Skip to content
Nelum
Laws of Croatia

Contingency Plan for accidental marine pollution in the Republic of Croatia

Made 1997-01-17 · Text as of 2026-10-01

Public law and official guidance, published as research. Not legal, tax or financial advice.

About this law

Original title
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj.
Language
Croatian
Kind
Regulation
Organisation
European Union
Country
Croatia
Subjects
Environment, Sea
Keywords
marine pollution, hazards, pollution control, early warning system, policy/planning

Where to read it

    No source link is recorded for this law.

Text

The law's own text, section by section, as held. Each section has its own link.

  1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 1045. stavka 2. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", br. 17/94, 74/94 i 43/96), èlanka 42. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94) i èlanka 2. stavka 1. podstavka 4. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. sijeènja 1997. godine donijela PLAN INTERVENCIJA KOD IZNENADNOG ONEÈIŠÆENJA MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ OPÆE ODREDBE 1. Ovim se Planom utvrðuju mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnog oneèišæenja veæih razmjera mora, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, te naèin provoðenja mjera. 2. U smislu ovoga Plana: podruèje mora obuhvaæa teritorijalno more, unutarnje morske vode do crte razgranièenja kopnenih voda i voda mora i morsku obalu, Prilog 1. oneèišæenje je iznenadni izljev ulja, smjese ulja, ispuštanje štetnih i opasnih tvari, kao i izvanredni prirodni dogaðaj u moru, ulje je mineralno ulje u bilo kojem obliku ukljuèivši sirovu naftu, tekuæe gorivo, talog, otpadke ulja i preraðene proizvode osim petrokemijskih preraðevina, prema popisu u Prilogu 2, smjesa ulja znaèi smjesu s bilo kakvim sadržajem ulja, štetne i opasne tvari su sve tvari ispuštene u more koje mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, morski biljni i životinjski svijet, te druga prirodna bogatstva mora ili mogu ometati drugu uporabu mora, Prilog 3, izvanredni prirodni dogaðaj je prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta odreðenih organizama u moru, kao što su alge, meduze i sl. 3. Ovaj se plan ne primjenjuje u sluèaju radioaktivnog oneèišæenja. 4. Za oneèišæenja manjeg opsega i jaèine primjenjuje se plan intervencija kod iznenadnog oneèišæenja mora, koji donosi županijska skupština. USTROJ 5. Subjekti koji sudjeluju u provedbi Plana su: Stožer za provedbu Plana (u daljnjem tekstu: Stožer) i Stožer operativnog centra. 6. Stožer imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva turizma, Ministarstva prostornog ureðenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu okoliša, Državne uprave za vode, Državnog hidrometeorološkog zavoda, te Državnog hidrografskog instituta, Prilog 4. i Prilog 5. Stožer je odgovoran za provedbu Plana. 7. Zapovjednik Stožera i njegov zamjenik su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Sjedište je Stožera pri Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu. 8. Zadaci Stožera su: donošenje odluke o primjeni Plana, procjena rizika i opasnosti od oneèišæenja, traženje pomoæi Sredozemnih država, odnosno traženje pomoæi od Regionalnog centra za žurne intervencije u sluèaju oneèišæenja Sredozemnog mora èije je sjedište u Malti (Regional Marine Pollution Emergency Centre for the Mediterranean Sea, u daljnjem tekstu: REMPEC) putem nadležnih tijela državne uprave, davanje zadataka i praæenje rada stožera operativnih centara, donošenje financijskog plana za redovito održavanje Plana, procjena potrebnih sredstava u sluèaju žurnih intervencija bez zastoja, izvješæivanje javnosti, donošenje odluke o završetku djelovanja. Izmnimno, u sluèajevima žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana može donijeti zapovjednik Stožera. 9. Stožer operativnog centra, zapovjednika Stožera operativnog centra i njegovog zamjenika imenuje županijska skupština iz tijela državne uprave u županiji, a po potrebi i iz tijela lokalne uprave i samouprave. Stožer operativnog centra provodi mjere te obavlja zadatke po nalogu Stožera u suradnji s luèkim kapetanijama. Županijska skupština odreðuje sjedište Stožera operativnog centra. 10. Podruèje pojedinog operativnog centra je podruèje županije: Istarske, Primorsko Goranske, Lièko-Senjske, Zadarsko-Kninske, Šibenske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovaèko Neretvanske, Prilog 1. 11. Zadaci Stožera operativnog centra su: procjena opsega i jaèine oneèišæenja, obavješæivanje Stožera, neposredno djelovanje po Planu po nalogu Stožera, pokretanje ljudi na djelatnost, tehnièkih sredstava i opreme, donošenje odluke o naèinu uklanjanja oneèišæenja, motrenje oneèišæenog podruèja, donošenje odluke o odlaganju prikupljenog materijala, održavanje veza i usklaðivanje rada svih osoba koje sudjeluju u tom djelovanju, voðenje oèevidnika/dnevnika o tom djelovanju, izvješæivanje zapovjednika Stožera o tijeku djelovanja, izvješæivanje javnosti, prikupljanje dokaza i dokumenata u svrhu potraživanja naknade štete, izrada procjene potrebnih sredstava za troškove djelovanja. 12 Ako oneèišæenje ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u podruèju više operativnih centara, ili prelazi moguænost djelovanja jednog stožera operativnog centra, djelovanje preuzimaju stožeri operativnih centara županije: Primorsko Goranske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovaèko-Neretvanske. Ako oneèišæenje osobito ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi i gospodarsku uporabu mora i može imati posljedice za cijelu državu, djelovanje provodi Stožer operativnog centra Županije Primorsko-Goranske. Ako oneèišæenje može ugroziti more Sredozemne države, Stožer odmah izvješæuje tu državu, kao i REMPEC, putem Ministarstva vanjskih poslova i Državne uprave za zaštitu okoliša, a u skladu s Protokolom o suradnji u borbi protiv oneèišæenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u sluèaju nezgoda. 