�ajke vodnog bogatstva Indikator Crnomorski sliv Jadranski sliv Hrvatska Površina km2 35.132 21.406 56.538 Stanovništvo broj 3.045.829 1.391.631 4.437.460 Vode - ukupno 109 m3/god. 128,38 27,94 156,32 Vodno bogatstvo - ukupno* 109 m3/god. 83,72 27,94 111,66 Vodno bogatstvo - po stanovniku m3/god./st. 27.487 20.077 25.163 Vlastite vode - ukupno 109 m3/god. 11,86 14,22 26,08 Vlastite vode - po stanovniku m3/god./st. 3.894 10.218 5.877 Podzemne vode - ukupno 109 m3/god. 2,66 6,47 9,13 Podzemne vode - po stanovniku m3/god./st. 873 4.649 2.057 Koeficijent neovisnosti** 0,142 0,509 0,234 Koeficijent slobode*** 0,00 1,00 0,25 * Uklju�eno 50% voda Dunava i Save nizvodno od uš�a Une ** Koeficijent neovisnosti - udio vlastitih voda u obnovljivim vodnim resursima *** Koeficijent slobode djelovanja - udio voda koje ne otje�u na teritorij drugih država, odnosno koje utje�u u Jadransko more. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 35 Stanje upravljanja vodama 3.1. Vodno gospodarstvo 3.1.1. Povijesni pregled Na podruËju Hrvatske organizirano gospodarenje vodama, utemeljeno na ureenom vodnom pravu, uspostavlja se godine 1876. u Osijeku (tadaπnja Kraljevina Hrvatske i Slavonije u sastavu Austro-Ugarske Monarhije) osnivanjem Druπtva za regulaciju rije ke Vuke s biskupom Strossmayerom na Ëelu. Hrvatski sabor kao najviπe zakonodavno tijelo tadaπnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije donio je godine 1891. Zakon o vodnom pravu koji je cjelovito uredio podruËje voda, od pravnoga statusa do odræavanja vodnog sustava. Po sadræaju i naËinu normiranja taj je zakon bio sliËan vodnom zakonodav stvu tada najrazvijenijih europskih dræava. U tadaπnjoj Krunovini Dalmaciji, Zemaljski je sabor godine 1873. donio Zakon o vodnom pravu, a za sve πto nije bilo ureeno tim Zakonom primjenjivao se austrijski Dræavni zakon o vodnom pravu. Pojedine odredbe Zakona o vodnom pravu Kraljevine Hrvatske i Slavonije primjenjivale su se sve do go dine 1965., kada je stupio na snagu Zakon o vodama tadaπnje SR Hrvatske. Zakonom o vodama iz godine 1965. teritorij tadaπnje SR Hrvatske je podijeljen na Ëetiri vodna podruËja, koja su i danas u gotovo neizmijenjenu stanju teritorijalne osnove za uprav ljanje vodama. Prvi Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Hrvatski je sabor donio 1993. godine, a potom 1995. godine. Usklaivanje vodnog zakonodavstva s pravnom steËevinom Europske unije zapoËelo je donoπenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zako na o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva u prosincu 2005. godine. Tijekom vremena mijenjali su se sadræaj i naËin vodnogospodarskog djelovanja, ovisno o politiËkim prilikama i dominantnim druπtveno-gospodarskim problemima odreenoga razdoblja. Na poËetku je prevladavala zaπtita od velikih voda i ureenje reæima voda na poljoprivredno vrijednim povrπinama. Slijedilo je intenzivnije angaæiranje na koriπtenju voda i vodnih snaga (prvi moderni vodovodi u drugoj polovici 19. stoljeÊa, prva hidroe lektrana 1895. godine, prva velika ribnjaËarstva poËetkom 20. stoljeÊa). Urbanizacijom i razvojem industrije i turizma na znaËenju dobivaju komunalne vodne usluge (javna vodoopskrba i odvodnja) i zaπtita kakvoÊe voda. U vodnom sektoru danas djeluju vodno gospodarstvo, vodnokomunalno gospodarstvo i ostali gospodarski subjekti koji pri obavljanju djelatnosti koriste vodu i vodno dobro. Vodno je gospodarstvo ustrojeno na dræavnoj razini i obuhvaÊa poslove od javnoga znaËenja. Djelovanjem stvara uvjete za unapreenje opÊih uvjeta za æivot stanovniπtva, za razvoj druπtveno-gospodarskih djelatnosti, zaπtitu okoliπa, te oËuvanje ekosustava i bioloπke raznolikosti kojima je osnovni resurs voda. Svoje uËinke vodno gospodarstvo ostvaruje i kroz rezultate drugih sektora ovisnih o vodi i ureenom vodnom reæimu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 36 Vodnokomunalno gospodarstvo djeluje na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, na po slovima javne vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda. Gospodarsko ko riπtenje voda (proizvodnja elektriËne energije, ribnjaËarstvo, navodnjavanje, plovidba, turizam) obuhvaÊa one dionike u vodnom sustavu koji djeluju na træiπnim osnovama, tj. koji koriπtenjem vodom proizvode robu i usluge. Vodni sektor je znaËajan pokretaË gospodarstva, osobito kroz pripremu, izgradnju, opremanje, odræavanje i pogon vodnih graevina i sustava, πto znatno pridonosi druπ tveno - ekonomskom razvoju. 3.1.2. Zakonski okvir U Ustavu Republike Hrvatske vode se navode kao opÊe dobro od posebnog interesa u skupini s morem, zraËnim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljiπtem, πumom i drugim dobrima i resursima. PodruËje voda pravno je ureeno Zakonom o vodama, kojim se “ureuje pravni status voda i vodnog dobra, naËin i uvjeti upravljanja vodama, organizira nja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvje ti za obavljanje djelatnosti vodnoga gospodarstva; ovlasti i duænosti tijela dræavne uprave i drugih dræavnih subjekata, te druga pitanja znaËajna za upravljanje vodama”. Financira nje vodnoga gospodarstva ureeno je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva. Osim tih dvaju zakona, pojedinaËne odredbe o vodama nalaze se i u zakonima kojima se ureuju druga pravna podruËja. To su osobito: Zakon o zaπtiti okoliπa, Ëije se poje dine odredbe odnose na vode kao bitni dio okoliπa, Zakon o zaπtiti prirode koji se bavi zaπtitom vodenih i kopnenih ekosustava i bioraznolikosti, Zakon o zaπtiti od elementar nih nepogoda, koji se odnosi i na poplave, erozijske nepogode i nagomilavanje leda na vodotocima, Zakon o plovidbi unutarnjim vodama, koji propisuje ovlasti i obveze u vezi s otvaranjem i obiljeæavanjem plovnih putova na unutarnjim vodama i njihovim tehniË kim odræavanjem, Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji sadræi odredbe o komunal nim djelatnostima opskrbe pitkom vodom i odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda. U procesu planiranja treba uvaæavati i djelokrug nadleænosti koje su utvrene Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, Zakonom o πumama, Zakonom o poljoprivrednom zem ljiπtu, Zakonom o izvlaπtenju, Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, Zakonom o energiji i drugim zakonima. Problematika mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili iskoriπtavati akumulirana toplina u energetske svrhe ureena je Zakonom o rudarstvu. Postupci utvrivanja rezervi mineralnih sirovina toga tipa provode se po propisima koje donosi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Prema Zakonu o vodama, vode su opÊe dobro, koje zbog svojih prirodnih svojstava ne moæe biti ni u Ëijem vlasniπtvu. Pravo na zahvaÊanje vode radi iskoriπtavanja za razliËi te namjene stjeËe se na temelju koncesije. Iznimka od toga jest pravo opÊe uporabe voda6. Odredbe Zakona vrijede za sve povrπinske i podzemne kopnene vode, ukljuËu 6 Prema Ëlanku 26. Zakona o vodama (konsolidirani tekst) svakomu je dopušteno, u skladu s propisima, koristiti vode obiËnim naËinom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne iskljuËuje druge od jednakog korištenja (opÊa uporaba voda). OpÊa uporaba voda obuhvaÊa osobito: 1. zahvaÊanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i drugih prirodnih ležišta za piÊe, sanitarne potrebe i druge osobne potrebe domaÊinstva, 2. korištenje voda iz rijeka, jezera i drugih površinskih ležišta za kupanje i rekreaciju. Osobnim potrebama domaÊinstva iz stavka 2. toËke 1. ovoga Ëlanka smatra se korištenje vode za piÊe, održavanje ËistoÊe i sliËne potrebe u domaÊinstvu. Takvim korištenjem ne smatra se korištenje vode za navodnjavanje, te korištenje vode u tehnološkome procesu pri obavljanju gospodarske djelatnosti. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 37 juÊi mineralne i termalne vode koje se iskoriπtavaju za piÊe, lijeËenje i rekreaciju. Osim kopnenih voda, na koje se Zakon odnosi u cijelosti, njegove se odredbe, u pojedinim izriËito navedenim sluËajevima, primjenjuju i na podruËje mora i morske obale. Prije do noπenja izmjena i dopuna Zakona o vodama u prosincu godine 2005. povrπinske vode bile su podijeljene na dræavne i lokalne vode. Novim zakonskim rjeπenjem uveden je jedinstveni sustav voda koji Ëine vode I. i II. reda. Prema odredbama Zakona o vodama Republika Hrvatska je u svrhu upravljanja vo dama podijeljena na Ëetiri vodna podruËja, i to: vodno podruËje sliva Save, vodno podruËje slivova Drave i Dunava, vodno podruËje primorsko-istarskih slivova i vodno podruËje dalmatinskih slivova. Odluka o utvrivanju granica vodnih podruËja uvaæava, osim manjih iznimaka, vododjelnice slivova Save, Drave i Dunava i Jadranskog mora. Kao manje teritorijalne jedinice za upravljanje vodama utvrena su slivna podruËja. Slivno podruËje, u okviru vodnog podruËja, obuhvaÊa jedan ili viπe slivova manjih vodo toka za koje se, zbog povezanosti vodne problematike, izgraenoga vodnog sustava i gospodarskih uvjeta, osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Na podruËju dræave organizirana su 34 slivna podruËja, kojima upravljaju 32 vodnogospodarske ispostave i Vodnogospodarski odjel za slivno podruËje Grada Zagreba Hrvatskih voda. U Hrvatskoj postoji tradicija upravljanja vodama unutar prirodnih hidrografskih cjelina, premda se ponegdje dijelom uvaæava i teritorijalno-upravna podjela dræave, kako bi se olakπala komunikacija izmeu tijela za upravljanje vodama i jedinica podruËne (regio nalne) i lokalne uprave i samouprave. 3.1.3. Institucijski okvir Poslovi upravljanja vodama obu hvaÊaju niz aktivnosti, od donoπe nja zakona do organiziranja nepo srednog odræavanja i provoenja nadzora nad stanjem vodnog susta va. Ovlaπteni i odgovorni nositelji tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Nacionalno vijeÊe za vode, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i druga tije la dræavne uprave, jedinice lokalne i regionalne (podruËne) samoupra ve, te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama. Nacionalno vijeÊe za vode (imenu je ga Hrvatski sabor) tijelo je osno vano sa zadatkom usklaivanja razliËitih interesa i razmatranja su stavnih pitanja iz podruËja uprav ljanja vodama na najviπoj razini. NajveÊe upravne ovlasti u uprav ljanju vodama ima Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodar stva, unutar kojega se nalaze Uprava gospodarenja vodama i Uprava vodne politike i meunarodnih projekata. Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga go Slika 3.1. Upravljanje vodama u državnom ustroju Poslovi upravljanja vodama aju niz aktivnosti, od donošenja zakona do organiziranja neposrednog enja nadzora nad stanjem vodnog sustava. Ovlašteni i odgovorni nositelji tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, e za vode, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i druga tijela državne uprave, jedinice ne) samouprave, te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje e za vode (imenuje ga Hrvatski sabor) tijelo je osnovano sa zadatkom HRVATSKI SABOR VLADA REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKE VODE PRAVNA OSOBA ZA UPRAVLJANJE VODAMA NACIONALNO VIJE�E ZA VODE JAVNE USTANOVE I TRGOVA�KA DRUŠTVA U IMOVINI REPUBLIKE HRVATSKE DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE UPRAVA VODNE POLITIKE I ME�UNARODNIH PROJEKATA UPRAVA GOSPODARENJA VODAMA MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA MINISTARSTVA HRVATSKI SABOR VLADA REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKE VODE PRAVNA OSOBA ZA UPRAVLJANJE VODAMA NACIONALNO VIJE�E ZA VODE JAVNE USTANOVE I TRGOVA�KA DRUŠTVA U IMOVINI REPUBLIKE HRVATSKE DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE UPRAVA VODNE POLITIKE I ME�UNARODNIH PROJEKATA UPRAVA GOSPODARENJA VODAMA MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA MINISTARSTVA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 38 spodarstva obavlja upravne i druge struËne poslove, a osobito: (i) vodna politika i stra teπko planiranje (ii) praÊenje stanja, provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora, (iii) priprema zakona i drugih propisa, (iv) skrb o osiguravanju sredstava za financiranje aktivnosti u vodnom gospodarstvu, (v) odluËivanje u pojedinaËnim znaËajnim predmeti ma te donoπenje rjeπenja u II. stupnju u predmetima u kojima su prethodno odluËivala druga tijela. Uz Ministarstvo regionalnog razvoja, πumarstva i vodnog gospodarstva, primarnog nosite lja upravnih poslova, neki su poslovi stavljeni i u djelokrug drugih dræavnih upravnih tijela kao πto su: Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture, te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Jedinice lokalne i regionalne (podruËne) samouprave imaju ovlasti i obveze vezane za vodnu problematiku unutar njihovog podruËja. Hrvatske su vode pravna osoba za upravljanje vodama, osnovane Zakonom o voda ma, koji je njihov osnivaËki akt, radi “trajnog i nesmetanog obavljanja javnih sluæbi i dru gih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrenom planovima i u skladu sa sredstvima”. To su osobito: priprema podloga za kreiranje vodne politike, priprema programa, planova i drugih akata koji Ëine osnovu za osiguravanje dovoljnih koliËina odgovarajuÊe vode za razliËite namjenske potrebe, zaπtitu voda od oneËiπÊe nja, ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtitu od πtetnoga djelovanja voda, investitorski i drugi poslovi kojima se izvrπavaju ti programi, planovi, poduzimanje mjera kojima se osigurava racionalno koriπtenje voda, zaπtita voda i zaπtita od poplava i drugih oblika πtetnoga djelovanja voda. Hrvatske vode djeluju na cijelom podruËju Republike Hrvat ske i pokrivaju sva vodna i slivna podruËja. Osim srediπnjih sluæbi u Zagrebu, organizi rano je pet vodnogospodarskih odjela u sastavu kojih su vodnogospodarske ispostave za slivna podruËja. Slika 3.2. Teritorijalna organiziranost Hrvatskih voda Vodnogospodarska ispostava za slivno podru�je: 1.1 Bi�-Bosut ZV 1.2 Brodska Posavina ZP 1.3 Orljava-Londža ZO 1.4 Šumetlica-Crnac ZC 1.5 Subocka-Strug ZN 1.6 Ilova-Pakra ZI 1.7 �esma-Glogovnica Z� 1.8 Zelina-Lonja ZL 1.9 Lonja-Trebež ZT 1.10 Banovina ZB 1.11 Kupa ZK 1.12 Krapina-Sutla ZS 2.1 Vuka OV 2.2 Baranja OB 2.3 Karašica-Vu�ica OK 2.4 Županijski kanal OŽ 2.5 Bistra O� 2.6 Plitvica-Bednja OP 2.7 Me�imurje OM 3.1 Mirna-Dragonja RM 3.2 Raša-Boljun�ica RB 3.3 Kvarnersko primorje i otoci RK 3.4 Lika, Podvelebitsko primorje i otoci RL 3.5 Gorski kotar RG 4.1 Zrmanja-zadarsko primorje SZ 4.2 Krka-šibensko primorje SK 4.3 Cetina SC 4.4 Srednje dalmatinsko primorje-otoci SS 4.5 Vrljika SV 4.6 Matica SM 4.7 Neretva-Kor�ula SN 4.8 Dubrova�ko primorje SD STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 39 3.1.4. Meunarodni okvir Zbog svoga poloæaja Hrvatska je napose upuÊena na suradnju u upravljanju voda ma sa svim susjednim dræavama i πirim meunarodnim okruæenjem. Meunarod na suradnja regulirana je meunarodnim ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz podruËja voda, koji su dio pravnoga okvira za upravljanje vodama u Hrvatskoj. Prostor Hrvatske pripada dvama velikim slivovima: cr nomorskom i jadranskom, u okviru kojih se uspostavlja πiroka multilateralna koor dinacija i suradnja u uprav ljanju vodama pripadajuÊih dræava. Ukupna meuna rodna suradnja u sektoru voda regulirana je Konven cijom o zaπtiti i uporabi prekograniËnih vodotoka i meunarodnih jezera (u daljnjem tekstu: Helsinπka konvencija, Helsinki 1992.), Meunarodna suradnja na crnomorskom slivu regulira na je Konvencijom o surad nji na zaπtiti i odræivoj uporabi rijeke Dunav (u daljnjem tekstu: Dunavska konvencija, Sofija, 1994.). Konvencijom su se stranke obvezale teæiti odræivom i pravednom gospo darenju vodama, ukljuËujuÊi oËuvanje, poboljπanje i racionalnu uporabu povrπinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Za provedbu Dunavske konvencije mjerodavna je Meunarodna komisija za zaπtitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjediπtem u BeËu. Okvir za rjeπavanje problematike plovidbe na dunavskom je slivu uspostavljen Dunavskom ko misijom za plovidbu. Suradnju na jadranskom slivu regulira Konvencija o zaπtiti Sredozemnoga mora od oneËiπÊenja (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija, Barcelona, 1976.) i s njom ve zani Protokol o zaπtiti Sredozemnog mora od oneËiπÊenja s kopna. Konvencija se bavi zaπtitom priobalnog mora u Sredozemlju, odnosno jadranskog podruËja u Hrvatskoj. Regionalna suradnja predmet je Jadransko-jonske inicijative (Ancona, 2000.). Na subregionalnoj razini na snazi je Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (Kranjska gora, 2002.). Cilj mu je uspostava meunarodnog reæima plovidbe na Savi i pokretanje vodnogospodarske suradnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Meudræavni vodni i vodnogospodarski odnosi rjeπavaju se u okviru bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama Maarskom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Takav sporazum sa Srbijom je u pripremi. Postavπi dræava kandidat za Ëlanstvo u Europskoj uniji godine 2004., Republika Hrvat ska preuzela je obvezu vodnogospodarske suradnje s Europskom komisijom i dræava ma Ëlanicama, te je preuzela obvezu potpunog usklaenja vodnoga zakonodavstva s pravnom steËevinom Europske unije. Prostor Hrvatske pripada dvama velikim slivovima: crnomorskom i jadranskom, u okviru kojih se uspostavlja široka multilateralna koordinacija i suradnja u �ih unarodna suradnja u sektoru voda regulirana je Konvencijom o zaštiti nih vodotoka unarodnih jezera (u daljnjem tekstu: Helsinška konvencija, unarodna suradnja na crnomorskom slivu regulirana je Konvencijom o Slika 3.3. Regionalna hidrološka pripadnost Hrvatske STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 40 3.1.5. Planski dokumenti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama predvia donoπenje Strategije upravljanja vodama koja je osnovni planski dokument za upravljanje vodama na dræav noj razini. Strategiju donosi Sabor Republike Hrvatske. Za svako vodno podruËje pro pisana je obveza donoπenja planova upravljanja vodnim podruËjem, koji su osnove za upravljanje vodama na vodnim podruËjima i usuglaπene su sa Strategijom upravljanja vodama, a donosi ih Vlada Republike Hrvatske svakih 6 godina. Plan upravljanja voda ma izvrπni je i planski dokument na temelju kojeg se prikupljaju prihodi i podmiruju izda ci za ostvarenje aktivnosti i mjera, mora biti usklaen s planovima upravljanja vodnim podruËjima, a donosi ga Upravno vijeÊe Hrvatskih voda za razdoblje od jedne godine. Osim vodnogospodarskih planskih dokumenata, i u podruËjima izvan vodnoga gospo darstva donose se razvojni akti u kojima je, u manjem ili veÊem opsegu, obuhvaÊena problematika voda. To su: Strategija prostornog ureenja dræave, Nacionalna strategi ja zaπtite okoliπa, Strategija i akcijski plan oËuvanja bioloπke i krajobrazne raznoliko sti, Nacionalna πumarska politika i strategija, Strategija prometnog razvitka, Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te planske osnove drugih gospodarskih sektora koji znatno ovise o vodama ili utjeËu na vode. Propisano je usklaivanje nave denih dokumenata i Strategije upravljanja vodama. 3.1.6. Podaci i informacije u upravljanju vodama Zakon o vodama propisuje obvezu voenja vodne dokumentacije koju Ëine: vodna knji ga, vodni katastri, oËevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru i vodopravni akti. Vodnim su katastrima obuhvaÊeni podaci o: povrπinskim i podzemnim vodama, vod nom dobru, te o vodnim graevinama za koriπtenje voda, zaπtitu voda od oneËiπÊenja i zaπtitu od πtetnoga djelovanja voda. Pretpostavka za uËinkovito upravljanje vodama jest raspolaganje podacima i informacijama koje se odnose na vodne resurse i susta ve, te korisnike tih resursa. Zakon o vodama propisuje uspostavu jedinstvenoga informacijskog sustava voda. Za konsku osnovu i obvezu za prikupljanje i odræavanje podataka i informacija propisuju i drugi zakonski akti, propisi, standardi, meunarodni sporazumi, konvencije. Zakon o zaπtiti okoliπa propisuje uspostavu informacijskog sustava zaπtite okoliπa u kojem je informacijski sustav voda jedan od tematskih centara. U okviru sustavnog prikupljanja podataka i informacija koje se odnose na koliËine i ka kvoÊu vode, za sada postoje segmenti: praÊenje koliËina oborinskih i povrπinskih voda i praÊenje razina podzemnih voda (HIS 2000), te praÊenje kakvoÊe voda i otpadnih voda. PraÊenje koriπtenja voda i vodnoga dobra sastoji se od nekoliko podsustava: (i) praÊenje zahvaÊenih, preraenih i isporuËenih koliËina vode, te praÊenje podataka o komunalnim poduzeÊima i cijenama vode; (ii) katastar voda, vodnog dobra i vod nih graevina; (iii) podaci o prikupljenom vodnom doprinosu i vodnim naknadama. Za praÊenje problematike podzemnih voda uspostavljen je sustav Evidencija i gospodare nje podzemnim vodama Hrvatske (EGPV). Viπe institucija izvan vodnoga gospodarstva prikuplja podatke od znaËaja za upravlja nje vodama, koji se najËeπÊe razmjenjuju putem izvjeπÊa, studija, rjeπenja, elaborata, te putem projektne dokumentacije i kartografskih pregleda. Prikupljeni podaci i informacije sluæe kao podrπka analizama, prognozama, predvianji ma, optimalizaciji resursa, i opÊenito u donoπenju upravljaËkih odluka. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 41 3.2.1. Zakonski okvir Prema Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, aktivnosti u vodnom gospodar stvu financiraju se iz izvornih sredstava Hrvatskih voda i fiskalnih sredstava na dræav noj i lokalnim razinama. Izvorni prihodi vodnoga gospodarstva, πto ih plaÊaju korisnici u vodnom sustavu su sljedeÊi: • vodni doprinos, • naknada za koriπtenje voda, • naknada za zaπtitu voda, • naknada za vaenje pijeska i πljunka, • naknada za ureenje voda, • naknada za melioracijsku odvodnju i • naknada za melioracijsko navodnjavanje. Sredstva iz pojedinih izvora troπe se namjenski u skladu s godiπnjim planovima za: poslove javnih sluæbi, obavljanje struËnih poslova upravljanja vodama, redovito gospodarsko i tehniËko odræavanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina i ulaganja u razvoj komunalnih sustava, zaπtitu voda i zaπtitu od πtetnoga djelova nja voda. Vodnokomunalne djelatnosti financiraju se iz samostalnih prihoda (cijene vodnih uslu ga) i sredstava iz proraËuna jedinica lokalne/regionalne samouprave. To se odnosi na pogon i upravljanje, dok je izgradnja vodnih graevina za javnu vodoopskrbu i odvod nju otpadnih voda, znatnim dijelom sufinancirana iz namjenskih sredstava kojima raspolaæu Hrvatske vode i drugim oblicima dræavnih subvencija. Za gospodarsko koriπtenje voda dobivaju se odreena prava - koncesije na vodama i, u skladu s tim pravima, gospodarski subjekti sami planiraju, izgrauju i odræavaju vodne graevine za vlastite potrebe i koriste se vodom na propisani naËin uz plaÊanje naknade. ProsjeËni godiπnji prihodi Dræavnoga proraËuna od dosad ugovorenih konce sija iznose oko 60 milijuna kuna. 3.2.2. Cijena vode NaËelo ekonomske cijene vode NaËelo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama. Da bi se kvalitetnije sagledalo znaËenje primjene naËela “ekonomske cijene vode” i “pu noga povrata troπkova”, u nastavku se daje analiza sadaπnjega stanja, kao osnovice za projekciju æeljenoga stanja. TumaËenja termina “cijena vode”, u doktrini i praksi, vrlo su razliËita, od krajnje restriktivnih do krajnje ekstenzivnih. Pod terminom “cijena vode” u smislu ove Strategije podrazumijeva se svaki novËani izdatak koji optereÊuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporuËuje krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zaπtitom njezine kvalitete i kvantitete, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omoguÊuje njeno iskoriπtavanje i/ili ispuπ tanje sukladno ekoloπki prihvatljivom standardu. 3.2. Financiranje STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 42 TrenutaËna struktura cijene vode Prostorni je metar vode danas optereÊen s najmanje 5, a najviπe 9 takvih izdataka. Tablica 3.1. TrenutaËna struktura cijene vode Iako je u tablici iskazana zasebno, koncesijska naknada za zahvaÊanje voda za vodoopskrbu nije vidljiva sastavnica cijene vode. Njezin je obveznik komunal ni operater (a ne krajnji korisnik), pa se ona preusmjerava na krajnje korisnike putem cijena komunalnih usluga (stavke 1 - 3). Koncesijska je naknada prihod Dræavnoga proraËuna, no samom Ëinjenicom da je sadræana u komercijalnim cije nama i na nju se plaÊa porez na dodanu vrijednost. Prostorni je metar (m3) vode optereÊen: • stavkama od 1. do 3. - cijenom komunalnih usluga koje se ujedno mogu nazvati i ko mercijalnim sastavnicama cijene vode, te • stavkama od 4. do 8., πto su sve javna davanja (3 obvezna i 2 fakultativna), od kojih su 4 izravno u funkciji iskoriπtavanja i zaπtite voda (iznos za financiranje gradnje, nak nada za zaπtitu izvoriπta, naknada za zaπtitu voda i naknada za koriπtenje voda). Porez na dodanu vrijednost (stavka 8.) i koncesijska naknada (skrivena u stavkama 1. do 3.) nemaju, barem ne izravne poveznice s financiranjem vodnoga sektora. Komercijalne sastavnice cijene vode jesu cijene komunalnih usluga. One su u tablici 3.1 iskazane za svaku od komunalnih usluga (vodoopskrbu, odvodnju i proËiπÊavanje) zasebno, no u praksi njihovo iskazivanje (zasebno ili jedinstveno) ovisi iskljuËivo o sta 3 Tablica 3. 1 Trenuta�na struktura cijene vode Sastavnica Prihod Zakon Karakter Vrsta prihoda Namjena Razina ubiranja Razina potrošnje koncesijska naknada za zahva�anje vode Državnoga prora�una Zakon o vodama obvezan javno davanje razne Republika Hrvatska razne 1. cijena komunalne usluge vodooopskrbe isporu�itelja usluge Zakon o komunalnom gospodarstvu obvezan cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je 2. cijena komunalne usluge odvodnje isporu�itelja usluge Zakon o komunalnom gospodarstvu obvezan cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je 3. cijena komunalne usluge pro�iš�avanja isporu�itelja usluge Zakon o komunalnom gospodarstvu obvezan cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je 4. iznos za (održavanje) i financiranje gradnje jedinice lokalne samouprave (JLS) Zakon o komunalnom gospodarstvu fakultativan javno davanje razvoj vodne infrastrukture (i upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom) podru�je jedinice lokalne samouprave podru�je jedinice lokalne samouprave 5. naknada za zaštitu izvorišta jedinice lokalne samouprave (JLS) Zakon o vodama fakultativan javno davanje zaštita kvalitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture podru�je jedne jedinice lokalne samouprave podru�je druge jedinice lokalne samouprave 6. naknada za zaštitu voda Hrvatskih voda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva obvezan javno davanje zaštita kvalitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture Republika Hrvatska uslužno podru�je 7. naknada za korištenje voda Hrvatskih voda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva obvezan javno davanje osiguranje kvantitete vod. resursa i razvoj vodne infrastrukture Republika Hrvatska uslužno podru�je 8. porez na dodanu vrijednost na cijene Državnoga prora�una Zakon o porezu na dodanu vrijednost obvezan javno davanje razne Republika Hrvatska razne STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 43 jaliπtu isporuËitelja komunalne usluge. Cijene se mogu, ipso facti, ubirati samo kada se i ako se odnosna komunalna usluga isporuËuje korisnicima. IsporuËitelj komunalne usluge cijenu usluge ne donosi samostalno, nego mu je nuæna suglasnost poglavarstva gradova/opÊina na usluænom podruËju7. Cijene komunalnih usluga morale bi izraæavati stvarnu vrijednost fiksnih i varijabilnih troπkova odræavanja sustava (ljudstva, energije, poslovnih izdataka, kao i amortizacije dugotrajne imovine). Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, prihodi ge nerirani po osnovi ovih dijelova cijene ne mogu se usporeivati za razvojne potrebe. Jedinice lokalne samouprave u najveÊem broju sluËajeva vode podcijenjenu tarifnu politi ku, πto je manjim dijelom posljedica prostornih i tehniËkih specifiËnosti, a veÊim posljedica razlika u pokazateljima uËinkovitosti i ekonomiËnosti. Razlozi se prije svega mogu naÊi u Ëinjenici da usitnjena usluæna podruËja komunalnih sustava ne mogu podnijeti fiksne i va rijabilne troπkove sustava, Ëiji je razvoj/izgradnja doniran (putem raznih oblika potpore) od dræave; te u Ëinjenici da su stvarne cijene u malim zajednicama “socijalno neprihvatljive” i za veÊe sredine. U mnogim sluËajevima cijene usluga ne odraæavaju stvarne troπkove, a vrlo Ëesto ne sadræavaju ni amortizaciju. NedostajuÊe razlike pokrivaju se kroz “komercijal nu” djelatnost komunalnih druπtava8. Podcijenjena tarifna politika ima i daljnje posljedice: sustavi nisu kvalitetno odræavani, izgraeni su objekti devastirani ili se ne upotrebljavaju, oπteÊuju te prestaju biti uporabljivi; intervencije se obavljaju samo na kritiËnim toËkama sustava; pogonski ureaji zastarijevaju i viπestruko su amortizirani; velike koliËine vode istjeËu u podzemlje. U pojedinim komunalnim druπtvima cijena vode ne pokriva ni tekuÊe troπkove (troπak elektriËne energije i svakodobne reæije), pa je dolazilo do prekida opskrbe vodom zbog neplaÊanja raËuna. Nekomercijalne sastavnice cijene vode odraæavaju heterogene potrebe. Iznos za financiranje gradnje trebao bi izraziti vrijednost razvoja vodne infrastrukture na podruËju odreene jedinice lokalne samouprave ili, u najboljem sluËaju, na odreenom vodoopskrbnom ili kanalizacijskom usluænom podruËju, ne raËunajuÊi vrijednost sredstava koja u razvoj ulaæe dræava putem vodnog gospodarstva ili drugih kanala (su)financiranja. Iz nos koji se planira uloæiti u financiranje gradnje samostalno utvruje predstavniËko tijelo gra da/opÊine. Ova specifiËna parafiskalna naknada ne moæe zadovoljiti razvojne potrebe, i to: • Zbog prostornog ograniËenja - odnosno naknada se ubire samo na podruËju gradova/ opÊina koje su je uvele. Opcija je da se uvede na cijelom usluænom podruËju. • Drugo ograniËenje Ëini socijalna prihvatljivost iznosa ove naknade (unutar cijene vode). Razvojne potrebe jednoga usluænoga podruËja, u pravilu (ukljuËujuÊi i Grad Zagreb), znat no nadilaze moguÊnost generiranja sredstava na tom podruËju u iznosima koji su socijal no prihvatljivi preteæitom broju korisnika. • TreÊe ograniËenje Ëini kompliciran mehanizam odluËivanja9. Stoga, da bi se ova nakna da uvela za potrebe cijeloga sustava, nuæno je da je prihvate gradska/opÊinska vijeÊa/po glavarstva svih jedinica na usluænom podruËju. • »etvrto je ograniËenje to πto se na ovu naknadu (kao javno davanje) ne naplaÊuje porez na dodanu vrijednost (PDV). Komunalni operateri na koje jedinice lokalne samouprave usmjeravaju ovu naknadu redom imaju probleme u premoπtenju jaza izmeu vrijednosti investicije s PDV-om i Ëinjenice da na razvojnu naknadu nije naplaÊen PDV. 7 »l. 21. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu. 8 Poglavlje 4.1.2. potpoglavlje 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora. 9 Poglavlje 4.1.2. potpoglavlje 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 44 Stoga komunalni sektor mora zatraæiti neki od oblika dræavne potpore, u pravilu, za to namijenjenim sredstvima: naknade za koriπtenje voda i naknade za zaπtitu voda. Novelom Zakona o komunalnom gospodarstvu iz lipnja 2004. iznos za financiranje gradnje preimenovan je u iznos za odræavanje i financiranje gradnje, Ëime je pravno dopuπteno da se iz proraËuna jedinica lokalne samouprave financira pogon komu nalne infrastrukture. BuduÊi da ovo zakonsko rjeπenje nije logiËki jasno10 i kako ono znaËi udaljavanje od koncepta racionalizacije i ekonomiËnosti u komunalnom susta vu, nuæno ga je ukinuti. Naknada za zaπtitu izvoriπta (ili „posebna naknada”, kako je naziva Pravilnik o zonama sanitarne zaπtite) slijedi sliËnu logiku i ista ograniËenja kao i iznos za finan ciranje gradnje. Naime, naknadu mogu uvesti gradovi i opÊine kada su radi zaπtite izvoriπta, u zonama sanitarne zaπtite, potrebna posebna poveÊana ulaganja u vo doopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda, i to u onim gradovima i opÊinama na Ëijem se podruËju iskoriπtava voda iz toga izvoriπta, razmjerno koliËini vode koja se isporuËuje na podruËju svake od navedenih jedinica lokalne samou prave. Iz ove definicije proizlazi daljnje ograniËenje: osim grada/opÊine na Ëijem se podruËju nalazi izvoriπte (i pripadna zona) tu bi naknadu trebale uvesti i sve jedinice lokalne samouprave koje se koriste vodom s istoga izvoriπta (dakle, i za izgradnju infrastrukture koja Ëini tue vlasniπtvo). Ne postoje podaci o tom je li ova zakonska moguÊnost na ovaj naËin realizirana. Naknada za zaπtitu voda morala bi izraziti i (1) vrijednost zaπtite vodnoga resursa, koja se ostvaruje planiranjem zaπtite (ukljuËujuÊi i prostorno planiranje), vodnim nad zorom, izdavanjem vodopravnih dozvola za ispuπtanje otpadnih voda; programima monitoringa povrπinskih i podzemnih voda, otpadnih voda i zagaivaËa, otklanja njem posljedica incidentnih i akcidentnih oneËiπÊenja i (2) vrijednost razvoja vodne infrastrukture (kljuËnih graevina sustava) za zaπtitu voda, na razini dræave. Naknada za koriπtenje voda morala bi izraziti (1) vrijednost osiguranja dostupnosti resursa koje se postiæe planiranjem koriπtenja i redistribucije koliËina, programom vodoistraænih radova i zaπtite izvoriπta, vodnim nadzorom, izdavanjem vodopravnih dozvola za koriπtenje voda, te davanjem struËnih podloga i miπljenja na koncesijske zahtjeve i (2) vrijednost razvoja vodne infrastrukture za koriπtenje voda (kljuËnih graevina sustava), na razini dræave. I jedna i druga naknada ubire se na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, te se putem godiπnjih planova upravljanja vodama redistribuira primjenom “naËela solidarnosti” i naËela “prioriteta u potrebama” u komunalni sektor. Visinu tih nakna da utvruje Vlada Republike Hrvatske i one danas iznose: 0,8 kn/m3 naknada za koriπtenje voda i 0,9 kn/m3 naknada za zaπtitu voda. Ni ove naknade, Ëija je visina zadnji put odreena prije petnaestak godina, danas ne odraæavaju vrijednost stvar nih potreba kojima sluæe. Primjera radi, naknada za zaπtitu voda naplaÊuje se kao dræavni penal za oneËiπÊivaËe voda (komunalne i industrijske) razmjerno oneËiπÊe nju voda. No, premda postojeÊa regulativa propisuje da naknada za zaπtitu voda 10 Komunalno društvo iz cijene komunalne usluge (vlastite akumulacije) ne može financirati razvoj, ali zato se iz proraËunskih sredstava (iznosa za financiranje) može pokrivati i razvoj i održavanje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 45 treba izraziti vrijednost odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda, evidentno je da je ona daleko ispod tih potreba11. Koncesijska naknada za zahvaÊanje vode za potrebe javne vodoopskrbe - uvedena je u pravni sustav prvi put Zakonom o vodama iz 1995. Danas egzistira usporedo uz naknadu za koriπtenje voda koja, nasuprot koncesijskoj naknadi, ima izravnu funkciju u upravljanju vodama i razvoju javne vodoopskrbe. Koncesijska naknada nikada nije bila razmatrana kao razvojna naknada. Porez na dodanu vrijednost plaÊa se na cijene komunalne usluge, odnosno ne tereti razvoj, osiguranje resursa ni njegovu zaπtitu. Ukupna cijena vode. Cijene vode u Hrvatskoj, danas se evidentno formiraju po razliËi tim kriterijima, pa variraju u rasponu od 2,50 kn do 16,00 kn/m3 isporuËene vode, πto nije posljedica stvarne cijene koriπtenja vodom, nego razliËita pristupa u formiranju cijene. Unutar navedene cijene, meutim, konstanta su naknada za koriπtenje voda i naknada za zaπtitu voda, koje zajedno iznose 1,7 kn/m3, i jednake su za sve graane Hrvatske. Razumljivo je da cijene vode ne mogu biti potpuno jednake, ali se moraju formirati po istim ekonomskim kriterijima, koji omoguÊuju naknadu svih troπkova odræa vanja i funkcioniranja sustava, te potrebnog razvoja. U sredinama u kojima ekonomska logika nije pravedna (primjerice zbog neravnomjerne raspodjele vodnih resursa), ili nije primjenjiva (primjerice zbog socijalnih razloga ili posebnih dræavnih interesa) - ona mo ra imati svoj korektiv u dva naËela: naËelu solidarnosti12 i naËelu socijalne prihvatljivosti cijena13 lokalnoga korisniËkoga tijela. Okvirna direktiva o vodama normira: zemlje Ëlanice uzet Êe u obzir naËelo povrata troπkova od vodnih usluga, ukljuËujuÊi i troπkove zaπtite okoliπa i resursa, sukladno ekonomskoj analizi provedenoj prema Dodatku III, i posebno sukladnosti s naËelom “zagaivaË plaÊa”. Zemlje Ëlanice osigurat Êe do 2010.: • da politika cijena vode predstavlja odgovarajuÊi poticaj korisnicima da koriste vodne re surse uËinkovito i da time doprinesu ostvarenju ciljeva ove Direktive; • odgovarajuÊi doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kuÊanstva i poljoprivredu, povratu troπkova od vodnih usluga, na temelju ekonomske analize prove dene sukladno Dodatku III, i uzimajuÊi u obzir naËelo “zagaivaË plaÊa”; • zemlje Ëlanice mogu pri tome voditi raËuna o druπtvenim, ekoloπkim i ekonomskim uËinci ma povrata troπkova, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotiËnoj regiji, odnosno regijama. Zbog toga cijena vode ne bi smjela sadræavati neracionalnosti u komunalnim djelatno stima: ustrojbene (rascjepkan i neuËinkovit komunalni vodni sektor) i tehniËke naravi (velike gubitke pitke vode u sustavu), te sastavnice koje ni izravno ni neizravno nisu u funkciji upravljanja vodama i vodnim uslugama. 11 Primjera radi, cijena 1 m3 proËišÊene otpadne voda iznosi od 1 do 6 kn (ovisno o veliËini ureaja i stupnja proËišÊavanja i odnosi se samo na troškove pogona i upravljanja), a ova naknada iznosi 0,90 kn/m3. Takva kalkulacija pokazuje da je isplativije otpadne vode ne proËišÊavati (i plaÊati državi naknadu za zaštitu voda) nego proËišÊavati (i plaÊati operateru cijenu proËišÊavanja). 12 Odnosi se na sredstva naknade za zaštitu voda i naknade za korištenje voda kojim se ima osigurati ravnomjeran razvoj. 13 Odnosi se na cijene komunalnih usluga iz kojih se financira održavanje sustava. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 46 3.2.3. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode U vodnom sektoru Republike Hrvatske, kao i u velikoj veÊini zemalja Europske unije, izvan cijene vode financiraju se: zaπtita od πtetnoga djelovanja voda, melio racijska odvodnja i melioracijsko navodnjavanje. Financiranje zaπtite od πtetnoga djelovanja voda. U naËelu postoje tri poznata modela financiranja ovih potreba: 1. iz Dræavnoga proraËuna - prema naËelu “opÊe solidarnosti”, 2. iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika - prema naËeli ma “korisnik plaÊa” i „skupne solidarnosti”, i 3. mjeπoviti, koji ukljuËuje i jedno i drugo, uz napomenu da je jedno financiranje osnovno, a drugo dopunsko ili mogu biti ravnopravna. Ad 1. ProraËunski model financiranja koji je putem opÊe solidarnosti svih poreznih obveznika, teoretski, trebao dati najveÊe uËinke, u razdoblju 1999. - 2005. nije se pokazao najpouzdanijim modelom. Njegov je temeljni problem kako pomiriti dvije razliËite percepcije proraËunskih planera koji za investicijske pothvate, u pravilu, pronalaze sredstva, dok potrebe za odræavanjem tretiraju kao stavke na kojima tre ba postizati proraËunske uπtede. Kada pomirba ovih dviju percepcija nije izvjesna, u pravilu se pribjegava drugom, sigurnijem modelu. Ad 2. Moderna fiskalna praksa nudi model financiranja kroz strogo namjenske priho de koji terete ciljane kategorije obveznika. U osnovi ovoga modela dva su naËela: korisnik plaÊa i skupna solidarnost. Definiranje korisnika sustava zaπtite od πtetnoga djelovanja voda nije uvijek jednoznaËno. Da i druga druπtva imaju u tome dvojbe, go vore niæe izneseni primjeri Austrije i Velike Britanije. No, πiroko je prihvaÊen pristup da je primarno zaπtiÊeno dobro - imovina14, a njezin se vlasnik definira korisnikom i time obveznikom naknade. No redukcija ove definicije na vlasnike imovine samo u poplavnom podruËju znaËio bi iskljuËivo namet na izravne ærtve poplave. Stoga se naËelo korisnik plaÊa korigira naËelom solidarnosti svih korisnika imovine (skupna solidarnost) bilo na dræavnom podruËju (πiri koncept solidarnosti), bilo na vodnom podruËju (uæi koncept solidarnosti). Autonomija sustava financiranja zaπtite od πtetnoga djelovanja voda u Republi ci Hrvatskoj tradicionalna je steËevina, koja neprekidno traje od 1975. do 1999. Potom je nastupilo razdoblje mjeπovitoga modela financiranja (1999. - 2005.) i po vratak na financiranje iz vodnih naknada po Noveli Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. U nekim zemljama sustav financiranja jest autonoman, ali se metodologijom obraËuna i naplate vezuje uz druga postojeÊa javna davanja. Primjer je Republika Austrija u kojoj 14 Prema Noveli Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005 - dvije su vrste imovine postale ciljane kategorije vodnih naknada koje služe zaštiti od štetnog djelovanja voda: imovina u izgradnji (kroz vodni doprinos) i postojeÊa imovina (kroz naknadu za ureenje voda). Prva se ubire i troši unutar širega koncepta solidarnosti (na državnom podruËju), a druga unutar užega koncepta solidarnosti (na vodnom podruËju). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 47 se, prema saveznom Zakonu o zaπtiti od katastrofa, sredstva za zaπtitu od πtetnoga djelovanja voda generiraju postotkom na porez na dobit i porez na dohodak.15 Ad 3. U Republici Hrvatskoj se u razdoblju 1999. - 2005. primjenjivao mjeπoviti model financiranja i to proraËunsko financiranje gradnje i odræavanja dræavnih voda i financira nje odræavanja lokalnih voda iz slivne vodne naknade. Primjena toga modela razmatra se i u nekim najrazvijenijim zemljama Europske unije. Primjer je Velika Britanija u kojoj se programi obrane od poplava (i obrane od plima) financiraju iz dræavne riznice, ali se razmiπlja o uvoenju dopunskih vodnih naknada, i to: (1) na imovinu iskljuËivo u poplav nim podruËjima16 (Flood Plain Levy), πto je ocijenjeno kao rjeπenje koje Êe prouzroËiti “mnoga neprijateljstva” jer “tereti ærtve poplave koji uz suoËavanje s tegobama popla va, imaju poteπkoÊe s osiguravateljima i opÊenito s padom vrijednosti tih nekretnina” i (2) na investicije, tj. na gradnju17 (Charges on Development), i to kako u poplavnom podruËju, tako i izvan njega jer “svaki razvoj stvara probleme s plavljenjem”.18 Rasprave o tome je li potrebno centralno prikupljena sredstva angaæirati lokalno, po zakonom unaprijed utvrenu obrascu (u pravilu, odreenom postotku koji se “vraÊa” na podruËje jedinice lokalne samouprave ili regionalne samouprave), ili prednost tre ba dati naËelu “prioriteta o potrebama” kroz centralno prikupljanje i troπenje sredstava prisutne su i u zemljama Europske unije. NaËelo “prioriteta u potrebama” (regulacija putem programa i planova) zasluæuje prednost pred regulacijom kroz zakon zbog neko liko razloga: (1) u pripremi i izradbi planova i programa struËne podloge i struËni argu menti imaju veÊu teæinu kada se o njihovoj utemeljenosti odluËuje na jednom mjestu, (2) usklaivanje planova i programa s velikim brojem lokalnih jedinica Ëesto vodi do apsolutizacije politiËkih mjerila (Ëak i kad stvarne potrebe za gradnjom i/ili odræavanjem sustava ne postoje) i u konaËnici do neoperativnosti planova i programa, (3) zakonska bi regulacija vodila podjeli prava i odgovornosti na neprimjeren naËin - dræava bi zadræa vala odgovornost za ukupno funkcioniranje sustava, a lokalne bi se jedinice pozivale na prava na “zakonski povrat” dijela kod njih prikupljenih naknada bez odgovornosti za nefunkcioniranje sustava i (4) samo se kroz plansku i programsku regulaciju mogu iznivelirati oscilacije u prihodima i potrebama na lokalnim podruËjima. Financiranje melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja. U financira nju ovih dvaju segmenata vodnoga sektora u osnovi nema veÊih nepoznanica. Ono spada u obuhvat naËela “korisnik plaÊa”, a korisnici su korisnici melioracijskih susta va (zemljovlasnici poljoprivrednog zemljiπta). Jedina je dvojba da li primijeniti “naËelo skupne solidarnosti”, na πto i u kojem opsegu. 15 Vezanje uz postojeÊa javna davanja sadržava brojne prednosti, a gotovo da nema nedostatke. S obzirom na obveznika: vodi se jedan upravni postupak, primjenjuje se jedan sustav osloboenja, izuzeÊa i olakšica, izdaju se jedinstvene uplatnice, vodi se jedan ovršni postupak, pokreÊe se jedan upravni spor. Izravna daljnja korist manja je i uËinkovitija administracija i manji pritisak na upravno sudstvo. Ako se obraËun i naplata vezuje pak uz lokalna javna davanja (komunalna naknada, komunalni doprinos, ...) postoji i dodatna prednost - gradovi i opÊine pretvaraju se u regulatora državnih naknada. Oni odreuju osnovicu, osloboenja, olakšice, izuzeÊa, politiku naplate, a državni prihod (u obliku postotka) prati osnovicu. 16 GeneriËki naziv - Charges on beneficiaries. U Republici Hrvatskoj odgovarajuÊa kategorija ovomu jest naknada za ureenje voda iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005, koja tereti vlasnike, odnosno zakonite posjednike postojeÊe imovine, i u poplavnom i izvan poplavnog podruËja. 17 GeneriËki naziv - Charges on developers. U Republici Hrvatskoj odgovarajuÊa kategorija ovomu jest vodni doprinos koji tereti investitore, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. 18 DEFRA, Flood and Coastal Defence Funding Review, Report on the Outcome of Consultation; October 2002. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 48 U Republici Hrvatskoj, kao posljedica naslijeenoga “druπtvenoga vlasniπtva” i usitnje noga zemljiπnoga fonda, postojeÊi se melioracijski sustavi percipiraju kao javni sustavi koji zahtijevaju i javno organiziranu skrb. Zakon o vodama iz 1995. definirao ih je kao vlasniπtvo æupanija pod upravom Hrvatskih voda19. Isto tako vrijedi i za rijetke sustave navodnjavanja, osim onih koji su unutar privatiziranih zemljiπnih cjelina veÊih agroproiz voaËa. Pri financiranju sustava za odvodnju ustalio se i jedan oblik solidarnosti, koji se s vremenom pretvorio u vlastiti kontrapunkt. 