Water Management Strategy of the Federation of Bosnia and Herzegovina 2010-2022

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2010. – 2022. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2010. – 2022. Sarajevo, mart 2012. godine Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 2 bos. NARU ITELJI: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Titova 15, 71.000 Sarajevo Agencija za vodno podru je rijeke Save, Sarajevo Grbavi ka 4/III, 71.000 Sarajevo Agencija za vodno podru je Jadranskog mora, Mostar Dr. Ante Star evi a b.b., 88.000 Mostar KONZORCIJ ZA IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA FBiH: Društvo za istraživanje, studije, projektiranje i konzalting Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 3 bos. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na 47. sjednici, održanoj 17.6.2010. godine, utvrdila Prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine. Predstavni ki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 33. sjednici održanoj 20.10.2010. godine usvojio prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine, u tekstu kako ga je predložila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na 5. Izvanrednoj sjednici, održanoj 20.12.2011.godine, usvojio prijedlog Strategije upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine u istom tekstu. Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 4 bos. TIMOVI UKLJU ENI U IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA: KOMISIJA ZA PRA ENJE REALIZACIJE PROJEKTNOG ZADATKA ZA IZRADU STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BIH: Hazima Hadžovi dipl.ing. Federalno ministarstvo poljoprivrede vod. i šumarstva Aziz omor dipl.ing. Federalno ministarstvo poljoprivrede vod. i šumarstva Damir Mr en dipl.ing. AVP Jadransko more, Mostar Mirko Šarac dipl.ing. AVP Jadransko more, Mostar Sejad Deli dipl.ing. AVP Sava, Sarajevo Mehmed Buturovi dipl.ing. AVP Sava, Sarajevo mr. Anisa i i -Mo i dipl.biol. AVP Sava, Sarajevo RADNI TIM KONSULTANTA: Voditelj projekta: Adnan Bijedi dipl.ing. Odgovorni izvršitelji po oblastima: Vodno pravo: prof.dr. Slavko Bogdanovi dipl.iur. Ekonomija: prof.dr. Kasim Tati dipl.ecc. Korištenje voda: Indira Sulejmanagi dipl.ing. Zaštita voda: Haris Ališehovi dipl.ing. Zaštita od voda: amila Ademovi dipl.ing. Hidrološke analize – bilans voda: Nino Rimac dipl.ing. Hidrogeologija: dr. Hazim Hrvatovi dipl.ing. Kvalitet voda – biološki pokazatelji: dr. Sadbera Troži -Borovac dipl.biol. Površinska vegetacija: dr. Izet engi dipl.ing. Korištenje voda za navodnjavanje: Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 5 bos. ME URESORSKI KOORDINACIONI ODBOR ZA STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA: 1. Hazima Hadžovi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 2. Aziz omor Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 3. Damir Mr en AVP Jadransko more, Mostar 4. Sejad Deli AVP Sava, Sarajevo 5. Omer Pašali Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 6. Rasim Fazli Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 7. Mehmed Cero Federalno ministarstvo okoliša i turizma 8. Tomislav Luki Federalno ministarstvo okoliša i turizma 9. Tarik Begi Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 10. Hanka Mušinbegovi Federalno ministarstvo prostornog ure enja 11. Slavenko Šehovi Federalno ministarstvo zdravstva 12. Brankica Pandurevi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 13. Šefik Kori i Komisija za koncesije Federacije BiH 14. Nada Gali Federalna uprava za inspekcijske poslove 15. Kadira Mo evi J.P. Elektroprivreda BiH 16. Dalibor Marin i J.P. Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne 17. Nermin Drnda Udruženje poslodavaca komunalne privrede FBiH SAVJETODAVNA VIJE A VODNIH PODRU JA: SAVJETODAVNO VIJE E VODNOG PODRU JA RIJEKE SAVE: 1. Prof. Dr. Husno Hrelja Gra evinski fakultet u Sarajevu 2. Subhija Huki Tuzlanski kanton 3. Zijada Redži Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 4. Tomisla Luki Federalno ministarstvo okoliša i turizma 5. Slavenko Šehovi Federalno ministarstvo zdravstva 6. Admir Karišik Federalno ministarstvo prostornog ure enja 7. Hilmo Šehovi Federalno ministarstvo rudarstva i industrije 8. Senad Tuti Unsko-sanski kanton 9. Zrinka Biluši Posavski kanton 10. Senada Mali begovi Zeni ko-dobojski kanton 11. Medžida Raš i Bosansko-podrinjski kanton 12. Abdulah Burek Srednjobosanski kanton 13. Nedžad Meki Kanton Sarajevo 14. Tihomir Milanovi Livanjski kanton 15. Muamera Srna KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo 16. Sead Džambi JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla 17. Ekrem Kahriman JP Vodovod i kanalizacija Zenica 18. Vlado Franji JP Vodovod Biha 19. Milutin Luka JP Komunalac Drvar 20. Kemal Balti JKP Bašbunar Travnik 21. Sadik Silajdži JKP 6 mart Goražde 22. Kadira Mo evi JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 23. Ivanka Bari JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 24. Prof. Dr. Muriz Spahi Prirodno matemati ki fakultet Sarajevo 25. Prof. Dr. Midhat Suljkanovi Tehnološki fakultet Tuzla 26. Prof. Dr. Šefket Goleti Mašinski fakultet Zenica 27. Rijad Tikveša Ekotim, Sarajevo 28. Elmir Šehi Prijatelji prirode-Eko Element, Bugojno 29. Prof. Dr.Vildana Alibabi Ekološka koalicija Unskog sliva, Biha 30. Alenka Savi Centar za razvoj i podršku, Tuzla 31. Latif Hubani Drinski biseri, Goražde 32. Dragoslav Popovi Op ina Drvar Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 6 bos. SAVJETODAVNO VIJE E VODNOG PODRU JA JADRANSKOG MORA: 1. mr. sc. Gordan Prskalo Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Mostaru 2. Marija Novokmet JP Komunalno Livno 3. Alma Imamovi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 4. Mato Bandur Federalno ministarstvo okoliša i turizma 5. Aida Pilav Federalno ministarstvo zdravstva 6. Igor Dizdar Federalno ministarstvo prostornog ure enja 7. Tarik Begi Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 8. Damir Jerkovi Hercegova ko-neretvanski kanton 9. Marinko Pranji Hercegova ko-neretvanski kanton 10. Stjepan Kara i Zapadnohercegova ki kanton 11. Draško Doli Kanton 10 12. Nedžad Meki Kanton Sarajevo 13. Semir Mustafi JP Vodovod Mostar 14. Omer Osmanovi JKP Jablanica Jablanica 15. Aleksandar Petrovi JKP Komunalno Grude 16. Stipe Knezovi JKP Tomislavgrad 17. Mario oli JKP apljina 18. Amir Škobalj JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 19. Vladimir Zovko JP Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar 20. Prof. Dr. Elvedin Hani Agromediteranski fakultet Univerziteta Džemal Bijedi u Mostaru 21. Mr. sc. Suad Špago Gra evinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedi u Mostaru 22. Mr. sc. Mirna Rai Gra evinski fakultet Sveu ilišta u Mostaru 23. Edis Topi Asspekt – Drežnica – Mostar 24. Mato Gotovac Centar za gra ansku suradnju, Livno 25. Marinko Dalmatin Ekološka udruga Lijepa naša apljina, apljina NADLEŽNA KANTONALNA MINISTARSTVA 1. Unsko-sanski kanton Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 2. Kanton Posavski-Županija Posavska Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 3. Tuzlanski kanton Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 4. Zeni ko-dobojski kanton Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 5. Bosansko-podrinjski kanton Kantonalno ministarstvo za privredu, 6. Srednjobosanski kanton Ministarstvo šumarstva, vodoprivrede i poljoprivrede, 7. Hercegova ko-neretvanski kanton Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 8. Županija zapadnohercegova ka Ministarstvo prostornog ure enja, resursa i zaštite okoliša, 9. Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede 10. Livanjski kanton Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 7 bos. Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine Sadržaj: 1. Osnovne informacije o predmetnom podru ju ...................................................................... 13 1.1. Položaj i društveno-politi ki okvir ..............................................................................................13 1.1.1. Osnovni pokazatelji .................................................................................................................................. 13 1.1.2. Stanovništvo ............................................................................................................................................. 14 1.1.2.1. Demografski razvoj do 1991. godine .............................................................................................. 15 1.1.2.2. Demografski razvoj u periodu 1991.-2007. godine ......................................................................... 15 1.2. Prirodne karakteristike ................................................................................................................18 1.2.1. Op i pokazatelji ........................................................................................................................................ 18 1.2.2. Litografske i tektonske karakteristike ....................................................................................................... 18 1.2.2.1. Neogeni bazeni Federacije BiH ....................................................................................................... 22 1.2.2.2. Glavne navla ne strukture Dinarida ................................................................................................ 23 1.2.3. Stanje šuma ............................................................................................................................................... 25 1.2.3.1. Upravljanje šumama u kontekstu zaštite voda................................................................................. 26 1.2.3.2. Upravljanje šumama u kontekstu zaštite od erozija ........................................................................ 28 1.2.4. Zašti ena podru ja .................................................................................................................................... 29 1.2.5. Op e hidrografske karakteristike .............................................................................................................. 31 1.2.5.1. Vodno podru je rijeke Save ............................................................................................................ 33 1.2.5.2. Vodno podru je Jadranskog mora ................................................................................................... 36 1.2.6. Reljef......................................................................................................................................................... 39 1.2.7. Klima ........................................................................................................................................................ 40 2. Stanje voda ............................................................................................................................. 43 2.1. Površinske vode .............................................................................................................................43 2.1.1. Op e kvantitativne karakteristike.............................................................................................................. 43 2.1.2. Prostorna i vremenska raspodjela ............................................................................................................. 43 2.1.3. Koli ine površinskih voda ........................................................................................................................ 45 2.1.3.1. Vodno podru je rijeke Save ............................................................................................................ 45 2.1.3.2. Vodno podru je Jadranskog mora ................................................................................................... 56 2.1.4. Bilans površinskih voda ............................................................................................................................ 63 2.1.4.1. Vodno podru je rijeke Save ............................................................................................................ 63 2.1.4.2. Vodno podru je Jadranskog mora ................................................................................................... 63 2.1.4.3. Sumarni bilans površinskih voda ..................................................................................................... 64 2.1.4.4. Ocjena vodnog bogatstva sopstvenim vodama ................................................................................ 64 2.1.5. Kvalitet površinskih voda ......................................................................................................................... 65 2.1.5.1. Uvod ................................................................................................................................................ 65 2.1.5.2. Ocjena stanja kvaliteta voda za period do 1991. godine.................................................................. 66 2.1.5.3. Ocjena stanja kvaliteta voda za period 2000.-2005.-2007. godine .................................................. 66 2.1.5.3.1. Vodno podru je rijeke Save ....................................................................................................... 66 2.1.5.3.2. Vodno podru je Jadranskog mora .............................................................................................. 71 2.1.5.4. Pore enje rezultata kvaliteta voda ................................................................................................... 74 2.2. Podzemne vode ..............................................................................................................................76 2.2.1. Stepen hidrogeološke istraženosti ............................................................................................................. 76 2.2.2. Hidrogeološka rejonizacija ....................................................................................................................... 76 2.2.3. Prikaz akumulacija podzemnih voda sa bilansom rezervi ......................................................................... 78 2.2.3.1. Lokacije, granice i karakterizacija tijela podzemnih voda sa bilansom rezervi ............................... 78 2.2.4. Zbirni bilans rezervi podzemnih voda ...................................................................................................... 80 2.2.4.1. Intergranularni akviferi .................................................................................................................... 80 2.2.4.2. Karstno-pukotinski akviferi ............................................................................................................. 81 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 8 bos. 2.2.5. Mineralne, termalne i termomineralne vode ............................................................................................. 82 2.2.5.1. Osnovni podaci ................................................................................................................................ 83 3. Stanje u podru ju upravljanja vodama .................................................................................. 85 3.1. Pravni okvir upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH ..............................85 3.1.1. Nadležnosti Bosne i Hercegovine ............................................................................................................. 85 3.1.2. Vodno pravo Federacije BiH .................................................................................................................... 86 3.1.2.1. Uvodne napomene ........................................................................................................................... 86 3.1.2.2. Propisi o vodama Federacije BiH .................................................................................................... 86 3.1.2.3. Neke karakteristike novog pravno-institucionalnog okvira upravljanja vodama u Federaciji BiH . 87 3.1.2.4. Uskla enost propisa Federacije BiH sa Community Acquisom ...................................................... 89 3.1.3. Vodno pravo kantona ................................................................................................................................ 89 3.1.4. Odnosi izme u entiteta ............................................................................................................................. 90 3.1.5. Prilozi ........................................................................................................................................................ 93 3.2. Institucionalni okvir upravljanja vodama u Federaciji BiH ...................................................100 3.2.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 100 3.2.2. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ........................................................... 101 3.2.3. Me unarodni okvir upravljanja vodama ................................................................................................. 102 3.2.4. Stru ne institucije na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ................................................................. 102 3.2.5. Kantonalna ministarstva nadležna za oblast upravljanja vodama ........................................................... 103 3.2.6. Kadrovska struktura – ljudski resursi u sektoru voda ............................................................................. 104 3.2.6.1. Analiza stanja ................................................................................................................................ 105 3.2.7. Inspekcijske službe ................................................................................................................................. 106 3.3. Ekonomski okvir upravljanja vodama ......................................................................................107 3.3.1. Osnovni izvori finansiranja upravljanja vodama .................................................................................... 107 3.3.2. Izvorni prihodi sektora voda ................................................................................................................... 108 3.3.2.1. Posebne vodne naknade ................................................................................................................. 108 3.3.2.2. Op a vodna naknada ..................................................................................................................... 110 3.3.2.3. Ostala sredstva ............................................................................................................................... 110 3.3.3. Postoje a ekonomska situacija osnovnih segmenata vodnog sektora ..................................................... 111 3.3.4. Postoje a situacija u pogledu koncesija u vodnom sektoru .................................................................... 114 3.3.5. Postoje a situacija u pogledu privatizacije u vodnom sektoru ................................................................ 115 3.4. Korištenje voda – pokazatelji stanja .........................................................................................116 3.4.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 116 3.4.2. Snabdijevanje vodom stanovništva ......................................................................................................... 116 3.4.2.1. Obuhvat stanovništva vodovodnim sistemima .............................................................................. 116 3.4.2.2. Zahva ene i isporu ene koli ine voda ........................................................................................... 117 3.4.2.3. Prikaz resursa za vodosnabdijevanje ............................................................................................. 119 3.4.2.4. Prikazi stanja vodosnabdijevanja po vodnim podru jima ............................................................. 119 3.4.2.4.1. Vodno podru je rijeke Save: .................................................................................................... 119 3.4.2.4.2. Vodno podru je Jadranskog mora: ........................................................................................... 126 3.4.2.5. Zaklju ci ........................................................................................................................................ 130 3.4.3. Korištenje voda za potrebe privrede ....................................................................................................... 131 3.4.3.1. Korištenje vodnih snaga ................................................................................................................ 132 3.4.3.2. Korištenje voda u poljoprivredi – navodnjavanje .......................................................................... 135 3.4.3.3. Ribnjaci ......................................................................................................................................... 135 3.4.3.4. Sport i rekreacija na vodama ......................................................................................................... 136 3.4.3.5. Plovidba ......................................................................................................................................... 136 3.5. Zaštita voda – pokazatelji stanja ...............................................................................................138 3.5.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 138 3.5.2. Izvori zaga enja i procjena pritisaka ...................................................................................................... 138 3.5.2.1. Koncentrirani izvori zaga enja voda ............................................................................................. 139 3.5.2.2. Disperzni izvori zaga enja ............................................................................................................ 142 3.5.3. Zaštita voda od koncentriranih izvora zaga enja .................................................................................... 143 3.5.3.1. Postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda .................................................................................. 143 3.5.4. Zaštita voda od disperznih izvora zaga enja .......................................................................................... 145 3.5.5. Zašti ena podru ja .................................................................................................................................. 145 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 9 bos. 3.5.6. Pojava akcidentnih zaga enja voda ........................................................................................................ 146 3.6. Zaštita od voda – pokazatelji stanja ..........................................................................................148 3.6.1. Uvodne napomene .................................................................................................................................. 148 3.6.2. Stanje sistema za zaštitu od štetnog djelovanja voda .............................................................................. 149 3.6.3. Zaštita od poplava – zna aj poplava ....................................................................................................... 150 3.6.3.1. Izgra enost zaštitnih objekata po poplavnim podru jima ............................................................. 151 3.6.3.2. Plavne površine ............................................................................................................................. 156 3.6.3.3. Mape rizika .................................................................................................................................... 157 3.6.3.4. Negra evinske mjere zaštite od poplava ....................................................................................... 157 3.6.3.5. Sadašnja organizacija odbrane od poplava .................................................................................... 158 3.6.3.6. Organizacija odbrane od leda ........................................................................................................ 158 3.6.3.7. Pra enje i prognoziranje hidrometeoroloških pojava .................................................................... 158 3.6.3.8. Režimi rada hidroakumulacija za vrijeme velikih voda ................................................................ 159 3.6.3.9. Otklanjanje posljedica od štetnog djelovanja voda ....................................................................... 159 3.6.4. Zaštita od erozija i bujica ........................................................................................................................ 159 3.6.4.1. Stanje erozija tla i bujica ............................................................................................................... 161 3.6.5. Odvo enje unutrašnjih voda ................................................................................................................... 162 3.6.6. Nedostatak voda ...................................................................................................................................... 163 3.7. Osnove za izvještaj o stanju okoliša u Federaciji BiH .............................................................164 3.7.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 164 3.7.2. Veze izme u DPSIR elemenata-indikatora ............................................................................................. 164 3.7.3. DPSIR metoda u oblasti upravljanja vodama ......................................................................................... 165 4. Ciljevi upravljanja vodama i mjere ...................................................................................... 167 4.1. Polazišta pri definiranju ciljeva upravljanja vodama .............................................................167 4.1.1. Nivo ugroženosti op e zdravstvene situacije stanovništva ..................................................................... 