13. U djelovanju uklanjanja oneèišæenja sudjeluju pravne i fizièke osobe po nalogu Stožera operativnog centra i luèke kapetanije. Pravne i fizièke osobe èija je struèna pomoæ pri smanjivanju oneèišæenja i/ili otklanjanju posljedica oneèišæenja nužna, dužne su odmah staviti tehnièka sredstva i opremu u svom vlasništvu, kao i potrebno osoblje, na raspolaganje stožeru operativnog centra ili luèkoj kapetaniji. Tijela jedinice lokalne samouprave i uprave na èijem je podruèju došlo do oneèišæenja, osiguravaju dodatno osoblje, tehnièka sredstva i opremu. Popis osnovne opreme za podruèje operativnog centra sadržan je u Prilogu 6. 14. Kada opseg djelovanja prema procjeni Stožera zahtijeva ukljuèivanje ljudi i/ili tehnièkih sredstava i opreme koja prelaze moguænosti Republike Hrvatske, Stožer æe putem Ministarstva vanjskih poslova odmah zatražiti pomoæ susjednih obalnih država, u skladu sa èlankom 12. Protokola o suradnji u borbi protiv oneèišæenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u sluèaju nezgoda. Organizacijska shema Plana odreðena je u Prilogu 4. OBAVJEŠÆIVANJE, DONOŠENJE ODLUKE O PRIMJENI PLANA I PROVOÐENJE PLANA 15. Tko prouzroèi, odnosno primijeti, oneèišæenje ili nezgodu koja može prouzroèiti oneèišæenje, dužan je odmah o tome obavijestiti najbliži županijski centar za obavješæivanje i motrenje, luèku kapetaniju, ispostavu luèke kapetanije ili policijsku postaju. 16. U sluèaju iz toèke 15. osoba koja primi obavijest dužna je odmah obavijestiti Stožer operativnog centra. 17. Obavijest o oneèišæenju iz toèke 16. sadrži po moguænosti sljedeæe podatke; ime/naziv i adresu pravne ili fizièke osobe koja je obavijestila nadležno tijelo, datum i vrijeme kada je primijeæeno oneèišæenje ili dogaðaj koji može dovesti do oneèišæenja, podruèje oneèišæenja ili dogaðaja koji može prouzroèiti oneèišæenje, jaèinu i opseg oneèišæenja, opis oneèišæenja, podatke o izvoru ili moguæem izvoru oneèišæenja (plovni objekt, izvori oneèišæenja s kopna i sl.). 18. Zapovjednik Stožera operativnog centra procjenjuje na osnovi dobivene obavijesti i provjerenih podataka o podruèju, razmjeru, jaèini i opisu oneèišæenja, prelazi li oneèišæenje moguænosti intervencije nadležnog stožera operativnog centra, i o tome izvješæuje zapovjednika Stožera. Zapovjednik Stožera æe, po primitku izvješæa zapovjednika Stožera operativnog centra, donijeti odluku o primjeni Plana. Neposrednim djelovanjem rukovodi zapovjednik nadležnog stožera operativnog centra prema toèki 12. 19. Stožer operativnog centra žurno obavještava nadležnu policijsku upravu da osigura podruèja (na kopnu i/ili moru) gdje je došlo do oneèišæenja i da zabrani kretanje neovlaštenim osobama u tim podruèjima. Istovremeno, putem obalnih radio-postaja i službi luèke kapetanije izdaje se upozorenje pomorcima o zabrani plovidbe u zoni gdje je došlo do oneèišæenja. POSTUPAK U SLUÈAJU IZLIJEVANJA ULJA I/ILI SMJESA ULJA 20. Zapovjednik Stožera operativnog centra odluèuje o naèinu izviðanja i praæenja kretanja ulja i/ili smjesa ulja na površini mora, odnosno obali. Izviðanje se u pravilu obavlja iz zraka zrakoplovom ili helikopterima, Ako to nije moguæe, izviðanje æe se obavljati plovnim objektima: popis zrakoplova i helikoptera dat je u Prilogu 8. 21. Na osnovi podataka dobivenih izviðanjem, meteorološkim podacima, podacima o morskim i zraènim strujama, karakteristikama i opsegu izlivenog ulja i/ili smjesa ulja, zapovjednik æe Stožera operativnog centra donijeti odluku o poduzimanju potrebnih mjera za uklanjanje oneèišæenja. 22. Pojedine radnje na uklanjanju ulja i/ili smjesa ulja provode se sljedeæim redoslijedom; uklanjanje izvora izljeva, ogranièavanje širenja ulja i/ili smjese ulja, skupljanje izlivenog ulja i/ili smjese ulja, kemijska obrada izlivenog ulja i/ili smjese ulja, èišæenje obale, odlaganje skupljenog materijala. 23. Ako je došlo do izlijevanja ulja i/ili smjese ulja, uklanjanje oneèišæenja obavljaju, po nalogu Stožera operativnog centra, tvrtke registrirane za te poslove, odreðene u Prilogu 9. 24. Ako mehanièko uklanjanje ulja i/ili smjese nije moguæe ili rezultati nisu zadovoljavajuæi, zapovjednik æe Stožera operativnog centra izdati nalog za žurnu upotrebu disperzanata, buduæi da svega nekoliko sati nakon izlijevanja, ulje promijeni svojstva, pa više neæe biti moguæa primjena disperzanata. Primjenjivat æe se disperzanti koji su dozvoljeni za upotrebu u Republici Hrvatskoj i koji imaju vodopravnu dozvolu, a u nedostatku istih, disperzanti koji su odobreni u Europskoj uniji uz dostavu osnovnih podataka o disperzantu uz priložen sigurnosno-tehnièki list i odobrenje Državne uprave za vode. 25. Popis podruèja u kojima je ogranièena i/ili zabranjena uporaba disperzanata sadržan je u Prilogu 10 i Prilogu 11. 26. Kada je ulje i/ili smjesa ulja rašireno po veæoj površini mora, odnosno obale, zapovjednik Stožera operativnog centra može donijeti odluku da se istodobno pristupi mehanièkom i kemijskom naèinu uklanjanja na razlièitim dijelovima oneèišæene površine mora odnosno obale. 27. U sluèaju oneèišæenja obale, koje donosi more, uljem i/ili smjesom ulja, Stožer, operativnog centra odluèuje o naèinu i opsegu djelovanja vodeæi raèuna o: pristupaènosti obale, karakteristikama i vrsti obale, vrsti i kolièini ulja i/ili smjesi ulja na obali, godišnjem dobu i meteorološkim uvjetima, moguæim štetama u okolišu, gospodarskim štetama na obali u sluèaju kemijskog naèina uklanjanja ulja i/ili smjesa ulja. 28. Prije nego se pristupi kemijskom èišæenju oneèišæene obale uljem i/ili smjesom ulja, potrebno je ukloniti izvor oneèišæenja te osigurati obalu od veæeg oneèišæenja. Ovo djelovanje ne može poèeti prije nego se osiguraju prijevozna sredstva, te privremeno i/ili trajno mjesto za odlaganje zauljenog materijala. 