3.2.4. Koriπtenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije Ostvarenje razvojnih ciljeva postavljenih ovom Strategijom znatno se moæe ubrzati ko riπtenjem bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, i to najprije iz pretpristup nih, a nakon ulaska u Europsku uniju iz kohezijskih i strukturnih fondova. U razdoblju do kraja 2006. godine Republici Hrvatskoj su u nekoliko navrata odobrena bespovratna sredstva iz programa CARDS i LIFE koja su prvenstveno koriπtena u svr hu jaËanja administrativnih kapaciteta za potrebe izrade planova upravljanja vodnim podruËjima, za potrebe transpozicije pravne steËevine Europske unije u hrvatsko vod no zakonodavstvo, te za potrebe razvoja Informacijskog sustava voda. Dio odobrenih sredstava iz programa CARDS takoer je koriπten za sanaciju πteta od poplava unu traπnjih voda u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji. NajveÊa odobrena bespovratna sredstva Republici Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova Europske unije u razdoblju do kraja godine 2006. su sredstva iz ISPA fonda u iznosu od 22,5 milijuna eura koja se koriste za provedbu projekta razvoja vodnokomunalne infrastrukture u gradu Karlovcu. Novi, jedinstveni instrument pomoÊi IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) od 2007. godine zamjenjuje sve dosadaπnje pretpristupne programe, a svrha mu je po moÊi dræavama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u ostvarenju ciljeva definiranih pravnom steËevinom Europske unije. Sukladno Operativnom programu zaπ tite okoliπa, u trogodiπnjem razdoblju od 2007. do 2009. godine Republici Hrvatskoj Êe za komponentu IIIb program IPA „Zaπtita okoliπa” biti na raspolaganju 53.499.550 eura (16.999.500 eura za godinu 2007.; 18.000.000 eura za godinu 2008.; 18.500.250 eura za godinu 2009.). Kroz Prioritetnu os 2 „Zaπtita vodnih resursa Hrvatske kroz po boljπanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama” IPA Operativnog programa zaπtite okoliπa (otprilike polovica predvienih sredstava iz komponente IIIb) financiranju se projekti iz podruËja javne vodoopskrbe te odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda. Maksimalna razina sufinanciranja bespovrat nim sredstvima iz programa IPA iznosi 75%, dok se ostala sredstva moraju osigurati iz lokalnih izvora (krediti, dræavni proraËun, proraËuni jedinica lokalne samouprave ili sredstava komunalnog druπtva, krajnjeg korisnika). IPA fond je prvenstveno zamiπljen kao priprema za koriπtenje strukturnih fondova Eu ropske unije na Ëije se koriπtenje stjeËe pravo ulaskom u punopravno Ëlanstvo, pa se stoga oËekuje da Êe ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska imati na raspolaga nju znatno veÊa sredstva od sredstava predvienih u okviru IPA fonda. 19 Pokušaj Zakona o vodama iz 1995. da na kanale III. i IV. reda (graevine detaljne melioracijske odvodnje) primijeni suvremeniju koncepciju i prepusti ih korisnicima završen je opÊim neodržavanjem i zapuštanjem ovih sustava. Stoga je Novelom Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. financiranje i održavanje vraÊeno u krug organizirane javne nadležnosti - kroz obraËun naknade za melioracijsku odvodnju i kroz nadležnost županija. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 49 Ureenje vodotoka i drugih voda obuhvaÊa: graenje, tehniËko i gospodarsko odræa vanje regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracijsku odvodnju, tehniËko i gospodarsko odræavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge ra dove kojima se omoguÊuju kontrolirani i neπkodljivi protoci voda i njihovo namjensko iskoriπtavanje. Zaπtita od πtetnoga djelovanja voda obuhvaÊa djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaπtitu od erozija i bujica, te za ot klanjanje posljedica od takvih djelovanja. Pri obavljanju takvih radova poπtuju se uvjeti zaπtite prirode. Sustav voda I. reda prema Odluci o popisu voda I. reda Ëine meudræavne vode (83 prirodna vodotoka, 12 kanala, 1 prirodno jezero i 2 akumulacije), priobalne vode, drugi veÊi vodotoci (61 prirodni vodotok, 22 ponornice, 5 prirodnih jezera, 33 kanala, 15 tune la, 35 akumulacija i 32 retencije), te 67 bujiËnih voda veÊe snage. Sveukupno u sustav voda I. reda ulazi 10.203 km rijeka, vodotoka, kanala i bujica s pripadnim regulacijskim i zaπtitnim vodnim graevinama, od Ëega 2.252 km obrambenih nasipa, te 63 crpne stanice. Sve ostale vode pripadaju sustavu voda II. reda. Graenje regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina provodi se prema Programu graenja re gulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog resornog ministra. TehniËko i gospodarsko odræavanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina provodi se temeljem Programa ureenja vodotoka i drugih voda koji je sastavni dio godiπnjeg plana upravljanja vodama, a kojeg donose Hrvatske vode u suglasnosti s Mi nistarstvom regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva. U navedene planove gospodarenja vodama ugradit Êe se uvjeti i mjere zaπtite prirode i okoliπa. Odluke o ureivanju ili graenju novih sustava melioracijske odvodnje donose æupa nijske skupπtine. Æupanije Êe od poËetka godine 2009. biti odgovorne za tehniËko i gospodarsko odræavanje detaljnih melioracijskih graevina i provoditi Êe ga sukladno programima odræavanja koje Êe takoer donositi æupanijske skupπtine. U djelokrugu rada nadleænih sluæbi resornog ministarstva i Hrvatskih voda provode se i aktivnosti u vezi s identifikacijom i uknjiæbom zemljiπnih Ëestica sa svojstvom vodno ga dobra, te aktivnosti u vezi s eksploatacijom πljunka i pijeska iz obnovljivih leæiπta u podruËjima znaËajnim za vodni reæim, odnosno iz vodotoka i drugih leæiπta povrπinskih voda, te iz priobalnog mora uz uπÊa rijeka. 3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda Izgraenost sustava Postupnim naseljavanjem i intenziviranjem iskoriπtavanja zemljiπta na poplavnim po druËjima tijekom posljednjih dvjestotinjak godina rasle su potrebe za uËinkovitom zaπ titom od poplava, te zaπtitom od erozije i melioracijskom odvodnjom kao njezinim sa stavnim komponentama. ZnaËajni regulacijski, zaπtitni i melioracijski radovi na nekim su podruËjima zapoËeli joπ u devetnaestom stoljeÊu, a osobito su bili intenzivni tijekom razdoblja od poËetka πezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljeÊa, Ëime su bitno smanjene moguÊe πtete od poplava i znatno poveÊani prinosi poljopri vredne proizvodnje. 3.3. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 50 Agresija na Hrvatsku poËetkom devedesetih nanijela je goleme πtete izgraenim su stavima i uglavnom je zaustavila njihov daljnji razvoj. Na zastoj u realizaciji prije pla niranih projekata takoer su utjecali i gospodarski preustroji, a time i promijenjeni prioriteti glavnih partnera vodnoga gospodarstva u viπenamjenskom ureivanju i isko riπtavanju voda i zemljiπta, elektroprivrede, poljoprivrede i rijeËne plovidbe. Istodobno poradi opÊih gospodarskih uvjeta u poratnom razdoblju vodno gospodarstvo sve do donoπenja novih zakonskih rjeπenja u prosincu 2005. godine nije raspolagalo financij skim sredstvima nuænim za redovito odræavanje funkcionalnosti postojeÊih sustava. Posljedica takvih okolnosti bilo je nezadovoljavajuÊe stanje zaπtite od poplava u Hr vatskoj, kojeg su karakterizirali visoki rizici od poplava na mnogim podruËjima, brojni nedovrπeni i nedovoljno odræavani zaπtitni i melioracijski sustavi, te samo dijelom sanirane ratne πtete. Slika 3.4. Izgraenost zaštitnih sustava PostojeÊi zaπtitni sustavi i sustavi melioracijske odvodnje sastoje se od velikoga broja regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina, te vodnih graevina za melioracijsku odvod nju. Na vodotocima I. reda zaπtitni sustavi u potpunosti su izgraeni na oko 73%, dje lomiËno na oko 24%, a nisu izgraeni na oko 3% podruËja na kojima su potrebni. Na pribliæno 21.905 km vodotoka II. reda sustavi su u potpunosti izgraeni na oko 75% vodotoka, dok su na ostalima neizgraeni ili izgraeni manjim dijelom. U navedene vo dotoke I. i II. reda ubraja se i 945 registriranih bujica ukupne duljine od oko 9.422 km, od kojih je ureeno samo 1.037 km ili oko 11%. Uz vodotoke I. reda ukupno je izgraeno 2.252 km, a uz vodotoke II. reda 438 km obrambenih nasipa koji omoguÊuju razliËite razine zaπtite zaobalja od poplava. U su radnji s ostalim korisnicima voda i zemljiπta dosad je izgraeno 58 viπenamjenskih akumulacija ukupnog volumena od 1.057 milijuna m3. Izgraene su 43 brdske retencije ukupnog volumena 23 milijuna m3, a dijelom je formirano 5 velikih nizinskih retencija na slivu Save (Lonjsko polje, Mokro polje, KupËina, Zelenik i Jantak) ukupnog volumena od oko 1.590 milijuna m3. Mreæa kanala je priliËno razvijena. Izgraena su tri velika ote 73% 74% 84% 71% 73% 24% 24% 14% 28% 24% 3% 2% 2% 1% 3% 66% 84% 85% 85% 76% 33% 14% 13% 12% 23% 1% 2% 2% 3% 1% 0 5000 10000 15000 20000 25000 SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI UKUPNO HRVATSKA duljina (km) FUNKCIONALNO STANJE POTREBNO SANIRATI ILI REKONSTRUIRATI POTREBNO IZGRADITI VODE I. REDA VODE II. REDA VODE I. REDA VODE II. REDA VODE I. REDA VODE I. REDA VODE I. REDA VODE II. REDA VODE II. REDA VODE II. REDA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 51 retna kanala (Odra, Lonja - Strug i Kupa - Kupa) ukupne duljine od oko 65 km, spojni kanali Zelina - Lonja - Glogovnica - »esma i Ilova - Pakra, te ukupno oko 900 km late ralnih kanala za prikupljanje brdskih voda uz branjena podruËja. Slika 3.5. Ukupni volumeni višenamjenskih akumulacija i brdskih retencija Slika 3.6. Lateralni i melioracijski kanali Od osnovnih melioracijskih objekata za odvodnju ukupno je izgraeno oko 6.600 km melioracijskih kanala I. i II. reda, te 74 crpne stanice ukupnog kapaciteta od 291 m3/s. NajveÊa crpna stanica CS Bosut kapaciteta od 30 m3/s izgraena je na uπÊu Bosuta u Savu na teritoriju susjedne Srbije, a njezino je graenje u bivπoj dræavi veÊim dijelom financirala Hrvatska. Zbog nepostojanja bilateralnog sporazuma o vodnogospodarskoj suradnji sa Srbijom Hrvatska trenutaËno nema moguÊnosti utjecati na usklaivanje njezina rada s potrebama upravljanja vodama na svojem dijelu sliva. Za potrebe odvod nje nekoliko krπkih polja na jadranskim slivovima izgraeno je devet odvodnih tunela ukupne duljine od 17,3 km. Izgraen je i velik broj manjih regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina, te vodnih grae vina za melioracijsku odvodnju, napose na vodotocima II. reda. PostojeÊi sustavi dije lom su nedovrπeni, tako da na mnogim prostorima ne omoguÊuju primjerene razine sigurnosti od poplava. Odræavanje funkcionalnosti sustava Provedene analize pokazuju su da je za redovita gospodarska i tehniËka odræavanja vo dotoka, vodnog dobra i vodnih graevina u Republici Hrvatskoj ukupno potrebno oko 915 milijuna kuna godiπnje, od Ëega se 391 milijuna kuna odnosi na vodotoke I. reda, a 524 milijuna kuna na vodotoke II. reda. Od ukupnog iznosa potrebnog za odræavanje sustava na vodotocima I. reda oko 37% odnosi se na odræavanja regulacijskih i zaπtitnih vodnih AKUMULACIJE 639,27 hm3 60% 180,14 hm3 17% 164,52 hm3 16% 72,81 hm3 7% SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI RETENCIJE 0,4 hm3 2% 8,32 hm3 37% 2,47 hm3 11% 11,4 hm3 50% LATERALNI KANALI 271,1 km 30% 58,7 km 6% 533,6 km 58% 53,4 km 6% SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI MELIORACIJSKI KANALI 107,5 km 2% 405,1 km 6% 2.911,2 km 44% 3.170,4 km 48% STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 52 graevina, oko 55% na odræavanja protoËnosti vodotoka (tehniËka ËiπÊenja korita od na nosa na lokacijama prirodnih taloænica, gospodarska ËiπÊenja inundacija od vegetacije), a oko 8% na troπkove operativne obrane od poplava i druge troπkove funkcioniranja sustava. Od ukupnog iznosa potrebnog za odræavanja sustava na vodotocima II. reda oko 31% od nosi se na odræavanja regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina, oko 51% na odræavanja protoËnosti vodotoka, oko 13% na odræavanja glavnih melioracijskih objekata za odvodnju (izmuljivanja mreæe kanala), a oko 5% na troπkove operativne obrane od poplava i druge troπkove funkcioniranja sustava. Raspoloæiva financijska sredstva za te potrebe bila su ne dostatna sve do uvoenja vodnoga doprinosa i naknade za ureenje voda u prosincu godi ne 2005. Od tada su prihodi prikupljeni s osnove tih vodnih naknada znatno poveÊani, ali joπ uvijek nisu dostatni za sva potrebna ulaganja u razvoj sustava zaπtitnih i regulacijskih vodnih graevina. Na nekim lokacijama prirodnih taloænica u velikim rijekama obavljaju se komercijalne eks ploatacije πljunka i pijeska Ëime se dijelom umanjuju troπkovi odræavanja protoËnosti korita i odræavanja plovnih putova. U Hrvatskoj je trenutaËno na snazi tridesetak ugovora o kon cesiji na temelju kojih se godiπnje izvadi ukupno oko 1.220.000 m3 πljunka i oko 1.835.000 m3 pijeska. ©ljunak se vadi iz Save (870.000 m3/godiπnje), Kupe (190.000 m3/godiπnje), Une (40.000 m3/godiπnje) i Drave (120.000 m3/god), a pijesak iz Dunava (1.400.000 m3/ godiπnje), Drave (315.000 m3/godiπnje), Neretve (100.000 m3/godiπnje) i Zrmanje (20.000 m3/godiπnje). Precizne lokacije eksploatacijskih polja, koliËine i uvjeti vaenja πljunka i pije ska, te obveze ureenja eksploatacijskih polja i njihovih okoliπa po zavrπetku eksploatacija definirane su u ugovorima o koncesijama i vodopravnim dozvolama. Pravne i fiziËke osobe koje eksploatiraju pijesak i πljunak iz obnovljivih leæiπta na podruËjima vaænima za vodni reæim redovito vode oËevidnike o koliËinama i kakvoÊi izvaenih tvari, te ih dostavljaju Hrvat skim vodama. ZnaËajne eksploatacije πljunka i pijeska iz graniËnih vodotoka Dunava, Save, Drave, Mure, Kupe Une i Neretve obavljaju sve uzvodne i sve susjedne dræave, o Ëemu hrvatsko vodno gospodarstvo nema preciznijih podataka. Ratne i ostale πtete na sustavima postupno se saniraju, a najveÊa investicija u posljednje vrijeme bila je obnova ratom oπteÊenih zaπtitnih i melioracijskih sustava u istoËnoj Slavoniji i Baranji, unutar koje je obnovljeno 14 crpnih stanica, 102 km obrambenih nasipa uz Dunav i Dravu, te 630 km mreæe kanala. 3.3.2. Zaπtita od poplava ZnaËajke poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i Ëije se pojave ne mogu izbjeÊi, ali se poduzimanjem razliËitih preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera rizici od poplavlji vanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su meu opasnijim elementarnim nepogoda ma i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih æivota, velike materijalne πtete, devastiranje kulturnih dobara i ekoloπke πtete. Zbog prostranih brdsko-planinskih podruËja s visokim kiπnim intenzitetima, πirokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroæenim povrπinama, te zbog nedovoljno izgraenih i odræavanih zaπtitnih sustava, Hrvatska je priliËno ranjiva od poplava. Procjenjuje se da poplave poten cijalno ugroæavaju oko 15% dræavnoga kopnenog teritorija, od Ëega je veÊi dio danas zaπ tiÊen s razliËitim razinama sigurnosti. Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u pet osnovnih skupina: • rijeËne poplave zbog obilnih kiπa i/ili naglog topljenja snijega, • bujiËne poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiπa visokih intenziteta, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 53 • poplave na krπkim poljima zbog obilnih kiπa i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propu snih kapaciteta prirodnih ponora, • poplave unutarnjih voda na ravniËarskim povrπinama, • ledene poplave,a joπ su moguÊe i umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih probo ja brana i nasipa, aktiviranja kliziπta, neprimjerenih gradnji i sliËno. Znatan su problem i poplave u urbanim sredinama zbog kratkotrajnih oborina visokih in tenziteta, koje zbog velikih koncentracija stanovniπtva na relativno malim prostorima Ëesto uzrokuju velike materijalne πtete, a za koje se zaπtitne mjere planiraju na lokalnim razinama u okvirima poslova odvodnje oborinskih voda iz naselja. NajveÊe zabiljeæene poplave u Hrvatskoj tijekom posljednjih stotinjak godina bile su: • poplave Dunava: godine 1926. i 1965.; • poplave Drave: godine 1964., 1965., 1966. i 1972.; • poplave Mure: godine 1965. i 1972.; • poplave Save: godine 1933., 1964., 1966., 1990. i 1998.; • poplave Kupe: godine 1939., 1966., 1972., 1974., 1996. i 1998.; • poplava Une: godine 1974.; • poplave Neretve: godine 1950., 1995. i 1999. Iako su intenzivnom izgradnjom zaπtitnih sustava u drugoj polovici dvadesetog stoljeÊa rizici od poplavljivanja na veÊini podruËja u Hrvatskoj znatno smanjeni, nedavna zapadnoeurop ska iskustva pokazuju da se poplave mogu dogoditi i tamo gdje ih nitko ne oËekuje, odno sno da se mogu pojaviti i veÊe vode od projektnih velikih voda vrlo dugih povratnih razdoblja na koje su sustavi dimenzionirani. Dosadaπnje procjene πteta nakon poplava posvuda po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pokazale su da su one uvijek bile mnogo veÊe od troπkova provedbe preventivnih mjera. Jedna od mnogih potvrda te Ëinjenice bila je uspjeπna evakua cija velikoga vodnog vala na Savi godine 1990. s nepovoljnijim hidroloπkim znaËajkama od onog iz 1964. godine, koji je zbog tadaπnje nedovoljne razvijenosti zaπtitnog sustava izaz vao katastrofalnu poplavu u Zagrebu. Problematici zaπtite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaπtita okoliπa od nekontroliranih πirenja oneËiπÊenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Takva iskustva stoga nalaæu stalni oprez i trajnu brigu o stanju zaπtitnih sustava. ZaπtiÊenost podruËja Sliv Save: Od velikih voda Save primjereno je zaπtiÊen samo grad Zagreb koji je, pre ma procjenama, siguran od 1.000 - godiπnjih velikih voda. Ostala podruËja uz Savu uglavnom su nedovoljno zaπtiÊena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su dijelom izgraeni, pa su niæe leæeÊi dijelovi nekoliko naselja πire zapreπiÊke i samoborske regije uËestalo plavljeni. Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom, mnoga podruËja uz Savu imaju niæu razinu sigurnosti od potrebne, jer je zaπtitni sustav Srednje posavlje nedovrπen, a postojeÊi obrambeni nasipi na mno gim su mjestima nedovoljno visoki. Sustavom Srednje posavlje od savskih se poplava izravno πtite prostori uz Savu izmeu Podsuseda i Stare Gradiπke, te prostori uz Kupu nizvodno od uπÊa Dobre na kojima se nalaze veliki gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac i na kojima danas æivi viπe od milijun stanovnika. Zbog redukcije vrπnih protoka poplavnih valova u nizinskim retencijama sustav Srednje posavlje ima kljuËnu vaænost i u zaπtiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradiπke, te u zaπtiti od poplava u susjednim dræavama Bosni i Hercegovini i Srbi ji. Zaπtita od poplava zasnovana na nizinskim retencijama i ekspanzijskim povrπinama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 54 omoguÊila je zadræavanje ekoloπki povoljnih uvjeta na πirokim poplavnim povrπinama, tako da je zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti dio zaπtitnog sustava Srednje po savlje proglaπen Parkom prirode Lonjsko polje. Na slivovima savskih pritoka zaπtitni sustavi takoer su nedovrπeni ili ih uopÊe nema. Opa snosti napose prijete: naseljima Hrvatskog zagorja koje ugroæavaju Krapina i njezini bujiËni pritoci, gradu Zagrebu koji je od medvedniËkih bujica usprkos djelomiËno izgraenom zaπ titnom sustavu od 19 brdskih retencija zaπtiÊen samo od 20 do 50-godiπnjih velikih voda, naseljima u Hrvatskom pounju koje ugroæava Una, te naseljima Poæeπke kotline koja su ugroæena od Orljave i njezinih bujiËnih pritoka. Od bujiËnih brdskih voda nedovoljno su zaπ tiÊeni i drugi gradovi i naselja na slivovima Save i Kupe, meu kojima se posebno istiËe Ogulin u Ëijoj zaπtiti od poplava vaænu ulogu ima hidroenergetski sustav Gojak. Ugroæene su i mnoge poljoprivredne povrπine i infrastrukturne graevine, a kao specifiËnost istiËe se ugroæenost od poplava na zatvorenim krπkim poljima Gorskog kotara i Like. Slivovi Drave i Dunava. Koncepcija zaπtite od poplava Dunava, Drave i Mure zasnovana je na obrambenim nasipima i πirokim inundacijskim pojasovima uz vodotoke. Nasipi su dovrπeni na gotovo svim podruËjima gdje su potrebni, osim na nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varaædin, »akovec i Dubrava. Praksa je pokazala da na nekim dioni cama ne zadovoljavaju svojom visinom, pa ih je potrebno rekonstruirati πto se postupno i Ëini. Ranijim planovima bilo je predvieno da se na Muri i Dravi nizvodno od uπÊa Mure izgrade lanci hidroelektrana, Ëime bi se osiguralo viπenamjensko ureivanje i iskoriπtava nje voda i zemljiπta, a time i veÊa zaπtita od poplava na tim prostorima. Poradi odustajanja maarskih partnera i protivljenja ekoloπkih udruga, buduÊnost je tih projekata neizvjesna. Izgradnjom i kasnijim rekonstrukcijama obrambenih nasipa Drava-Dunav i Zmajevac-Ko paËevo omoguÊeni su i uËinkovita zaπtita Baranje od velikih voda Drave i Dunava i oËuva nje πirokih poplavnih povrπina uz uπÊe Drave u Dunav. Takvo rjeπenje ne samo da povolj no utjeËe na prirodni reæim voda u Parku prirode KopaËki rit nego i na zaπtitu od poplava na nizvodnim podruËjima uz Dunav. NajveÊi preostali problemi zaπtite od poplava na slivovima Drave i Dunava jesu mnoπtvo neureenih bujica koje ugroæavaju naselja i poljoprivredne povrπine u Meimurju, Podra vini i Podunavlju πto je potvreno brojnim lokalnim poplavama u posljednje vrijeme. Su stavi zaπtite od brdskih voda dijelom su dovrπeni samo na slivnim podruËjima Meimurje i Æupanijski kanal, ali joπ uvijek nedovoljno. Na ostalim slivnim podruËjima postoje samo pojedinaËne regulacijske i zaπtitne vodne graevine koje ne mogu osigurati primjerenu zaπ titu nizinskih dijelova slivova od poplava. Znatan problem zaπtite od poplava na Dunavu i donjoj Dravi jesu pojave ledostaja koje mogu prouzroËiti ledene poplave. Za uklanjanje ledenih Ëepova koji ometaju nesmetano protjecanje vode angaæiraju se ledolomci. Primorsko-istarski slivovi. Problematika zaπtite od poplava na primorsko-istarskim slivo vima vezana je uz zaπtitu urbanih sredina, turistiËkih podruËja, prometnica i poljoprivrednih povrπina od bujiËnih poplava, a kao posebna specifiËnost istiËe se odvodnja krπkih polja. U Istri su od poplava nedovoljno zaπtiÊeni niæeleæeÊi dijelovi Buzeta i Pazina koje ugroæa vaju velike vode Mirne i Pazinskog potoka, te naselja i poljoprivredne povrπine u dolinama Mirne, Dragonje i Raπe. Na πirim podruËjima Buzeta i Pazina zaπtitnih sustava gotovo da i nema, dok su zaπtitni sustavi u dolinama Raπe i Dragonje u izuzetno loπemu stanju. Velike probleme mogu stvoriti i brojne bujice koje ugroæavaju gradove, naselja, prometni ce i poljoprivredne povrπine na zapadnoj obali Istre. Na kvarnerskom podruËju opasnost prijeti od zatrpavanja vodotoka kliziπtima (kanjon RjeËine i Vinodolska dolina) koja mogu izazvati poplave veÊih razmjera, te od mnogih bujica koje ugroæavaju priobalne gradove Kvarnera i Hrvatskog primorja, te naselja i poljoprivredne povrπine na kvarnerskim otoci STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 55 Starigradu Paklenici. ma. Na liËkom je podruËju od poplava Gacke i njezinih pritoka nedovoljno branjeno πire podruËje OtoËca, a od poplava Like i njezinih pritoka nedovoljno je branjeno πire podruËje GospiÊa i Kosinjsko polje. Sustav zaπtite od poplava na tom podruËju dijelom je vezan uz funkcioniranje sustava hidroelektrane Senj. Poplave u Lici ugroæavaju i brojne poljo privredne povrπine i infrastrukturne graevine, a kao specifiËnost takoer se istiËu rizici od poplava na zatvorenim krπkim poljima. NajveÊim dijelom neureene brdske vode s Velebita ugroæavaju naselja i Jadransku magistralu duæ Ëitavog podruËja od Senja prema Starigradu Paklenici. Slika 3.7. Stanje zaπtite od poplava Dalmatinski slivovi. Zaπtita od poplava u Dalmaciji sastoji se od zaπtite od poplava veli kih rijeka Zrmanje, Krke, Cetine i Neretve, zaπtite od bujica, te od odvodnje krπkih polja. Na slivovima Zrmanje i Krke regulacijski i zaπtitni radovi djelomiËno su raeni na kraÊim dionicama uz vodotoke poradi zaπtite naselja i poljoprivrednih povrπina. PodruËja Obrov ca i Kninskog polja i dalje su nedovoljno zaπtiÊena, πto se postupno rjeπava dogradnjom sustava. ZnaËajniji zaπtitni i melioracijski sustavi raeni su na krπkim poljima zadarskog i biogradskog zalea, Nadinskom blatu, BokanjaËkom blatu i Vranskom polju, πto je omo guÊilo poljoprivrednu proizvodnju na tim nekad Ëesto plavljenim prostorima. Zaπtita od poplava na slivu Cetine vezana je uz pogon hidroenergetskog sustava Ëije se graevine dijelom nalaze i na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine. Uz Cetinu u Sinjskom polju izgraeni su obrambeni nasipi koji su omoguÊili razvoj intenzivne poljoprivredne proizvod nje na tom podruËju. OpÊe stanje zaπtite od poplava na slivu Cetine je dobro. PodruËje STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 56 delte Neretve posebno je ranjivo od poplava. Izgraeni zaπtitni i melioracijski sustav joπ je uvijek nedovrπen, pa su pojedini dijelovi delte i dalje nedovoljno zaπtiÊeni. Najugroæeniji su desnoobalni niæeleæeÊi dijelovi MetkoviÊa, πto se postupno rjeπava dogradnjom sustava. Neprimjerenom gradnjom u neposrednim zaobaljima Male Neretve sprijeËeno je normal no funkcioniranje zaπtitnog sustava, πto takoer utjeËe na porast rizika od poplava na tom podruËju. BuduÊi da Mala Neretva viπe ne moæe sluæiti kao oteretni kanal u zaπtiti od popla va, izvrπena je rekonstrukcija ustave u Opuzenu, a potrebno je provesti odgovarajuÊu re konstrukciju i dijela ostalih zaπtitnih objekata uz rijeku Neretvu kako bi se prilagodile novoj koncepciji zaπtite od poplava. Dalmatinsku obalu od Zrmanje do Prevlake, te dalmatinske otoke ugroæavaju i brojne neureene bujice, ali i neprimjerena gradnja kojom su presjeËe ni mnogi bujiËni tokovi. Poseban problem jest odvodnja krπkih polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko polje) koja usprkos velikim naporima joπ uvijek nije adekvatno rijeπena. Rizici od umjetnih poplava zbog moguÊih iznenadnih ruπenja ili prelijevanja visokih brana. Za sve akumulacije s visokim branama izraena je dokumentacija o posljedicama moguÊih ruπenja njihovih brana, obiljeæene su zone moguÊih plavljenja i uspostavljeni su sustavi za uzbunjivanje stanovniπtva. Ukupna povrπina potencijalno ugroæenih podruËja u Hrvatskoj iznosi oko 680 km2, od Ëega se oko 62% nalazi na vodnom podruËju slivova Drave i Dunava, oko 20% na vodnom podruËju dalmatinskih slivova, oko 13% na vodnom podruËju primorsko-istarskih slivova, te oko 5% na vodnom podruËju sliva Save. Negraevinske mjere zaπtite od poplava Operativna obrana od poplava. Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Dræavnom planu obrane od poplava, kojim su obuhvaÊene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je po vodnim podruËjima, a unutar njih po podruËjima æupanija, po sektorima i po dionicama vodotoka. Operativnu obranu od poplava provode organizacijske jedinice Hrvatskih voda. Glavni centar obrane od poplava u Republici Hrvatskoj je u Zagrebu, u sjediπtima vodnih podruËja Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu nalaze se centri obrane od poplava vodnih podruËja, u sjediπtima slivnih podruËja nalaze se centri obrane od poplava slivnih podruËja, a u æupanijskim srediπtima nalaze se æupanijski centri obrane od poplava. Osim navedenih centara obrane od poplava na mnogim su mjestima u Hrvatskoj osnovani terenski centri obrane od poplava dionica i vo doËuvarskih podruËja i izgraene su vodoËuvarnice kao terenske ispostave obrane od po plava. Interventne radove tijekom obrane od poplava svojom mehanizacijom, opremom i struËnim kadrovima obavljaju certificirane tvrtke, svaka na odreenom certifikacijskom podruËju. Operativna obrana od poplava u dræavi dobro funkcionira, πto je potvreno us pjeπnim evakuacijama brojnih velikih voda tijekom posljednjih desetljeÊa (Sava 1990., Drava 1993., Dunav 2002., 2006. i sliËno). PraÊenje i prognoziranje hidrometeoroloπkih pojava. Radi efikasnije provedbe ope rativne obrane od poplava Hrvatske su vode sukladno Dræavnom planu obrane od poplava, postavile i automatizirale dio mjerodavnih vodomjera, Ëime su podaci o vodo stajima u realnome vremenu dostupni centrima obrane od poplava. Izmjereni podaci o vodostajima s automatiziranih mjerodavnih vodomjera u realnom su vremenu dostupni i na teletekstu Hrvatske televizije, na web stranici Hrvatskih voda, te na mobilnim te lefonima. Podaci o izmjerenim visinama oborina uglavnom nisu raspoloæivi u realnom vremenu, πto stvara teπkoÊe pri operativnoj obrani od poplava na manjim slivovima s kratkim vremenima koncentracije otjecanja. Sustavno prognoziranje vodostaja i pro toka u Hrvatskim vodama provodi se za 5 karakteristiËnih lokacija na dionici Save od dræavne granice sa susjednom Slovenijom do Jasenovca (Jesenice, Zagreb, Rugvica, Sisak - Crnac i Jasenovac), te za Kupu u Karlovcu, πto je nedovoljno. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 57 Vodno dobro. Da bi se sprijeËilo neprimjereno iskoriπtavanje zemljiπta potrebnih za odræavanje i poboljπanje vodnog reæima, odnosno za normalno funkcioniranje posto jeÊih vodnogospodarskih sustava, za njihova redovita gospodarska i tehniËka odræa vanja, te za njihov razvoj, Zakonom o vodama odreeno je da su zemljiπne Ëestice koje obuhvaÊaju vodonosna i napuπtena korita povrπinskih kopnenih voda, ureene i neureene inundacijske pojasove, te otoke u vodonosnim koritima vodno dobro. Pri padnost neke zemljiπne Ëestice vodnom dobru upisuje se u katastre, zemljiπne knjige i prostorne planove, a zakonom su propisana i posebna ograniËenja i mjere kojih su se duæni dræati vlasnici ili korisnici takvih zemljiπnih Ëestica. Utvrivanje podruËja vodnog dobra i uknjiæba pripadajuÊih zemljiπnih Ëestica u katastre i zemljiπne knjige je u tijeku. Oteæavaju ga nesreeni katastri i zemljiπne knjige, a problemi se posebno pojavljuju pri utvrivanju granica neureenih inundacijskih pojasova uz vodotoke, na bujiËnim po druËjima, na podruËjima velikih nizinskih retencija zaπtitnih sustava, te na zaπtiÊenim podruËjima prirode, ali isto tako i pri razgraniËenju vodnog i pomorskog dobra kod re gulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina u neposrednoj blizini morske obale. Zemljiπne Ëestice koje pripadaju vodom dobru, a u vlasniπtvu su Republike Hrvatske, imaju svoj stvo javnog vodnog dobra. Za ostale zemljiπne Ëestice koje nisu u vlasniπtvu Republike Hrvatske, a pripadaju vodnom dobru Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. Financijska osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika. Financijskih osigu ranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika gotovo da i nema, πto je uglavnom posljedi ca steËenih navika vezanih uz bivπe druπtveno ureenje. Promjenama vlasniËkih odnosa i razvojem træiπne ekonomije, takve Êe se mjere sve viπe primjenjivati πto Êe zahtijevati i odgovarajuÊe prilagodbe mjerodavnih institucija. 3.3.3. Zaπtita od erozije Veliki dijelovi hrvatskoga teritorija ugroæeni su vodnom i manjim dijelom eolskom erozi jom. Intenzivni procesi vodne erozije s mnoπtvom razornih bujica osobito su prisutni na jadranskim slivovima s f|iπnom podlogom (srediπnja Istra, dijelovi Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara, dijelovi Like, Dalmacije i otoka) dok su u kontinentalnim dijelovima Hr vatske oni manje vidljivi, ali su takoer vrlo πtetni. Kontinentalne bujice, za razliku od mediteranskih, uglavnom imaju dulje tokove s veÊim padovima na svojim najuzvodnijim dijelovima, bogatije su vodom, te nemaju oπtro odvojene zone prikupljanja i odlaganja nanosa. Eolska erozija je najintenzivnija u priobalju i na otocima, a dijelom je prisutna i u sjevernoj Hrvatskoj. U posljednje vrijeme sve je prisutnija erozija kao posljedica razliËitih antropogenih utjecaja (neadekvatno iskoriπtavanje zemljiπta, neadekvatna poljoprivredna proizvodnja, poæariπta, velike infrastrukturne graevine i sliËno). Slika 3.8. Stanje erozije po vodnim podruËjima sli�no). 0% 20% 40% 60% 80% 100% SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI HRVATSKA BEZ EROZIJE (NASELJA I VODENE POVRŠINE) VRLO SLABA EROZIJA SLABA EROZIJA SREDNJE JAKA EROZIJA JAKA EROZIJA OKRŠAVANJE I VRLO JAKA EROZIJA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 58 Erozijski procesi mogu uzrokovati izuzetno velike πtete. Dok se s jedne strane ispiru plodna zemljiπta na strmim i nezaπtiÊenim poljoprivrednim povrπinama brdskih dijelova slivova i time izravno smanjuju prinosi poljoprivredne proizvodnje, s druge strane sma njuju se retencijski kapaciteti tala za zadræavanje oborinskih voda, Ëime se pospjeπuje stvaranje bujiËnih tokova. Erozijski procesi ispiranjem tla degradiraju pa i potpuno uniπ te vegetaciju na slivu, πto u konaËnici dovodi do pojava uËestalih i sve veÊih bujiËnih poplava. Tablica 3.2. Procjene erozijskih optereÊenja vodotoka* U svojim brdskim dijelovima bujiËni tokovi stvaraju, pokreÊu i pronose velike koliËine na nosa koji se zatim taloæi u rijeËnim koritima na dolinskim dijelovima slivova i na uπÊima u more. Zapunjivanjem rijeËnih korita bujiËnim nanosom, ona postaju nedovoljno pro pusna za normalno otjecanje, πto uzrokuje poplave. BujiËni nanosi takoer se taloæe u akumulacijama i retencijama smanjujuÊi im volumen. Slika 3.9. Stanje erozije Tablica 3. 2. Procjene erozijskih optere�enja vodotoka* Produkcija i pronos erozijskog nanosa* Površina analiziranih buji�nih slivova Produkcija nanosa Pronos nanosa Podru�je km2 m3/god. m3/god. sliv Save 13.372 5.817.853 2.181.578 slivovi Drave i Dunava 8.615 1.595.743 254.233 primorsko - istarski slivovi 1.356 1.217.000 385.000 dalmatinski slivovi 1.881 991.520 600.200 Hrvatska 25.224 9.622.116 3.421.011 * podaci se odnose samo na istražene buji�ne slivove STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 59 Ostale πtete od erozije s vodnogospodarskog aspekta jesu taloæenja oneËiπÊenog nanosa u akumulacijama koje se rabe za javnu vodoopskrbu i zamuÊivanja vode na krπkim izvorima nakon obilnih kiπa. Na temelju rezultata dosad provedenih istraæivanja na veÊini brdsko-planinskih po druËja u dræavi, prosjeËna godiπnja produkcija erozijskog nanosa procjenjuje se na oko 380 m3/god./km2, pri Ëemu se oko 35% pronosi u vodotocima. Radi zaπtite od erozije postupno se grade i odræavaju regulacijske i zaπtitne vodne graevine, izvode se zaπtitni protuerozijski radovi i provode se zaπtitne mjere. U protuerozijske radove na slivovima ubrajaju se poπumljavanja, uzgoj i odræavanja zaπtitne vegetacije, terasiranja nagnutih terena i sliËno, dok se u koritima bujica izvode radovi protuerozijske zaπtite i stabilizacije korita u obliku izvedbe zaπtitnih pragova, konsolidacijskih pojasova, bujiËnih pregrada, oblaganja korita, primjena zaπtitnih bioloπkih vodogradnji i drugo. U protuerozijske zaπtitne mjere ubrajaju se zabrane i ograniËavanja sjeËa drveÊa i grmlja, zabrane i ograniËavanja vaenja pije ska, πljunka i kamena, odgovarajuÊi naËini iskoriπtavanja poljoprivrednog i drugog zemljiπta, te druge sliËne mjere. Vodno je gospodarstvo zaduæeno za graenje i odræavanje regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina, te za ËiπÊenja bujiËnih korita, dok su za ostale protuerozijske radove i mjere ponajprije zaduæeni πumari i poljo privrednici. 3.3.4. Melioracijska odvodnja Sustavi melioracijske odvodnje grade se radi brze i uËinkovite odvodnje viπka vode s poljoprivrednih i drugih nizinskih povrπina, a pretpostavka za njihovu gradnju jest prethodna zaπtita melioracijskih podruËja od poplava vanjskih voda. Nuæan su pre duvjet za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te za zaπtitu od poplava unutarnjih voda na ravniËarskim podruËjima. Meliorirane povrπine na podruËju crnomorskoga sliva nalaze se u πirokim nizinama slivova Save, Drave i Dunava, a na podruËju jadranskih slivova u dolinama veÊih vodotoka Dragonje, Mirne, Raπe, Cetine i Neretve, te na zatvorenim krπkim poljima. Sustavi povrπinske odvodnje u potpunosti su izgraeni na 724.749 ha, a djelomiËno na 324.662 ha. Sustavi kombinirane odvodnje (povrπinska i podzemna odvodnja s agrotehniËkim mjerama) u potpunosti su izgraeni na 121.484 ha, a djelomiËno na 27.169 ha. VeÊina postojeÊih sustava melioracijske odvodnje danas je uglavnom u loπemu stanju kao posljedica prevelike usitnjenosti posjeda, nesaniranih ratnih πteta ili ne dovoljnog odræavanja zbog nedostatka novËanih sredstava. Vodno je gospodarstvo tijekom posljednjih desetak godina uloæilo znaËajne napore da se brojni prije iz graeni sustavi saËuvaju od daljnjega propadanja. Detaljne melioracijske objekte (24.670 km kanala III. i IV. reda i 26.202 km ostalih hidromelioracijskih objekata tipski cijevni i ploËasti propusti, betonske i kamene stepenice, sifoni, Ëepovi i osta li objekti) korisnici uglavnom nisu odræavali, kako je to bilo predvieno zakonom, πto je znatno utjecalo na funkcionalnost ukupnog sustava melioracijske odvodnje. Intenzivne aktivnosti na uspostavi funkcionalnog stanja detaljne kanalske mreæe zapoËele su godine 2005., a do kraja 2007. godine oËiπÊeno je ukupno oko 30 % te mreæe. Nakon potpunog dovoenja detaljne kanalske mreæe u funkcionalno stanje, odgovornost za njeno daljnje odræavanje preuzeti Êe æupanije. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 60 Tablica 3.3. Izgraenost sustava melioracijske odvodnje Slika 3.10. Stanje sustava melioracijske odvodnje 3 Tablica 3. 3. Izgra�enost sustava melioracijske odvodnje Stanje izgra�enosti sustava melioracijske odvodnje Površinska odvodnja Kombiniranja odvodnja Duljine kanala Crpne stanice Odvodni tuneli V el i� in a m el io ra ci js ko g po dr u� ja po tp un o iz gr a� en o dj el om i� no iz gr a� en o ne iz gr a� en o po tp un o iz gr a� en o dj el om i� no iz gr a� en o ka na li I. re da ka na li II. r ed a ka pa ci te t du lji na Podru�je ha km Broj m3/s Broj km sliv Save 955.334 348.363 107.164 499.807 71.213 7.280 1.696 1.474 39 168 0 0 slivovi Drave i Dunava 626.439 362.240 204.696 59.503 48.197 19.889 1.374 1.537 21 55 0 0 primorsko istarski slivovi 43.020 1.760 3.035 38.225 1.760 0 71 37 4 9 2 6 dalmatinski slivovi 48.999 12.386 9.767 26.846 314 0 141 265 10 59 7 11 Hrvatska 1.673.792 724.749 324.662 624.381 121.484 27.169 3.282 3.313 74 291 9 17 KOMBINIRANA ODVODNJA (PRIBLIŽNO 822.000 ha) 82% 15% 3% MOGU�E RIJEŠITI ODVODNJU RIJEŠENA ODVODNJA DIJELOM RIJEŠENA ODVODNJA POVRŠINSKA ODVODNJA (PRIBLIŽNO 1.674.000 ha) 37% 44% 19% STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 61 oko 3,62 milijuna stanovnika. Stupanj prosje�ne opskrbljenosti vodom znatno je pove�an u odnosu na 1990. godinu kada je iznosio 63%. Opskrbljenost a je na jadranskim slivovima (91%) u odnosu prema ni stupanj opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih sustava (2006. godina) znatno se razlikuje po e se od najmanje vrijednosti u Bjelovarsko-bilogorskoj e u imurskoj županiji 99% imurskoj e varijacije stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava inama i gradovima u Slika 3. 11. Prosje�na opskrbljenost stanovništva vodom Koriπtenjem voda, prema Zakonu o vodama, smatra se: zahvaÊanje, crpljenje i uporaba povrπinskih i podzemnih voda za razliËite namjene, pri Ëemu je opskrba stanovniπtva vo dom za piÊe javni interes i ima prvenstvo u odnosu na koriπtenje voda za ostale namjene koje su preteæno gospodarski interesi, podloæni utjecajima træiπta (proizvodnja elektriËne energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, zahvaÊanje mineralne i geotermalne vode, koriπtenje voda za πport i rekreaciju i sliËno). ©to se tiËe koriπtenja voda za pogon mlinova i pilana, ono je danas zanemarivo, ali dio objekata ima etnoloπku vaænost. Vodno gospodarstvo koje je ponajprije zaduæeno za skrb o vodnim resursima, u okviru upravljanja vodama, postavlja okvire i usklauje potrebe i zahtjeve raznih oblika koriπ tenja voda. Obavljanje javne vodoopskrbe je prema Zakonu o komunalnom gospodar stvu u nadleænosti jedinica lokalne samouprave (gradovi i opÊine), a iznimno u nadleæ nosti æupanija. Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva te prateÊim podzakonskim aktima utvreni su uvjeti i naËini koriπtenja voda. 3.4.1. Vodoopskrba Opskrbljenost i potroπnja vode ProsjeËna opskrbljenost stanovniπtva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hr vatskoj, iznosi 80% (2006.)20, πto znaËi da se iz javne vodoopskrbe moæe opskrblji vati oko 3,62 milijuna stanovnika. Stupanj prosjeËne opskrbljenosti vodom znatno je poveÊan u odnosu na 1990. godinu kada je iznosio 63%. Opskrbljenost stanov niπtva veÊa je na jadranskim sli vovima (91%) u odnosu prema crnomorskom slivu (77%). ProsjeËni stupanj opskrbljenosti stanovniπtva vodom iz javnih su stava (2006. godina) znatno se razlikuje po æupanijama i kreÊe se od najmanje vrijednosti u Bjelovarsko-bilogorskoj æupani ji, od 31%, do najveÊe u Istar skoj i Meimurskoj æupaniji 99% (stvarna prikljuËenost u Mei murskoj æupaniji je 77%). Joπ su veÊe varijacije stupnja opskrb ljenosti stanovniπtva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava po pojedinim opÊinama i grado vima u usporedbi s prosjecima æupanija 60%. 3.4. Koriπtenje voda 20 Pri odreivanju razine prikljuËenosti stanovništva na sustave javne vodoopskrbe treba uvažavati Ëinjenicu da je zadnji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, na temelju Ëijih su rezultata napravljene prikazane obrade, obavljen godine 2001. Slika 3.11. ProsjeËna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava prema vodnim podruËjima (2006. godina) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 62 Vodoopskrba otoka specifiËni je problem koji se uglavnom rjeπava dovoenjem vode s kopna (primjerice BraË, Hvar, ©olta), a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora (primjerice Cres, Vis), zatim skupljanjem kiπnice u cisterne (individualna opskrba), pu tem brodova - vodonosaca (uglavnom za vrlo male otoke ili incidentne situacije), prera dom boËate vode putem desalinacije (Lastovo, Mljet), odnosno kombinacijom razliËitih izvora (primjerice Krk, Pag, KorËula). Slika 3.12. PodruËja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava IsporuËene koliËine vode kuÊanstvima i gospodarstvu znatno su smanjivane od 1992. sve do godine 1998., a posljednjih se godina potroπnja ustalila u rasponu od 360 do 375 milijuna m3. U godini 2006. iz javnih vodoopskrbnih sustava isporuËeno je ukupno 311 milijuna m3. Istodobno je gospodarstvo iz vlastitih vodozahvata iskoristilo 90 mili juna m3 vode. U Hrvatskoj postoji relativno velik broj komunalnih druπtava nadleænih za javnu vo doopskrbu, πto je rezultat povijesnog razvoja te velikog broja gradova i opÊina. ProsjeËna specifiËna potroπnja vode u kuÊanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006. godina), a kreÊe se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 63 Veliki dio stanovniπtva bez javne vodoopskrbe opskrbljuje se vodom putem tzv. lokal nih vodovoda, kojih na podruËju Hrvatske ima nekoliko stotina preteæito na podruËju crnomorskoga sliva. Lokalnim vodovodima upravljaju neposredni korisnici koji su i fi nancirali njihovu izgradnju. Voda se zahvaÊa iz izvoriπta koja nisu evidentirana u su stavu koriπtenja voda (nema vodopravne dozvole i koncesije). Kod lokalnih vodovoda nije uspostavljen sustav kontrole kakvoÊe vode, nego se ona provodi prema potrebi i procjeni korisnika. Prema podacima za godinu 2006., prosjeËan gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosio je 40% a procijenjen je na osnovi podataka o zahvaÊenim i isporuËe nim koliËinama vode. NajveÊi gubitci vode su na vodnom podruËju dalmatinskih slivo va, a najmanji na vodnom podruËju slivova Drave i Dunava. Slika 3.14. IsporuËena voda iz javnih vodoopskrbnih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva (2006.) Slika 3. 13. IsporuËene koliËine vode iz javnih vodoopskrbnih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva 300 325 350 375 400 IS P O R U � EN E K O L I� IN E VO D E ( 1 06 m 3 ) 385 371 375 360 360 347 344 360 374 369 365 369 363 366 401 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 0 100 200 300 400 500 IS P O R U � E N A V O D A (1 0 6 m 3 ) GOSPODARSTVO 81 43 35 35 32 226 KU�ANSTVA 28 25 31 42 49 175 UKUPNO 109 68 66 77 81 401 VGO SAVA VGO OSIJEK VGO RIJEKA VGO SPLIT VGO ZAGREB UKUPNO HRVATSKA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 64 Slika 3.15. Prostorni raspored zahvata podzemnih i površinskih voda Zahvati i kakvoÊa vode za piÊe Podzemna voda Ëini oko 90% svih zahvaÊenih koliËina voda, dok preostali dio Ëini za hvaÊanje povrπinskih voda iz vodotoka i viπenamjenskih akumulacija. Vaæna mjera zaπtite vodonosnika vode za piÊe jest donoπenje i provoenje odluka o zonama sanitarne zaπtite. Zaπtita voda za piÊe, toËnije, provoenje mjera zaπtite unu tar zona sanitarne zaπtite oteæano je na svim crpiliπtima u krπu i aluviju, posebno tamo gdje su vodoopskrbni izvori u blizini veÊih gradova, jer su ugroæeni procesom urban izacije, industrijalizacije, poljoprivrede, neureenim odlagaliπtima otpada i otpadnim vodama. Pojedini veÊi javni vodoopskrbni sustavi oteæano osiguravaju zahtijevanu kakvoÊu vo de u sluËaju iznenadnih oneËiπÊenja, jer svoju vodoopskrbu temelje samo na jednom izvoriπtu ili su dijelom priljevnog podruËja izvan granica Hrvatske, tako da ono nije pod izravnim nadzorom hrvatskih vodnogospodarskih sluæbi. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 65 Obvezna mjera za osiguravanje kakvoÊe vode za piÊe jest dezinfekcija koja se provodi na svim sustavima javne vodoopskrbe. No, kada je potrebno, provodi se kondicioni ranje/preradba vode ovisno o znaËajkama sirove vode. Na crnomorskome slivu pri zahvaÊanju podzemne vode najËeπÊe se kondicioniranjem smanjuje sadræaj æeljeza, mangana, amonijaka i arsena. Na πirem podruËju Zagreba kondicioniranjem se rjeπa va problem antropogenog oneËiπÊenja. Na jadranskom slivu vode iz krπkog podzemlja veÊinom se rabe za javnu vodoopskrbu bez preradbe, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se povrπinske vode uglavnom kondicioniraju. Na otocima Lastovu i Mljetu postoje ureaji za desalinaciju vode Ëiji su kapaciteti manji od 10 l/s. Tablica 3.4. Preradba vode za javnu vodoopskrbu (ureaji veÊi od 10 l/s) U javnoj vodoopskrbnoj mreæi voda je pod stalnim nadzorom javnozdravstvenih sluæbi i sanitarne inspekcije. Kontrola se obavlja sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravno sti vode za piÊe. Prema rezultatima kontrola, prosjeËni broj uzoraka vode koji ne zado voljavaju sanitarne standarde na razini dræave iznosi manje od 10%. NajËeπÊi uzroci neispravnosti vode jesu mikrobioloπki pokazatelji, amonijak, nitrati, organski spojevi i mutnoÊa. Posebni je problem prisutan na podruËju Vukovarsko-srijemske i OsjeËko baranjske æupanije gdje je broj nezadovoljavajuÊih uzoraka prema kemijskim pokaza teljima znatno veÊi. Tako primjerice u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji s opskrbljenoπÊu od 82% (stvarno prikljuËeno 76%) izgraeno je viπe od 30 vodovoda (ukljuËujuÊi i grad Æupanju) koji nemaju vodu potrebne kakvoÊe. SliËna je situacija, ali u neπto manjem op segu u Brodsko-posavskoj, Poæeπko-slavonskoj æupaniji i u nekim drugim podruËjima. 3.4.2. Proizvodnja elektriËne energije Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju viπenamjenski karakter sa πirim druπtvenim i vodnogospodarskim znaËenjem (zaπtita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja elektriËne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regu lacija reæima malih voda, πport i rekreacija i drugo). ProsjeËna godiπnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh. Rad pojedinih hidroelek trana u jadranskome slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan za prekogra niËne vode koje dotjeËu iz Bosne i Hercegovine. Za koriπtenje hidroenergetskim po tencijalom izgraeno je i 7 malih hidroelektrana (snage manje od 5 MW) u privatnome vlasniπtvu, Ëija je ukupna instalirana snaga oko 25 MW. Nakon izgradnje HE Dubrava i HE –ale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj viπe gradile veÊe hidroelektrane. Na rijeci Dobri zapoËela je izgradnja HE LeπÊe snage 42 MW. Izgrae na akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od Ëega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu. Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u Hrvatskoj veÊ su iskoriπtene, a preostale su uglavnom dolinske lokacije s moguÊim veÊim utjecajem na okoliπ, pa tako i na reæim povrπinskih i podzemnih voda. Tablica 3. 4. Preradba vode za javnu vodoopskrbu (ure�aji ve�i od 10 l/s) Vodnogospodarski odjel Broj ure�aja Preradba u 2003. (106 m3/god.) sliv Save 31 25,62 slivovi Drave i Dunava 12 15,85 grad Zagreb 2 28,38 dalmatinski slivovi 2 10,62 primorsko-istarski slivovi 8 32,27 Ukupno Hrvatska 56 112,74 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 66 Tablica 3.5. Osnovne znaËajke hidroelektranaTablica 3. 5. Osnovne zna�ajke hidroelektrana Hidroelektrana Pripadna akumulacija Godina izgradnje Prosje�na godišnja proizvodnja elektri�ne energije (GWh) Instalirana snaga (MW) Instalirani protok (m3/s) Sliv Save Bukovnik 1959. Gojak Sabljaci 1959. 194 48,0 50,0 Ozalj 1 1908. 12,5 2,90 51,0 Ozalj 2 Ozalj 1952. 10,9 2,50 34,0 Zeleni Vir 1921. 7,60 1,80 4,00 Slivovi Drave i Dunava Varaždin Varaždin 1975. 454 86,0 450 �akovec �akovec 1982. 400 79,8 500 Dubrava Dubrava 1989. 385 76,0 500 Primorsko - istarski slivovi Rijeka Vali�i 1968. 88,0 36,8 21,0 Selište 1965. Senj Gusi� polje 1965. 964 216 60,0 Sklope Kruš�ica 1970. 76,1 23,5 45,0 Lokvarka 1957. Lepenica 1987. Bajer 1952. Vinodol Potkoš 1952. 138 84,0 16,8 CHE Fužine Lokvarka 1957. 6,60 4,80 9,90 RHE Lepenica Lepenica 1987. 2,70 1,14 6,20 Dalmatinski slivovi Opsenica 1984. Štikada 1984. Razovac 1984. RHE Velebit Otu�a 1984. 296 276 60,0 �ale �ale 1989. 116 40,8 220 Kraljevac Kraljevac 1912./1932. 79,0 41,6 50,0 **Buško blato 1974. **Lipa 1984. Orlovac **Mandak 1984. 365 237 70,0 RHE Buško blato** **Buško blato 1974. 10,8 70,0 Peru�a Peru�a 1960. 112 41,6 120 Zaku�ac Pran�evi�i 1961./1980. 1408 486 220 Golubi� Golubi� 1981. 18,9 6,50 14,0 Jaruga Jaruga 1903. 32,0 5,60 31,0 MHE Kr�i� Kr�i� 1988. 2,00 0,350 1,00 Miljacka Brljan 1906./1956. 117 24,0 30,0 Roški slap Roški slap 1910./1998. 8,00 1,76 12,0 **Gran�arevo 1965. Dubrovnik **Gorica 1965. 378 216 90,0 Zavrelje Zavrelje 1953. 4,70 2,10 3,00 **Akumulacije su na teritoriju Bosne i Hercegovine; HE Orlovac je na teritoriju Republike Hrvatske, a RHE Buško blato kao dio sustava HE Orlovac u potpunosti je na teritoriju Bosne i Hercegovine. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 67 3.4.3. Navodnjavanje Poljoprivredna proizvodnja na prostoru Hrvatske u proteklom je razdoblju bila orijenti rana na proizvodnju kultura za koje nije dominantno navodnjavanje (ponajprije æitarice i kukuruz), tako da su sluæbeni podaci iz 2004. godine ukazivali da se na cjelokupnom teritoriju Hrvatske navodnjavalo 9.264 ha πto je Ëinilo svega oko 0,86% od tada koriπte nih poljoprivrednih povrπina. Posljedice ovako malog postotaka navodnjavanih povrπi na bile su velike πtete u poljoprivredi u suπnim godinama. Ukupne πtete od suπa u poljoprivredi u 2000. i 2003. godini nadmaπile su 3,4 milijarde kuna. Provedbom Nacio nalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiπtem i vodama, navodnjavane povrπine u Hrvatskoj u dvije su godine poveÊane za viπe od 50%, tako da se zakljuËno sa 2007. navodnjava oko 15.000 ha poljoprivrednih povrπina. Vode za navodnjavanje zahvaÊaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i nekontro lirano zahvaÊanje podzemnih voda. Iako postoji znaËajan vodni potencijal i povrπine pogodne za navodnjavanje, do danas je izdan mali broj koncesija za navodnjavanje. Navodnjavanje je u kontinetalnom dijelu najviπe zastupljeno u povrtlarskoj i voÊarskoj individualnoj proizvodnji, te kod organiziranih veÊih proizvoaËa (privatizirani bivπi PIK ovi i privatne tvrtke) uz poznatog krajnjeg kupca. NajveÊe povrπine pod navodnjava njem u kontinentalnom dijelu Hrvatske nalaze se u Varaædinskoj, VirovitiËko - podrav skoj i OsjeËko - baranjskoj æupaniji, dok se u obalnom dijelu najviπe navodnjava u Istri i Dalmaciji, i to naroËito u dolini Neretve i na podruËju Kaπtela u Splitsko - dalmatinskoj æupaniji. Procjenjuje se da se za postojeÊe navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitci ma vode, godiπnje iskoristi oko 15 - 20 milijuna m3 vode. Slika 3.16. Izgraene hidroelektrane STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 68 Na podruËju slivova Drave i Dunava najËeπÊe se iskoriπtavaju povrπinske vode iz vodo toka, no u Meimurju i Podravini za navodnjavanje se rabi i podzemna voda, iako je na tom podruËju izgraeno nekoliko viπenamjenskih akumulacija koje za sada ne sluæe za tu svrhu. Na ovom podruËju postoje dovoljne koliËine vode koja bi se mogla iskoristiti za na vodnjavanje. Situacija je vrlo sliËna i u podruËju sliva Save, gdje su na raspolaganju znatni vodni resursi. Na jadranskome slivu za navodnjavanje se iskoriπtavaju vode iz otvorenih vodotoka (Nere tva) ili iz mjeπovitih melioracijskih sustava za odvodnju i navodnjavanje unutar zatvorenih krπkih polja (VrbniËko, Sinjsko, Imotsko, VrgoraËko, Vransko polje), a u manjoj mjeri i pod zemne vode osobito na podruËju Istre, Kaπtela i Ravnih kotara. Profitabilan uzgoj povrÊa i voÊa na jadranskim slivovima, neostvariv je bez navodnjavanja. KakvoÊa vode za navodnjavanje u kontinentalnom dijelu, te u dijelu Primorja i Istre uglav nom je zadovoljavajuÊa. No, u obalnom podruËju Primorja i Istre, te posebno Dalmacije vode koje se upotrebljavaju za navodnjavanje u nekim su sluËajevima zaslanjene i alkal izirane. Za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura (kukuruz, πeÊerna repa, rajËica i jabuka), u Hrvat skoj prosjeËno nedostaje od 100 do 600 mm vode u suπnim godinama, πto se treba na doknaditi navodnjavanjem. Ovisno o intenzitetu i trajanju suπe, smanjenje uroda pojedinih kultura iznosi od 20 do 80%. 3.4.4. Uzgoj slatkovodnih riba Toplovodni ribnjaci smjeπteni su uglavnom uz tokove veÊih rijeka u nizinskim krajevima Hrvatske. Za uzgoj hladnovodne ribe izuzetno su vaæne kakvoÊa i koliËina vode tako da su smjeπteni u blizini rijeËnih izvora ili u gornjim dijelovima vodotoka. Posljednjih godina na toplovodnim (πaranskim) ribnjacima biljeæi se smanjenje broja i povrπine aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru proiz vodne povrπine. Tako je primjerice u razdoblju 1980. - 1989. godine prosjeËna proizvodnja iznosila oko 15.000 t/god., a 2003. godine oko 3.500 t/god., prinos je godine 1989. iznosio 1.290 kg/ha, a 2002. godine 463 kg/ha. Ukupne povrπine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha. Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci, za razliku od toplovodnih ostvaruju porast proiz vodnje i poveÊanje broja uzgajivaËa. Najviπe je ribnjaka na podruËju sliva Save, gdje postoje 22 toplovodna ribnjaka povrπina veÊih od 5 ha, te 17 hladnovodnih ribnjaka. Osim toga postoji viπe manjih toplovodnih ribnjaka (povrπine manje od 5 ha), koji u najveÊemu broju sluËajeva sluæe za privatne po trebe, ili kao πportskorekreacijski ribnjaci. Ukupna godiπnja koliËina voda koja se koristi za uzgoj riba na slivu Save iznosi oko 217 milijuna m3. Na podruËju slivova Drave i Dunava postoji ukupno 29 toplovodnih ribnjaka povrπine veÊe od 5 ha. Takoer ima i veÊi broj manjih ribnjaka povrπine manje od 5 ha koji se uglavnom iskoriπ tavaju za πportski ribolov. Ribnjaci su dosta zapuπteni, a ukupna godiπnja koliËina voda koja se koristi za uzgoj riba na podruËju slivova Drave i Dunava iznosi oko 91 milijun m3. Na podruËju primorsko-istarskih slivova nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5 hladnovodnih ribnjaka. Hladnovodni ribnjaci u Gorskom kotaru nalaze se na vodotocima visoke kakvoÊe vode i dijelom bujiËnih znaËajki tako da je katkad u suπnom razdoblju teπ ko odræavati minimalne protoke i potrebnu kakvoÊu vode. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 69 Na podruËju dalmatinskih slivova takoer nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5 hladnovodnih ribnjaka. Slika 3.17. Toplovodni (površine veÊe od 5 ha) i hladnovodni ribnjaci i marikulture Na podruËju crnomorskog sliva ribnjaci su i vaæna staniπta biljnih i æivotinjskih vrsta, a posebno zaπtiÊenih vrsta ptica. 3.4.5. Unutarnji vodni putovi Ovisno o znaËenju i poloæaju vodni su putovi razvrstani kao meunarodni, meudræav ni i dræavni. Promet na unutarnjim vodnim putovima u razdoblju nakon 1990. godine je zbog ratnih okolnosti stagnirao. U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t. Vodni putovi na Dunavu, Dravi, Savi, Kupi i Uni razvrstani su kao meunarodni vodni putovi prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda. Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km meunarodni vodni put. Rijeka Drava je meunarodni vodni put od uπÊa do BeliπÊa (70 rkm), a nastavno do 198 rkm je meudræavni vodni put izmeu Republike Maarske i Republike Hrvatske. Prema Protokolu o plovidbi uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save vodni putovi na ko jima vrijedi meudræavni reæim plovidbe jesu: Sava od RaËinovaca do Siska u duljini od 376 km, rijeka Kupa u duæini od 6 km i rijeka Una u duæini od 15 km. Neretva je morski vodni put od uπÊa u more do luke MetkoviÊ u duæini od 23 km. hladnovodnih ribnjaka. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 70 Slika 3.18. Unutarnji vodni putovi i sadržaji morske plovidbe Viπe od 80% prevezene robe na hrvatskim vodnim putovima Ëini prijevoz u meuna rodnome prometu. Prijevoz nafte obavlja se na rijeci Savi izmeu Slavonskoga Broda i Siska. Prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, luke od gospodarskog znaËenja za dræavu jesu: Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi, Sisak na Savi i Kupi, Slavonski Brod na Savi. One su uvrπtene i u mreæu luka otvorenih za meunarodni i kombinirani promet. TrgovaËki aktivne luke jesu Osijek, Vukovar, Slavonski brod i Sisak. Klasifikacija europskih plovnih rijeka utvrena je Europskim ugovorom o glavnim unutar njim plovnim putovima od meunarodnog znaËenja, Ëiji je potpisnik i Hrvatska. Prema tom ugovoru, u sustav Europskih vodnih putova uvrπteni su: rijeka Dunav, VIc klase, Drava do Osijeka, IV klase, rijeka Sava od RaËinovaca do Siska, IV klase, te buduÊi viπenamjenski kanal Dunav-Sava, duæine 61,5 km, Vb klase. Klasificiranje vodnih putova ureeno je Pravilnikom o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova. Realizacija vodnogospodarskih projekata na pograniËnim dionicama Dunava, Save i Dra ve obavlja se u suradnji sa susjednim dræavama, osim sa Srbijom, u skladu s potpisanim bilateralnim sporazumima. Iako su u posljednje vrijeme postignute meunarodne i do maÊe legislativne pretpostavke razvoja unutarnje plovidbe, Hrvatska i dalje ne iskoriπtava moguÊnosti koje joj stoje na raspolaganju za intenzivniju plovidbu plovnim rijekama. Za obnovu plovidbe rijekom Savom znaËajan je Okvirni sporazum o suradnji na slivu rijeke Save, koji su potpisali predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 71 BuduÊi razvoj unutarnjih vodnih putova zasnivat Êe se na srednjoroËnim planovima raz vitka vodnih putova i luka unutarnjih voda koji se usklaivati s planovima upravljanja vodnim podruËjima. 3.4.6. ©port, kupanje i rekreacija S obzirom na rekreativnu i πportsku uporabu rijeke su razvrstane u dvije skupine: • Na velikim ravniËarskim rijekama: Savi, Dravi, Dunavu, Muri, dijelu Kupe i dijelu Une, rekreativne i πportske aktivnosti obuhvaÊaju voænju kajakom i kanuom na mirnim vo dama, te πportski ribolov. Na dijelovima vodotoka gdje je voda I. i II. vrste nalaze se kupaliπta. Intenzitet iskoriπtenosti veÊi je samo u blizini veÊih gradova. • Rijeke Ëija se izvoriπta, a i znatan dio toka nalaze u krπu imaju u nekim dijelovima kanjonska obiljeæja, a tokovi su im isprekidani kaskadama i slapovima. To su Dobra, Mreænica, Korana, Zrmanja, Krka, Cetina, te dio Kupe u gornjem toku. Na pojedinim dijelovima tih rijeka postoje viπestruke moguÊnosti za πportsko i rekreativno koriπte nje, posebno za kajak i kanu, rafting, kanyoning, πportski ribolov, izletiπta uz obalu, pouËne staze i sliËne aktivnosti. Umjetna jezera koja sluæe za rekreativne aktivnosti, te kupanje i πport jesu akumulacij ska jezera hidroelektrana i jezera nastala iskopom mineralnih sirovina, najËeπÊe πljun ka iz aluvijalnih naslaga uz Savu i Dravu. Prirodnih jezera u Hrvatskoj ima malo i sva su na odreeni naËin pod nekim reæimom zaπtite prirode, bilo u sastavu nacionalnih parkova (PlitviËka jezera i Krka), parkova prirode (Vransko jezero kod Biograda i Ko paËki rit), bilo kao zaπtiÊeni krajolici (BaÊinska jezera kod PloËa, Crveno i Modro jezero kod Imotskog). Vransko jezero na otoku Cresu zaπtiÊeno je kao vodocrpiliπte. Slika 3.19. Lokacije na vodama za šport, kupanje i rekreaciju STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 72 Za rekreaciju i πport sluæe ponajprije akumulacijska jezera hidroelektrana, primjerice PeruÊko jezero na Cetini, jezera HE »akovec i HE Dubrava na Dravi, zatim jezera Sab ljaci, Bajer i Lokvarsko jezero u Gorskom kotaru. Na svim tim akumulacijskim jezerima, osim kupanja i rekreacije, razvijen je i πportski ribolov. ©portski ribolov provodi se i na nekim toplovodnim ribnjacima u slivovima Save i Drave. U ravniËarskim podruËjima uz Savu i Dravu za πport i rekreaciju koriste se umjetna jezera nastala iskopom mineralnih sirovina, a koja se prihranjuju podzemnom vodom. Neka od njih su ureena kao primjerice: Jarun, Novo »iËe, Rakitje, Zajarki i Trstenik na πirem zagre baËkom podruËju, zatim MotiËnjak kod Varaædina i ©oderica blizu Koprivnice. U zonama zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti, osjetljivih ekoloπkih sustava i znaËajnijih krajobraznih karakteristika, πport, kupanje i rekreacija na vodi provode se na posebno utvrenim lokacijama. 3.4.7. Geotermalne i mineralne vode NajznaËajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na prostoru Panonskog bazena. Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih buπoti na, a malokad iz dubokih buπotina. Za sada se organizirano iskoriπtava samo manji dio potencijalnih lokacija utvrenih hidrogeoloπkim istraæivanjima. Slika 3.20. Lokacije zahvata geotermalnih i mineralnih voda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 73 Moæe se opÊenito konstatirati da prednjaËi tradicionalni naËin iskoriπtavanja vode u ba zenima za kupanje i za terapiju. Tehnoloπki zahtjevniji naËini koriπtenja geotermalnih voda primjenjuju se u manjoj mjeri (geotermalna polja Zagreb i Bizovac). Na dravskom slivu to su lokacije: Varaædinske Toplice, VuËkovec i Bizovac. Na podruË ju savskoga drenaænog sustava to su: Krapinske Toplice, Tuheljske Toplice, Sutinske Toplice, StubiËke Toplice, ©emniËke Toplice, JezerËica, TopliËica, Sveta Helena/©mid hen, Toplice kod Svete Jane, Sveti Ivan Zelina, Toplice LeπÊe, Lipik, Daruvarske Topli ce, Velika i Topusko. Voda se iskoriπtava u sklopu rekreacijskih centara, bolnica i sluæi u razliËite svrhe: za zagrijavanja prostorija, u bazenima za kupanje, kao topla sanitarna voda i u medicinskoj terapiji. Na podruËju Hrvatske poznato je malo izvora mineralne vode koja zadovoljava uvjete propisane pravilnikom. Svi ti izvori smjeπteni su u podruËju savskoga drenaænog susta va, a to su Apatovac, Lipik, Glavnica Donja, Slani potok (Medvednica), Kamensko (kraj Karlovca), Jamnica i Lasinja. Hladna mineralna voda iskoriπtava se na lokalitetu Jamni ca u Pokuplju i u Lipiku, gdje se puni u boce i prodaje kao prirodna mineralna voda. Za potrebe koriπtenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija (godine 2007.) za razliËite namjene uz maksimalnu godiπnju potroπnju od 8,56 milijuna m3. 3.4.8. Ostala gospodarska koriπtenja voda Voda za hlaenje Godiπnja koliËina zahvaÊenih voda iz vodotoka za potrebe hlaenja postrojenja u Hr vatskoj u prosjeku iznosi oko 205 milijuna m3, od Ëega se oko 10 - 20% izgubi u tehno loπkom procesu, a ostatak se zagrijan ispuπta natrag u vodotoke. NajveÊi su korisnici termoelektrane, na slivu rijeke Save to su termoelektrane TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, KTE Jertovec. Osim hrvatskih termoelektrana na termalno oneËiπÊenje rijeke Save utjeËe i NE Krπko u Sloveniji. Na rijeci Dravi izgraen je jedan objekt TE TO Osijek. Termoelektrane TE Rijeka, TE Plomin, INA (rafinerija Urinj) i Polimeri (Omiπalj) koriste se morskom vodom kao medijem za hlaenje, a na podruËju primorsko-istarskih slivo va u 2006. god. koriπteno je viπe od 650 milijuna m3 morske vode za hlaenje. S obzi rom na sadaπnje potrebe gospodarstva za koriπtenjem vode za hlaenje moæe se reÊi da nema posebnih ograniËenja u raspoloæivim koliËinama voda, ali treba i dalje voditi raËuna o svim nepovoljnim utjecajima na reæim voda u vodotocima (posebno u suπnim razdobljima), kao i o termiËkom oneËiπÊenju kopnenih i priobalnih voda. Voda za prodaju na træiπtu Posljednjih godina u velikom je porastu koriπtenje pitke vode visoke kakvoÊe koja se za hvaÊa radi prodaje prirodne izvorske vode na træiπtu. U Hrvatskoj postoje viπe podruËja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Banovina i druga) s izvoriπtima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi prodaje prirodne izvorske vode na træiπtu. U Hrvat skoj je do godine 2007. sklopljen 31 ugovor o koncesiji za zahvaÊanje pitke vode radi prodaje na træiπtu, ukupnoga godiπnjeg kapaciteta 860 tisuÊa m3, πto je zanemariva ko liËina u odnosu na 311 milijuna m3 isporuËene vode kuÊanstvima i dijelu gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 74 Zaπtita voda ukljuËuje naËelo odræivog razvoja i jedinstvo vodnog sustava radi osi guranja odgovarajuÊeg vodnog reæima (koliËina i kakvoÊa voda), koji se temelji na odredbama Zakona o vodama, Dræavnoga plana za zaπtitu voda21, propisa iz po druËja zaπtite voda od oneËiπÊenja, te uvaæavanju i drugih dokumenata, kao πto su: Zakon o zaπtiti prirode, Zakon o prostornom ureenju i gradnji, Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zakon o zaπtiti okoliπa, Nacionalna strategija zaπtite okoliπa i Nacionalni plan djelovanja na okoliπ, te Zakon o komunalnom gospodar stvu. U zaπtiti voda vaæno je respektirati i meunarodne sporazume koje je Republi ka Hrvatska potpisala i potvrdila u postupcima ratifikacije, a odnose se na provedbu mjera i izgradnju vodnih graevina za zaπtitu voda. Poslovi zaπtite voda namjenski se financiraju iz naknade za zaπtitu voda, koja se plaÊa prema koliËini ispuπtene otpadne vode i stupnju utjecaja na pogorπanje kakvoÊe i upo rabljivosti vode, a u skladu s mjerilima i uvjetima utvrenima podzakonskim aktima. Za kon predvia da naknada za zaπtitu voda ne smije biti manja od cijene proËiπÊavanja otpadnih voda, πto pouzdano danas nije sluËaj. Jedna od najdjelotvornijih mjera zaπtite voda jest ekonomska mjera, odnosno primjena naËela “oneËiπÊivaË plaÊa”. U okviru cijene vode iskazuju se cijena vodoopskrbe i cijena odvodnje i proËiπÊa vanja otpadnih voda, koja je danas, zbog niske razine izgraenosti sustava jav ne odvodnje i nemoguÊnosti ostvarenja pune funkcije sustava, neprimjereno niska (nekoliko puta manja od cijene vodoopskrbe). TrenutaËna cijena za odvodnju i proËiπÊavanje dostatna je samo za odræavanje sustava javne odvodnje i za hitne intervencije. S obzirom na to da se izgradnja sekundarne mreæe kanalizacijskog sustava financira iskljuËivo sredstvima komunalne tvrtke prikupljenim na lokalnoj razini, u najveÊem broju sluËajeva niska cijena vode ima za posljedicu i nedostatnu razinu izgradnje graevina za prikupljanje otpadnih voda i bitno smanjuje stupanj prikljuËenosti stanovniπtva na sustave javne odvodnje. Zaπtita voda provodi se na temelju Dræavnog plana za zaπtitu voda, koji ukljuËuje ak tivne i pasivne mjere u zaπtiti voda i mora od oneËiπÊenja s kopna kao πto su: opÊe administrativne mjere, mjere za oËuvanje kakvoÊe voda, mjere za spreËavanje i smanjenje oneËiπÊenja voda, provedbene mjere, mjere za sluËajeve izvanrednih i iznenadnih oneËiπÊenja, plan graenja objekata za zaπtitu voda, te izvore i naËine financiranja. Vodne graevine za zaπtitu voda, ureaji za prethodno proËiπÊava nje (industrija) i ureaji za proËiπÊavanje otpadnih voda stanovniπtva i industrije, odnosno sustav za prikupljanje, proËiπÊavanje i dispoziciju otpadnih i oborinskih voda, Ëine pasivne mjere zaπtite voda. Aktivnim mjerama za zaπtitu voda realizira se smanjivanje toËkastih i rasprπenih izvora oneËiπÊenja, koje ukljuËuju planiranje iskoriπtavanja voda i prostora, te kontroliranu uporabu cijelog niza tvari u razliËitim druπtvenim granama, a posebno u poljoprivredi. Dræavnim planom za zaπtitu voda odreeni su nositelji propisanih mjera i potrebni propisi, koji pridonose mjerama zaπtite voda od oneËiπÊenja. 3.5. Zaπtita voda 21 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, iz prosinca 2005. godine Državni plan za zaštitu voda supstituira se planovima upravljanja vodnim podruËjima. PostojeÊi Državni plan za zaštitu voda na snazi je sve do donošenja tih planova. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 75 Na pojedinim podruËjima, tzv. zaπtiÊenim podruËjima22, utvruje se potreba za dodat nim stroæim i sloæenijim mjerama zaπtite voda (povrπinske i podzemne vode) s obzirom na mjere koje se provode na cijelom podruËju Hrvatske. Osnova planiranja zaπtite voda na lokalnoj razini jesu æupanijski planovi za zaπtitu vo da s mjerama zaπtite voda i odlukama o odvodnji otpadnih voda. Za veÊinu æupanija izraene su studije zaπtite voda, odnosno studije odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda, kao podloga za izradbu æupanijskih planova zaπtite voda Ëije je donoπenje u tijeku. Treba respektirati Ëinjenicu da se analize izvora oneËiπÊenja i sustava zaπtite voda, date u nastavku, temelje na zadnjem popisu stanovniπtva u Republici Hrvatskoj iz go dine 2001. 3.5.1. Izvori oneËiπÊenja i procjena pritisaka Stanovniπtvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori oneËiπÊenja. Polaziπte za planiranje mjera zaπtite voda jest procjena utjecaja oneËiπÊenja na vode iz toËkastih i rasprπenih izvora oneËiπÊenja. U toËkaste izvore oneËiπÊenja ukljuËena su oneËiπÊe nja iz kanalizacijskog sustava i/ili ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda, a ubrojena su sva naselja i industrijski pogoni, koje je moguÊe svesti na jednu toËku upuπtanja oneËiπÊene vode u prijamnik. Rasprπene izvore oneËiπÊenja Ëine oneËiπÊenja na tlu ili u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode (poljoprivredne povrπine, oborinske vode razliËitih slivnih povrπina itd.). ToËkasti izvori oneËiπÊenja voda Za procjenu unosa oneËiπÊenja iz toËkastih izvora u vode uspostavljen je sustav praÊe nja otpadnih voda, za komunalne otpadne vode na oko 200 i industrijske na oko 1.530 lokacija. Komunalne otpadne vode, kao i otpadne vode iz prehrambene industrije, pre teæno su oneËiπÊene organskim tvarima. Otpadne vode iz kemijskih i petrokemijskih; metalopreraivaËkih; drvnih, proizvodnja celuloze i papira; te tekstilnih industrija, mogu sadræavati opasne tvari koje djeluju toksiËno, sporo su razgradive ili potpuno nerazgra dive, te bioakumulativne. Procjena tereta (t/god.) oneËiπÊenja stanovniπtva provedena je uz opÊeprihvaÊene nor me i mjerenja vrijednosti pokazatelja otpadnih voda prije ispuπtanja u prijamnik, odno sno nakon ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda. ToËkasti se izvori oneËiπÊenja preteæno odnose na naselja veÊa od 500 stanovnika i Ëine oko 82% ukupno procijenjenog tereta oneËiπÊenja stanovniπtva. Naselja manja od 500 stanovnika ukljuËena su u rasprπene izvore oneËiπÊenja i Ëine 18% ukupnoga procijenjenog oneËiπÊenja od stanovniπtva. Unosi oneËiπÊenja dijelom su umanjeni proËiπÊavanjem otpadnih voda. NajveÊe sma njenje ostvaruje se na slivovima Istre, Kvarnerskog zaljeva, Lonje i Trebeæa i donekle neposrednog sliva Save, gdje je u pogonu i veÊina izgraenih ureaja za proËiπÊava nje otpadnih voda. 22 Pojam zaštiÊenih podruËja s aspekta upravljanja vodama ureen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005.). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 76 OpÊenito, prisutna je niska razina izgraenosti sustava javne odvodnje (kanalizacija i ureaji za proËiπÊavanje) s obzirom na europske norme, pa tako veÊina oneËiπÊenja nekontrolirano odlazi u okoliπ. Slika 3.21. Pritisak oneËiπÊenja od stanovniπtva prikljuËenog na sustav javne odvodnje ZnaËajniji pritisak na kakvoÊu voda, posebno priobalnog mora, jest turizam. Iako oneËiπÊe nje od turizma u 2006. godini Ëini samo 3% od ukupnog pritiska stanovniπtva, πto na razini Jadranskog mora nije znaËajno, s obzirom na to da se pojavljuje u kratkom razdoblju, tije kom turistiËke sezone, koje je ujedno i preteæito suπno razdoblje, znaËajan je problem osobi to pri planiranju, izgradnji i odræavanju infrastrukture za zaπtitu priobalnog mora. Tablica 3. 6. Pritisak oneËiπÊenja od stanovniπtva izvan sustava javne odvodnje BPK5 Ukupni N Ukupni P Ukupno Uklonjeno Ukupno Uklonjeno Ukupno Uklonjeno Podru�je t/god. sliv Save 22.538 10.236 4.132 1.877 939 427 slivovi Drave i Dunava 5.120 1.538 939 279 213 63 crnomorski sliv 27.658 11.774 5.071 2.156 1.152 490 primorsko-istarski slivovi 6.296 1.252 1.154 184 262 42 dalmatinski slivovi 7.893 1.467 1.447 249 329 56 jadranski sliv 14.189 2.719 2.601 433 591 98 Hrvatska 41.847 14.493 7.672 2.589 1.743 588 0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000 30.000 35.000 40.000 45.000 SLIV SAVE SLIV DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI HRVATSKA t/god. UKLONJENI BPK UKUPNO BPK UKLONJENI N UKUPNO N UKLONJENI P UKUPNO P Naselja ve�a od 500 stanovnika Pritisci od stanovništva Podru�je Stanovnici Stanovnici BPK5 Ukupni N Ukupni P %* Broj Broj %** t/god. sliv Save 53 1.180.181 738.267 63 16.168 2.964 674 slivovi Drave i Dunava 72 600.114 470.500 78 10.304 1.889 429 crnomorski sliv 58 1.780.295 1.208.767 68 26.472 4.853 1.103 primorsko-istarski slivovi 45 242.600 148.068 61 3.243 594 135 dalmatinski slivovi 58 491.593 370.542 75 8.115 1.488 338 jadranski sliv 53 734.193 518.610 71 11.358 2.082 473 Hrvatska 57 2.514.488 1.727.377 69 37.830 6.935 1.576 * ukupnoga broja stanovnika na podru�ju ** stanovnika izvan sustava javne odvodnje na podru�ju STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 77 Procjena pritiska oneËiπÊenja toËkastih izvora iz industrije temelji se na podacima mje renja kakvoÊe otpadnih voda i procjenama stanja i koliËina ispuπtene vode. Na temelju podataka reprezentativnog uzorka mjerenja kakvoÊe 52 milijuna m3 otpadnih voda, dobivena je vrijednost ekvivalentnog oneËiπÊenja oko 581.000 ES. Tablica 3.7. Stanje industrijskih otpadnih voda prema podacima monitoringa Slika 3.22. Ukupni godiπnji pritisak toËkastih izvora oneËiπÊenja po BPK 5 PolazeÊi od Ëinjenice da je godiπnja potroπnja vode u gospodarstvu oko 200 milijuna m3, i uz prosjeËni gubitak vode u tehnoloπkom procesu od 30 do 35%, dobiva se orijentacijska veliËina ukupnog tereta oneËiπÊenja od gospodarstva veliËine od oko 1.500.000 ES. Tablica 3. 7. Stanje industrijskih otpadnih voda prema podacima monitoringa Ispušta se u kanalizacijski sustav Ispušta se u prijamnik S prethodnim pro�iš�avanjem Bez prethodnog pro�iš�avanja Ukupno S ure�ajem Bez ure�aja Ukupno Ukupno Podru�je 103 m3/god. sliv Save 13.193 1.411 14.604 10.943 1.150 12.093 26.697 slivovi Drave i Dunava 3.890 3.224 7.114 655 3.254 3.909 11.024 crnomorski sliv 17.083 4.635 21.718 11.598 4.404 16.002 37.721 dalmatinski slivovi 361 157 518 1.296 5.090 6.387 6.904 primorsko-istarski slivovi 485 648 1.133 6.039 245 6.284 7.417 jadranski sliv 846 805 1.651 7.335 5.335 12.671 14.321 Hrvatska 17.929 5.440 23.369 18.933 9.739 28.673 52.042 Pritisci (t BPK5/god.) Podru�je Stanovništvo Turizam Industrija Ukupno sliv Save 28.470 105 13.362 41.937 slivovi Drave i Dunava 13.886 26 21.845 35.757 crnomorski sliv 42.356 131 35.206 77.693 primorsko-istarski slivovi 8.287 1.734 2.392 12.413 dalmatinski slivovi 14.541 1.316 647 16.504 jadranski sliv 22.828 3.050 3.039 28.917 Hrvatska 65.184 3.181 38.246 106.611 100% 27% 15% 12% 73% 34% 39% 0 20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000 SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA CRNOMORSKI SLIV PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI JADRANSKI SLIV HRVATSKA pritisak (t/god.) TERETI OD STANOVNIŠTVA TERETI OD TURIZMA TERETI OD INDUSTRIJE STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 78 Pokazatelji o ukupnom godiπnjem pritisku oneËiπÊenja prema razliËitim izvorima na stanka govore o apsolutnim odnosima, ali ne nuæno i o prioritetima rjeπavanja. Oni, meu ostalim, ovise o mjestu nastanka, “osjetljivosti/ranjivosti” podruËja, funkcional nosti sustava javne odvodnje, utjecaju na zaπtiÊena podruËja i razini opasnih tvari u otpadnim vodama. Rasprπeni izvori oneËiπÊenja voda Izvori rasprπenog oneËiπÊenja jesu: poljoprivreda (hranjive tvari od gnojidbe i sredstva zaπtite bilja), erozija zemljiπta, oborinsko otjecanje s urbanih i ruralnih podruËja, promet nica, neureena odlagaliπta otpada, te ostaci ratnih razaranja na pojedinim podruËjima u Hrvatskoj. NajveÊi pritisak rasprπenih izvora oneËiπÊenja potjeËe od poljoprivrede i prometa, a naj viπe je prisutan u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i okolici veÊih gradova, a posebno Zagreba. Rasprπeno oneËiπÊenje stanovniπtva iz naselja manjih od 500 stanovnika. U okvi ru ovog dokumenta pod rasprπenim izvorima oneËiπÊenja iz ruralnih podruËja razmatra se i oneËiπÊenje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih zemalja, utvreno, da se komunalni problemi takvih naselja ne rjeπavaju sakupljanjem otpadnih voda i proËiπÊavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih ureaja, nego smanjenjem oneËiπÊenja na mjestu nastanka. Tablica 3.8. Ukupni pritisak oneËiπÊenja za karakteristiËne pokazatelje i skupine industrije Tablica 3.9. OneËiπÊenje iz naselja veliËine do 500 stanovnika 3 industrije Industrija Prehrambena Drvna Metaloprera�iva�ka Tekstilna Kemijska i petrokemijska Ostale Podru�je t BPK5/god. t KPK/god. t KPK/god. t KPK/god. t KPK/god. t KPK/god. sliv Save 7.226 5.619 1.923 733 8.970 1.024 slivovi Drave i Dunava 8.259 26.774 0 898 118 68 primorsko-istarski slivovi 1.204 661 694 0 2.714 359 dalmatinski slivovi 516 0 536 202 0 256 Hrvatska 17.205 33.054 3.153 1.833 11.802 1.707 Tablica 3. 9. One�iš�enje iz naselja veli�ine do 500 stanovnika Stanovnici Pritisak od stanovnika BPK5 Ukupni N Ukupni P Podru�je Broj % t/god sliv Save 444.501 56 9.735 1.785 406 slivovi Drave i Dunava 129.614 16 2.839 520 118 crnomorski sliv 574.115 72 12.573 2.305 524 primorsko-istarski slivovi 101.297 13 2.218 407 92 dalmatinski slivovi 123.828 15 2.712 497 113 jadranski sliv 225.125 28 4.930 904 205 Hrvatska 799.240 100 17.503 3.209 729 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 79 Rasprπeno oneËiπÊenje iz poljoprivrede. Rasprπeno oneËiπÊenje iz poljoprivrede procijenjeno je na temelju sljedeÊih indikatora pritisaka: zemljiπne povrπine, kategori je iskoriπtavanja zemljiπta, proraËuna hranjiva i procjene tla. Pritisak je vrednovan na temelju pokazatelja vezanih na redovne poljoprivredne aktivnosti, tako da su u procje nu tereta oneËiπÊenja iz poljoprivrede uvrπtena potroπnja mineralnih gnojiva i koliËine organskoga gnojiva sa æivotinjskih farmi. Prema obraenim i analiziranim podacima, moæe se uoËiti da su najveÊi tereti iz rasprπenih izvora oneËiπÊenja na slivovima Drave i Dunava, te na neposrednom slivu Save. U poljoprivredi je znaËajna upotreba pesticida, napose na crnomorskom slivu, te je moguÊ njihov utjecaj na oneËiπÊenje voda. Stvarni utjecaj uporabe pesticida moæe se utvrditi is kljuËivo mjerenjem, πto je skup proces i provodi se samo u izuzetnim okolnostima. Slika 3.23. Raspršeni izvori oneËišÊenja iz poljoprivrede (prema ukupnom N-u) Rasprπeno oneËiπÊenja od prometa. Prema europskim iskustvima, cestovni pro met Ëini viπe od 90% svih emisija oneËiπÊenja od prometa, dok ostale vrste prometa (æeljeznica, zraËni promet, morski i unutarnji brodski promet) Ëini oko 10%. Zbog toga je, u ovom dokumentu procijenjeno samo oneËiπÊenje nastalo iz cestovnoga prometa. Ukupni pritisci oneËiπÊenjem od prometa procijenjeni su na temelju intenziteta prometa i podataka o jediniËnim emisijama vozila za osnovne vrste oneËiπÊenja. Prema intenzitetu prometa najveÊi su tereti oneËiπÊenja na neposrednom slivu Save, Drave, Kupe, te Lonje i Trebeæa. KritiËne su dionice na prilazima veÊih gradova. To se odnosi prije svega na Zagreb, Karlovac, Rijeku, Osijek, Split i Zadar. Procijenjen je znatan pritisak oneËiπÊenja od prometa u zaπtiÊenim podruËjima (posebice: krπki izvori pitke vode, nacionalni parkovi i parkovi prirode). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 80 Slika 3.24. Raspršeno oneËišÊenje od prometa prema ukupnoj suhoj tvari Udio ukupnog tereta oneËiπÊenja od prometa mali je u usporedbi s ostalim izvorima oneËiπÊenja (neπto je izraæenije s obzirom na koliËine opasnih tvari). Izvanredna i iznenadna oneËiπÊenja voda Dræavnim planom za zaπtitu voda propisane su mjere koje treba provesti u sluËaju iz vanrednih i iznenadnih oneËiπÊenja voda. Sukladno Operativnom planu za sluËaj izvan rednih i iznenadnih oneËiπÊenja voda, vodno gospodarstvo izrauje i provodi dodatni program ispitivanja kakvoÊe voda, a gospodarski subjekti provode svoje operativne planove interventnih mjera koji se potvruju u sklopu vodopravnih dozvola. Republika Hrvatska preuzela je obvezu uspo stave sustava za komuniciranje, upozoravanje i uzbunjivanje u situacijama kao πto su izvanred na i iznenadna oneËiπÊenja, poplave, led, suπa, spreËavanje oneËiπÊenja s brodova, sukladno Ëlanku 14. Konvencije o zaπtiti i uporabi prekogra niËnih vodotoka i meunarodnih jezera i Ëlanku 16. Konvencije o suradnji na zaπtiti i odræivoj upo rabi rijeke Dunav. U razdoblju od godine 2000. do 2007. zabiljeæe no je ukupno 1040 oneËiπÊenja (izvanredna i iz nenadna) vodotoka, podzemlja i mora. Godiπnji broj izvanrednih oneËiπÊenja u navedenom se razdoblju kretao od 4 (godina 2006.) do 97 (godina 2003.), a iznenadnih od 71 (godina 2006.) do 157 (godina 2002.). Slika 3.25. Poznati i nepoznati poËinitelji oneËišÊenja (2000. - 2007.) ODNOS IZVANREDNIH I IZNENADNIH ONE�IŠ�ENJA 28% 72% IZVANREDNO IZNENADNO STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 81 BuduÊi da u 29% sluËajeva nisu utvreni poËinitelji oneËiπÊenja, sve troπkove ana liza i sanacije snosile su Hrvatske vode. VeÊina ih je intervencijom nadleænih in stitucija zavrπila bez veÊih posljedica na korisnike vode i mora. U pojedinim sluËa jevima oneËiπÊenja voda rezultirala su po morom riba, rakova i πkoljki. Ni u jednom sluËaju oneËiπÊenja Ëiji je izvor bio u Hrvat skoj nije bilo prekograniËnih posljedica, dok je u Republici Hrvatskoj zabiljeæeno 26 prekograniËnih oneËiπÊenja voda, i to iz: Republike Slovenije (Kupa, Sava), Bosne i Hercegovine (Sava, Ljubuπki - Prud), Maarske i Srbije. Utvren je porast iznenadnih oneËiπÊenja uzrokovanih industrijskim, te otpadnim voda ma s farmi i prometnica. Istodobno, smanjenjuje se broj prekograniËnih oneËiπÊenja. Uzroci iznenadnih oneËiπÊenja bili su ispuπtanja iz gospodarskih objekata i ureaja za prethodno proËiπÊavanje otpadnih voda, kvarovi na odvodnim sustavima i ureaji ma za proËiπÊavanje otpadnih voda, prometne nezgode s istjecanjem tekuÊih goriva i drugih opasnih tvari, havarije u industrijskim pogonima, neodgovorna odbacivanja i odlaganja πtetnih i opasnih tvari, puknuÊa produktovoda, te havarije skladiπta (nafta ili naftni derivati iz spremnika goriva, te druge opasne tvari). Radi poveÊane sigurnosti stanovniπtva, zaπtite izvora pitke vode, zaπtite okoliπa od iznenadnih oneËiπÊenja voda, uspo stavljen je Meunarodni sustav za uz bunjivanje, Principal International Alert Centre (PIAC). U dunavskome slivu unutar sustava u funkciji je 14 PIAC-a. Sukladno tomu, u skladu s Dræavnim pla nom za zaπtitu voda ustrojen je Meuna rodni centar za uzbunjivanje Republike Hrvatske, PIAC 07 u Zagrebu. Ostali izvori oneËiπÊenja Odlagaliπta otpada u Hrvatskoj jedan su od znaËajnijih nekontroliranih izvora oneËiπÊe nja voda. Ukupna koliËina proizvedenog otpada u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 13,2 milijuna tona godiπnje ili oko 2,97 tona godiπnje po stanovniku. Podaci o raspro stranjenosti neopasnog i opasnog otpada u prostoru su nepotpuni, ali se poduzimaju aktivnosti na unapreivanju sustava praÊenja. Vrlo Ëesto otpad se odlaæe na obale, inundacije, bivπe rukavce, pa i u same vodotoke, kanale ili stare πljunËare. VeÊinu lokalnih oneËiπÊenja, odnosno oneËiπÊenja na manjim vodotocima izaziva upravo ova kvo odlaganje otpada razliËitog sastava, od kojeg je dio i opasan. BuduÊi da veÊina postojeÊih odlagaliπta otpada uglavnom nisu graena sukladno vaæeÊim propisima, dio procjednih voda iz tih odlagaliπta nekontrolirano zavrπava u okoliπu i ugroæava ka kvoÊu voda, πto je posebno riziËno u krπkim podruËjima. Posebnu opasnost za vode, opÊenito, Ëini neadekvatno rijeπena obradba i odlaganje opasnog otpada, te nelegalno odlaganje ili Ëak izravno ispuπtanje u vodotoke. Slika 3.26. Izvanredna i iznenadna oneËišÊenja voda (2000. - 2007.) od 71 (godina 2006.) do 157 (godina 2002.). eni enja, sve troškove analiza i ina ih je intervencijom nadležnih institucija završila bez ih posljedica na korisnike vode i mora. U enja voda rezultirala su pomorom riba, rakova i školjki. Ni u iji je izvor bio u ODNOS POZNATIH I NEPOZNATIH PO�INITELJA 71% 29% PO�INITELJ POZNAT PO�INITELJ NEPOZNAT Slika 3.27. Uzroci iznenadnih oneËišÊenja (2000. - 2007.) 24% 19% 16% 11% 18% 9% 3% INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE KOMUNALNE OTPADNE VODE PROMET HAVARIJE SKLADIŠTA PUKNU�E NAFTOVODA PREKOGRANI�NO FARME STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 82 Pri redovitom odræavanju æeljezniËkih pruga rabe se opasne tvari (ulja, pesticidi), πto Ëini stalnu opasnost od oneËiπÊenja voda, posebice u sluËajevima prolaska trase æe ljezniËke pruge kroz podruËja sanitarne zaπtite izvoriπta vode za piÊe. Æeljeznica je, takoer, potencijalni izvor oneËiπÊenja pri transportu opasnih tvari. U ostale znaËajnije izvore ili potencijalne izvore oneËiπÊenja, koji su relevantni u pro storu, ubrajaju se: naftovodi, cjevovodi i plinovodi kojima se transportiraju opasne tvari i energenti, spremiπta opasnih tvari i izvori termalnog oneËiπÊenja. Rizike od oneËiπÊe nja iz navedenih izvora trenutaËno nije moguÊe kvantificirati, ali ih je potrebno uzeti u obzir pri rjeπavanju problema zaπtite voda. NajveÊi rizik od oneËiπÊenja za vode jesu transportni sustavi koji prolaze osjetljivim krπkim i zaπtiÊenim podruËjima. Temperatura ispuπtenih otpadnih ili rashladnih voda, koja je dopuπtena za ispuπtanje u recipijente, definirana je zakonom. NajveÊe termalno oneËiπÊenje uzrokuju termo-elek trane i NE Krπko (Republika Slovenija), locirane veÊinom na rijeci Savi i Dravi. 3.5.2. Sustavi zaπtite voda iz toËkastih izvora oneËiπÊenja voda Uspjeπnost zaπtite voda iz toËkastih izvora oneËiπÊenja izravno ovisi o izgraenosti sustava javne odvodnje koji je definiran kao sustavno i organizirano sakupljanje ot padnih voda, proËiπÊavanje i ispuπtanje u prijamnik, te obradba mulja koji nastaje u procesu proËiπÊavanja. S druge strane, uspjeπnost zaπtite voda od rasprπenih izvora oneËiπÊenja ovisi o uËinkovitosti mjera kontrole kretanja i koriπtenja opasnim tvarima i hranjivima, te mjera zaπtite koje se provode na drugim izvorima oneËiπÊenja (otpad, oneËiπÊenje zraka, oborinske vode itd.). PrikljuËenost stanovniπtva na kanalizacijski sustav Izgradnja, razvoj i pogon sustava javne odvodnje u nadleænosti su lokalne samouprave. NajËeπÊe su lokalnog znaËaja, a samo u pojedinim sluËajevima povezuju viπe naselja u je dinstveni kanalizacijski sustav sa srediπnjim ureajem za proËiπÊavanje otpadnih voda. Tablica 3.10. Izgraenost kanalizacijskog sustava po naseljimaTablica 3. 10. Izgra�enost kanalizacijskog sustava po naseljima Veli�ina naselja Obuhva�eno S kanalzacijskim sustavom Bez kanalizacijskog sustava Broj stanovnika Broj naselja 500 - 2.000 1.040 155 885 2.000 - 10.000 189 102 87 10.000 - 50.000 31 31 0 > 50.000 7 7 0 Ukupno 1.267 295 972 PrikljuËenost stanovniπtva u godini 2007. na javne sustave odvodnje donekle zadovo ljava u naseljima veÊima od 10.000 stanovnika, gdje se razina prikljuËenosti kreÊe oko 75 - 80%. NajveÊi su problemi s odvodnjom otpadnih voda u malim naseljima do 2.000 stanovnika, u kojima æivi oko 40% populacije. NajveÊa je izgraenost sustava odvodnje na podruËju primorsko-istarskih slivova. Treba istaknuti da je u Hrvatskoj izrazito velik broj naselja s manje od 500 stanovnika (5.387 naselja) u kojima æivi oko 800.000 stanovnika. U takvim naseljima zbog tehniË ko-tehnoloπkih i financijskih ograniËenja, izgradnja i pogon centraliziranih sustava javne odvodnje teπko su provedivi, pa su oneËiπÊenja iz tih naselja tretirana kao rasprπena. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 83 NajËeπÊe je primijenjen mjeπoviti tip kanalizacijskog sustava (otpadne i oborinske vo de), a rjee razdjelni sustav (uglavnom samo otpadne vode). Mjeπoviti je kanalizacijski sustav dominantan u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno u crnomorskome slivu, dok je u jadranskome slivu prisutniji razdjelni sustav. Provedba mjera zaπtite voda na mjeπovitim je sustavima sloæenija, skuplja i manje uËinkovita, za razliku od razdjelnog sustava. S obzirom na starost kanalizacijskog sustava u gradovima, moæe se pretpostaviti da je veÊina kanalizacijskih sustava u znatnoj mjeri vodopropusna. Tablica 3.11. PrikljuËenost stanovniπtva na kanalizacijske sustave (2007.)23 23 Pri odreivanju razine prikljuËenosti stanovništva na sustave javne odvodnje i proËišÊavanja komunalnih otpadnih voda, treba uvažavati Ëinjenicu da je zadnji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, na temelju Ëijih su rezultata napravljene prikazane obrade, obavljen godine 2001. Tablica 3. 11. Priklju�enost stanovništva na kanalizacijske sustave (2007.) Stanovnici Veli�ina naselja Priklju�eni Nisu priklju�eni Ukupno Broj stanovnika Broj % Broj % Broj < 2.000 111.717 6 1.640.828 94 1.752.545 2.000 - 10.000 267.602 37 455.883 63 723.485 10.000 - 50.000 501.527 74 172.036 26 673.563 > 50.000 1.042.126 81 245.741 19 1.287.867 Ukupno 1.922.972 43 2.514.488 57 4.437.460 UsporeujuÊi po regijama, stanje prikljuËenosti stanovniπtva na kanalizacijski sustav najbolje je na podruËju primorsko-istarskih slivova i iznosi 58%, dok je na dalmatinskim slivovima na kanalizacijski sustav prikljuËeno samo 31% stanovniπtva. Slika 3.28. Zastupljenost tipa kanalizacijskog sustava po veliËini naselja Tip kanalizacijskog sustava Veli�ina naselja Razdjelni Mješoviti Kombinirani Ukupno Broj stanovnika Broj naselja 500 - 2.000 79 59 17 155 2.000 - 10.000 33 62 7 102 10.000 - 50.000 7 23 1 31 > 50.000 2 3 2 7 Ukupno 121 147 27 295 9% 50% 41% razdjelni tip mješoviti tip kombinirani tip STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 84 PrikljuËenost stanovnika na ureaje za proËiπÊavanje otpadnih voda Od ukupno 295 naselja s izgraenim kanalizacijskim sustavom 131 (44%) naselje po sjeduje i ureaj za proËiπÊavanje otpadnih voda. Ukupno je izgraeno 109 ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda, razliËitih prema stupnju izgraenosti i kapacitetu. Od to ga broja 38 ureaja su s prethodnim stupnjem proËiπÊavanja otpadnih voda, 24 s prvim stupnjem proËiπÊavanja otpadnih voda, 46 ureaja s drugim stupnjem proËiπÊavanja otpadnih voda i 1 ureaj s treÊim stupnjem proËiπÊavanja otpadnih voda. Instalirani kapacitet ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda od 3.355.250 ES daje po datak o izgraenosti vodnih graevina, a ne istodobno i o razini proËiπÊavanja otpadnih voda. VeÊina je ureaja graenih 80-ih godina proπloga stoljeÊa predimenzionirana, jer su projektirani na temelju u to vrijeme vaæeÊih prostornih planova (visok porast sto pe rasta broja stanovnika i visok porast industrijske proizvodnje u skladu s planskom proizvodnjom), sa znatnim udjelom industrijskog oneËiπÊenja koje se veÊinom Ëisti na srediπnjem komunalnom ureaju za proËiπÊavanje otpadnih voda. Tablica 3.12. PrikljuËenost naselja na ureaje za proËiπÊavanje otpadnih voda (2007.) Slika 3.29. Upotpunjenost kanalizacijskog sustava ureajem za proËiπÊavanje otpadnih voda Tablica 3. 