167 4.1.1.1. Obuhvat stanovništva javnim vodosnabdijevanjem ...................................................................... 167 4.1.1.2. Obuhvat stanovništva sistemima za odvo enje i tretman otpadnih voda ...................................... 168 4.1.1.3. Kvalitet površinskih voda .............................................................................................................. 168 4.1.1.4. Kvalitet podzemnih voda ............................................................................................................... 168 4.1.1.5. Utjecaj poplava .............................................................................................................................. 169 4.1.1.6. Zaklju ak ....................................................................................................................................... 169 4.1.2. Sigurnost stanovništva i dobara .............................................................................................................. 169 4.1.3. Me unarodne obaveze i ugovori ............................................................................................................. 170 4.1.3.1. Evropski okvir upravljanja vodama ............................................................................................... 170 4.1.3.2. Me unarodne konferencije o upravljanju vodama ........................................................................ 171 4.1.3.3. Milenijski razvojni ciljevi (MRC) ................................................................................................. 173 4.1.3.4. Relevantni ugovori i konvencije .................................................................................................... 174 4.2. Op i ciljevi upravljanja vodama ................................................................................................177 4.3. Ciljevi upravljanja vodama i mjere po oblastima ....................................................................179 4.3.1. Uvod ....................................................................................................................................................... 179 4.3.2. Pravni okvir ............................................................................................................................................ 181 4.3.2.1. Metodološki pristup ....................................................................................................................... 181 4.3.2.1.1. Razlozi za reviziju vodnog prava i propisa o vodama .............................................................. 181 4.3.2.1.2. Razlozi za institucionalnu reformu .......................................................................................... 182 4.3.2.1.3. Neke op e karakteristike Strategije i trenutka u kome se donosi u pogledu ciljeva i rokova... 182 Strateški cilj 1: Pravna reforma sektora voda, koja proizilazi iz potrebe za prilago avanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago avanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja BiH Evropskoj uniji ................................................................................................................... 183 4.3.2.1.4. Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU ...................................................................................... 183 4.3.2.1.5. Principi na kojima se zasnivaju zahtjevi EU ............................................................................ 184 4.3.2.1.6. Rokovi za zadovoljenje zahtjeva EU ....................................................................................... 185 4.3.2.1.7. Instrumenti me unarodnog vodnog prava ................................................................................ 186 4.3.2.2. Operativni ciljevi i mjere za pravni okvir ...................................................................................... 187 4.3.2.2.1. Operativni cilj 1: Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU .......................................................... 187 4.3.2.2.2. Operativni cilj 2: Ciljevi koji proizilaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija ................................................................................................................................................. 195 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 10 bos. 4.3.2.3. Mjere za postizanje strateških i operativnih ciljeva ....................................................................... 197 4.3.2.4. Prilozi: ........................................................................................................................................... 198 4.3.2.4.1. Prilog 1: Lista propisa EU koji se odnose na vode ................................................................... 198 4.3.2.4.2. Prilog 2: Lista direktiva EU koji su od zna aja za upravljanje vodama ................................... 199 4.3.2.5. Pravni aspekt javno-privatnog partnerstva .................................................................................... 199 4.3.3. Ekonomski okvir ..................................................................................................................................... 201 4.3.3.1. Razlozi za analizu ekonomskih i finansijskih aspekata u upravljanju vodama ............................. 201 4.3.3.2. Klju ne strateške odrednice i njihov utjecaj na budu e poslovne modele u oblasti upravljanja vodama ....................................................................................................................................................... 202 4.3.3.3. Karakteristike uspješnih budu ih poslovnih i organizacionih modela – strateški ciljevi u upravljanju vodama u Federaciji BiH ............................................................................................................... 202 4.3.3.4. Strateški cilj 2: Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem kao cjelinu uz ve u zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu upravljanja vodnim resursima ............................... 203 4.3.3.5. Strateški cilj 3: Poboljšanje efikasnosti, unapre enje transparentnosti i pove anje odgovornosti u upravljanju vodama .......................................................................................................................................... 204 4.3.3.6. Strateški cilj 4: Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvo enje ekonomske cijene vode ........................................................................ 205 4.3.3.7. Operativni ciljevi i mjere za ekonomski okvir .............................................................................. 206 4.3.3.7.1. Operativni cilj 3: Ekonomski racionalnije i okolinski prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i realiziranje mjera za prelazak sa postoje e prakse upravljanja ponudom na upravljanje potražnjom za vodom ................................................................................................................................................. 206 4.3.3.7.2. Operativni cilj 4: Postupni prelaz na sistem koji bi osigurao dugoro no održivo finansiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokri e troškova od korisnika usluga ili iz drugih izvora .................. 207 4.3.3.7.3. Operativni cilj 5: Poboljšanje procesa odlu ivanja o vidovima korištenja vodnih resursa ...... 208 4.3.3.8. Problem finansiranja i inovativni izvori finansiranja u upravljanju vodama ................................. 208 4.3.3.9. Javno-privatno partnerstvo u oblasti upravljanja vodama – strateški izazovi i mogu a rješenja .. 209 4.3.3.10. Ekonomska cijena vode ................................................................................................................. 210 4.3.3.11. Finansiranje putem vodnih naknada i prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra .............. 211 4.3.3.11.1. Posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda ................................... 212 4.3.3.11.2. Finansiranje melioracionog odvo enja i melioracionog navodnjavanja ................................ 212 4.3.3.11.3. Posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju elektri ne energije .................... 214 4.3.3.11.4. Vodne naknade za zaštitu voda .............................................................................................. 214 4.3.3.11.5. Naknada za va enje materijala iz vodotoka ........................................................................... 215 4.3.3.11.6. Finansiranje zaštite od štetnog djelovanja voda – zaštita od poplava .................................... 215 4.3.4. Institucionalni okvir ................................................................................................................................ 216 4.3.4.1. Strateški cilj 5: Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provo enje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda ......................................................................... 216 4.3.4.2. Operativni ciljevi i mjere za institucionalni okvir ......................................................................... 219 4.3.4.2.1. Operativni cilj 6: Institucionalno ja anje sektora voda Federacije BiH ................................... 219 4.3.4.2.2. Operativni cilj 7: Osnaženje stru nih kapaciteta ...................................................................... 220 4.3.4.2.3. Operativni cilj 8: Intenziviranje saradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode .................... 221 4.3.4.2.4. Operativni cilj 9: Uspostavljanje referentne(ih) i ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda ................................................................................................................................................. 222 4.3.4.2.5. Operativni cilj 10: Poboljšanje sistema dojave i efikasnog reagiranja u slu ajevima pojave akcidentnih i iznenadnih zaga enja voda .................................................................................................... 223 4.3.5. Korištenje voda ....................................................................................................................................... 223 4.3.5.1. Uvod .............................................................................................................................................. 223 4.3.5.2. Strateški cilj 6: Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja .............................. 224 4.3.5.3. Strateški cilj 7: Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta ................................................................................................................................................... 225 4.3.5.4. Operativni ciljevi i mjere za oblast korištenja voda ...................................................................... 227 4.3.5.5. Snabdijevanje vodom stanovništva ............................................................................................... 227 4.3.5.5.1. Potrebne koli ine voda ............................................................................................................. 227 4.3.5.5.2. Prikaz raspoloživih vodnih resursa za javno vodosnabdijevanje ............................................. 229 4.3.5.5.3. Operativni cilj 11: Pove anje obuhvata javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 60% na približno 80% na kraju planskog perioda Strategije .................................................................................... 230 4.3.5.5.4. Operativni cilj 12: Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sistemima za oko 15% ........... 231 4.3.5.5.5. Operativni cilj 13. Racionalno korištenje, zaštita, unapre enje stanja i o uvanje vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javnog vodosnabdijevanja .............................................. 232 4.3.5.6. Operativni ciljevi za korištenje vode u oblastima iji razvoj ovisi od tržišta ................................ 233 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 11 bos. 4.3.5.6.1. Operativni cilj 14: O uvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta korištenja i zaštite iz ZOV-a Federacije BiH, u skladu sa o ekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta i op eg ekonomskog napretka ..................................................................................................................... 233 4.3.6. Zaštita voda ............................................................................................................................................. 239 4.3.6.1. Uvod .............................................................................................................................................. 239 4.3.6.2. Strateški cilj 8: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvati ne flore i faune i potreba korisnika voda ............................................................................................... 240 4.3.6.3. Operativni ciljevi i mjere za oblast zaštite voda ............................................................................ 241 4.3.6.4. Kvalitet površinskih i podzemnih voda ......................................................................................... 242 4.3.6.4.1. Operativni cilj 15: Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora ........................................................................................................................... 242 4.3.6.5. Zaštita voda od koncentriranih izvora zaga enja .......................................................................... 243 4.3.6.5.1. Operativni cilj 16: Smanjenje tereta zaga enja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda ............. 244 4.3.6.5.2. Operativni cilj 17: Smanjenje emisije štetnih i toksi nih materija koje produciraju pojedini industrijski zaga iva i kroz uspostavljanje sistema dozvoljenog ispuštanja i principa "zaga iva pla a" . 245 4.3.6.5.3. Operativni cilj 18: Smanjenje koli ina zaga enje koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa ure enih i „divljih“ deponija krutog otpada ............................................................................................ 246 4.3.6.6. Zaštita voda od disperznih izvora zaga enja ................................................................................. 246 4.3.6.6.1. Operativni cilj 19: Smanjenje zaga enja od poljoprivrednih aktivnosti .................................. 247 4.3.6.6.2. Operativni cilj 20: Smanjenje zaga enja od aktivnosti vezanih za upravljanje šumama ......... 247 4.3.6.6.3. Operativni cilj 21: Izgradnja sistema za prikupljanje, odvo enje i tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000 stanovnika .................................................................................................................... 247 4.3.6.6.4. Operativni cilj 22: Smanjenje zaga enja od saobra aja ........................................................... 247 4.3.6.7. Zašti ena podru ja ......................................................................................................................... 247 4.3.6.7.1. Operativni cilj 23: Uspostavljanje zašti enih podru ja u skladu sa Zakonom o vodama FBiH248 4.3.7. Zaštita od voda ........................................................................................................................................ 249 4.3.7.1. Strateški cilj 9: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama ..................................... 249 4.3.7.2. Operativni ciljevi i mjere za oblast zaštite od voda ....................................................................... 249 4.3.7.2.1. Operativni cilj 24: Obnova i sanacija postoje ih, te izgradnja i održavanje sistema zaštitnih vodnih objekata u cilju pove anja stepena sigurnosti odbrane od poplava .................................................. 250 4.3.7.2.2. Operativni cilj 25: Izrada i donošenje planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda ............. 251 4.3.7.2.3. Operativni cilj 26: Smanjenje erozije ....................................................................................... 252 4.3.7.2.4. Operativni cilj 27: Uspostavljanje Programa za borbu protiv suše .......................................... 253 4.3.7.2.5. Operativni cilj 28: Prevencija i spremnost za slu aj katastrofe- rušenja ili prelivanja brana ... 254 5. Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama ...................................... 255 5.1. Uvod i prikaz Plana .....................................................................................................................255 5.2. Pregled potrebnih ulaganja - Cijene provo enja planiranih mjera .......................................290 5.2.1. Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja ............................................................................. 290 5.2.2. Korištenje voda ....................................................................................................................................... 290 5.2.3. Zaštita voda ............................................................................................................................................. 290 5.2.4. Zaštita od voda ........................................................................................................................................ 291 5.2.5. Dinamika investiranja u planskom periodu Strategije ............................................................................ 291 5.2.6. Procjena mogu ih izvora i uvjeta finansiranja provo enja mjera radi ostvarenja ciljeva Strategije upravljanja vodama FBiH ..................................................................................................................................... 293 5.2.6.1. Svjetska banka ............................................................................................................................... 296 5.2.6.2. Sredstva Evropske unije ................................................................................................................ 296 5.2.6.3. EIB (Evropska investiciona banka) ............................................................................................... 298 5.2.6.4. Bosanskohercegova ka razvojna banka – BOR banka .................................................................. 298 12 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.1. POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITI KI OKVIR Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 13 bos. 1. Osnovne informacije o predmetnom podru ju 1.1. Položaj i društveno-politi ki okvir 1.1.1. Osnovni pokazatelji Bosna i Hercegovina se, prema svom geografskom položaju, nalazi na granici dvaju klimatskih pojaseva zapadnog Balkanskog poluostrva. Prostire se na površini od 51.209,2 km2, od ega kopno zauzima 51.197 km2 a more 12,2 km2.1 Klima je pretežno kontinentalna a na jugu zemlje mediteranska. Zvani no ime države je „Bosna i Hercegovina“ koje je definirano stupanjem na snagu Okvirnog sporazuma o miru iz 1995. godine. Država se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (Federacija BiH) i Republike Srpske (RS), te Distrikta Br ko (DB). Geografske koordinate krajnjih ta aka Bosne i Hercegovine su slijede e: Položaj Sjeverna geografska širina Isto na geografska dužina Op ina/naselje Sjever 450 16' 30'' 160 55' 56'' B. Dubica/Gradina D. Jug 420 33' 00'' 180 32' 24'' Trebinje/Podštirovnik Istok 440 03' 00'' 190 37' 41'' Bratunac/Žlijebac Zapad 440 49' 30'' 150 44' 00'' Biha /Bugar Tabela 1. 1.1: Geografske koordinate krajnjih ta aka Bosne i Hercegovine (Izvor: Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove BiH) Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta, nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma izme u Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, 18. marta 1994. godine. Na sjednici Ustavotvorne skupštine, 30. marta 1994. godine, usvojen je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Ova skupština je 1996. godine prestala sa radom nakon formiranja Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Površina Federacije BiH iznosi 26.127 km2. Administrativno se Federacija BiH sastoji od deset kantona, što je utvr eno Zakonom o federalnim jedinicama2, dok su nazivi i sjedišta kantona utvr eni ustavima kantona, i to: Unsko-sanski kanton, sa sjedištem u Biha u (Kanton 1); Posavski kanton, Orašje (Kanton 2); Tuzlanski kanton, Tuzla (Kanton 3); Zeni ko-dobojski kanton, Zenica (Kanton 4); Bosansko-podrinjski kanton, Goražde (Kanton 5); Srednjobosanski kanton, Travnik (Kanton 6); Hercegova ko-neretvanski kanton, Grad Mostar (Kanton 7); Zapadnohercegova ki kanton, Široki Brijeg (Kanton 8), Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo (Kanton 9), Kanton 10, Livno. Organizaciono, kantoni su podijeljeni po op inama kojih na prostoru Federacije BiH ukupno ima 79. Na slijede oj slici se daje ilustrativan prikaz površina kantona unutar Federacije BiH. 1 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: „www.bhas.ba“ 2 Sl. novine FBiH, br.9/96 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.1. POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITI KI OKVIR Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 14 bos. Slika 1 1.1: Kantoni Federacije BiH 1.1.2. Stanovništvo Kao što je poznato, u Bosni i Hercegovini nema zvani nih popisa stanovništva od 1991. godine. Svi podaci objavljeni nakon 1991. godine zasnivani su ili na ograni enim lokalnim popisima i anketama manjih podru ja ili na stru nim analizama i procjenama. Treba naglasiti da je period nakon 1991. godine obilježen burnim demografskim pomjeranjem. Pored toga, u ovom vremenu su nastale politi ke i društvene promjene koje uveliko komplikuju ocjenu sadašnje demografske situacije, a naro ito prognoze za budu i period. Podru je Federacije BiH je bilo pogo eno migracionim promjenama u koje su bile uklju ene hiljade stanovnika i to u, demografski gledano, vrlo kratkom periodu. Ukoliko se za Bosnu i Hercegovinu posmatraju stope priraštaja stanovništva u posljednjih 40 godina, može se izdvojiti nekoliko karakteristi nih faza: Do 70-ih godina demografsku dinamiku karakterizirale su visoke stope priraštaja stanovništva; Od 70-ih do 90-ih godina, bez obzira na rast stanovništva, godišnji rast je bio manji; Od druge polovine 90-ih, po procjenama, uo en je ponovni, nešto blaži, rast ali daleko blaži u odnosu na ranije periode. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.1. POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITI KI OKVIR Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 15 bos. 1.1.2.1. Demografski razvoj do 1991. godine U slijede oj tabeli i grafiku daje se prikaz demografskog razvoja u Bosni i Hercegovini po rezultatima provedenih popisa stanovništva. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, 1991. godine Bosna i Hercegovina je imala 4.377.033 stanovnika na teritoriji od 51.197 km2.3 Godina popisa Površina km2 Broj stanovnika Stanovnika / km2 1879. 51.246 1.158.440 22,6 1885. 51.246 1.336.091 26,1 1895. 51.246 1.568.092 30,6 1910. 51.200 1.898.044 37,1 1921. 51.200 1.890.440 36,9 1931. 51.564 2.323.555 45,1 1948. 51.189 2.564.308 50,1 1953. 51.221 2.847.459 55,6 1961. 51.197 3.277.948 64,0 1971. 51.197 3.746.111 73,2 1981. 51.197 4.124.256 80,6 1991. 51.197 4.377.033 85,5 Tabela 1.1.2: Prikaz promjene broja stanovnika BiH po provedenim popisima stanovništva 1879.-1991. g. 1.1.2.2. Demografski razvoj u periodu 1991.-2007. godine Kao što je naprijed navedeno, ovaj period se, pored toga što nije obilježen popisom stanovništva, karakterizira izraženim demografskim pomjeranjem. Ratni period 1991.-1995. je donio destrukcije i posljedice velikih razmjera, mjerljivih i nemjerljivih u stanovništvu, imovini, privrednim kapacitetima, te društvenoj i komunalnoj infrastrukturi. Posljedice na ljude su najteže i ogledaju se u gubicima, odlivu stanovništva (posebno radno najaktivnijeg), kao i u pogoršanju psihofizi kog zdravstvenog stanja. Stanovništvo je pretrpjelo izmjene migracijama, kretanjima raseljenih i izbjeglih lica, a izmijenjena je ekonomska, obrazovna i urbano-ruralna struktura. Procjene o broju stanovnika za period 1996.-2007. godine su preuzete iz publikacija Federalnog zavoda za statistiku Sarajevo.4 Treba znati da je u periodu nakon 1995. godine došlo do formiranja novih op ina u Federaciji BiH, i to: Bužim u Unsko-sanskom; Domaljevac u Posavskom; eli , Doboj-istok, Sapna i Teo ak u Tuzlanskom; Doboj-jug i Usora u Zeni ko-dobojskom; Fo a i Pale u Bosansko-podrinjskom i op ina Dobreti i u Srednjobosanskom kantonu. Tako er, došlo je i do promjena granica iz 1991. godine za neke op ine. Sve ove promjene uzete su u obzir, pa je po podacima navedene statisti ke institucije broj stanovnika Federacije BiH (stalno prisutno stanovništvo), za period 1991.–2007. godine, prikazan i grafi ki, Slika 1.1.2. 3 Podatak se odnosi na površinu kopna BiH od 51.197 km2, dok je ukupna površina BiH 51.209,2 km2 4 Federalni zavod za statistiku Sarajevo „www.fzs.ba” STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.1. POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITI KI OKVIR Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 16 bos. Promjena broja prisutnog stanovništva u Federaciji BiH za period 1991-2007 godina 2000 2200 2400 2600 2800 3000 3200 1991 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Godine S ta no vn iš tv o x 10 00 Prisutno stanovništvo F BiH Slika 1.1.2: Grafi ki prikaz promjene broja stanovnika u Federaciji BiH za period 1991.-2007. godine (Izvor: Federalni zavod za statistiku Sarajevo) Kao što se vidi iz navedenih podataka, broj prisutnog stanovništva se za posmatrani period uglavnom ne mijenja zna ajnije i kre e se oko 2.300.000, što je u odnosu na 1991. godinu smanjenje za oko 26%. Posmatraju i odnos broja stanovnika iz 2007. prema 1991. godini, po kantonima, dobiva se slijede a slika. 