29. Vodeæi raèuna o pretpostavkama iz toèke 27. zapovjednik Stožera operativnog centra može odluèiti da se ne pristupi èišæenju obale, ako oèekivani rezultati èišæenja mogu biti štetniji od samog oneèišæenja. 30. Zapovjednik Stožera operativnog centra kada ocijeni da daljnje èišæenje nije djelotvorno, obavješæuje o tome Stožer koji donosi odluku o prekidu radova na èišæenju obale od oneèišæenja uljem i/ili smjesom ulja. POSTUPAK U SLUÈAJU ONEÈIŠÆENJA DRUGIM ŠTETNIM I OPASNIM TVARIMA 31. Ako je poznat poèinitelj oneèišæenja, odnosno plovni objekt, istovremeno s radnjama navedenim u toèku 20. pristupa se identifikaciji tvari koje su ispuštene ili postoji opasnost da budu ispuštene. Odmah se traži od zapovjednika broda, brodovlasnika i vlasnika tereta žurno dostavljanje toènih podataka o vrsti tereta i njegovom smještaju na brodu. 32. Uzorkovanje mora i ispitivanje kakvoæe zraka na oneèišæenom podruèju obavljaju, uz poduzimanje mjera osobne zaštite pravne osobe za obavljanje tih poslova, znanstveno istraživaèki instituti, ustanove, odnosno ovlašteni laboratoriji prema Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem kakvoæe voda ("Narodne novine", br. 40/91). 33. Obrada i analiza uzoraka treba se obaviti u što kraæem roku od trenutka uzimanja uzoraka. Prijenos uzoraka do laboratorija, te ispitivanje uzoraka, obavlja se prema standardnim metodama. 34. Provoðenje pojedinaènih akcija Stožer operativnog centra obavlja u dogovoru sa struènjacima koji su predstavnici pravnih osoba iz Priloga 12. POSTUPAK U SLUÈAJU IZVANREDNOG PRIRODNOG DOGAÐAJA 35. Za uklanjanje oneèišæenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim dogaðajem primjenjuje se postupak kao kod izljeva ulja i/ili smjese ulja. 36. Ako zapovjednik Stožera operativnog centra ocijeni nužnost stalnog izviðanja ugroženog podruèja, zapovijedit æe da se izviðanje obavlja: s obale, iz zraka, s površine mora, ispod površine mora. 37. Poslove uklanjanja oneèišæenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim dogaðajem obavljaju pravne osobe specijalizirane za èišæenje mora uz obvezni nadzor znanstvene ustanove koju odredi Stožer. 38. Zapovjednik Stožera odreðuje redoslijed podruèja za poèetak akcije. ZAŠTIÆENA PODRUÈJA 39. U tijeku odvijanja djelatnosti prednost imaju zaštiæeni dijelovi prirode, uzgajališta marikulture, spomenici kulture, objekti od znaèaja za gospodarsku uporabu mora, a posebno za turistièku djelatnost; popis tih podruèja dat je u Prilogu 10. i Prilogu 11. 40. Za podruèja iz toèke 39. izraðuju se karte mora (otoka i obale) mjerila 1:25000 koje se èuvaju u Stožeru i stožerima operativnih centara, zajedno s Planom. OBUKA I VJEŽBE 41. Sve osobe odreðene za sudjelovanje u intervenciji, moraju biti struèno osposobljene za poslove provedbe Plana. Obuèavanje se obavlja na teèajevima koje ustrojavaju operativni centri, kao i na teèajevima u inozemstvu koje ustrojavaju meðunarodne organizacije. Za osobe, koje se u okviru svoje redovite djelatnosti obuèavaju za zadatke u nadležnosti ovoga Plana, obuèavanje nije obvezno. 42. Vježbe provjere spremnosti, uspostavljanja veza, obavješæivanja, te provoðenja djelovanja èišæenja, ustrojavat æe Stožer jedanput u dvije godine, a Stožer operativnog centra jedanput godišnje. FINANCIRANJE 43. Financijska sredstva za redovito održavanje Plana (dogovaranje, komuniciranje, obuku, vježbe, dokumentaciju itd.), osiguravaju se u proraèunu Republike Hrvatske i proraèunima jedinica lokalne samouprave i uprave. 44. Poèinitelj oneèišæenja podmiruje sve troškove uklanjanja posljedica iznenadnog oneèišæenja iz ovog Plana u skladu s posebnim propisima. Ako je poèinitelj nepoznat, sredstva za poduzimanje žurnih mjera na temelju ovoga Plana, osiguravaju se u državnom proraèunu Republike Hrvatske. 45. Iznimno, u cilju osiguranja žurnog djelovanja bez zastoja, operacija æe se inicijalno financirati iz državnog proraèuna Republike Hrtvatske, a potom naknaditi (naplatiti) od poèinitelja, ako je poznat. POSEBNE ODREDBE 46. Zapovjednik Stožera, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, jedini su ovlašteni obavješæivati javnost o pojavi oneèišæenja, kao i o poduzetim radnjama èišæenja i sprijeèavanja oneèišæenja. 47. Obavješæivanje javnosti o oneèišæenju obavlja se dnevno putem javnih glasila. 48. Zapovjednik Stožera operativnog centra, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, odogovoran je za voðenje oèevidnika/dnevnika o tijeku djelovanja. U oèevidnik/dnevnik trebaju se unijeti sve odluke i podaci bitni za odvijanje djelovanja i prilažu se financijski dokumenti. 49. Po završetku djelovanja, zahtjev za povrat sredstava iz toèke 45. ovog Plana podnosi zapovjednik Stožera operativnog centra na osnovi dokumentacije iz toèke 48. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 50. Dijelovi Plana koji se ne objavljuju (karte i sl.) se èuvaju u Ministarstvu unutarnjih poslova, Državnoj upravi za zaštitu okoliša i Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. U Granice obuhvata Plana, Prilog 1, unijet æe se crta razgranièenja kopnenih voda i voda mora po utvrðenju. 51. Preslike Plana, kao i popisi èlanova Stožera s potrebnim podacima èuvaju se u Republièkom centru za obavješæivanje, županijskim centrima za obavješæivanje i motrenje, te Stožeru operativnog centra. 52. Županijska skupština dužna je imenovati Stožer operativnog centra u roku od 60 dana od objave ovoga Plana. 53. Do donošenja županijskog plana iz toèke 4. Stožer operativnog centra primjenjuje odredbe ovoga Plana. 54. Prijedlog za izmjene i dopune Plana izraðuje Državna uprava za zaštitu okoliša. 55. Prilozi od 1. do 12., tiskani uz ovaj Plan, èine njegov sastavni dio. 56. Stupanjem na snagu ovoga Plana predstaje važiti Plan intervencija kod iznenadnih oneèišæenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 88/93). 