12. Priklju�enost naselja na ure�aje za pro�iš�avanje otpadnih voda (2007.) Stanovnici priklju�eni na kanalizacijski sustav Veli�ina naselja S ure�ajem Bez ure�aja Ukupno Broj stanovnika < 2.000 49.974 61.743 111.717 2.000 - 10.000 136.315 131.287 267.602 10.000 - 50.000 323.821 177.706 501.527 > 50.000 736.390 305.736 1.042.126 Ukupno 1.246.500 676.472 1.922.972 Promijenjeni uvjeti gospodarstva zasnovani na træiπnim osnovama, uvjetovali su i pro mjene u koncepciji proËiπÊavanja industrijskih otpadnih voda (ureaji za prethodno proËiπÊavanje), pa je velik dio industrije izgradio samostalne ureaje za proËiπÊavanje otpadnih voda. Istodobno, razina prikljuËivanja stanovniπtva na kanalizacijske sustave sa srediπnjim komunalnim ureajima nije se realizirala planiranom dinamikom zbog ne povoljnih gospodarskih uvjeta, visokih troπkova izgradnje sekundarne mreæe i plaÊanja prikljuËka, pa veliki dijelovi mnogih naselja nisu joπ uvijek prikljuËeni na srediπnje urea je za proËiπÊavanje otpadnih voda. za pro�iš�avanje otpadnih voda. Naselja s izgra�enim kanalizacijskim sustavom Veli�ina naselja S ure�ajem Bez ure�aja Ukupno Broj stanovnika Broj naselja 500 - 2.000 62 93 155 2.000 - 10.000 45 57 102 10.000 - 50.000 19 12 31 > 50.000 5 2 7 Ukupno 131 164 295 44% 56% naselja s ure�ajem naselja bez ure�aja STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 85 U izgradnju ureaja, radi zaπtite voda, najviπe se ulagalo u turistiËkim podruËjima pri morsko-istarskih slivova, i to u Istri i Kvarnerskom zaljevu. Od 28% koliËine otpadnih voda od stanovniπtva koja se Ëisti u Hrvatskoj, 43% se Ëisti na prethodnom i I. stupnju proËiπÊavanja, a 57% otpadnih voda proËiπÊava se na II. stupnju proËiπÊavanja. Slika 3.30. Izgraenost ureaja za proËišÊavanje otpadnih voda po slivovima 0 0 25 13 38 7 4 8 24 11 8 22 5 0 1 0 5 46 0 1 0 10 20 30 40 50 SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI UKUPNO BROJ URE�AJA PRETHODNO PRO�IŠ�AVANJE I. STUPANJ PRO�IŠ�AVANJA II. STUPANJ PRO�IŠ�AVANJA III. STUPANJ PRO�IŠ�AVANJA ProËiπÊene otpadnih voda za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda u pravilu se odlaæe na sanitarna odlagaliπta. Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava. Slika 3.31. Zastupljenost prema stupnju proËišÊavanja otpadnih voda 330.376 (7,5%) 12.405 (0,5%) 663.315 (15%) 240.114 (5%) 1.246.210 (28%) 3.191.250 (72%) stanovnici koji nisu priklju�eni na ure�aj za pro�iš�avanje stanovnici priklju�eni na ure�aj s prethodnim pro�iš�avanjem stanovnici priklju�eni na ure�aj s I. stupnjem pro�iš�avanja stanovnici priklju�eni na ure�aj s II. stupnjem pro�iš�avanja stanovnici priklju�eni na ure�aj s III. stupnjem pro�iš�avanja STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 86 3 slivovima (2007.) Stanovnici priklju�eni na ure�aj za pro�iš�avanje Stanovnici Stanovnici priklju�eni na sustav odvodnje s prethodnim pro�iš�avanjem s I. stupnjem pro�iš�avanja s II. stupnjem pro�iš�avanja s III. stupnjem pro�iš�avanja Ukupno Podru�je Broj Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % sliv Save 2.211.902 1.031.721 47 0 0 75.158 3 561.470 25 0 0 636.628 29 slivovi Drave i Dunava 833.927 233.813 28 0 0 16.033 2 68.036 8 12.405 1,5 96.474 12 crnomorski sliv 3.045.829 1.265.534 42 0 0 91.191 3 629.506 21 12.405 0,4 733.102 24 primorsko istarski slivovi 536.854 294.254 58 231.419 43 2.278 0,4 29.748 6 0 0 263.445 49 dalmatinski slivovi 854.777 363.184 31 98.957 12 146.645 17 4.061 0,5 0 0 249.663 29 jadranski sliv 1.391.631 657.438 47 330.376 24 148.923 11 33.809 2 0 0 513.108 37 Hrvatska 4.437.460 1.922.972 43 330.376 7 240.114 5 663.315 15 12.405 0,3 1.246.210 28 Tablica 3.13. Sustavi prikupljanja i proËiπÊavanja otpadnih voda stanovniπtva po slivovima (2007.) Podmorski ispusti Podmorski je ispust zakonski definiran kao vodna graevina za ispuπtanje proËiπÊene otpadne vode u more na udaljenosti od obalne crte u pravilu ne manjoj od 500 m i na dubini veÊoj od 20 m od povrπine vode. Uz izgradnju i funkcioniranje sustava jav ne odvodnje i ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda, izgradnja podmorskih ispusta vaæna je dopunska mjera zaπtite voda. Prethodno, na odgovarajuÊi naËin, proËiπÊena otpadna voda (nakon uklanjanja krupnih taloæivih i plutajuÊih tvari), koja se ispuπta dugim podmorskim ispustom putem rasprπivaËa razrjeuje se morskom vodom Ëime se pospjeπuje proces samoËiπÊenja. PodruËje mora u kojem se obavlja samoËiπÊenje udaljeno je od obale, pa se tako odræava Ëisto priobalno more, i to napose ono namije njeno kupanju. Ureaji za prethodno proËiπÊavanje i proËiπÊavanje industrijskih/ tehnoloπ kih otpadnih voda Industrijski pogoni koji su prikljuËeni na sustave javne odvodnje, u pravilu, imaju iz graene ureaje za prethodno proËiπÊavanje otpadnih voda. Time se kakvoÊa industrij skih otpadnih voda svodi na razinu kakvoÊe komunalnih otpadnih voda. Prikupljene komunalne otpadne vode i dijelom proËiπÊene industrijske otpadne vode zatim se za jedniËki Ëiste na komunalnim ureajima. Industrija je u skladu s tehnoloπkim procesima razdijeljena u pet vrsta: prehrambena; drvna i proizvodnja celuloze i papira; metalopre raivaËka; tekstilna; te kemijska i petrokemijska. Prema koliËinama otpadne vode u Hrvatskoj, najveÊe koliËine otpadaju na kemijsku i petrokemijsku industriju. Temeljem rezultata provedenih analiza proizlazi da se viπe od 50% koliËina otpadnih voda ispuπta u prirodne prijamnike bez potrebnog stupnja proËiπÊavanja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 87 Osobama koje otpadne vode ispuπtaju u sustav javne odvodnje ili u prirodni prijamnik, program ispitivanja utvruje se u vodopravnoj dozvoli za ispuπtanje otpadnih voda, a u sluËaju ispuπtanja u more, taj program mora biti usklaen i s LBS programom (Protokol o zaπtiti Sredozemnog mora od oneËiπÊenja s kopna Konvencije o zaπtiti Sredozem nog mora od oneËiπÊenja). 3.5.3. Mjere zaπtite voda za rasprπene izvore oneËiπÊenja Sve do donoπenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (prosinac 2005. godine) zakonska regulativa vezana za zaπtitu od rasprπenih izvora oneËiπÊe nja nije bila uspostavljena na sliËan naËin i u mjeri kako je to napravljeno za toË kaste izvore, jer mehanizmi financiranja odgovarajuÊih zaπtitnih mjera nisu bili pre dvieni. Najvaænija mjera za kontrolu rasprπenih izvora oneËiπÊenja jest vodopravna dozvo la za proizvodnju, odnosno stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka, koji sluæe za zaπtitu bilja, a tom se dozvolom propisuju naËin i uËestalost primjene. Osim sredstava za zaπtitu bilja, u tu skupinu proizvoda svrstavaju se sve one ke mijske tvari i pripravci koji se koriste u svrhu zaπtite, dezinfekcije, pranja i ËiπÊenja, odmaπÊivanja, odleivanja cesta, te niz drugih pripravaka za razliËite namjene, a koji nakon uporabe izravno ili posredno dospijevaju u vode. Vodopravnim se dozvo lama nalaæe provedba i drugih mjera zaπtite voda sukladno znaËajkama pojedinog izvora oneËiπÊenja. Slika 3.32. ZnaËajke ispuπtenih otpadnih voda (mjerene koliËine) pojedinih vrsta industrije Ispušta se u kanalizacijski sustav Ispušta se u vodne resurse Uz prethodno pro�iš�avanje Bez prethodnog pro�iš�avanja Ukupno Uz prethodno pro�iš�avanje Bez prethodnog pro�iš�avanja Ukupno Koli�ina ispuštene otpadne vode Vrsta industrije 103 m3/god. Prehrambena 7.720 3 898 11.618 2.887 684 3.571 15.189 Drvna, proizvodnja celuloze i papira 1.841 444 2.285 198 2.999 3.197 5.482 Metaloprera�iva�ka 1.540 62 1.602 2.155 2.438 4.593 6.195 Tekstilna 1.265 48 1.313 103 672 775 2.088 Kemijska i petrokemijska 4.191 520 4.711 11.755 2.520 14.275 18.986 Ostale vrste 1.370 468 1.838 1.836 427 2.263 4.101 Ukupno 17.927 5.440 23.367 18.934 9.740 28.674 52.041 17.927 5.440 uz prethodno pro�iš�avanje bez prethodnog pro�iš�avanja 18.934 9.740 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 88 PolazeÊi od Zakona o vodama i Dræavnog plana za zaπtitu voda24, na odreenim dije lovima slivova pokazuje se potreba za posebnim mjerama zaπtite voda, a definiraju se kao posebno zaπtiÊena podruËja. U zaπtiÊenim je podruËjima utvrena potreba za do datnim, stroæim i sveobuhvatnijim mjerama zaπtite voda od onih koje se inaËe provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, i to ponajprije radi zaπtite ljudskoga zdravlja, putem zaπtite voda koje sluæe za ljudsku uporabu, te zaπtite ekosustava. Uz vodnogo spodarsku regulativu, zahtijeva se primjena odredbi i drugih nacionalnih propisa iz po druËja: zdravstva, poljoprivrede, zaπtite prirode, zaπtite okoliπa i drugih, a radi zaπtite i odræivog upravljanja povrπinskim i podzemnim vodama i/ili zaπtite staniπta i vrsta, koje su izravno ovisne o vodi. ZaπtiÊena podruËja obuhvaÊaju dvije osnovne skupine: (i) ZaπtiÊena podruËja voda koje su namijenjene za ljudsku uporabu ili su pod utjeca jem ljudskih aktivnosti: Za navedenu skupinu zaπtiÊenih podruËja postavljaju se stroæi uvjeti gospodarskog raz voja u smislu koriπtenja vodnih resursa, odnosno unosa oneËiπÊenja putem otpadnih voda koje se ispuπtaju u prijamnike. (ii) ZaπtiÊena podruËja u koja se ubrajaju vodeni ekosustavi i ekosustavi ovisni o vodi na temelju zakona i meunarodnih konvencija koje se odnose na zaπtitu prirode: ZaπtiÊena podruËja, prema zakonima i meunarodnim konvencijama u vezi sa zaπti tom prirode, rasprostranjena su na oko 10% teritorija Republike Hrvatske. U ovom su dokumentu obuhvaÊena samo podruËja vodenih ekosustava i ekosustava izravno ovi snih o vodi. RijeË je o razliËitim stupnjevima zaπtite, pa tako i o razliËitim ograniËenjima u smislu provoenja gospodarskih djelatnosti na tim prostorima. Odreeni broj zaπtiÊe nih vrsta i staniπta nalazi se izvan zakonom zaπtiÊenih podruËja. Cjelokupna povrπina zaπtiÊenih podruËja Hrvatske, iznosi oko 47% povrπine kopnenog teritorija Hrvatske. ZaπtiÊena podruËja vode za piÊe - zone sanitarne zaπtite Izvoriπta (podzemne i povrπinske vode) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vo doopskrbu moraju se, prema Zakonu o vodama zaπtititi od oneËiπÊenja i namjernog ili sluËajnog oneËiπÊenja, te od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdrav stvenu ispravnost voda ili njihovu izdaπnost. Osnovni preduvjet provoenja zaπtite iz voriπta jest uspostavljanje i odræavanje vodozaπtitnih podruËja (zona sanitarne zaπtite) izvoriπta pitke vode za javnu vodoopskrbu. Vodozaπtitna podruËja odreuju se na te melju Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zaπtite izvoriπta, a sama zaπtita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zaπtiti izvoriπta. Odlukom se, na temelju prethodnih vodoi straænih radova, odreuju veliËina i granice vodozaπtitnih podruËja, te provedba mjera zaπtite i monitoringa voda. 3.6. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda 24 Pojam zaštiÊenih podruËja s aspekta upravljanja vodama odreen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine), Ëime se ova Strategija veÊ poËela provoditi u praksi. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 89 Vaæna mjera zaπtite vodonosnika vode za piÊe jest donoπenje i provoenje odluka o zonama sanitarne zaπtite, kojima je obuhvaÊeno oko 52% od ukupno oko 426 vodo zahvata, na kojima se zahvaÊa 80% voda. Meutim, veÊina postojeÊih odluka o zona ma sanitarne zaπtite doneπene su prema Pravilniku o zaπtitnim mjerama i uvjetima za odreivanje zona sanitarne zaπtite izvoriπta vode za piÊe (iz 1986. godine). Godi ne 2002. doneπen je novi Pravlinik o utvrivanju zona sanitarne zaπtite izvoriπta koji utvruje granice zaπtitnih zone po drugaËijim kriterijima. VeÊina odluka joπ uvijek nije usklaena s odredbama novog pravilnika. Vodozaπtitna podruËja (proglaπena i predloæena) sada pokrivaju oko 10.552 km2, od nosno oko 19% povrπine Hrvatske. Znatan dio predloæenih zona sanitarne zaπtite na dalmatinskim slivovima nije proglaπen, zbog problema zaπtite dijelova slivnih podruËja koja se nalaze izvan dræavne granice (u Bosni i Hercegovini). Sa stajaliπta zaπtite, posebni je problem uspostava zona sanitarne zaπtite za povrπin ske zahvate voda (Seliπte na Kupi, Novigrad na Dobri, zahvati na Dunavu i Dravi, zahvati na rijeci Cetini i drugi). Pri tome je posebno vaæan dio zaπtite od opasnih tvari, posebice iz rasprπenih izvora oneËiπÊenja. ZaπtiÊena podruËja za ribnjaËarstvo i πkoljkarstvo Sa stajaliπta zaπtite zdravlja stanovniπtva posebno treba πtititi vode koje se koriste za uzgoj riba i πkoljkaπa. Vodno gospodarstvo na tim podruËjima provodi monitoring voda radi osiguranja potreb nih koliËina vode I. ili II. vrste kakvoÊe. Nadleæna tijela dræavne uprave izdaju konce sije za koriπtenje voda za uzgoj riba i πkoljkaπa. PodruËja na kojima se uzgajaju ribe i πkoljkaπi ukljuËena su u æupanijske prostorne planove koji su usklaeni s vodnim gospodarstvom. Toplovodni (πaranski) ribnjaci nalaze se samo na crnomorskom slivu. Neki od njih zauzimaju velike povrπine bivπih moËvara, pa uz gospodarsko znaËenje osiguravaju i bioloπku raznolikost. Posebno vrijedni vodni ekosustavi i staniπta za ugroæene vrste (osobito ptica) su ribnjaci Crna Mlaka, Jelas i Donji Miholjac. Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci zahtijevaju vodu kakvoÊe I. vrste, a istodobno su izvori oneËiπÊenja pa im se propisuje izgradnja taloænica prije ispusta u vodotok. Hladnovod ni ribnjaci veÊinom se nalaze u Lici, Gorskom kotaru i u unutraπnjosti Dalmacije. Tablica 3.14. Povrπine zaπtiÊenih podruËja vode za piÊeTablica 3. 14. Površine zašti�enih podru�ja vode za pi�e Proglašene zone Predložene zone Ukupno Podru�je km2 % površine podru�ja sliv Save 1.490 108 1.598 6 slivovi Drave i Dunava 409 50 459 5 crnomorski sliv 1.899 158 2.057 6 primorsko-istarski slivovi 3.342 206 3.548 40 dalmatinski slivovi 1.854 3.143 4.997 40 jadranski sliv 5.196 3.349 8.545 40 Hrvatska 7.095 3.507 10.602 19 izvan Hrvatske 3.176 Ukupno 13.778 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 90 Najvaæniji morski lokaliteti na kojima se uzgajaju πkoljkaπi, koji zahtijevaju kakvoÊu mo ra I. vrste jesu: Limski kanal, Raπki zaljev, uπÊe rijeke Krke i Malostonski zaljev. ZaπtiÊena podruËja za kupanje i rekreaciju KakvoÊa voda za kupanje na slatkim je vodama u podijeljenoj nadleænosti javnoga zdravstva i vodnoga gospodarstva. Nadleænosti vezane za kontrolu kakvoÊe mora za kupanje dijele javno zdravstvo i zaπtita okoliπa, Ëemu vodno gospodarstvo znatno pri donosi kontrolom izvora oneËiπÊenja s kopna. Sustavno praÊenje i objedinjavanje podataka o kakvoÊi mora za kupanje financiraju æupanije, a jedinstvenu bazu podataka vodi Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva. PraÊenje kakvoÊe voda za kupanje na slatkim vodama financi raju æupanije. Na prostoru Hrvatske identificirano je oko 400 lokaliteta predvienih za kupanje i re kreaciju na kojima nije zabranjeno kupanje i na kojima se stanovniπtvo tradicionalno kupa u veÊem broju. Navedena zaπtiÊena podruËja ulaze u æupanijske prostorne plano ve koji se usklauju s planovima upravljanja vodama. Stanje voda namijenjenih za kupanje u nekim sluËajevima ne zadovoljava, uglavnom u blizini naselja, zbog nedovoljne izgraenosti sustava javne odvodnje. Na veÊini mor skih plaæa stanje je zadovoljavajuÊe i mnogobrojne hrvatske plaæe imaju Plavu zasta vu. Na kopnenim vodama treba istaknuti lokalitete za koje su dobivene Plave zastave, kao πto su: Aquacity kod Varaædina, ©oderica kod Koprivnice, Kopakabana kod Osije ka na Dravi, te jezero Jarun kod Zagreba. “Osjetljiva podruËja” s obzirom na unos hranjivih tvari UzimajuÊi u obzir kriterije iz hrvatskih propisa, Dræavnoga plana za zaπtitu voda i Pravilnika o graniËnim vrijednostima pokazatelja opasnih tvari u otpadnim vodama, radi reguliranja stupnja proËiπÊavanja otpadnih voda i njihova ispuπtanja razliku ju se: “vrlo osjetljiva podruËja”, “osjetljiva podruËja” i “manje osjetljiva podruËja”. Odreivanje „osjetljivih podruËja” u Hrvatskoj prema metodologiji Europske unije je u tijeku. Tablica 3.15. ZnaËajna podruËja za ribnjaËarstvo i πkoljkarstvoTablica 3. 15. Zna�ajna podru�ja za ribnja�arstvo i školjkarstvo Ribnjaci Šaranski* Pastrvski Školjkaši** Podru�je Broj km2 %* Broj Broj sliv Save 22 99 0,4 17 0 slivovi Drave i Dunava 29 34 0,4 1 0 crnomorski sliv 51 133 0,4 18 0 primorsko-istarski slivovi 0 0 0 5 4 dalmatinski slivovi 0 0 0 5 6 jadranski sliv 0 0 0 10 10 Hrvatska 51 133 0,2 28 10 * površine podru�ja ** Plan pra�enja kvalitete mora i školjkaša na podru�jima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša (godina 2005.). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 91 ZaπtiÊena podruËja prema Zakonu o zaπtiti prirode Zakon o zaπtiti prirode (“Narodne novine”, br. 70/05.) osnova je reguliranja oËuvanja bioloπke i krajobrazne raznolikosti, te postavlja opÊa naËela zaπtite prirode. Zakonom o zaπtiti prirode definirano je devet kategorija zaπtiÊenih podruËja, i to: strogi rezer vat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaËajni krajobraz, park-πuma i spomenik parkovne arhitekture. Zaπtita zaπtiÊenih podruËja provodi se u skladu sa Zakonom o zaπtiti prirode, Pravilnicima o unutarnjem redu i Planovima upravljanja zaπtiÊenim podruËjima u kojima se analizira i upravljanje vodama radi oËuvanja i odræavanja povoljnog stanja ekosustava. U tijeku je izra da i donoπenje prostornih planova zaπtiÊenih podruËja, putem kojih Êe se usklaivati naËin koriπtenja prostora od strane korisnika i tako stvoriti preduvjeti za oËuvanje i zaπtitu prirode, bioloπke i krajobrazne raznolikosti te integralnog upravljanja vodama. Vodno gospodarstvo za sada sustavno ne prati stanje voda u navedenim podruËjima (osim praÊenje stanja voda u sklopu nacionalnog monitoringa kakvoÊe voda), nego praÊenje povremeno obavljaju jav ne ustanove koje upravljaju navedenim podruËjima. Osim zaπtiÊenih podruËja Zakonom o zaπtiti prirode definirane su i zaπtiÊene svojte te ugroæena i rijetka staniπta koja je potrebno oËuvati u prirodnom stanju, Ëemu treba posvetiti posebnu paænju pri obavljanju vodnogospodarskih djelatnosti za koje je potrebno ishoditi uvjete i mjere zaπtite prirode. ZaπtiÊena podruËja prema Zakonu o πumama ©ume u Hrvatskoj su, danas, najoËuvanija sastavnica krajolika. Prema udjelu πuma i πum skih zemljiπta u ukupnoj povrπini dræave (oko 45%), Hrvatska se ubraja u πumovitije zemlje u Europi. Osim toga, viπe od 90% πuma u Hrvatskoj ima prirodnu strukturu pa su po tome jedinstvene u Europi. “NaËelo potrajnosti” ugraeno je u sve vaænije propise koji se odnose na gospodarenje πumama, tj. u Zakon o πumama i u Pravilnik o ureivanju πuma. Upravo zbog velike ovisnosti πume o vodi, ali i obratno, vlaæne πume pokazale su se kao najosjet ljiviji, ali i organizmima najbogatiji ekosustavi na razini Hrvatske. Zbog svojega bogatstva i osjetljivosti ti su ekosustavi i najugroæeniji. Tablica 3.16. ZaπtiÊena podruËja prema Zakonu o zaπtiti prirodeTablica 3. 16. Zašti�ena podru�ja prema Zakonu o zaštiti prirode Kategorije zašti�enih podru�ja Sliv Save Slivovi Drave i Dunava Crnomorski sliv Primorsko istarski slivovi Dalmatinski slivovi Jadranski sliv Hrvatska Broj 2 0 2 4 4 8 8 nacionalni park km2 328 0 328 277 356 633 961 Broj 4 2 6 2 4 6 11 park prirode km2 1.259 322 1.581 1.325 1.140 2.661,15 4.242,15 Broj 22 4 26 4 11 15 posebni rezervat km2 75 61 136 19 115 134 270 Broj 1 3 4 1 2 3 park-šuma km2 53 8 61 0 1 1 62 Broj 7 2 9 4 9 13 zna�ajni krajobraz km2 49 11 60 27 68 95 155 Broj 4 0 4 7 10 17 spomenik prirode km2 0 0 0 0 2 2 2 Broj 1 5 6 0 1 1 spomenik parkovne arhitekture km2 2 1 3 0 0 0 3 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 92 U okviru ovog dokumenta unesene su πume i πumska staniπta zakonski zaπtiÊena pre ma sljedeÊim kriterijima: (i) podruËja unutar kojih ima povrπinskih i podzemnih voda vaænih s bilo kojeg aspekta vodnoga gospodarstva, (ii) podruËja Ëija su obiljeæja zbog kojih su zaπtiÊena neposredno ovisna o odræanju reæima povrπinskih i podzemnih vo da, (iii) podruËja u kojima πuma jest i osigurava zaπtitu vodnogospodarskih sustava. Osim toga, uvrπtene su i πume i πumska staniπta neposredno ovisna o stanju voda, a koja su izdvojena iz Strategije i akcijskoga plana zaπtite bioloπke i krajobrazne razno likosti Republike Hrvatske, te πume u kojima rastu vrste drveÊa zaπtiÊene na temelju Rezolucije o zaπtiti i oËuvanju europskih πuma, a obuhvaÊene su projektom EUFOR GEN, te Direktivom o staniπtima Europske unije. Tablica 3.17. ZaπtiÊena podruËja prema Zakonu o πumama Vodno gospodarstvo usklauje svoje planske dokumente s planskim osnovama go spodarenja πumama. Pritom zaπtitne πume, kao bitan element protuerozijskih mjera, zauzimaju vaæno mjesto u upravljanju vodama. ZaπtiÊena podruËja prema usvojenim meunarodnim konvencijama U zaπtiÊena su podruËja ukljuËeni svi dijelovi Hrvatske, zaπtiÊeni meunarodnim kon vencijama o zaπtiti prirode, a koja je potrebno sagledati i s vodnogospodarskog aspek ta. To su podruËja obuhvaÊena Konvencija o moËvarama od meunarodne vaænosti naroËito kao staniπta ptica moËvarica (Ramsarska konvencija), UNESCO-ovim Popi som svjetske prirodne baπtine te UNESCO-ovim znanstvenim programom “»ovjek i biosfera” - MAB. Konvencija o moËvarama bavi se problematikom racionalnog koriπtenja svim vlaænim podruËjima na podruËju dræave. Upisivanjem najvrjednijih moËvara u Ramsarski popis oznaËuju se navedeni lokaliteti kao prostori od meunarodne vaænosti. Ramsarskom se konvencijom utvruju vlaæna podruËja bitna za obitavanje ugroæenih vrsta ptica se lica. U Republici Hrvatskoj u Ramsarski su popis upisane Ëetiri lokacije: KopaËki rit (povrπine 238 km2) na slivovima Drave i Dunava, Park prirode Lonjsko polje (povrπine 506,5 km2) i ribnjak Crna Mlaka (povrπine 6,7 km2) na slivu Save (ukupna povrπine 513,2 km2) i delta rijeke Neretve (povrπina 250 km2) na dalmatinskim slivovima. Za sa da ne postoji sustavno praÊenje stanja voda radi zaπtite navedenih fenomena. Na temelju Konvencije o zaπtiti svjetske kulturne i prirodne baπtine, u popis prirodne baπtine uvrπtena su PlitviËka jezera. UNESCO-ovim znanstvenim programom “»ovjek i biosfera” Velebit je proglaπen rezervatom biosfere. Republika Hrvatska punopravna je stranka svih relevantnih meunarodnih konvencija iz podruËja zaπtite prirode, pa tako Tablica 3. 17. Zašti�ena podru�ja prema Zakonu o šumama Šume Zašti�ene Zaštitne Ukupno Podru�je Broj km2 Broj km2 Broj km2 %* sliv Save 1.045 206 1.100 168 2.145 374 1 slivovi Drave i Dunava 223 58 42 2 265 60 1 crnomorski sliv 1.268 264 1.142 170 2.410 434 1 primorsko-istarski slivovi 432 117 462 298 894 415 5 dalmatinski slivovi 8 0,3 35 15 43 15 0,1 jadranski sliv 440 117 497 313 937 430 2 Hrvatska 1.708 381 1.639 483 3.347 864 2 *površine podru�ja STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 93 izmeu ostalog i Konvencije o bioloπkoj raznolikosti, Konvencije o zaπtiti europskih div ljih vrsta i prirodnih staniπta (Bernska konvencija) te Protokola o posebno zaπtiÊenim podruËjima Sredozemnog mora. ZaπtiÊena podruËja prema hrvatskim i meunarodnim propisima vezanima za zaπtitu prirode U skladu sa zahtjevima hrvatskih propisa i meunarodnih obveza, uzimajuÊi u obzir i zahtjeve Okvirne direktive o vodama, provedena je analiza u smislu oËuvanja bioloπke raznolikosti cijelog podruËja Hrvatske. Slika 3.33. Procjena biološke raznolikosti i revitalizacijskog potencijala vodnih i za vodu vezanih staništa Na temelju razine poznavanja vodenih ekosustava i ekosustava ovisnih o vodama i posto jeÊega stanja istraæenosti flore i faune vezane za vode, ugroæenih vrsta vezanih za vode, moguÊih bioindikatora po tipovima staniπta, te poznatih elemenata koji Êe biti vaæni za ocje ne ekoloπkoga stanja u pojedinim vodnim podruËjima, dobivena je poËetna slika o prostor nom rasporedu ugroæenih vrsta i staniπta prema dosadaπnjim spoznajama (nacionalna ekoloπka mreæa propisana je Zakonom o zaπtiti prirode). U skladu s navedenim, izraen je preliminarni katastar sa zemljovidom ugroæenih staniπta, πto je znaËajan doprinos u smislu uvrπtavanja ugroæenih vrsta u europsku EMERALD mreæu (Smaragdnu mreæu), koja je put k uspostavi NATURE 2000, odnosno sagledavanju slike o rasprostranjenosti najugroæenijih staniπta i vrsta ovisnih o vodama i odreivanju prioriteta u njihovu oËuvanju, ali i prvi korak u smislu procjene ekoloπkoga stanja voda. Ujedno su oznaËena podruËja u kojima je zabiljeæen nestanak osjetljivih vrsta biljaka i æivotinja zbog zahvata koji su promijenili prirodno stanje voda, te podruËja koja bi mo gla biti prioritet u zaπtiti bioraznolikosti vodenih i priobalnih staniπta. Primjerice neke da nas regulirane dionice rijeka poput Bednje, Krapine i Mirne imaju visok revitalizacijski potencijal. Od umjetnih vodenih staniπta, dobar ekoloπki potencijal imaju samo neki πa ranski ribnjaci. Meu njima su danas, kao zamjenska staniπta za nekadaπnja prirodna staniπta, izuzetno znaËajni ribnjaci Jelas, Donji Miholjac i Crna Mlaka. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 94 Podru�je - naziv sustava Namjene sustava Vodne gra�evine Sliv Save Srednje posavlje Zaštita od poplava, zaštita prirode, šport i rekreacija. obrambeni nasipi, nizinske retencije, distribucijske gra�evine, oteretni kanali sliv Dobre - HE Gojak Proizvodnja elektri�ne energije, zaštita od poplava, šport i rekreacija. akumulacije, tuneli i cjevovod sliv Pakre - Pakra Vodoopskrba, zaštita od poplava, šport i rekreacija. akumulacija sliv Sutle - Vonarje Zaštita od poplava, vodoopskrba, šport i rekreacija. akumulacija slivovi brodske Posavine Petnja Zaštita od poplava, navodnjavanje, šport i rekreacija. akumulacija Slivovi Drave i Dunava Drava - Dunav (Kopa�ki rit) Zaštita od poplava, plovidba, zaštita prirode, šport i rekreacija. obrambeni nasipi, regulacije dravske hidroelektrane Proizvodnja elektri�ne energije, zaštita od poplava, navodnjavanje, šport i rekreacija. akumulacije, derivacijski kanali sliv Vuke - Borovik Zaštita od poplava, navodnjavanje, šport i rekreacija. akumulacija sliv Karašice i Vu�ice - Lapovac Zaštita od poplava, navodnjavanje, šport i rekreacija. akumulacija Primorsko-istarski slivovi slivovi Like i Gacke - HE Senj Proizvodnja elektri�ne energije, zaštita od poplava, vodoopskrba šport i rekreacija. akumulacije, cjevovodi, kanali vinodolski slivovi - HE Vinodol Proizvodnja elektri�ne energije, zaštita od poplava, vodoopskrba šport i rekreacija. akumulacije, cjevovodi, kanali sliv Mirne - Botonega Vodoopskrba, zaštita od poplava, melioracijska odvodnja. akumulacija, obrambeni nasipi, crpna stanica, mreža kanala sliv Boljun�ice - �epi� polje Zaštita od poplava, melioracijska odvodnja. akumulacija, mreža kanala, odvodni tunel Dalmatinski slivovi sliv Cetine Proizvodnja elektri�ne energije, zaštita od poplava, vodoopskrba, uzgoj riba, šport i rekreacija, melioracijska odvodnja, navodnjavanje. akumulacije, obrambeni nasipi, mreža kanala, crpne stanice, cjevovodi, tuneli delta Neretve Zaštita od poplava, melioracijska odvodnja, navodnjavanje, plovidba, zaštita prirode, šport i rekreacija. obrambeni nasipi, mreža kanala, distribucijske gra�evine, regulacije Imotsko-bekijsko polje Zaštita od poplava, melioracijska odvodnja i navodnjavanje. akumulacija, retencija, mreža kanala Vrgora�ko polje i polje Rastok Zaštita od poplava, melioracijska odvodnja. odvodni tuneli, mreža kanala Viπenamjenski sustavi ureenja i koriπtenja voda i zemljiπta gospodarski su povoljni i sukladno prethodno prihvaÊenim ocjenama utjecaja na okoliπ i prirodu, ekoloπki prihvat ljivi vodnogospodarski sustavi. Koriste se za opskrbu vodom, proizvodnju elektriËne energije, navodnjavanje, plovidbu, zaπtitu od poplava, melioracijsku odvodnju, uzgoj riba, πport i rekreaciju, ali isto tako i za smanjenje oneËiπÊenja voda nizvodnim opleme njivanjem malih voda, te za prihranjivanje podzemnih voda. Za svaki pojedini lokalitet na kojemu se planira ureenje i/ili izgradnja viπenamjenskih sustava provodit Êe se ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu i utvrivanje mjera i uvjeta zaπtite prirode te utvrivanje prihvatljivosti zahvata za okoliπ sukladno pozitivnim propisima. NajveÊi viπenamjenski sustav na podruËju crnomorskoga sliva u Hrvatskoj jest sustav Srednje posavlje, a na podruËju jadranskih slivova sustav na slivu Cetine. Viπenamjen ski sustavi u Hrvatskoj intenzivno su razvijani u drugoj polovici dvadesetog stoljeÊa sve do poËetka devedesetih, nakon Ëega je njihov razvoj uglavnom zaustavljen. Tablica 3.18. ZnaËajniji viπenamjenski sustavi 3.7. Viπenamjenski sustavi STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 95 Izgradnjom viπenamjenskih sustava poboljπavaju se opÊi uvjeti koriπtenja voda. Goto vo u svim takvim sustavima dominantnu ulogu imaju akumulacijska jezera, kojima se najviπe utjeËe na reæim voda i poveÊava stupanj iskoristivosti otjecanja. Prema postojeÊim viπenamjenskim sustavima pojavljuju se novi zahtjevi ili veÊe potre be korisnika (vodoopskrba, navodnjavanje, rekreacija), kao i veÊa ograniËenja vezana za okoliπ. Pri tom je potrebno uskladiti reæime koriπtenja, kao i standarde zaπtite ka kvoÊe vode. Problem u odræanju kakvoÊe vode u viπenamjenskim akumulacijama jesu prirodni i antropogeni utjecaji koji pospjeπuju procese eutrofikacije u jezerima, πto je vezano za hidroloπke prilike, odnosno za vrijeme izmjene i naËin ispuπtanja vode iz jezera. Tablica 3.19. ZnaËajnije viπenamjenske akumulacije Akumulacija Godina izgradnje Vodotok Volumen 106 m3 Površina km2 Upravitelj Sliv Save Vonarje 1980. Sutla 12,4 1,95 NIVO Celje, Slovenija Pakra 1982. Pakra 12,0 2,70 Hrvatske vode Sabljaci 1959. Zagorska Mrežnica 4,10 1,35 Hrvatska elektroprivreda Petnja 1968. Petnja 1,50 0,270 Hrvatske vode Ozalj 1908./1952. Kupa 1,40 0,370 Hrvatska elektroprivreda Ba�ica 1973. Ba�ica 1,33 0,170 Hrvatske vode Bukovnik 1959. Gornja Dobra 0,450 0,150 Hrvatska elektroprivreda Slivovi Drave i Dunava Dubrava 1989. Drava 93,5 16,6 Hrvatska elektroprivreda �akovec 1982. Drava 51,0 11,9 Hrvatska elektroprivreda Borovik 1978. Vuka 8,00 1,60 Hrvatske vode Varaždin 1975. Drava 7,40 3,00 Hrvatska elektroprivreda Lapovac II 1993. Vujnovac 2,32 0,500 Hrvatske vode Primorsko-istarski slivovi Kruš�ica 1970. Lika 142 8,60 Hrvatska elektroprivreda Lokvarka 1957. Lokvarka - Križ Potok 35,2 1,80 Hrvatska elektroprivreda Butoniga 1986. Butoniga 22,1 2,40 Hrvatske vode Letaj 1970. Boljun�ica 8,35 0,980 Hrvatske vode Lepenica 1987. Lepenica 4,50 0,700 Hrvatska elektroprivreda Ponikve 1986. Ponikve 3,00 0,870 Komunalno poduze�e Ponikve Gusi� polje 1965. Lika - Gacka 1,65 0,430 Hrvatska elektroprivreda Bajer 1951. Li�anka 1,23 0,560 Hrvatska elektroprivreda Vali�i 1967. Rje�ina 0,600 0,230 Hrvatska elektroprivreda Dalmatinski slivovi Peru�a 1960. Cetina 571 20,0 Hrvatska elektroprivreda Ri�ica 1985. Ri�ina 35,2 2,00 Hrvatske vode Štikada 1983. Ri�ica 13,6 2,70 Hrvatska elektroprivreda Pran�evi�i 1961. Cetina 6,80 0,600 Hrvatska elektroprivreda Opsenica 1983. Opsenica 4,30 3,00 Hrvatska elektroprivreda �ale 1988. Cetina 3,70 0,460 Hrvatska elektroprivreda Golubi� 1981. Butišnica 3,00 0,250 Hrvatska elektroprivreda Razovac 1983. Zrmanja 1,80 0,650 Hrvatska elektroprivreda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 3 96 Ukupni volumen svih akumulacija na prostoru Hrvatske iznosi 1.057 milijuna m3. Naj veÊi je akumulacijski prostor na jadranskom slivu, oko 72% ukupnog volumena, iz graen poglavito za proizvodnju elektriËne energije. Vaæan dio viπenamjenskog sustava na slivu Cetine je akumulacija Buπko blato, vo lumena 785 milijuna m3 i povrπine 50,0 km2, izgraena 1974. godine na podruËju Bosne i Hercegovine. Ona znatno utjeËe na reæim voda Cetine i vodotoka priobal nog podruËja. Slika 3.34. Viπenamjenski sustav na slivu Cetine Slika 3.35. Višenamjenski sustav Srednje posavlje STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 97 Upravljanje vodama polazi od postulata opstanka Ëovjeka i okoliπa koji ga okruæuje kao i od temeljnih naËela Ustava, te zakona Republike Hrvatske. Zdravlje ljudi, oËuvani okoliπ i sigurnost æivota i imovine su temeljna ljudska prava, te je upravljanje vodama jedna od osnovnih sastavnica ukupnog razvoja Republike Hrvatske. Strategija razvitka Republike Hrvatske „Hrvatska u 21. stoljeÊu” odreuje naËela du goroËnog odræivog razvoja, temeljenog na poboljπanju tehnoloπke osnovice i struktur nih znaËajki gospodarstva. NaËelo oËuvanja okoliπa (s bogatstvom Ëistoga tla i vode, poloæajem, ljepotom krajolika, autohtonom kulturnom baπtinom) i ljudskih potencijala, polaziπta su za: • odræivo gospodarstvo, • razvoj turizma sa specifiËnim hrvatskim obiljeæjima, • organiziranje proizvodnje i izvoza visokovrijedne prirodne i zdrave hrane; • uspostavu nove kvalitete tradicionalnih proizvoda. U prostorno-planskim dokumentima predvia se stagnacija broja stanovnika Hrvatske, ali i daljnja urbanizacija, s ciljem da se do godine 2015. dostigne 75 - 80%-tni udio gradskoga stanovniπtva u ukupnoj populaciji. To podrazumijeva razvoj manjih i sred njih gradova i smanjivanje doseljavanja u veÊe i velike gradove. Predviena je sljedeÊa struktura naselja: • glavni grad Zagreb; • tri velika grada - makroregionalna srediπta (Split, Rijeka i Osijek); • veÊi gradovi - Pula, Zadar, ©ibenik, Dubrovnik, Varaædin, »akovec, Koprivnica, Karlo vac, Velika Gorica, Sisak, Bjelovar, Slavonski Brod, Vukovar i Vinkovci; • 60-ak srednjih i manjih gradova (7.000 - 30.000 stanovnika) - regionalna i subregio nalna srediπta; • 600-tinjak malih gradova - podruËna i lokalna srediπta, odreena skupina malih nase lja i sela, a dio malih seoskih naselja bit Êe prepuπten daljnjem iseljavanju i s vreme nom Êe potpuno izgubiti funkciju primarnoga stanovanja. Do godine 2010. predvia se ukljuËivanje Hrvatske u europske zakonodavne, institu cionalne okvire i standarde. To podrazumijeva niz promjena, vezanih uz prihvaÊanje europskih standarda i træiπnoga gospodarstva. U skladu s navedenim, vodno gospodarstvo ima izuzetno vaænu ulogu kroz integralno upravljanje vodama (πto podrazumijeva ureenje vodnog reæima i stavljanje vodnih re sursa u funkciju poboljπanja kvalitete æivota stanovniπtva i odræivog razvoja). Ciljevi i odrednice 4.1. Polaziπta STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 98 4.1.1. Zdravlje stanovniπtva Zaπtita ljudskoga zdravlja jedna je od osnovnih zadaÊa vodnog gospodarstva25. U zaπti ti ljudskoga zdravlja u okviru upravljanja vodama, prioritetno se polazi od prikljuËenosti stanovniπtva na javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje. Temeljni higijenski i zdravstveni standardi (kakvoÊa pitke vode, kakvoÊa vode za kupanje) u velikoj mjeri ovise o izgraenosti i uËinkovitosti vodnokomunalnoga sustava. IstiËe se problem ne dovoljne prikljuËenosti stanovniπtva na sustav javne odvodnje, πto je potencirano veli kom razlikom izmeu razine prikljuËenosti na sustave javne vodoopskrbe, koja iznosi 80% i razine prikljuËenosti na sustave javne odvodnje koja iznosi 43%. Najbolje stanje prikljuËenosti stanovniπtva jest na vodnom podruËju primorsko-istarskih slivova, gdje je javnom vodoopskrbom obuhvaÊeno viπe od 95%, a sustavom javne odvodnje 58% stanovniπtva. ProËiπÊavanjem otpadnih voda obuhvaÊeno je 28% stanovniπtva. U nekim drugim europskim dræavama razine prikljuËenosti stanovniπtva na vodnokomu nalne sustave su26: • javna vodoopskrba: Austrija 86%, »eπka 87%, SlovaËka 83%, Slovenija 85%, Maar ska 92%, Rumunjska 63%, • javna odvodnja: Austrija 87%, »eπka 75%, SlovaËka 55%, Slovenija 53%, Maarska 51%, Rumunjska 48%, • proËiπÊavanje komunalnih otpadnih voda: Austrija 87%, »eπka 70%, SlovaËka 50%, Slovenija 30%, Maarska 30%, Rumunjska 27%. Na temelju prethodno navedenih podataka proizlazi nuænost znaËajnih ulaganja u raz voj vodnokomunalnih sustava u Hrvatskoj kako bi se postupno dostigli europski zahtje vi27 prikljuËenosti stanovniπtva na sustave javne vodoopskrbe i odvodnje. Standardi vodoopskrbe stanovniπtva nisu u potpunosti uspostavljeni na podruËju Hrvat ske posebno u sluËaju malih, lokalnih vodovoda koji su izvan sustava javne vodoopskr be. U okviru sustava javne vodoopskrbe kondicionira se oko treÊina isporuËene vode. 25 Prema Protokolu o vodi i zdravlju, Konvencija o zaštiti i uporabi prekograniËnih vodotoka i meunarodnih jezera, Helsinki, 1992. 26 Prema Meunarodnoj komisiji za zaštitu rijeke Dunav (WFD Roof Report 2004). 27 EU direktive o kakvoÊi voda. Slika 4.1. Izgraenost sustava javne vodoopskrbe i odvodnje (2007.) 0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI HRVATSKA tisu�a stanovnika BROJ STANOVNIKA PRIKLJU�ENO NA SUSTAVE JAVNE VODOOPSKRBE PRIKLJU�ENO NA SUSTAVE JAVNE ODVODNJE PRIKLJU�ENO NA URE�AJE ZA PRO�IŠ�AVANJE OTPADNIH VODA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 99 Kondicioniranje se obavlja zbog prirodno neodgovarajuÊe kakvoÊe zahvaÊene vode na nekim podruËjima ili oneËiπÊenja voda nastalog pod antropogenim utjecajem. Nadalje, proizlazi da se veÊi dio otpadnih voda ispuπta iz sustava prikupljanja i odvod nje otpadnih voda bez proËiπÊavanja u prirodne prijamnike, te na taj naËin ugroæava dobro stanje voda. Posebno nepovoljno stanje izgraenosti komunalne infrastrukture jest u manjim naseljima, do 10.000 stanovnika (gdje æivi viπe od 50% stanovniπtva), u kojima sustavi javne odvodnje uglavnom nisu izgraeni. Takvo Êe stanje imati sve veÊi utjecaj i na potrebu primjene mjera zaπtite vode za piÊe, bilo uvoenjem odgova rajuÊeg reæima koriπtenja prostorima u zonama sanitarne zaπtite i/ili primjenom tehno loπko-ekonomski zahtjevnijih postupaka kondicioniranja vode. Zaπtita ljudskoga zdravlja ukljuËuje i skrb o koliËinama i kakvoÊi voda, koje se koriste za prehrambenu industriju, uzgoj riba, kupanje i rekreaciju, te za uzgoj πkoljkaπa u priobalnom podruËju πto joπ uvijek nije u potpunosti ureeno u skladu s europskim standardima. Vaæan doprinos zaπtiti zdravlja stanovniπtva jest i preventivna zaπtita od poplava. Iskustva iz posljednjih poplava u europskim dræavama upozorila su na problem πire nja razliËitih oneËiπÊenja putem poplavnih voda i masovnog dolaska ljudi u kontakt s oneËiπÊenom vodom. 4.1.2. Vodnokomunalni sektor Za uËinkovito obavljanje usluga javne vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpad nih voda od presudnog je znaËenja ureenost ovih djelatnosti. Analiza postojeÊega stanja upozorava na Ëinjenicu da komunalnu djelatnost obavlja velik broj isporuËitelja komunalnih usluga i da su ona vrlo razliËita stupnja uspjeπnosti i uspostavljenih stan darda usluga, te da postoji neujednaËenost razine usluga na cjelokupnom podruËju Republike Hrvatske. U podruËju javne vodoopskrbe cilj je uspostavljanje usluænih po druËja, odnosno uspostava regionalnih vodoopskrbnih sustava, a u podruËju zaπtite voda cilj je uspostava aglomeracija kao jedinstvenih cjelina u svrhu zaπtite voda. 4.1.2.1. Vlasniπtvo i vodnokomunalna djelatnost U komunalnoj vodnoj djelatnosti Hrvatske danas u potpunosti dominira javni sektor (ko munalna druπtva, komunalne ustanove i vlastiti pogoni jedinica lokalne samouprave) osim koncesije za proËiπÊavanje otpadnih voda po BOT modelu u Zagrebu28. U javnoj vodoopskrbi posluje 98 komunalnih druπtava (ukljuËujuÊi i 1 ustanovu) i 89 u odvodnji i proËiπÊavanju otpadnih voda, od kojih mnoga obavljaju i jednu i drugu djelatnost. Dje latnost se obavlja na 127 usluænih podruËja koja pokrivaju samo dio od 550 gradova i opÊina (odnosno 6.759 naselja). Usitnjenost i neracionalnost sustava najveÊim dije lom proistjeËe iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakon nije uspostavio koncept javne vodoopskrbe i odvodnje kao nadkomunalnih djelatnosti, πto pretpostav lja jedinstven tehniËko-tehnoloπki sustav (“od izvoriπta do korisnika i od korisnika do ispusta u prijamnik”) i obiËno obuhvaÊa viπe jedinica lokalne samouprave. S iznimkom donoπenja cijene usluge, i to samo kod komunalnih druπtava29 Zakon ne prepoznaje druge specifiËnosti tih sustava. 28 Koncesionar ZOV, Ëiji su udjeliËari: RWE Aqua (48,5%), WTE Wassertechnik (48,5%) i Vodoprivreda Zagreb (3%). 29 Za komunalne ustanove i privatne koncesionare nije propisan mehanizam odluËivanja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 100 Hrvatsko zakonodavstvo razlikuje koncesije na resurs (za koriπtenje voda) od kon cesija za obavljanje djelatnosti. Koncesije za zahvaÊanje voda za potrebe javne vo doopskrbe dodjeljuju se sukladno odredbama Zakona o vodama i Uredbi o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnome vodnom dobru (o Ëemu se odluËuje na dræavnoj razini). Koncesija za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (operativna koncesija) dodjeljuje se sukladno po odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (o Ëemu odluËuje lokalna razina), te moæe, ali ne mora ukljuËivati fi nanciranje gradnje i gradnju objekata vodnokomunalne infrastrukture. Prema tom Zakonu,30 pravne osobe u privatnom vlasniπtvu mogu koncesijom steÊi pravo obav ljanja djelatnosti javne vodoopskrbe, ali i odvodnje te proËiπÊavanja otpadnih voda, a koncesija se moæe dodijeliti na temelju javnoga natjeËaja ili prikupljanjem ponuda. Uvjete i mjerila za dodjelu reËene koncesije donosi predstavniËko tijelo jedinice lokal ne samouprave. Zakon o komunalnom gospodarstvu ne sadræi odredbe o vlasniπtvu komunalne in frastrukture. Rezultat te legislativne neodreËnosti jest to πto je u nekim sredinama infrastruktura u vlasniπtvu jedinica lokalne samouprave, a u najveÊem broju grado va i opÊina - u vlasniπtvu komunalnih druπtava (imovina komunalnih druπtava pod loæna je zaduæivanju, hipotekama i ovrhama). Zakon o komunalnom gospodarstvu nije doreËen u pogledu privatizacije infrastrukture (otkupom ili drugim stjecanjem ili privatizacijom komunalnih druπtava31). Privatni sektor moæe posrednim putem steÊi vlasniπtvo nad infrastrukturom na izvoriπtima, kao i zemljiπte oko izvoriπta. Preuzima njem komunalnoga druπtva privatni sektor stupa u pravni poloæaj preuzetoga druπ tva, dakle, stjeËe i prava koja proizlaze iz koncesije na vodni resurs. Cijena vode u Hrvatskoj nije na razini ekonomske cijene i u najveÊem broju sluËajeva ne pokriva ni pune troπkove odræavanja sustava. Dræavna i lokalna javna sredstva ostaju, uz kredite domaÊih i meunarodnih institucija glavni izvori financiranja obno ve i razvoja vodnokomunalne infrastrukture. Neka od tih javnih sredstava sadræana su u cijeni vode, a neka nisu. U dræavnoj politici ulaganja poseban je problem policen triËno planiranje i troπenje dræavnih sredstava. Programe ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i proËiπÊavanje otpadnih voda (su)financiraju, Ministarstvo regionalnog raz voja, πumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode, jedinice lokalne i regionalne (podruËne) samouprave, Fond za regio nalni razvoj, Fond za razvoj i zapoπljavanje. Negativni uËinci policentriËnoga financi ranja jesu: tendencije za “vlastitim” projektima, neusklaeno planiranje, ili dugotrajno usklaivanje planova, investitori nude iste projekte razliËitim dræavnim (su)financijeri ma, udvostruËavanje poslova pripreme dokumentacije, obradbe zahtjeva i nadzora provedbe, nepreglednost i netransparentnost troπenja, rivalitet meu financijerima, nepostojanje toËnoga uvida u vrijednost ukupnih ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju i namjensku potroπnju za to predvienih sredstava. UnatoË evidentnim problemima dræavna politika ulaganja u vodne graevine dala je razvojne rezultate, opskrbljenost stanovniπtva vodom je u razdoblju od 1990. do 2006. porasla sa 63% na 80% (Po glavlje 3.). 30 »lanak 11. 31 Prema Ël. 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu, u komunalnom društvu veÊinski udio ima/ imaju jedinica/e lokalne samouprave (50%+1). No Zakon ni jednom odredbom ne prijeÊi da se društvo privatizira preko te granice, Ëime bi samo izgubilo atribut „komunalno“, no ne bi automatski izgubio koncesiju na vodu. Potom bi se to društvo, kao potencijalni koncesionar, prijavilo na natjeËaj (ili postupak prikupljanja ponuda) za operativnu koncesiju, Ëime bi ishod bio predestiniran: ono je, naime, jedini vlasnik infrastrukture i jedini moguÊi koncesionar. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 101 Vodnokomunalni sektor u Hrvatskoj ureen je: • Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva koji ureu ju upravljanje vodama - odræavanje, poboljπanje i ostvarivanje jedinstva vodnog reæi ma πto se osobito ostvaruje osiguravanjem potrebnih koliËina vode za razliËite namje ne te zaπtitom voda od oneËiπÊenja (izmeu ostalog i za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju). • Zakonom o komunalnom gospodarstvu ureuje vodnokomunalni sektor - djelat nosti javne vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda. Zakon o komu nalnom gospodarstvu nije rijeπio pitanje vlasniπtva nad infrastrukturom, nije iskljuËio moguÊnost privatizacije komunalnih druπtava; samo je djelomice rijeπio pitanje meha nizama odluËivanja viπe jedinica lokalne samouprave na usluænom podruËju32; omo guÊava privatizaciju javne vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda33; opÊenito nije uspostavio razliku izmeu komunalnoga i nadkomunalnoga, te nije po sebno rijeπio kompleksno pitanje privatizacije. 