343.795 56.635 488.399 478.699 339.513 267.412 89.012 499.075 115.626 287.878 496.830 401.796 256.339 227.473 82.095 419.030 82.069 39.951 33.66241.187 U N S K O S A N S K I K A N T O N K A N T O N P O S A V S K I T U Z LA N S K I K A N T O N Z E N I K O D O B O JS K I K A N T O N B O S A N S K O P O D R IN JS K I K A N T O N S R E D N JO B O S A N S K I K A N T O N H E R C E G O V A K O N E R E T V A N S K I K A N T O N Z A P A D N O H E R C E G O V A K I K A N T O N K A N T O N S A R A JE V O H E R C E G B O S A N S K A Ž U P A N IJ A PROCJENA 2007 POPIS 1991 Slika 1.1.3: Grafi ki prikaz odnosa broja stanovnika popis 1991. – procjena 2007. Trenutno najnaseljeniji dijelovi Federacije BiH su centralni i sjeveroisto ni dio teritorije, ta nije Kanton Sarajevo sa oko 325 i Tuzlanski Kanton sa oko 185 stanovnika na km2, gdje na 15% površine teritorije živi oko 40% ukupnog stanovništva Federacije BiH. Na drugim dijelovima teritorije situacija je relativno povoljna, izuzev Kantona 10 gdje na 19% ukupne teritorije Federacije BiH živi samo 16,6 stanovnika na km2. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.1. POLOŽAJ I DRUŠTVENO-POLITI KI OKVIR Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 17 bos. Raspored stanovništva po naseljima je mogu e prikazati samo za period 1991. godine, shodno rezultatima popisa5. Na slijede oj slici se daje grafi ka interpretacija veli ine naseljenih mjesta na prostoru Federacije BiH. Slika 1.1.4: Broj stanovnika i veli ina naselja po op inama (popis 1991.) 5 Procjene o broju stanovnika za period 1996.-2007. godine se od Federalnog zavoda za statistiku daju samo za op ine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 18 bos. Raspored broja stanovnika po vodnim, odnosno slivnim i podslivnim podru jima u Federaciji BiH dat je na slijede im tabelama. Predmetno podru je: Broj stanovnika Popis 1991 g. Procjena 1997 g. Podsliv Une sa Glinom i Koranom 364.597 302.488 Podsliv Vrbasa 160.762 120.868 Podsliv Bosne 1.544.386 1.341.727 Podsliv Drine 63.410 57.526 Neposredni sliv Save 144.988 135.557 Ukupno Vodno podru je rijeke Save 2.278.143 1.958.166 Tabela 1.1.3: Prikaz stanovništva Federacije BiH na Vodnom podru ju rijeke Save Predmetno podru je: Broj stanovnika Popis 1991 g. Procjena 1997 g. Sliv Neretve sa Trebišnjicom 359.060 311.262 Sliv Krke i Cetine 81.615 58.084 Uk. Vodno podru je Jadranskog mora 440.675 369.346 Sveukupno Federacija BiH 2.718.818 2.327.512 Tabela 1.1.4: Prikaz stanovništva Federacije BiH na Vodnom podru ju Jadranskog mora 1.2. Prirodne karakteristike 1.2.1. Op i pokazatelji Geološka gra a i petrografski sastav terena Federacije BiH je rezultat duge geološke prošlosti, što je rezultiralo stvaranjem magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena, te mnogih orudnjenja. Reljef se razvijao tokom perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika. Na karakteristike hidrografskog otjecanja zna ajno utje e postojanje razvijenog karstnog podru ja. Na hidrološke prilike bitan utjecaj imaju geomorfološki i hidrogeološki faktori, što se ilustrira slijede im navodima: Položaj barijera Dinarida, koji presijecaju vlažna zra na strujanja sa Sredozemlja, izazivaju njihovo podizanje, naglo hla enje i nastanak padavina. Stoga su i najve e padavine na prostoru Bosne i Hercegovine i Federacije BiH baš u podnožju Dinarida; Na takav sistem nastanaka padavina nadovezuje se položaj prostiranja karsta, sa njegovim velikim podzemnim retenzionim hidrološkim potencijalima. Na ovakvim osnovama, uz odgovaraju i pogodan rubni kontakt sa hidrogeološkim izolatorima, nastaju sva izvorišta zna ajnih vodotoka, oba vodna podru ja Federacije BiH. Sa istim geomorfološkim i oborinskim obilježjima, ali bez karsta, režim voda u Federaciji BiH, kao i u Bosni i Hercegovini u cjelini, bi bio zna ajno nepovoljniji. 1.2.2. Litografske i tektonske karakteristike Podru je Federacije Bosne i Hercegovine smješteno je u nekoliko razli itih paleogeografsko strukturnih jedinica koje se razlikuju po svom sastavu, strukturi i genezi. U profilu jugozapad STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 19 bos. sjeveroistok, od Jadranskog mora do rijeke Save mogu se izdvojiti slijede e paleogeografsko strukturne jedinice, prikazane na Slici 1.2.1.: Dinarska karbonatna platforma (Vanjski Dinaridi) - najve im dijelom sliv Jadranskog mora a manjim rijeke Save; Bosanski fliš – podsliv rijeke Save; Paleozojsko-trijaske alohtone formacije koje manjim dijelom pripadaju slivu Jadrana a ve im slivu rijeke Save. Slivu Jadrana pripadaju jugozapadni dijelovi Zec planine, Bitovnje i Bjelašnice (sliv rijeke Neretve). Slivu rijeke Save pripadaju paleozojski i trijaski tereni podru ja Klju a, Sanskog Mosta, planine Vranice, Igmana i Bjelašnice, šireg podru ja Sarajeva i Goražda; Ofiolitna zona koja obuhvata planine Ozren i Konjuh (tipi ni nekarstni teren u kome preovla uju bazi ne i ultrabazi ne stijene) – podsliv Save; Savsko-vardarska zona (Tuzlanski i Posavski kanton) – podsliv Save; U okviru ovih paleogeografsko-strukturnih jedinica, izdvojene su post-orogene oligocenske, neogenske i kvartarne formacije u kojima su formirana zna ajna vodna tijela intergranularne poroznosti. Legend 16 16-a 14 17 18 14 - a 9 11 10 8 7 5 6 9 9 9 9 Geological map of Bosnia and Herzegovina 11 11 18 18 18 18 10 10 10 10 10 8 8 8 8 8 8 8 7 7 7 7 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 15 14 14 13 13 13 23 21 1931 4 4 4 2 2 3 1 4 4 4 5 4 2 25 25 2525 25 25 25 2 4 4 23 3 4 4 24 24 3 6 24 12 12 12 12 14 14 13-a 13-a 13-a 13-a 22 12 14-a 14-a 12 2299 4 4 1 1 2 2 3 3 12 12 13-a 13 14-a 1515 19 19 20 20 21 21 22 22 23 23 24 24 25 25 Allochthonus Paleozoic and Triassic complexes Adriatic carbonate platform (External Dinarides) Passive continental margin (Flysch Bosniaque) Ophiolite zone Active continental margin (Vardar zone) Post-orogenic Oligocene, Neogene and Quarternary sediments Metamorphyc Rocks: 1. Sedimentary Rocks: 2. , 3. , 4. , 5 , 6. , 7 , Volcanic Rocks: Variscan=25 , Middle Triassic=23 Plutonic Rocks: Middle Triassic=19. , 20. , 21. 8. , 11 , 13 , 14 10. 9 ), 18. Middle Jurassic- ) Sedimentary Rocks: 12. , 13 a , 14 a. Plutonic Rocks: 22. ), Volcanic Rocks: 24 ) 15 ), 16. , 16 a. , 17. Silurian, Devonian Carboniferous Late Permian . Early Triassic Middle Triassic . Late Triassic . Rhyolite group . Basalt group Alkali-feldspar syenite Gabbro group Granodiorite-diorites group Jurassic . Cretaceous . Paleocene . Eocene Jurassic-Cretaceous . Late Jurassic Late Cretaceous(melange Late Jurassic (ophiolite formations Late Cretaceous . Paleocene Eocene Eocene (granite group . Miocene (trachyte group . Eocene-Oligocene (Promina Miocene intramountain fresh-water sediments Miocene South Pannonian Basin Pliocene Hazim Hrvatovi 4 4 6 4 0 64 Km Mostar Sarajevo Tuzla Br ko Biha Banjaluka Livno Neum Travnik Jablanica B.Gradiška Zvornik Bijeljina Višegrad Trebinje Goražde Sl.1.2.1: Pregledna geološka karta Bosne i Hercegovine sa glavnim paleogeografsko-tektonskim jedinicama (Hrvatovi , 2000). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 20 bos. Legenda za sliku: Alohtoni paleozojsko-trijaski kompleksi Metamorfne stijene: 1. Silur(facija zelenih škriljaca), Sedimentne stijene: 2. Devon(kre njaci i dolomiti), 3. Karbon(klasti ni sedimenti), 4.Gornji perm(klastiti, evaporiti, kre njaci), 5. Donji trijas(klastiti i rje e kre njaci), 6.Srednji trijas(kre njaci, rje e dolomiti), 7. Gornji trijas(kre njaci i dolomiti). Vulkanske stijene: Variscijske (paleozoik)=25. Grupa riolita, Srednji trijas=23. Grupa bazalta Plutonske stijene: Srednji trijas=19. Alkalni sijeniti, 20. Grupa gabrova, 21. Grupa granodiorita-diorita. Dinarska karbonatna platforma 8. jura(kre njaci i dolomiti), 11. kreda(kre njaci), 13. paleocen(kre njaci), 14.eocen(fliš), Bosanski fliš (pasivna kontinentalna margina) 10. jursko-kredni flišni sedimenti Ofiolitna zona 9. gornje-jurski i donjo-kredni ofiolitni melanž(pješ ari, glinci, alevroliti, rožnaci, dijabazi, gabri, serpentiniti, kre njaci, konglomerati), 18.Srednjejurske-gornjojurske ofiolitne formacije (bazi ne i ultrabazi ne stijene) Savsko-vardarska zona (aktivna kontinentalna margina) Sedimentne stijene: 12. gornja kreda (fliš-djelimi no metamorfiran), 13.a. paleocen (kre njaci i klastiti), 14.a. eocen(fliš) Plutonske stijene: 22. Eocen (grupa granita), Vulkanske stijene:24 miocen (grupa trahita) Post-orogeni oligocenski, neogenski i kvartarni sedimenti 15.eocen-oligocen(konglomerati i pješ ari), 16.miocenski slatkovodni sedimenti sa naslagama uglja, 16.a. miocenski sedimenti južnog Panonskog bazena (marinski sedimenti), 17. pliocen U narednom tekstu su opisane osnovne geološke i tektonske karakteristike navedenih jedinica. Dinaridska karbonatna platforma Dinaridska karbonatna platforma - Vanjski Dinaridi, obuhvata prostor sjeveroisto no od obale Jadranskog mora, poznat pod imenom Visoki krš ili karstni Dinaridi. To je pojas dužine preko 300 i širine 80-200 km (nakon tektonske redukcije). U ovom prostoru je bila karakteristi na dugotrajna karbonatna sedimentacija (od srednjeg trijasa do srednjeg eocena, a u nekim dijelovima i od gornjeg perma) iji je rezultat stvaranje veoma debelih naslaga karbonatnih sedimenata u kojima su smještena velika vodna tijela podzemne vode sa zna ajnim vrelima, kao što su vrelo Bune, Bunice, Klokot, Klokun i mnoga druga. U okviru Dinaridske karbonatne platforme, formirano je više tercijarnih paleodepresija, odnosno neogenih sedimentacionih bazena u kojima su u periodu oligocen-pont egzistirala slatkovodna jezera. Po facijelnom tipu i litološkim karakteristikama sedimenata nastalih u ovim bazenima (gline, pješ enjaci, bre e, konglomerati, ugljevi i kre njaci), bitno se razlikuju od sklopa karbonatne platforme, ali po hidrogeološkoj funkciji, veli ini i utjecaju na razvoj karstifikacionih procesa unutar karbonatne platforme, ovi bazeni predstavljaju njene zna ajne elemente. Neogeni bazeni su tretirani kao posebna paleogeografsko-strukturna jedinica razvijena u širem prostoru BiH. U podru ju Dinaridske karbonatne platforme to su slijede e jedinice: Cazinsko-biha ki, Drvarski, Glamo ki, Kupreški, Livanjski, Duvanjski, Mostarski, Nevesinjski i Gata ki bazen. Bosanski fliš (Blanchet, 1969.; Aubouin et al., 1970.), tako er poznat kao flišna zona Sarajevo Banja Luka (Moji evi , 1975.), taložio se na padini i podnožju Jadransko-karbonatne platforme (Pami et. al., 1998.). U Bosanskom flišu, koji je debljine oko 3.000 m, mogu se izdvojiti dvije grupe formacija (Oluji , 1980.). U Legendi karte to su brojevi 7 i 8. Starija, Vrandu ka grupa, karakterizira se alterniranjem neflišnih šejlova «paraflišnih» i turbiditnih sekvencija koje su, uglavnom, izgra ene od mikrita, arenita, šejlova, ponegdje interstratificiranih s radiolaritima kao rezultat pelagi kih ingresija; ova je jedinica lijaske do berijaske starosti. Ova grupa formacija sadrži obilan ofiolitni detritus, što indicira da je podru je njenog stvaranja bilo u podru ju ispred obdukovanih ofiolita. Ova grupa formacija je izgra ena od miješanih karbonatno-silikatnih stijena. Mla a, Ugarska grupa formacija, predstavlja pravi karbonatni fliš koji je, uglavnom, izgra en od materijala sa karbonatne platforme Vanjskih Dinarida. Leže diskordantno preko grupe Vranduk. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 21 bos. Ova je jedinica albske do senonske starosti, a ponegdje sadrži i donjopaleogenske mikrofosile, poznata je u literaturi kao Durmitorski fliš. U hidrogeološkom smislu, litološki sastav ovih flišnih formacija je odredio i njihovu hidrogeološku funkciju, pa je kompleks jursko-krednog fliša (Vrandu ka grupa) definiran kao hidrogeološki kompleks sa vodonepropusnom funkcijom, bez akvifera, a kredni karbonatni fliš (Ugarska grupa) kao hidrogeološki kompleks sa mješovitom poroznosti. Alohtone paleozojsko-trijaske formacije remete pravilni zonalni raspored dinaridskih paleogeografsko-strukturnih jedinica. Ove jedinice sadrže, uglavnom, Paleozojske metasedimente i metavulkanite koji su pokriveni permskim sedimentima. Pored paleozojskih formacija, prisutno je obilje trijaskih kre njaka i dolomita uz podre enije sinhrone magmatske i klasti ne stijene. Paleozojski i trijaski kompleksi predstavljeni su Sansko-unskim, Srednjobsanskim i Jugoisto no bosanskim alohtonim masama. Podru je Federacije Bosne i Hercegovine zahvata male prostore poznatog paleozojskog Sansko unskog podru ja. To su tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Klju a i pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu. Srednjobosanskim škriljavim gorjem (Vranica, Kruš ica, Radovan, Bitovnja, Zec i Berberuša), u širem smislu, nazivamo planine, uglavnom, izgra ene od kristalastih škriljaca. Najstarije tvorevine predstavljaju metamorfiti nastali pretežno od sedimentnog kompleksa silurske i ordovicijske starosti. Kompleksi škriljaca, uglavnom, pripadaju faciji zelenih škriljaca niskog stepena metamorfizma, a manjim dijelom prelaznoj epidot-amfibolitskoj faciji. Izdvojeni su slijede i metamorfiti: kvarcno-sricitski, muskovitski, filiti ni, hloritski, otrelitski, amfibolski i grafiti ni škriljci; metapješ ari, kvarciti, dolospariti mermerisani kre njaci i mermeri. Navedeni parametamorfiti najkarakteristi niji su na terenima Busova e, Fojnice, Viteza i Vranice. Me utim, mogu se izdvojiti i ograni ena podru ja karbonatne sedimentacije, izgra ena od kre njaka, dolomita i mermera (Vranica) koja imaju karakter karstne sredine i u kojima je smješteno vodno tijelo podzemne vode. Oblast jugoisto ne Bosne zahvata podru je Fo e, Goražda i Pra e. Najstarije naslage, stariji paleozoik, otkrivene su izme u Fo e i Goražda gdje je o uvan hercinski pravac pružanja slojeva. Kod Ustikoline otkriveni su bankoviti kre njaci (Spasov i Filipovi , 1966. i Kulenovi 1977.) sa konodontima gornjeg silura (Ozarkodina, Panderodus). Dinaridska ofiolitna zona pokriva najve i dio Unutrašnjih Dinarida, a izgra ena je od slijede ih jedinica (Pami , 1982.; Pami et al., 2002.): a) Radiolaritna formacija, srednje/gornjotrijaske do donjokredne starosti, predstavlja sloj na-sloj sekvencu izgra enu pretežno od radiolarita i šejlova s podre enim mikritima i bazaltima. b) Gornjojurski olistostromski ofiolitni melanž ili divlji fliš («wildflysch»), u starijoj literaturi poznat kao dijabaz-rožna formacija, ima debljinu ve u od 1 km. Ova formacija predstavlja haoti nu tvorevinu izgra enu od siltno-glinovitog matriksa sa fragmentima grauvaka, ofiolita i podre eno rožnjaka, glinaca, škriljaca i egzoti nih kre njaka koji su uglavnom trijaske starosti. Gornji dio melanža je metamorfiran kao rezultat konduktivne toplote nastale obduciranjem vru ih i mla ih ultramafitnih geoloških tijela. Ovaj metamorfizam je gornjojurske starosti. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 22 bos. c) Ultramafitni masivi su sa uvani kao relikt okeanske kore koja pliva na debelom ofiolitnom melanžu (dijelovi planina Konjuh, Ozren). Dijelovi ultramafita (lerzoliti i harzburgiti) su serpentinirani. Gornji dijelovi ofiolitnih sekvenci su bili erodirani kada se stvara kora raspadanja serpentinita oboga ena kobaltom i niklom (podru je Gornjih Živinica). Preko kore raspadanja talože se mla e sedimentne kontinentalne i marinske formacije. d) Sedimentne formacije koje leže transgresivno preko ofiolita mogu se izdvojiti u dvije glavne formacije: Pogarska formacija (Jovanovi , 1957.) i platformni kre njaci kod Olova i na Vijencu kod Lukavca. Pogarska formacija je u donjim dijelovima predstavljena klastitima (konglomeratima, pješ arima, bre ama) koji su nastali od detritusa iz jurske ofiolitne zone, ali sa karakteristi nim paleozojskim crvenim granitima prona enim u konglomeratima. Konkordantno preko ovih klastita (gornji dijelovi donje krede) leže gornjokredni rudistni kre njaci (podru je Žep a i Zavidovi a). Platformni tip kre njaka otkriven je kod Olova (podru je Stup anice i Vijenac kod Lukavca) i predstavlja fosiliferne gornjojurske do donjokrene plitkovodne kre njake koji predstavljaju po etak formiranja jedne manje, izolirane, karbonatne platforme koja u podlozi ima ofiolite. Savsko-vardarska zona je prostor izme u južne Tisije i unutrašnjih Dinarida (Sjeverna Bosna), koji je uglavnom pokriven neogenskim sedimentima Panonskog bazena. Pre-neogene formacije su sa uvane na podru ju Trebovca i Majevice. U Savsko-vardarskoj zoni su prisutne gornjokredne do paleogenske flišne jedinice koje su intrudovane paleogenim granitoidima, zatim ofiolitne jedinice, tektonizirani melanž i bimodalni vulkanizam. Post-orogene oligocenske, neogenske i kvartarne formacije. U sadašnjoj strukturi Dinarida važnu ulogu imaju oligocensko-miocenske marinske do slatkovodne naslage nastale nakon finalnog strukturiranja Dinarida za vrijeme eocenske deformacione faze. U Bosni i Hercegovini ima preko 150 malih i velikih slatkovodnih bazena sa naslagama uglja, od ega su u Federaciji Bosne i Hercegovine najpoznatiji Sarajevsko-zeni ki, Bugojanski, Kamengradski, Livanjski, Tuzlanski i Mostarski. U okviru podru ja Federacije Bosne i Hercegovine, u izdvojenim slatkovodnim neogenskim bazenima, izdvojene su naslage predstavljene laporovito-glinovitim sedimentima, rje e konglomeratima, pijeskovima, kre njacima i ugljevima koji se eksploatiraju. Naj eš e, kao pokrovne naslage, u okviru ovih bazena konstatirani su plio-kvartarni pijeskovi i glinoviti pijeskovi sa podre eno šljunkovima. 1.2.2.1. Neogeni bazeni Federacije BiH U strukturi Dinarida zna ajnu ulogu imaju neogenske marinske do slatkovodne naslage nastale nakon izdizanja Dinarida za vrijeme eocenske deformacione faze. U Bosni i Hercegovini ima veliki broj manjih ili ve ih slatkovodnih bazena sa naslagama uglja ili bez njih koji su rasprostranjeni na svim geotektonskim i paleogeografskim jedinicama i mogu se zonirati na: neogeni bazeni karbonatne platforme (Glamo , Livno, Sr evi ko p., Bijelo p., Duvanjsko polje, Kupreško p., Šui ko p., Mostar, Biha , Drvar, Cazin i dr.), neogeni bazeni izme u Srednjobosanskog škriljavog gorja i Dinaridske ofiolitske zone (Sarajevsko-zeni ki bazen, Bugojanski bazen, Sansko-kamengradski, i dr.), neogeni bazeni Unutrašnjih Dinarida, nastali izme u Dinarske ofiolitske i zone Savsko-vardarske zone (Tuzlanski b., Gra anica, Banjalu ki b. i dr.), STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 23 bos. Posebno zna ajni po niz funkcija hidrološkog i hidrogeološkog karaktera su složeni sistemi Mostarskog blata, Hutova i Buškog blata. Litofacijelne karakteristike ovih bazena su, zbog intenzivnih orogenih aktivnosti u tom periodu i cikli nih izmjena uvjeta sedimentacije, veoma raznovrsne ali generalno dominiraju klastiti svih tipova (gline, lapori, pijesci, konglomerati i dr.) sa karbonatnim sekvencama (kre njaci ) i izraženim fazama formiranja ugljenih naslaga. Svaki od ovih bazena bitno utje e na regionalne i lokalne hidrogeološke odnose i dio su sistema cirkulacije podzemnih voda, a sa aspekta hidrogeološkog karaktera podloge na kojoj su formirani zna ajno je razlikovati: neogeni bazeni na karbonatnoj karstificiranoj podlozi, neogeni bazeni na klasti noj vodonepropusnoj podlozi. U podru ju karbonatne platforme, neogeni bazeni zauzimaju zna ajna prostranstva u formi kraških polja i ovdje e se, zbog veli ine i zna aja u formiranju sistema cirkulacije podzemnih voda, odnosno formiranju podzemnih vodnih tijela u podru ju Dinaridske karbonatne platforme, naglasiti neke od njih na podru ju Federacije BiH. Neogeni bazeni i vodonepropusne naslage koje ih tvore, zavisno od lokalnih geoloških prilika i hipsometrijskog položaja, imaju razli itu ulogu unutar hidrogeološkog sklopa karstnih terena. Prvenstveno funkcioniraju kao djelimi ne (vise e), lokalne ili potpune barijere kretanju podzemnih voda, usmjeravaju i njihovo kretanje, i naj eš e odre uju podzemne hidrogeološke vododijelnice. Tako, npr., neogen Duvanjskog polja usmjerava vode na dvije strane: ka vrelima Rame i Sinjskom polju, dok neogen Livanjskog polja ini dugu barijeru, koja, ipak, ne zadržava sasvim vode iz zale a, itd. Na taj na in ove naslage, zajedno sa strukturno-tektonskim poreme ajima i njihovim posljedicama, direktno utje u na položaj u prostoru i dubinu karstifikacije. Tim prije jer su mnogi bazeni znatne mo nosti: od 500 pa do 2.000 m. Vododijelnice izme u slivova Cetine, Krke i Neretve, unutar jadranskog sliva, rezultat su složenog djelovanja više faktora, me u kojima zna ajno mjesto zauzima prostorni položaj stijenskih masa sa funkcijom hidrogeološkog kompleksa, kakvim se mogu smatrati jezerski sedimenti neogena u cjelini, odnosno «promina naslage» razvijene u tom podru ju. Na svom putu prema najnižem erozionom bazisu, dio podzemnih voda više puta nailazi na prepreke od neogenih sedimenata, pojavljuje se na njihovoj površini i te e preko (a djelimi no i kroz) njih, da bi, na suprotnom kraju polja, ponovo ušao u podzemlje i nastavio te i prema nižoj stepenici. Utvr eno je pet horizonata na kojima podzemne vode izlaze na površinu i to: Kupreško polje (1.117 do 1.160 mnm), Šui ko polje (cca 915 mnm), Glamo ko i Duvanjsko polje (oko 860 mnm), Livanjsko polje i Buško blato (oko 700 mnm), te Sinjsko polje (oko 300 mnm). Utvr ena su dva generalna pravca cirkulacije podzemnih voda: zapadni krak, sa kaskadama Glamo ko – Livanjsko – Sinjsko polje i isto ni, markantniji smjer koji se odvija preko Kupreškog, Šui kog, Duvanjskog i Buškog na Sinjsko polje. 1.2.2.2. Glavne navla ne strukture Dinarida Zanemaruju i lokalne tektonske složenosti, vidi se da sve velike paleogeografske i strukturne jedinice leže navu ene jedna preko druge, s Vanjskim Dinaridima na dnu i Savsko-vardarskom zonom na vrhu. Te velike navla no-borane strukture Dinarida deformirane su od gornje jure do eocenske deformacione faze. Imaju i u vidu ovu injenicu, glavne navla ne strukture Dinarida (sl.4.3.) mogu se podijeliti u tri osnovne grupe (koje generalno predstavljaju i paleogeografske jedinice Dinarida): STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 24 bos. Navlake proizašle kretanjem Dinaridske karbonatne platforme, koje se karakteriziraju relativno jednostavnom geometrijom i umjerenom dužinom kretanja (Karstna i Una-Glamo -Drežnica-Gacko navlaka), SARAJEVO MOSTAR BIHA BANJALUKA TUZLA DUBROVNIK LEGENDA Savsko-vardarska navlaka Ofiolitska navlaka Durmitorska navlaka Navlaka bosanskog fli aš Tektonski blok Srednjebosanskog kriljavog gorjaš Krska navlaka Navlaka Glamo Dre nica-Gacko- ž Sansko-unska navlaka Golijska navlaka Radu ašk navlaka 1 2 3 4 5 6 7 1. Unski rasjed 2. Banjalu ki rasjed 3. Spre ansko-kozara ki rasjed 4. Drinski rasjed 5. Sarajevski rasjed 6. Neretvanski rasjed 7. Trebinjski rasjed 0 100 km 8. Busova;ki rasjed 9. Vrbaski rasjed Slika 1.2.2: Glavne strukture Dinarida Bosne i Hercegovine Navlake proizašle kretanjem dinarskog dijela Tetisa, koje se karakteriziraju kompleksnom geometrijom i zna ajnom dužinom transporta (Bosanskog fliša, Ofiolitna i Savsko-vardarska). Navlake proizašle kretanjem paleozojsko-trijaskih jedinica, koje se, tako er, karakteriziraju kompleksnom geometrijom i dužinom kretanja i preko sto kilometara (Durmitorska, Golijska, Sansko-Unska, Klju ko-Raduška). eoni dijelovi ovih navla nih struktura mogu se pratiti stotine kilometara. Svaka od ovih navla nih strukturnih (navlake prvog reda) jedinica su interno ubrane, izrasjedane i podijeljene u navlake drugog reda, koje se mogu pratiti na dužini i do 50 km. Glavne rasjedne strukture Dinarida. U jasno izraženoj navla noj gra i Dinarida, mogu se izdvojiti slijede i rasjedi: dubinski rasjedi, postkolizioni horizontalni i normalni rasjedi - rasjedi prvog reda (neotektonski aktivni rasjedi), gravitacioni i reversni rasjedi drugog reda. Izdvojeni dubinski rasjedi sijeku cijelu Zemljinu koru ili njene velike dijelove. Glavni pravac pružanja ovih rasjeda je sjeverozapad-jugoistok, dok su izdvojeni i rasjedi pravca pružanja sjeveroistok-jugozapad i oni vjerovatno predstavljaju granice magnetnih anomalija. Lokacije i dugotrajna aktivnost dubinskih rasjeda imale su zna ajnu ulogu u oblikovanju geologije. O igledno STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 25 bos. je da oni imaju vezu izme u geotektonskih jedinica, magmatizma i metalogenije, geotermalne energije, nalazišta plina i nafte, a naro ito su zna ajni za seizmi ku aktivnost podru ja Bosne i Hercegovine. Dubinski rasjedi imaju približno vertikalni položaj, a njihovo pružanje je saglasno sa pružanjem geotektonskih jedinica i neotektonskih zona. Površinska geologija i recentna seizmi ka aktivnost ukazuje na njihovu izraženu neotektonsku aktivnost. 