57. Ovaj Plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 351-02/96-01/06 Urbroj: 5030114-97-1 Zagreb, 17. sijeènja 1997. Predsjednik mr. Zlatko Mateša, v. r. PRILOG 2 POPIS MINERALNIH ULJA, AROMATA I LAGANIH DESTILATNIH GORIVA SIROVA NAFTA: Iran - teški Iran - laki Iran - Sasan Iran - Cyrius Iran - Rostam Irak - Kirkuk Irak - Blend Irak - Basrach Libija - Sarir Libija - el Sider Libija - Amna Libija -Zueitina Venezuela - Boscan Belbras Venezuela - Bachaquero Alžir - Zarzataine UAR - El - morgan Ural Kuwait Egipat - Balayim Sjeverno more - Brent Sirija - Sirian Light Sibir - Siberian Light Sjeverno more - Oseberg SEB Soviet export blend Russian Blend ATMOSFERSKI OSTATAK LOŽIVA ULJA: - lako srednje teško ekstra lako BRODSKA GORIVA: destilatna: DMA DMB DMC DMX ostatna: RMA-10 RMH-55 RMB-10 RMK-55 RMC-10 RML-45 RMD-15 RML-55 RME-25 RMF-25 RMG-35 RMK-35 RMH-45 RMK-45 DIZELSKA GORIVA: vrlo lako D1 lako D2 teško D3 AROMATI: - benzen toluen etilbenzen o-ksilen m-+ p-ksilen p-ksilen C9 + aromati LAKI DESTILATI: BAZNI BENZIN DINA - Petrokemijska industrija Omišalj MOTORNI BENZINI: motorni benzin OB 91 (bezolovni) motorni benzin OB 95 (bezolovni) motorni benzin OB 98 MLAZNA GORIVA: gorivo za mlazne motore GM1 PETROLEJI: petrolej za rasvjetu petrolej za motore petrolej za loženje BRODSKA ULJA (razni proizvoðaèi): karterska ulja SAE 30 cilindarsko-karterska ulja (destilatno gorivo) SAE 30, 40 cilindarsko-karterska ulja (ostatno gorivo) SAE 30, 40 cilindarska ulja SAE 50 PRILOG 3 OPASNE I ŠTETNE TVARI Podjela opasnih tvari prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine«, br. 97/93.) Èlanak 2. (izvod): Opasne tvari u smislu ovoga Zakona su: klase 1. - eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima, klase 2. - stlaèeni plinovi, tekuæi plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi, klase 3. - zapaljive tekuæine, klase 4.1. - zapaljive krute tvari, klase 4.2. - samozapaljive tvari, klase 4.3. - tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom, klase 5.1. - oksidirajuæe tvari, klase 5.2. - organski peroksidi, klase 6.1. - otrovi, klase 6.2. - zagaðujuæe i infektivne tvari, klase 7. - radioaktivne tvari, klase 8. - korozivne (nagrizajuæe) tvari, klase 9. - ostale opasne tvari i predmeti, Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari, kao i otpad ako ima svojstva tih tvari. Podjela tvari prema ponašanju kod izlijevanja na površinu mora (ovisno o gustoæi tlaka pare i topivosti) Grupa I. Tvari koje stvaraju oblake plina ili pare (hlapive tvari). Tvari pod tlakom ili pothlaðene. I.A Plinovi lakši od zraka: brzo se dispergiraju (etilen). I.B Plinovi teži od zraka, za koje je obavezno poduzimanje specijalnih mjera (zemni plin i ukapljeni naftni plin, propan gustoæa 1.55; butan gustoæa 2.0; pentan gustoæa 2.5). Grupa II. Tvari koje plivaju. II.A Tvari koje plivaju na površini vode i stvaraju mrlju iznad koje se formira oblak pare. One u pravilu ne reagiraju s morskom vodom. Ovoj grupi pripada veæina tvari koje se prevoze morem u tankovima brodova. II.B Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, ali ne isparavaju niti reagiraju s morskom vodom. II.C Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, iznad koje lebdi oblak pare. One reagiraju s vodom. II.D Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju i reagiraju s vodom, ali praktièki ne isparavaju. Grupa III. Tvari koje se otapaju ili dispergiraju (otapala). III.A Tvari koje se otapaju u morskoj vodi, a ne reagiraju s njom i polako isparavaju (fosforna kiselina). III.B Tvari koje se brzo otapaju u morskoj vodi i brzo isparavaju. Lako se otapaju, mogu stvoriti mrlju na površini vode. III.C Tvari koje reagiraju s morskom vodom i otapaju se. Grupa IV. Tvari koje tonu. Tvari èija je gustoæa veæa od morske vode (1.03). IV.A Tvari koje se ne otapaju i ne reagiraju s vodom i akumuliraju se na dnu. IV.B Krute ili tekuæe tvari veæe gustoæe od morske vode koje tonu na dno, ali mogu ponovno isplivati na površinu. IV.C Tvari koje tonu na dno i otapaju se ili reagiraju s morskom vodom. Napomena: Grupe III. i IV. su opæenito najštetnije za okolinu. Grupe I., II.B i III.B se smatraju najopasnijim za zdravlje ljudi. Kategorizacija i popis štetnih tekuæih tvari prema štetnom djelovanju na prirodna bogatstva i zdravlje ljudi (Meðunarodna konvencija o spreèavanju zagaðenja mora s brodova 73/78 - Prilog 2, pravilo 3) Štetne tekuæe tvari se dijele na 4 kategorije: (a) Kategorija A - štetne tekuæe tvari koje æe predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacija èišæenja ili debalastiranja tanka, znatan rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili æe pak uzrokovati ozbiljne štete blagodatima ili drugim priznatim koristima mora i stoga æe opravdati primjenu strogih mjera protiv oneèišæenja. (b) Kategorija B - štetne tekuæe tvari koje æe predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed èišæenja ili debalastiranja tanka, rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili æe pak uzrokovati štetu blagodatima ili drugim priznatim korisnicima mora i stoga æe opravdati primjenu posebnih mjera protiv oneèišæenja. (c) Kategorija C - štetne tekuæe tvari koje æe predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacije èišæenja ili debalastiranja tanka, manji rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili æe uzrokovati manju štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora, iziskivat æe posebne uvjete rukovanja. (d) Kategorija D - štetne tekuæe tvari koje æe predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed èišæenja ili debalastiranja tanka, uoèljiv rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili æe uzrokovati minimalnu štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora iziskivat æe izvjesnu pozornost pri uvjetima rukovanja. Smjernice za kategorizaciju štetnih tekuæih tvari (Dodatak I. Priloga II Meðunarodne konvencije o spreèavanju zagaðenja mora s brodova 73/78) Kategorija A. Tvari koje su bioakumulirane i mogu štetiti životu u vodi ili ljudskom zdravlju, ili koje su vrlo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 4, odreðeno sa TLm manje od 1 