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora Ustroj vodnokomunalnog sektora djelomiËno je propisan Zakonom o komunalnom go spodarstvu. Vodnokomunalni sustav Ëine sljedeÊi subjekti: • jedinica lokalne samouprave (javna vlast nadleæna za komunalne djelatnosti) koja odluËuje o: programu izgradnje komunalne infrastrukture, uvoenju naknade za raz voj34, programu odræavanju objekata i ureaja komunalne infrastrukture, potvrdi cije ne komunalne usluge koju predlaæu komunalni operateri; javnoj odvodnji, prikljuËe nju na sustav javne vodoopskrbe, naknadama za prikljuËenje, • isporuËitelj komunalne usluge (komunalno druπtvo, komunalna ustanova ili koncesio nar) koji donosi svoj poslovni plan razvoja i odræavanja, koji ne moæe funkcionirati bez programa koji donosi jedinica lokalne samouprave, predlaæe tarifu cijena komu nalnih usluga • korisnici. Obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda moguÊe je uz pret hodnu suglasnost nadleænog tijela za vodno gospodarstvo. Za odræivo obavljanje vodnokomunalnih usluga vaæno je da vodnokomunalni sektor ispunjava odreene: • tehniËko - tehnoloπke uvjete - sigurnost i jedinstvo sustava od izvoriπta do korisnika (javna vodoopskrba) i od korisnika do ispusta u prijamnik (javna odvodnja), • ekonomske uvjete - procijenjeno je da bi rentabilno obavljanje djelatnosti bilo mo guÊe ostvariti na usluænom podruËju konzumnog kapaciteta od najmanje 2,0 milijuna prostornih metara vode godiπnje. U Republici Hrvatskoj vrlo mali broj usluænih podruËja zadovoljava procijenjene uvjete odræivog obavljanja vodnokomunalnih usluga. 32 »l. 21. st. 4. 33 »l. 4. st.1. toË. 4, Ël. 11 - 14. 34 Iznos za financiranje gradnje iz Ël. 18. st. 3. zakona. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 102 Zakonom osmiπljen sustav najbolje funkcionira u sluËajevima kada je usluæno podruËje (distribucijsko podruËje) jednog isporuËitelja komunalne usluge podruËje jednoga grada ili opÊine πto u Hrvatskoj uglavnom nije sluËaj. Na usluænom podruËju ne postoji institucio nalizirana javna vlast, i o svakom pitanju za koji je nadleæna jedinica lokalne samouprave odluËuje samostalno i zasebno. NaËin odluËivanja jedinica lokalne samouprave kada se sustav komunalne infrastrukture proteæe na viπe gradova i opÊina nije jednoznaËno ureen: donosi se viπe odluka o potvr di cijene usluge, viπe programa izgradnje komunalne infrastrukture i programa odræava nja komunalne infrastrukture, viπe odluka o iznosu za financiranje gradnje - naknada za razvoj, itd. Dovoljno je da jedna jedinica lokalne samouprave donese kontradiktornu odluku ili je uopÊe ne donese da se opstruira razvojni projekt. Vodnokomunalna druπtva u velikome broju sluËajeva obavljaju i druge komunalne djelat nosti. Od 189 komunalnih pravnih subjekata u svim komunalnim djelatnostima35 36% je obavljalo samo jednu, 16 komunalnih pravnih subjekata obavlja πest ili viπe komunalnih djelatnosti. Ovakav ustroj omoguÊuje da se prihod od cijene komunalne usluge za javnu vodoopskrbu, i javnu odvodnju i proËiπÊavanje otpadnih voda ne koristi namjenski. Kada dræava ulaæe u razvoj komunalne infrastrukture na usluænom podruËju - dovodi ko munalna druπtva koja se bave i graditeljstvom36 s tog podruËja u povlaπten poloæaj: (a) nijedan zakon im ne prijeËi obavljati radove gradnje u vlastitoj reæiji na vlastitoj infrastruk turi, i time su im razvojni poslovi zajamËeni, (b) iz ostvarenog prihoda podmiruju troπkove izazvane neracionalnim poslovanjem i pokrivaju gubitke proistekle iz podcijenjene cijene komunalne usluge. 4.1.2.3. Neracionalna potroπnja vode ©tedljivo i racionalno koriπtenje vodom jedno je od temeljnih naËela upravljanja voda ma. Neracionalna potroπnja vode rezultat je vrlo visokih gubitaka i podcijenjene (niske) cijene, neplaÊanja i nezakonitog prikljuËenja na mreæu. Iz ocjene postojeÊega stanja razvidno je da su prosjeËni gubitci vode u javnoj vodoopskrbnoj mreæi vrlo visoki i procje njuju se na oko 40%. Navedeni gubici rezultat su zastarjelosti i nedovoljnog odræavanja sustava javne vodoopskrbe. Sadaπnji sustav obraËuna i naplate naknade za koriπtenje voda ne stimulira racionalnu potroπnju vode i smanjenje gubitaka. U tom sustavu obveznik nakanade za koriπtenje voda je krajnji korisnik (potroπaË), koji naknadu plaÊa na vodu isporuËenu u kuÊanstvo ili industrijski pogon, a ne komunalni operater koji zahvaÊa vodu. Ovo je jedini oblik koriπte nja voda u kojem obveznik naknade nije onaj tko zahvaÊa vodu, nego krajnji potroπaË. Racionalizaciju u potroπnji vode i saniranje gubitaka u mreæi bilo bi moguÊe postiÊi ako bi se, u osnovi, obnovila jedna od izvornih funkcija naknade za koriπtenje voda, kao sup tilnoga fiskalnog regulatora potroπnje. 4.1.3. Sigurnost stanovniπtva i dobara Uspostava, odræavanje i sustavno unapreivanje primjerene preventivne zaπtite sta novniπtva i dobara od poplava jedna je od temeljnih zadaÊa vodnoga gospodarstva i nuæan je preduvjet daljnjega gospodarskog razvoja dræave. 35 Podaci iz prijedloga Strategije komunalnoga gospodarstva iz rujna 2002., koji Hrvatski sabor nije prihvatio; autori: Quantum GmbH Klagenfurt sa suradnicima. 36 Mnoge i trgovinom, uvozom, izvozom. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 103 Provedene analize pokazale su da se usprkos velikim naporima sadaπnje stanje pre ventivne zaπtite od poplava ne moæe ocijeniti kao zadovoljavajuÊe. Takav zakljuËak proizlazi iz sljedeÊih Ëinjenica: • postojeÊi zaπtitni sustavi nisu dovrπeni, te na mnogim mjestima ne pruæaju primjere ne razine sigurnosti zaobalja; • ureeno je manje od 15% bujiËnih slivova koje treba urediti; • potencijalno ugroæena zemljiπta i zemljiπta potrebna za funkcioniranje zaπtitnih susta va na mnogim se mjestima neprimjereno iskoriπtavaju (bespravna gradnja i sliËno); • ranije izgraeni zaπtitni sustavi i sustavi melioracijske odvodnje se sve do donoπenja novih zakonskih rjeπenja u prosincu 2005. godine zbog nedostatnih financijskih sred stava nisu redovito odræavali; tek uvoenjem namjenskih vodnih naknada (vodni dopri nos i naknada za ureenje voda) osigurani su sigurni izvori prihoda za te namjene; • raspoloæiva financijska sredstva prikupljena iz izvornih prihoda Hrvatskih voda i nada lje su nedostatna za sanacije, rekonstrukcije i daljnji razvoj zaπtitnih sustava, a udjela iz Dræavnoga proraËuna za financiranje tih namjena u zadnjih nekoliko godina nije bi lo; stoga usprkos velikim naporima ratne πtete joπ uvijek nisu u potpunosti sanirane, a poseban su problem minska polja uz vodotoke; • financijskih osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika gotovo da i nema; • sustave hidroloπkog prognoziranja treba unaprijediti. Glavni uzrok postojeÊih problema jest nedostatak financijskih sredstava za redovito odræavanje i razvoj zaπtitnih sustava, koji je naroËito bio izraæen prije donoπenja novih zakonskih rjeπenja u prosincu 2005. godine. Nedostatak financijskih sredstava dije lom je posljedica objektivnih okolnosti u kojima se Hrvatska naπla tijekom posljednjih petnaestak godina, ali dijelom i nedovoljne javne svijesti o opasnostima od poplava. Danaπnja niska razina javne svijesti o opasnostima od poplava posljedica je relativno dugog razdoblja bez poplava katastrofalnih razmjera koje su Hrvatsku posljednji puta zadesile πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeÊa (katastrofalne poplave Save, Drave i Dunava). PostojeÊim zaπtitnim sustavima poslije su uspjeπno evakuira ne brojne velike vode, uz napomenu da se ekstremni poplavni dogaaji tako visokih povratnih razdoblja, kakvi su u posljednje vrijeme zadesili zapadnu i srednju Europu, u Hrvatskoj nisu pojavljivali. Lokalne poplave brdskih bujiËnih voda koje su u Hrvatskoj bi le uËestale tijekom posljednjih petnaestak godina izazivale su velike πtete na lokalnim razinama, ali ih je πira javnost brzo zaboravljala. Procjene su pokazale da je za dovoenje postojeÊih zaπtitnih sustava u funkcionalno stanje (sanacije i rekonstrukcije) potrebno uloæiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od Ëe ga oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav voda II. reda. U razvojne projekte sustava zaπtite od πtetnog djelovanja voda potrebno je uloæiti ukupno oko 3,1 milijarde kuna, od Ëega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8 milijarde kuna u sustav voda II. reda. Za redovita gospodarska i tehniËka odræa vanja postojeÊih zaπtitnih sustava potrebno je ulagati ukupno oko 915 milijuna kuna godiπnje, od Ëega oko 391 milijun kuna u sustav voda I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda. Za potpuno dovoenje detaljne kanalske mreæe u funkcionalno stanje potrebno je uloæiti ukupno oko 1,4 milijarde kuna. Tijekom 2007. godine u sanacije, redovita gospodarska i tehniËka odræavanja zaπtitnih sustava, te u operativnu obranu od poplava ukupno je uloæeno oko 802 milijuna kuna, u razvojne projekte zaπtite od πtetnog djelovanja voda oko 106 milijuna kuna, a u do voenje detaljne kanalske mreæe u funkcionalno stanje oko 237 milijuna kuna. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 104 Operativna obrana od poplava u dræavi dobro funkcionira, πto je posebno potvreno posljednjom obranom od poplava na Dunavu i Dravi 2006. godine, kada je veliki vodeni val koji je nanio velike πtete i uzvodnim i nizvodnim dræavama, kroz Hrvatsku evakuiran bez znaËajnijih πteta. 4.1.4. Potrebe gospodarstva Prema sektorskim projekcijama razliËitih grana gospodarstva, oËekuje se razvoj niza gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, turizam, industrija, promet i sliËno), koje su ve zane za koriπtenje voda, zaπtitu voda i zaπtitu od πtetnog djelovanja voda. Planirana urbanizacija, izgradnja prometnica, odvodnjavanje zemljiπta i drugi razvojni planovi veli kih infrastrukturnih sustava postavljaju znaËajne zadatke vodnom gospodarstvu. NaËel no, raspoloæive koliËine vode omoguÊuju zadovoljenje potreba svih korisnika. Samo u izuzetnim sluËajevima, u kraÊim malovodnim razdobljima, ovisno o stupnju razvijenosti i funkcionalnosti vodnogospodarskih sustava, dolazi do ograniËenja u raspoloæivim ko liËinama vode (turizam, poljoprivreda). U nastavku je prikazana potreba gospodarskih sektora za vodom iskazanih u njihovim strateπkim i planskim dokumentima, te ocjena njihova utjecaja na vode s obzirom na upravljanje vodama. Poljoprivreda i πumarstvo. Strategijom poljoprivrede i ribarstva navedeni su zakljuËci i zahtjevi vezani za vode i vodno gospodarstvo meu kojima su osobito: (i) zaπtita od poplava sada nezaπtiÊenih poljoprivrednih povrπina, (ii) ureenje i odvodnja suviπnih voda na neureenim poljoprivrednim povrπinama, (iii) obnova postojeÊih i planiranje novih povrπina pogodnih za navodnjavanje, (iv) poveÊanje proizvodnje uzgojene ribe i πkoljkaπa. S obzirom na male povrπine koje se trenutno navodnjavaju osiguranje dostat ne koliËine vode propisane kakvoÊe za navodnjavanje poljoprivrednih povrπina postaje prioritet unapreenja poljoprivredne proizvodnje. Uzgoj riba i πkoljkaπa takoer zahtije va osiguranje potrebnih koliËina propisane kakvoÊe voda. U Poglavlju 3. ove Strategije, poljoprivreda je prepoznata kao znaËajan izvor rasprπenog oneËiπÊenja za koji se mogu dobiti samo procijenjeni podaci jer je problem nedostatno istraæen. Aktivnim sudjelova njem vodnoga gospodarstva u primjeni dobre poljoprivredne prakse sukladno odredba ma Nitratne direktive Europske unije oËekuje se ublaæavanje ovog problema. Gospodarenje πumama i vodno gospodarstvo imaju vaæne dodirne toËke koje su po sebno izraæena u dijelu zaπtiÊenih i zaπtitnih πuma, te u ostvarenju ekoloπkih funkcija πuma. Sustavno gospodarenje πumama omoguÊuje obavljanje njihove hidroloπke, vo dozaπtitne i protuerozijske uloge, kao i niza drugih uloga koje pridonose ureenosti sliva u smislu regulacije otjecanja i zaπtite zemljiπta. Turizam. Potrebe za osiguranjem dovoljne koliËine vode i odvodnjom otpadnih voda u turistiËkoj sezoni dominiraju nad potrebama domicilnoga stanovniπtva. Stoga se zah tijeva drukËiji pristup planiranju vodnokomunalnih usluga, kako u tehniËkome smislu, tako i s obzirom na raspoloæive resurse pitke vode i prijamnike otpadnih voda. Dosa daπnji prioriteti izgradnje komunalne infrastrukture odnosili su se na javnu vodoopskr bu, u kojoj su uËinjeni veliki pomaci (poveÊanje stupnja prikljuËenosti), dok je izgradnja javne odvodnje bila manje zastupljena. Procijenjeni utjecaj turizma na postojeÊe stanje (Poglavlje 3.) i planirani razvoj turizma pokazuju da se u buduÊnosti mogu oËekivati znatno veÊi negativni utjecaji na vode i priobalne vode (more). Industrija. Potrebne koliËine voda uglavnom se osiguravaju iz vlastitih vodozahvata, na temelju sklopljenih ugovora o koncesiji. Manjim dijelom opskrbljuje se iz javnih vodoopskrbnih sustava. Voda nije ograniËavajuÊi Ëimbenik razvoja industrije. Plani STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 105 rana modernizacija industrije podrazumijeva osiguravanje dodatnih koliËina vode iz javnih sustava, te odvodnju putem javnih sustava, ali i nastavak trenda poveÊanja samostalne opskrbe vodom, te odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda. U Strategiji gospodarstva predvien je doprinos vodnoga gospodarstva u ostvarenju zacrtanoga industrijskog razvoja putem: stvaranja poticajnog okruæenja, izgradnjom vodnokomu nalne infrastrukture, regulativom u podruËju politike cijena prirodnih resursa i usluga u vodnom sustavu kao i ponovnom uporabom vode. Prema podacima o postojeÊem stanju (Poglavlje 3), industrija je jedan od znaËajnijih izvora oneËiπÊenja, osobito stoga πto industrijskim otpadnim vodama u vode dospijevaju znatne koliËine opasnih tvari. Prethodno se proËiπÊava oko 50% ukupnih koliËina industrijskih otpadnih vo da πto podrazumijeva znaËajno aktivno sudjelovanje vodnog gospodarstva u sustav nom, cjelovitom i koordiniranom pristupu problemu upravljanja izvorima oneËiπÊenja iz industrije. Energetika. Koriπtenje vodnih snaga za proizvodnju elektriËne energije osigurava treÊinu od ukupne vlastite proizvodnje primarne energije. Raspoloæive vodne snage i preostali hidropotencijal strateπki su vaæni za dræavu jer rijeË je o vlastitom i obnov ljivom izvoru energije prihvatljivom za okoliπ. Strategija energetike najavljuje porast interesa za izgradnju hidroelektrana, usporedo s porastom cijena fosilnih goriva. U pravilu, rijeË je o viπenamjenskim projektima, koji mogu biti znaËajni pokretaË lokal nog i regionalnog razvoja. Interes vodnoga gospodarstva jest sudjelovanje u realiza ciji takvih projekata, Ëime se osigurava uËinkovitije koriπtenje raspoloæivim vodnim resursima (viπenamjenska rjeπenja) i osigurava odræivost vodnog reæima (osiguranje ekoloπki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda i sliËno). Unutraπnja plovidba. Prometna se strategija opredijelila za jaËanje prometnih obli ka prihvatljivijih za okoliπ: æeljezniËkog, vodnog i kombiniranog. U dijelu koji se odno si na unutraπnji vodni promet to podrazumijeva: (i) integriranje unutraπnjih plovnih pu tova u europski plovidbeni sustav ureenjem i odræavanjem postojeÊih vodnih putova sukladno meunarodnoj klasifikaciji plovnosti, (ii) ukljuËivanje infrastrukture vodnoga prometa u prometnu mreæu razvojem rijeËnih luka. Vodno gospodarstvo Êe u suradnji s nadleænim institucijama sudjelovati u planiranju sustava unutraπnjih plovnih putova i teæiti viπenamjenskim rjeπenjima, osigurati poπtovanje odræivosti vodnog reæima, zaπtite okoliπa i prirode, morfoloπkih znaËajki, te zajedno s nadleænim sektorom podu zimati mjere za smanjenje rizika od iznenadnih oneËiπÊenja. 4.1.5. Okoliπ i priroda Upravljanje vodnim podruËjima na odræiv naËin podrazumjeva integralno upravljanje povrπinskim i podzemnim vodama, te vodnim dobrom koje Êe osigurati: • dobro stanje voda, • dovoljne koliËine vode odgovarajuÊe kakvoÊe za razliËite oblike koriπtenja voda, • zaπtitu i unapreenje vodenih ekosustava, • ublaæavanje πtetnih posljedica u okoliπu uzrokovanih suπama i poplavama. Neki vodnogospodarski zahvati mogu imati odreene nepovoljne utjecaje na okoliπ koji se mogu umanjiti provedbom utvrenih mjera zaπtite okoliπa, istodobno vodeÊi raËuna o sigurnosti i zdravlju ljudi, zaπtiti njihove imovine, te o planiranom gospodar skom razvoju. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 106 Regulacije vodotoka koje se provode radi zaπtite od poplava, stabiliziranja i ureenja rijeËnih korita i inundacijskih pojaseva, za potrebe razliËitih oblika koriπtenja voda i vodnoga dobra, te za potrebe zaπtite ljudi i imovine uglavnom su se dobro uklopile u okoliπ. O Dravi nizvodno od uπÊa Mure danas se govori kao o prirodnoj rijeci, iako je brojnim regulacijskim radovima i presijecanjima meandara duljina njezina toka smanje na na samo 66% u odnosu na duljinu iste dionice iz 1784. godine. Ureenja Dunava, Drave, Save i Neretve provoena su na naËin da su na mnogim mjestima omoguÊila oËuvanje moËvarnih staniπta i poplavnih πuma (KopaËki rit, Lonjsko polje, Kuti i sliËno). U prirodnom stanju ostale su rijeËne dionice izvan urbanih i poljoprivrednih povrπina, te daleko od prometnica. Na promjene vodnih reæima u vodotocima znatno su utjecali veliki hidroenergetski su stavi. Na podruËju crnomorskoga sliva najveÊe promjene vodnog reæima su na rijeci Dravi πto je posljedica izgradnje lanca vodnih stuba u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, a znaËajne promjene su i na Savi kod Zagreba, πto je velikim dijelom posljedica izgrad nje hidroelektrana u Sloveniji. Na jadranskim su slivovima zbog energetskih potreba u velikoj mjeri promijenjeni vodni reæimi RjeËine, Lokvarke, LiËanke, Like, Gacke, Cetine, Neretve i Trebiπnjice. Sve vodne graevine koje utjeËu na promjene vodnih reæima Ne retve i Trebiπnjice nalaze se u Bosni i Hercegovini, a prekograniËni utjecaji se osjeÊaju u Hrvatskoj. Skupnim utjecajima razliËitih antropogenih djelovanja na slivovima i koritima aluvijalnih vodotoka generiraju se dugotrajni erozijski procesi u koritima koji utjeËu na reæime pod zemnih voda u zaobalju, na funkcionalnost postojeÊih vodnogospodarskih sustava, te na ekosustave ovisne o vodama (dno Save kod Zagreba produbljeno je za oko 2,5 m, Dra ve kod Terezina polja za oko 3,5 m i sliËno). Osim promjena u vodotocima, prisutne su i promjene u koriπtenjima zemljiπtem na slivovima, koje znatno utjeËu na otjecanje. Takve su promjene posebice izraæene na podruËjima velikih gradova, πto bitno utjeËe na vodne reæime lokalnih slivova, ali nema znatnijih utjecaja na vodne reæime πirih podruËja. ZahvaÊanje vode za razne potrebe (stanovniπtvo, poljoprivreda, industrija) mora biti odræivo sa stajaliπta oËuvanja okoliπa i razvoja gospodarstva. Ispuπtanje proËiπÊenih ili neproËiπÊenih otpadnih voda u okoliπ uvijek znaËi odreeni pritisak na vode i na koriπ tenje vodnim kapacitetima kao prijamnika otpadnih voda. Ispuπtene tvari u vodotoke akumuliraju se u nizvodnim akvatorijima, πto moæe biti ozbiljan ekoloπki problem. S obzirom na postojeÊu tehnoloπku i gospodarsku razvijenost, oneËiπÊenja iz toËkastih izvora smanjuju se i dovode se na prihvatljivu razinu optereÊenja. ZnaËajan utjecaj na okoliπ, a posebice na promjene ekosustava, imaju oneËiπÊenja koja dolaze iz rasprπe nih izvora (poljoprivreda, promet). Procijenjene koliËine opasnih tvari nisu dominan tan problem, osim na pojedinim lokacijama. Kako je rijeË o ispuπtanju opasnih tvari u okoliπ, a napose u zaπtiÊenim podruËjima, kontrola izvora oneËiπÊenja (toËkastih i rasprπenih) u buduÊem razdoblju bit Êe jedan od prioriteta djelovanja. Provedene ana lize ukazuju da postojeÊim utjecajima na okoliπ nisu ugroæeni najvaæniji vodeni ekosu stavi. PolazeÊi od smjernica nacionalne i europske vodne politike potrebno je planirati razvojne gospodarske ciljeve u odnosu na njihov utjecaj na okoliπ. Uzgoj gospodarski znaËajnih vrsta riba i πkoljkaπa postavlja posebne zahtjeve sa sta jaliπta osiguranja koliËine i kakvoÊe voda. Istodobno, provedba navedenih gospodar skih djelatnosti bitan je doprinos oËuvanju bioloπke i krajobrazne raznolikosti jer takve lokacije postaju izuzetno vrijedni i bogati ekosustavi, a njihovo oËuvanje vaæno za πiru druπtvenu zajednicu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 107 4.1.6. Meunarodni okvir Upravljanje vodama sve se viπe globalizira i internacionalizira, πto pred nacionalne in stitucije koje upravljaju vodama stavlja veÊe i sloæenije obveze i ograniËenja. BuduÊi da je veliki dio voda Hrvatske graniËnog ili prekograniËnog karaktera, znaËi da Êe u iduÊem razdoblju upravljanje vodama biti pod veÊim izravnim ili neizravnim utjecajem susjednih dræava i meunarodnih institucija. Radi ostvarenja odræivog upravljanja vodama u Hrvatskoj za vodno su gospodarstvo vaæne meunarodne konvencije i ugovori koje je Republika Hrvatska potpisala i potvr dila, a tiËu se provedbe: integralnog upravljanja vodnim podruËjima, planiranja mjera i izgradnje vodnih graevina, uz primjenu meunarodnog vodnog prava. Problematika zaπtite i koriπtenja voda u najveÊoj se mjeri regulira sljedeÊim dokumen tima: • Konvencija o zaπtiti i uporabi prekograniËnih vodotoka i meunarodnih jezera (Hel sinπka konvencija, 1994.) i pripadajuÊi Protokol o vodi i zdravlju, • Konvencija o zaπtiti Sredozemnog mora od oneËiπÊenja (Barcelonska konvenci ja, 1993.) i pripadajuÊi: Protokol o zaπtiti Sredozemnog mora iz izvora i djelatnosti oneËiπÊenja s kopna, • Konvencija o suradnji na zaπtiti i odræivoj uporabi rijeke Dunav (1996.) s pripadajuÊim ZajedniËkim akcijskim planom 2000. - 2005., • Okvirni sporazum o slivu rijeke Save i pripadajuÊi Protokol o reæimu plovidbe. Poradi zemljopisnog poloæaja i hidrografskih znaËajki dræavnog teritorija, meunarod na suradnja jedan je od kljuËnih elemenata u zaπtiti od poplava u Hrvatskoj i zasniva se na potpisanim multilateralnim i bilateralnim sporazumima, a u praksi je provode nadleæna tijela uspostavljena na temelju navedenih sporazuma. Glavne zadaÊe takvih tijela jesu donoπenja i provedbe dugoroËnih strategija, planova upravljanja i akcijskih planova za preventivnu zaπtitu od poplava na meunarodnim slivovima. SliËan program se planira i za sliv rijeke Neretve u suradnji sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, na temelju kojeg bi se akumulacije izgraene na gornjim dijelovima sli va koje pripadaju susjednoj dræavi stavile u funkciju uËinkovite zaπtite okoliπa i zaπtite od poplava u delti Neretve. Kao dræava kandidat za Ëlanstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska duæna je uskla diti nacionalno zakonodavstvo s pravnom steËevinom Europske unije. Posebno vaæan dokument kojim se uspostavlja okvir za djelovanje na podruËju politike voda je Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ (Water Framework Directive). Okvirnom direktivom o vodama utvruju se ciljevi zaπtite okoliπa na podruËju voda i propi suju rokovi za ostvarenje tih ciljeva. Konkretno, traæi se postizanje dobroga stanja svih vo da, povrπinskih i podzemnih, i ispunjenje standarda koji su propisani za zaπtiÊena podruË ja u roku od 15 godina od donoπenja direktive (2015. godina). Pod dobrim se stanjem razumijeva barem dobro kemijsko i ekoloπko stanje za povrπinske vode, te kemijsko i koliËinsko stanje za podzemne vode. Osim toga, Okvirna direktiva o vodama propisuje monitoring stanja svih voda i zaπtiÊenih podruËja37. Kao temeljna planska jedinica za 37 Obveza propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 108 upravljanje vodama utvruje se vodno podruËje (cjeloviti rijeËni sliv ili viπe rijeËnih slivova s pripadajuÊim podzemnim i priobalnim vodama) i propisuje se izradba planova uprav ljanja vodnim podruËjima do godine 2009. Planom se konkretiziraju ciljevi zaπtite voda i mjere za njihovo ostvarenje za sve identificirane vodene cjeline. Okvirnom direktivom o vodama uvodi se trajni i transparentni proces planiranja, koji Êe se provoditi u redovitim πestogodiπnjim planskim ciklusima, uz aktivno sudjelovanje (informiranje, konzultiranje) svih zainteresiranih strana (dionika), jasne socio-ekonomske pokazatelje (troπkove, kori sti) za sve donesene odluke, te praÊenje (monitoring) i redovito izvjeπtavanje Europske komisije o rezultatima provedbe. Uvodni koraci u izradbi planova jesu: analiza znaËajki vodnih podruËja (ukljuËujuÊi identifikaciju vodenih cjelina i zaπtiÊenih podruËja), usposta va nacionalne klasifikacije „ekoloπkoga stanja”, prilagodba sustava monitoringa. Sukladno naËelima Okvirne direktive o vodama i dogovoru dræava Ëlanica Meunarodne komisije za zaπtitu rijeke Dunav (ICPDR), nacionalni planovi upravljanja vodnim podruË jima podunavskih dræava (za Republiku Hrvatsku sliv Save, te slivovi Drave i Dunava) su polazna osnovica za koncipiranje Plana upravljanja vodama na slivu Dunava koji Êe obuhvaÊati one dijelove nacionalnih planova koji obrauju pitanja od znaËenja za sliv Du nava u cjelini. Ove aktivnosti su u tijeku i provode se pod koordinacijom Meunarodne komisije za zaπtitu rijeke Dunav (ICPDR). Na sliËnim principima zapoËelo je i koncipira nje Plana upravljanja vodama na slivu Save pod koordinacijom Meunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC). Za sliv Dunava dosad je sukladno odredbama Ëlanka 5. Okvirne direktive o vodama izraeno karakterizacijsko izvjeπÊe za slivove veÊe od 4000 km2 (WFD Roof Report 2004). Izradba sliËnog izvjeπÊa za sliv Save zapoËela je potkraj 2006. godine. OËekuje se da Êe Plan upravljanja vodama na slivu Dunava biti dovrπen do kraja 2009. godine, dok Êe Plan upravljanja vodama na slivu Save biti dovrπen kasnije sukladno roku kojeg Êe naknadno odrediti Meunarodna komisija za sliv rijeke Save. Na jadranskome su slivu pod koordinacijom Povjerenstva za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine zapoËele aktivnosti na koncipiranju Plana upravljanja vodama na slivovima Neretve i Trebiπnjice. OËekuje se da Êe taj projekt biti dovrπen do kraja 2011. godine. Uz usklaivanje s Okvirnom direktivom o vodama, nacionalno zakonodavstvo usklau je se i s drugim vodnim direktivama38: 1. Direktiva 91/271/EEZ o odvodnji i proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda (Urban Waste Water Treatment Directive) - odreuje obvezu odgovarajuÊega proËiπÊava nja komunalnih otpadnih voda (ovisno o utvrenoj osjetljivosti recipijenta) za sve aglomeracije veÊe od 2000 ES u kratkim rokovima. 2. Direktiva 91/676/EEZ o zaπtiti voda od oneËiπÊenja izazvanih nitratima poljoprivred nog podrijetla (Nitrates Directive) - odreuje utvrivanje ranjivih podruËja izloæenih oneËiπÊenju nitratima poljoprivrednog podrijetla i promovira pravila dobre poljopri vredne prakse. 3. Direktiva 2006/11/EZ o ispuπtanju opasnih tvari (Dangerous Substances Directive) i direktive „kÊeri” - odreuju listu opasnih tvari Ëije je ispuπtanje u prirodne prijamnike zabranjeno ili ograniËeno, te mjere nadzora. 4. Direktiva 2006/118/EZ o podzemnim vodama (Groundwater Directive) - uspostavlja posebne mjere za spreËavanje i kontrolu oneËiπÊenja podzemnih voda, te je usmje rena na spreËavanje pogorπanja stanja svih cjelina podzemnih voda. 38 Neslužbeni prijevod naziva direktiva. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 109 5. Direktiva 75/440/EEZ o zahvaÊanju povrπinske vode za piÊe (Drinking Water Ab straction Directive) - odreuje praÊenje kakvoÊe i kategorizaciju povrπinskih voda koje se zahvaÊaju za ljudsku potroπnju te odgovarajuÊe metode proËiπÊavanja tih voda radi osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za piÊe. Direktiva 79/869/EEZ o ispitivanju vode za piÊe (Sampling Drinking Water Directive) odreuje referentne me tode mjerenja i uËestalosti uzorkovanja i analiza za propisane pokazatelje kakvoÊe. 6. Direktiva 98/83/EZ o vodi za piÊe (Drinking Water Directive) - odreuje graniËne i odgovarajuÊe standarde kakvoÊe i nadzora voda namijenjenih za ljudsku potroπnju (voda koja se isporuËuje iz sustava javne vodoopskrbe, voda koja se upotrebljava u pripremi, Ëuvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda). 7. Direktiva 2006/7/EZ o vodi za kupanje (Bathing Water Directive) - odreuje stan darde kakvoÊe i praÊenja stanja voda koje sluæe za kupanje i rekreaciju. 8. Direktiva 2006/113/EZ o vodi za πkoljkaπe (Shellfish Water Directive) - odreuje utvrivanje prijelaznih i priobalnih voda za æivot i rast πkoljkaπa, te vrijednosti poka zatelja i mjere nadzora. 9. Direktiva 2006/44/EZ o vodi za ribe (Fish Water Directive) - odreuje utvrivanje podruËja pogodnih za æivot salmonidnih i ciprinidnih vrsta, te vrijednosti pokazate lja i mjere nadzora. 10. Direktiva 2007/60/EZ o poplavama (Flood Directive) - odreuje obvezu procjene poplavnih rizika, te uspostavu i provedbu planova upravljanja poplavnim rizicima. PodruËje voda ureuje se i nizom direktiva koje se odnose na zaπtitu prirode i okoliπa u cjelini: • Direktiva 79/409/EEZ o divljim pticama (Wild Birds Directive); • Direktiva 92/43/EEZ o oËuvanju prirodnih staniπta i divlje flore i faune (Habitat Di rective); • Direktiva 96/61/EZ o cjelovitom spreËavanju i nadzoru oneËiπÊenja (IPPC Directi ve); • Direktiva 86/278/EEZ o kanalizacijskom mulju (Sewage Sludge Directive); • Direktiva 91/414/EEZ o proizvodima za zaπtitu bilja (Plant Protection Product Direc tive); • Direktiva 98/8/EZ o biocidnim proizvodima (Biocides Directive); • Direktiva 96/82/EZ o kontroli opasnosti od velikih nesreÊa koje ukljuËuju opasne tvari (Seveso II Directive). Za upravljanje vodama relevantne su i tzv. horizontalne direktive, koje propisuju opÊa pravila koja treba poπtovati pri planiranju i implementaciji svih projekata i programa: • Direktiva 85/337/EEZ o procjeni uËinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoliπ (EIA Directive); • Direktiva 2001/42/EZ o procjeni uËinaka pojedinih planova i programa na okoliπ (SEA Directive); • Direktiva 2003/4/EZ o pristupu javnosti informacijama o okoliπu (Environmental Infor mation Directive); • Direktiva 2003/35/EZ kojom se osigurava sudjelovanje javnosti u vezi s izradom odree nih planova i programa koji se odnose na okoliπ (Public Participation Directive). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 110 Provedba navedenih direktiva na podruËju upravljanja vodama zahtijeva od vodno ga gospodarstva administrativni, struËni, organizacijski i financijski napor. Napose se istiËu kratki rokovi i visoki troπkovi provedbe financijski zahtjevnih direktiva, πto se po sebno odnosi na provedbu Direktive o odvodnji i proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda (procjena kapitalnih ulaganja oko 20 milijardi kuna) i Direktive o vodi za piÊe (pro cjena kapitalnih ulaganja oko 13 milijardi kuna). 4.2. Ciljevi Postizanje cjelovitog i usklaenog vodnog reæima na dræavnom teritoriju temeljni je cilj upravljanja vodama. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i izgraenost vodnoga sustava, te za stanje koliËina i kakvoÊe voda na naËin koji najbolje odgovara odreenom podruËju i odreenom vremenu. UzimajuÊi u obzir prethodno navedena polaziπta, integralnim upravljanjem vodama potrebno je: • osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovniπtva; • osigurati potrebnu koliËinu vode odgovarajuÊe kakvoÊe za razliËite gospodarske na mjene; • zaπtititi ljude i materijalna dobra od πtetnoga djelovanja voda; • postiÊi i oËuvati dobro stanje voda zbog zaπtite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, i to harmonizirajuÊi mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora, te osiguranjem dobrog stanja povrπinskih, podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora). S tim u vezi, moguÊe je odrediti niz strateπkih ciljeva i zadataka koje je potrebno ostvari ti u okviru upravljanja vodama. Dio njih vodno gospodarstvo moæe ostvariti samostalno u okviru svoje nadleænosti, a dio je moguÊe realizirati suradnjom s drugim dræavnim in stitucijama, suradnjom s podruËnom (regionalnom) i lokalnom samoupravom, te surad njom s gospodarskim sektorima. U tom smislu posebno su istaknuti ciljevi od javnog interesa (zaπtita od poplava i drugih oblika πtetnoga djelovanja voda, javna vodoopskr ba i zaπtita voda), na temelju kojih se usmjerava razvoj upravljanja vodama u okviru tradicionalnih vodnogospodarskih djelatnosti (ureenje vodotoka i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda, koriπtenje voda, zaπtita voda), a koje je moguÊe realizirati u okviru integralnih mjera ili samostalno. To je omoguÊilo procjenjivanje troπkova i predlaganje naËina provedbe mjera. Kao osnovica za planiranje realno ostvarivih ciljeva odabran je uobiËajeni investicijski ciklus od 15 godina. Razvojne osnove za ostala koriπtenja voda najveÊim dijelom od træiπnog interesa (proizvodnja elektriËne energije, navodnjavanje, unutraπnji plovni putovi, uzgoj riba i πkoljaka, πport, kupanje i rekreacija na vodi, koriπ tenja mineralnim i geotermalnim vodama, koriπtenja vodama za hlaenje, koriπtenja vodama za prodaju na træiπtu) odrediti Êe za to nadleæne institucije. Vodnogospodarski sektor pri tome Êe suraivati uvaæavajuÊi viπenamjensko znaËenje pojedinih sustava, te njihove utjecaje na vodni reæim, vodne ekosustave i ekosustave ovisne o vodi. 4.2.1. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda Odræiva zaπtita od poplava i drugih oblika πtetnoga djelovanja voda jest postizanje gospodarski opravdanih stupnjeva zaπtite stanovniπtva, materijalnih dobara i ostalih ugroæenih vrijednosti (gospodarski objekti, prometnice, infrastrukturni sustavi, poljopri STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 111 vredne povrπine, kulturno-povijesna baπtina i ostalo) uz poticanje oËuvanja i unaprei vanja ekoloπkog stanja voda i poplavnih povrπina, radi stvaranja preduvjeta za daljnji odræivi gospodarski razvoj. Na temelju provedenih analiza postavljen je cilj kojim se predvia dostizanje funkcional nosti sustava zaπtite od poplava na vodama I. i II. reda do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do kraja 2038. godine (postojeÊe stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75% funkcionalnosti na vodama II. reda; slika 3.4.). Cilj Êe se ostva riti postupnom provedbom radova na sanaciji i rekonstrukciji objekata, te realizacijom razvojnih projekata. Polovica predvienih radova obavit Êe se u razdoblju do 2023. godine, a polovica u razdoblju do 2038. godine. Funkcionalni sustavi redovito Êe se gospodarski i tehniËki odræavati. Odræavanje zaπtitnih sustava na vodama I. i II. reda provoditi Êe Hrvatske vode, dok Êe odræavanje detaljne kanalske mreæe za odvodnju i navodnjavanje od 2009. godine provoditi æupanije. Graenja zaπtitnih sustava provodit Êe se na temelju Programa graenja regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina, a redovi ta tehniËka i gospodarska odræavanja sustava na temelju Programa ureenja vodotoka i drugih voda. 4.2.2. Koriπtenje voda Vodno gospodarstvo osigurava odræivo koriπtenje voda πto podrazumijeva osiguranje dovoljnih koliËina voda zadovoljavajuÊe kakvoÊe za postojeÊe i razvojne potrebe svih korisnika, vodeÊi raËuna o prirodnim moguÊnostima (obnovljivosti) resursa. Osim to ga, nuæno je postiÊi i odgovarajuÊi standard i razinu sigurnosti opskrbe vodom za sve korisnike. Javna vodoopskrba. PoveÊanje æivotnog standarda stanovniπtva, te razvoj gospo darstva koje koristi vodu iz sustava javne vodoopskrbe zahtjeva daljnji razvoj sustava javne vodoopskrbe. Potrebno je stvoriti uvjete za odræivost vodoopskrbnih sustava osiguranjem dovoljnih koliËina vode potrebne kakvoÊe direktnim koriπtenjem resur sa ili kondicioniranjem. Iz navedenog proizlazi osnovni cilj: osiguranje pitke vode za stanovniπtvo u skladu s higijensko-sanitarnim standardima, πto ukljuËuje i poveÊanje stupnja opskrbljenosti stanovniπtva iz javnih vodoopskrbnih sustava na prosjeËno 85-90%. Koriπtenje vode u gospodarske svrhe. Ciljeve razvoja utvrdit Êe sami korisnici unu tar svojih podruËja i postaviti Êe zahtjeve vodnom gospodarstvu (hidroenergetika, na vodnjavanje; uzgoj riba i πkoljaka; rijeËna plovidba; πport, kupanje i rekreacija na vodi; zahvaÊanje mineralne i geotermalne vode i drugi). Vodno gospodarstvo Êe pridonijeti njihovom razvoju zadovoljavajuÊi im potrebe za vodom. 4.2.3. Zaπtita voda Svrha zaπtite voda je oËuvanje zdravlja ljudi i okoliπa, πto podrazumijeva postizanje i oËuvanje dobroga stanja voda, spreËavanje oneËiπÊenja voda, spreËavanje promjena hidromorfoloπkih karakteristika voda koje su pod takvim rizicima i sanaciju stanja voda gdje je ono naruπeno, te obuhvaÊa: • zaπtitu povrπinskih i podzemnih voda kao rezerve vode za piÊe (postojeÊe i pla nirane); STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 112 • zaπtitu povrπinskih i podzemnih voda, priobalnih voda (mora), zaπtiÊenih podruËja podruËja posebne zaπtite voda, radi oËuvanja zdravlja ljudi i oËuvanja vodenih i o vodi ovisnih ekosustava, te oËuvanja bioloπke raznolikosti u okviru integralnog upravljanja vodama; • unapreenje ekoloπkih funkcija voda i priobalnih voda (mora) tamo gdje je naruπena kakvoÊa voda, te postizanje propisane kakvoÊe voda za odreene namjene tamo gdje ista ne zadovoljava, sudjelovanjem u planiranju i postupnom provoenju cjelovitih mjera zaπtite, te sustavnim praÊenjem uËinka provedenih mjera na slivu i priobalnim vodama (moru); • smanjenje koliËine opasnih tvari na izvoru oneËiπÊenja provedbom mjera zaπtite voda, te kontrolu rada izgraenih objekata i ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda; • doprinos odræivom razvoju racionalnim koriπtenjem vodnih resursa. 4.2.4. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda Povrπina proglaπenih i potencijalno zaπtiÊenih podruËja Hrvatske iznosi oko 47% kop nenog teritorija. Stanje navedenih podruËja ekoloπki je povoljno, ali osiguranje odræivo sti tih podruËja zahtijeva odgovarajuÊa ulaganja. To vrijedi za sve kategorije zaπtiÊenih podruËja, ukljuËujuÊi i podruËja zaπtite voda za piÊe. Kako joπ uvijek neka zaπtiÊena podruËja nisu odreena, potrebno ih je odrediti uz sveobuhvatno socio-ekonomsko vrednovanje. Vodno gospodarstvo u zaπtiÊenim podruËjima uvaæava propise iz drugih sektora i us klauje svoje ciljeve sa srediπnjim tijelima i nadleænim institucijama osobito s tijelima nadleænim za prostorno planiranje i zaπtitu prirode, odnosno svoje planske dokumente usklauje s planskim dokumentima drugih tijela i institucija. Operativno djelovanje u tim podruËjima nuæno je uskladiti s korisnicima navedenih prostora. Sustavno motrenje voda na podruËjima posebne zaπtite voda proπiriti Êe se ovisno o namjeni podruËja i rizicima kojima je podruËje izloæeno, kako sa stajaliπta resursa, tako i sa stajaliπta praÊenja promjena na slivu u cilju osiguranja dobrog stanja voda. 4.2.5. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama Nadleæna tijela vodnoga gospodarstva provode ukupnu nacionalnu vodnu politiku u struËnom, administrativnom, regulatornom i nadzornom smislu. Upravljanje vodama ostvaruje se u okviru nadleænosti dræavnih upravnih i struËnih in stitucija, kao i suradnjom s drugim tijelima uprave, regionalnom (podruËnom) upravom i lokalnom samoupravom, te gospodarskim sektorom, znanstvenim i struËnim instituci jama. U svrhu daljnjeg razvoja upravljanja vodama, usklaivanja s meunarodnim obvezama i ostalim sektorima, potrebno je unaprijediti upravljanje vodama u zakonskom, institu cionalnom, financijskom, znanstvenom i struËno-tehniËkom smislu. ZadaÊa je vodnog gospodarstva usklaivanje interesa i potreba dionika, u okviru inte gralnog upravljanja vodama radi postizanja dobroga stanja voda jedinstvenog vodnog sustava. Obrazovanje struËnih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaÊa integralnog upravljanja vodama preduvjet je za ostvarenje postavljenih ciljeva. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 113 NaËelo odræivog razvoja podrazumijeva integralno upravljanje vodama, kojim Êe se osigurati ravnoteæa izmeu koriπtenja resursa za poboljπanje æivotnih uvjeta i poticanje razvoja, te zaπtite resursa i oËuvanja njihovih ekoloπkih funkcija, a sve uz uvaæava nje meunarodnih obveza i normi na graniËnim i prekograniËnim vodotocima. U tome smislu poseban naglasak u planiranju i odræivom koriπtenju daje se vlastitim vodnim resursima. Za ostvarenje cjelovitog, jedinstvenog i racionalnog upravljanja vodama treba, meu ostalim, kontinuirano raditi i na razvoju procesa upravljanja kroz: • planiranje, provedbu i praÊenje uËinaka aktivnosti i mjera, na razini temeljnih djelatno sti i integralno (povrπinske/podzemne vode, sliv/resurs, korisnici/resursi), • zakonodavni, financijski i institucionalni okvir, • unapreenje sustava ukljuËivanja nadleænih tijela, svih korisnika i javnosti. OËekivano jaËanje privatne inicijative postavlja pred vodno gospodarstvo dodatne zah tjeve i zadatke u smislu zaπtite javnog interesa, te reguliranja i ureivanja odnosa u vodnom sektoru. No, s obzirom na relativnu neizgraenost dijela vodnokomunalne infrastrukture, dræavna ulaganja i drugi oblici dræavnoga sudjelovanja u unapreenju usluga u vodnom sustavu joπ su uvijek nuæni u znatnoj mjeri. ©toviπe, dræavnu podrπku vodnom sektoru treba poveÊati, uz jasno razgraniËenje javnih i træiπnih interesa. 4.3.1. Upravljanje vodama Hrvatska vodna politika odreuje svoja stajaliπta u sljedeÊim granicama: A 1. Vodni resurs, ulaganja u razvoj vodnih sustava, kao i upravljanje vodnim sustavi ma tretirati kao prvorazredno pitanje nacionalnog suvereniteta i interesa, a vodu kao ljudsko pravo, opÊe dobro i nacionalno bogatstvo39. A 2. Vodna politika mora biti jedinstvena s institucionalnim ustrojem koji Êe sprijeÊiti konkurenciju i rivalitet razliËitih dræavnih subjekata. A 3. Institucionalni ustroj upravljanja vodama poËivati Êe na naËelu decentralizacije s jasnim nadleænostima u nacionalnom, regionalnom i lokalnom vodnom sektoru. Nacionalni vodni sektor ostvaruje nadleænosti u upravljanju vodama (zaπtiti ka kvoÊe voda, redistribuciji raspoloæive koliËine voda za razliËite namjene i zaπtiti od πtetnog djelovanja voda), upravljanju javnim vodnim dobrom, razvoju i upravljanju sustavom osnovne melioracijske odvodnje, te provedbom politike nacionalnoga ulaganja u regionalni i lokalni vodni sektor. Regionalni vodni sektor (Ëiji su nositelj æupanije) ostvaruje nadleænosti u razvoju i upravljanju sustavom navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje. Lokalni vodni sektor (Ëiji su nositelji udruæeni gradovi i opÊine) ostvaruje nadleænosti u razvoju i upravljanju sustavima javne vo doopskrbe, odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te proËiπÊavanju otpadnih voda. 4.3. Strateπke odrednice 39 Okvirna direktiva o vodama (uvod): ...“Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je nasljee koje treba Ëuvati, zaštititi i shodno tome postupati“. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 114 A 4. IskljuËiti moguÊnost privatizacije prava na vodni resurs u djelatnosti javne vo doopskrbe. Koncesiju za zahvaÊanje vode za javnu vodoopskrbu dodjeljivati is kljuËivo lokalnoj vlasti na usluænom podruËju. IsporuËitelj (nat)komunalne usluge ostvarivati Êe pravo zahvaÊanja vode temeljem obvezno pravnog ugovora s nosite ljem koncesije. • Dosljedno provesti postojeÊe naËelo o prioritetu javne vodoopskrbe nad dru gim oblicima koriπtenja voda. A 5. Vodnu infrastrukturu razvijati kombiniranim modelom financiranja. Taj model ima svoje dvije inaËice, πiru i uæu. ©ira inaËica obuhvaÊa sve dostupne izvore financi ranja: Dræavni proraËun, cijenu vode, bespovratna sredstva (ponajprije iz fondova Europske unije) i kredite. Uæa inaËica obuhvaÊa cijenu vode. Komponente cijene vode za razvoj treba afirmirati putem pozitivne legislative: (i) naknada za razvoj lokalna javna sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i odvodnje na usluænom podruËju i (ii) naknada za koriπtenje voda i naknada za zaπtitu voda - dræavna javna sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i odvodnje na cijelom podruËju Republike Hrvatske. • U nacionalnim i lokalnim programima razvoja teæiti tomu da se πto viπe in-f rastrukture izgradi domaÊim javnim sredstvima (najpovoljnija sredstva) uz pot poru bespovratnih sredstava koja Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kroz pretpristupne programe Europske unije, te uz potporu i drugih donatora. • Sredstva dræavnoga (su)financiranja moraju biti bespovratna prema komunal nom vodnom sektoru. • Dræavna ulaganja u vodnu infrastrukturu usmjeriti i koordinirati putem jednoga dræavnoga kanala nadleænoga za upravljanje vodama, i to od resornoga mini starstva putem nacionalne agencije za vode - Hrvatskih voda. A 6. Zadræati postojeÊi model financiranja troπkova upravljanja i pogona (nat)komunal ne vodne infrastrukture putem cijene usluga za javnu vodoopskrbu, odvodnju i proËiπÊavanje otpadnih voda. A 7. NaËelo punoga povrata troπkova u okviru ekonomske cijene vode definirati tako da se jednim dijelom ostvaruje kroz ekonomsku cijenu vode na usluænom podruËju (cijene usluga, naknada za razvoj), a drugim dijelom kroz tu istu cijenu na dræav nom teritoriju (naknada za koriπtenje voda, naknada za zaπtitu voda, naknada za ureenje voda). A 8. Uspostaviti neovisnog regulatora vodnih usluga u formi vijeÊa za vodne usluge. Osnovna zadaÊa regulatora bila bi osiguranje lokalne komponente cijene vode namijenjene upravljanju sustavom (cijene usluga) u smislu ostvarenja naËela pu noga povrata troπkova odræavanja na usluænom podruËju i socijalne prihvatljivosti cijene vode lokalnoj populaciji. ZadaÊa je regulatora arbitriranje izmeu operatera i lokalnih vlasti, bilo da lokalne vlasti vode podcijenjenu tarifnu politiku cijene vode, bilo da operater predlaæe precijenjene tarife. Tako bi se osigurala struËna ocjena zahtjeva za poveÊanjem cijena usluga. A 9. U djelatnostima vodoopskbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda: • Zakonom definirati lokalnu vodnu infrastrukturu za vodoopskrbu, odvodnju i proËiπÊavanje otpadnih voda kao javno dobro i res extra commercio (stvar iz van pravnoga prometa) ili stvar u ograniËenom prometu (res in commercio limito tj. u prometu unutar javnoga sektora); STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 115 • Zakonom urediti da je lokalna vodna infrastruktura u (a) vlasniπtvu udruæenih gradova i opÊina (nedostatak je πto su razvojni projekti i troπkovi odræavanja skuplji za iznos poreza na dodanu vrijednost, te πto bi prijenos vlasniπtva s komunalnih operatera na lokalne zajednice zahtjevao znatne izdatke i πiri vre menski okvir) ili u (b) vlasniπtvu javnoga (nat)komunalnoga operatera (pred nost je πto su troπkovi razvojnih projekata i odræavanja niæi za iznos poreza na dodanu vrijednost, te πto u buduÊnosti neÊe biti troπkova prijenosa vlasniπ tva sa operatera na lokalnu zajednicu). U sluËaju steËaja, likvidacije, ovrhe, preuzimanja poslovnih udjela ili dionica (nat)komunalnoga operatera, lokalna vodna infrastruktura, kao javno dobro, ostaje nedirnuta u javnom sektoru; • Zakonom definirati da je lokalna vodna infrastruktura u vlasniπtvu udruæenih gradova i opÊina na usluænom podruËju. A 10. Provesti reformsku racionalizaciju komunalnoga sektora u smjeru definiranja dje latnosti javne vodoopskrbe i odvodnje kao natkomunalnih (interkomunalnih) dje latnosti (djelatnosti viπe jedinica lokalne samouprave) u svrhu institucionalnoga ujedinjavanja komunalnih sustava na tehniËki, tehnoloπki i ekonomski odræivu razinu. Reformu provesti kako slijedi: • regulatornim mehanizmom s razine dræave propisati usluæna podruËja javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema kriterijima tehniËke cjelovitosti, tehno loπke povezanosti i ekonomske odræivosti (naËelo: “od izvoriπta do korisnika i od korisnika do ispusta u povrπinske vode”); teæiti tomu da se uspostave jedinstvena usluæna podruËja za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju; • institucionalizirati udruæivanje (sindiciranje) gradova i opÊina u jedinstvenu javnu vlast na usluænom podruËju za natkomunalne djelatnosti javne vo doopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda (udruge gradova i opÊina ili UGO); • na udruge gradova i opÊina zakonom prenijeti nadleænosti jedinica lokalne samouprave u djelatnostima javne vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda; • mjerama dræavne politike potaknuti ujedinjavanje komunalnih operatera sve dok se ne postigne cilj: jedan isporuËitelj na usluænom podruËju; od proklami ranoga naËela odstupiti samo tamo gdje je ekonomiËnije i uËinkovitije imati dva operatera na istom usluænom podruËju, jednog za vodoopskrbu, drugog za odvodnju; • propisati da natkomunalni operateri vodovoda i kanalizacija, ukljuËujuÊi i proËiπÊavanje otpadnih voda; moraju biti zasebni pravni subjekti odvojeni od pravnih subjekata koji obavljaju komunalne djelatnosti (odræavanje javnih povrπina, odræavanje nerazvrstanih cesta, odlaganje komunalnoga otpada, javna rasvjeta i sliËno); potaknuti program rjeπavanja viπka zaposlenih u nat komunalnom sektoru voda; • zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti (graditeljstvo, trgovina i drugo). A 11. U djelatnostima vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda: • Zadræati pravnu moguÊnost koncesioniranja prava upravljanja bez prava graenja - uz uvjet ekonomiËnosti: da je privatno upravljanje povoljnije od javnoga, uz jednak standard isporuke i poπtivanje socijalno prihvatljive cijene vode. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 116 • Zadræati pravnu moguÊnost koncesioniranja prava upravljanja s pravom grae nja - samo proËistaËa otpadnih voda - uz uvjete ekonomiËnosti, svrhovitosti i konzumiranosti. Uvjet ekonomiËnosti je opisan u prvoj toËki. Uvjet svrhovitosti je ispunjen ako projekt zahtjeva razvijen know-how kakav javni operater ne moæe ponuditi. Uvjet konzumiranosti smatrat Êe se ispunjenim ako se studi jom izvedivosti projekta dokaæe da se ova vodna infrastruktura ne moæe izgra diti kombiniranim modelom financiranja (Vidjeti strateπku odrednicu A 5) do isteka razdoblja izvrπenja EU Direktive o komunalnim otpadnim vodama. • Zakonom iskljuËiti pravnu moguÊnost privatizacije otkupom udjela/dionica u javnim operaterima (nat)komunalne infrastrukture. A 12. Djelatnosti nacionalnoga, regionalnoga i lokalnoga vodnoga sektora uredit Êe se kroz jedinstveno zakonodavstvo i podzakonodavstvo koje Êe normirati insti tucije nadleæne za vodno gospodarstvo u duhu odrednica ove Strategije. A 13. Unaprjediti obavljanje znanstveno-struËnih poslova, poslova pripreme podloga i strateπko-planskih dokumenata, pripremu planova upravljanja vodnim podruË jima, podloga za zakonske i podzakonske akte - osnivanjem znanstveno-struË ne institucije za vode, osnivaË koje Êe biti Vlada Republike Hrvatske na prijed log ministarstva nadleænog za vodno gospodarstvo. 4.3.2. Financiranje upravljanja vodama 4.3.2.1. Ekonomska cijena vode Cijena vode mora sadræavati sastavnice u visinama koje osiguravaju dostupnost i zaπ titu vodnoga resursa, te odræivi razvoj vodne infrastrukture. Tablica 4.1. Struktura ekonomske cijene vode Sastavnica Prihod Karakter Namjena Razina ubiranja Razina potrošnje cijena usluge vodoopskrbe isporu�itelja usluge cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je cijena usluge odvodnje isporu�itelja usluge cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je cijena usluge pro�iš�avanja isporu�itelja usluge cijena upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom uslužno podru�je uslužno podru�je naknada za razvoj Udruga gradova i op�ina na uslužnom podru�ju javno davanje razvoj vodne infrastrukture uslužno podru�je uslužno podru�je naknada za zaštitu voda Hrvatskih voda javno davanje zaštita kvalitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture Republika Hrvatska uslužno podru�je naknada za korištenje voda Hrvatskih voda javno davanje osiguranje kvantitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture Republika Hrvatska uslužno podru�je Radi postizanja ekonomske cijene vode potrebno je: B 1. Naknadu za razvoj40 donosit Êe udruga gradova i opÊina na usluænom podruËju, a iz nje se moæe financirati iskljuËivo razvoj. Dopustiti i moguÊnost da pojedine jedinice lokalne samouprave (koje æele ubrzaniji razvoj) uvedu ovu naknadu samo za svoje podruËje. 40 Sadašnji termin “iznos za financiranje gradnje” ili prema Noveli Zakona o komunalnom gospodarstvu iz lipnja 2004 “iznos za održavanje i financiranje gradnje”. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 117 B 2. IskljuËiti naknadu za zaπtitu izvoriπta iz zakonodavstva. Uvoenjem pristupa usluænog podruËja (od izvoriπta do korisnika i od korisnika do ispusta) omoguÊit Êe da se na jednom usluænom podruËju (a ne na viπe njih) odluËuje o namjena ma za zaπtitu izvoriπta. U tom sluËaju naknada za zaπtitu izvoriπta stopit Êe se s naknadom za razvoj. Do predloæenog rjeπenja kao prijelazno treba zadræati pravnu moguÊnost da æupanija uvede naknadu za zaπtitu izvoriπta i premosti nesuglasja koja se pri njezinu uvoenju pojavljuju izmeu nizvodnih i uzvodnih lokalnih zajednica. B 3. Propisati obvezatnu strukturu cijena usluga vodoopskrbe, odvodnje i proËiπÊa vanja prema naËelu punoga povrata troπkova upravljanja i pogona. Zadræa ti institut potvrde lokalnih vlasti na odreivanje cijena usluga vodoopskrbe i odvodnje. Slika 4.2. Ekonomska cijena vode Ekonomska cijena vode UPRAVLJANJE I POGON Puni povrat troškova kroz cijenu usluge RAZVOJ Puni povrat troškova kroz kombinirani model financiranja (dio u ECV) naknada za razvoj naknada za korištenje voda naknada za zaštitu voda PDV na cijenu vode korisnici vodoopskrbe i odvodnje na uslužnom podru�ju operateri (naknada za korištenje voda) korisnici (naknada za zaštitu voda) na podru�ju R H korisnici vodoopskrbe i odvodnje na podru�ju R H cijena kom unalne usluge korisnici vodoopskrbe i odvodnje na uslužnom podru�ju lokalna razvojna komponenta na�ela: solidarnosti i prioriteta u potrebama dopunski ili alternativni model STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 118 B 4. Naknadu za zaπtitu voda i naknadu za koriπtenje voda primjeriti razvojnim potreba ma i time osigurati da u srednjoroËnom razdoblju kombinirani model financiranja razvitka41 pruæi oËekivane rezultate. B 5. Obveznikom naknade za koriπtenje voda odrediti natkomunalnoga operatera42 ra di smanjenja gubitaka u mreæama i racionalizacije potroπnje vode. Kao osnovicu za obraËun odrediti koliËinu zahvaÊene vode, uz 2 bitna korektiva: (a) prihvatljiv gubitak u mreæi (prema tehniËkim normativima) i (b) prihvatljivu naplativost traæ bina. U provedbi ovoga rjeπenja uvesti naËelo postupnosti na naËin da se korek cijski Ëimbenici pooπtravaju iz godine u godinu, kako bi se operaterima ostavilo dovoljno vremena za ulazak u iduÊu fazu sanacije mreæe. B 6. U okviru napora za racionalizacijom potroπnje vode, sanacijom gubitaka u mreæi, dosljedne primjene naËela „Korisnik plaÊa” i „OneËiπÊivaË plaÊa” razmotrit Êe se moguÊnost reformiranja naknade za koriπtenje voda i naknade za zaπtitu voda, u smislu redefiniranja obveznika, osnovice i korekcijskih Ëimbenika izraËuna nakna da. U tom smislu strateπka odrednica B 5 moæe posluæiti kao uzor te reforme. B 7. OmoguÊiti financiranje sekundarne mreæe javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda43 - sredstvima naknade za zaπtitu voda, naknade za koriπtenje voda i nakna de za ureenje voda; time postiÊi jedinstvo investicije koja se financira lokalnim i dræavnim sredstvima. B 8. Zadræati PDV u strukturi cijene vode jer on pruæa pravnu osnovu za financiranje iz Dræavnoga proraËuna u okviru kombiniranoga modela financiranja razvoja.44 B 9. Pri uvoenju ekonomske cijene vode lokalne vlasti i dræavne vlasti, svaka s obzi rom na sastavnice cijene vode koju prihoduju, razvit Êe takve oblike odreivanja cijene vode, koji Êe osigurati postupnost i socijalnu prihvatljivost cijene za lokalno stanovniπtvo. Teæiti jedinstvenoj tarifi na usluænom podruËju, uz uvaæavanje prava lokalnih zajednica da razviju i viπetarifne modele, ovisno o socijalnim i drugim po trebama. B 10. Poticati aktivno ukljuËivanje dionika u odluËivanje o prikupljanju i troπenju ekonom ske cijene vode, kako konzultiranjem dionika u stadiju definiranja potreba i sred stava, tako i informiranjem dionika o potroπnji sredstava generiranih ekonomskom cijenom vode, i o svim relevantnim znaËajkama funkcioniranja natkomunalne vod ne infrastrukture. 4.3.2.2. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode Pri definiranju izvora financiranja zaπtite od πtetnoga djelovanja voda, melioracijske odvod nje i melioracijskog navodnjavanja, hrvatska vodna politika morala bi se pridræavati slje deÊih strateπkih odrednica. B 11. Sustav financiranja zaπtite od πtetnoga djelovanja voda mora odraziti koncept in tegralnoga upravljanja vodama i u planiranju radova gradnje i odræavanja javnoga vodnoga dobra i vodnih graevina na svim vodama na razini vodnih podruËja i dræave. 41 Poglavlje 4.3.1. 42 Poglavlje 4.1.2.3. potpoglavlje Neracionalna potrošnja vode. 43 Poglavlje 4.1.2. 3. potpoglavlje Neracionalna potrošnja vode. 44 Poglavlje 4.3.1. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 119 B 12. U svrhu odræavanja sustava zaπtite od πtetnoga djelovanja voda, melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja zadræati sustav vodnih naknada iz kojih se financiraju ove potrebe uz zadræavanje strogo odreene namjene nak nada. B 13. Sustav vodnih naknada za odræavanje sustava zaπtite od πtetnoga djelovanja voda (poplava, bujica i leda), melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnja vanja ustrojiti prema naËelu “korisnik plaÊa”, a korisnika odrediti prema imovini kao zaπtiÊenom dobru, pri zaπtiti od πtetnoga djelovanja voda, odnosno prema dobru kojim se izravno koristi sustav, pri melioracijskoj odvodnji i navodnjava nju. B 14. NaËelo “korisnik plaÊa” korigirati naËelom “skupne solidarnosti”, i to u zaπtiti od πtetnoga djelovanja voda - solidarnosti svih korisnika na relevantnom podruËju upravljanja vodama (dræava, vodno podruËje), odnosno u javnoj melioracijskoj odvodnji - solidarnosti svih vlasnika poljoprivrednog zemljiπta na podruËju æu panije neovisno o tom jesu li ili nisu na sustavu melioracijske odvodnje. B 15. Poticati aktivno ukljuËivanje dionika u odluËivanje o prikupljanju i troπenju sred stava vodnih naknada, kako konzultiranjem korisnika u stadiju definiranja po treba i sredstava, tako i informiranjem korisnika o potroπnji sredstava vodnih naknada i svim relevantnim znaËajkama funkcioniranja vodnih sustava. B 16. Troπenje sredstva vodnih naknada namijenjenih odræavanju sustava zaπtite od πtetnoga djelovanja voda ustrojiti prema naËelu “prioriteta u potrebama”, odno sno “najveÊih potreba” a sukladno planovima i programima kojima se ostvaru je upravljanje vodama. B 17. Sustav tarifiranja vodnih naknada uvaæavat Êe potrebe i specifiËnosti za stimu liranjem, odnosno destimuliranjem djelatnosti i aktivnosti, na koje upuÊuju dru gi strateπki dokumenti (Strategija prostornoga ureenja Republike Hrvatske, Razvojna strategija hrvatskoga turizma, Strategija prometnoga razvitka Repu blike Hrvatske, Nacionalna strategija zaπtite okoliπa, Strategija i akcijski plan zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i drugi) i dræavni programi koji ih prate. B 18. NaËin obraËuna i naplate vodnih naknada, gdje god je to moguÊe, u obliku po stotka vezati uz obraËun i naplatu drugih postojeÊih javnih davanja koja terete zaπtiÊeno dobro - imovinu, postojeÊu ili izgradnju (komunalna naknada, komu nalni doprinos, porez na kuÊe za odmor, ...) ili uz buduÊi porez na imovinu, a u svrhu pojednostavnjenja postupka, smanjenja administracije i smanjenja pritiska na upravno sudovanje. B 19. Dosljedno provesti koncept „tko duguje dræavi ne moæe od nje potraæivati pri naplati vodnih naknada”, posebice pri isplati bilo kojih oblika poticaja iz dræav noga, regionalnih i lokalnih proraËuna, odobravanju nabave tzv. plavoga dize la po povlaπtenim cijenama i sliËno. B 20. OmoguÊiti da se sredstva vodne naknade namijenjene iskljuËivo zaπtiti od πtet nog djelovanja voda, mogu koristiti i za financiranje razdjelnih sustava javne odvodnje - oborinskih voda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 120 4.3.2.3. Koriπtenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije Prioritetna i stalna zadaÊa vodnoga gospodarstva, jedinica lokalne samouprave i ko munalnih druπtava jest intenzivno pripremati projekte, jaËati institucionalne kapacitete, provesti potrebne organizacijske prilagodbe i izraivati odgovarajuÊe aplikacije kako bi se apsorpcijski kapaciteti poveÊali na πto viπu razinu za kasnije kohezijske i strukturne fondove, odnosno kako bi se iskoristilo πto viπe raspoloæivih bespovratnih financijskih sredstava za razvoj vodnokomunalne infrastrukture u dræavi i time ubrzalo ostvarenje razvojnih ciljeva definiranih ovom Strategijom. 4.3.3. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda 4.3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda C 1. Ureenje vodnog reæima. Graenje akumulacijskih jezera svih veliËina nuæno je za ublaæavanje posljedica ekstremnih hidroloπkih pojava, suπa i poplava, koje su sve intenzivnije uslijed klimatskih promjena. U fazi planiranja svako je akumulacijsko jezero potrebno individualno valorizirati i sveobuhvatno analizira ti, te pri tome voditi raËuna o utjecajima na okoliπ i prirodu. C 2. MoguÊnosti eksploatacije rijeËnog nanosa. Eksploatacija rijeËnog nanosa iz vodotoka moæe se obavljati samo na dijelovima vodotoka - prirodnih taloænica u svrhu odræavanja protoËnosti korita i odræavanja plovnih putova, pridræavajuÊi se odredbi odgovarajuÊih propisa o zaπtiti okoliπa i zaπtiti prirode. Izvaene ko liËine moraju biti obnovljive, pa je vaæno organizirati sustavna praÊenja pronosa rijeËnog nanosa i morfoloπkih znaËajki korita. Komercijalne eksploatacije πljun ka mogu se obavljati samo na posebno odreenim πljunËarama u zaobaljima. Lokacije πljunËara odrediti uz poπtovanje uvjeta zaπtite podzemnih voda, zaπti te okoliπa i prirode. Nakon zavrπenih eksploatacija, πljunËare treba sanirati. 4.3.3.2. Zaπtita od poplava C 3. Koordinacija nadleænosti i odgovornosti. Unapreivanje zaπtite od poplava zahtijeva primjenu niza integralnih, sustavnih, efikasnih i troπkovno uËinkovi tih mjera uz preventivne graevinske i negraevinske aktivnosti. Preduvjet za njihovu primjenu jest aktivno i koordinirano sudjelovanje svih Ëimbenika, vod noga gospodarstva te: sluæbi za zaπtitu i spaπavanje, hidrometeoroloπke sluæ be, zdravstva, prostornih planera, jedinica lokalne i podruËne (regionalne) sa mouprave, korisnika i upravljaËa viπenamjenskih akumulacija, poljoprivrednika, πumara, zaπtitara prirode, znanstvenika i istraæivaËa, medija, visokoπkolskih ustanova, zainteresiranih nevladinih udruga, te graana i poduzetnika na poten cijalno ugroæenim podruËjima. Stanje sigurnosti od poplava, ne moæe se ostva riti bez provedbe graevinskih hidrotehniËkih mjera u koje se ubrajaju redovita gospodarska i tehniËka odræavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina, te radovi na razvoju sustava. Provedba graevinskih mjera zaπtite od poplava zadaÊa je vodnoga gospodarstva, dok su za provedbu razliËitih negraevinskih mjera veÊim dijelom zaduæeni ostali Ëimbenici. Preventivna zaπtita od poplava na meunarodnim slivovima planira se putem suradnje s nadleænim tijelima iz ostalih dræava sukladno odredbama prihvaÊenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma o vodnogospodarskoj suradnji. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 121 C 4. Odreivanje prioritetnih podruËja djelovanja. PolazeÊi od zdravstvenih, sigur nosnih i okoliπnih aspekata prioriteti prvog reda u preventivnoj zaπtiti od poplava jesu podruËja velikih i veÊih gradova koji imaju viπe od 30.000 stanovnika, a potencijalno ih ugroæavaju velike rijeke (Sava, Kupa, Drava, Dunav). Prioriteti drugog reda ostali su gradovi i naselja uz Dunav, Dravu, Muru, Savu, Kupu, Unu, Cetinu i Neretvu. Uz velike rijeke postupno Êe se rekonstruirati i dograditi posto jeÊi obrambeni nasipi na kritiËnim dionicama, a na slivu Save realizirat Êe se i ostali prioritetni radovi vezani uz daljnji razvoj sustava Srednje posavlje. Ostale aktivnosti Êe se provesti po redoslijedu odreenom na temelju razliËitih kriterija koji obuhvaÊaju: broj branjenog stanovniπtva, sprijeËene materijalne i ostale πte te, opÊe vodnogospodarsko znaËenje, procijenjeni troπkovi investicije i sliËno. C 5. Provedba graevinskih hidrotehniËkih mjera. Pri planiranju mjera preventiv ne zaπtite od poplava potrebno je odabrati prikladnu kombinaciju ureivanja slivo va da bi se odræali ili poveÊali prirodni retencijski kapaciteti zemljiπta i vegetacije i graevinskih mjera koje utjeËu na reduciranje vrπnih protoka poplavnih valova i zaπtitu zaobalja. Nuæno je uravnoteæiti stanje izmeu zahtjeva za daljnjom urba nizacijom i gospodarskim koriπtenjem prostorom, te potreba za koriπtenjem zem ljiπtem za usporavanje otjecanja i zadræavanje vode na slivovima. Vodnogospo darske sustave treba planirati kao viπenamjenske radi racionalizacije koriπtenja vodama i zemljiπtem, te voditi raËuna o njihovoj gospodarskoj opravdanosti i utje cajima na okoliπ i prirodu. Ako se, zbog neusklaenih prioriteta razliËitih korisnika voda i zemljiπta, realizacija prije planiranih viπenamjenskih sustava ne provodi prema oËekivanoj dinamici, preventivnu zaπtitu od poplava, kao javni interes, treba rjeπavati jednostavnijim rjeπenjima koja u buduÊnosti ne bi ograniËavala raz voj viπenamjenskih sustava. Vodopravnim aktima i dalje Êe se respektirati viπe namjenska rjeπenja predviena prostornim planovima, a vodno gospodarstvo Êe sustavno poticati njihovo graenje. Manje vodotoke kroz gradove i naselja treba ureivati prikladno lokalnim potrebama i urbanistiËkim planovima uvaæavajuÊi kra jobraz i arhitektonske zahtjeve, te potrebe komunalnih infrastrukturnih sustava. Radi preventivne zaπtite od ledenih poplava i nadalje Êe se sustavno obavljati regulacijski radovi na kritiËnim mjestima. C 6. Operativna obrana od poplava. Plan obrane od poplava donijet Êe se za jedin stveni vodni sustav. Operativna obrana od poplava na graniËnim vodotocima se obavlja zajedniËki s nadleænim sluæbama iz susjednih dræava. C 7. PraÊenje i prognoziranje hidrometeoroloπkih pojava. UËinkovitost operativne obrane od poplava unaprijediti Êe se modernizacijom postojeÊih sustava za praÊe nje i prognoziranje hidrometeoroloπkih pojava (automatske mjerne postaje, radari, satelitske snimke, prognostiËki modeli i sliËno), te postojeÊih komunikacijskih su stava. Izraditi Êe se, sluæbeno prihvatiti i redovito obnavljati poplavne prognostiËke modele, a na meunarodnim rijekama razvijati Êe se i usklaivati u okvirima nad leænih meunarodnih tijela. Sustavno praÊenje i prognoziranje hidrometeoroloπkih pojava, te pravodobna dostava relevantnih informacija nadleænim sluæbama za operativnu obranu od poplava zadaÊa je hidroloπkih i meteoroloπkih sluæbi. C 8. Upravljanje vodnim dobrom. Problematika vodnog dobra Êe se regulirati do noπenjem propisa usklaenog s ostalim propisima vezanim uz koriπtenje zemljiπ ta, a kojim Êe se definirati precizni kriteriji za rjeπavanje svih prijepornih pitanja. Vodno dobro na neureenim inundacijama i na velikim nizinskim retencijama zaπtitnih sustava za obranu od poplava rijeπiti Êe se zoniranjem terena i stupnje STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 122 vanim ograniËenjima u koriπtenju zemljiπta. RazgraniËenje vodnog dobra, nje gova uknjiæba u zemljiπne knjige i unos u prostorne planove, te zatim sustavni nadzor stanja na vodnom dobru prioritet je vodnoga gospodarstva. C 9. Ureivanja slivova. Maksimalni protoci poplavnih valova napose na manjim i srednjim slivovima dijelom se mogu smanjti oËuvanjem i unapreenjem prirodnih retencijskih kapaciteta zemljiπta, vodotoka i poplavnih povrπina. Provedbom ta kvih mjera zadræana se voda infiltrira u tlo i raspoloæiva je za buduÊa koriπtenja, osiguravaju se povoljni vodni reæimi za ekosustave vezane uz vodu, a istodobno se dijelom smanjuju rizici od ekstremnih poplava. Prirodne moËvare i poplavne povrπine na slivovima stoga se trebaju saËuvati, a gdje je god to moguÊe i gospo darski opravdano, obnoviti ili proπiriti. ©umske povrπine na slivovima trebaju se odræavati i πiriti, osobito u brdskim i planinskim podruËjima s velikim rizicima od erozije. Zaπtita obala vodotoka od erozije, gdje je god to moguÊe, rjeπavati Êe se zaπtitnom vegetacijom. Mjere zasnovane na ureivanjima zemljiπta ne smiju se podcjenjivati, ali niti precjenjivati jer obiËno ne omoguÊuju dovoljne redukcije maksimalnih protoka ekstremnih poplavnih valova, koje se jedino mogu osigu rati primjenom razliËitih graevinskih mjera. Provedba renaturalizacijskih mjera obiËno je vezana uz visoke troπkove otkupa zemljiπta, i potrebu da se osiguraju zamjenske moguÊnosti zapoπljavanja jer takve mjere najviπe utjeËu na poljopri vredne proizvoaËe. Sustavno Êe se podræavati svi dræavni programi kojima je cilj poboljπanje stanja okoliπa i njegovih komponenti. Na podruËjima velikih gradova urbanisti trebaju osigurati πto bolju infiltraciju oborinskih voda u tlo ureivanjima parkova i zelenih povrπina u novim gradskim naseljima. PostojeÊi izvori oneËiπÊe nja na podruËjima potencijalno ugroæenim poplavama postupno Êe se sanirati. C 10. Financijska osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika. Sustavi zaπtite od poplava osiguravaju zaπtitu od velikih voda samo do onih povratnih razdoblja na koja su dimenzionirani. Rizici od poplava stoga Êe se preciznije de finirati. Vodno gospodarstvo je odgovorno samo za one poplavne πtete koje iza zivaju vodni valovi niæih povratnih razdoblja od onih na koje su zaπtitni sustavi dimenzionirani, uz uvjet dobrog odræavanja. Preostale rizike, pokriti Êe vlasnici i korisnici imovine uz odgovarajuÊe financijsko osiguranje. Dræava treba poticati takva osiguranja. Uvjet za provedbu ove mjere jest postojanje karata rizika od poplava i poplavnih πteta na potencijalno ugroæenim podruËjima. C 11. Uloga ostalih Ëimbenika u preventivnoj zaπtiti od poplava. Sluæbe za zaπtitu i spaπavanje osigurati Êe dobro funkcioniranje regionalnih i lokalnih centara za uzbunjivanje stanovniπtva, organizirati rad civilne zaπtite, izraivati strateπke, taktiËke i operativne planove upravljanja u katastrofama i po potrebi organizira ti odgovarajuÊe vjeæbe, organizirati evakuacije stanovniπtva u sluËaju potrebe, organizirati hitnu medicinsku pomoÊ stradalom stanovniπtvu, te organizirati sa nacije terena nakon poplava. Ostali Ëimbenici u zaπtiti od poplava su: znanstve noistraæivaËke institucije, mediji i zainteresirane nevladine udruge sa aktivnim i konstruktivnim ukljuËivanjem u procese izradbe planske dokumentacije. 4.3.3.3. Zaπtita od erozije C 12. Koordinacija djelovanja. Najbolji dugoroËni uËinci zaπtite od erozije postiÊi Êe se koordiniranim multidisciplinarnim aktivnostima. Preduvjet za zajedniËku akci ju jest izradba i prihvaÊanje Strategije i Programa zaπtite od erozije pod koordi nacijom srediπnjih dræavnih tijela nadleænih za poljoprivredu, πumarstvo, vodno STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 123 gospodarstvo, zaπtitu okoliπa, prostorno ureenje i graditeljstvo. Za pripremu i provedbu navedenih dokumenata osnovat Êe se nadleæno tijelo za koordinaciju aktivnosti. C 13. Provedba opÊih protuerozijskih mjera. OpÊe protuerozijske mjere koje Êe se provoditi jesu: legislativne mjere, edukacija stanovniπtva, sustavno praÊenje erozijskih procesa, izradba katastra stanja erozije i provedenih protuerozijskih mjera, te integriranje problematike zaπtite od erozije u prostorne planove, πum skogospodarsku i vodnogospodarsku plansku dokumentaciju. PojaËana edu kacija stanovniπtva znaËajno Êe pridonijeti preventivnoj zaπtiti, jer se erozija u znatnoj mjeri moæe umanjiti pravilnim koriπtenjem zemljiπtem i oËuvanjem biljnog pokrova. C 14. Provedba mjera zaπtite od erozije. Sanacijama prirodnih erozijskih procesa na slivovima selektivno Êe se pristupati polazeÊi od odræanja dinamiËke ravno teæe izmeu sliva i vodotoka. Prioriteti pri planiranju mjera zaπtite od erozije s vodnogospodarskog aspekta odredit Êe se prema redoslijedu odreenom na temelju viπe kriterija kao πto su: vodnogospodarsko znaËenje ugroæene vodne graevine i/ili vodnogospodarskog sustava, stupanj ugroæenosti i osjetljivosti od taloæenja nanosa, procijenjenih troπkova investicije i drugo. 4.3.3.4. Melioracijska odvodnja C 15. Koordinacija nadleænosti. Melioracijska odvodnja i njeno unapreenje zajed niËka je zadaÊa sektora poljoprivrede i vodnog gospodarstva. ZajedniËki Êe se poticati postupna obnova zapuπtenih sustava melioracijske odvodnje, te potica ti razvoj u skladu s planovima, potrebama i financijskim moguÊnostima poljopri vrednih proizvoaËa, kao i potrebama zaπtite od poplava unutraπnjih voda na naseljenim podruËjima. Sustavno Êe se poticati okrupnjavanje poljoprivrednih povrπina Ëime se otklanjaju prepreke za uËinkovito funkcioniranje i razvoj susta va melioracijske odvodnje. Mreæe kanala i drugih objekata sustava melioracij ske odvodnje su uvjet za razvoj navodnjavanja, pa stoga buduÊi razvoj tih dviju djelatnosti treba sagledavati zajedniËki. Dovoenje detaljne kanalske mreæe u funkcionalno stanje omoguÊit Êe uËinkovitiju provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiπtem i vodama. C 16. Provedba hidrotehniËkih mjera. Za uËinkovito funkcioniranje sustava meliora cijske odvodnje uvjet je odgovarajuÊa zaπtita melioriranih podruËja od vanjskih poplavnih voda kao i redovito gospodarsko i tehniËko odræavanje vodnih grae vina za melioracijsku odvodnju. 4.3.4. Koriπtenje voda Razvoj odræivog koriπtenja voda, usmjerava se na oËuvanje i unapreenje djelotvorno sti sadaπnjih sustava, izgradnju novih sustava, te stvaranje potrebnog okvira za razvoj druπtva i gospodarstva uz usuglaπavanje razliËitih koriπtenja voda. Odræivo koriπtenje ostvarit Êe se: • integralnim pristupom u koriπtenju voda na vodnim podruËjima, πto ukljuËuje oËuva nje ekosustava i bioloπke raznolikosti vlaænih i vodenih staniπta, te sudjelovanje vod nog gospodarstva u utvrivanju i provoenju pravila i mjera za zajedniËko ureivanje i koriπtenje svih voda, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 124 • osiguranjem dovoljnih koliËina vode odgovarajuÊe kakvoÊe; sustavnim istraæivanjima vodnih resursa i unapreenjem praÊenja koriπtenja voda na slivu, • postupnim uvoenjem ekonomske cijene vode, • poticanjem smanjenja gubitaka u svim koriπtenjima, a posebno u javnim vodoopskrb nim sustavima, • ponovnim koriπtenjem proËiπÊenih otpadnih voda za navodnjavanje • dopunama propisa kojima Êe se urediti pitanja uvoenja operatera kao obveznika naknade za koriπtenje voda (osnovica za obraËun koliËina zahvaÊene vode na vodo zahvatu) te uvoenja naËela postupnosti i socijalne prihvatljivosti ekonomske cijene vode, • ukljuËivanjem svih zainteresiranih dionika i javnosti veÊ u poËetnim fazama planiranja, • poticanjem razvoja koriπtenja voda u gospodarstvu uvaæavanjem sektorskih, plan skih i strateπkih dokumenata (turizma, poljoprivrede, prometa, industrije, energetike i drugih) kao ulaznih parametara u procesu planiranja. 4.3.4.1. Javna vodoopskrba D 1. PoveÊanje stupnja opskrbljenosti stanovniπtva. PostojeÊa razina prikljuËenosti stanovniπtva na javne vodoopskrbne sustave poveÊati Êe se na 85 - 90%. NajveÊa prosjeËna poveÊanja stupnja opskrbljenosti biti Êe na vodnom podruËju sliva Save (bez grada Zagreba) i na vodnom podruËju slivova Drave i Dunava, πto Êe se po stiÊi dogradnjom postojeÊih i gradnjom novih vodoopskrbnih sustava. Na podruËjima s visokom opskrbljenoπÊu izgraeni Êe se sustavi proπiriti prema pe rifernim dijelovima gradova, Ëime Êe se rubna naselja prikljuËiti u postojeÊe javne vodoopskrbne sustave. U suradnji s lokalnom samoupravom trajno Êe se raditi na obnavljanju i usklaivanju planova razvoja javne vodoopskrbe. Dio stanovniπtva koji se koristi lokalnim vodovodima i individualnim naËinom vo doopskrbe (bunari, cisterne, Ëatrnje i sliËno) postupno Êe se ukljuËivati u sustave javne vodoopskrbe, Ëime Êe se uspostaviti nadzor nad kakvoÊom isporuËene vode i sanitarnom sigurnosti korisnika, te nadzor nad naplatom koriπtenja vodnih resursa. Vodoopskrba otoka rjeπavati Êe se uz uvaæavanje ekonomske opravdanosti izbora jednog od dvaju pristupa: dovoda vode s kopna podmorskim cjevovodima (karak teristiËno za otoËne skupine bliæe kopnu) i pristupa koji podrazumijeva koriπtenje vlastitim resursima (ukljuËujuÊi i desalinizaciju) ili transport vode brodovima vodo noscima (karakteristiËno za udaljenije otoËne skupine). Posebna pozornost posve tit Êe se racionalnijem koriπenju voda na otocima. Mehanizmi za obvezno ukljuËivanje stanovniπtva u sustave javne vodoopskrbe uredit Êe se posebnim propisima. D 2. Unapreenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima postiÊi Êe se: • Odreivanjem distribucijskih podruËja. Odrediti Êe se distribucijska podruËja kao tehnoloπko-ekonomske cjeline. Na svakom distribucijskom podruËju osnovati Êe se po jedno komunalno druπtvo i propisati Êe se je dinstvena cijena vode45. Provesti Êe se reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih druπtava koje Êe rezultirati znatno manjim bro jem druπtava u usporedbi s trenutaËnim stanjem. 45 Predvia se da Êe, u okviru distribucijskog podruËja, komunalno društvo obavljati poslove vodoopskrbe i odvodnje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 125 • Povezivanjem vodoopskrbnih sustava - regionalni sustavi. Unapree nje uËinkovitosti postojeÊih vodoopskrbnih sustava postiÊi Êe se njihovim ukljuËivanjima u regionalne sustave s moguÊnoπÊu dopreme vode iz viπe smjerova (slivova). D 3. Ekonomska cijena vode. Uvoenje ekonomske cijene vode uz poπtivanje te meljnog naËela “potroπaË plaÊa” biti Êe postupno do 2015. godine. Ono Êe se provesti tehnoloπkom integracijom sustava i uspostavom distribucijskih podruË ja s jedinstvenom cijenom vode. Korekcije cijene vode omoguÊiti Êe poveÊa nje sigurnosti javne vodoopskrbe, izgradnju i pogon ureaja za kondicioniranje vode prema europskim standardima, te pojaËani nadzor nad kakvoÊom ispo ruËene vode i razinom usluge. Postupnim uvoenjem ekonomske cijene vode, takoer se oËekuje i racionalizacija potroπnje. D 4. Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava. Smanjenje gubi taka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na prihvatljive vrijednosti (15 - 20%) po uzoru na razvijene europske zemlje, trajna je zadaÊa komunalnog gospodar stva. Time Êe se dobiti znatne dodatne koliËine vode i smanjiti Êe se potrebe za novim koliËinama i izvoriπtima vode, odnosno utjecati Êe se na racionalnost koriπtenja vodnim resursima. Isto tako, racionalizirati Êe se i koliËine preraene vode, koje zbog sadaπnjih gubitaka samo dijelom dolaze do potroπaËa. D 5. Zadovoljenje potreba za vodom. Na buduÊe poveÊanje potrebe za vodom u javnim vodoopskrbnim sustavima utjecat Êe: poveÊanje stupnja opskrbljenosti stanovniπtva, razvojne potrebe u industriji i turizmu, a na smanjenje potreba utjecat Êe: saniranje gubitaka vode i racionalizacija potroπnje uslijed uvoenja ekonomska cijena vode. U sljedeÊih petnaestak godina ne oËekuje se porast broja stanovniπtva, a po veÊanje potreba za vodom za javnu vodoopskrbu proizaÊi Êe iz poveÊanja stup nja prikljuËenosti stanovniπtva na javne vodoopskrbne sustave. OËekuje se po veÊanje potreba za vodom u manjim industrijskim pogonima, trgovinama i obrtu Ëiji su pogoni vezani na javne vodoopskrbne sustave. VeÊi industrijski pogoni i nadalje Êe nastojati svoju vodoopskrbu rjeπavati vlastitim vodozahvatima kao ekonomiËnijim rjeπenjima. U turistiËkim podruËjima se zbog oËekivanog poveÊanja broja turista i postiza nja viπe kategorije turistiËkih usluga oËekuje poveÊanje potreba za vodom. Se zonski tip turizma oteæava rjeπavanje problematike javne vodoopskrbe zbog velikih razlika u sezonskoj i izvansezonskoj potroπnji vode. D 6. PoveÊanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu. Podzemne vo de Êe i nadalje biti glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, jer u odno su na povrπinske vode imaju dobru prirodnu zaπtitu od oneËiπÊenja i sanitarno su sigurnije. OneËiπÊeni zahvati Êe se zamjenjivati novim u skladu s razvojnim potrebama. Javnim vodoopskrbnim sustavima koji su ovisni samo o jednom za hvatu odrediti Êe se rezervni izvori. U podruËjima velikih ranjivosti vodonosnika (antropogeni utjecaj - neizgraenost kanalizacije i ureaja za proËiπÊavanje ko munalnih otpadnih voda, poljoprivreda i drugo) predviene su mjere kojima Êe se osigurati potrebna kakvoÊa vode (oneËiπÊeni zahvati Êe se ili sanirati ili Êe se STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 126 voda preraivati). Krπke podzemne vode kod kojih su prirodna proËiπÊavanja vrlo mala i koje su izrazito osjetljive na sva povrπinska oneËiπÊenja, cjelovito Êe se analizirati i utvrditi Êe se prihvatljiva razina njihove zaπtite kombinacijama mjera zaπtite u slivu i odgovarajuÊim proËiπÊavanjima. Koriπtenje povrπinskih voda iz viπenamjenskih akumulacijskih jezera poveÊava ti Êe se na jadranskim slivovima zbog sve veÊih potreba turizma. Povrπinske vode su naroËito izloæene su oneËiπÊenjima i stoga se za potrebe javne vo doopskrbe moraju kondicionirati. U suradnji s nadleænim institucijama sustavno Êe se raditi na uspostavljanju i odræavanju reæima koriπtenja zemljiπtem u zonama sanitarne zaπtite. Zaπtita priljevnih podruËja izvan granica Hrvatske rjeπavati Êe se bilateralnim sporazu mima. U javnim vodoopskrbnim sustavima poveÊati Êe se sigurnost vodoopskrbe i to prioritetno na sustavima: • za koje je karakteristiËna velika ranjivost vodonosnika, odnosno trajna mo guÊnost oneËiπÊenja zbog antropogenih utjecaja i/ili relativno male debljine pokrovnoga sloja vodonosnika, • sa zahvatima koji nemaju zadovoljavajuÊu prirodnu kakvoÊu podzemne vode, • sa zahvatima povrπinskih voda koji zbog otvorenosti imaju manju sigurnost na zahvatu (posebno u urbanim podruËjima) ili koji zahvaÊaju vodu iz grae vina hidroelektrana, • koji koriste samo jedno izvoriπte (nuæna je alternativna opskrba vodom), • koji imaju dio priljevnog podruËja izvan Hrvatske. 4.3.4.2. Ostala gospodarska koriπtenja voda D 7. Proizvodnja elektriËne energije. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvat ske daje veliko znaËenje hidroenergetici, kao najvaænijem obnovljivom i ekoloπki prihvatljivom izvoru energije. Procjenjuje se da je na srednjim i veÊim vodotocima u Hrvatskoj moguÊe izgraditi nova postrojenja koja bi prosjeËno godiπnje proizvodi la dodatnih 3,0 TWh elektriËne energije. U razdoblju do 2020. godine predvia se graenje nekoliko novih veÊih hidroelektrana. Hidroloπke i topografske karakteristi ke nekih manjih vodotoka takoer su pogodne i za izgradnju malih hidroelektrana. Razvoj hidroenergetike mora se prilagoivati zahtjevima oËuvanja okoliπa i prirode, zaπtite od poplava, javne vodoopskrbe, navodnjavanja, unutarnje plovidbe i ostalih koriπtenja voda i zemljiπta u okvirima viπenamjenskih rjeπenja. Pogoni hidroelektra na na graniËnim i prekograniËnim rijekama zbog prekograniËnih utjecaja moraju biti u skladu s bilateralnim dogovorima sa susjednim zemljama. Razvojni planovi energetskog sektora i vodnoga gospodarstva Êe se usklaiva ti uvaæavajuÊi i zahtjeve drugih korisnika voda i prostora. D 8. Navodnjavanje. Prirodne prednosti, i deficit u proizvodnji hrane, te reforma poljopri vrednog sektora u cilju poticanja razvoja zahtijeva unapreenje hidromelioracijskih sustava. Razvojni prioritet jest zaustavljanje propadanja postojeÊih hidromelioracij skih sustava i njihovo dovoenje u pogonsku spremnost u skladu s novim uvjetima i potrebama, tamo gdje za to postoji interes. Na uËinkovit rad hidromelioracijskih su stava ima utjecaj i usitnjenost poljoprivrednih parcela, πto prioritetno treba rjeπavati. Vodno gospodarstvo Êe poduzimati radnje radi osiguranja potrebnih koliËina voda za navodnjavanje polazeÊi od Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 127 poljoprivrednim zemljiπtem i vodama u Republici Hrvatskoj. U daljnjem razvoju na vodnjavanja predvia se: • PoveÊanje koriπtenja vode za navodnjavanje i temelji se na pretpostavci da Êe se na tradicionalno poljoprivrednom podruËju unutar crnomorskoga sliva struktura poljoprivredne proizvodnje mijenjati, da Êe se u sustav biljne proiz vodnje uvoditi vrtlarske i voÊarske kulture, te da Êe se sve viπe navodnjava ti i neke ratarske kulture i industrijsko bilje. Znatniji poticaj navodnjavanju dat Êe izgradnja viπenamjenskog kanala Dunav - Sava iz kojeg se planira navodnjavanje veÊih poljoprivrednih povrπina. Na ovom podruËju postoje dovoljne koliËine vode koje bi se mogle iskoristiti za navodnjavanje. • Za podruËje jadranskih slivova, gdje tijekom ljeta raspoloæive koliËine vode uglavnom nisu dovoljne, primjena tehnologija i opreme za navodnjavanje ko jom se voda minimalno troπi. Valja istaknuti da su raspoloæive koliËine vode iz pojedinih vodotoka za potrebe navodnjavanja katkad ograniËena karakte ra. Naime, potrebe za navodnjavanjem najveÊe su u vrijeme suπa, odnosno nepovoljnoga hidroloπkog razdoblja, πto znaËi da se potrebne koliËine mogu osigurati samo akumuliranjem voda. Na otocima i na vodom siromaπnim podruËjima planira se lokalno akumuliranje voda tijekom vlaænog dijela go dine za potrebe navodnjavanja u suπnom razdoblju koriπtenjem postojeÊih zimskih viπkova vode na izvoriπtima i unutar sustava javne vodoopskrbe, odnosno uvoenjem u upotrebu drugih nekonvencionalnim izvora vode kao primjerice koriπtenje proËiπÊenih otpadnih voda. Time bi se u odreenoj mje ri u priobalnom podruËju i na otocima moglo smanjiti koriπtenje vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava (u vrijeme turistiËke sezone i najveÊih potreba za vodom), a za potrebe individualne poljoprivredne proizvodnje. Odgovornost za upravljanje, te redovita tehniËka i gospodarska odræavanja me lioracijskih sustava za navodnjavanje Êe biti decentralizirana na æupanije. D 9. Unutarnji vodni putovi. Plovidba na rijekama Savi, Dravi, Dunavu, Kupi i Uni, normalizacijom stanja u regiji i daljnjim gospodarskim rastom, Êe biti obnovljena sa planiranim daljim rastom. VeÊina vodnih putova u Hrvatskoj je meunarodnog ka raktera, rijeË je o graniËnim rijekama, i razvoj ove djelatnosti ovisi o suradnju sa su sjednim dræavama u ostvarenju preuzetih meunarodnih obveza (kao meunarodni putovi deklarirani su: Dunav VI. c klase; Sava do Siska IV. klase; i Drava do Osijeka IV. klase). Nacionalni razvojni projekt od kapitalnoga znaËenja jest izgradnja viπena mjenskog kanala Dunav - Sava kojim se predvia meunarodni transport, odnosno kombinirani plovno-æeljezniËki prometni koridor Podunavlje - Jadran (od Vukovara do Rijeke i od Vukovara do PloËa). Vodno gospodarstvo Êe u skladu sa svojim ob vezama, zajedno s drugim nadleænim institucijama i dionicima, raditi na odræavanju postojeÊih plovnih putova prema usklaenim planskim dokumentima. D 10. Uzgoj slatkovodnih riba. Strategija poljoprivrede i ribarstva, predvia znatnije koriπtenje voda za uzgoj riba u prirodnim vodama, odnosno u akumulacijama ili umjetno stvorenim akvatorijima. Voda i raspoloæivost zemljiπta nisu ograniËava juÊi Ëimbenici razvoja ove grane gospodarstva. Na crnomorskom slivu postoje svi preduvjeti za razvoj toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka. Na jadranskom slivu po stoje svi preduvjeti za razvoj hladnovodnih ribnjaka, te kaveznog uzgoja u dubljim akumulacijskim jezerima hidroelektrana, ovisno o potrebama træiπta i interesu dio nika. Vodno gospodarstvo svojim djelovanjem omoguÊuje razvoj ribnjaka, poseb no toplovodnih radi njihove viπestruke namjene (odræavanje dobrog stanja voda, πportski ribolov, turizam, staniπta za ptice, osiguranje bioraznolikosti i sliËno). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 128 D 11. ©port, kupanje i rekreacija na vodi. Uloga vodnog gospodarstva u razvoju πpor ta, kupanja i rekreacije na vodi oËituje se u sagledavanju potreba korisnika pri planiranju gospodarenja vodom, te ekoloπkih i krajobraznih znaËajki voda i eko sustava vezanih uz vode te oËuvanja potrebne kakvoÊe voda za te namjene. Priobalno more kao dragocjeni resurs pod sve je veÊim pritiskom razliËitih poten cijalnih korisnika (turizam, marikulture, nautiËki turizam i sliËno). Njegovo iskoriπ tavanje nije u nadleænosti vodnog gospodarstva, ali se treba uskladiti s planovi ma upravljanja vodnim podruËjima kako bi se ostvarila potrebna odræivost. D 12. Mineralne i geotermalne vode. Potrebe za mineralnim i geotermalnim vodama i dalje Êe rasti, prema iskustavima u koriπtenju takvih voda u drugim europskim zemljama. Dræava putem svojih institucija potiËe viπenamjensko koriπtenje geo termalnih voda, primjerice za medicinske svrhe, turizam, rekreaciju i sliËno. Koriπ tenje mineralnih i geotermalnih voda usklauje se s njihovim ekoloπkim i drugim karakteristikama kako bi se osigurala njihova odræivost. BuduÊi da iskoriπtavanje geotermalne energije nije visoko dohodovna djelatnost, a njezinim se koriπtenjem smanjuje potroπnja fosilnih goriva i oneËiπÊenja okoliπa, za razvoj njezinog iskoriπ tavanja potrebno je osigurati poticajne mjere u podruËju gospodarskih djelatnosti (industrija, poljoprivreda, turizam i sliËno). D 13. Voda za hlaenje. Potrebne koliËine vode za hlaenje u industriji daljnjim Êe raz vojem gospodarstva rasti. Vodno gospodarstvo utvruje moguÊnosti osiguranja potrebnih koliËina voda na temelju reæima voda, standarda kakvoÊe i ekoloπkih karakteristika zahvaÊenih resursa. S obzirom na znatne potrebe industrijskih po strojenja posebno je vaæno uskladiti ove potrebe s drugim koriπtenjem voda, ali i poticati uvoenje recirkulacije u tehnoloπke procese kad god je to moguÊe. D 14. Voda za prodaju na træiπtu. Koriπtenje vodom za prodaju na træiπtu u porastu je, a oËekuje se daljnji razvoj ove grane, meu ostalim, i kao izvoznoga proizvoda. Stoga je potrebno odrediti planove njihovog iskoriπtavanja i zaπtite. Osim usklai vanja koriπtenja raspoloæivim resursima s potrebama drugih korisnika, vodno go spodarstvo odreuje uvjete za provoenje dobre vodnogospodarske prakse u postupku eksploatacije. D 15. Vodnogospodarski sektor Êe s nadleænim institucijama suraivati pri izradbi strateπkih platformi za gospodarska koriπtenja vodom od træiπnog interesa, vo deÊi raËuna o viπenamjenskom znaËenju pojedinih sustava, te o njihovim utjeca jima na vodni reæim. 