1.2.3. Stanje šuma Ukupni šumski fond na podru ju Federacije BiH ima prirodnu strukturu, iako su u periodu od 1970. do 1995. godine šumski resursi znatno degradirani. Prirodna struktura šumskog fonda, stru nim i brižnim upravljanjem, bit e osigurana i u budu nost, dok e prirodno podmla ivanje poticati a dugotrajnost upravljanja unapre ivati, biološku razli itost što e sveukupno unaprijediti op ekorisne i polivalentne funkcije šume. Šumski resursi, radi iznimno dugog reprodukcionog perioda, kao i, s druge strane, visokog nacionalnog interesa za ovu privrednu granu, zahtijevaju posebnu pažnju. U aktuelnom kontekstu življenja pove ani su zahtjevi za korištenjem polivalentnih funkcija i to naro ito kroz izdvajanje: zašti enih šuma, zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom. Zašti ene šume predstavljaju prostore posebne namjene u smislu o uvanja sjemenskih sastojaka i pra enja ekosistema. Zaštitne šume imaju poseban zna aj i ulogu u zaštiti izvorišta, posebno izvorišta pitke vode i vodotoka, konzervaciji površinskih voda, zaštiti od incidentnih one iš enja, zaštiti od negativnih utjecaja površinske erozije tla uzrokovane oborinskim vodama, sprje avanju pojave klizišta itd. Šume s posebnom namjenom predstavljaju polazne elemente za uspostavljanje prirodnih rezervata, nacionalnih parkova, spomenika prirode i zašti enih pejzaža. Da bi se ukazalo na zna aj navedenih funkcija šuma, u narednoj tabeli se daje pregled struktura šuma i šumskog zemljišnog prostora u Federaciji BiH. Šira kategorija šuma i šumskog zemljišnog prostora Površine (ha) Površine u procentima (%) Visoke šume s prirodnom obnovom 514.244 40,1 Visoke degradirane šume 16.912 1,3 Šumske kulture s procijenjenom drvnom masom 51.251 4,0 Šumske kulture bez procijenjene drvne mase 13.217 1,0 UKUPNO VISOKE ŠUME 595.624 46,4 Izdana ke šume 252.703 19,7 UKUPNO OBRASLO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 848.327 66,1 Goleti sposobne za pošumljavanje 185.803 14,5 Goleti nesposobne za pošumljavanje 121.468 9,5 UKUPNO NEOBRASLO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 307.361 24,0 UKUPNO ZA UPRAVLJANJE 1.155.598 90,1 Minirane površine (sve kategorije) 127.129 9,9 SVEUKUPNO (nesporno): 1.282.727 100,0 Tabela 1.2.1.: Tabela zastupljenosti šumskih resursa na prostoru Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 26 bos. 1.2.3.1. Upravljanje šumama u kontekstu zaštite voda Na površinske i podzemne vode, kao prirodni resurs, u zna ajnoj mjeri imaju utjecaja šumsko privredne mjere. Naprimjer, na ini sje e utje u na sadržaje i dinamiku vode u površinskim i dubljim dijelovima pedosfere. U ravnim zonama, koje su naprimjer karakteristi ne za neposredni sliv Save, mogu e su pojave vodoležnosti ili pojave viškova vode u zonama poljoprivredne proizvodnje. U istim zonama, i sa istim tlima u kojima je zastupljena odgovaraju a šumska vegetacija, ne javljaju se vodoležnosti. Za dinamiku voda karakteristi no je to da redovna ophodnja-prorje ivanje, utje u na pove anja rezervi vode u tlu, a krošnje svojom površinom štite tlo od prekomjernog zagrijavanja i isparavanja voda. Jedna od najvažnijih ekoloških funkcija šume je zaštita voda. Prema Zakonu o šumama Federacije BiH6, dio 5 u lanovima 38., 39., 40. i 42., govori se o šumama s posebnim režimom upravljanja. Prema ovom Zakonu, u šume s posebnim na inom upravljanja spadaju: zaštitne šume, šume s posebnom namjenom i šume krša. U neposrednom slivu rijeke Save zna ajan zaga iva voda je poljoprivreda (mineralna hraniva, zaštitna sredstava - herbicidi i pesticidi, organske komponente, ostaci goriva i maziva itd.), imaju i u vidu da je ovo dominantno poljoprivredno podru je. Radi opasnosti od one iš enja voda, zna ajna je uloga šumske vegetacije i tla, posebno njegovih pufernih svojstava. Integralnim djelovanjima ovih dvaju faktora ublažavaju se ili sprje avaju negativni utjecaji na površinske i podzemne vode. Posebno je važna uloga šumskih sistema koji svojim metaboli kim funkcijama korjenovog sistema i nadzemnih, a posebno zelenih dijelova (lisna površina ima ulogu ublaživa a i absorbenta nepovoljnih utjecaja), vrše posrednu zaštitu od zaga enja koja mogu biti rastvorena ili suspendirana u oborinskim vodama. U neposrednom slivu rijeke Save dominiraju listopadne šume, pa su efekti zaštite voda tokom vegetacione sezone puno izraženiji. Pored ovakve funkcije, šumski sistemi su zna ajan regulator vodnog režima i ujedna avanja visokih nivoa podzemnih voda. U dijelovima gdje su šume zamijenjene poljoprivrednim prostorom, stalno se javljaju problemi viškova podzemnih voda i njihovih visokih nivoa, što uzrokuje potrebu za izgradnjom odvodnih sistema. U zonama podsliva Une sa Koranom i Glinom zastupljeni su pretežno trijaski karstni tereni sa zna ajno zastupljenim kavernoznim i pukotinskim vodonosnicima, te je u ovim dijelovima iznimno važna zaštitna uloga šuma od procesa dubinske erozije tla i zamu enja izvorskih voda nakon obilnih oborina. Efekt zaštite podzemnih vodonosnika od zamu enja, uzrokovanih dubinskom erozijom tla kroz pukotinske sisteme, a koji osiguravaju zastupljene šume u ovom podslivu, iznimno je važan jer se u ovoj zoni podsliva nalaze karstni izvori zna ajne izdašnosti. Pored ove uloge, važna je uloga šume u izjedna avanju i ublažavanju vršnih protjecaja i ujedna avanju vodnog režima. Na prostorima bez šumske vegetacije prisutne su velike oscilacije u dinamici vode zbog visokih temperaturnih kolebanja. U dijelu podsliva prisutni su podzemni vodonosnici me uzrnske poroznosti, pa i u ovim prostorima šumska vegetacija ima zna ajnu ulogu u procesima izjedna avanja brzina površinskog otjecaja i perkolacije oborinskih voda. Posebno je važna uloga visokih mješovitih šuma u zaštiti od po etaka erozije i zaštiti od intenzivnih erozionih procesa. Kalkulacije o negativnim utjecajima šumskih sistema na dinamiku vode, posebno u karstnim regionima, nisu u skladu s ciljevima dugoro nog održivog upravljanja vodnim resursima. U zonama podsliva Vrbasa, visoke mješovite šume imaju odlu uju u zaštitnu ulogu površinskih i podzemnih vodonosnika. Ovo se posebno odnosi na zaštitnu ulogu prostora koji su dolomitnog 6 Sl. novine FBiH br:20/02 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 27 bos. karaktera i prostora koji predstavljaju kontaktne zone magmatskih masiva i karbonatnih trijaskih masiva. U ovim zonama su relativno plitke podzemne vode, pa šumski sistemi visokih mješovitih šuma vrše zaštitu od zaga enja suspendiranim materijama izvorskih voda, koje bi moglo biti uzrokovano dubinskom erozijom i pronosima fizi kih i hemijskih zaga enja. Na ovaj na in, osigurava se i održava stalan kvalitet podzemnih voda, a ve ina eventualnih zaga enja koja može biti sadržana u oborinskim vodama bude zadržana na nadzemnim dijelovima i na taj na in se ublažavaju utjecaji incidentnih zaga enja. U daljnjem procesu ublažavanja negativnih utjecaja, u procesima dezintegracije organskih komponenti, tlo preuzima zna ajnu ulogu, vezuju i u stabilne forme eventualne zaga iva e. U nižim dijelovima podsliva Vrbasa, pretežno su zastupljene listopadne šume, ija se uloga zaštitnog faktora od zaga enja zna ajno pove ava tokom vegetacione sezone, a trajno je prisutna zna ajna uloga u zaštiti nagnutih pozicija od erozionih procesa uzrokovanih vodom. Srednjobosansko podru je, koje predstavlja podsliv Bosne, vrlo je osjetljivo na erozione procese pa sve vrste zastupljenih šumskih sistema, u ovom smislu, imaju važnu ulogu. Posebno je važan aspekt za najniže i brdske dijelove podsliva. Važna je uloga pretežno listopadnih šuma u ovom dijelu podsliva, i to u zonama klizišta. Ove šume svojim mehanizmima poboljšavaju procese stabilizacije terena ili doprinose usporavanju ovih procesa. Na ovaj na in se održava uspostavljena stalna dinamika podzemnih voda i omogu ava relativna ujedna enost izdašnosti vrela. Uloga protiverozione zaštite je zna ajna, a posebno je izražena u toku vegetacione sezone kada su prisutne intenzivne ljetne oborine koje izazivaju velike štete. Visoke mješovite šume, u planinskim zonama u obuhvatu ovog podsliva, održavaju visoki kvalitet podzemnih vodonosnika, onemogu avaju i dubinsku eroziju i zadržavaju i, svojim nadzemnim i podzemnim sistemima, ve inu fizi kih i hemijskih zaga enja. U planinskim dijelovima podsliva Drine zastupljene su visoke mješovite šume ija je uloga zna ajna u zaštiti podzemnih vodonosnika od incidentnih zaga enja izazvanih dubinskom erozijom u karstificiranim podru jima. U brdskom dijelu prevladavaju listopadne šume sa zna ajnom protiverozionom ulogom i ulogom izjedna avanja temperaturnih kolebanja i dinamike otjecajnih voda. U slivu Neretve naviše je izražena vegetacijska razli itost. U izvorišnom dijelu najzna ajnija je vodozaštitna uloga visokih mješovitih i listopadnih, pretežno bukovih šuma. Njihov zna aj je u zaštiti od incidentnih zaga enja šireg izvorišnog dijela. U kanjonskim i klisurastim dijelovima, važnu ulogu imaju šume u zaštiti od vodne erozije. Karstificirani, pretežno jurski i kredni prostori sliva Neretve, obiluju podzemnim tokovima i podzemnim vodonosnicima razli ite izdašnosti, u ijoj zaštiti od incidentnih zaga enja ili od zamu enja, zna ajnu ulogu igraju sve vrste i zastupljeni tipovi šumskih zajednica. Istaknuta je uloga šumskih, pretežno kserofitnih, sistema u podru jima Hercegovine gdje su prisutne intenzivne i obilne oborine koje uzrokuju jaku dubinsku i površinsku eroziju. U dijelovima bez šumske vegetacije na karstificiranim podru jima ekstremno je prisutna površinska i dubinska erozija tla, te su, kao posljedice takve erozije, prisutni zna ajni prostori takozvanog „ljutog“ krša ili potpuno površinski bezvodni prostori. U širem obuhvatu delte Neretve, koji manjim dijelom pripada prostorima Bosne i Hercegovine, nalazi se mo varna zona Hutovog blata koja, iz aspekta zaštite voda, ima višestruki zna aj, a jedan od najvažnijih je razli itost flore i faune koja je definira i u okvirima evropskih direktiva. U slivu Krke i Cetine pretežno su zastupljene listopadne šume, sa važnom ekološkom, ambijentalnom i vodozaštitnom ulogom. Zbog zaštite podzemnih karstnih vodonosnika, kao imperativno, name e se održanje i unapre enje šumskih sistema kako bi se umanjile potencijalne mogu nosti zaga enja voda i vrlo estih podzemnih i mješovitih površinskih i podzemnih rije nih tokova. Pojedina ne šumske površine, po obodima karstnih polja, imaju zna ajnu ulogu u STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 28 bos. umanjivanju negativnih posljedica eolske erozije i prekomjerne evaporacije retencionih voda s poljoprivrednih površina, uzrokovanih toplim vjetrovima. Obalni pojas mora u potpunosti predstavlja karstne i površinski bezvodne prostore na kojima je izrazito prisutna dubinska erozija i erozija izazvana vjetrom. Zastupljena vegetacija degradiranih listopadnih šuma, makije i esmine, ima zna ajnu ulogu u zaštiti podzemnih vodonosnika i podzemnih vodnih tokova od zamu enja i incidentnog zaga enja, eventualno uzrokovanog oborinskim vodama. Ovakav tip vegetacije, iako ne predstavlja tipi ne šumske sisteme, tako er ima zna ajnu ulogu u konzervaciji vode koja se nalazi u tlu ili blizu površine tla i koja ima odlu uju u ulogu u održanju vegetacije mediteranskog dijela obalnog pojasa. Pored navedenog, vegetacija obalnog pojasa mora zna ajno ublažava temperaturne ekstremne oscilacije tokom ljetnih mjeseci, što opet utje e na duži period zadržavanja raspoloživih koli ina voda. 1.2.3.2. Upravljanje šumama u kontekstu zaštite od erozija Vrlo neujedna ena geomorfološka struktura prostora Federacije BiH je jedan od razloga potencijalne i realne erodibilnosti zemljišta. Bez obzira radi li se o šumskim, poljoprivrednim ili drugim prostorima, rizici od erozije vodom su zna ajni. Tercijarni sedimenti pretežno su zastupljeni u neposrednom slivu Save i vrlo su osjetljivi na eroziju izazvanu vodom, dok su mogu nosti pojave muljevitih bujica izražene u prostorima u kojima su narušeni stabilni šumski sistemi. Neposredni sliv Save predstavlja erodibilni prostor sa izraženom tendencijom taloženja nanosa i smanjivanje protjecajnih kapaciteta korita dotjecajnih vodotoka. Zbog toga, ravni arski dio predstavlja stalno plavno podru je. U podslivu Une sa Glinom i Koranom postoje rizici od erozije. Zaštita od erozije provodi se pravilnim upravljanjem šumskim resursima i održavanjem u stabilnom stanju ostalih zastupljenih ekosistema. U planinskom dijelu podsliva Vrbasa prisutne su potencijalne opasnosti od bujica, pa se zaštita ovog dijela podsliva provodi šumsko-privrednim zahvatima i ure enjem širih zona korita. U brdskom dijelu podsliva Vrbasa, mogu nosti pojave erozije su pove ane ukoliko se naruše stabilni šumski ekosistemi. Efikasne mjere su zaštita šuma od prekomjerne sje e i održavanje drugih ekosistema u stabilnom stanju. Podsliv Bosne predstavlja eroziono vrlo osjetljiv prostor, pa su u ravni arskom dijelu toka prisutni procesi nanošenja i taloženja erodiranih materijala, što uzrokuje smanjenje protjecajnih kapaciteta korita sa svim prate im posljedicama. Kao važna mjera zaštite od erozije, preporu uje se unapre enje upravljanja šumskim sistemima uz smanjenje šumskih sje a. Pored ovoga, potrebno bi bilo unaprijediti op u okolinsku svijest i znanja što bi zna ajno doprinijelo stabilizaciji rizi nih podru ja. U podslivu Drine postoje rizici od erozije ukoliko se poremete ve uspostavljeni stabilni odnosi šumskih ekosistema. Najbolje mjere zaštite su provo enje planiranih šumsko-privrednih aktivnosti. U slivu Neretve vrlo je izražena buji na erozija i to posebno u dolomitnim podru jima i u slivnim zonama vodnih akumulacija. Pojava nanosa u akumulacijama, smanjuje njihove ukupne kapacitete. Najvažnije protiverozione mjere sastoje se u pošumljavanju, održanju ujedna enog stanja u zastupljenim šumskim ekosistemima, kao i smanjivanju rizika od požara. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 29 bos. U podru ju sliva Krke i Cetine i u obalnom pojasu mora, gdje su u potpunosti zastupljeni kre nja ki, jako karstifikovani masivi, zna ajno su izraženi procesi dubinske erozije. Ovakvi procesi mogu negativno utjecati na opstanak vegetacije. U najvažnije mjere zaštite od erozije u ovoj zoni ubrajaju se zaštita od prekomjernog pašarenja, zabrana sje a, pošumljavanje i pravilne šumsko uzgojne mjere. 1.2.4. Zašti ena podru ja Sva zašti ena podru ja, u kontekstu zaštite prirode, imaju posebno izraženu biološku raznolikost, a jedna od osnovnih ideja u donošenju zaštitnih okvira bila je ukupno održanje zate enih ekoloških odnosa i ublažavanje negativnih antropogenih utjecaja, kako bi se zaštitili prirodni resursi u ijim okvirima su površinske i podzemne vode. U Federaciji BiH upravljanje okolišem je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, te kantonalnih ministarstva. Na nivou države Bosne i Hercegovine, ove nadležnosti su u okvirima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Pored nositelja aktivnosti zaštite okoline, u ove procese su uklju eni Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao i kantonalna ministarstva. Briga o zašti enim podru jima regulirana je Zakonom o zaštiti prirode7, kojim se ure uje zaštita, o uvanje, obnova i održivi razvoj prirode u Federaciji BiH. Zakonom su obuhva ene op e i posebne mjere zaštite uspostavljanjem zašti enih podru ja. U nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine su zašti ena prirodna podru ja i nacionalni parkovi, a u nadležnosti kantona zašti eni pejzaži i spomenici prirode8. U kategoriju zašti ena podru ja uvrštavaju se, po Zakonu o vodama, i zašti ene zona izvorišta (stav 3.5.5. Strategije). Zakonom o zaštiti prirode je regulirana materija u cilju definiranja uvjeta i na ina zaštite, o uvanja i održivog korištenja prirodnih podru ja, op ih mjera zaštite prirodnih i životinjskih vrsta i posebnih mjera zaštite prirode, što se ostvaruje proglašavanjem i uspostavljanjem zašti enih podru ja. Zakonom o zaštiti prirode se utvr uju 4 prostorne kategorije zašti enih podru ja9: Kategorija 1 - podru ja zaštite prirode: zašti eno podru je ustanovljeno u nau ne svrhe ili radi zaštite divljine; Kategorija 2 – nacionalni park: zašti eno podru je ustanovljeno u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije; 7 Sl. novine FBiH br.33/03. Prema ovom Zakonu, lan 25, zašti ena podru ja su: (1) zašti ena prirodna podru ja ustanovljena u nau ne svrhe ili radi zaštite divljine, (2) nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije; (3) spomenici prirode ustanovljeni u svrhu o uvanja specifi nih prirodnih karakteristika i (4) zašti eni pejsaži ustanovljeni u svrhu o uvanja kopnenih pejzaža, priobalnih podru ja i rekreacije. 8 Za upravljanje zašti enim podru jima donesene su i druge odredbe, od kojih su važne: Pravilnik o uvjetima pristupa zašti enim podru jima (Sl. n. FBiH br. 69/06), Pravilnik o sadržaju i na inu vo enja registra zašti enih podru ja (Sl. n. FBiH br. 69/06), Pravilnik o sadržaju i na inu izrade plana upravljanja zašti enim podru jima (Sl.n. FBiH br. 65/06), te pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili o uvanje kako bi se sprije io zna ajan negativni utjecaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (Sl.n. FBiH br. 65/06). Pored navedenih zakonskih dokumenata i drugih akata, zašti ena podru ja su obuhva ena i Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine. FBiH br. 02/06). Ovim Zakonom su regulirana podru ja posebnih obilježja, podru ja izrazitog prirodnog i kulturnohistorijskog zna aja. 9 Kategorije zašti enih podru ja se ne podudaraju sa nomenklaturom Me unarodne unije za zaštitu prirode, što bi trebalo prilagoditi izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode. (Izvor: „Informacija o zašti enim prirodnim podru jima u Kantonu Sarajevo, Ministarstvo prostornog ure enja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, novembar 2008.) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 30 bos. Kategorija 3 – spomenik prirode: zašti eno podru je ustanovljeno u svrhu o uvanja specifi nih prirodnih karakteristika; Kategorija 4 – zašti eni pejsaž: zašti eno podru je ustanovljeno u svrhu o uvanja kopnenih pejzaža, priobalnih podru ja i rekreacije. Na podru ju Federacije BiH do sada su ustanovljena zašti ena podru ja, od kojih se navode slijede a: Ve i dio podsliva rijeke Une proglašen je ''podru jem od zna aja za Federaciju Bosne i Hercegovine''10 i stavljen pod zaštitu Zakonom o nacionalnom parku Una. Osnovni cilj postavljene zaštite ovog podru ja bio je zaštita rijeke Une, o uvanje sedrenih tvorevina, o uvanje kvalitete voda, o uvanje biljnog i životinjskog svijeta i njihovih razli itosti, kao i spomenika kulture u granicama podru ja i u njegovoj neposrednoj kontakt zoni. U obimu ''podru ja od zna aja za Federaciju'', izdvojen je prostor od 19.800 ha koji ima kategoriju ''nacionalni park''11, a prostor od 13.500 ha bit e u kategoriji ''strogo zašti eni prostor'', dok e 6.300 ha biti kategorirano kao ''podru je kontroliranog razvoja''. Pored rijeke Une, zna ajni i vrijedni pažnje s karstnim karakteristikama su vodotoci: Unac, Ostrovica, Klokot i Bastašica, sa svojim izuzetno lijepim vrelima. Podru jem posebnih obilježja od zna aja za Federaciju Bosne i Hercegovine proglašeni su Igman-Bjelašnica-Treskavica i Viso ica.12 Prostor obuhvata Hercegova ko-neretvanski i Kanton Sarajevo. U ovom podru ju posebnih obilježja zna ajni vodotoci su: Željeznica, Bijela i Crna rijeka, u širem podru ju nalazi se Neretva i Bora ko jezero sa rijekom Šišticom kao istekom iz jezera i rijeka Rakitnica. Površinskih voda gotovo uop e nema na cijelom prostoru. Cijeli prostor se odlikuje izraženom vegetacijskom razli itosti. Specifikum ovog prostora predstavlja prašuma „Ravna Vala“ koja je specijalni istraživa ki i obrazovni rezervat. Spomenik prirode Skakavac, na podru ju Kantona Sarajevo13, površine 1.430 ha. Zna ajan je i sa hidrološkog aspekta, a odlikuje se visokim stepenom biološke raznolikosti. Spomenik prirode Vrelo Bosne, na podru ju Kantona Sarajevo, površine 603 ha.14 Spomenik prirode Tajan, na podru ju Zeni ko-dobojskog kantona. Površina ovog zašti enog podru ja prirode iznosi 3.510 ha a prostire se na op inama Zavidovi i i Kakanj.15 Spomenik prirode Prokoško jezero, na podru ju Srednjobosanskog kantona na površini od 2.225 ha.16 Zašti eni pejzaž Bijambare obuhvata površinu od 367,36 ha i karakteriziraju ga geomorfološke i vegetacijske specifi nosti. Zašti eno podru je „Bijambare“17 proglašeno je IV kategorijom ili 10 Odluka o utvr ivanju podru ja sliva rijeke Une podru jem od zna aja za Federaciju BiH. Sl. novine Federacije BiH br.32/04 i 80/07 11 Zakon o Nacionalnom parku Una, Sl. novine Federacije BiH br.44/08 12 Odluka o utvr ivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Viso ica) podru jem posebnih obilježja od zna aja za Federaciju BiH. Sl. novine Federacije BiH br.8/05 i 66/08 13 Odluka o proglašenju šireg podru ja vodopada Skakavac Spomenikom prirode. Sl. novine Kantona Sarajevo br.10/02 14 Zakon o proglašenju spomenika prirode Vrelo Bosne. Sl. novine Kantona Sarajevo br.16/06 15 Sl. novine Zeni ko-dobojskog kantona br.3/08 16 Sl. novine Srednjobosanskog kantona, br.12/05. U toku je inicijativa za proglašenje prostora Semešnica spomenikom prirode. 17 Zakon o proglašenju zašti enog pejzaža Bijambare. Sl. novine Kantona Sarajevo br.21/03 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 31 bos. ''zašti enim pejzažom'', namijenjenim za o uvanje, nau na istraživanja, ekološka obrazovanja, kao i rekreaciju i turizam. Rekreacioni centar „Duga Luka“ kod Biha a, proglašen je zašti enim prostorom „šume sa posebnom namjenom“, ija površina obuhvata 118,2 ha.18 Poseban zna aj za Federaciju Bosne i Hercegovine imaju dva parka prirode, uspostavljena 1995. godine, Hutovo blato i Blidinje19. Park prirode Hutovo blato predstavlja mo varnu oblast u slivu Neretve. Jedna je od najbogatijih zašti enih oblasti sa površinom od 7.411 ha i uvrštena je na listu posebno zašti enih mediteranskih oblasti prema Barcelonskoj konvenciji iz 1964. godine. Hutovo blato je, za sada, jedini prostor u Federaciji BiH koji je uvršten (2002. godine) u popis mo varnih staništa od me unarodne važnosti (Ramsarska konvencija iz 1971. godine). Park prirode Blidinje se nalazi na prostoru vrsnice, na oko 2.000 m. n.v. Florni elementi ovog parka i susjednih oblasti Prenja, abulje i Vrana, koji ovaj sklop planina u fitogeografskom smislu uvrštavaju u takozvani „Hercegova ki endemi ni razvojni centar“, obiluju endemi nim vrstama koje su zastupljene samo na ovim planinama ili u zoni Dinarida. Ukupno je u Federaciji BiH, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, do 2009. godine zašti eno 280,76 km20. Površina zašti enih podru ja od prije donošenja Zakona o zaštiti prirode iznosi 435,49 km2, tako da je ukupna površina ovog podru ja 716,25 km2, odnosno 2,74% od površine Federacije BiH, odnosno 1,4% od površine Bosne i Hercegovine. 21 1.2.5. Op e hidrografske karakteristike U hidrografskom smislu, površinske vode prostora Federacije BiH pripadaju rije nim bazenima Crnog, odnosno Jadranskog mora. Od ukupne površine Federacije BiH (26 127 km2) crnomorskom slivu, odnosno vodnom podru ju rijeke Save pripada 17.506 km2 (67%) a jadranskom, odnosno vodnom podru ju Jadranskog mora 8.621 km2, (33%).22 Podjela prostora Federacije BiH po navedenim vodnim podru jima je i osnova za nadležne prostore agencija za vodna podru ja koje su osnovane shodno Zakonu o vodama. Ilustrativan prikaz granica vodnih podru ja dat je na narednoj slici. 18 Rješenje o proglašavanju šume sa posebnom namjenom, sa službenim nazivom: Rekreacioni centar Duga Luka Plješevica, Biha , Unsko-sanski kanton, Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, 3. maj 2006. 19 Odredba o zaštiti prirode HR HB, Zakon br.13/95 20 Prema informaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma, april 2010. 21 U toku je procedura proglašenja dijela podru ja planine Konjuh, sa dijelom slivnog podru ja gornjeg toka rijeke Oskove, površine oko 8.000 ha, zašti enim pejsažem. 22 „Odluka o granicama rije nih bazena i vodnih podru ja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“, Sl. list FBiH br: 41/07. Podaci iz ove Odluke se razlikuju od onih kojima raspolaže Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo. Prema ovoj instituciji, površina vodnog podru ja rijeke Save iznosi 17.533 km2. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 32 bos. Slika 1.2.3: Prikaz granica vodnih podru ja prostora Federacije BiH Na slijede im slikama se daju prikazi podru ja analiza, a u nastavku osnovne hidrogeološke i hidrografske karakteristike slivnih i podslivnih podru ja Federacije BiH. Slika 1.2.4: Prikaz vodnih podru ja Federacije BiH sa slivnim i podslivnim podru jima Vodno podru je rijeke Save: 17.506 km2 Vodno podru je Jadranskog mora: 8.621 km2 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 33 bos. 1.2.5.1. Vodno podru je rijeke Save Neposredni sliv rijeke Save: Cijelo podru je podsliva rijeke Save u Bosni i Hercegovini je paleografski locirano izme u Panonske nizije i centralnog dinarskog podru ja. Razvoj doline rijeke Save je povezan sa razvojem panonskog bazena nastalog u srednjem tercijaru. Podru je podsliva rijeke Save u Federaciji BiH je ograni eno na 1.155 km2 23 i ve im dijelom se odnosi na podsliv rijeke Tinje. Slika 1.2.5: Neposredni sliv rijeke Save Podsliv Une sa Glinom i Koranom: Rijeka Una drenira sjevernu stranu dinarskog karsta sa površinom podsliva u Federaciji BiH od 5.762 km2 (rijeka Una sa Sanom), a ukupna je 9.368 km2. Izvor rijeke Une se sastoji od velikog broja zna ajnih karstnih vrela. Pored glavnog, južno od Suvaje, postoje još dva- Velika i Mala Netka. Ova tri vrela formiraju rijeku Unu koja neposredno nizvodno prima vode Srebrenice. Najvažnije desne pritoke Une su: Unac, Krušnica, Sana, Mlje anica i Moštanica. Lijeve pritoke su Klokot i Žirovac. Rijeka Una ima karakteristi an snježno-kišni režim sa niskim ljetnim i visokim proljetnim i jesenjim protjecajima i, vrlo esto, izuzetno velikim zimskim vodama. 23 Izvor podataka za površine pojedinih podslivnih i slivnih podru ja, kao i za dužine navedenih rije nih tokova, je Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo. Razlike koje se javljaju u odnosu na dokument: „Odluka o granicama rije nih bazena i vodnih podru ja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“, Sl. list FBiH br: 41/07. su rezultat neusaglašenog pristupa radu, što je predmet budu eg rada navedene institucije sa agencijama za vodna podru ja rijeke Save i Jadranskog mora. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 34 bos. Slika 1.2.6: Podsliv Une sa Glinom i Koranom Podsliv Vrbasa: ovo podru je je locirano u jugozapadnom dijelu Federacije BiH, odnosno u centralnom dijelu Dinarskog masiva. Ukupna površina sliva iznosi 6.386 km2, a u Federaciji BiH 2.165 km2. Izvor Vrbasa je smješten u podnožju planine Vranice. Najzna ajnije desne pritoke su Ugar i Vrbanja, a lijeve Pliva i Crna Rijeka. Rijeka Vrbas ima izražen pluvijalno snježni režim sa visokim proljetnim i jesenjim a niskim zimskim i ljetnim protjecajima. Slika 1.2.7: Podsliv rijeke Vrbas STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 35 bos. Podsliv Bosne. Ovo podslivno podru je zauzima centralni dio Federacije BiH. Ukupna površina sliva iznosi 10.457 km2, a u Federaciji BiH 7.477 km2. Rijeka Bosna se formira jakim karstnim vrelom u podnožju planine Igman. Zna ajne desne pritoke su Željeznica, Miljacka, Stavnja, Krivaja i Spre a, a lijeve Zujevina, Fojnica, Lašva i Usora. Prostor podsliva rijeke Bosne je i najguš e naseljen u Federaciji BiH sa najzna ajnijim industrijskim kapacitetima. Slika 1.2.8: Podsliv rijeke Bosne Podsliv Drine: Cijeli podsliv rijeke Drine obuhvata centralni dio Dinarida, po evši manjim dijelom u Albaniji pa do Panonske nizije, odnosno uš a u rijeku Savu. Ukupna površina podsliva je 19.946 km2, a u Federaciji BiH 974 km2. Rijeka Drina nastaje spajanjem rijeka Pive i Tare, a do uš a prima desne pritoke ehotinu, Lim, Uvac, Rzav i Jadar, te lijeve Sutjesku, Pra u i Drinja u. U vodnom režimu ove rijeke, dominantnu ulogu imaju visoki proljetni protjecaji, kao posljedica topljenja snijega i intenzivnih padavina. Posebno su izraženi niski ljetni protjecaji, kao posljedica malih padavina i izraženije evpotranspiracije. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 36 bos. Slika 1.2.9: Podsliv Drine 1.2.5.2. Vodno podru je Jadranskog mora Ovo podru je u Federaciji BiH obuhvata izrazito kraški prostor na kojem su formirani zna ajni površinski tokovi: Neretva, Krka i Cetina. Uglavnom je formirano od vodopropusnih stijena karstificiranih kre njaka mezozoika i kenozoika, dok se vodonepropusne stijenske mase pojavljuju mjestimi no. Formiranje vrela na ovakvim podru jima je rezultat sposobnosti karsta da koncentrira pravce cirkulacija podzemnih voda koje se prazne na jednoj ili više lokacija. Cirkulacija podzemne vode u kršu se razlikuje od cirkulacije podzemne vode u drugim sredinama i teško je ta no utvrditi okolnosti pod kojima se ona vrši. Za prostor Federacije BiH zna ajni su vodotoci, odnosno slivovi: rijeke Neretve i rijeke Krke sa Cetinom. Sliv rijeke Neretve: Zauzima najve i dio vodnog podru ja Jadranskog mora, a sa ukupnom dužinom u BiH od 205,12 km ini najve u rijeku bosanskohercegova kog krša. Površina sliva u Federaciji BiH iznosi 5.745 km2, dok je ukupna površina sliva oko 12.750 km2, zajedno sa podslivom rijeke Trebišnjice. U gornjem toku, Neretva te e kanjonom i prima desne pritoke: Jasenicu, Rakitnicu, Trešanicu, Kraljušnicu, Neretvicu i Ramu, dok su lijeve pritoke: Šištica i Bištica. U srednjem toku, nizvodno od grada Jablanice, prima desne pritoke Doljanku i Drežanku i lijevu- Prenjsku rijeku. U donjem toku, nizvodno od Mostara, Neretva formira široku dolinu i prima desne pritoke: Radobolju, Lišticu i Ugrova u, koje dolaze preko Mostarskog Blata i Jasenice, a nizvodno od apljine rijeku Trebižat. Lijeve pritoke na ovom dijelu su Buna, Bregava i Krupa. I pored toga što je Neretva bogata vodom, njene pritoke sa viših horizonata povremeno presušuju. Dio lijeve pritoke u Federaciji BiH, rijeka Trebišnjica, se usmjerava ka HE apljina, djelimi no reguliranim koritom kroz Popovo polje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 37 bos. Slika 1.2.10: Sliv rijeke Neretve Sliv Krke i Cetine: Ovo podru je, površine 2.876 km2, obuhvata kraška polja zapadnog dijela Federacije BiH - Glamo ko, Livanjsko, Kupreško i Duvanjsko - koja leže na nadmorskim visinama od 700 do 1.200. Obzirom na me usobne visinske odnose, karstificirane propusne vapnence i nepropusne tercijarne sedimente u kraškim poljima, dolazi do pojava snažnih vrela, kao što su Bistrica, Sturba, Žabljak i Šuica. Vodotoci formirani od ovih vrela su uglavnom kratki, nemaju površinske recipijente, nego ponorima otje u u rijeku Cetinu. Izgradnjom HE Orlovac vode zapadnobosanskih kraških polja se uglavnom prikupljaju u akumulaciju Buško blato, odakle se, nakon energetskog korištenja u Republici Hrvatskoj, ispuštaju u rijeku Cetinu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 38 bos. Slika 1.2.11: Sliv Krke i Cetine Na slijede em grafiku se daje ilustracija odnosa veli ina površina opisanih slivnih i podslivnih podru ja u Federaciji BiH. Slivna i podslivna podru ja Federacije BiH Nep. Sliv r. Save 4% Podsliv Une sa Glinom i Koranom 22% Podsliv Bosne 29% Podsliv Drine 4% Sliv Cetine 11% Other 33%Podsliv Vrbasa 8% Sliv Neretve 22% Slika 1.2.12: Odnos slivnih i podslivnih podru ja Federacije BiH Jedna od osobenosti vodnog podru ja Jadranskog mora su kraška polja koja se formiraju u nizovima na razli itim nadmorskim visinama. Ovakav položaj omogu ava cikli no pojavljivanje i nestajanje voda od polja do polja, odnosno omogu ava da se voda sa viših, djelomi no ili ukupno, pojavljuje na vrelima nižih horizonata. Niz kraških polja jugozapadnog podru ja Federacije BiH se prostire od Kupreškog, sa prosje nom nadmorskom visinom od oko 1.150 m.n.m., do Jezerca, sa STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 39 bos. prosje nom nadmorskom visinom 30-36 m.n.m. U ovom nizu se nalaze: Glamo ko i Duvanjsko polje, Livanjsko polje sa Buškim blatom, Posuško i Virsko polje, Imotsko-bekijsko polje, Mostarsko blato, Ljubuško polje i Rastok. Pored ovih, postoje i manja kraška polja, kao što su Raško i Rakitno polje. Sva ova kraška polja se nalaze u sastavu Dinarskog krša, pa im se i pravac pružanja uglavnom poklapa sa pravcem pružanja Dinarskog planinskog masiva: sjeverozapad jugoistok. Za ve inu polja karakteristi ni su i položaji vrela, odnosno dotjecaji voda su obi no locirani po sjeveroisto nim obodima, dok su zone otjecanja, kao završeci vodnih tokova ili ponori, smješteni po jugozapadnim rubovima. U slijede oj tabeli daju se osnovni podaci o položajima i veli inama nekih kraških polja na podru ju Federacije BiH. Kraško polje Površina Dužina Širina Nadm. visina (km2) (km) (km) (m.n.m.) Livanjsko 365 65 6 705-710 Duvanjsko 126,1 20 7 860-930 Glamo ko 130 880-900 Kupreško 152,7 1.150 Posuško 15,2 21 0,5-0,2 570-600 Bekijsko 51 35 1-6,0 250-270 Tihaljina-Mlade-Trebižat 57 20 0,5-0,3 75-130 Mostarsko blato 33,6 125 2,8 225-250 Tabela 1.2.2.: Osnovne karakteristike ve ih kraških polja u Federaciji BiH24 1.2.6. Reljef Bosna i Hercegovina, kao i Federacija Bosne i Hercegovine, je uglavnom planinska zemlja sa ravni arskim predjelima uz obale ve ih rijeka. Idu i od sjevera prema jugu, ravni arski predio postepeno prelazi u široko pobr e koje se uzdiže sa 200 na 600 m.n.m., te postepeno prelazi u planinski predio. Preostali dio prostora zauzimaju Dinarske planine sa pravcem pružanja od sjeverozapada prema jugoistoku. U središnjem dijelu prevladavaju uzvišenja od nekarbonatnih stijena, izme u kojih su razmjerno široke doline rijeka i kotline – Sarajevsko-zeni ka i Tuzlanska. Jugozapadno podru je je izgra eno od jurskih i kre nja kih stijena. U kraškom predjelu Dinarida, na razli itim nadmorskim visinama, leže kraška polja. Brdovito isto no podru je je ve inom gra eno od nepropusnih stijena. Južni dio prostora, koji se stepenasto spušta ka Jadranskom moru, ve inom je izgra en od kredskog i jurskog kre njaka. Viši dio ine Dinarski planinski nizovi, izme u kojih se pružaju kraška polja, a u nižem dijelu prevladavaju zaravni, tako er sa kraškim poljima (Ljubuško i Mostarsko). Generalno gledaju i, prostor Federacije BiH pripada srednjem gorskom reljefu, a osnovne hipsometrijske karakteristike su date na slijede em grafiku: 24 Ovome treba dodati i dio najve eg kraškog polja u Bosni i Hercegovini (Popovo polje) u površini od 20,15 km2, koje pripada Federaciji BiH, sa prosje nom nadmorskom visinom od 220 do 240 m.n.m. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 40 bos. Osnovne hipsometrijske karakteristike terena BiH 14,2 29 32,4 20,8 3,5 0,1 0 5 10 15 20 25 30 35 P ro ce na t z at up lje no st i Visina od 0 do 200 m n.m. Visina od 200 do 500 m n.m. Visina od 500 do 1000 m n.m. Visina od 1000 do 1500 m n.m. Visina od 1500 do 2000 m n.m. Visine preko 2000 m n.m. Slika 1.2.13: Osnovne hipsometrijske karakteristike terena BiH Zna ajno je napomenuti da su najve a vertikalna raš lanjenja oko vododijelnica vodnih podru ja rijeke Save i Jadranskog mora, a stepen horizontalne raš lanjenosti je najmanji na kre nja ko dolomitnim supstratima. Najve i nagibi terena su u klisurama i prelazima površine u visoke grebene, a najmanji po kotlinama i me ugorskim depresijama. 1.2.7. Klima Klimatske karakteristike uvjetuju geografski položaj Federacije BiH, blizina Jadranskog mora, pravac pružanja planinskih vijenaca, te stalna smjena vazdušnih masa porijeklom sa Atlantskog okena, Sredozemnog mora i kontinentalnog dijela Evrope. Klima jednog podru ja predstavlja prirodni okvir u kojem se smještaju i prilago avaju životne aktivnosti, pa time i sistem za upravljanje vodnim resursima. Podru je Bosne i Hercegovine je specifi no po dinami nim promjenama klimatske slike na relativno malom prostoru. Na potezu od oko 200 km, od Jadranskog mora ka unutrašnjosti, mijenjaju se tri klime. Obzirom na geografsku širinu, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Federacijom BiH, nalazi se u sjevernom umjerenom toplotnom pojasu, što zna i da taj položaj odre uje zbirnu klimu bez dominacije samo jednog tipa. Prema karakteristi nim osobinama klime, mogu e je izdvojiti tri zasebna pojasa: Maritimni pojas, uglavnom u podru ju Hercegovine, sa modificiranom mediteranskom, odnosno maritimnom klimom. Osnovna obilježja su blaže zime i mjestimi no visoke ljetne temperature. Najblažu klimu ovog pojasa ima dolina rijeke Neretve, u srednjem i donjem toku. Godišnja koli ina padavina se kre e izme u 1.000 i 1.500 l/m2, kojih ima tokom cijele godine, najmanje u julu i augustu (samo 30 l/m2), a najviše tokom proljetnih i jesenjih mjeseci, sa preko 150 l/m2 prosje no. Alpski pojas, na podru ju centralne Bosne sa kontinentalno planinskom klimom. Osnovna karakteristika ove klime je oštra zima, sa temperaturama do – 300C. Prosje na koli ina padavina se kre e od 1.000 do 1.200 l/m2. Najve e koli ine padavina se javljaju u kasnu jesen (94 l/m2), a najmanje se bilježe u februaru (oko 67 l/m2). Snježne padavine su obilne, naro ito na višim kotama. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 41 bos. Umjereni klimatski pojas, sjeverni prostori, sa srednjoevropskom klimom, dosta oštrim zimama i toplim ljetnim mjesecima. Prostor Posavine je najtopliji, sa julskim temperaturama od oko 210C, ali i najsiromašniji padavinama, sa godišnjim padavinama od 700 do 800 l/m2. Nešto toplija podru ja su u dolinama rijeka Une i Sane, sa julskim temperaturama od oko 220C i godišnjim padavinama od oko 1.000 l/m2. Hladnija podru ja su srednji tokovi rijeka Bosne i Vrbasa, gdje se julske temperature kre u oko 190C, sa godišnjim padavinama od 800 do 1.200 l/m2. Padavinski i temperaturni režimi su dati u formi godišnjih varijabilnosti za niz od 30 godina, (1961.-1991.), na slijede im tabelama i grafi kim prikazima. Podru je T sr.mj.(C) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Tsr.(C) Podsliv Bosne -0,83 1,73 5,57 10,13 14,63 17,50 19,30 18,87 15,40 10,60 5,40 0,57 9,9 Nep. sliv r. Save -0,70 2,10 6,70 11,90 17,10 19,90 21,40 20,80 17,20 11,70 6,60 1,50 11,3 Podsliv Drine -1,20 1,70 5,70 9,70 14,40 17,30 19,00 18,60 15,30 10,30 4,90 0,40 9,7 Podsliv Une 0,10 2,15 5,90 10,10 14,85 17,90 19,65 19,05 16,00 11,15 7,40 1,80 10,5 Podsliv Vrbasa -1,25 1,20 4,95 9,45 13,90 16,80 18,60 18,15 14,80 10,15 5,10 0,20 9,35 Sliv Neretve 2,27 4,33 7,70 11,90 16,37 19,63 21,77 21,37 17,97 12,90 8,07 3,73 12,67 Sliv Cetine -2,53 -1,40 3,03 6,20 11,47 14,37 16,53 16,30 12,87 8,63 3,47 -0,97 7,33 Tabela 1.2.3.: Prikaz srednjih mjese nih temperatura zraka po slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH Srednje mjese ne temperature zraka po pojedinim slivnim i podslivnim podru jima F BiH 5 0 5 10 15 20 25 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjeseci T em pe ra tu re ( C ) Podsliv Bosne Neposredni sliv r. Save Podsliv Drine Podsliv Une Podsliv Vrbasa Sliv Neretve Sliv Cetine Slika 1.2.14: Prikaz srednjih mjese nih temperatura zraka po slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH Na slijede oj tabeli i grafiku prikazane su vrijednosti srednjih mjese nih i godišnjih padavina, za period 1961.-1991. godine, po slivnim i podslivnim podru jima. Podru je Pmj. (l/m2) Pgod (l/m2) I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Podsl. Bosne 60,333 56,667 61,667 70,667 82,667 95 78,333 74,667 66,333 66,667 79,667 74,667 867,33 Nep. sl. Save 47 49 51 64 71 84 65 65 50 46 64 64 720 Podsl. Drine 55 52 51 67 68 80 63 69 68 68 86 71 798 Podsl. Une 74 73,667 83 99,667 102,67 109,33 101,33 96 93,333 91,333 114,33 94,333 1133 Podsl. Vrbasa 55,5 58,5 63,5 67 79,5 86,5 72,5 71,5 73 71 93 79,5 871 Sliv Neretve 154,33 163 157 132 102,33 86,667 51,333 82,667 109 160 286,67 193 1528 Sliv Cetine 104,33 100,33 100,67 103 88 95 70 75,667 93,333 118 157,67 147,33 1193,33 Tabela 1.2.4.: Prikaz srednjih mjese nih vrijednosti padavina po pojedinim slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDMETNOM PODRU JU 1.2. PRIRODNE KARAKTERISTIKE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 42 bos. Srednje mjese ne padavine po pojedinim slivnim i podslivnim podru jima F BiH 0 50 100 150 200 250 300 350 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Mjeseci u godini P ro sj e n e vr ije d n o st i ( l/m 2) Podsliv r. Bosne Nep. Sliv r. Save Podsliv r. Drine Podsliv Une Podsliv Vrbasa Sliv Neretve Sliv Cetine Slika 1.2.15: Prikaz srednjih mjese nih vrijednosti padavina po slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH Prostorni raspored prosje nih godišnjih padavina (mm) za prostor Federacije BiH i Bosne i Hercegovine dat je na slijede oj karti – slici izohijeta. Slika 1.2.16: Raspored izohijeta za prostor Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 43 bos. 2. Stanje voda 2.1. Površinske vode 2.1.1. Op e kvantitativne karakteristike Za cijeli prostor Bosne i Hercegovine prosje ne godišnje koli ine padavine iznose 1.250 l/m2. Obzirom na kopnenu površinu zemlje od 51.197 km2, dolazi se do ukupne zapremine oborinskih voda od oko 64x109 m3, odnosno odgovaraju em ukupnom otjecanju od 2.030 m3/s. Obzirom da je sa prostora Bosne i Hercegovine prosje ni sopstveni otjecaj 1.200 m3/s, dolazi se do prosje nog koeficijenta otjecanja od 0,57. Otjecanje voda se vrši u pravcu sliva rijeke Dunav sa površine od 38.719 km2 (75,7%) i u pravcu Jadranskog mora sa površine od 12.410 km2 (24,3%), odnosno od ukupne koli ine voda u pravcu sliva rijeke Dunav otje e 722 m3/s, a u pravcu Jadranskog mora 433 m3/s. Karakteristi ni pokazatelji po pojedinim podslivnim i slivnim površinama u Bosni i Hercegovini su prikazani u narednoj tabeli. Sliv /podsliv Površina sliva/podsliva u BiH Dužina vodotoka dužih od 10 km Specifi ni pr. protjecaj q (km2) (km) (l/s/km2) Nep. sliv r. Save 5.287 1.693,2 11,4 Podsliv Une 8.143 1.480,7 26,1 Podsliv Vrbasa 6.274 1.096,3 19,9 Podsliv Bosne 10.810 2.321,9 16 Podsliv Drine 7.119 1.355,6 21,2 Ukupno sliv r. Dunav 37.633 7.947,7 Sliv Neretve i Trebišnjice 7.912 + 2.021 886,8 38,1 + 49,4 Sliv Krke i Cetine 83 + 2.633 177 34,6 Ukupno sliv Jadranskog m. 12.649 1.063,8 UKUPNO BIH 50.282 9.011,5 Tabela 2.1.1: Karakteristi ni pokazatelji slivnih i podslivnih podru ja u BiH25 Prostor Federacije BiH se odlikuje sli nim hidrološkim uvjetima te enja. Od ukupne površine, rije nom bazenu Dunava, odnosno vodnom podru ju rijeke Save, pripada 17.506 km2 (67%), a vodnom podru ju Jadranskog mora 8.621 km2, odnosno 33% teritorije. Dakle, od ukupne koli ine voda, u pravcu rije nog bazena Dunava, sa prostora Federacije BiH otje e 353 m3/s (sopstveni srednji godišnji otjecaj), a u pravcu Jadranskog mora – 317 m3/s, što sa ovog prostora daje ukupan sopstveni otjecaj od 670 m3/s. Za prosje nu koli inu padavina od 1.250 l/m2 i odgovaraju i ukupni otjecaj od 1.037 m3/s, dolazi se do prosje nog koeficijenta otjecanja od 0,65. 2.1.2. Prostorna i vremenska raspodjela Iz naprijed navedenih okvirnih podataka, mogu e je uo iti, ve u mnogim ranijim elaboratima naglašeni, nesklad raspoloživih koli ina voda u odnosu na dinamiku potreba. Sopstvenim vodama su najsiromašniji dijelovi Federacije BiH gdje su i najizraženije potrebe – predio Posavine, sa 25 Izvor. Okvirna vodoprivredna osnova BiH. JVP Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, Sarajevo 1994. godine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 44 bos. poljoprivrednim potencijalima, i podru je podsliva Bosne, sa najguš om naseljenoš u i industrijskim potencijalima. Periodi malih voda, izraženi preko minimalnih srednjih mjese nih protjecaja 95% osiguranosti, traju relativno dugo (juni-septembar), obi no u periodima najizraženijih potreba za vodom (potrebe stanovništva, poljoprivrede i, nažalost, još uvijek potrebnog razblaženja zaga enja). Posmatraju i gustine naseljenosti stanovništva po analiziranim podru jima, slika o prostornoj i vremenskoj raspore enosti raspoloživih koli ina voda postaje još nepovoljnija. Na prostoru podsliva rijeke Bosne, po procjenama, živi oko 1.340.000 stanovnika ili 57 % od ukupnog broja stanovništva Federacije BiH. Istovremeno, na ovom prostoru se formira samo 19,8 % sopstvenog protjecaja Federacije BiH. Posmatraju i kvalitet voda, situacija je, tako er, nepovoljna. Najguš e naseljeni prostori su i najizraženiji zaga iva i raspoloživih voda, za sada pretežno bez izgra enih sistema za zaštitu kvaliteta, što ograni ava upotrebu nizvodnim korisnicima. Vodno podru je Jadranskog mora je u nešto povoljnijoj situaciji. Sa 33,3% površine Federacije BiH, gdje po procjenama živi oko 16 % stanovništva, formira se oko 47 % sopstvenog protjecaja voda kvaliteta znatno boljeg nego u ostalim podru jima. Male vode na slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH su veoma izražene. Vrijednosti minimalnih srednjih mjese nih voda 95% osiguranosti, sa kojima se uglavnom barata kada se govori o minimalnim vodama koje osiguravaju opstanak ekosistema u i oko voda, iznose oko 15% srednjih godišnjih protjecaja. Podsliv Bosne je i po tom pokazatelju u najlošijoj situaciji. Sa tog podsliva otje e oko 13% minimalnih protjecaja rijeke Save. Za cijeli podsliv rijeke Save vrijedi vrlo nepovoljan odnos koji se izražava sa: minQmj.95%=0,15Qsr.g. Sli na je situacija prisutna i na vodotocima vodnog podru ja Jadranskog mora sa vrlo neravnomjernim režimima protjecaja. Velike vode se na prostoru Federacije BiH pojavljuju u obliku buji nih režima, sa kratkim poplavnim valovima i velikim modulima otjecanja (1-1,5 m3/s/km2). Za vodno podru je rijeke Save, prosje an odnos srednjih godišnjih protjecaja i velikih voda vjerovatno e pojave 1% iznosi Q(1%)=18,5Qsr.g., što zna i da je ovo vodno podru je nepovoljno po režimu malih i velikih voda sa najve om gustinom stanovništva i najizraženijim potrebama za vodom. Prirodna jezera: Na podru ju Bosne i Hercegovine postoji više prirodnih jezera razli itog tipa i hidroloških karakteristika. Neka od njih su stalna, a neka povremena. U prvu grupu spadaju: Rije na jezera, odnosno "ujezerenje teku e vode", nastala u proširenjima rije nih korita ili uslijed uspora od prirodnih pregrada (pragova) u koritu. Na prostoru Federacije BiH ima ih malo, i to uglavnom na Plivi, Uni i Trebižatu. Za sektor voda nemaju izražen zna aj, kao niti hidrološki, izuzev stanovitog manjeg utjecaja na smanjenje vrha valova velikih voda. Nasuprot tome, ova jezera su visoko vrednovana kao prirodne ljepote, a i ekološki initelji. Osim prou avanja geneze i opstanka sedrenih (naj eš e) pragova i nekih morfoloških mjerenja (kod jezera na Plivi), ova vrsta stalnih jezera u BiH nije posebno prou avana. Prije realizacije hidroenergetskih objekata, sli nih jezera je bilo i uz srednji tok rijeke Neretve (Svitava, Derani itd.). Planinska jezera su rasuta po pripadaju em dijelu prostora Dinarida i naj eš e su glacijalnog porijekla. Procjenjuje se da ih na prostoru cijele Bosne i Hercegovine ima oko 30, iako sva nisu precizno definirana. Pristup ve ini njih je težak. Izuzev Bora kog jezera, sva ostala imaju maksimalnu zapreminu manju od 1x106 m3, te imaju mali hidrološki zna aj. U ekološkom smislu (i kao prirodne ljepote), imaju lokalni zna aj. Kvalitet voda je uglavnom zadovoljavaju i, iako neka od njih pokazuju simptome eutrofikacije (npr. Bora ko jezero). U grupu povremenih jezera spadaju ona koja se pojavljuju kao retenzije u nekim kraškim poljima tokom kišnog perioda godine ili nakon otapanja snijega. Najzna ajnija su u jadranskom vodnom STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 45 bos. podru ju, iako ih (ali manje po broju i zna aju) ima i na prostorima vodnog podru ja rijeke Save (Podrašnica, Lušci Palanka itd.). Prije realizacije objekata za odbranu od poplava, u Bosanskoj posavini na više lokaliteta su postojale povremene retenzije u terenskim depresijama duž zaobalja rijeke Save. 2.1.3. Koli ine površinskih voda Prikaz koli ina površinskih voda, za prostor Federacije BiH, dat je na osnovu hidroloških parametara po osnovnim slivnim i podslivnim podru jima Federacije BiH. Uglavnom je korišten period rada hidroloških stanica 1961.-1990. godine. (Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije /WMO/, radi se o dovoljno mjerodavnom nizu podataka za provo enje hidroloških analiza). 2.1.3.1. Vodno podru je rijeke Save Podsliv Une: Rijeka Una izvire u Republici Hrvatskoj i, nakon nekoliko kilometara toka, pojavljuje se u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, u blizini naselja Martin Brod, gdje prima desnu pritoku Unac ije su koli ine protoka približno jednake koli inama rijeke Une na sastavku. Rijeka Sana, kao najve a pritoka Une, izvire u Republici Srpskoj, a i uš e joj je na podru ju tog entiteta, ta nije u Bosanskom Novom (Novi Grad). Podslivna površina rijeke Une (sa pritokom Sanom), u Federaciji BiH iznosi 5.020 km2. Rijeka Una je, na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine, hidrološki izu ena – obzirom na zna ajan broj hidroloških stanica u slivu na kojima su vršena dugogodišnja sistemska registriranja vodostaja i mjerenja protoka (prikaz lokacija hidroloških stanica je dat na slijede em grafi kom prilogu). Specifikum rijeke Une, na prakti no cijelom podslivnom podru ju koje pripada Federaciji BiH, je utjecaj krša, sa svim osobenostima koje on donosi. Glavna posljedica tog utjecaja je površinski ne tako zna ajno razvijena hidrografija, ali zato postojanje zna ajnog broja snažnih kraških vrela sa dobrim kvalitativnim karakteristikama vode. To se, prije svega, odnosi na vrelo Klokot (Biha -Una); vrela Dabar, Zdena, Sanica (sve podsliv Sane) uz, naravno, sama vrela Une i Sane. Deterministi ki utjecaji u slivu Une nisu zna ajni, radi se o jednom stohasti kom procesu te enja. Evidentira se jedino HE Kostela na rijeci Uni (nizvodno od Biha a) ali obzirom da se radi o proto noj hidroelektrani, nema zna ajnog utjecaja na prirodni režim te enja. Tako er, postoji i “stara” brana u gornjem toku vodotoka Unac. Režim te enja, opisan u gornjem dijelu teksta, je kvantitativno numeri ki definiran u narednoj tabeli, kao i slikovno kao kartografski prikaz hidrografije sliva sa svim karakteristi nim lokalitetima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 46 bos. Karakteristi ne vrijednosti protjecaja na hidrološkim stanicama podsliv Une su prikazane na narednoj tabeli uz grafi ke ilustracije unutargodišnjeg hoda srednjih mjese nih protjecaja. VS Vodotok Qsr.god. sr.Qmin maxQ1/T (m 3/s) (m3/s) (m3/s) 20 god. 50 god. 100 god. Martin Brod - uzv. Una 23,5 4,97 Drvar Unac 7,7 0,5 213 Rmanj Manastir Unac 29,5 5,6 Martin Brod – nizv. Una 53,5 10,6 492 543 588 Kulen Vakuf Una 53,6 10,9 Biha Una 90 23,4 780 875 933 Klokot Klokot 14 4,4 Kralje Una 104 27,8 Bosanska Krupa Una 116 29,5 Klju Sana 35,5 6,53 290 341 386 Vrhpolje Sana 42,8 8,48 429 535 Sanski Most Zdena 1,08 0,24 Max registr. 7,83 Hrustovo Sanica 14,9 1 262 Dabar Dabar 5,5 0,41 Sanski Most Sana 68,9 11 560 675 771 Pobriježje Bliha 2,92 0,22 Tabela 2.1.2: Podsliv Une: karakteristi ne vrijednosti protjecaja na hidrološkim stanicama R. Una - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 50.00 100.00 150.00 200.00 250.00 300.00 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Martin Brod (1965-1990) VS Kralje (1969-1990) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 47 bos. Slika 2.1.1: Podsliv rijeke Une Podsliv Gline i Korane: Vodotoci na podru ju Federacije BiH (Unsko-sanski kanton) koji pripadaju podslivnom podru je rijeke Une sa Glinom i Koranom u kona nici završavaju u podslivu rijeke Kupe, u susjednoj Republici Hrvatskoj. Primjerice, vodotoci Toplica i Mutnica pripadaju podslivu Korane, a Kladušnica i Glinica podslivu Gline. Veli ina podslivne površine ovih vodotoka u Federaciji BiH iznosi 742 km2. Na podslivnim podru jima ovih vodotoka i njihovim pritokama su postojale hidrološke stanice, ali nizovi hidroloških osmatranja su kratki, dio podataka nepouzdan, pa se može konstatirati da se radi o hidrološki slabo izu enom podru ju. Iz tog razloga, prora un karakteristi nih hidroloških parametara je izvršen na osnovu hidrološke regionalizacije sliva. Na slijede em grafiku je dat prikaz podslivnog podru ja Gline i Korane. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 48 bos. Slika 2.1.2. Podsliv Gline i Korane Podsliv Gline i Korane – srednji godišnji protjecaji (m3/s) – Federacija BiH R.br. VS/Lokalitet Rijeka Sliv/Podsliv Qsr.god. 1 Izlaz iz FBiH u R.Hrvatsku Toplica Korana Izlaz iz FBiH u R.Hrvatsku Mutnica 2 Izlaz iz FBiH u R.Hrvatsku Kladušnica Glina Izlaz iz FBiH u R.Hrvatsku Glinica Ukupno izlaz iz FBiH u R.H. 16 Napomena: Prora un izvršen na osnovu hidrološke regionalizacije podsliva Gline i Korane, u kona nici Kupe (RH) Tabela 2.1.3: Hidrološki pokazatelji za podsliv Gline i Korane (m3/s) Podsliv Vrbasa: Rijeka Vrbas nastaje na podru ju Federacije BiH a u gornjem toku grani i sa slivom Jadranskog mora. Karakter sliva rijeke Vrbas na predmetnom podru ju je heterogen. Naime, u gornjem toku sve do Donjeg Vakufa vodotok ima razvijenu hidrografiju, odnosno zna ajan broj pritoka, od kojih neke pokazuju kraški karakter. Zna ajne pritoke, na navedenoj dionici, su: Desna, Kozi ka rijeka, Bistrica, Veseo ica, Prusa ka rijeka, uz napomenu da Kozi ka rijeka i Bistrica imaju vrela izrazito kraškog karaktera (snažna stabilna vrela sa režimom te enja pri velikim vodama na vrelu) kao ve formirani vodotoci. U gradu Jajcu, Vrbas prima lijevu pritoku Plivu, vodotok koji dotje e iz Republike Srpske (RS), a ije se vode formiraju sa kraškog podru ja (“zapadni kras”) Federacije BiH (primjerice, voda dotje e iz Glamo kog polja ponorima, potom podzemnim kanalima). Rijeka Pliva nastaje od dva snažna kraška vrela da bi, nakon uš a u Plivsko jezero, voda otjecala dalje na dva na ina. Prvi, kroz grad Jajce, uvenim Plivskim vodopadom kao “biološki minimum” a preostali dio vode otje e (tunelom) do HE Jajce I (u Federaciji BiH). Ako je do grada Jajca prirodan, stohasti ki režim te enja rijeke Vrbas, nizvodno od Jajca postoje snažni deterministi ki utjecaji uzrokovani radom HE Jajce I i, odmah nizvodno, utjecajem HE Jajce II. Neposredno nizvodno od HE Jajce II, rijeka STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 49 bos. Vrbas prelazi u entitet RS. Slivna površina rijeke Vrbas (sa pritokom Plivom) u Federaciji BiH iznosi 2.165 km2. Bitno je napomenuti da se to odnosi na hidrogeološku slivnu površinu (dakle, obuhva en je i dio Glamo kog polja koji gravitira ka vrelu Plive). Na slijede oj tabeli se daju karakteristi ne vrijednosti protjecaja na hidrološkim stanicama podsliva Vrbasa na osnovu višegodišnjih osmatranja, kao i prikaz unutargodišnjeg srednjeg mjese nog protjecaja za rijeku Vrbas. V.S. Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin. (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Gornji Vakuf Vrbas 4,42 0,685 59,6 79 100 Bistrica Bistrica 2,75 0,800 Veseo ica Veseo ica 2,50 0,560 Daljan Vrbas 16,8 6,00 166 220 269 Han Skela Vrbas 25,0 10,3 217 275 320 Kozluk Vrbas 28,0 12,2 248 307 380 Milaševci * Ugar 5,22 1,02 maxQREG = 70,2 Tabela 2.1.4: Podsliv Vrbasa – karakteristi ne vrijednosti protjecaja * Granica FBiH i RS-a na Ugru najve im dijelom ide sredinom vodotoka R. Vrbas - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 0 20 40 60 80 100 120 140 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Kozluk (1971-1989) VS Han Skela (1971-1990) VS Daljani (1972-1990) VS G Vakuf (1946-1991) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 50 bos. Slika 2.1.3: Podsliv Vrbasa STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 51 bos. Podsliv Bosne: Rijeka Bosna izvire iz snažnog kraškog vrela u Federaciji BiH, da bi, u Sarajevskom polju, primila nekoliko zna ajnih pritoka: Zujevinu, Željeznicu i Miljacku. Karakteristika sliva rijeke Bosne je da u zna ajnom procentu pripada podru ju Federacije BiH, ima izrazito razvijenu hidrografiju, sa nekoliko zna ajnih pritoka i velikim brojem manjih pritoka, a utjecaj krša, za razliku od ve ine podslivnih podru ja rijeka u BiH, nije zna ajan. Najzna ajnije pritoke rijeke Bosne su Fojni ka rijeka, Lašva, Krivaja Usora i Spre a. Podslivno podru je rijeke Bosne je u velikoj mjeri hidrološki istraženo – veliki broj hidroloških stanica gdje su vršena dugogodišnja sistemska registriranja vodostaja i mjerenja protoka. Podslivna površina rijeke Bosne u Federaciji BiH iznosi 7.477 km2 i sigurno je da orografska površina zna ajno odgovara hidrogeološkoj podslivnoj površini. Generalno, režim te enja rijeke Bosne je stohasti ki, osim što na nekoliko pritoka postoje zna ajni deterministi ki utjecaji koji remete prirodni režim te enja. To se, prije svega, odnosi na prostor Sarajevskog polja, gdje se za potrebe vodosnabdijevanja Sarajeva voda zahvata sa vrela Bosne i crpljenjem osiromašuju vode rijeke Željeznice (koja kroz Ilidžu u ljetnim mjesecima ima vrlo male protoke). Tako er, postoji i utjecaj rada HE Bogati i na rijeci Željeznici koja remeti prirodni režim te enja ove rijeke. Deterministi ki utjecaj je najja e izražen na desnoj pritoci rijeke Bosne – Spre i, akumulacijom Modrac koja režim te enja rijeke Spre e nizvodno od brane ini u potpunosti vješta kim. U nastavku se daju karakteristi ne vrijednosti protjecaja na hidrološkim stanicama podsliva rijeke Bosne u Federaciji BiH, kao i unutargodišna promjena srednjih mjese nih protjecaja za rijeku Bosnu u Federaciji BiH. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 52 bos. VS Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Plandište Bosna 6,28 2,40 26,3 30,8 34,7 Podteljig Crna rijeka 2,15 0,361 44,3 53 60,3 Bogati i Bijela 2,56 0,618 62,8 76 86,9 Krupa ke stijene Željeznica 8,93 1,52 151 183 206 Hadži i Zujevina 1,43 - 56 74 96 Blažuj Zujevina 2,80 - 102 133 168 Sarajevo Miljacka 5,71 1,00 152 189 227 Reljevo Bosna 29,7 7,39 421 495 547 Fojnica 2 Fojni ka r. 3,18 0,647 Homoljska uprija Lepenica 5,40 0,840 Podstijenje Fojni ka r. 16,1 3,95 Visoko Fojni ka r. 17,2 4,62 255 310 361 Dobrinje Bosna 57,5 14,6 Travnik Lašva 2,80 0,591 Moš ani Bila 2,00 0,411 Merdani Lašva 17,2 4,94 336 390 466 Zenica Bosna 79,8 20,6 1078 1277 1427 Stipovi i Gostovi 6,54 0,590 153 175 192 Zavidovi i Bosna 97,4 22,7 1370 1545 1723 Bioštica Bioštica 7,30 1,89 Olovske Luke Stup anica 5,50 0,490 Olovo Krivaja 12,0 2,38 482 665 824 Zavidovi i Krivaja 24,6 3,85 835 1010 1176 Maglaj Bosna 125 26,9 1870 2190 2442 Kaloševi i Usora 14,6 2,25 461 553 620 Osmaci Spre a 1,19 0,040 Kriva a Spre a 4,29 0,224 Strašanj Spre a 4,50 0,305 Donja Viš a Oskova 2,92 0,204 91,9 112 129 Živinice Gostelja 3,74 0,264 136 160 182 Turija Turija 2,89 0,499 122 140 152 Modrac Spre a 16,3 2,50 360 455 534 Dobošnica Spre a 19,6 Miri ina Spre a 21,6 Kakmuž Spre a 22,7 Karanovac Spre a 24,1 Tabela 2.1.5: Podsliv Bosne – karakteristi ne vrijednosti proticaja na hidrološkim stanicama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 53 bos. Slika 2.1.4: Podsliv rijeke Bosne R. Bosna - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Maglaj (1964-1990) VS Raspoto je (1971-1989) VS Reljevo (1960-1991) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 54 bos. Podsliv Drine: Samo manji dio podslivnog podru ja rijeke Drine se nalazi na podru ju Federacije BiH. Rijeka Drina u dužini od oko 25 km protje e kroz Federaciju BiH, uklju uju i podru je grada Goražda. Neposredno nizvodno od Goražda se registrira utjecaj uspora od akumulacije HE Višegrad. Ina e, te enje rijeke Drine kroz Federaciju BiH je pod deterministi kim utjecajem uzvodne HE Mratinje, u Republici Crnoj Gori. Zna ajnije pritoke rijeke Drine u Federaciji BiH su Kolunska rijeka, rijeka Osanica, dio toka rijeke Pra e i gornji tok rijeke Drinja e. Podslivna površina rijeke Drine u Federaciji BiH iznosi 974 km2. Karakteristi ne vrijednosti protjecaja rijeke Drine, za vodomjernu stanicu Goražde u Federaciji BiH, su date na slijede oj tabeli. VS Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin. (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Goražde Drina 226 43,9* 2993 4329 Tabela 2.1.6: Podsliv Drine, rijeka Drina – karakteristi ni protjecaji Slika 2.1.5: Podsliv rijeke Drine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 55 bos. Neposredni sliv rijeke Save: Sli no kao i podsliv rijeke Drine, i neposredni sliv rijeke Save se samo u manjoj mjeri nalazi na podru ju Federacije BiH. Ovdje je, kao zna ajan, tretiran samo podsliv rijeke Tinje u dijelu koji pripada podru ju Federacije BiH. Evidentirani se i manji vodotoci u Pasavskom kantonu koji zbog svog malog utjecaja nisu kvantitativno definirani. Veli ina podslivne površine neposrednog sliva rijeke Save u Federaciji BiH iznosi 1.155 km2. Podsliv rijeke Tinje je kvantitativno numeri ki definiran u narednim tabelama i slikovno kao kartografski prikaz hidrografije sliva i svih karakteristi nih lokaliteta. Rijeka Sava se pruža cijelom dužinom Posavskog kantona Federacije BiH i predstavlja me ugrani ni vodotok sa susjednom Republikom Hrvatskom. Obzirom na zna aj rijeke Save kao me ugrani nog vodotoka, u narednoj tabeli je, na osnovu obrada hidroloških stanica u Hrvatskoj – VS Slavonski Brod i VS Županja, dat prikaz karakteristi nih vrijednosti protoka za podru je Posavskog kantona – Federacija BiH. Podru je Rijeka Qsr.g. (m3/s) maks.Q 1/T (m3/s) 20 50 100 Odžak Sava 1020 3176 3405 3568 Orašje Sava 1209 4002 4362 4623 Tabela 2.1.7: Karakteristi ni hidrološki podaci za rijeku Savu Na slijede oj tabeli se daju karakteristi ni hidrološki pokazatelji za VS Tinju, kao i dijagram unutargodišnjih srednjih mjese nih protjecaja. VS Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin. (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Srebrenik Tinja 2,25 0,266 154 184 206 Tabela 2.1.8: VS Tinja – karakteristi ni pokazatelji Neposredni sliv r. Save - rijeka Tinja - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Srebrenik (1968-1986) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 56 bos. Slika 2.1.6: Neposredni sliv rijeke Save 2.1.3.2. Vodno podru je Jadranskog mora Sliv Neretve: Neretva je najve a rijeka na podru ju Federacije BiH. Tako er, gledaju i sopstvene vode Federacije BiH, odnosno vode koje se formiraju i otje u sa njene površine, Neretva je i po tom pokazatelju naša najve a rijeka. Glavne karakteristike ove rijeke su velika slivna površina, izrazito heterogen sliv, veliki broj pritoka, snažan utjecaj krša na itavom slivu (sa svim specifikumima kraških podru ja) – što uzrokuje zna ajnu razliku orografske i hidrogeološke slivne površine, te izražene deterministi ke utjecaje na te enje uzrokovane brojnim hidroelektranama. Svojim najve im dijelom, Neretva te e podru jem Federacije BiH, a veli ina hidrogeološke slivne površine u Federaciji BiH iznosi 5.745 km2. Opis slivnog podru ja je, na osnovu geografskih i hidrografskih razli itosti, podijeljen na tri dijela, kako slijedi u nastavku teksta. Gornji tok: Rijeka Neretva se formira od nekoliko snažnih vrela u Republici Srpskoj (koja su locirana isto no od Mostara), a nedaleko nizvodno od naselja Ulog Neretva ulazi na podru je Federacije BiH. Glavne pritoke Neretve do Konjica su rijeke: Ljuta, Rakitnica, Šištica (izvire iz Bora kog jezera), Bijela i rijeka Trešanica – poslije koje se formira Jablani ko jezero. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 57 bos. U svom gornjem toku, sve do Konjica, te enje rijeke Neretve je jedan u potpunosti stohasti ki proces, što se drasti no mijenja neposredno nizvodno od grada Konjica. Srednji tok: U svom srednjem dijelu toka, te enje rijeke Neretve je jedan stohasti ko-deterministi ki proces, što je uzrokovano brojnim hidroelektranama na ovom potezu: HE Jablanica, HE Rama, HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar. Režim malih voda je uvjetovan režimom rada hidroelektrana, dok se, što se ti e velikih voda, od hidroelektrana “o ekuje” da smanje njihov štetni utjecaj. Generalno se može konstatirati da hidroelektrane poboljšavaju režim te enja rijeke Neretve, što se ti e ekstremnih protoka. Naime, male vode su ve e nego pri prirodnom režimu te enja (što je bitno za sušni period godine), a valovi velikih voda su znatno smanjeni utjecajem vješta kih akumulacija, odnosno pravilnim korištenjem akumulacijskog prostora. Što se ti e hidrografije na ovom dijelu sliva, zna ajne pritoke Neretve su vodotoci: Kraljušnica, Baštica, Neretvica, Rama, Doljanka, Bijela, Drežanjka, a od jezera Jablani ko i Ramsko (vješta ka) i Blidinje jezero, kao prirodno. Donji tok: Iako je cijeli sliv rijeke Neretve pod utjecajem krša, donji tok, od Mostara do ulaza u Republiku Hrvatsku (Doljani), je pod izraženim utjecajem krša. Karakteristika ovog dijela sliva su: zna ajan broj snažnih kraških vrela (na pritokama i u samom koritu Neretve); dotjecaj vode na vrela sa kraških polja – podzemnim te enjem; dodatni deterministi ki utjecaji od HE apljina (Krupa), HE Pe Mlini (Trebižat); te brojni kanali za navodnjavanje. Prakti no sve pritoke rijeke Neretve na ovom dijelu sliva dotje u iz kraških polja sa lijeve i desne strane toka rijeke Neretve. Pritoka Jasenica (to su vode rijeke Lištice i vode manjih vodotoka koji završavaju u Mostarskom blatu); pritoka Buna (vode iz Nevesinjskog polja); pritoka Bregava (vode iz Dabarskog i dijela Fatni kog polja); pritoka Trebižat (nastaje u Imotskom polju). Tako er, duž samih pritoka postoje snažna kraška vrela: Klokun, Vrioštica, Grudsko vrelo, vrelo Lištice, vrelo Bune i Bunice. Karakteristi na je i lijeva pritoka Krupa koja dotje e iz Deranskog jezera – Hutovo blato, a prihvata i vode sa HE apljina. Me utim, na ovom dijelu su deterministi ki utjecaji jako izraženi. Naime, rijeka Trebišnjica iz pravca Trebinja, kanalom kroz Popovo polje, doti e do gornjeg kompezacionog bazena HE apljina (podru je Federacije BiH). Rijeka Trebišnjica dijelom ponire i oboga uje vode Deranskog jezera, a dijelom završava na turbinama HE apljina. Do 1992. godine je srednji godišnji protok za HE apljina iznosio 28 m3/s. Danas je to znatno manje i u potpunosti deterministi ki definirano, obzirom da se protoci rijeke Trebišnjice preusmjeravaju za HE Dubrovnik u Republici Hrvatskoj. Odnosno, utjecaj rijeke Trebišnjice na bilans voda Deranskog jezera i rijeke Krupe je danas manji nego kako je to bilo u sistemu do 1992. godine i teško ga je kvantitativno definirati. Brojne hidrološke stanice na itavom slivu rijeke Neretve, sa dugogodišnjim nizom sistemskih hidroloških osmatranja vodostaja i mjerenja protoka, ine da je sliv rijeke Neretve hidrološki izu en. Na slijede oj tabeli se daju karakteristi ne vrijednosti protjecaja na vodotocima sliva rijeke Neretve u Federaciji BiH i grafi ki unutargodišnji hod srednjih mjese nih protjecaja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 58 bos. VS Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Ulog Neretva 9,02 0,840 118 128 132 Donja Ljuta Ljuta 2,87 0,328 40,8 51,0 61,4 Glavati evo Neretva 38,6 8,90 497 573 628 Konjic Neretva 58,0 853 880 1064 Konjic Trešanica 2,15 0,61 maxQREG = 24,0 Kralupi Kraljušnica 2,09 0,273 maxQREG = 32,2 Idbar Baš ica 2,13 0,292 maxQREG = 25,5 Gorani Neretvica 4,62 0,600 63,4 80 95,7 Jablanica Doljanka 4,54 0,330 maxQREG = 49,8 Šanica Šanica 0,90 maxQREG = 26,8 Drežnica Drežanjka 7,48 0,528 137 175 213 Mostar Neretva 180 50,0 1814 2030 2216 Ba evi i Neretva 201 60,0 1909 2130 2318 Široki Brijeg Lištica 8,39 0,572 78,0 94,0 114 Ugrova a Ugrova a 2,13 suho 104 140 184 Uzari i Lištica 13,3 suho 216 270 322 Dom Jasenica 10,9 suho 36,8 39,0 40,4 Blagaj Buna 22,4 4,00 Malo Polje Bunica 18,8 2,30 Buna Buna 42,2 6,30 333 348 363 Žitomisli i Neretva 253 68* 2046 2250 2433 apljina Neretva 255 Rakitovac Vrljika 9,01 0,557 maxQREG = 82,0 Grude Grudsko vrelo 2,57 suho Pe Mlini-nizv Tihaljina 11,1 0,451 maxQREG = 69,9 Tihaljina Tihaljina 16,5 0,66 125 134 141 Poljana vrelo Klokun 6,54 3,19 24,7 27,1 28,9 Klobuk Mlade 25,4 4,06 194 210 221 Grabovo vrelo Grabovo vrelo 2,28 suho 19,2 22,2 24,3 Vitina Vrioštica 3,21 1,49 10,2 11,0 11,6 Humac Trebižat 31,4 2,55 201 213 222 Studenci Studen ica 5,56 1,97 28,3 29,6 30,5 Stolac Bregava 18,4 54,0 59,0 63,0 Gabela Neretva 313 2208 2410 2600 Dra evo Krupa 18,0 Dra evo Neretva 331 Tabela 2.1.9: Karakteristi ne vrijednosti protjecaja na hidrološkim stanicama sliva rijeke Neretve STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 59 bos. Slika 2.1.7. Sliv rijeke Neretve R. Neretva - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Žitomisli i (1963-1990) VS Glavati evo (1965-1991) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 60 bos. Sliv Cetine: Sliv rijeke Cetine (ili sa nazivom “Zapadni krš“), koji pripada Bosni i Hercegovini, se u potpunosti nalazi na podru ju Federacije BiH i zauzima površinu od 2.876 km2. Jedna od osnovnih karakteristika vodnog podru ja Jadranskog mora, kojem pripada i sliv rijeke Cetine, je da se radi o kraškom prostoru. Sliv rijeke Cetine pripada masivu i obroncima Dinarida – podru ju u potpunosti krševitom sa svim specifikumima i fenomenima krša (snažna kraška vrela, povremeni vodotoci, povremene akumulacije u kraškim poljima, suho u ljetnom dijelu godine, vrta e, ponori, estavele i sl.). Ve i dio oborinskih voda nestaje u prostoru krša (gdje bezbrojne vrta e u slivu kao ogromni slivnici prihvataju vodu i brzo je distribuiraju u podzemlje), potom se podzemnim otjecanjem te vode pojavljuju na mnogobrojnim vrelima. U konkretnom slu aju, sa podru ja tzv. zapadnog krša, odnosno sliva rijeke Cetine nastaju: vrelo rijeke Sane, vrela rijeke Plive, kao i brojna vrela duž Jadranske obale, u Republici Hrvatskoj. Preciznije, osim gornjeg i središnjeg dijela Glamo kog polja, gdje vodotoci Ribnik i Jaruga ponorima i podzemnim tokovima otje u ka vrelima Plive i Sane, i sjevernog dijela Kupreškog polja, gdje vodotok Mrtvica ponire i podzemnim tokovima završava na vrelu Plive, sva ostala polja - donji dio Glamo kog polja, južni dio Kupreškog polja, Duvanjsko i Livanjsko polje - pripadaju slivu rijeke Cetine. Najzna ajniji vodotoci su Kriva, Jaruga i Ribnik u Glamo kom polju, rijeka Mila u Kupreškom polju, rijeka Šuica u Duvanjskom polju, te rijeke Bistrica, Sturba, Žabljak i Ri ina u Livanjskom polju. Prirodne akumulacije se formiraju u: Glamo kom polju (retenzija Pu ine) odakle se preko ponora Dragni vode evakuiraju u Livanjsko polje; Duvanjskom polju - retenzija koja se preko ponora Kova i evakuira na vrelo Ri ine; Livanjskom polju (direktno utje e u Buško jezero); kao i prirodne retenzije u sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja odakle se vode evakuiraju ponorima Kazanci i aprazlije ka rijeci Cetini. U Livanjskom polju postoji snažan deterministi ki utjecaj od složenog sistema koji prikuplja i odvodi vode ka HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. Dio tog sistema je veliko Buško jezero (vješta ko), akumulacija Mandak, Drinova ki kanal (koji prikuplja vode Bistrice, Sturbe i Žabljaka) i, u kona nici, jezero Lipa gdje se skupljaju sve navedene vode i tunelom odvode ka HE Orlovac. Brojne hidrološke stanice na itavom slivu rijeke Cetine, sa dugogodišnjim nizom sistemskih hidroloških osmatranja vodostaja i mjerenja protoka, ine da je sliv rijeke Cetine u Federaciji BiH hidrološki izu en. Na slijede oj tabeli se daju karakteristi ne vrijednosti po hidrološkim stanicama sliva rijeke Cetine, kao i grafi ki prikaz unutargodišnjih promjena srednjih mjese nih protjecaja vodotoka Sturba. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 61 bos. VS Vodotok Qsr.g. (m3/s) sr.Qmin. (m3/s) maks.Q1/T (m3/s) 20 g. 50 g. 100 g. Badanj Badanj 1,04 suho 17,5 20,3 22,5 Dragni Ponor 1,59 suho Brda Mila 0,960 0,200 8,90 10,1 11,0 Gornji Malovan Mila 0,830 0,090 MAXQreg. = 11,5 Šuica Šuica 2,29 0,110 28,7 38,2 42,9 Mokronoge Šuica 2,99 suho 47,5 56,5 63,3 Male Brdine Drina 2,50 suho - - Jošanica Ostrožac 0,210 0,012 7,52 10,2 12,5 Kova i-ponor* Šuica 8,20 suho 190 226 252 Vrelo Sturbe Sturba 4,48 1,24 MAXQreg. = 32,0 Gornji Žabljak Žabljak 2,06 0,139 - - Livno Bistrica 3,60 0,600 34,8 37,0 38,6 Vrilo Ri ina 8,00 - - - Kazanci-ponor Ševarova Jaruga 1,86 0,002 MAXQreg. = 6,63 aprazlije-ponor* Tovarova Jaruga 2,76 suho 148 185 201 Tabela 2.1.10: Sliv rijeke Cetine – karakteristi ni protjecaji na vodotocima sliva Sliv Cetine - R. Sturba - Unutargodišnji hod srednjih mjese nih proticaja 0 1 2 3 4 5 6 7 8 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (mjeseci) VS Vrelo Sturbe (1964-1989) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 62 bos. Slika 2.1.8: Sliv rijeke Cetine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 63 bos. 2.1.4. Bilans površinskih voda Bilans površinskih voda Federacije BiH je iskazan preko ukupnih koli ina voda koje se formiraju i/ili proteknu preko njene teritorije, zatim podijeljen na sopstvene vode26 i tranzitne vode kako bi se, u kona nici, mogla dati ocjena sopstvenog vodnog bogatstva Federacije BiH. Poseban zna aj imaju koli ine sopstvenih voda jer teško da se tranzitne mogu smatrati vodnim bogatstvom jedne zemlje obzirom na, primjerice, otežanost kontrole kvaliteta, pa i kvantiteta voda. Bilans voda je prezentiran u narednim tabelama kao: bilans za slivove i podslivove vodnog podru ja rijeke Save i Jadranskog mora, sumarni bilansi površinskih voda za vodna podru ja rijeke Save i Jadranskog mora, sumarni bilans površinskih voda u Federaciji BiH. 2.1.4.1. Vodno podru je rijeke Save Ukupan zbirni bilans površinskih voda za vodno podru je rijeke Save u Federaciji BiH daje se u slijede oj tabeli. Slivno /podslivno podru je FBiH Qsr.god. (m3/s) Sopstvene vode Tranzitne vode Ukupne vode Una 142,5 57 199,5 Glina i Korana 15 15 Vrbas 28,4 35 63,4 Bosna 132,8 33,4 166,2 Drina 29,24 214 243,24 Nep. sliv r. Save 5 5 UKUPNO: 352,94 339,4 692,34 Procentualno od ukupno: 51 49 100 Tabela 2.1.11: Bilans površinskih voda vodnog podru ja rijeke Save Federacije BiH 2.1.4.2. Vodno podru je Jadranskog mora Ukupan bilans površinskih voda za vodno podru je Jadranskog mora daje se u slijede oj tabeli. Slivno /podslivno podru je FBiH Qsr.god. (m3/s) Sopstvene vode Tranzitne vode Ukupne vode Neretva 294 37 331 Cetina 23 23 UKUPNO: 317 37 354 Procentualno od ukupno: 89,5 10,5 100 Tabela 2.1.12: Bilans površinskih voda vodnog podru ja Jadranskog mora Federacije BiH 26 Vode koje se pojavljuju-formiraju na prostoru Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 64 bos. 2.1.4.3. Sumarni bilans površinskih voda Sumarni bilans površinskih voda za prostor Federacije BiH daje se u slijede oj tabeli, ukupno i po vodnim podru jima. Slivno /podslivno podru je FBiH Qsr.god. (m3/s) Sopstvene vode Tranzitne vode Ukupne vode Vodno podru je rijeke Save 352,9 339,4 692,3 Vodno podru je Jadranskog mora 317 37 354 UKUPNO: 670 376 1046 Procentualno od ukupno 64 36 100 Tabela 2.1.13: Bilans površinskih voda prostora Federacije BiH 2.1.4.4. Ocjena vodnog bogatstva sopstvenim vodama Kako bi se mogla dati ocjena vodnog bogatstva Federacije BiH sopstvenim vodama, napravljen je odnos ovih voda spram površine Federacije i procijenjenog broja stanovnika za sadašnji period. Taj odnos je prikazan u slijede oj tabeli. Teritorija Sopstvene vode Broj stanovnika Raspoloživo po stanovniku (m3/st) Ocjena vodnog bogatstva Qsr.god. (m3/s) W (x m3) Federacija BiH 670,00 21.129,00 2.327.500 9.078,00 Srednje bogata vodom Tabela 2.1.14: Ocjena vodnog bogatstva Federacije BiH Literaturni kriteriji27 za ocjenu vodnog bogatstva neke zemlje ili jednog njenog dijela su uglavnom slijede i: Veoma bogata vodom: preko 20.000 m3/st. Bogata vodom: 10.000 – 20.000 m3/st. Srednje bogata vodom: 5.000 – 10.000 m3/st. Siromašna vodom: 2.000 – 5.000 m3/st. Veoma siromašna vodom: manje od 2.000 m3/st. Sude i po navedenim kriterijima, Federacija BiH je srednje bogata sopstvenom vodom.28 27 Hidrologija, dio I, dr.S.Prohaska, Institut za vodoprivredu J. erni, Beograd, R.Srbija, 2003. god. 28 Podaci za neke susjedne zemlje su slijede i: R. Srbija: Q=1.637 m3/stanovniku – „prostor veoma siromašan vodom“ (podatak iz ranijeg perioda koji je podrazumijevao i prostor Kosova) i R. Crna Gora: Q=30.460 m3/stanovniku – „prostor veoma bogat vodom“ STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 65 bos. 2.1.5. Kvalitet površinskih voda 2.1.5.1. Uvod Prema Zakonu o vodama29, izraz „površinske vode“ ozna ava „sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama.“ Ocjena o kvalitetu površinskih voda se donosi na osnovu provo enja redovnih kontrola i analiza na odabranim lokacijama. U Bosni i Hercegovini kontrole i analize kvaliteta površinskih voda su se sistematski provodile od 1965. do 1991. godine na 58 profila slivnih i podslivnih podru ja: Une, Vrbasa, Ukrine, Bosne, Drine, Neretve i Trebišnice. (Analizama iz tog perioda nisu bile obuhva ene podzemne vode, jezera i akumulacije). Kontrola se zasnivala na trenutnim uzorcima voda, tako da su fizi ko-hemijski parametri kvaliteta voda odre ivani tri puta godišnje (prolje e, ljeto i jesen), a biološki dva puta (ljeto i jesen). Standardno, od fizi ko-hemijskih parametara stalno su odre ivani: temperatura, izgled, pH, alkalitet, rastvoreni kisik i procenat zasi enja, tvrdo a, ukupne vrste i suspendirane materije, HPK, BPK, orto fosfati i ukupno željezo. Jedinjenja azota, amonijak, nitriti i nitrati, redovno su kontrolirani na 10 profila. Mikrobiološke i biološke kontrole kvaliteta su vršene na ve ini profila. Kontinuitet pra enja kvaliteta voda je prekinut 1992. godine, da bi, u Federaciji BiH, nastavak organizirane kontrole kvaliteta površinskih voda uslijedio 1995., odnosno 2005. godine, u zavisnosti od vodnog podru ja i nadležnih agencija. Zakonom o vodama Federacije BiH, lan 32., se predvi a klasifikacija stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda koja se odre uje na osnovu ja ine promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima. lanom 43. istog Zakona se precizira da Vlada Federacije BiH donosi propise o metodologiji za odre ivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda. Pošto propisi o navedenoj metodologiji, kao ni parametri za odre ivanje klasa vodnih tijela, do sada nisu usvojeni, to e se za prikaz i ilustraciju stanja kvaliteta površinskih voda koristiti još uvijek važe a Odredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH30. Kvalitet površinskih voda na podru ju Federacije BiH se prikazuje za period do 1991. godine i za period 2000.-2005.-2007. godine. 29 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 30 Sl. list SR BiH br:19/80. (I klasa – vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu upotrebljavati za pi e i u prehrambenoj industriji, a površinske vode- i za gajenje plemenitih vrsta riba (salmonidne). II klasa – vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju gra ana, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta riba (cipridne), ili koje se uz uobi ajene metode obrade-kondicioniranja, mogu upotrebljavati za pi e i u prehrambenoj industriji. III klasa – vode koje se mogu upotrebljavati za navodnjavanje, a poslije uobi ajenih metoda obrade – i u industriji, osim u prehrambenoj industriji. IV klasa – vode koje se mogu upotrebljavati za druge namjene samo poslije odgovaraju e obrade). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 66 bos. 2.1.5.2. Ocjena stanja kvaliteta voda za period do 1991. godine31 Za ovaj period je karakteristi na velika razlika izme u propisanog i stvarnog stanja kvaliteta voda, naro ito za površinske vode vodnog podru ja rijeke Save. Od 58 profila koji su bili obuhva eni programom redovne kontrole (hemijski i biološki parametri), za posmatrani karakteristi ni period 1985.-1989. godine kvalitet voda je bio u okvirima zahtijevane klase samo na 15 profila. Na pojedinim dijelovima podslivnog podru ja rijeke Bosne uo ene su zone totalne destrukcije kvaliteta voda kao posljedica tada zna ajnog efluentnog zaga enja industrije. Na velikom broju profila parametri kvaliteta su prelazili i vrijednosti normirane za etvrtu klasu. 2.1.5.3. Ocjena stanja kvaliteta voda za period 2000.-2005.-2007. godine 2.1.5.3.1. Vodno podru je rijeke Save32 Ponovno sveobuhvatno, sistematsko i kontinuirano pra enje kvaliteta voda na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine, Vodno podru je rijeke Save, po elo je 2005. godine. (U periodu 1995.