ppm), i, uz to, neke tvari koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, odreðeno sa TLm od 1 ili više, ali manje od 10 ppm) kad se daje naroèita težina dopunskim èiniocima u profilu opasnosti ili naroèitim znaèajkama tvari. Kategorija B. Tvari koje su bioakumulirane s kraæim zadržavanjem reda od jednog tjedna ili manje, ili koje mogu zagaditi morsku hranu, ili koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, odreðeno sa TLm od 1 ppm ili više, ali manje od 10 ppm), i uz to, neke tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, odreðeno sa TLm od 10 ppm ili više, ali manje od 100 ppm) kad se doda odreðena težina dopunskim èiniocima u profilu opasnosti ili specijalnim znaèajkama tvari. Kategorija C. Tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, odreðeno po TLm od 10 ili više, ali manje od 100 ppm), i uz to, neke tvari koje praktièki nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, odreðeno od TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm) kada se doda posebna težina dopunskim èiniocima u profilu opasnosti ili specijalnim znaèajkama tvari. Kategorija D. Tvari koje praktièki nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, odreðeno po TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm); ili koje uzrokuju taloge koji prekrivaju morsko dno s visokom potrebom biokemijskog kisika (BOD) ili dosta štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 ili s manje od 5 mg/kg; ili uzrokuju umjereno smanjenje blagodati zbog postojanosti, mirisa ili otrovnih ili iritirajuæih znaèajki, koje mogu ometati korištenje plaža, ili su umjereno štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 do 5 mg/kg ili više, ali manje od 50 mg/kg i uzrokuju lagano smanjenje blagodati mora. Druge tekuæe tvari (u svrhe pravila 4 ovoga priloga) Tvari, osim onih kategoriziranih u navedenim kategorijama A, B, C i D. PRILOG 10 ZAŠTIÆENA PODRUÈJA U KOJIMA SE NALAZE UZGAJALIŠTA MARIKULTURE , Limski zaljev , Zaljev Dumboka , Zaljev Budava , Zaljev Šarina Draga , Zaljev Žrnovica , Ušæe rijeke Krke , Uvala sv. Nikole , Zaljev Peleš , Šimuni - otok Pag , Zaljev Movar , Zaljev Soline , Zaljev Stipanov jaz , Zaljev Mala Lamljana , Zaljev Duboka , Otok Košara , Zaljev Maslinova , Otok Maslinjak , Malo more , Otok Žižanj , Malostonski zaljev , Uvala Kablin , Draèe Janjina PRILOG 11 ZAŠTIÆENA PODRUÈJA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE OTOK VIS Zona 1 - podmorje unutar toèaka: 43° 11ž 52² N 16° 11ž 12² E 43° 05ž 12² N 16° 11ž 12² E 43° 05ž 12² N 16° 16ž 24² E 43° 02ž 00² N 16° 16ž 24² E 43° 02ž 00² N 16° 14ž 00² E (u. Zaglav) 43° 04ž 00² N 16° 10ž 30² E (šire podruèje viške luke i sjeveroistoèni dio otoka Visa do uvale Zaglav, sa svim otoèiæima i hridima pred obalom) Zona 2 - morski pojas širine 300 m od obale otoka Biševa OTOK LASTOVO - od rta Veljega mora do rta Skriževa Zona 1 - podmorje unutar toèaka: 42° 46ž 24² N 16° 55ž 36² E (rt Canj) 42° 50ž 00² N 16° 55ž 36² E 42° 50ž 00² N 17° 02ž 00² E 42° 45ž 00² N 17° 02ž 00² E 42° 45ž 00² N 16° 56ž 24² E (u. Studeno Dance) (sjeveroistoèni dio otoka s Donjim Školjima) Zona 2 - podmorje unutar toèaka 42° 46ž 45² N 16° 47ž 40² E (o. Mrèara, rt Junac) 42° 46ž 38² N 16° 49ž 14² E (o. Prežba, sjev. rt) 42° 43ž 54² N 16° 50ž 00² E (Lastovo, rt u. Dubo- ka) 42° 43ž 54² N 16° 47ž 40² E (prolaz Mali Brod, dio zapadne obale Lastova) Zona 3 - morski pojas širine 300 m od obale Kopište i Podkopište Zona 4 - morski pojas širine 400 m od skupine otoka Lastovnjaci i Vrhovnjaci ARHIPELAG PALAGRUŽE - morski pojas širine 300 m oko cijele otoène skupine ukljuèivo pliæine Pupak i Baèva OTOK BRUSNIK - morski pojas širine 300 m oko otoka OTOK JABUKA - morski pojas širine 300 m oko otoka OTOK SUŠAC - morski pojas širine 300 m oko otoka OTOK MLJET Zona 1 - obuhvaæa morski pojas širine 300 m od obale otoka kao i svih ostalih otoèiæa i hridi od rta Križice (42° 47ž 47² N 17° 26ž 32² E) do rta Hljeb (42° 45ž 18² N 17° 25ž 00² E) Zona 2 - morski pojas širine 300 m izmeðu rta Trojsti i hridi Maharac PODRUÈJE PREMUDE - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 14ž 53² N 13° 34ž 16² E PODRUÈJE SV. IVAN NA PUÈINI - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 56ž 25² N 13° 34ž 43² E MLJET - nacionalni park (opæina Dubrovnik) MALOSTONSKI ZALJEV - posebni rezervat u moru (opæina Dubrovnik) TALAŠÆICA - park prirode LIMSKI ZALJEV - posebni rezervat u moru BRIJUNI - nacionalni park KORNATI - nacionalni park KRKA - nacionalni park PRILOG 12 POPIS PRAVNIH OSOBA KOJE MOGU SUDJELOVATI U AKCIJI I. BRODARSKE TVRTKE I POMORSKE AGENCIJE 1. "CROATIA LINE" RIJEKA 51000 Rijeka, Riva 8; Riva 16 Tel: 051/213-111 i 205-111; Fax: 051/211-309 2. "JADROLINIJA" RIJEKA 51000 Rijeka, Riva 16 Tel: 051/211-444; Fax: 051/213-116 3. "LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODARSTVO" LOŠINJ 51000 Rijeka, Splitska 2 Tel: 051/512-744; Fax: 051/514-914 4. "RAPSKA PLOVIDBA" RAB 51280 Rab, Stjepana Radiæa 3 Tel: 0532/711-458 5. "TANKERSKA PLOVIDBA" ZADAR 23000 Zadar, Božidara Petranoviæa 4 Tel: 023/311-132; Fax: 023/314-375 6. "SLOBODNA PLOVIDBA" ŠIBENIK 22000 Šibenik Tel: 022/23-755 7. "JADRANSKA SLOBODNA PLOVIDBA" SPLIT 21000 Split, Obala kneza Branimira 16 Tel: 021/355-333; Fax: 021/342-198 i 302-631 8. "MEDITERANSKA PLOVIDBA" KORÈULA 20260 Korèula Tel: 020/711-154 9. "DALMATINSKA PLOVIDBA" 20270 Vela Luka Tel: 020/82-420 10. "ATLANTSKA PLOVIDBA" DUBROVNIK 20000 Dubrovnik, Put Mihajla 1 Tel: 020/22-377; Fax: 020/20-384 11. "JADROAGENT" RIJEKA 51000 Rijeka, Trg Ivana Koboljeviæa 2 Tel: 051/35-224; Fax: 051/211-164 i 213-616 12. "EUROMAR" RIJEKA 51000 Rijeka, Veslarska 1b Tel: 051/213-126; Fax: 051/211-068 13. "TRANSADRIA" RIJEKA 51000 Rijeka, Riba boduli 1 Tel: 051/212-111; Fax: 051/213-206 i 211-240 II. BRODOGRADILIŠTA 1. BRODOGRADILIŠTE "ULJANIK" PULA 52000 Pula, Rade Konèara 1 Tel: 052/34-322; Fax: 052/211-655 2. BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ" RIJEKA 