4.3.5. Zaπtita voda Zaπtita voda, kao i zaπtita vodnih ekosustava i kopnenih ekosustava ovisnih o vodi, pro voditi Êe se temeljem nacionalnog zakonodavstva usklaenog s odrednicama pravne steËevine Europske unije, a Ëiji su najvaæniji ciljevi: • zaπtita zaπtiÊenih podruËja (voda za piÊe; voda koja sluæi za proizvodnju hrane; zaπ tita ugroæenih staniπta i vrsta; zaπtita “osjetljivih podruËja” i “ranjivih podruËja”), • postizanje dobroga stanja svih voda. Mjere zaπtite voda biti Êe usklaene sa svim ostalim sektorima, a planirati Êe se pre ma naËelima integralnog upravljanja vodama na vodnim podruËjima. Sustavno Êe se pratiti stanje voda, promjene stanja voda, te s tim u vezi Êe se provoditi mjere zaπtite STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 129 uz socio-gospodarsku valorizaciju njihovih uËinaka. Prioritetni zadatak vodnoga gospo darstva jest dosljedno ukljuËivanje naËela: • kombiniranog pristupa zaπtiti voda (standardi emisije i imisije), • smanjenja oneËiπÊenja na mjestu nastanka, • predostroænosti (preventivnog djelovanja), • oneËiπÊivaË plaÊa, • ukljuËivanja zaπtite voda u sve sektore, • sudjelovanja javnosti, u hrvatsko zakonodavstvo, te sustavno praÊenje provedbe planiranih mjera. Strateπke odrednice upuÊuju na nuænost upravljanja izvorima oneËiπÊenja, a to pod razumijeva da je svaki oneËiπÊivaË duæan skrbiti se o svojim otpadnim vodama, odno sno da zanemarivanje obveze zaπtite voda ne smije biti izvor dodatne dobiti. Zaπtita voda Êe se provoditi: • smanjenjem i kontrolom toËkastih izvora oneËiπÊenja, • smanjenjem i kontrolom rasprπenih izvora oneËiπÊenja, te • provedbom aktivnih mjera u okviru koriπtenja prostorom ukljuËujuÊi i aktivnosti koje se predviaju svekolikim mjerama zaπtite okoliπa. Upravljanje izvorima oneËiπÊenja Êe se provoditi smanjenjem i uklanjanjem opasnih tvari zavisno o njihovoj toksiËnosti, razgradljivosti i bioakumulativnosti, Ëime Êe se ostvariti dobro stanje voda. 4.3.5.1. OneËiπÊenja iz toËkastih izvora E 1. Stanovniπtvo - Razvoj sustava javne odvodnje je prioritetna aktivnost. Izgrad nja sustava javne odvodnje u turistiËkim podruËjima je poseban problem, Ëije rjeπavanje treba prilagoditi sezonskom karakteru turizma. Odluke o odvodnji otpadnih voda na lokalnim razinama i nadalje Êe biti pola ziπta za rjeπavanje odvodnje komunalnih otpadnih voda. Tim se odlukama, osim uvjeta o naËinu prikupljanja i ispuπtanja otpadnih voda, propisuju i uvjeti i naËin ispuπtanja otpadnih voda na podruËjima na kojima ne postoji sustav javne odvodnje (dio seoskih naselja s ispuπtanjem otpadnih voda u provizorne jame, jarke, pa i vodotoke). Vodno gospodarstvo svojim aktivnostima na zaπtiti voda pridonosi osiguranju zdravlja stanovniπtva i osiguranju zaπtite prirodnih resursa. Izgradnja i funkcioniranje sustava javne odvodnje, u zaπtiti voda, je prioritet s obzirom na to da je rijeË o πirem javnom interesu i izraæenoj druπtve noj “osjetljivosti”. Razvoj sustava javne odvodnje provoditi Êe se prema tehniËkim uputama za projektiranje, gradnju i odræavanje, temeljenim na odredbama Direktive o odvodnji i proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive o kanalizacij skom mulju. Prema ovim dokumentima, drugi stupanj proËiπÊavanja otpadnih voda (bioloπka stupanj proËiπÊavanja) je zahtjev, dok se dodatno uklanjanje hranjivih tvari (treÊi stupanj proËiπÊavanja) zahtijeva u osjetljivim podruËjima. U nekim posebno navedenim sluËajevima stupanj proËiπÊavanja moæe biti i drugaËiji. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 130 Vodno gospodarstvo u sustavu upravljanja komunalnim otpadnim vodama: • propisuje dopuπteno ispuπtanje opasnih i drugih tvari u sustav javne odvod nje i povrπinske vode, te ispuπtanje u podzemne vode, • utvruje “osjetljiva podruËja” i aglomeracije, • usklauje plan razvoja komunalne infrastrukture i monitoringa uËinkovito sti provedenih mjera s jedinicama lokalne samouprave u postupku inte gralnog upravljanja vodnim podruËjem, • unapreuje inspekcijski nadzor, te razvoj dobre laboratorijske prakse ispi tivanja kakvoÊe voda, • financijski podupire jedinice lokalne samouprave u provedbi razvojnih pro jekata zaπtite voda. Razvojni prioriteti su: • sustavi prema veliËini s obzirom na postojeÊe i planirano optereÊenje (sta novniπtvo i industrija prikljuËeni na sustav javne odvodnje), • sustavi kojima Êe se ostvariti puna funkcionalnost cjeline od prikljuËka, pri kupljanja, odvodnje, proËiπÊavanja do odgovarajuÊeg ispuπtanja proËiπÊe nih otpadnih voda uz uvaæavanje tehniËko-sanitarnih uvjeta obavljanja usluge (vododræivost, rastereÊenja, privremeno odlaganje mulja i sliËno), • sustavi u podruËjima u kojima je ustanovljeno pogorπanje stanja voda (povrπinskih, podzemnih, priobalnih voda), • sustavi u podruËjima za koja je utvreno da su riziËna zbog neizgraeno sti sustava javne odvodnje, • sustavi na slivovima Ëiji su prihvatni kapaciteti izloæeni kombiniranom priti sku viπe vrsta izvora oneËiπÊenja, • sustavi Ëijim se graenjem ostvaruje ravnomjerni razvoj komunalne infrastruk ture i higijensko sanitarnih uvjeta æivota stanovniπtva na podruËju dræave. Uz izgradnju sustava javne odvodnje - poveÊanje stupnja prikljuËenosti sta novniπtva, znatni pomaci u poboljπanju higijenskih sanitarnih uvjeta æivota stanovniπtva i zaπtite okoliπa postiæu se i unapreenjem usluge odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda. UËinkovit naËin unapreenja uslu ge jest, meu ostalim, uspostava usluæno/distribucijskih podruËja46 kojim bi se obuhvatila i ruralna podruËja s individualnim sustavima. Inividualna odvodnja stanovniπtva stavit Êe se u okvire usluænog/distribucijskog podruËja i time Êe postati toËkasti izvor oneËiπÊenja koji Êe se rjeπavati konvencionalnim i alter nativnim postupcima proËiπÊavanja. Postupno uvoenje ekonomske cijene odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih voda drugi je vaæan uvjet za postizanje odgovarajuÊe razine javne odvodnje. E 2. Industrija - Upravljanje toËkastim izvorima oneËiπÊenja u gospodarstvu teme ljit Êe se na uvaæavanju nacionalnih i meunarodnih standarda za ispuπtanje otpadnih voda u okoliπ. TehniËka polaziπta koja se odnose na standarde ispuπtanja otpadnih voda u okoliπ, polazit Êe u najveÊoj mjeri od odredbi Direktive o cjelovitom spreËava 46 U kombinaciji s javnom vodoopskrbom. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 131 nju i nadzoru oneËiπÊenja (IPPC) i Direktive o ispuπtanju opasnih tvari koje su usmjerene na smanjivanje oneËiπÊenja iz industrije47. Primjenjivat Êe se naËe lo “Ëiste proizvodnje” u proizvodnim pogonima (provodi se pod nazivom BAT najbolja raspoloæiva tehnika). Zadatak vodnoga gospodarstva je uspostavljanje regulatornog okvira koji Êe industriju obvezati na primjenu ovih naËela u zaπtiti voda. Obveza poπtovanja propisa zaπtite voda ureena je izradom i prihvaÊanjem Pla na upravljanja otpadnim vodama (Waste Water Management Plan) koji izrauje gospodarski subjekt. Vodno gospodarstvo i nadleæno tijelo za zaπtitu okoliπa, izraditi Êe regulatorni okvir koji Êe obvezati industriju na primjenu naËela uprav ljanja otpadnim vodama. Dijelovi planova upravljanja otpadnim vodama takoer su popis mjera i aktivnosti u sluËaju izvanrednih i iznenadnih oneËiπÊenja. E 3. Otpad - Gospodarenje otpadom provodi se na svim razinama uprave (nacional na, regionalna, lokalna, mjesna), i u svim podruËjima gospodarstva. Sustav gospodarenja otpadom odraæava se na sve sastavnice okoliπa, a osobi to utjeËe na podzemne vode koje su glavni izvor pitke vode. Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (“Narodne novine”, br. 85/07.), do 2011. godine planira se sana cija crnih toËaka i odlagaliπta otpada te Êe se provedbom aktivnosti sanacije oneËiπÊenje podzemnih voda svesti na minimum. Izgradnja Centara za gospo darenje otpadom prema europskim standardima dovrπit Êe se do 2011. godine, a procjedne vode Êe se sakupljati i obraivati. Posebna paænja Êe se posvetiti zbrinjavanju mulja i multidisciplinarnom planira nju odlagaliπta mulja s ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda. Napredak u pogledu smanjenja emisija u okoliπ uzrokovanih neureenim odla galiπtima otpada postiÊi Êe se aktivnostima na njihovoj sanaciji i zatvaranju, πto se sufinancira sredstvima Fonda za zaπtitu okoliπa i energetsku uËinkovitost, poËevπi od godine 2004. (trenutno je u postupku sanacija 298 odlagaliπta). 4.3.5.2. OneËiπÊenja iz rasprπenih izvora E 4. Zaπtita voda od oneËiπÊenja iz rasprπenih izvora obuhvÊa provedbu mjera za smanjenje oneËiπÊenja: • s poljoprivrednih povrπina (oneËiπÊenja hranjivim tvarima i sredstvima zaπti te bilja), • od erozije zagaenih tala, • od oborinskog otjecanja iz urbanih i ruralnih podruËja, te s prometnica, • od nekontroliranog odlaganja otpada. U upravljanju rasprπenim izvorima oneËiπÊenja iz poljoprivrede primijenjivat Êe se odredbe Nitratne direktive i Direktive o ispuπtanju opasnih tvari, odnosno primijenit Êe se naËelo “oneËiπÊivaË plaÊa”. Iz Nitratne direktive proizlaze sljedeÊe obveze: usklai vanje pravnog okvira o zaπtiti voda, uspostava monitoringa oneËiπÊenja, planiranje mje ra zaπtite, uspostava dobre poljoprivredne prakse i sustava izvjeπÊivanja. Planirane mjere Êe se ostvariti suradnjom poljoprivrednog i vodnogospodarskog sektora. 47 Prehrambena industrija jednim je dijelom obuhvaÊena Direktivom o odvodnji i proËišÊavanju komunalnih otpadnih voda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 132 4.3.5.3. Smanjenje oneËiπÊenja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okoliπem E 5. Vodno gospodarstvo Êe u djelatnosti zaπtite voda, u okviru integralnog upravlja nja vodama, suraivati s drugim institucijama zaduæenima za provedbu zaπtite okoliπa, a prije svega institucijama nadleænima za prostorno ureenje, gospo darenje πumama, zaπtitu prirode, zaπtitu atmosfere i zaπtitu tla. Na razini imple mentacije usklaenih planova razvoja vaæna je i suradnja s lokalnim zajedni cama. Postizanje dobrog stanja voda, zaπtite zdravlja ljudi, te zaπtite vodnih ekosu stava i kopnenih ekosustava ovisnih o vodi, ovisi i o izloæenosti riziku od izvan rednih i iznenadnih oneËiπÊenja. Smanjenje rizika Êe se postiÊi zajedniËkim djelovanjem gospodarskih subjekata i vodnog gospodarstva, te uËinkovitim pro gramom motrenja, pravodobnim obavjeπÊivanjem i brzinom poduzetih mjera za sanaciju nastalog oneËiπÊenja. Smanjenje rizika od izvanrednih oneËiπÊenja moguÊe je u odreenoj mjeri postiÊi i oplemenjivanjem malih voda u hidroloπki i klimatski nepovoljnim razdobljima. Sustavno Êe se provoditi odredbe „Direktive Seveso II” i Direktive o procjeni utjecaja na okoliπ (EIA). Uredba o procjeni utje caja zahvata na okoliπ (“Narodne novine”, br. 64/08.) u potpunosti je usklaena s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliπ (EIA). 4.3.6. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda F 1. PodruËja namijenjena za zahvaÊanje vode za ljudsku uporabu - Zaπtita Êe se provoditi proglaπenjem zona sanitarne zaπtite uz propisane mjere. Za uspostavu zona i provoenje zaπtitnih mjera zajedniËki su odgovorne jedini ce lokalne samouprave u suradnji sa svojim komunalnim druπtvima, te vodno gospodarstvo. OËekuje se da Êe uspostavom usluæno/distribucijskih podruËja operativna provedba upravljanja ovim podruËjem biti mnogo uËinkovitija. Vodno gospodarstvo Êe provedbom zaπtitnih mjera dodatno πtititi vodene cjeli ne koje su odreene kao strateπke zalihe podzemnih voda za piÊe. F 2. Vode (podruËja) namijenjene zaπtiti gospodarski vaænih vodenih vrsta PodruËja i vode koji sluæe za uzgoj gospodarski vaænih vrsta (riba i πkoljkaπa) πtitit Êe se koordinarnim aktivnostima srediπnjih dræavnih tijela nadleænih za vodno gospodarstvo, poljoprivredu, ribarstvo, zdravstvo, te zaπtitu prirode. F 3. Vode namijenjene rekreaciji, ukljuËujuÊi i podruËja odreena za kupanje PodruËja i vode koji sluæe za kupanje i rekreaciju πtitit Êe se koordinarnim ak tivnostima srediπnjih dræavnih tijela nadleænih za vodno gospodarstvo, zaπtitu okoliπa i zdravstvo, a zaπtita se provodi u suradnji s jedinicama lokalne i regio nalne (podruËne) samouprave. F 4. PodruËja “osjetljiva na eutrofikaciju” i “ranjiva podruËja” - Osjetljiva po druËja na eutrofikaciju i ranjiva podruËja utvrdit Êe se posebnom odlukom Ëime Êe se ograniËiti i ispuπtanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i unos hranjivih tvari iz poljoprivrede. Osjetljiva podruËja na eutrofikaciju i ranjiva podruËja odredit Êe vodno gospo darstvo u skladu s odredbama vodnih direktiva. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 133 F 5. PodruËja namijenjena zaπtiti staniπta ili vrsta, ukljuËujuÊi i NATURU 2000 Uvrπtavanjem hrvatskih ugroæenih vrsta i staniπta u europsku EMERALD mreæu (Smaragdnu mreæu) i uspostavom NATURE 2000, te dobivanjem sveobuhvat ne slike o rasprostranjenosti najugroæenijih staniπta i vrsta, kao i odreivanjem prioriteta u njihovu oËuvanju, stvorit Êe se pretpostavke da vodno gospodarstvo u svoje aktivnosti ukljuËi mjere za o oËuvanje staniπta, te da sudjeluje u izradi planova upravljanja zaπtiÊenim podruËjima. F 6. Strateπke rezerve podzemnih voda - Odreivanjem i zaπtitom strateπkih re zervi podzemnih voda dugoroËno Êe se osigurati potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom podruËju Hrvatske. UkljuËivanjem tih podruËja u prostorne planove i definiranjem njihove zaπtite osigurat Êe se preduvjeti za odgovarajuÊe koriπtenje tih podruËja, kako u smislu svih vodnogospodarskih djelatnosti, tako i svih drugih aktivnosti koje mogu ugroziti oËuvanje ovoga vrlo znaËajnog resursa. Zbog razliËite prirodne kvalitete vode na pojedinim podruËjima, sadaπnjega stupnja koriπtenja, prirodne ranjivosti podruËja na kojima se nalaze i pritisaka na ta podruËja, te prioriteta pri zaπtiti pojedinih podruËja, strateπke rezerve pod zemnih voda podijeljene su na Ëetiri tipa ovisno o kakvoÊi i uvjetima njihove zaπtite. Navedena su podruËja temelj postojeÊe, a posebno buduÊe javne vodoopskrbe u Hrvatskoj i njihovo oËuvanje nema alternativu. Zbog toga su njihova zaπtita i koriπtenje prvorazredni nacionalni interes. REZERVE PODZEMNE VODE PRVOG TIPA REZERVE PODZEMNE VODE DRUGOG TIPA REZERVE PODZEMNE VODE TRE�EG TIPA REZERVE PODZEMNE VODE �ETVRTOG TIPA Slika 4.3. Strateπke rezerve podzemnih voda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 134 4.3.7. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama Upravljanje vodnim podruËjem je osnova za uspjeπno odræivo gospodarenje vodama πto podrazumijeva: • utvrivanje vodnog podruËja, kao jedinice upravljanja, • proπirenje obuhvata i nadleænost jadranskih vodnih podruËja na priobalne vode (more), • zadræavanje interne podjele vodnih podruËja na manje upravne cjeline (slivna podruËja po moguÊnosti usklaena s teritorijalno-administrativnim ustrojem) radi lakπeg obavlja nja operativnih vodnogospodarskih poslova. Osnovni elementi gospodarenja vodama sistematizirani su u 4 grupe: • planiranje • provedba mjera • sustavno praÊenje i kontrola provedenih mjera • struËno-tehniËka potpora ostalim sudionicima u upravljanju vodama. 4.3.7.1. Planiranje G 1. Gospodarenje vodama planira se na razini vodnog podruËja. Svako Êe vodno po druËje razliËite zahtjeve korisnika u slivu usklaivati s naËelima i ograniËenjima definiranima u integralnome planskom dokumentu za upravljanje vodama (plan upravljanja vodnim podruËjem). U izradi planova uvaæavat Êe se odgovarajuÊi planski i razvojni dokumenti svih sektora i korisnika uz poπtovanje ograniËenja koje postavlja vodni resurs u smislu oËuvanja zdravlja i sigurnosti stanovniπtva i dobara i dobroga stanja voda. Plan upravljanja vodnim podruËjem vrednuje vodne resurse i ujedinjuje djelatnosti vodnoga gospodarstva: ureenje voda i zaπtitu od poplava, koriπtenje voda i zaπtitu voda u skladu sa Strategijom uprav ljanja vodama i odredbama europskog zakonodavstva. Informiranje o planiranom gospodarenju vodama provodit Êe se u skladu s pra vilima europskog zakonodavstva. U svrhu efikasnije provedbe, odnosno detaljnije razrade mjera i aktivnosti utvre ne planovima upravljanja vodnim podruËjima, po potrebi se izrauju razvojni planovi pojedinih vodnogospodarskih djelatnosti (plan javne vodoopskrbe, plan zaπtite voda, plan zaπtite od poplava i drugih vidova πtetnoga djelovanja voda i sliËno). S obzirom na ulogu vodnog gospodarstva u koordinaciji aktivnosti vezanih za izvanredne, ekstremne dogaaje ili oneËiπÊenja, izrauje se Dræavni plan obra ne od poplava i Dræavni plan za zaπtitu voda. 4.3.7.2. Provedba G 2. Osnovni instrumenti kojima Êe vodno gospodarstvo i nadalje provoditi aktivno sti i mjere gospodarenja vodama su: • vodopravni akti (uvjeti, suglasnosti, dozvole i koncesije) kojima se regulira iskoriπtavanje vode i vodnog dobra, • financiranje, odnosno sufinanciranje za poticanje realizacije mjera od intere sa za upravljanje vodama. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 135 Reguliranje koriπtenja vodopravnim aktima i dalje ostaje vaæan administrativni in strument gospodarenja vodama pa je potrebno: • uvesti vodene cjeline kao osnovne elemente upravljanja, • proπiriti aktivnosti na reguliranje vodnokomunalne djelatnosti (uspostava distri bucijsko/usluænih podruËja), • provesti prilagodbu postupka na regulatorni reæim i standarde Europske unije ukljuËujuÊi i postupno uvoenje koncepta ekonomske cijene vode. Potrebno je raditi na unapreenju uËinkovitosti postupka izdavanja vodopravnih akata, πto Êe se velikim dijelom postiÊi uspostavom i razvojem Informacijskog su stava voda. Sudjelovanje vodnog gospodarstva u financiranju, odnosno sufinanciranju troπko va provoenja mjera i aktivnosti kojima se postiæe dobro stanje voda i uËinkovitost jedinstvenoga vodnog sustava na vodnom podruËju, uz ostalo, nalazi uporiπte u: • potrebi kontinuiranog ulaganja u razvoj i odræavanje sustava zaπtite od πtetno ga djelovanja voda radi ujednaËenja uvjeta i naËelnog poveÊanja zahtjeva za sigurnoπÊu stanovniπtva i dobara; • relativno neujednaËenom standardu i stanju vodnokomunalnih usluga na po druËju dræave i/ili relativno neujednaËenom gospodarskom potencijalu odno sno moguÊnosti pojedinaËnih korisnika, osobito na ratom devastiranim podruË jima; • potrebi da se podræe rjeπenja na podruËjima od nacionalnoga znaËenja: meu narodni vodotoci, posebno zaπtiÊena podruËja (nacionalni parkovi, parkovi pri rode, ekoloπki znaËajna podruËja, kulturna baπtina), podruËjima od posebne zaπtite voda (vodno dobro, zone sanitarne zaπtite) i drugo; • potrebi da se uËinkovitije postigne usklaenje sa odredbama europskog zako nodavstva; • potrebi da se podræe tehniËka rjeπenja koja su povoljnija sa stajaliπta gospoda renja vodama, te rjeπenja kojim se postiæe ravnomjernija raspodjela troπkova na slivu (usklaenje principa “oneËiπÊivaË/korisnik plaÊa” i naËela partnerstva izmeu uzvodnog i nizvodnog korisnika). Uloga viπenamjenskih sustava u vodnom gospodarstvu znaËajna je, jer se na uËin kovit naËin utjeËe na reæim voda i istovremeno rjeπavaju problemi vezani uz sukob ljene interese korisnika. VeËinom, viπenamjenski vodni sustavi imaju i znaËajke graevina od javnog interesa (zaπtita od poplava, javna vodoopskrba), kada Êe vodno gospodarstvo izravno upravljati i/ili nadzirati njihov rad. 4.3.7.3. Sustavno praÊenje i nadzor nad provedbom mjera G 3. UËinkovito upravljanje vodama podrazumijeva poznavanje reæima voda (resur sa), poznavanje zahtjeva i utjecaja korisnika vodnog sustava, te poznavanje kvantificiranih uËinaka provedenih mjera i aktivnosti. U skladu s time podaci i informacije koje se prikupljaju mogu se svrstati u tri cjeline: • podaci i informacije vezani za utvrivanje koliËinskog stanja i stanja kakvoÊe voda; • podaci i informacije vezani za korisnike i koriπtenje voda, ispuπtanje otpadnih voda i zaπtitu od πtetnog djelovanja voda; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 136 • podaci i informacije iz vodne dokumentacije (vodna knjiga, vodni katastri), te drugi relevantni podaci o koriπtenju prostora od interesa za vodno gospo darstvo. Prikupljanje i analiza podataka u nadleænosti je viπe institucija te zahtijeva us klaenost programa motrenja, razine kvalitete prikupljenih podataka uz uvaæa vanje odgovarajuÊih postupaka kontrole, te sustavnu i pravodobnu razmjenu podataka i informacija. Potrebno je da se: • podaci i informacije vezani za utvrivanje reæima voda koji su se i do sada sustavno motrili usklade po prostornom rasporedu, opsegu i uËestalosti s potrebama upravljanja vodama, te analiziraju i interpretiraju u kontekstu vo denih cjelina i vodnog podruËja, • prikupljanje podataka proπiri i na podatke o stanju prijelaznih voda i priobal nih voda (mora), • dio podataka i informacija o korisnicima voda stavi pod naglaπeniju nadleæ nost vodnoga gospodarstva, • postupno osuvremeni monitoring u nadleænosti vodnog gospodarstva, oso bito u smislu uvoenja automatske dostave hideoloπkih podataka u realno me vremenu, • uspostavi uËinkovita koordinacija i suradnja s drugim institucijama koje raspolaæu podacima znaËajnim za upravljanje vodama. Ovakvim unapreenjem monitoringa ujedno Êe se omoguÊiti harmonizacija s odgovarajuÊim europskim sustavima praÊenja i razmjene podataka s jedne stra ne, te osigurati potpuno uvaæavanje preuzetih obveza vezano za meunarodno izvjeπÊivanje o stanju voda Republike Hrvatske 4.3.7.4. TehniËko struËna potpora G 4. Pruæanje tehniËko struËne potpore upravnim tijelima, regionalnoj upravi i lo kalnoj samoupravi te korisnicima i nadalje ostaje jedan od vaænijih zadataka vodnoga gospodarstva. S obzirom na proπireni interes i djelovanje vodnoga gospodarstva osobito u dijelu obveze preuzimanja odredbi europskog zakono davstva, potrebno je u struËno - tehniËkom smislu podræati: • upravna tijela u postupku usklaivanja, prihvaÊanja i primjene europskog zakonodavstva, • znanstvene, istraæivaËke i struËne institucije u unapreenju znanja, metoda i pristupa vezanim za gospodarenje vodama, • jedinice regionalne uprave i lokalne samouprave u kvalitetnijem i racionalni jem planiranju razvoja u dijelu koji se tiËe voda, • korisnike u iznalaæenju i primjeni najbolje moguÊe inæenjerske metode i prakse, te uporabu najbolje moguÊe tehnologije i poljoprivredne prakse. U realizaciji novih, viπenamjenskih sustava uskladit Êe se: • potrebe korisnika vezane uz kakvoÊu i koliËinu voda (javna vodoopskrba i odvodnja, navodnjavanje, kupanje, πport i rekreacija, ribogojstvo, ekosu stavi), s • potrebama korisnika vezanima uz morfologiju i koliËinsko stanje voda (zaπti ta od poplava, zaπtita od erozije, zaπtita od bujica i nanosa, ureenje vodo toka, odvodnjavanje, hidroenergetika, plovidba). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 4 137 4.3.7.5. Informacijski sustav G 5. Informacijski sustav voda Êe osigurati odgovarajuÊu informacijsku i komunika cijsku infrastrukturu i struËnu potporu za kontinuiranu pohranu i obradu vremen ski inertnih i promjenljivih podataka koji se odnose na kvalitativne i kvantitativne znaËajke resursa, njihovih korisnika i prostora. Informacijski sustav voda Êe pruæiti informacijske usluge i proizvode koji Êe obuhvatiti vodnogospodarske aktivnosti planiranja, provedbe, te motrenja i struËno-tehniËke potpore. Informacijski sustav voda Êe omoguÊiti: • pohranjivanje podataka i informacija; provjeru pravodobnosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti i valjanosti podataka/informacija, te potvrdu njihove kvalitete, • transparentno povezivanje s bazama podataka/informacija koje nisu u di rektnoj nadleænosti vodnoga gospodarstva, te su nuæne za kvalitetnije sa gledavanje i provoenje vodnogospodarske politike, • potporu provedbi obveza razmjene informacija (izvjeπtavanja na temelju meunarodnih, bilateralnih/multilateralnih ugovora). Strategijom Programa One Stop Shop (HITRO.HR) definirana je zajedniËka arhitektura informacijskih sustava dræavne uprave, te je izraæena vizija, misija i ciljevi uËinkovite primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u reformi dræavne uprave tamo gdje je ona nuæna i opravdana. U strategiji su dana temelj na naËela informacijske sigurnosti, interoperabilnosti, otvorenosti (posebno gle de primjene otvorenih standarda), prilagodljivosti i moguÊnosti nadogradnje sustava, na kojima se grade suvremeni informacijski sustavi dræavne uprave. Strategija Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeÊu daje okvir i smjernice za razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije i pre poruke za uËinkovitu uporabu i upravljanje informacijskom infrastrukturom. Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske u okviru vodnoga gospodarstva uspostavit Êe se “Srediπnji centar informacijskog sustava voda” za prikupljanje, integriranje, distribuciju i upravljanje informacijskim resursom - Tematski centar za vode. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 139 Provedba 5.1. Aktivnosti i mjere 5.1.1. Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda Ureenje vodotoka i drugih voda i zaπtita od πtetnoga djelovanja voda u planiranim investicijskim ciklusima48 ostvarit Êe se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodar stva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. 48 Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti Administrativne mjere 1. Izrada, prihva�anje i redovito noveliranje Državnog plana obrane od poplava. 2. Rješavanje problema vodnog dobra: • izrada i donošenje propisa (kriteriji za utvr�ivanje, zoniranje terena i stupnjevanje ograni�enja pri korištenju vodnoga dobra), • utvr�ivanje granica vodnog dobra, uknjižba u zemljišne knjige i unos u prostorne planove, • sustavno pra�enje stanja vlasništva na vodnom dobru. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva 3. Izrada vodnogospodarske planske dokumentacije vezane uz ure�ivanje vodnih podru�ja u okvirima integralnog upravljanja vodama: • izrada karata rizika od poplava i poplavnih šteta za �itavu državu, te njihovo predstavljanje zainteresiranoj javnosti, • uvo�enje odgovaraju�ih pokazatelja i sustavno pra�enje u�inkovitosti poduzetih mjera zaštite od poplava i erozije. Min. kulture 4. Izrada i sustavno vo�enje: Katastra voda, vodnog dobra i vodnih gra�evina, Katastra ekstremnih hidroloških pojava (poplave, oluje i suše), te Katastra stanja erozije i provedenih protuerozijskih mjera. Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske šume 6. Izrada i primjena plana i programa zaštite od erozije. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture 5. Uvo�enje na�ela pokrivanja nepokrivenih rizika od poplavnih šteta putem polica osiguranja. Min. financija STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 140 5 7. Izrada i provedba plana i programa ure�enja poljoprivrednog zemljišta. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave Gra�evinske mjere zaštite od poplava 1. Redovito obavljanje gospodarskog i tehni�kog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih gra�evina; sustavno obavljanje tehni�kih promatranja klju�nih vodnih gra�evina (obrambeni nasipi, brane, ustave i crpne stanice). 2. • Ostvarenje 87%-tne funkcionalnosti zaštite od poplava do godine 2023. i 100%-tne do godine 2038. potrebnim kapitalnim ulaganjima. • Poticanje rješavanja problematike zaštite od poplava u okvirima višenamjenskih sustava ure�ivanja i korištenja vodama i zemljištem. Hrvatska elektroprivreda i ostali korisnici voda i zemljišta Negra�evinske mjere zaštite od poplava 1. Provedba mjera operativne obrane od poplava. 2. Upravljanje i koordinacija pogona višenamjenskih akumulacija i distribucijskih vodnih gra�evina tijekom velikih voda. Hrvatska elekroprivreda i ostali korisnici voda i zemljišta 3. Uvo�enje renaturalizacijskih mjera preventivne zaštite od poplava: • smanjivanje vršnih protoka poplavnih valova reaktiviranjem bivših poplavnih površina i obnovama vodotoka, • provedba dobre prakse u prevenciji od poplava pri korištenju zemljištem. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. kulture, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, ostali korisnici voda i zemljišta 4. • Unapre�ivanje sustava automatskih meteoroloških i vodomjernih postaja, te omogu�ivanje dostupnosti izmjerenih podataka nadležnim službama u realnom vremenu, • Unapre�ivanje sustava hidrološkog i meteorološkog prognoziranja, te omogu�ivanje dostupnosti izra�enih prognoza nadležnim službama; uspostava lokalnih prognosti�kih centara i korištenje najnovijih tehnologija pri prognoziranju - monitoring i informacijski sustav voda. Državni hidrometeorološki zavod 5. Unapre�ivanje dojavnih sustava i sustava za pravodobna upozorenja ugroženoga stanovništva; organizacija poja�anog rada policije i vatrogasnih postrojbi tijekom poplava; organizacija evakuacije stanovništva u slu�aju potrebe; organizacija života na stradalim podru�jima davanjem humanitarne pomo�i, organiziranjem zdravstvenih službi i hitnom obnovom najnužnije infrastrukture. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo unutarnjih poslova STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 141 6. Sanacija postoje�ih izvora one�iš�enja na potencijalno ugroženim podru�jima. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave Zaštita od erozije 1. • Uvo�enje dobre prakse u prevenciji od erozije pri korištenju zemljišta, • Koordinirano i sustavno gra�enje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra�evina, • Izvedba zaštitnih protuerozijskih radova i provedba zaštitnih mjera na podru�jima ugroženim od erozije. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. kulture, Min. mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske šume, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave Melioracijska odvodnja 1. Revitalizacija zapuštenih i ošte�enih sustava melioracijske odvodnje, te gra�enje novih sustava sukladno planovima, potrebama i mogu�nostima poljoprivrednih proizvo�a�a, te potrebama zaštite od poplava unutarnjih voda na naseljenim podru�jima. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, ostali korisnici voda i zemljišta 2. Redovito održavanje osnovnih melioracijskih objekata za odvodnju (lateralni kanali, kanali I. i II. reda, crpne stanice, odvodni tuneli). 3. Redovito održavanje detaljnih melioracijskih objekata za odvodnju (kanali III i IV reda i manje hidromelioracijske gra�evine). Županije (nakon 2009. godine) Me�unarodni aspekti 1. Izrada i provedba zajedni�kih bilateralnih i/ili multilateralnih akcijskih planova za zaštitu od poplava na me�unarodnim slivovima i prekograni�nim vodotocima. Državni hidrometeorološki zavod, Državna uprava za zaštitu i spašavanje STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 142 5.1.2. Koriπtenje voda Koriπtenje voda u planiranim investicijskim ciklusima49 ostvarit Êe se postupnom real izacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, a koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz su djelovanje i drugih institucija. 49 Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti Javna vodoopskrba 1. Osigurati dovoljne koli�ine kvalitetne vode iz postoje�ih ili novih izvora (resursa) uz striktno provo�enje zaštitnih mjera u zonama sanitarne zaštite za potrebe javne vodoopskrbe. Izraditi dugoro�ni plan razvoja. Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva 2. Stvoriti uvjete za podizanje prosje�ne opskrbljenosti stanovništva u idu�emu investicijskom ciklusu na 85 - 90% opskrbljenosti iz javnih vodoopskrbnih sustava. Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave komunalna društva 3. Odrediti distribucijska/uslužna podru�ja kao tehnološko ekonomske cjeline. Na svakom distribucijskom podru�ju treba uspostaviti: • jedno komunalno društvo s jedinstvenom cijenom vode za cijelo podru�je, (reorganizacija i optimalizaciju broja komunalnih društava), • tehnološko okrupnjavanje (tehni�ko povezivanje vodoopskrbnih sustava) provoditi kada je ekonomski opravdano. Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave komunalna društva 4. Kod vodoopskrbnih sustava treba: • unaprijediti upravljanje, pove�ati stupanj korištenja i sigurnosti opskrbe, • osigurati potrebnu kvalitetu vode svim korisnicima, ovisno o kvaliteti sirove vode provoditi kondicioniranje vode, • op�enito provoditi racionalizaciju potrošnje vode, posebno na turisti�kim podru�jima i otocima. Ve�im ulaganjima postupno smanjivati gubitke vode iz sustava javne vodoopskrbe uz bolju kontrolu i podizanje svijesti stanovništva o važnosti racionalnog korištenja vodom i sli�no. Min. zdravstva i soijalne skrbi, Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva 5. Postupno priklju�ivati lokalne vodovode u sustave javne vodoopskrbe zbog kontrole kakvo�e vode i uvo�enja na�ela "potroša� pla�a". Sve ostale na�ine opskrbe vodom (zdencima, cisternama i sli�no) postupno uvoditi u sustav javne vodoopskrbe, radi kontrole kakvo�e vode, �ime se dodatno pove�ava stupanj sigurnosti zdravlja stanovništva. Min. zdravstva i socijalne skrbi, Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva 6. Postupno uvo�enje ekonomske cijene vode u javnoj vodoopskrbi (i svim ostalim granama korištenja voda) koja �e pokrivati stvarne troškove, uz poštovanje temeljnog na�ela "potroša� pla�a", uz reformu naknade za korištenje voda i uz uvažavanje socijalne prihvatljivosti cijene vode. Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 143 Ostali oblici korištenja voda (proizvodnja elektri�ne energije, navodnjavanje, uzgoj riba, unutrašnja plovidba, šport, kupanje i rekreacija, zahva�anje mineralne i geotermalne vode) 1. Poticanje održivog korištenja vodnih resursa prema potrebama korisnika i mogu�nostima (obnovljivosti) resursa. Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture 2. Poticanje razvoja korištenja vodnih snaga, izgradnje hidroenergetskih objekata i postrojenja u sklopu višenamjenskih sustava sukladno važe�im strateškim i planskim dokumentima. Izraditi katastar lokacija za izgradnju malih hidroelektrana koji �e sadržavati kona�an popis lokacija gdje se mogu graditi male hidroelektrane uzimaju�i u obzir ekološke, krajobrazne i druge kriterije. Min. gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska elektroprivreda 3. Stvaranje uvjeta za razvoj navodnjavanja prema zahtjevima korisnika u skladu s Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 4. Unapre�enje uvjeta korištenja voda za uzgoj riba u toplovodnim i hladnovodnim ribnjacima prema zahtjevima gospodarstva i tržišta, u skladu s usvojenom Strategijom poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske. Provoditi sustavne analize i mjere za racionalizaciju potrošnje vode u ribnjacima, kao i kontrolu one�iš�enja vode. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 5. Stvaranje uvjeta za razvoj unutarnje, rije�ne plovidbe rekonstrukcijom i obnavljanjem postoje�ih vodnih putova u svrhu pove�anja klasa (rijeke Sava, Drava, Dunav) i gradnju novih u sklopu višenamjenskih projekata (primjerice kanal Dunav - Sava) u suradnji sa susjednim državama, sukladno planskoj dokumentaciji i potpisanim me�unarodnim ugovorima i obvezama. Izraditi dugoro�ni plan razvoja. Min. mora, prometa i infrastrukture, Agencija za vodne putove unutarnjih voda 6. Stvaranje preduvjeta korištenja prirodnim prednostima koje postoje na mnogim vodotocima i lokacijama za razvoj korištenja vodama za šport, kupanje i rekreaciju. Izraditi dugoro�ni plan razvoja. Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. znanosti, obrazovanja i športa 7. Stvaranje uvjeta za intenzivnije korištenje mineralnih i geotermalnih voda u gospodarske i energetske svrhe, posebice putem višenamjenskog korištenja i upravljanja ovim resursima (turizam, rekreacija i sli�no). Izraditi dugoro�ni plan razvoja. Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. zdravstva i socijalne skrbi, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva, nadležne državne institucije 8. Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj zahva�anja vode za pi�e radi prodaje na tržištu sukladno gospodarskom interesu i obnovljivosti resursa. Izraditi dugoro�ni plan razvoja. Min. zdravstva, i socijalne skrbi 9. Uskla�ivanje potreba i mogu�nosti korištenja rashladnim vodama, posebice s o�ekivanim gospodarskim rastom. Min. gospodarstva, rada i poduzetništva,, ostala nadležna ministarstva STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 144 5 Zajedni�ke aktivnosti i mjere 1. U sklopu integralnog upravljanja vodama op�enito unapre�ivati održivo korištenje vodama u ekonomskom, ekološkom i društvenom smislu u skladu s potrebama društva, interesima dionika i dugoro�nog razvoja. 2. Sustavno provoditi istraživanja i odre�ivati raspoloživost vodnih resursa za osiguranje dovoljnih koli�ina vode potrebne kakvo�e iz postoje�ih ili novih izvora. 3. Unapre�enje pra�enja svih korištenja voda na slivu kroz Informacijski sustav voda, sukladno potrebama i zahtjevima Europske unije uvo�enjem europskih pokazatelja pra�enja korištenja voda. Informiranje javnosti o stanju i mogu�nostima korištenja voda. 4. Sudjelovanje institucija vodnoga gospodarstva u izradi propisa, normativa i zakona u djelatnosti korištenja voda u gospodarstvu, u svrhu op�eg pove�anja sigurnog, u�inkovitog i održivog korištenja voda. Komunalna društva, ostala nadležna ministarstva 5. Sudjelovanje vodnoga gospodarstva u izradi pripremne dokumentacije i projekata, izgradnji i eksploataciji vodno gospodarskih objekata, posebice višenamjenskih gra�evina za korištenje voda u kojima je prisutan interes razli�itih institucija i korisnika javnog i tržišnog interesa (javna vodoopskrba, proizvodnja elektri�ne energije, poljoprivreda, unutrašnja plovidba i sli�no). Ostala nadležna ministarstva, ostale nadležne institucije 6. Na prekograni�nim i grani�nim vodotocima i vodonosnicima sa susjednim državama sudjelovanje vodnoga gospodarstva u utvr�ivanju i provo�enju pravila i mjera za potrebe zajedni�kog ure�ivanja i iskorištavanja vodotoka u sklopu bilateralnih/ multilateralnih sporazuma (korištenja vodnih snaga, unutarnja plovidba, javna vodoopskrba, šport i rekreacija, uzgoj riba i drugo). Min. vanjskih poslova i europskih integracija 7. Zaštita pojedinih specifi�nih objekata unutar vodnoga gospodarstva (primjerice mlinova i pilana i sli�no) kao objekata etnološke i turisti�ke vrijednosti. Min. kulture, , jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 145 50 Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038. 5.1.3. Zaπtita voda Zaπtita voda u planiranim investicijskim ciklusima50 ostvarit Êe se postupnom realiza cijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, a koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz su djelovanje i drugih institucija. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti Planiranje zaštite voda u okviru integralnog upravljanja vodama 1. Plan smanjenja one�iš�enja iz to�kastih izvora, izraditi prema na�elima: • integralne preventivne kontrole one�iš�enja na mjestu nastanka, • predostrožnosti, • "one�iš�iva� pla�a“ za stanovništvo (uklju�uju�i ruralna podru�ja), turisti�ka podru�ja i industriju, te odrediti dopuštene vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari, vode�i ra�una o tehni�kim rješenjima, kao i o tehni�kim preporukama za projektiranje, gradnju i održavanje sustava odvodnje, prethodno pro�iš�avanje i pro�iš�avanja otpadnih voda. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva 2. Analizirati pritiske i utjecaje iz: � to�kastih i raspršenih izvora one�iš�enja uklju�ivo i opasne tvari, � raspršenih izvora one�iš�enja od prometa, te planirati mjere zaštite voda, � odlagališta otpada te izraditi plan sanacije i program mjera zaštite voda, � one�iš�enja hranjivim tvarima, planiranjem mjera zaštite u skladu s planiranim korištenjem vodama, definiranjem: "osjetljivih podru�ja" i "ranjivih podru�ja". Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Agencija za zaštitu okoliša, Min. kulture, Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Sustavno pra�enje kakvo�e voda (monitoring) 1. Unapre�enje i/ili uvo�enje sustava pra�enja kakvo�e: • voda: kopnenih površinskih, podzemnih i prijelaznih, te priobalnih voda (mora), • voda u zašti�enim podru�jima. Unapre�enje sustavnog pra�enja kemijskog i ekološkog stanja voda, kao i povezivanje s Informacijskim sustavom voda i Informacijskim sustavom zaštite okoliša. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, Min. kulture, Državni hidrometeorološki zavod 2. Sustavno pra�enje izvora one�iš�enja: • unapre�enje sustava pra�enja to�kastih izvora one�iš�enja na mjestu nastanka (naselja, industrije i ure�ena odlagališta otpada), • unapre�enje sustava pra�enja raspršenih izvora one�iš�enja (poljoprivreda, promet i drugo). Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 146 51 Županijski planovi zaštite voda prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vodama više ne Ëine obveznu plansku dokumentaciju. StruËni dijelovi županijskih planova postati Êe dio Planova upravljanja vodnim podruËjima 5 3. Uskla�ivanje sustava pra�enja kakvo�e voda unutar informacijskog sustava voda. Raditi na uspostavi sustava osiguranja kakvo�e (QA) u provedbi svih razina motrenja i mjerenja kakvo�e voda, te izradbi protokola o analizi podataka i prezentacije informacija koje se odnose na kakvo�u voda. Državni hidrometeorološki zavod, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo Zakonska regulativa i normiranje 1. Uvo�enje nacionalne liste pokazatelja kakvo�e voda uskla�ene sa zahtjevima za informacijama iz podru�ja zaštite voda. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva 2. Dopuna propisa i standarda za industriju i to: • razvrstati industrije prema granama i karakteristi�nim pokazateljima kakvo�e otpadnih voda, • osuvremeniti propise koji odre�uju grani�ne vrijednosti pokazatelja kakvo�e vode. Min. regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatske vode, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva, Državni zavod za statistiku 3. Raditi na primjeni ekološkog upravljanja i sustavnog pra�enja mjera i stanja i zajedno s dionicima, pronalaziti ekonomske poticajne mjere za prioritetne investicije u industriji. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva 4. Raditi na uspostavi pokrivanja troškova odvodnje i �iš�enja otpadnih voda, povratom troškova vodnih usluga uz primjenu na�ela "one�iš�iva� pla�a", te težiti ekonomskoj cijeni vode uz provedbu reforme naknade za zaštitu voda i uz uvažavanje socijalne prihvatljivosti cijene vode. Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, Komunalna društva, Min. mora, prometa i infrastrukture 5. S komunalnim društvima raditi na uspostavi uslužnih/ distribucijskih podru�ja radi integralnog upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom s naglaskom na ruralna i urbana podru�ja, te raditi na uravnoteženom unapre�enju odvodnje. Komunalna društva, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, Min. mora, prometa i infrastrukture Mjere zaštite voda 1. Novelirati Državni plan za zaštitu voda i županijske planove za zaštitu voda. Jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 51 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 147 52 U postupku pripreme prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama. 2. Sustavno raditi na pove�anju stupnja priklju�enosti stanovništva na sustave javne odvodnje. Planiranim aktivnostima (do 2023. godine) vezanima za smanjenje to�kastih izvora one�iš�enja iz komunalnih sustava, bit �e obuhva�eno: � oko 70 % sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika, � oko 77 % sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika, � oko 100 % sustava kojima gravitira više od 15.000 stanovnika. Uglavnom se planira izgradnja II. stupnja pro�iš�avanja otpadnih voda, osim u priobalnim podru�jima manje osjetljivosti gdje se, za manje aglomeracije, predvi�a I. stupanj. Time �e se priklju�enost na sustav javne odvodnje pove�ati na oko 60% ukupnoga broja stanovnika (odnosno 2.660.000 stanovnika). Preostali zahtjevi Direktive o pro�iš�avanju komunalnih otpadnih voda �e se provesti u investicijskom ciklusu nakon 2023. godine. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Komunalna društva, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 3. Sustavno raditi na poticanju aktivnosti vezanih za smanjenje ispuštanja opasnih tvari iz industrijske proizvodnje u vode za 50%, sukladno nacionalnim i me�unarodnim propisima do godine 2010. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetništva 4. Kroz izradu zajedni�kih programa pristupiti planiranju i investiranju u sustave javne odvodnje. Poticati odvojeno sakupljanje one�iš�enih oborinskih voda s urbanih podru�ja i raditi na njihovu pro�iš�avanju. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, komunalna društva, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 5. Postupno unapre�ivati primjenu na�ela "one�iš�iva� pla�a" u industriji. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva 6. Postupno uvesti u primjenu na�elo "one�iš�iva� pla�a“ u poljoprivredi. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva 7. Raditi na provedbi protuerozijskih mjera u skladu s poljoprivrednom djelatnoš�u i šumarskim gospodarskim osnovama, u sklopu ure�enja sliva radi smanjenja utjecaja erozije kao izvora raspršenog one�iš�enja. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva 8. Raditi na uspostavi ekonomske valorizacije ekoloških vrijednosti i uklju�ivanje tih vrijednosti u ekonomsku cijenu vode. Min. regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatske vode, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. kulture 52 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 148 53 Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038. 54 DjelomiËno ureeno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine) 5.1.4. ZaπtiÊena podruËja - podruËja posebne zaπtite voda Zaπtita zaπtiÊenih podruËja radi oËuvanja ljudskoga zdravlja i ekosustava u planiranim investicijskim ciklusima53 ostvarit Êe se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodar stva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti 1. Identificirati i izraditi kartu i registar zašti�enih podru�ja, sukladno zahtjevima europske pravne ste�evine, a zašti�ena podru�ja pravno regulirati podzakonskim aktima. Izraditi program mjera zaštite voda u zašti�enim podru�jima, u skladu s propisima na temelju kojih je odre�eno podru�je zašti�eno i rezultatima motrenja, a mjere uklju�iti u planove upravljanja vodama. Min. kulture, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. zdravstva i socijalne skrbi 2. Izra�ivati i/ili sudjelovati u izradbi planova upravljanja zašti�enim podru�jima unutar planova upravljanja vodnim podru�jem. Min. kulture 3. Raditi na unapre�enju nadzora korištenja prostora, posebno u dijelu vodnog dobra, zona sanitarne zaštite, priljevnih zona strateških rezervi vode za pi�e, te vodnih gra�evina. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture, Min. zdravstva i socijalne skrbi 5.1.5. StruËni i operativni okvir upravljanja vodama PolazeÊi od strateπkih odrednica (Poglavlje 4), struËni i operativni okvir upravljanja vo dama ostvarit Êe se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u po glavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Mi nistarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti Planiranje 1. Izrada i donošenje Plana upravljanja vodnim podru�jem (Save, Drave i Dunava, primorsko-istarskih slivova i dalmatinskih slivova). 