51000 Rijeka, Liburnijska 3 Tel: 051/617-111 i 614-111; Fax: 051/611-166 3. BRODOGRADILIŠTE "KANTRIDA" RIJEKA 51000 Rijeka, Istarska bb Tel: 051/611-122 4. BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" 51000 Rijeka, Martinšèica i Lukobran, P. Drapšina Tel: 051/442-255, 211-232; Fax: 051/442-443, 442-447 5. BRODOGRADILIŠTE "CRES" 51557 Cres, Peškera 2 Tel: 051/571-324; Fax: 051/571-532 6. BRODOGRADILIŠTE "KRALJEVICA" 51262 Kraljevica, Obala kralja Tomislava 8 Tel: 051/281-222, 281-283; Fax: 051/281-522, 281-051 7. BRODOGRADILIŠTE "PUNAT" d.d. 51521 Punat, Obala 5 Tel: 051/854-026; Fax: 051/854-038 8. "LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE MALI LOŠINJ" 51550 Mali Lošinj, Put brodograditelja 16 Tel: 051/231-322; Fax: 051/231-074 9. BRODOGRADILIŠTE "LAMJANE" 23275 Ugljan Tel: 023/86-422 10. BRODOGRADILIŠTE "TROGIR" 21220 Trogir, Put brodograditelja 16 Tel: 021/881-555; Fax: 021/881-881 11. REMONTNO BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK 22000 Šibenik, Mandalina bb Tel: 022/33-399; Fax: 021/521-354 12. BRODOGRADILIŠTE "SPLIT" 21000 Split, Supavla 19 Tel: 021/342-474; Fax: 021/521-354 13. "INKO BROD" KORÈULA 20260 Korèula, Dominèe bb Tel:020/711-002; Fax: 020/711-342 14. BRODOGRADILIŠTE "GREBEN" 20270 Vela Luka Tel: 020/812-242; Fax: 020/812-202 III. ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAÈKI INSTITUTI I USTANOVE 1. CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA ROVINJ 52210 Rovinj, G. Paliaga 5 Tel: 052/811-544; Fax: 052/813-496 2. INSTITUT "RUÐER BOŠKOVIÆ" ZAGREB 10000 Zagreb, Bijenièka cesta 54 Tel: 01/276-483; Fax: 01/425-497 3. INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA ZAGREB 10000 Zagreb, Ksaverska 2 01/434-188; Fax: 01/274-572 4. INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO SPLIT 21000 Split, Šetalište I. Meštroviæa 63 Tel: 021/358-688; Fax: 021/358-650 5. DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT SPLIT 21000 Split, Zrinjsko-Frankopanska bb Tel: 021/361-840 i 44-433; Fax: 021/47-045 i 47/242 6. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO 10000 Zagreb, Rockefellerova 7 Tel: 01/272-822; Fax: 01/272-166 7. DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD HRVATSKE 10000 Zagreb, Griè 3 Tel: 01/4565-366; Fax: 01/278-703 8. POMORSKI METEOROLOŠKI CENTAR 21000 Split, Ulica glagoljaša 11 Tel: 021/591-466 i 589-460; Fax: 021/591-033 10. DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT, 21000 Split, Zrinjsko-Frankopanska bb Tel. 021/361-840 Fax: 021/47-045 Direktor: Zvonko Gržetiæ Zadužena osoba: Ante Smirèiæ OPREMA KOL. PRIMJEDBA Diferencijalni GPS kpl. 1 dometa do 100 m sustav Panoramski dubinomjer kpl. 1 opseg mjerenja do 600 m Geološki dubinomjer kpl. 1 Penetracija do 50 m Tahimetar TC-2000 kom. 2 Mareograf kom. 2 Valograf kpl. 2 Multi sonda SBE-17 kom. 2 okomiti profili, temperature, slanosti i gust Komplet brodskog kpl. 2 Psihrometar, anemometar, meteorološkog barometar, instrumentarija Strujomjeri kpl. 10 Moguænost mjerenja do dub. 1000 m 11. "CIAN" SPLIT, 21000 Split, Varaždinska 51 Tel. 021/514+049 Fax: 021/514-049, 511-955 Direktor: Petar Bojiæ OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Plovila ECO-CI i ECO-CII Prikupljanje Dužina 9,5 m, 7 èv. ulja i krugog max brzina otpada s površine mora Vozila 2 kamiona opremljena nosivost 2,5 t raspršivaèem tipa Citizen zapremnine 1000 l Crpke Centrifugalna crpka za ispiranje 1 kom Membranska crpka za aplikaciju disperzanata 1 kom Brane 600 m brane za spreèavanje širenja i lokalizaciju uljnih oneèišæenja Skimmer Ureðaj za prikupljanje ulja s površine mora (1 kom) Prskalice Motorne ledne prskalice zapremnine tip "Solo" (10 kom) 10 l Spremnici 25 m³ Privremeno uskladištenje skupljenog ulja Oprema Brodska radijska postaja za 2 kom. uspostav- Mobilni telefon 1 kom. ljanje veza 15. Poduzeæe "ODRŽAVANJE I IZGRADNJA LUKE" p. o. Split, 21000 Split, Gat sv. Duje bb Tel. 021/589-449 Fax: 021/581-886 Direktor: Jure Svetiæ Zadužena osoba: Ivan Franièeviæ OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Plovila Motorni tegljaè m/b "Ratac" 250 KS (1 kom) Motorna plovna grtalica m/g zapremnine "Gacka" 0,75 m³ Klapeta KL br. 44 zapremnina 35 m³ Motorna pilotna brodica motor 150 i 240 2 kom KS dužina 12,30 m b) Sektor prerade Urinj, 51221 Kostrena-Urinj Tel. 051/203-011 Fax: 051/203-000 Direktor. Petar Eæimoviæ Zadužena osoba: Milica Luliæ Brana 500 m plivajuæih brana širine 60 cm Oprema za primjenu 10-ak leðnih prskalica disperzanata Oprema za ronjenje moguænost korištenja opreme Ribarske sekcije Rafinerije c) Lokacija Bakar, Tel. 051/203-011 Fax: 051/203-000 Direktor: Petar Eæimoviæ Zadužena osoba: Milica Luliæ Instalacija za prihvat 2 rezervoara od 2000 m³ zauljenih i kaljužnih API separator zapremnine voda s brodova 750 m3/h Moguænost korištenja specijaliziranog struènog kadra Rafinerije glede ponašanja prolivenog ulja ili sl. kao i modele èišæenja, te laboratorije za analize. 3. JADRANSKI NAFTOVOG "JANAF" TERMINAL OMIŠALJ 51513 Omišalj Tel. 051/842-122 Fax: 051/842-273 Direktor: Nikola Žuviæ Plovila 2 motorne brodice Brane 600 m plivajuæih brana Oprema za primjenu 2 ruène prskalice disperzanata Stalna zraèna zavjesa na ulazu u Omišaljski zaljev Slop tankovi moguænost uskladištenja prikupljenog ulja 4. JADRANSKI POMORSKI SERVIS 51000 Rijeka, Mljekarski trg 3 Tel. 051/214-205 Fax: 051/331-403 Direktor: Ante Maras Zadužena osoba: Vjekoslav Borèiæ OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Plovila m/b "Ecomar II" ukupna nosivost 1516 t 2 tegljaèa svaki tegljaè ima Skimmer, Vikoma-Komara (kolièina 12 t/h) i opremu za gašenje požara radne brodice Brane 200 m oceanske brane Skimmer komad 1 kolièina 12-50 t/h (ureðaj za prikupljanje razlivenog ulja s morske površine) Tegljaè tegljaè za spuštanje brana Laboratorij instrument kojim se kontrolira kolièina ulja u vodi 5. "IND-EKO" p.o. Rijeka 51000 Rijeka, Ante Starèeviæa 2 Tel. 051/336-152, 051/336-093, Fax: 051/336-032 Direktor: Ilija Šmitran Zadužena osoba: Mr. Miroslav Emling OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Plovila Gumene brodice s vanbrodskim brzina 18 èv motorima za opremu, aplikaciju disperzanata i motrenje obalnog pojasa (2 komada) 2 barže za zauljene vode zapremnine 450 m³ Vozila Specijalne eko-cisterne za zapremnine: autonoman rad na terenu s 2x15 m³ trostrukom komorom, vakuum 1x8 m³ crpkom, crpkama visokog pritiska i 1x7 m³ štrcaljkama do 300 bara, kanal yet 1x15 m³ sistemom dužine 120 metara u "S" 1x12 m³ izvedbi po ADR normativima, 1x13 m³ mobitel vezama Terensko vozilo (kiper) 1 kom nosivost: 7 t Spremnici Pokretljivi spremnici za zapremnine: prihvaæanje otpada (3 kom) 3x20 m³ Crpke Vijèane elektrocrpke-pokretljive (2 "S" izvedba kom) kolièina 20 m³/h Membranske pneumatske kolièina 120 m³/h vakuum crpke za rad u eksplozivnim zonama (5 kom) Elektrocrpke visokog pritiska (2 pritisak do 200 kom) bara Crpke visokog pritiska (4 kom) To do 150 Co Pneumatska crpka za izvlaèenje do 130 bara tvari u eksplozivnim zonama (2 kom) Elektropotopne muljne crpke (3 kolièine do 60 kom) m³/h Muljne crpke na vlastiti pogon (2 kolièine 38 m³/h kom) Crpke-štrcaljke za nanošenje tvari visokog pritiska (5 kom) Oprema Posebna oprema za rad u neiskreæa opasnim uvjetima oprema Zaštitna Autonomni dišni aparati, maske, za rad u opasnim oprema filteri, zaštitna odjeæa i obuæa (3 i kontaminiranim kompleta) zonama Oprema za Mobitel aparati za eko-posade (4 uspost.veza kom) Pager sono prijemnik (2 kom) Laboratorij priruèni laboratorij ispitivanje vode Tvari Apsorbensi, odmašæivaèi i uskladištene na disperzanti treæe generacije za skladištu spreèavanje ekoloških nesreæa poduzeæa IND ECO 6. "RIJEKATANK" 51000 Rijeka, Kružna 10 Tel. 051/212-838, Fax: 051/211-864 Direktor: Milorad Šmitran Zadužena osoba: Zlatko Šmitran OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Vozila Autocisterna (8 kom) kompletna ekološka visokim pritiskom, canal-yet sustav za probijanje spremnici za smještaj disperzanata zaprem. 5.5 t, 5 t, 11 t, 13 t, 25 t Kombi vozila (5 kom) Autohladnjaèa (1 kom) Dostavno vozilo GOLF cady (1 kom) Plovila Motorna brodica za 4 m, 9 kW aplikaciju disperzanata i osmatranje obalnog pojasa (3 kom) Crpke Vijèana crpka (2 kom) 60 m³/h i 90 m³/h Crpka s agregatom (2 420 m³/h i 150 m³/h kom) Potopna crpka u "S" 250 m³/h, 90 m³/h i izve Membranska crpka za aplikaciju disperzanata (8 kom) Sustav za kemijsko 10 m³/h i 30 m³/h èišæenje kotl. postrojenja (2 kom) Ureðaj za ispiranje toplom vodom pod pritiskom (2 kom) Skimmer Ureðaj za prikupljanje 6-8 m³/h "Rollmope" ulja s površine mora (2 kom) Ruèna Oprema za primjenu štrcaljka disperzanata (6 kom) Skladište 20 m³ disperzanata Baterija Visokotlaèna (4 komada) boca na zrak Oprema za Mobitel aparati (9 kom) uspost. veza 7. PODUZEÆE "LUKA PLOÈE" i "ENERGOPETROL" PLOÈE, LUKA PLOÈE 21340 Ploèe Tel. 020/679-922, Direktor: Ivica Pavloviæ (Luka Ploèe) Direktor: Drago Burðelez (Energopetrol Ploèe) OPREMA NAZIV I NAMJENA KARAKTERISTIKE Plovila m/b 14 KD 3 kapacitet tanka prikupljanje zauljenih 5 t otpada i èišæenje površine mora m/b 4 KD 3 peljarske brodice m/b 9 KD 3 transport i razvlaèenje plivajuæih brana m/b 142 KD 3,61 m transport sredstava i ljudi radna brodica bager "Grabovica" sa samaricom Vozila kamioni traktori spec. auto-cisterna s kapacitet 10 t prikolicom i crpkama Crpke razlièite vrste crpki Spremnici otvoreni spremnik kapacitet 300 m³ zatvoreni spremnik kapacitet 60 m³ Brane Skimmer prijenosni Separator stabilni API separator Oprema za VHF "DEBG2", stabilna uspostav. veza 1 kom prijenosno (ruène, tokivoki) 10 kom Adsorbens Ekopor 200 kg 8. "TANKERSKA PLOVIDBA", 23000 Zadar, B. Petranoviæa 4 Tel. 023/311-132, 023/314-198, 023/24-645, 023/314-317 Fax: 023/314-375, 023/314-375, 023/437-447 Direktor: Stanko Baniæ Zadužene osobe: Ivo Valèiæ i Danko Ivon Za razvoz duž obale ima tankere i bunker. Tankeri: m/t "Podunavlje" 3.500 TDW m/t "Lendava" 1.000 TDW m/t "Ošljak" 1.350 TDW m/t "Pašman" 1.500 TDW U sluèaju potrebe ovi brodovi mogu poslužiti za prikupljanje nafte sa skimmerima i prijevoz do dekantatora. 9. "BRODOSPAS" SPLIT, 21000 Split, Obala Lazareta 1 Tel. 021/342-088, Fax: 021/591-301 Direktor: Vicko Batinica Zadužena osoba: Drago Tudiæ NAZIV OPREME ILI KOLI- PRIMJEDBA SREDSTVA ÈINA Tegljaèi m/t "Vega" 3 Mogu raditi s oil skimmerom upotrebljavati širilice za disperzante I. i II. Generacije m/t "Polaris" m/t "Borac" Preureðen za traganje i spašavanje s pojaèanom ronilaèkom opremom i s ronilaèkom ekipom Prijenosni diesel agregat tip LXBXH (m) "Uljanik" 4,7x3,7x2,7 2x60 KVA (87 A) 380/220 V G=10 t 50Hz Agregati za podvodno 1 1,2x0,7x1 m rezanje G=1 t i varenje "Parkins" 350 A, 40 V DC Cilindri èelièni uzgonski za 2 radna dubina do 50 m spašavanje L=17 m, B=5,4 m G na suho 65 T G u vodi 3 T Kompresori niskog pritiska 2 2,5x1,4x1,7 m "Trudbenik" D8VK-1007 Q=10 m³/min p=8 bara G=2 T Crpke elektriène 5 G=60 kg uronjavajuèe Q=100 m³/h p=6 kW, 220 V/380V Crpke elektriène 2 G=150 kg uronjavajuæe Q=300 m³/h p=35 kW, 380 V Kompresori ronilaèki niskog 2 p=12 bara pritiska diesel "Bristol" Q=0,62 m³/min L=2,5, B=2, H=1,3 m G=1 T Kompresori ronilaèki visokog 2 Q=200 kg pritiska i "Bauer" 1,3x0,7x0,7 m elektrièno Q=230 l/min p=220 bara, p=6 kW "Eko disk" Oil Skimmer L=2,7m B=2,7 m pogon diesel hidraulièni H=2,3 m prijenosni G=1,7 T Q=50 do 100 m³/h Agregat polutanta L=1,5 B=0,8 m H=1,2 m G=1,2 T Baterije boca na zrak 8 G=1,5 T visokog pritiska (150 kom) 2. INA - INDUSTRIJA NAFTE ZAGREB RAFINERIJA NAFTE RIJEKA a) Sektor prerade Mlaka 51000 Rijeka, Industrijska 26 Tel. 051/201-011 Fax: 051/201-000 Direktor: Zorko Badanjak Zadužena osoba: Milica Luliæ Brana 30 m plivajuæih brana Plovila 2 brodice s vodenim topovima Skimmeri 2 kom tipa KOMARA I VIKOMA MINISKIMMER kolièine 10 t/h Instalacija za prihvat 2 spremnika zapremnine 500 m³ zauljenih voda s 1 spremnika od 1000 