2. Uklju�iti zainteresiranu javnost (dionike, nevladine udruge i gra�ane) u procese izrade planova upravljanja vodnim podru�jima . Ostale vladine institucije, nevladine udruge, korisnici voda 54 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 149 55 Ureeno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine) Provedba 1. Uspostava jedinstvenog zakonodavnog okvira kojim �e se urediti nacionalni, regionalni i lokalni vodni sektor, uklju�uju�i i potrebe uskla�enja s pravnom ste�evinom Europske unije. 2. Financiranje i sufinanciranje primjene mjera i aktivnosti prema programima aktivnosti temeljnih djelatnosti vodnoga gospodarstva (ure�enje i zaštita od štetnoga djelovanja voda, iskorištavanje i zaštita voda). Min. mora, prometa i infrastrukture i drugi Sustavno pra�enje i kontrola u�inka provedenih mjera Podaci i informacije vezane za utvr�ivanje režima voda 1. Unapre�enje sustava monitoringa kopnenih površinskih i podzemnih voda, te proširenje na prijelazne vode, i priobalne vode (more) sukladno potrebama upravljanja vodama, i to: • uskla�enje prostornog rasporeda i programa pra�enja, • uspostavljanje sustava pokazatelja, • uvo�enje novih standarda i tehni�kih propisa, • uvo�enje automatskog prikupljanja i prijenosa podataka, • unapre�enje rada Glavnog vodnogospodarskog laboratorija. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, Državni hidrometeorološki zavod, ovlašteni laboratoriji 2. Prilagodba, obrada i analiza podataka uvažavaju�i: • podjelu na vodene cjeline, • referentne uvjete za površinske vode, • zna�ajke vodenih cjelina površinskih i podzemnih voda. 3. Prilagodba monitoringa potrebama pra�enja režima voda zašti�enih podru�ja, podru�ja od posebne zaštite voda i strateških rezervi voda. 4. Uvo�enje u praksu redovitog izvještavanja u skladu sa zahtjevima Europske unije : • planovi upravljanja vodnim podru�jima - svakih 6 godina, • izvješ�a o stanju voda - godišnje, • druga izvješ�a. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, ostale nadležne institucije, nevladine udruge Podaci o korisnicima, korištenju voda i zaštiti voda 1. Podaci o korisnicima i iskorištavanju voda relevantni za upravljanje vodama, a �ije prikupljanje je u nadležnosti drugih institucija: • uskla�enje programa motrenja, uklju�ivši i raspršene izvore one�iš�enja, • uspostavljanje sustava kontrole kakvo�e podataka (QA), • osiguranje pravodobne dostave podataka i informacija. Korisnici voda, Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za statistiku, ostale nadležne institucije. 2. Uspostavljanje monitoringa u nadležnosti vodnog gospodarstva: • zahva�anja voda, • ispuštanja otpadnih voda. Komunalna društva, korisnici voda Podaci i informacije koji se prikupljaju u okviru vodne dokumentacije, katastri i ostali prostorni podaci 55 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 150 5 1. Vodna knjiga - unapre�enje vo�enja vodne knjige, automatizacija pristupu dokumentaciji osobito u dijelu koji se ti�e obavljanja javne službe. 2. Katastri voda, vodnog dobra i vodnih gra�evina - proširenje i uskla�enje: • uvo�enjem u sustav prijelaznih i priobalnih voda (mora) , • s površinskim i podzemnim vodenim cjelinama, • uvo�enjem u sustav podru�ja od posebne zaštite voda, • uvo�enje u sustav rizika od poplava. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Agencija za zaštitu okoliša, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 3. Katastri zaštite i korištenja voda - poticanje standardizacije i efikasnijeg prikupljanja podataka, te utvr�ivanje obveza dostave podataka. Agencija za zaštitu okoliša, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva, korisnici voda Tehni�ko-stru�na potpora 1. Tehni�ko-stru�na potpora obuhva�a: • znanstveno-stru�na istraživanja, uklju�uju�i terenske i laboratorijske istražne radove, • sudjelovanje u obrazovnom procesu (nastavni rad, predavanja, prezentacije, izdava�ka djelatnost i sli�no), • promoviranje novih metoda i tehnologija, • sudjelovanje u pripremi planske dokumentacije korisnika voda u dijelu koji se ti�u upravljanja vodama (gospodarstvo, jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, komunalna društva), • sudjelovanje u provedbi projekata (od koncipiranja projektnog zadatka do stru�ne revizije i prihva�anja projekta) i u potpori dionicima u primjeni normativa i propisa Europske unije u procesu pridruživanja, • predstavljanje Republike Hrvatske u me�unarodnim institucijama i komisijama vezano za upravljanje vodama. Znanstveno - stru�na institucija iz strateške odrednice A 13 koje je osniva� Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo 2. Unaprijediti obavljanje znanstveno-stru�nih poslova, osnivanjem znanstveno - stru�ne institucije za vode. Informacijski sustav voda 1. Prilagodba Informacijskog sustava voda zahtjevima pravne ste�evine Europske unije. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. kulture, Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za zaštitu prirode, ostale stru�ne institucije i korisnici 2. Uspostava nacionalne mreže HR-VODENET za razmjenu informacija prema uputama i inicijativama Europske unije za definiranje zajedni�ke informacijske i geoinformacijske infrastrukture. Min. zaštite okoliša, prostornog ure�enja i graditeljstva, Min. kulture, Agencija za zaštitu okoliša, Državni zavod za zaštitu prirode, ostale stru�ne institucije i korisnici STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 151 5.1.6. Meunarodna suradnja i proces pribliæavanja Europskoj uniji PolazeÊi od strateπkih odrednica (Poglavlje 4), meunarodna suradnja i suradnja ostva rit Êe se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Cilje vi i odrednice koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva re gionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. Proces usklaivanja zakonodavstva s pravnom steËevinom Europske unije je u tijeku. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti 1. Provesti operativne planove pravne transpozicije i provedbe pravne ste�evine Europske unije u podru�ju voda. Min. vanjskih poslova i europskih integracija i druge nadležne institucije 2. Nastaviti djelovanje u okvirima me�unarodnih multilateralnih i bilateralnih sporazuma i ugovora. Min. vanjskih poslova i europskih integracija, prostornog ure�enja, 3. Sura�ivati sa srodnim tijelima u drugim zemljama, predstavljati Republiku Hrvatsku u me�unarodnim stru�nim institucijama i komisijama vezanima za upravljanje vodama. Min. vanjskih poslova i europskih integracija, prostornog ure�enja, kulture; ostale vladine institucije Min. zaštite okoliša, Min. zaštite okoliša, graditeljstva, Min. graditeljstva, Min. kulture 5.1.7. Okvir i instrumenti NaËin upravljanja vodama (integralno upravljanje vodama i podjela na vodna podruË ja) sukladan je temeljnim postavkama suvremene vodne politike i zahtjevima Okvirne direktive o vodama, te ga treba zadræati i, po potrebi, unaprijediti realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloæenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, koje su u nadleænosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, πumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. Aktivnosti i mjere Sudionici u provedbi aktivnosti Okvir za provedbu 1. Uklju�iti odrednice iz Strategije upravljanje vodama u zakonodavni okvir. Ostale vladine institucije. 2. Provedba odrednica iz Strategije upravljanja vodama na nacionalnoj i lokalnoj razini. Jedinice lokalne samouprave. 3. Obrazovanje stru�nih i znanstvenih kadrova za obavljanje zada�a integralnog upravljanja vodama. Potrebno je izraditi nove interdisciplinarne planove i programe školovanja. Min. znanosti, obrazovanja i športa, znanstvene i obrazovne institucije. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 152 5.2.1. Javna vodoopskrba, odvodnja i proËiπÊavanje komunalnih otpadnih voda Za ostvarenje europskih standarda u javnoj vodoopskrbi, odnosno za punu provedbu Direktive o vodi za piÊe procijenjena su potrebna ulaganja od oko 13 milijardi kuna. Ula ganja Êe se provoditi u skladu s Planom provedbe Direktive o vodi za piÊe i planovima upravljanja vodnim podruËjima. Za ostvarenje europskih standarda u odvodnji i proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda, odnosno za punu provedbu Direktive o proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda procijenjena su potrebna ulaganja od oko 20 milijardi kuna. Ulaganja Êe se provoditi prema Planu provedbe Direktive o proËiπÊavanju komunalnih otpadnih voda i prema planovima upravljanja vodnim podruËjima. 5.2. Potrebna ulaganja Tablica 5. 1. Procijenjena dinamika ulaganja u razvoj sustava odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda Iskazanim iznosima nisu obuhvaÊeni troπkovi sanacija, rekonstrukcija, pogona i odræa vanja postojeÊih i buduÊih sustava na principu punog povrata troπkova. Izvori financiranja razvoja javne vodoopskrbe, te odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda su: naknada za koriπtenje voda, naknada za zaπtitu voda, Dræavni pro raËun, proraËuni jedinica lokalne samouprave, sredstva komunalnih trgovaËkih druπta va, krediti meunarodnih financijskih institucija i sredstva fondova Europske unije. Planirana ulaganja su maksimalna s obzirom na procijenjene financijske moguÊnosti stanovniπtva i gospodarstva. Koriπtenjem bespovratnih sredstva iz fondova Europske unije, namijenjenih razvoju vodnokomunalne infrastrukture, znaËajno Êe se poboljπati socijalno-ekonomska prihvatljivost provedbe ovih dviju direktiva. komunalnih otpadnih voda ES 2.000-10.000 10.000-15.000 15.000-150.000 >150.000 osjetljiva podru�ja prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno (ili odgovaraju�e*) pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno pro�iš�avanje normalna podru�ja prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno (ili odgovaraju�e*) pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno pro�iš�avanje manje osjetljiva podru�ja prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. odgovaraju�e pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. primarno ili sekundarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno pro�iš�avanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno pro�iš�avanje *- priobalna podru�ja STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 153 5.2.2. Zaπtita od poplava i drugih oblika πtetnog djelovanja voda Procijenjeno je da za: dovoenje postojeÊih sustava zaπtite od πtetnog djelovanja voda u funkcionalno sta nje (sanacije i rekonstrukcije) treba uloæiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od Ëega oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav voda II. reda, razvojne projekte sustava zaπtite od πtetnog djelovanja voda treba uloæiti ukupno oko 3,1 milijarde kuna, od Ëega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8 mi lijarde kuna u sustav voda II. reda, potpuno dovoenje detaljne kanalske mreæe u funkcionalno stanje treba uloæiti ukup no oko 1,4 milijarde kuna, redovita gospodarska i tehniËka odræavanja postojeÊih zaπtitnih sustava treba ulagati ukupno oko 915 milijuna kuna godiπnje, od Ëega oko 391 milijun kuna u sustav voda I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda. Predvia se dostizanje funkcionalnosti sustava zaπtite od poplava na vodama I. i II. reda do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do kraja 2038. godine (postojeÊe stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75% funkcionalnosti na vo dama II. reda). Cilj Êe se ostvariti postupnom provedbom sanacijskih i rekonstrukcijskih radova, te realizacijom razvojnih projekata. Polovica predvienih radova obavit Êe se u razdoblju do 2023. godine, a polovica u razdoblju do 2038. godine. ProsjeËna godiπnja ulaganja u sanacije, rekonstrukcije i razvoj zaπtitnih sustava tijekom sljedeÊih trideset godina iznositi Êe oko 360 milijuna kuna. Izvori financiranja razvoja i odræavanja sustava zaπtite od πtetnog djelovanja voda i hi dromelioracijskih sustava su: vodni doprinos, naknada za ureenje voda, naknada za vaenje pijeska i πljunka, naknada za melioracijsku odvodnju, naknada za melioracij sko navodnjavanje, sredstva korisnika hidromelioracijskih sustava, krediti meunarod nih financijskih institucija i sredstva fondova Europske unije. 5.2.3. StruËni poslovi Troπkovi obavljanja struËnih poslova za provedbu ciljeva ove Strategije koji obuhvaÊaju: praÊenje stanja voda, istraæne radove, izradu planova upravljanja vodnim podruËjima, uspostavu i razvoj informacijskog sustava voda, izradu idejnih rjeπenja i studija, znanstvene projekte, meunarodnu suradnju, procjenjuju se na oko 10% vrijednosti od ukupnih godiπnjih ulaganja i iznose oko 270 milijuna kuna godiπnje. Provedba pojedinih aktivnosti Êe se odreivati godiπnjim i viπe godiπnjim programima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 154 5.3.1. Projekt zaπtite od oneËiπÊenja voda na priobalnom podruËju „Jadranski projekt” „Jadranski projekt” je projekt zaπtite od oneËiπÊenja priobalnih voda (mora). Obu hvaÊa gradnju, obnovu i proπirenje sustava prikupljanja i odvodnje komunalnih otpadnih voda, ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta u brojnim naseljima duæ jadranske obale i otoka, a sufinanciran je sredstvima zajma Svjetske banke. Projekt se provodi u tri faze kroz desetak godina, a njegovi ukupni troπkovi provedbe procijenjeni su na oko 280 milijuna eura. U tijeku je prva faza (2005. - 2008.) u trajanju od Ëetiri godine (80 milijuna eura). U projekt su ukljuËeni sljedeÊi gradovi i opÊine: Novi grad, Pula, Lovran, Opatija, Matulji, Rijeka, Zadar, Sveti Filip i Jakov, Biograd na moru, Pakoπtane, Rogoznica, Dugi Rat, Omiπ, Makarska i Opuzen. Druga (120 milijuna eura) i treÊa faza (80 milijuna eura) projekta Êe trajati po tri godine i ukljuËivati Êe i druge gradove i opÊine (aglomeracije) iz kojih se ispuπtaju komunalne otpadne vode u prijelazne i priobalne vode. 5.3.2. Unutarnje vode Projekt „Unutarnje vode” ima za cilj razvoj sustava zaπtite od poplava, javne vodoopskr be, te odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda na vodnim podruËjima Sa ve, Drave i Dunava, a sufinancira se sredstvima Svjetske banke. Projekt se provodi u razdoblju od 2008. do 2012., a ukupna vrijednost iznosi 105 miliju na eura. Projekt obuhvaÊa razvoj sustava zaπtite od poplava Srednje posavlje, razvoj sustava javne vodoopskrbe na podruËju Sjeverne Baranje, Srednje Posavine (regio nalni sustav Davor - Nova Gradiπka) i Slavonske Podravine (regionalni sustav Slatina Orahovica - Donji Miholjac i sustav PitomaËa), te razvoj sustava odvodnje i proËiπÊa vanja komunalnih otpadnih voda u Ogulinu, Virovitici, Juænoj Baranji (Darda i Bilje), Naπicama, Vukovaru, Iloku, Ivankovu, Cerni, Otoku i Komletincima. 5.3.3. Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zakljuËaka Vlade Republike Hrvatske Od 2004. godine do danas Vlada Republike Hrvatske odobrila je ukupno 22 razvojna programa vodoopskrbe i zaπtite vode na podruËju 15 æupanija, a u ukupnom iznosu od 2,44 milijardi kuna. Za svaki od usvojenih programa potpisan je Sporazum o sufinanci ranju te je time zapoËela realizacija istih. Meu prihvaÊenim programima je: 11 programa vodoopskrbe u ukupnom iznosu od 1,56 milijardi kuna, 8 programa zaπtite voda u ukupnom iznosu od 0,6 milijardi kuna, 3 mjeπovita programa u ukupnom iznosu od 0,63 milijardi kuna (vodoopskrba - 0,27 milijardi kuna i zaπtita voda - 0,36 milijardi kuna) 5.3. Nacionalni strateπki projekti STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 155 5.3.4. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiπtem i vodama (NAPNAV) Vlada Republike Hrvatske je 17. studenoga 2005. godine prihvatila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiπtem i vodama koji cjelovito spoz naje problematiku navodnjavanja, te definira prava, obveze i ovlasti svih sudionika u procesu navodnjavanja. Temeljem odrednica iz tog dokumenta zapoËela je provedba po fazama: • izrada i usvajanje æupanijskih planova navodnjavanja (zakljuËno sa 2008. godinom dovrπiti Êe se i usvojiti plan u 19 od 21 æupanije), • nacionalni pilot projekti navodnjavanja (Ëetri pilot podruËja - Lovas, Bi - Bosutsko polje, Kaπtela i Neretva), • projektna dokumetacija za sustave navodnjavanja (osamdesetak projekta diljem Hr vatske), • sanacija postojeÊih i gradnja novih sustava navodnjavanja (desetak saniranih i dva nova u gradnji). Projektiranjem sustava navodnjavanja u svim nivoima tehniËke dokumetacije (od idej nog rjeπenja do izvedbenih projekata) obuhvaÊeno je oko 40.000 ha poljoprivrednih povrπina. Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zem ljiπtem i vodama je do 2010. godine predvieno izgraditi sustave za navodnjavanje na novih 35.000 ha poljoprivrednih povrπina, za πto je potrebno godiπnje osigurati oko 70 milijuna m3 vode, odnosno do 2020. godine 65.000 ha, za πto je potrebno godiπnje osi gurati oko 130 milijuna m3 vode. Ukupna vrijednost investicije do 2010. godine iznosi 2,5 milijarde kuna, odnosno do 2020 godine 4,5 milijardi kuna. 5.3.5. Viπenamjenski kanal Dunav - Sava Vlada Republike Hrvatske je 19. oæujka 1991. godine donijela Odluku o pripremama za izgradnju viπenamjenskog kanala Dunav - Sava. Glavne funkcije viπenamjenskog kanala Dunav - Sava su melioracijska odvodnja, oplemenjivanje malih voda, plovidba i navodnjavanje. Kanalom Êe se omoguÊiti: • ureenje povrπinske odvodnje na oko 173.000 ha poljoprivrednih povrπina, • dogradnja podzemne odvodnje na oko 62.000 ha poljoprivrednih povrπina, • smanjenje πteta od poplava, • reguliranje vodnog reæima SpaËvanskog bazena prema potrebama πumske vegetacije, • ostvarenje tehniËkih uvjeta za oplemenjivanje malih voda na dijelovima korita Bosuta, SpaËve i Vuke vodom iz Save i Dunava, • skraÊenje plovidbe iz Save u smjeru zapadne Europe za 417 km i u smjeru istoËne Eu rope za 85 km, • intenzivno navodnjavanje na oko 33.000 ha poljoprivrednih povrπina. Viπenamjenski kanal Dunav - Sava biti Êe dug oko 61,7 km, πirok 30 m i dubok 4 m. Procjenjuje se da Êe ukupni troπkovi njegovog graenja iznositi oko 4,5 milijardi kuna. Realizacijom Nacionalnih strateπkih projekata postiæe se dio zacrtanih ciljeva u temelj nim sektorima upravljanja vodama. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 5 156 Klasa: 325-01-08-01/01 Zagreb, 15. srpnja 2008. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga Sabora Luka BebiÊ, v.r. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 157 POJMOVNIK POJAM OPIS Aktivne mjere zaπtite od πtetnoga djelovanja voda Mjere na slivu koje smanjuju veliËinu poplavnih valova uzvodno od ugroæenog podruËja (akumulacije, retencije, poπumljavanje i drugo). Akvakultura Uzgoj akvatiËnih organizama (æivotinja i biljaka) u prirodnom ili kontroliranom okoliπu. Alternativne tehnologije ËiπÊenja otpadnih voda Tehnologije ËiπÊenja otpadnih voda za decentralizirane sustave javne odvodnje koje obuhvaÊaju npr. biljne ureaje, biolagune i sliËno. BAP (Best Agriculture Practice) - Najbolja poljoprivredna praksa Smanjenje ispuπtanja opasnih tvari iz poljoprivredne proizvodnje, πto sadræi: • primjenu umjetnih gnojiva i pesticida u ograniËenim koliËinama, a dovoljnim za rast bilja, • smanjenje erozije tla, • spreËavanje otvorenoga skladiπtenja gnojiva i drugih kemijskih sredstva, • nadzor nad koliËinama i vremenom odlaganja na tlo gnojnica i stajskoga gnojiva, • primjenu ureaja za ËiπÊenje otpadnih stajskih voda. Posebnu paænju valja posvetiti uporabi duπiËnih umjetnih gnojiva, kako zbog neodgovarajuÊe primjene ne bi nastalo oneËiπÊenje podzemne vode nitratima. BAT (Best Available Technology) - Najbolja raspoloæiva tehnologija/ tehnika ©tednja sirovina i energije, iskljuËivanje opasnih tvari iz tehnoloπkih procesa, te smanjenje koliËina i πtetnosti svih ispuπtenih tvari prije njihova ispuπtanja u prijamnik. BOT (Build - Operate Transfer) Izgradi - upravljaj - prenesi (posjed). BOOT (Build - Own Operate - Transfer) Izgradi - imaj (u vlasniπtvu) - upravljaj - prenesi (u vlasniπtvo). BujiËni tokovi Povremeni i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kiπa i topljenja snijega nastaju nagle promjene protoka voda zbog kojih moæe doÊi do ugroæavanja æivota i zdravlja ljudi i imovine i poremeÊaja u vodnom reæimu. Cijena vode (u smislu ove Strategije) Svaki novËani izdatak koji optereÊuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporuËuje krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zaπtitom njezine kvalitete i kvantitete, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omoguÊuje njeno koriπtenje i/ili ispuπtanje sukladno ekoloπki prihvatljivom standardu. Cjelina podzemne vode Odreen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima. Cjelina povrπinske vode Jasno odreen i znatan element povrπinske vode, kao πto su jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, prijelazna voda ili pojas priobalne vode. Crna toËka Povrπina zemljiπta ili dio povrπinskih voda ili vodonosnika oneËiπÊen do te mjere da nuæno zahtijeva posebne mjere za spreËavanje ili smanjenje uzroka oneËiπÊenja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 158 POJAM OPIS »iπÊe tehnologije (UNEP) Primjena trajnih postupaka cjelovitog oËuvanja okoliπa s obzirom na proizvodne postupke i proizvode radi smanjenja rizika za ljudsko zdravlje i okoliπ. Za proizvodne postupke, ËiπÊa tehnologija podrazumijeva πtednju sirovina i energije, iskljuËivanje otrovnih sirovina, te smanjenje otrovnosti svih ispuπtenih opasnih tvari prije napuπtanja proizvodnog postupka. Za proizvode se podrazumijeva smanjenje utjecaja na okoliπ kroz Ëitavo vrijeme koriπtenja proizvoda i to od dobave sirovina do konaËnog odbacivanja i odlaganja proizvoda. DBOT (Develop - Build Operate - Transfer) Razvij - izgradi - upravljaj - prenesi (posjed). Dobro stanje voda prema Okvirnoj direktivi o vodama Stanje neke cjeline povrπinske vode, kada se njeno ekoloπko i kemijsko stanje ocjenjuje barem kao dobro. Dobro stanje podzemnih voda prema Okvirnoj direktivi o vodama Stanje neke cjeline podzemne vode, kada se njeno koliËinsko i kemijsko stanje ocjenjuje barem kao dobro. Dozvolbeni nalog Akt koji se izdaje uz vodopravnu dozvolu radi usklaivanja ponaπanja i radnji korisnika vodopravne dozvole s uvjetima i obvezama iz tog akta. Drugi stupanj ËiπÊenja Primjena bioloπkih i/ili drugih postupaka ËiπÊenja, kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari i BPK 5 ulazne vode za 70 do 90%, a koncentracija KPK za barem 75%. Ekologija Znanstvena disciplina koja prouËava odnose organizama ili skupine organizama i njihovog okoliπa. Ekoloπki prihvatljiv protok (bioloπki minimum) Protok koji osigurava opstanak i razvoj biocenoza u rijeci kao biotopu. Ekoloπko stanje voda Ekoloπko stanje (vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loπe), koje izraæava kakvoÊu strukture i funkcije vodnog ekosustava povrπinskih voda, uzimajuÊi u obzir fizikalno-kemijske znaËajke vode, protok vode, te fizikalne osobine vodnoga sustava, a znaËajnije se usredotoËuje na bioloπke sastavnice ekosustava. Ekvivalent stanovnika (ES) OznaËuje jedinicu optereÊenja koja se primjenjuje u izraæavanju kapaciteta ureaja za ËiπÊenje otpadnih voda ili optereÊenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK 5 (biokemijska potroπnje kisika) s vrijednosti koja otpada na jednoga stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan. Ekosustav Prirodna cjelina koja ukljuËuje æive (æivotne zajednice) i neæive (æivotna staniπta) dijelove uz njihova meudjelovanja. EMAS (Eco Management and Audit Scheme) Europski sustav dobrovoljnog udruæivanja poduzeÊa i ustanova radi unapreenja i kontrole ekoloπkih standarda. EMERALD mreæa (Smaragdna mreæa) Ekoloπka mreæa koja obuhvaÊa podruËja od posebnog interesa zaπtite i nastala je u sklopu primjene Bernske konvencije (Konvencija o zaπtiti divljih europskih vrsta i prirodnih staniπta, “Narodne novine”, br. 06/00.) i obuhvaÊa sve zemlje Europe kao i dio zemalja u Africi (Tunis, Maroko, Senegal i Burkina Faso). EMERALD mreæa zasniva se na istim principima kao NATURA 2000 i predstavlja njen nastavak prema dræavama koje nisu Ëlanice Europske unije. Estuariji Poluzatvoreni dijelovi priobalnog mora, spojeni s otvorenim morem, izloæeni utjecajima morskih mijena, uz mijeπanje morske i slatke vode koja dotjeËe s kopna. To su uπÊa rijeka, duboki zaljevi, zaslanjene moËvare. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 159 POJAM OPIS EUFORGEN (European Forest Genetic Resources Programme) Europski program suradnje na unapreenju zaπtite i odræivog koriπtenja πumskim genetskim resursima. Eutrofikacija Proces poveÊanog prihranjivanja vodnoga ekosustava hranjivim tvarima, zbog Ëega dolazi do pojaËanog razvoja prvorednih (primarnih) proizvoaËa organske tvari. Funkcionalnost zaπtite od poplava Ekspertna procjena stanja zaπtite od poplava ovisna o razini izgraenosti zaπtitnih sustava i o njihovu redovitom gospodarskom i tehniËkom odræavanju. GraniËne vode Vodna tijela koja Ëine dræavnu granicu i Ëije se vode dijele meu susjednim dræavama (u omjeru 50:50, ako nije drukËije odreeno). GraniËne vrijednosti emisije Masa, izraæena odreenim specifiËnim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoraËiti u jednom ili viπe razdoblja. HidriËne bolesti Bolesti u Ëijem prijenosu izravno ili posredno sudjeluje voda. Prema listi nadleænog ministarstva, to su: dizenterija (dysenteria), enterocolitis (enterocolitis), enterovirose (enterovirosses), kolera (cholera), legionarska bolest (legionellosis), leptospiroza (leptospiroses), malarija (malarie), pjegavac (typhus exanthematicus), trbuπni tifus (typhus abdominalis), virusna æutica (hepatitis virosa). Hranjive soli Kemijski elementi, odnosno njihovi spojevi, bitni za rast i razvoj organizama (soli duπika, fosfora i druge). Industrijske (tehnoloπke) otpadne vode Upotrijebljene vode u proizvodnim djelatnostima iz tehnoloπkih procesa, kao i moæebitne rashladne vode, ako su pomijeπane s tehnoloπkim otpadnim vodama. Integralno upravljanje vodnim resursima Proces kojim se promiËe usklaeno upravljanje vodama i drugim o njima ovisnim resursima sa svrhom da se ostvari najveÊa ukupna gospodarska i druπtvena korist na ravnopravan naËin i bez ugroæavanja odræivosti vitalnih ekosustava. Izgraeno podruËje Povrπina zemljiπta na kojem su stambene i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirane da je moguÊe i nuæno skupljati otpadne vode, odvoditi ih do ureaja za ËiπÊenje, odnosno do konaËnog ispusta. Iznenadno oneËiπÊenje voda Nastaje pri iznenadnom izlijevanju opasnih i drugih tvari koje mogu pogorπati utvrenu vrstu vode ili mora zbog oneËiπÊenja s kopna. Izvanredno oneËiπÊenje voda Nastaje smanjenjem protoka ili drugim okolnostima, kada prijeti opasnost ili doe do pogorπanja utvrene vrste vode u vodotoku ili drugom prijamniku u koji se izlijevaju otpadne vode. Javno vodno dobro Zemljiπne Ëestice vodnog dobra u vlasniπtvu Republike Hrvatske. Kategorija vode Planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode, te dijelovi mora pod utjecajem oneËiπÊenja s kopna, razvrstavaju u skupine kategorizacije vode. Kemijsko stanje voda Kemijsko stanje neke cjeline povrπinske, odnosno podzemne vode (dobro ili loπe), izraæeno vrijednostima i koncentracijama pojedinih pokazatelja u vodi. Klasifikacija voda Ocjena kakvoÊe voda na temelju propisanih graniËnih vrijednosti pokazatelja. Kombinirani pristup NaËelo kontrole oneËiπÊenja putem ograniËavanja oneËiπÊenja na mjestu nastanka graniËnim vrijednostima emisija ili ostalim vrstama kontrole emisija, kao i definiranjem ciljeva zaπtite voda za vodna tijela. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 160 POJAM OPIS Kompleksno vodnogospodarsko rjeπenje Rjeπenje kojim se ostvaruje gospodarenje ukupnim vodnim potencijalom. Komunalne otpadne vode KuÊanske otpadne vode ili mjeπavina kuÊanskih industrijskih otpadnih voda i/ili oborinskih voda koje ispiru povrπine izgraenog podruËja. Koncesija Pravo koriπtenja vodom i javnim vodnim dobrom, odnosno pravo obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti na vodama i javnom vodnom dobru. Kontrola emisije Kontrola koja zahtijeva specifiËno ograniËenje emisije, primjerice graniËnu vrijednost emisije, ili drukËije utvreno ograniËenje ili uvjete prirode ili drugih karakteristika emisije ili pak uvjete rada koji utjeËu na emisiju. Kopnene vode Sve stajaÊe ili tekuÊe vode na povrπini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od temeljne linije od koje se mjeri πirina teritorijalnih voda. KuÊanske otpadne vode Vode upotrijebljene u kuÊanstvima, ugostiteljstvu, zdravstvu, πkolstvu, usluænim i drugim neproizvodnim djelatnostima koje ne sadræe opasne tvari. Melioracijsko navodnjavanje Koriπtenje vodama radi osiguranja povoljnih uvjeta za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti. Monitoring Proces opetovanoga promatranja jednog ili viπe elemenata okoliπa, prema dogovorenom planu u prostoru i vremenu koristeÊi se usporedivim metodologijama za okoliπ i sakupljanje podataka. Mulj Obraeni ili neobraeni ostatak iz taloænika i/ili spremnika za isplivavanje ureaja za ËiπÊenje otpadnih voda. NaËelo oneËiπÊivaË plaÊa NaËelo koje podrazumijeva da zaπtitne mjere za spreËavanje oneËiπÊenja voda snosi onaj koji bi mogao ili je veÊ prouzroËio oneËiπÊenje voda. Oslanja se na naËelo sprjeËavanja, odnosno smanjenja oneËiπÊenja na mjestu nastanka. NaËelo nadzora komunalnih otpadnih voda ObuhvaÊa osim uobiËajenih postupaka nadzora i nadzor u primjeni alternativnih postupaka ËiπÊenja (npr. biljni ureaji, biolagune i sliËno). NaËelo „sprjeËavanja“ (prevencije) Podrazumijeva poduzimanje svih mjera za zaπtitu vodnih sustava od oneËiπÊenja. Naime, oneËiπÊeni je ekosustav neupotrebljiv za gotovo sve namjene, a poboljπanje kakvoÊe vode uvijek je dugoroËno i Ëesto zahtijeva znatno viπe novca od prethodnih mjera zaπtite. NaËelo „obavjeπÊivanje javnosti“ Na temelju ustavnog odreenja „svatko ima pravo na zdrav æivot“ graani imaju pravo biti stalno obavjeπÊivani o stanju okoliπa. NaËelo „opreza“ Izbjegavanje svih djelatnosti u vodnom sustavu, koje bi mogle ugroziti kakvoÊu vode u svim onim sluËajevima kada se na temelju znanstvenih istraæivanja ili zbog nedovoljnih podataka, ne moæe sa sigurnoπÊu utvrditi uËinak planirane djelatnosti. NaËelo „nadzora oneËiπÊenja na izvoru“ Dopunjuje se dosadaπnje najËeπÊe primjenjivo pravilo ËiπÊenja industrijskih otpadnih voda, odnosno „nadzora na kraju cijevi“, te se smanjenje oneËiπÊenja mora poduzimati veÊ tijekom tehnoloπkog procesa. NaËelo odræivog razvoja Upravljanje vodama prema naËelu jedinstva vodnoga sustava kojim se zadovoljavaju potrebe sadaπnje generacije, ne ugroæavajuÊi pravo i moguÊnosti buduÊih generacija da to ostvare za sebe. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 161 POJAM OPIS NATURA 2000 Ekoloπka mreæa Europske unije koja obuhvaÊa podruËja vaæna za oËuvanje ugroæenih vrsta i staniπnih tipova i Ëini osnovu zaπtite prirode u Europskoj uniji, a proizlazi iz Direktive o divljim pticama i Direktive o staniπtima. (http://europa.eu.int/comm/ environment/natura/home. htm) Norma kakvoÊe okoliπa Odreuje dopuπtene koncentracije i veliËine pojedinih oneËiπÊujuÊih tvari ili skupina oneËiπÊujuÊih tvari u vodi, talogu ili u æivim organizmima kako bi se zaπtitilo zdravlje ljudi i okoliπa. Obalni ispust Graevina za ispuπtanje proËiπÊene otpadne vode na crti obale, kao i na manjoj udaljenosti od obalne crte, na dubini manjoj od 20 m. OdgovarajuÊi stupanj ËiπÊenja Primjena bilo kojeg postupka ËiπÊenja i/ili naËina ispuπtanja kojima se u prijamniku proËiπÊenih voda postiæu dopuπtene graniËne vrijednosti pokazatelja otpadnih tvari. Odræivi razvoj Razvoj koji omoguÊuje zadovoljavanje potreba sadaπnjih generacija bez ugroæavanja potreba buduÊih generacija. Odræivo koriπtenje voda Koriπtenje resursima, na takav naËin i u opsegu koji ne vodi propadanju, uz osiguranje prirodne obnovljivosti resursa, kako bi se udovoljilo potrebama i teænjama sadaπnjih i buduÊih generacija. Okoliπ Prirodno okruæenje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i æivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnoga djelovanja i kulturna baπtina kao dio okruæenja koje je stvorio Ëovjek. OM (Operation and Management contracts) Ugovori o pogonu i upravljanju. OneËiπÊivaË (voda) Pravna ili fiziËka osoba Ëije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneËiπÊavanje voda i mora. OneËiπÊenje voda Promjena kakvoÊe voda, koja nastaje unoπenjem, ispuπtanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzroËnika oneËiπÊenja, u koliËini kojom se mijenjaju svojstva vode s obzirom na njihovu ekoloπku funkciju i namjensku uporabu. Opasne tvari Tvari, energija i drugi uzroËnici koji svojim sastavom, koliËinom, radioaktivnim, otrovnim, karcinogenim, mutagenim ili drugim svojstvima dovode u opasnost zdravlje i æivot ljudi, te stanje okoliπa. Pasivne mjere zaπtite od poplava Obrambeni sustavi duæ ugroæenog podruËja (nasipi i regulacije). Plava zastava Eko „markica“ koja upuÊuje na Ëiste, sigurne i dobro odræavane plaæe/marine. Podmorski ispust Vodna graevina za ispuπtanje proËiπÊene otpadne vode u more na udaljenosti od obalne crte (pri najniæoj oseci na kopnu), u pravilu, ne manjoj od 500 m i na dubini veÊoj od 20 m od povrπine. PodruËje ugroæeno erozijom PoduËje na kojem zbog djelovanja povrπinskih ili podzemnih voda dolazi do ispiranja, potkopavanja ili odronjavanja zemljiπta i do drugih sliËnih pojava, zbog Ëega moæe doÊi do ugroæavanja æivota i zdravlja ljudi i imovine, te poremeÊaja u vodnom reæimu. Podsliv Povrπina zemljiπta s kojeg se sve povrπinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i jezera slijeva u odreenu toËku na nekom vodotoku (obiËno u jezero ili uπÊe u drugu rijeku). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 162 POJAM OPIS Podzemne vode Sve vode ispod povrπine tla u zoni saturacije i u izravnom dodiru s tlom i podtlom. Pomanjkanje vode Sniæenje razina vode u jezerima i u podzemnim vodama, te smanjenje protoka u vodotocima, koje nastaje zbog neodgovarajuÊeg crpljenja i uporabe vode za Ëovjekove djelatnosti. U takvim sluËajevima bitno se pogorπavaju uvjeti staniπta, sa neæeljenim posljedicama na æivotne zajednice, a u posebnim sluËajevima dolazi i do uniπtavanja vodnih ekosustava. Potencijalno ugroæeno podruËje PodruËje koje je, bez obzira na izgraenost zaπtitnog sustava potencijalno ugroæeno od ekstremnih poplavnih dogaaja prirodnog ili umjetnog porijekla. Povrπinske vode Kopnene vode (osim podzemnih voda), prijelazne vode (boËate) i priobalne vode. PrekograniËne vode Vodna tijela koja presijecaju dræavnu granicu. Prethodni stupanj ËiπÊenja Primjena radnji i postupaka kojima se iz otpadnih voda uklanjaju krupne, rasprπene i plutajuÊe otpadne tvari, kao i pijesak i πljunak. Prijelazne vode Cjeline kopnenih voda u blizini rijeËnih uπÊa u more, koje su djelomiËno slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova (boÊate vode). Priobalno more Povrπinska (morska) voda do udaljenosti od jedne nautiËke milje (1.852 m) mjereno od kopna i/ili najbliæe toËke od graniËne crte do koje se proteæu kopnene vode. Pritisak i utjecaj Pritisak (“pressure”) je neposredni uËinak neke ljudske djelatnosti koji moæe utjecati na stanje okoliπa (zahvaÊanje vode, emisija oneËiπÊujuÊih tvari, morfoloπke promjene i drugo), a utjecaj (“impact”) je posljedica pritiska u okoliπu (eutrofikacija, nestanak vrsta, fragmentacija staniπta i drugo). Prvi stupanj ËiπÊenja Primjena fizikalnih i/ili kemijskih postupaka ËiπÊenja otpadnih voda, kojima se iz vode uklanja najmanje 50% suspendiranih tvari, a vrijednost BPK 5 smanjuje barem 20% od koncentracije ulazne vode. Rasprπeni izvori oneËiπÊenja OneËiπÊenja koja nastaju kao posljedica ispiranja i/ili procjeivanja s poljoprivrednih zemljiπta, prometnih povrπina i drugih povrπina tla. Referentni uvjeti Uvjeti koji odgovaraju veoma malim ili nikakvim antropogenim promjenama vrijednosti fizikalno-kemijskih, hidromorfoloπkih i bioloπkih elemenata kakvoÊe cjeline povrπinske vode s obzirom na vrijednosti uobiËajene za taj tip voda u nenaruπenu stanju. Osnova za klasifikaciju ekoloπkoga stanja povrπinskih voda. Rekonstrukcija Izvoenje radova na postojeÊoj graevini kojima se utjeËe na njezina tehniËka svojstva ili kojima se mijenjaju uvjeti na temelju kojih je ranije izdana graevna dozvola. RijeËni sliv Povrπina zemlje s koje se povrπinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i jezera slijeva u more kroz isto uπÊe, estuarij ili deltu. Sanacija Izvoenje radova na postojeÊoj graevini kojima se ne utjeËe na njezina tehniËka svojstva ili kojima se ne mijenjaju uvjeti na temelju kojih je ranije izdana graevna dozvola. Sanitacija Kontrola fizikalnih Ëimbenika u ljudskom okoliπu koji mogu harmonizirati razvoj, zdravlje i odræivost. Sanitarne otpadne vode Vode koje se ispuπtaju nakon uporabe iz kuÊanstva, ugostiteljstva, ustanova, upojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 163 POJAM OPIS Slivno podruËje Jedan ili viπe slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike, izgraenoga vodnog sustava i gospodarskih uvjeta osigurava jedinstveno upravljanje vodama. SpecifiËna potroπnja vode ProsjeËna koliËina vode koju je, promatrano sa stajaliπta cjelokupnoga vodoopskrbnog sustava, potrebno osigurati po jednom stanovniku dnevno (l/st./dan). Osim neposrednih potreba stanovniπtva ukljuËene su i potrebe javnih ustanova, komunalne potrebe (pranje ulica i sliËno), potrebe obrta, te manjih industrijskih pogona. SSP (Share Sale Privatization) Privatizacija otkupom (poslovnih) udjela. Standardi kvalitete kakvoÊe okoliπa Koncentracija pojedine oneËiπÊujuÊe tvari ili grupe oneËiπÊujuÊih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premaπiti radi zaπtite ljudskoga zdravlja i okoliπa. Stanje podzemne vode OpÊi izraz koji oznaËuje stanje neke cjeline podzemne vode, odreeno njezinim koliËinskim i kemijskim stanjem. Stanje povrπinske vode OpÊi izraz koji oznaËuje stanje neke cjeline povrπinske vode, odreeno njezinim ekoloπkim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loπije. Stanje voda ZateËene hidroekoloπke znaËajke voda nastale pod utjecajem prirodnih danosti i antropogenih pritisaka. Sustav javne odvodnje Skup objekata i ureaja za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih voda, njihovo dovoenje do ureaja za proËiπÊavanje, proËiπÊavanje i ispuπtanje u prijamnik, te zbrinjavanje mulja koji nastaje u postupku proËiπÊavanja i odvodnje oborinskih voda iz naselja. Sustav melioracijske odvodnje Skup vodnih graevina i ureaja za odvodnjavanje suviπnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljiπtu, kojima se neposredno i posredno omoguÊuje bræe i pogodnije otjecanje povrπinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti koriπtenja i obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti. Sustav za navodnjavanje Skup graevina za osiguranje odgovarajuÊih koliËina i kakvoÊe vode za navodnjavanje na zahtijevanom mjestu u zahtijevano vrijeme. Tehnoloπke otpadne vode Vode koriπtene u proizvodnom procesu koje se ispuπtaju iz farmi, industrijskih postrojenja i pri drugoj proizvodnji. TreÊi stupanj ËiπÊenja Primjena fizikalno-kemijskih, bioloπkih i drugih postupaka, kojima se u otpadnim vodama smanjuju koncentracije hranjivih tvari ulazne vode za najmanje 80%, odnosno uklanjaju i drugi osebujni pokazatelji otpadnih tvari, u vrijednostima koje nije moguÊe postiÊi primjenom drugoga stupnja ËiπÊenja. UËestalo plavljena povrπina Nebranjeno podruËje plavljeno barem jednom u deset godina. Umjetna vodena cjelina Cjelina povrπinske vode stvorena ljudskom djelatnoπÊu. Upravljanje vodama Skup aktivnosti, odluka i mjera Ëija je svrha odræavanje, poboljπanje i ostvarivanje jedinstva vodnog reæima na odreenom podruËju. Ureaji za ËiπÊenje Vodne graevine s postrojenjima kojima se Ëiste otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije njihova ispuπtanja u prirodni prijamnik. Prema stupnju ËiπÊenja dijele se na: prethodni stupanj ËiπÊenja, prvi stupanj ËiπÊenja, drugi stupanj ËiπÊenja i treÊi stupanj ËiπÊenja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 164 POJAM OPIS Ureaji za prethodno ËiπÊenje otpadnih voda Graevine s postrojenjem koje ima tehnologiju kojom se uklanjaju opasne i druge tvari iz tehnoloπkih otpadnih voda prije njihova ispuπtanja u sustav javne odvodnje. Ureenje vodotoka i drugih voda Graenje, tehniËko i gospodarsko odræavanje regulacijskih i zaπtitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracijsku odvodnju, tehniËko i gospodarsko odræavanje vodotoka i vodnog dobra i drugi radovi kojima se omoguÊuje kontrolirani i neπkodljivi protok voda i njihovo namjensko koriπtenje. Vanjski vodni resursi Dio obnovljivih vodnih resursa koji se generira na uzvodnom dijelu sliva i ulazi u vodni sustav neke dræave u obliku prekograniËnih i graniËnih voda. Visoka brana Brana Ëija je graevinska visina (visina od najniæe kote temelja do najviπe kote brane) viπa od 15 m, odnosno brana Ëija je graevinska visina niæa od 15, a viπa od 10 m, ako je duljina te brane po kruni veÊa od 500 m ili ako je volumen akumulirane vode stvoren tom branom veÊi od 100.000 m3 ili ako su maksimalni protoci kroz tu branu veÊi od 2.000 m3/s. Viπenamjensko vodnogospodarsko rjeπenje Sloæeni vodnogospodarski sustav kojim se istodobno zadovoljavaju potrebe dviju ili viπe grana vodnoga gospodarstva. Vlastiti vodni resursi ProsjeËno godiπnje otjecanje (povrπinsko i podzemno), generirano vlastitim oborinama na nekom podruËju. Vodena cjelina Homogeni element vode na kojemu se opisuje stanje i definiraju ciljevi - osnovna operativna jedinica za upravljanje vodama Vodne graevine Graevinski objekti ili skupovi takvih objekata zajedno s pripadajuÊim ureajima koji Ëine tehniËku, odnosno tehnoloπku cjelinu, a sluæe za ureenje vodotoka i drugih voda, zaπtitu od πtetnoga djelovanja voda, zahvaÊanje voda zbog njihova namjenskog koriπtenja i za zaπtitu voda. Vodnokomunalno gospodarstvo Poslovi javne vodoopskrbe i odvodnje i proËiπÊavanja komunalnih otpadnih voda na lokalnoj i regionalnoj razini. Vodnokomunalne usluge Usluge kuÊanstvima, javnim ustanovama ili gospodarstvu koje sadræe: (a) zahvaÊanja, akumuliranja, skladiπtenja, kondicioniranja i distribucije povrπinske ili podzemne vode; (b) prikupljanja i proËiπÊavanja otpadnih voda koje se zatim ispuπtaju u vode. Vodni reæim Prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava, te stanje koliËina i kakvoÊe voda na odreenom podruËju i u odreenom vremenu. Vodni sustav Ukupnost prirodnih voda i vodnih graevina na odreenom podruËju. Vodni sektor Skup svih djelatnosti neposredno vezanih za vode. Vodno dobro Zemljiπne Ëestice za koje su, zbog potrebe redovnog i nesmetanog odræavanja vodotoka i drugih voda, provoenja obrane od poplava i drugih aktivnosti vezanih uz osiguravanje odgovarajuÊeg vodnog reæima, propisani posebni uvjeti koriπtenja i raspolaganja. Vodno gospodarstvo Organizirana djelatnost na vodama kojom se ostvaruju: koriπtenje vodama, zaπtita od πtetnoga djelovanja, zaπtita vodnih resursa, te upravljanje i gospodarenje vodama. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA 1 165 POJAM OPIS Vodno podruËje Povrπina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili viπe rijeËnih slivova zajedno s njihovim pripadajuÊim podzemnim i priobalnim vodama, utvrena odlukom nadleæne institucije - osnovna planska jedinica za upravljanje vodama. Vodnogospodarski minimum Protok koji uzvodni korisnici osiguravaju za potrebe nizvodnih korisnika. Vodonosnik Potpovrπinski sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloπkih naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omoguÊuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaÊanje znatnih koliËina podzemnih voda. Vodopravna dozvola Upravni akt kojim se dopuπta koriπtenje vodama i odreuju namjena, mjesto, naËin, uvjeti i opseg koriπtenja vodama i ispuπtanja proËiπÊenih i neproËiπÊenih voda, opasnih i drugih tvari koje mogu oneËistiti ili zagaditi vode. Vodopravnom dozvolom mogu se odrediti i posebni uvjeti kojima se osigurava opÊa uporaba voda i zaπtita javnih interesa na vodama. Vodopravna suglasnost Upravni akt kojim se potvruje da je dokumentacija za graenje, odnosno druge zahvate u prostoru izvedena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vodopravna suglasnost izdaje se u obliku klauzule na vodopravnim uvjetima. Vodopravni uvjeti Upravni akt koji odreuje uvjete kojima mora udovoljavati dokumentacija za graenje novih i za rekonstrukciju postojeÊih graevina, te za izvoenje regionalnih i detaljnih geoloπkih istraæivanja i drugih radova koji se ne smatraju graenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog reæima. Vodotok Korito tekuÊe vode zajedno s obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno protjeËe. Vodozaπtitno podruËje PodruËje u kojem vrijede posebne mjere kontrole, zabrane i zaπtite protiv svih djelatnosti koje mogu oneËistiti prirodne zalihe vode, od koje se kondicioniranjem dobiva pitka voda. Vrlo osjetljiva podruËja Dijelovi sustava u kojima bi svaka promjena staniπta izazvala neæeljeni utjecaj na æivotne zajednice, pa nije dopuπteno ispuπtanje otpadnih voda bez obzira na stupanj ËiπÊenja. Vrsta vode Odreuje se na temelju ispitivanja kakvoÊe vode koja odgovara utvrenim uvjetima njezine opÊe ekoloπke funkcije, kao i uvjetima koriπtenja vodom za odreene namjene. ZaπtiÊena podruËja PodruËja na kojima je utvrena potreba za dodatnim, stroæim i sveobuhvatnijim mjerama zaπtite voda od onih koje se inaËe provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Zaπtita od πtetnog djelovanja voda Djelovanja i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaπtitu od erozija i bujica, te za otklanjanje posljedica takvih djelovanja.