m³ brodova API separator zapremnine 2200 m³/h proèišæavanje zajedno s otpadnim vodama Rafinerije) PRILOG 7 POPIS LUÈKIH KAPETANIJA Red. Luèka Ured Telefon Telefaks Radijska odnosno operativni centar 1. Pula Pula 052/27-646 052/27-646 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 2. Rijeka Rijeka 051/214-113 051/211-660 VHF brodska radijska po 3. Zadar Zadar 023/433-758 023/437-825 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 4. Šibenik Šibenik 022/37-837 022/27-378 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 5. Split Split 021/355-488 021/361-298 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 6. Ploèe Ploèe 020/679-008 020/679-008 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 7. Dubrovnik Dubrovnik 020/23-386 020/24-726 VHF brodska PRILOG 7 POPIS LUÈKIH KAPETANIJA Red. Luèka Ured Telefon Telefaks Radijska odnosno operativni centar 1. Pula Pula 052/27-646 052/27-646 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 2. Rijeka Rijeka 051/214-113 051/211-660 VHF brodska radijska po 3. Zadar Zadar 023/433-758 023/437-825 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 4. Šibenik Šibenik 022/37-837 022/27-378 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 5. Split Split 021/355-488 021/361-298 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 6. Ploèe Ploèe 020/679-008 020/679-008 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 7. Dubrovnik Dubrovnik 020/23-386 020/24-726 VHF brodska PRILOG 7 POPIS LUÈKIH KAPETANIJA Red. Luèka Ured Telefon Telefaks Radijska odnosno operativni centar 1. Pula Pula 052/27-646 052/27-646 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 2. Rijeka Rijeka 051/214-113 051/211-660 VHF brodska radijska po 3. Zadar Zadar 023/433-758 023/437-825 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 4. Šibenik Šibenik 022/37-837 022/27-378 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 5. Split Split 021/355-488 021/361-298 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 6. Ploèe Ploèe 020/679-008 020/679-008 VHF brodska radijska postaja na kanalu 16 i 10 7. Dubrovnik Dubrovnik 020/23-386 020/24-726 VHF brodska PRILOG 8 POPIS ZRAKOPLOVA I HELIKOPTERA ZA IZVIÐANJE AEROKLUB TIP KARAKTERISTIKE TELEFON REGISTRACIJE 1. Aeroklub Vrsar 052/441-350 M. Lošinj 051/231-466 2. "Lošinjplov" 1. PIPER SENECA Dvomotorni-šesterosjed 051/231-666 Zraèna luka na Lošinju 051/231-240 2. CESSNA-206 Jednomotorni-šesterosjed 3. CESSNA-172 RG Jednomotorni-èetverosjed Rijeka 3. Aeroklub "Krila Kvarnera" 1. CESSNA-172 èetverosjed 051 424-610 Rijeka, Zraèna luka Èavle Zadar 4. Aeroklub "Zadar" 1. PIPER SENECA Dvomotorni-šesterosjed 023 322-355 Zraèna luka Zadar 2. CESSNA-172 èetverosjed Split 5. Aeroklub Split 1. CESSNA-172 èetverosjed 021-551-399 Zraèna luka Split, Sinj 2. UTVA-75 dvosjed 021-41-138 3. UTVA-75 dvosjed 6. Zraèna luka Braè 021/5233300 Dubrovnik 7. Aeroklub "Dubrovnik" 1. CESSNA-172 èetverosjed 020 773-333 Zraèna luka Dubrovnik, Æilipi 2. UTVA-75 dvosjed PRILOG 9 OPREMA SPECIJALIZIRANIH TVRTKI 1. "DEZINSEKCIJA" RIJEKA, 51000 Rijeka, Brajšina 13, Tel. 051/512-533, 051/512-590, Fax: 051/512-769 Direktor: Ranko Dujmoviæ Zadužena osoba: Zlatko Žauhar Mario Fiæor OPREMA NAZIV I KARAKTERISTIKE NAMJENA Plovila ECO 2000 3 kom Prikupljanje ulja i 14,70 m, 12 èv max brzina krutog otpada s 10 m³ zapremnina površine mora Opasavanje oneèišæenja, plivajuæim zaštitnim branama M/b "Jastog" Aplikacija 10,80 m, 5 èv max brzina disperzanata 28 m³ zapremnine Aeracija podmorja, tj. bogaæenje podmorja kisikom M/b "Škamp" Prihvat zauljenih voda 8,90 m, 9 èv max brzine Gumena brodica Povlaèenje plivajuæih 4,2 m, 15 èv max brzina zaštitnih brana Skimmeri Disc. Vikoma 12 k kap. 10 m³/h Valjak 2 kom Ureðaji specijalne kap. 1-2,5 m³/h namjene za obiranje ulja s površine mora Beskonaèna traka 5 kom kap. 3-8 m³/h Plivajuæe 0,6 m 4410 m zaštitne brane 1,2 m 1650 m Crpke Centrifugalne 2 kom Membranske 5 kom Aplikacija disperzanata Ureðaji za ispiranje (visokim Ispiranje pritiskom) 4 kom Potopne 2 kom Savitljivi Gumeni spremnici 2 kom Privremeno spremnici zapremnine 2-5 m³ skladištenje prikupljenog ulja Dostavna Prijevoz opreme vozila Kamion s Nosivost 2 t Prijevoz opreme dizalicom Kamion Nosivost 2,5 t 2 kom (opremljen raspršivaèem) ostala vozila poduzeæa Oprema za Brodske postaje komuniciranje Prijenosne stanice Mobilni telefoni Pneumatske zaštitne plivajuæe brane PB Visina (cm) 115 100 80 65 Dužina (m) 20 20 20 20 i 10 Visina nadvodnog dijela (cm) 50 50 35 35 Visina podvodnog dijela (cm) 65 50 45 30 PRILOG 5 POPIS ÈLANOVA STOŽERA I PLANA NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE: IME I PREZIME ÈLANA STOŽERA: ADRESA URED: KUÆA: TELEFON: URED: KUÆA: TELEFAX: URED: KUÆA: E-MAIL: PRILOG 6 POPIS NAJOSNOVNIJE OPREME OPERATIVNOG CENTRA 1. Terensko vozilo 2. Kamion 3. Plovilo 4. Gumena brodica 5. Vanbrodski motor 15-25 KS 6. 1000 m zaštitnih plivajuæih brana 7. 1 skimmer 8. 1 centrifugalna crpka 9. 1 monovijèana crpka 10. 1 ureðaj za proizvodnju tople vode pod visokim tlakom (800C - 100 bara) 11. Spremnik (5-10 m3) 12. 1 veæi ureðaj za prskanje disperzanata s dozirnom crpkom za brod 13. Armirane usisne cijevi (∅ 100 mm) 14. Vatrogasne cijevi s mlaznicama 15. Visokotlaèna cijev s mlaznicama 16. Konopi 17. 1 manji ureðaj za prskanje disperzanata s dozirnom crpkom za gumenu brodicu 18. Sidra 19. Alat za popravak motora 20. Lopate, grablje 15-20 kom. 21. Zaštitne maske 22. Zaštitna odjeæa 23. Zaštitne naoèale 24. Zaštitne rukavice 25. Èizme, cipele 26. Materijal: disperzanti - konvencionalni 2.000 l i koncentrirani 2.000 l adosrbenti - praškasti 5 - 10 m3 industrijski odmašæivaèi 1.000 l 27. Brodske radijske postaje 28. Prenosne radijske postaje 29. Oprema za uzimanje uzoraka mora 30. Pribor i laboratorijsko posuðe za konzerviranje i prijenos uzoraka do ovlaštenog laboratorija.

Contingency Plan for accidental marine pollution in the Republic of Croatia · Nelum