-2005. vršena su pojedina na posmatranja kvaliteta a izvršena je i instalacija odre enog broja automatskih mjernih stanica.) U periodu oktobar 2005. – maj 2007. godine izvršeno je 6 serija ispitivanja, na 39 profila, vodnog podru ja rijeke Save, Federacije BiH. Analizirani su biološki, mikrobiološki i fizi ko-hemijski elementi kvaliteta voda. Op e konstatacije o kvalitetu voda, po fizi ko-hemijskim elementima, za navedeni period su slijede e: (i) vode podsliva rijeke Bosne su zna ajno više zaga ene u odnosu na podslivove rijeka Une, Drine i Vrbasa; (ii) rijeka Una je još uvijek najmanje zaga ena; (iii) najve i izvori zaga enja na podru ju podsliva rijeke Bosne su komunalne otpadne vode velikih urbanih sredina – Sarajevo, Visoko, Zenica - i posebno industrijski pogoni podru ja Tuzle; (iv) uo eno je da urbani centri Sarajevo i Tuzla produkuju najve e terete zaga enja voda podsliva Bosne, a bivši industrijski centri Zenica i Maglaj znatno manje nego u periodu do 1991. godine; (v) jedna od pozitivnih strana koja je uo ena je da vodotoci na vodnom podru ju rijeke Save još uvijek imaju održanu mogu nost samopre iš avanja, što se vidi iz kvaliteta voda rijeke Bosne nizvodno od Zenice, koji je zna ajno bolji u odnosu na vode uzvodno od Kaknja gdje se osje a utjecaj zaga enja Sarajeva i Visokog; (vi) najve e zaga enje je uo eno na vodotocima Miljacke, Jošanice i Stavnje u koje se uvode netretirane otpadne vode Sarajeva, Breze i Vareša. Za ocjenu stanja kvaliteta površinskih voda po biološkoj klasifikaciji i evaluaciji vodotoka, korišteni su rezultati istraživanja koji su obuhvatili prvenstveno zajednice makroinvertebrata, a sporadi no zajednicu fitobentosa. U slijede im tabelama se daje ilustrativan prikaz stanja kvaliteta površinskih voda Vodnog podru ja rijeke Save prikazan kroz procentualne vrijednosti zadovoljenja propisanih uvjeta klasa vodotoka, u skladu sa navedenom Odredbom o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SRBiH: 31 Korišten materijal elaborata: Koncept dugoro nog programa zaštite voda, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1991. godina 32 Korišten materijal elaborata: „Završni rezultati ispitivanja kvaliteta površinskih voda i sedimenata u vodotocima na podru ju sliva rijeke Save u Federaciji BiH“. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, juli 2007. godine i „Ispitivanje kvaliteta površinskih voda na podru ju sliva rijeke Save u Federaciji BiH, finalni izvještaj“, Prirodno matemati ki fakultet Sarajevo, maj 2008. godine. (Kontrola kvaliteta voda je obavljana u periodu oktobar 2005. – maj 2007. godine. U toku ovog perioda, obavljeno je 6 analiza na 32, odnosno 39 lokacija vodotoka, na osnovu trenutnih uzimanja uzoraka. Vršene su fizi ko-hemijske, mikrobiološke i biološke kontrole kvaliteta). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 67 bos. Podsliv Une: PODSLIV RIJEKE UNE MDK 33 Zadovoljenje propisane klase (%) 2005.-2007. god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 100 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/100mL) Prosjek 6.413 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) <30 100 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 100 Kiseoni ki režim Rastv.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 100 BPK-5 (mgO2/L) <4 100 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 100 Sadržaj nutrijenata Amonijum jon (mg/L) <0,25 100 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 100 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 100 Tabela 2.1.15.: Kvalitet voda za podsliv rijeke Une za period 2005.-2007. godine 33 Zakonom o vodama je predvi eno klasificiranje stanja voda, odnosno klasificiranje stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, na osnovu ja ine promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima. Predvi eno je da se stanje vodnog tijela odre uje sa njegovim ekološkim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije. Referentni uvjeti ekološkog i hemijskog stanja voda ( lan 43 Zakona) se donose od strane Vlade Federacije BiH, što još nije ura eno. Do donošenja ovih podzakonskih propisa o klasifikaciji stanja voda, primjenjuju se Odredba o kategorizaciji vodotoka (Sl. list SR BiH br.42/67) po kojoj su svi vodotoci, podzemne vode, prirodna jezera i obalno more, u granicama Federacije BiH, podijeljene u 4 kategorije, zavisno od namjene i stepena zaga enja. MDK (maksimalno dozvoljena koncentracija) je definirana propisanim klasama odre enih dionica površinskih voda posmatranog podslivnog podru ja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 68 bos. Slika 2.1.9: Podsliv rijeke Une sa mjernim profilima Podsliv Vrbasa: PODSLIV RIJEKE VRBAS MDK Zadovoljenje propisane klase (%) 2005.-2007. god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 100 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/100mL) Prosjek 14.977 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) <30 50 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 100 Kiseoni ki režim Rastv.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 100 BPK-5 (mgO2/L) <4 100 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 100 Sadržaj nutrijenata Amonijum jon (mg/L) <0,25 100 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 100 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 100 Tabela 2.1.16: Kvalitet voda za podsliv rijeke Vrbas za period 2005.-2007. godine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 69 bos. Slika 2.1.10.: Podsliv rijeke Vrbas sa mjernim profilima Podsliv Bosne: PODSLIV RIJEKE BOSNE MDK Zadovoljenje propisane klase (%) 2005.-2007. god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 92 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/100mL) Prosjek 448.297 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) <30 74,07 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 92,59 Kiseoni ki režim Ras.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 96,30 BPK-5 (mgO2/L) <4 77,78 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 96,30 Sadržaj nutrijenata Amonijum jon (mg/L) <0,25 70,37 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 81,48 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 81,48 Tabela 2.1.17: Kvalitet voda za podsliv rijeke Bosne za period 2005.-2007. godine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 70 bos. Slika 2.1.11.: Podsliv rijeke Bosne sa mjernim profilima Podsliv Drine: PODSLIV RIJEKE DRINE MDK Zadovoljava propisanu klasu (%) 2005.-2007. god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 100 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/100mL) Prosjek 9.450 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) <30 100 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 100 Kiseoni ki režim Ras.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 100 BPK-5 (mgO2/L) <4 100 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 100 Sadržaj nutrijenata Amonijum jon (mg/L) <0,25 100 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 100 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 100 Tabela 2.1.18: Kvalitet voda za podsliv rijeke Drine za period 2005.-2007. godine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 71 bos. Slika 2.1.12.: Podsliv rijeke Drine sa mjernim profilima 2.1.5.3.2. Vodno podru je Jadranskog mora Sliv Neretve: Ponovnom pra enju kvaliteta voda na vodnom podru ju Jadranskog mora se pristupilo 2000 godine. U analize su uklju eni, pored ranijih, i neki novi profili na slivovima rijeka Neretve i Cetine. Ilustrativni prikaz dobivenih rezultata je dat u narednim tabelama, a na Slici II 1.14. je dat prikaz sliva rijeke Cetine sa mjernim profilima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 72 bos. SLIV RIJEKE NERETVE MDK Zadovoljenje propisane klase (%) 2000.-2007. god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 100 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/1mL) Prosjek 2.290 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) 30 100 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 100 Kiseoni ki režim Ras.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 BPK-5 (mgO2/L) <4 100 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 100 Sadržaj nutrijenata Amonijak (mgNH4/L) <0,25 100 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 100 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 Tabela 2.1.19: Kvalitet voda za sliv rijeke Neretve za period 2000.-2007. godine Slika 2.1.13.: Sliv rijeke Neretve i Trebišnjice sa mjernim profilima STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 73 bos. SLIV RIJEKE KRKE I CETINE MDK Zadovoljenje propisane klase (%) 2001.-2007.god. BIOLOŠKI PARAMETRI Indeks saprobnosti 1,5-2,5 MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI Ukupan broj koliformnih bakterija na 37°C (N/1mL) Prosjek 3.683 FIZI KO-HEMIJSKI PARAMETRI Suspendirane materije Isparni ostatak (mg/L) <30 100 Alkalitet - Aciditet pH 6,8-8,5 100 Kiseoni ki režim Ras.kisik (mgO2/L) >6 100 Zasi enost kisikom (% O2) 90-75 BPK-5 (mgO2/L) <4 100 HPK pot.KMnO4 (mgO2/L) <12 100 Sadržaj nutrijenata Amonijak (mgNH4/L) <0,25 66,67 Nitriti (mgNO2/L) <0,05 100 Nitrati (mgNO3/L) <10 100 Fosfati-o (mgPO4/L) <0,25 Tabela 2.1.20: Kvalitet voda za sliv rijeka Cetine i Krke za period 2001.-2007. godine Slika 2.1.14: Sliv rijeka Krke i Cetine sa mjernim profilima STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 74 bos. 2.1.5.4. Pore enje rezultata kvaliteta voda Zna ajno je pore enje rezultata analiza kvaliteta voda iz perioda do 1991. godine sa onim provedenim nakon 2000. godine. Kasnije analize, iako ra ene nekontinuirano i odvojeno po vodnim podru jima, generalno pokazuju odre eno poboljšanje kvaliteta površinskih voda, što je i razumljivo obzirom na smanjene industrijske aktivnosti. Ovaj zaklju ak se posebno odnosi na podsliv rijeke Bosne gdje su zaga enja uzrokovana industrijskim aktivnostima, pored komunalnih otpadnih voda gusto naseljenog podru ja, u periodu do 1991. godine bila i najizraženija. Na slijede em ilustrativnom grafiku daje se usporedni prikaz kvaliteta voda iz navedenih dvaju perioda po parametrima kiseoni kog režima. Pore enja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007 god - režim kiseonika 0 2 4 6 8 10 12 U na , K ra lje , B ih a n iz v. V rb as , J aj ce n iz v. B os na , R el je vo B os na , M ag la j-n iz v. S pr e a, L uk av ac n iz v. D rin a, K op a i-n iz vo dn o N er et va , Ž ito m is li i N er et va , K on jic u zv . V rij ed no st i p ar am et ar a (m g/ l) BPK5 (mg/l) 85-91 BPK5 (mg/l) 005-007 Rastv O2 (mg/l) 85-91 Rastv O2 (mg/l) 005-007 Slika 2.1.15: Pore enje kvaliteta voda – režim kiseonika Rezultati pokazuju promjene na rijeci Bosni (profili Reljevo i Maglaj) i posebno na rijeci Spre i (profil Lukavac), odnosno pozitivne promjene kvaliteta gledaju i po pokazateljima režima kiseonika: BPK5 i rastvoreni kiseonik. Potrebno je naglasiti da vode rijeke Bosne i Spre e, za period 1985.-1991. godine, na profilima Reljevo i Lukavac, uop e nisu zadovoljavali propisanu klasu. Kod ostalih vodotoka, tako er je uo en blagi trend poboljšanja kvaliteta po ovim pokazateljima, iako se može re i da su vode Une, Drine, Neretve, pa i Vrbasa ve im dijelom i u ranijem periodu uglavnom zadovoljavale propisane klase kvaliteta. Pozitivne promjene su uo ljivije ako se posmatraju i vrijednosti suspendiranih materija u površinskim vodama, kao jedan od pokazatelja zaga enja industrijskim otpadnim vodama, što se ilustrativno prikazuje na slijede em grafiku. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.1. POVRŠINSKE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 75 bos. Pore enja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007 god - suspendovane materije 0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 U na , K ra lje , B ih a n iz v. V rb as , J aj ce n iz v. B os na , R el je vo B os na , M ag la j-n iz v. S pr e a, L uk av ac n iz v. D rin a, K op a i-n iz vo dn o N er et va , Ž ito m is li i N er et va , K on jic u zv .V rij ed no st i p ar am et ar a (m g/ l) Susp.mat. (mg/l) 85-91 Susp.mat. (mg/l) 005-007 Slika 2.1.16: Pore enje kvaliteta voda – suspendirane materije Vidljivo je zna ajnije poboljšanje kvaliteta na profilima rijeke Bosne (Reljevo i Maglaj), te posebno na rijeci Spre i (Lukavac), kao i na rijeci Vrbas- profil Jajce nizvodno. Po ovom parametru, u periodu 1985.-1991. godine, vode Vrbasa i Spre e na navedenim profilima nisu zadovoljavale propisanu klasu. I kod ostalih vodotoka je vidljivo poboljšanje kvaliteta, iako se mora naglasiti da je ovaj pokazatelj kvaliteta u vezi i sa prirodnim uvjetima, odnosno za cjelovitiju sliku potreban je duži period osmatranja. Pore enja kvaliteta voda po saprobnom indeksu, odnosno biološkim pokazateljima, prikazana su na slijede em grafiku. Pore enja kvaliteta voda za periode: 1985-1991 god i 2000-2005-2007 god - saprobni indeks 0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 U na , K ra lje , B ih a n iz v. V rb as , J aj ce n iz v. B os na , R el je vo B os na , M ag la j-n iz v. S pr e a, L uk av ac n iz v. D rin a, K op a i-n iz vo dn o N er et va , Ž ito m is li i N er et va , K on jic u zv .V rij ed no st i s ap ro bn og in de ks a Saprobni indeks 85-91 Saprobni indeks 005-007 Slika 2.1.17: Pore enje kvaliteta voda – saprobni indeks Po ovom pokazatelju, indikativno je poboljšanje kvaliteta voda rijeka Bosne i Vrbasa, koje su izložene i najve em teretu zaga enja. Umanjena vrijednosti saprobnog indeksa, odnosno poboljšanje kvaliteta voda, uglavnom su rezultat smanjenog industrijskog zaga enja, budu i da utjecaj komunalnih otpadnih voda nije zna ajnije izmijenjen. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 76 bos. 2.2. Podzemne vode 2.2.1. Stepen hidrogeološke istraženosti U Bosni i Hercegovini izvedena su slijede a fundamentalna hidrogeološka istraživanja: pregledne hidrogeološke karte, 1 : 200.000; štampanje hidrogeološke karte, 1 : 500.000; izrada bilansa i režima podzemnih voda (pukotinskim, karstno-pukotinskim i intergranularnim stijenskim masama) u 1984. i 1989. godini; katastar vodnih objekata, 1:50.000 koji je ra en u period 1989.-1990. (podaci su nedostupni); zapo eta je izrada Osnovne hidrogeološke karte, 1:100.000 (listovi Sarajevo, Zenica, Bijeljina, Pra a, Metkovi , Mostar). 2.2.2. Hidrogeološka rejonizacija Sintezom ukupnih fizi ko-geografskih, geoloških i hidrogeoloških karakteristika, teritorija Federacije Bosne i Hercegovine može se podijeliti na tri osnovne hidrogeološke jedinice ili regiona i to: panonski, unutrašnji i krški region. Potrebno je napomenuti da je hidrogeološka kategorizacija izvršena prvenstveno na osnovu zastupljenosti akvifera u terenu i prema strukturi i poroznosti akvifera koji izgra uju teren. Izdvojene su slijede e hidrogeološke kategorije: teren sa akviferima intergranularne poroznosti, teren sa akviferima intergranularne i pukotinske poroznosti, teren sa akviferima kavernoznopukotinske poroznosti, teren sa akviferima pukotinske poroznosti, tereni prakti no bez akvifera. Navedene kategorije sastoje se od hidrogeoloških jedinica koje su okarakterizirane litološkim sastavom, geološkom staroš u ili sastavom kod magmatita, odnosno genezom za kvartarne tvorevine. U okviru pojedinih kategorija terena, hidrogeološke jedinice (nosioci akvifera) su svrstane u hidrogeološke grupe prema vrijednosti koeficijenata transmisibiliteta, odnosno vodoobilnosti - produktivnosti akvifera. Tereni sa akviferima intergranularne poroznosti. U okviru ove kategorije uvršteni su slijede i hidrogeološki lanovi: fluvijalni šljunkoviti i pjeskoviti sedimenti, mjestimi no zaglinjeni pijeskovi, sitnozrni neogeni pijeskovi, deluvijalni i glaciofluvijalni nanos, šljunkoviti pijeskovi i gline rije nih i jezerskih terasa, miopliocenski sedimenti sa estom izmjenom pijeskova i šljunkova sa laporima i glinama, te mjestimi no ugljevitim glinama i ugljem. Na osnovu osobina akvifera, navedeni hidrogeološki lanovi svrstani su u hidrogeološke grupe, i to: STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 77 bos. I grupa - visoki koeficijent transmisibiliteta (ve i od 10-3 m2/s),visokoobilni akvifer. II grupa - srednji koeficijent transmisibiliteta ( od 10-3 m2/s), srednje vodoobilni akvifer. III grupa - nizak koeficijent transmisibiliteta (manji od 10-4 m2/s), akvifer pretežno niže vodoobilnosti. IV grupa - razli iti koeficijenti transmisibiliteta, akviferi izrazi, razli ite vodoobilnosti, V grupa - razli iti, pretežno nizak koeficijent transmisibiliteta, akviferi, razli ite vodoobilnosti, pretežno niže. Iz navedenog proizilazi da su u terenima sjeverne Bosne (podru je Odžaka, Orašja i Grada ca) i Sarajevskog polja formirani najvažniji akviferi unutar aluvijalnih tvorevina. Obzirom na veliku debljinu šljunkovito-pjeskovitih tvorevina i prostorni položaj prema rijekama, konstatira se da je prisustvo akvifera gotovo redovno u neposrednom hidrauli kom kontaktu sa veoma obnovljivim koli inama podzemne vode. Kvalitet vode direktno zavisi od litološke gra e zale ine koja je, za sada, pretežno povoljna za pi e. Na ovim terenima, prema osobinama akvifera, zastupljena je prva, a dijelom i druga hidrogeološka grupa. Tereni sa akviferima intergranularne i pukotinske poroznosti predstavljaju terene koje izgra uju miocenski i oligomiocenski kompleksi u kojima se naizmjeni no smjenjuju gline, pijeskovi, šljunkovi, pješ ari, konglomerati, laporci i kre njaci koji grade podinski dio neogenskih sedimenata. U okviru ove hidrogeološke grupe ostvareni su pretežno diskontinualni akviferi sa razli itim, uglavnom niskim koeficijentom transmisibiliteta, te su pretežno niske vodoobilnosti, osim dijelova sjeverne Majevice koji su izgra eni od miocenskih kre njaka (primjer izvorište Domaži ). Ova kategorija terena predstavlja južne dijelove Panonskog bazena na granici sa unutrašnjim regionom - sjeverno podru je Majevice i Sarajevsko-zeni kog bazena. Teren sa akviferima kavernoznopukotinske poroznosti. U okviru ove kategorije svrstano je sedam hidrogeoloških lanova koje obuhvataju prostrane kre nja ke komplekse karbonatne platforme Vanjskih Dinarida (najve i dio pripada slivu Jadrana). Zastupljeni su slojeviti i masivni kre njaci, mjestimi no sa dolomitima, laporoviti tankoslojeviti kre njaci, mermeri, kre njaci, dolomiti u alternaciji, dolomiti, dolomiti ni kre njaci, kre nja ki konglomerati i bre e, te neogenski kre njaci sa manjim pješ arskim ulošcima. Navedene litofacije-hidrogeološke jedinice podijeljene su u dvije grupe. Prvoj grupi pripada samo jedan hidrogeološki lan koga predstavljaju intenzivno karstificirani slojeviti i masivni kre nja ki kompleksi sa mjestimi no uloženim dolomitima, sa akviferima izrazito velike transmisibilnosti, odnosno sredina visoke vodoobilnosti i uglavnom velikog prostranstva. Drugoj grupi pripadaju srednje karstificirane karbonatne stijene: kre njaci, dolomiti, mermeri, kre nja ki konglomerati i bre e. Obzirom na vodoobilnost, zaostaju od prve grupe, a pojavljuju se kao stijenske mase relativno manjeg prostranstva. Navedene stijene ove kategorije izgra uju terene u kojima je evidentan hidrauli ki mehanizam uglavnom slobodan, a prisustvo akvifera ispod lokalne erozione baze mogu e je kod svih hidrogeoloških jedinica ove grupe gdje je dubina karstifikacije spuštena ispod iste. Tereni sa akviferima pukotinske poroznosti. U ovu kategoriju izdvojeni su tereni koje, u litološkom sastavu, predstavljaju pretežno kre njaci, laporoviti kre njaci i pješ ari. Podjela na hidrogeološke grupe nije vršena jer su zastupljeni akviferi pretežno niske transmisibilnosti, ve inom niske produktivnosti i uglavnom malog lokalnog prostranstva. Hidrauli ki mehanizam akvifera je uglavnom slobodan, rje e pod pritiskom. Tereni pretežno bez akvifera. U okviru ove kategorije terena izdvojeno je više hidrogeoloških jedinica koje po litološkom sastavu izgra uju svi flišni i flišoidni kompleksi, vulkanogeno sedimentne formacije, crvenica, laporovite gline, pjeskovite i šljunkovite gline, laporci, glinci, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 78 bos. laporoviti kre njaci, masivni dolomiti, te magmatske i metamorfne stijene. Potrebno je navesti da tereni ove kategorije zauzimaju veliko prostranstvo Dinarida i Vardarske zone. I pored evidentiranih malih, lokalnih akvifera izrazito niske produktivnosti, najve i prostor izgra uju nepropusne stijenske mase. Me utim, sa hidrogeološkog aspekta mogu imati veliku ulogu kao nepropusna podina ili bo na barijera zna ajnih ili vode ih akvifera na teritoriji Federacije BiH. 2.2.3. Prikaz akumulacija podzemnih voda sa bilansom rezervi Prikaz akumulacija podzemnih voda, sa bilansom rezervi, ura en je posebno za: Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora. Odre eni su položaji i granice vodnih tijela podzemnih voda, i to za: akvifere intergranularne poroznosti i akvifere karstno-pukotinske poroznosti. 2.2.3.1. Lokacije, granice i karakterizacija tijela podzemnih voda sa bilansom rezervi Preliminarno odre ivanje vodnih tijela podzemnih voda za razli ite akvifere izvršeno je na osnovu: geoloških granica vodnih tijela; hidroloških (hidrauli kih) granica vodnih tijela, te ulaznih (za slu aj poniranja vode) i izlaznih ta aka (izvora) koji kontroliraju zonu prihranjivanja. Metod odre ivanja granica se prilago avao vrsti poroznosti akvifera i za integralnu poroznost su korišteni, uglavnom, hidrodinami ki modeli i ekspertske procjene na bazi podataka o pojedina nim crpljenima i granulometriji akvifera, dok su za akvifere karstno-pukotinske poroznosti korištene hidrogeološke i geološke karte i podaci o utvr ivanju podzemnih veza (bojenja) ponorskih zona i kraških vrela i ekspertske procjene. Osnovna klasifikacija tijela podzemnih voda je, zavisno od tipa akvifera i na ina te enja, odnosno njenog pražnjenja, definirana kao: potpuno odvojena (nepovezana) vodna tijela podzemnih voda, kao što je slu aj sa akviferima integralne poroznosti, koja se, dominantno, prihranjuju iz vodotoka uz koje su nastala, povezana tijela podzemnih voda kakva su, uglavnom, u akviferima karstno-pukotinske poroznosti ije je dominantno prihranjivanje oborinskim vodama ili kraškim vodotocima kroz pukotinske zone a pražnjenje kroz više izvora ili izvorskih zona, vodna tijela subarteškog, arteškog ili kombiniranog tipa. Na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine identifikovana su slijede a velika tijela podzemnih voda, i to: STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 79 bos. Vodno podru je rijeke Save Vodno podru je Jadranskog mora Akviferi intergranularne poroznosti Akviferi karstno-pukotinske poroznosti R.br Naziv Površina (km2) Sliv rijeke Neretve 1 Sarajevsko polje 47,40 R.b Naziv Površina (km2) 2 Krekanski bazen 62,75 1 Tribistovo-Posušje-Grude 259,67 3 Spre ko polje 74,00 2 Klobuk-Vitina-Tihaljina 544,97 4 Gra anica-1 4,62 3 Mostarsko blato 233,76 5 Lohinja 2,07 4 Radobolja-Studenci 449,81 6 Okanovi i-Grada ac 6,77 5 Prenj 453,24 7 Odžak 41,52 6 Drežnica 71,24 8 Orašje 28,92 7 vrsnica 251,50 Akviferi karstno-pukotinske poroznosti 8 Velež 294,79 R.br. Naziv Površina (km2) 9 Neum 211,54 1 Vranica 134,30 Sliv rijeke Cetine 2 Vlaši - emernica 460,15 1 Kupres 285,95 3 Igman - Bjelašnica 217,59 2 Staretina 395,01 4 Sjeverna Majevica 36,65 3 Ljubuša 643,81 5 Stupari 92,06 4 Jugoisto no od Buškog blata 205,79 6 Gra anica (kod Živinica) 24,97 Akviferi intergranularne poroznosti 7 Plješevica 108,22 Sliv rijeke Cetine 8 Velika Kladuša - Cazin 345,93 1 Imotsko polje 68,17 9 Grme - Srnetica - Vitorog 2.375,30 10 Unac 1.521,35 11 Skolp Gra anica 2,48 12 Tahirovi i- orali i 8,73 13 Mionica 1,43 14 Milkino Vrelo 2,64 15 O evja 8,53 16 Izron Suha 11,02 17 Moš anica-Crnil 3,75 18 Buci 0,60 19 Tocila 2,63 20 Arapka-Buget 12,72 21 Požarna 3,82 2.2.1. Prikaz tijela podzemnih voda prostora Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 80 bos. Na slijede oj slici se daje ilustrativni prikaz rasprostiranja vodnih tijela podzemnih voda. Slika 2.2.1: Prikaz vodnih tijela podzemnih voda na podru ju Federacije Bosne i Hercegovine: (1. Vodna tijela u akviferima karstno-pukotinske poroznosti; 2. Vodna tijela u akviferima intergranularne poroznosti) 2.2.4. Zbirni bilans rezervi podzemnih voda 2.2.4.1. Intergranularni akviferi Vodno podru je rijeke Save: R.br. Naziv vodnog tijela Kategorija (m3/s) Bilansne rezerve m3/s Ukupne rezerve m3/s A B C1 C2 D1 + D2 1 Podsliv Bosne 0,960 0,350 0,830 0,600 2,140 2,740 2 Podsliv Spre e 0,330 - 0,100 0,230 0,660 0,890 3 Nep. sliv Save 0,148 - 0,079 0,070 0,227 0,297 Ukupno: 3,310 3,927 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 81 bos. Vodno podru je Jadranskog mora R.br. Naziv vodnog tijela Kategorija (m3/s) Bilansne rezerve m3/s Ukupne rezerve m3/s A B C1 C2 D1 + D2 1 Sliv Neretve (podru je Gabele i Neuma) 0,100 0,300 0,150 0,500 0,400 1,050 2.2.4.2. Karstno-pukotinski akviferi Vodno podru je rijeke Save: R.br. Naziv vodnog tijela Kategorija (m3/s) Bilansne rezerve m3/s Ukupne rezerve m3/s A B C1 C2 D1 + D2 1 Podsliv Bosne 1,724 1,215 1,555 1,650 1,290 4,494 7,434 2 Podsliv Une 0.650 0,980 5,14 4,740 2,470 6,770 13,980 3 Podsliv Sane 0,140 0,318 1,980 1,250 1,550 2,438 5,238 4 Podsliv Vrbasa 0,077 0,270 0,550 0,440 0,270 0,897 1,607 Ukupno: 14,599 28,259 Vodno podru je Jadranskog mora: R.br. Naziv vodnog tijela Kategorija (m3/s) Bilansne rezerve m3/s Ukupne rezerve m3/s A B C1 C2 D1 + D2 1 Sliv Neretve 1,980 5,42 9,070 8,140 6,870 16,470 31,480 2 Sliv Cetine 0,156 0,370 1,775 0,975 1,185 2,301 4,461 Ukupno: 18,771 35,941 Kategorija rezervi podzemnih voda: Stepen istraženosti i utvr enosti elemenata nalazišta: A Potpuno istraženi i utvr eni B Istraženi i utvr eni C1 Djelomi no istraženi i utvr eni C2 Orijentaciono istraženi i utvr eni D1 Pretpostavljeni D2 Procijenjeni (Prikaz stepena istraženosti i utvr enosti kategorija rezervi podzemnih voda)34 34 Rezerve podzemnih voda kategorija A, B, i C1 pripadaju bilansnim rezervama i utvr uju se za odre ena nalazišta. Rezerve kategorija C2, D1 i D2 smatraju se kao potencijalne, vanbilansne rezerve i daju se za šire podru je – podsliv ili vodonosnu sredinu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 82 bos. Bilansne rezerve podzemnih voda Federacije BiH (m3/s) 3,31; 9%0,4; 1% 14,599; 39% 18,771; 51% V.P. rijeke Save-intergr.akv. V.P. Jadranskog mora intergr.akv. V.P. rijeke Save puk.karstni akv. V.P. Jadranskog mora puk.karstni akv. Slika 2.2.2: Grafi ka interpretacija zbirnog bilansa podzemnih voda Federacije BiH 2.2.5. Mineralne, termalne i termomineralne vode Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine, kao obnovljivi resursi, imaju zna ajnu ulogu u privrednom i društvenom životu sa stanovišta ekološkog i ekonomski održivog istraživanja, korištenja i njihove zaštite. Predmetne vode imaju širok dijapazon primjene u balneologiji, medicini, rekreaciji, sportu, turizmu, flaširanju voda, ekstrakciji soli i plinova iz voda, za vodosnabdijevanje, korištenje toplinske energije voda, upoznavanje geoloških elemenata, una pre ivanju balneološko – medicinskih nau nih metoda. Uz ovo, u Federaciji BiH postoje tipovi veoma efektivnih voda, specifi nog fiziko-hemizma kakvih nema u širim prostorima Balkana, što, tako er, opravdava istraživanja. Ove vode predstavljaju izuzetno prirodno blago, koje se može koristiti u raznim privrednim aktivnostima, ali i za izvoz pitkih, mineralnih i ljekovitih voda. BiH daleko zaostaje za drugim razvijenim zemljama u pogledu polivalentnog istraživanja i korištenja voda, te je evidentna potreba rada na ovom zadatku sa stru nog, nau nog i aplikativnog aspekta. ak je i proizvodnja flaširanih mineralnih voda u BiH 10 do 20 puta manja u odnosu na susjedne Hrvatsku i Srbiju, dok je izvoz iz BiH skoro zanemarljiv. Kako je korištenje voda usko vezano sa stepenom njihove istraženosti, to se samo poznavaju i kompleksno sve zna ajke voda, mogu odrediti optimalni na ini zahvatanja, režim korištenja, pravilnu zaštitu i polivalentnu primjenu. Kao obnovljivi alternativni prirodni resursi i supstituenti klasi nih energenata, ove vode imaju širok obim primjene u razli itim granama privrede, od lijeka do energenta. Postojanje ovih, nedovoljno istraženih ali esto veoma vodoobilnih resursa, zahtijeva provo enje multidisciplinarnih i faznih istraživanja kako bi se polivalentno i optimalno koristili. Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine postoje na brojnim nalazištima u vidu prirodnih pojava (izvora) i umjetnih objekata - kopani bunari, bušotine i bušeni bunari - na 163 nalazišta, od ega su najbrojnije mineralne vode. U Bosni i Hercegovini posljednjih 50-ak godina intenzivirana su polidisciplinarna i fazna istraživanja i zahvatanja na brojnim ležištima STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 83 bos. mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, te dobijeni veliki kapaciteti kvalitetnih i efektivnih voda; utvr ene su njihove indikacije i široki dijapazon primjene. 2.2.5.1. Osnovni podaci U Federaciji BiH ima 163 nalazišta – ležišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, od ega 101 mineralnih, 39 termalnih i 23 termomineralnih voda. Najbrojnije su mineralne, zatim termalne i termomineralne vode. Mineralne vode samo s izvorima su najbrojnije (82), zatim termalne vode (18), od termomineralnih samo (6), što zna i, da su termomineralne vode najistraženije bušenjem. Na 92 ležišta mineralnih voda s izvorima postoji 130 izvora, na 29 ležišta termalnih voda postoji 60 izvora, a na 15 ležišta termomineralnih voda ima 44 izvora. Bušenje je provo eno na 56 ležišta, od ega na 26 ležišta na kojima nije bilo izvora. Ukupan broj bušotina iznosi 134. Od 101 nalazišta mineralnih voda, bušeno je na svega 19, od 39 ležišta termalnih voda bušeno je na 20 ležišta, a od 23 termomineralnih ležišta na njih 17 je bušeno. Bolje su istražene termomineralne vode manje temperature od 400C od onih iznad 400C. Više temperirane vode su istraživane pri naftnim bušenjima prije 25 i više godina, što je razlog njihove niže istraženosti. Ukupna izdašnost predmetnih ovih voda iznosi 5230 l/s, od ega najve u izdašnost imaju mineralne vode (3780 l/s), (u ovom iznosu samo izvor Klokun u estvuje sa 3600 l/s u minimumu), termomineralne vode imaju najmanju izdašnost - 600 l/s. Izdašnosti se odnose na minimalne eksploatabilne kapacitete ležišta. Ako se izuzme izvor Klokun, ukupna izdašnost mineralnih voda je najniža, dok je najve a termalnih. Na svim ležištima na kojima su provedena pozitivna bušenja dobijene su ve e izdašnosti na bušotinama u odnosu na izvore. Iz ovog pregleda se može uo iti nizak stepen istraženosti svih vrsta voda, te zaklju iti da su termomineralne vode na najvišem stepenu istraženosti, dok su mineralne vode najmanje istražene. Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije Bosne i Hercegovine postoje na brojnim nalazištima u vidu prirodnih pojava – izvora- i umjetnih objekata – kopani bunari, bušotine i bušeni bunari- kako je navedeno u slijede oj tabeli i prikazano na slijede oj slici. Tip voda Broj ležišta s izvorima (na kojima nema bušotina) Broj ležišta s izvorima i bušotinama Ukupan broj izvora Ukupan broj bušotina Broj ležišta s bušotinama (na kojima nema izvora) Ukupno ležišta Ukupna izdašnost bušotina i izvora, (l/s) Mineralne 82 10 130 37 9 101 3780 Termalne 18 11 60 42 9 38 1450 Termomineralne 6 9 44 55 8 23 600 Ukupno 106 30 234 134 26 162 5830 Tabela 2.2.6: Osnovni podaci o ležištima voda, izvorima i bušotinama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2. STANJE VODA 2.2. PODZEMNE VODE Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 84 bos. Slika 2.2.3: Prikaz lokacija nalazišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda u Federaciji BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 85 bos. 3. Stanje u podru ju upravljanja vodama 3.1. Pravni okvir upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH 3.1.1. Nadležnosti Bosne i Hercegovine Današnje stanje vodnog prava Bosne i Hercegovine (BiH) ima izražene specifi nosti koje ga suštinski razlikuju od nacionalnih sistema vodnog prava susjednih zemalja, odnosno zemalja jugoisto ne Evrope. Te specifi nosti proizilaze, prije svega, iz ustavnog karaktera Bosne i Hercegovine koju ine entiteti: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, te Distrikt Br ko. Saglasno Ustavu BiH i ustavima Federacije BiH i Republike Srpske, te Arbitražnoj odluci o Distriktu Br ko, nadležnosti za upravljanje vodama (tj. za razvoj, zaštitu, korištenje, zaštitu od štetnog dejstva) u nadležnosti su entiteta i Distrikta Br ko. Analiza ustavno-pravnog okvira BiH pokazuje da, za razliku od brojnih drugih mirovnih sporazuma, zaklju ivanih u razli itim vremenima, Dejtonosko-pariski mirovni sporazumi ne sadrže specifi ne i jasne odredbe koje bi se odnosile na nacionalne vodne resurse BiH, odnosno na principe kojima bi konstitutivni elementi države BiH, tj. entiteti i Distrikt Br ko trebali da se rukovode u upravljanju zajedni kim vodnim resursima (resursima presje enim entitetskom, odnosno distriktskom grani nom linijom). Stoga organi BiH nemaju nadležnost za ure ivanje tih me uentitetskih odnosa. Pored toga, ne postoji pouzdan institucionalni i procesni sistem unutar koga bi se rješavali mogu i nesporazumi i sporovi u upravljanju zajedni kim vodnim resursima. Istovremeno, vanjska politika BiH je u nadležnosti institucija BiH. Entiteti imaju pravo da uspostavljaju specijalne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, a sa pristankom Parlamentarne skupštine BiH mogu zaklju ivati sporazume sa državama i me unarodnim organizacijama. Kad je rije o upravljanju vodnim resursima BiH, to zna i da je za zaklju ivanje odgovaraju ih me unarodnih sporazuma (kako multilateralnih, tako i bilateralnih) nadležna jedino BiH, ali da su za njihovo izvršavanje nadležni entiteti i Distrikt. Ovakvo ustavno rješenje omogu ilo je da se uspostavi nadležnost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za obavljanje odre enih poslova i zadataka. Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu okoline Ministarstva, u tom smislu je nadležan za obavljanje normativno pravnih, studijsko-analiti kih i informaciono-dokumentacionih poslova, koji se, izme u ostalog, odnose na: izradu zakona i podzakonskih akata iz oblasti voda; izradu stru nih analiza, informacija i prijedloga u vezi sa stanjem u oblasti voda; utvr ivanje strategije i razvojne politike u oblasti voda; predlaganje mjera za poboljšanje stanja; prikupljanje, pra enje i analiziranje podataka o vodnim resursima; pra enje i implementiranje me unarodnih i doma ih inicijativa, konvencija, projekata i programa u oblasti voda; izvještavanje institucija u zemlji i inostranstvu o stanju u oblasti voda; saradnju sa sli nim institucijama u inostranstvu i zemlji u raznim vidovima, ukoliko je to u interesu BiH; saradnju sa relevantnim institucijama na državnom i entitetskom nivou; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 86 bos. analiti ko pra enje i izradu stru nih analiza, informacija i mišljenja; koordinaciju mjera na planu racionalnog korištenja vodnih resursa, regionalno i globalno; sve druge aktivnosti u okviru me unarodne i doma e saradnje koje se pokažu kao neophodne za adekvatno pra enje stanja, provo enje politike i implementiranje potrebnih mjera i projekata u svrhu održivog upravljanja vodama. 3.1.2. Vodno pravo Federacije BiH 3.1.2.1. Uvodne napomene Prostor BiH, pa time i Federacije BiH, pripada slivnim podru jima Crnog i Jadranskog mora, u okviru kojih je ve uspostavljena široka multilateralna saradnja u upravljanju vodama pripadaju ih država. U tom smislu, nedvosmisleno je jasna potreba ažurnog izvršavanja obaveza BiH u skladu sa, naprimjer, Konvencijom o zaštiti i korištenju prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera (Helsinška konvencija), Konvencijom o saradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav, Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save i Protokolom o plovidbi uz taj Sporazum. Ti me unarodni okviri uspostavljeni su sa ciljem da se dostigne održivo upravljanje vodama, uklju uju i o uvanje, poboljšanje i racionalno korištenje površinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Multilateralna saradnja u cilju realizacije ovih zahteva ostvaruje se u okviru Me unarodne komisije za zaštitu rijeke Dunava (ICPDR) sa sjedištem u Be u, odnosno Savske komisije, sa sjedištem u Zagrebu. Osim ovih me unarodnih sporazuma, postoje i brojni drugi me unarodni sporazumi iz kojih proizilaze odre ene obaveze za BiH, a sa procesom pridruživanja Evropskoj uniji (EU), sve više e biti zahtjeva za prilago avanjem i uskla ivanjem doma eg pravno institucionalnog okvira za upravljanje vodama sa zahtjevima EU, ali isto tako i za primjenu u praksi takvih normativnih opredjeljenja. Analizom ustavno-pravnog okvira Federacije BiH i kantona mogu se formulirati odre ene specifi nosti koje se odnose na mogu nost zakonskog ure ivanja pitanja upravljanja vodama u Federaciji BiH i kantonima. Naime, i organi Federacije BiH i organi kantona nadležni su za ure ivanje politike zaštite životne sredine i korištenje prirodnih bogatstava. I pojam životne sredine i pojam prirodnog bogatstva obuhvataju vode, tako da se iz ovakvog ustavnog opredjeljenja Federacije BiH, koje je doslijedno podržano odgovaraju im odredbama kantonalnih ustava, može nedvosmisleno vidjeti da su Federacija BiH i kantoni zajedni ki nadležni za ova pitanja. Ta zajedni ka nadležnost može se ostvarivati zajedni ki, odvojeno, ili od strane kantona, ili koordinirano od federalne vlasti. U vršenju ovih nadležnosti, organi federalne vlasti su Ustavom obavezani na takvo postupanje da uzimaju u obzir kantonalne nadležnosti, razli ite situacije u razli itim pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnoš u u provo enju. Federalna vlast je ovlaštena na utvr ivanje politike i donošenje zakona u pogledu na nadležnosti koje su zajedni ke sa kantonalnim nadležnostima. Propisi o vodama Federacije BiH donose se i na nivou Federacije BiH, i na nivou kantona, a u skladu sa tako definiranim ustavnim okvirom. 3.1.2.2. Propisi o vodama Federacije BiH Prvi Zakon o vodama Federacije BiH donesen je 1998. godine. Na osnovu njega donijeto je nekoliko podzakonskih akata kojima je ure en jedan broj pitanja vitalnih za funkcioniranje sistema upravljanja vodama u Federaciji (naprimjer, zaštita izvorišta voda namijenjenih za ljudsku upotrebu, odbrana od poplava, zaštita voda itd). Važnost jednog broja ranije donijetih podzakonskih akata produžena je do njihovog ure ivanja novim podzakonskim aktima, donijetim na osnovu ovog STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 87 bos. Zakona. Zakon o zaštiti voda Federacije BiH donesen je 2003. godine. Drugi Zakon o vodama Federacije BiH35, kojim su derogirani Zakon o vodama iz 1998. i Zakon o zaštiti voda iz 2003., donijet je 2006. godine. Tim Zakonom predvi eno je donošenje velikog broja podzakonskih akata36, što je u toku. Ovim Zakonom je odre eno da se pod upravljanjem vodama podrazumijeva zaštita voda, korištenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i ure enje vodotoka i drugih voda. Izme u ostalog, ure ena su pitanja koja se odnose na vodna dobra, vodne objekte, teritorijalne osnove upravljanja vodama, institucije za upravljanje vodama, planove upravljanja vodama, ulogu javnosti u upravljanju vodama, finansiranje sistema upravljanja vodama itd. Pravne norme kojima se ure uje sistem upravljanja vodama u Federaciji BiH sadržane su, pored propisa o vodnom pravu, i u drugim propisima kojima se ure uju drugi sektori. Primjera radi, rije je o propisima o zaštiti životne sredine, prostornog ure enja, šumama, poljoprivrednom zemljištu, finansijskim propisima itd. Osim toga, kako je ve ukazano, u Federaciji BiH pitanja u vezi sa vodama ure uju se i propisima kantona, a za uspješno upravljanje vodama neophodna je naro ito saradnja, u prvom redu sa RS-om, kao drugim entitetom, i sa Distriktom Br ko. Saradnja sa susjednim državama i širim me unarodnim okruženjem, u skladu sa me unarodnim sporazumima, postaje sve više jasno definirani vrsti okvir unutar koga se mora razvijati budu i sistem upravljanja nacionalnim vodama Bosne i Hercegovine, posebno ako se imaju u vidu obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.37 3.1.2.3. Neke karakteristike novog pravno-institucionalnog okvira upravljanja vodama u Federaciji BiH Donošenjem novog Zakona o vodama Federacije BiH, 2006. godine, de jure je zapo eo proces strukturne promjene sistema upravljanja vodama Federacije BiH, razvijenog i naslije enog iz ranijeg socijalisti kog perioda, kad je „vodoprivreda“ bila ure ivana propisima koji su se donosili za cijelu teritoriju SR Bosne i Hercegovine. Pravac u kome se promjene postoje eg sistema odvijaju jeste razvoj pravnog i institucionalnog okvira upravljanja vodama na principima i u skladu sa zahtjevima politike i prava Evropske unije. Osnovni instrument koji služi kao generalna paradigma, u odnosu na koji se doma i sistem razvija, jeste Okvirna direktiva o vodama (ODV), uz koju u obzir treba uzeti i desetine drugih propisa EU. Radi se o procesu koji se mora provoditi postepeno, u dužem vremenskom periodu, paralelno sa promjenama u drugim segmentima društva, zbog toga što je rije o izuzeztno složenom upravlja kom sistemu, pri emu su zahtjevane promjene takvog karaktera da iziskuju visok nivo finansijskog ulaganja koji se ne može osigurati u kratkom vremenskom periodu. Zakonom o vodama su sve površinske vode razvrstane u vode I kategorije (pri emu je Federacija BiH vlasnik javnog vodnog dobra ovih voda) i vode II kategorije (gde je vlasnik javnog vodnog dobra grad ili op ina, ako nije druga ije odre eno kantonalnim propisom). Zakonom su ure ena brojna pitanja koja se u BiH tradicionalno ure uju propisima vodnog prava, kao što su sloboda upotrebe voda, vodne službenosti, vodni objekti, odre ene zabrane i ograni enja itd. 35 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 36 V. Tabelu sa LISTOM PODZAKONSKIH AKATA KOJI SE MORAJU DONIJETI PO ZAKONU O VODAMA FEDERACIJE BiH („Sl. novine Federacije BiH“, br. br. 70/06) u Prilogu I. 37 Sporazum je potpisan 16.6.2008. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 88 bos. Teritorijalna osnova upravljanja vodama ovim Zakonom je definirana u okviru dvaju vodnih podru ja. Vodno podru je rijeke Save ini dio me unarodnog rije nog bazena rijeke Dunav (koji je dio me unarodnog podbazena/podsliva Save) na teritoriji BiH, odnosno Federaciji BiH. Vodno podru je Jadranskog mora obuhvata dijelove me unarodnih rije nih bazena Neretve sa Trebišnjicom, rijeka Cetine i Krke na teritoriji BiH, odnosno Federacije BiH. Zakonom su osnovane agencije za upravljanje vodama za ova vodna podru ja, sa sjedištima u Sarajevu i Mostaru, koje su, po svojoj pravnoj prirodi ,javne ustanove i djeluju u skladu sa propisima kojima je ure en rad javnih ustanova. One su pravni sljedbenici ranijih javnih preduze a koja su funkcionirala na vodnim podru jima. U statusnom smislu, agencije za vode predstavljaju zna ajan kvalitativni pomak u organizaciji sistema upravljanja vodama, jer nisu profitne organizacije. Agencije imaju svoje podru ne urede, a njihovi zadaci su iscrpno regulirani Zakonom, kao organi upravljanja i sva druga statusna pitanja, s obzirom na injenicu da ovdje Zakon ima svojstvo njihovog osniva kog akta. Zakonom je ustanovljena obaveza osnivanja Savjetodavnog vije a vodnih podru ja, koje ine predstavnici brojnih interesenata na vodnim podru jima. Zakonom je propisana obaveza donošenja Strategije upravljanja vodama (Strategija) kojom se, u najširem smislu definira politika upravljanja vodama Federacije BiH. Strategiju, na prijedlog Vlade, usvaja Parlament Federacije BiH na period od 12 godina. Strategija upravljanja vodama ini dio Strategije zaštite životne sredine. Za provo enje Strategije upravljanja vodama, Zakonom je propisana obaveza donošenja planova upravljanja vodama za svako od vodnih podru ja. Sadržaj ovih planova je definiran u skladu sa odgovaraju im zahtjevima Okvirne direktive o politici voda EU. Isto se odnosi i na program mjera kojim se utvr uju osnovne mjere potrebne za postizanje ciljeva u vezi sa zaštitom voda, ure enjem voda i zaštitom od štetnog djelovanja voda i korištenjem voda. Zakonom su, isto tako, utvr eni i ciljevi zaštite životne sredine ije postizanje mora biti osigurano provo enjem vodnih planova i programa. Uloga javnosti u procesima planiranja tako er je definirana Zakonom. Korištenje voda, zaštita voda, ure enje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, kao tradicionalni segmenti aktivnosti upravljanja vodama, ure eni su detaljno u posebnim poglavljima Zakona, uz nastojanje da se postoje i upravlja ki resursi o uvaju. U perspektivi, naro ito onaj segment koji se odnosi na zaštitu od štetnog dejstva voda, trebalo bi da bude otvoren za daljnju transformaciju u pravcu transpozicije i primjene Direktive EU o poplavama i razvoja koncepta upravljanja poplavama, u skladu sa širim razvojnim trendovima na polju zaštite od elementarnih nepogoda (kao što je Hyogo Framework, naprimjer). Zakonom su, u posebnim poglavljima, ure ena pitanja koja se odnose na vodni informacioni sistem, vodne akte, (prethodnu vodnu saglasnost, vodnu saglasnost i vodnu dozvolu), kojima se ure uju prava korištenja i obaveze po pitanjima zaštite voda. Finansiranje sistema upravljanja vodama Federacije BiH iscrpno je ure eno Zakonom, pri emu je od vitalne važnosti injenica da je Zakonom utvr en i kriterij za raspodjelu vodnih naknada i prihoda prikupljenih na osnovu zakupa javnog dobra I kategorije. Od prikupljenih sredstava, nadležnoj agenciji za vode raspore uje se 40%, u korist budžeta kantona raspore uje se 45%, a u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH raspore uje se 15%. Prihodi prikupljeni od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije pripadaju budžetima kantona. U periodu od donošenja Zakona, obra unavanje, prikupljanje i kontrola op e i posebnih vodnih naknada se pokazalo kao prakti an problem, jer su ti poslovi, vodnim propisima (tj. podzakonskim aktom donijetim na osnovu Zakona o vodama) stavljeni u nadležnost Poreske uprave Federacije BiH. Me utim, po Zakonu o poreskoj upravi Federacije BiH, Poreska uprava nema nadležnost za STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 89 bos. ubiranje naknada, ve samo poreza, doprinosa i taksa. Zbog toga, postoje inicijative da se na potreban na in izvrše dopune Zakona o Poreskoj upravi Federacije BiH, jer se samo na taj na in, u ovom trenutku razvoja, može osigurati sigurnost finansiranja sistema upravljanja vodama Federacije BiH, a time kontinuitet i zadovoljavaju a dinamika zapo ete transformacije sistema i njegovog približavanja željenom modelu koji e biti u stanju da vodama Federacije BiH upravlja u skladu sa zahtjevima EU. Pored toga, jasnim ure enjem ovog pitanja i otklanjanjem ove vrste prepreke za angažiranje Poreske uprave na ovom poslovima, zna ajno se doprinosi redovnom funkcioniranju sistema upravljanja vodama i time sigurnosti stanovništva i materijalnih dobara na podru ju Federacije BiH. 3.1.2.4. Uskla enost propisa Federacije BiH sa Community Acquisom Svi navedeni aspekti upravljanja vodama Federacije BiH moraju biti ure eni Zakonom o vodama i drugim propisima. Zakonom o vodama iz 2006. na injen je odre en pomak u pravcu nalaženja novih, modernih upravlja kih rješenja kojima bi novi društveni zahtjevi (izme u ostalog i u pogledu zaštite životne sredine, integriranog upravljanja vodama, upravljanja vodama u okviru rije nog sliva, uz uvažavanje ekosistemskog pristupa) bili zadovoljeni u mjeri tranzicionih mogu nosti Federacije BiH. Po etna analiza uskla enosti odredbi ovog Zakona sa zahtjevima etiri direktive EU, pokazala je da je postignut visok stepen transpozicije zahtjeva nekoliko klju nih direktiva EU u pravni sistem Federacije BiH. Daljnja transpozicija zahtjeva EU u pogledu upravljanja vodama uslijedit e sa donošenjem podzakonskih akata. Daljnje analize i procjene dometa novog Zakona i podzakonskih akata koji se donose u cilju njegovog provo enja, bit e ra ene usporedo sa razvojem procesa stabilizacije i pridruživanja EU. U tom smislu, neophodna je fleksibilnost nadležnih organa i prijem ivost za nove prijedloge i mijenjanje usvojenih rješenja kojima e se, u kontroliranom vremenskom periodu, sistem upravljanja vodama, u svim svojim (treba re i: vrlo složenim) segmentima, u potpunosti prilagoditi zahtjevima Evropske unije. 3.1.3. Vodno pravo kantona U periodu važenja Zakona o vodama Federacije BiH iz 1998. godine, kantoni su donijeli svoje prve zakone o vodama38 i druge propise o vodama iz svoje nadležnosti.39 U skladu sa Zakonom o vodama iz 2006. godine, kantoni imaju obavezu da odredbe kantonalnih zakona o vodama usklade sa odredbama Zakona. Ovim zakonom je utvr en i obim ovlaštenja kantona za ure ivanje tih pitanja svojim propisima. Naime, zakonima kantona reguliraju se pitanja organizacije i na ina obavljanja poslova koji su Zakonom o vodama Federacije BiH stavljeni u nadležnost kantonima. Kako nikakav mehanizam koordinacije i, eventualno, verifikacije i informiranja o aktivnostima u vezi sa ovim zahtjevom za uskla ivanje kantonalnih vodnih propisa, nije predvi en Zakonom o vodama Federacije BiH, u narednom periodu bit e neophodno i ovakvu obavezu urediti zakonom kako bi se osigurali sigurniji i efikasniji osnovi koordinacije u donošenju vodnih propisa i njihovom izvršavanju. Kad je rije o kantonalnom pravu koji se odnosi na vode, ovdje je neophodno ista i strateški zna aj opredjeljenja da su nadležnosti u pogledu osiguranja vode za stanovništvo podijeljeni izme u Federacije BiH i kantona na takav na in da Federacija BiH donosi propise o kvalitetu vode za ljudsku upotrebu i propise u vezi sa efluentima, dok je razvoj i pravno ure ivanje pitanja u vezi sa korištenjem i održavanjem infrastrukture za snabdijevanje stanovništva vodom za pi e i za 38 Za više detalja, v. tabelu u Prilogu I. 39 Kao što je Zakon o proglašenju akumulacije „Modrac“ izvorištem vode za pi e i zaštiti akumulacije i sliva („Sl. novine Tuzlanskog kantona“, br. 05/06) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 90 bos. eliminaciju otpadnih voda u isklju ivoj nadležnosti kantona. Pitanje javno-privatnog partnerstva u upravljanju ovim infrastrukturnim objektima, jeste pitanje koje e u narednom periodu dobivati na zna aju i kojem se mora pokloniti velika pažnja na nivou Federacije BiH kako bi se ciljevi politike u ovom pogledu ostvarivali na takav na in da osiguraju jednak položaj svih gra ana Federacije BiH, odnosno, u koordinaciji sa organima Republike Srpske i Distrikta Br ko, svih gra ana BiH. U ovom kontekstu, pitanje vodnih koncesije je nezaobilazno. Usaglašavanje nadležnosti i propisa Federacije BiH i kantona koji se odnose na vodne koncesije je neophodno kako bi se izbjeglo nastajanje negativnih posljedica po vodne resurse i javnu infrastrukturu, koje su u proteklom periodu uo ene, naro ito kad je rije o me usektorskim pitanjima, kakvo je recimo pitanje izgradnje hidroenergetskih objekata. U svakom slu aju, i me usektorsko (me uresorno) usaglašavanje, pored usaglašavanja navedenih pitanja izme u Federacije BiH i kantona, potrebno je osigurati, izme u ostalog, i kroz dosljednu i pravovremenu primjenu instrumenata upravljanja zaštitom životne sredine, kakvi su procjena utjecaja na životnu sredinu i strateška procjena utjecaja. I nadležni organi za zaštitu životne sredine, pored organa nadležnih za upravljanje vodama, kako na nivou kantona, tako i na nivou Federacije BiH, u svim postupcima davanja vodnih koncesija moraju imati mogu nost da utje u na donošenje odluke, odnosno da zaštite interes resursa za koje imaju zakonom utvr ene nadležnosti. 3.1.4. Odnosi izme u entiteta Odnosi izme u entiteta, povodom raznih pitanja u razli itim oblastima života, relativno esto su u proteklom periodu ure ivani specifi nim pravnim instrumentima—memorandumima o razumijevanju. Me utim, ta praksa, iako nije u suprotnosti sa ustavnim normama, nije izrazito službeno podržavana kao na in ure ivanja otvorenih me uentitetskih pitanja. Osim toga, ni u mjeri u kojoj je memorandum o razumijevanju, kao pravni instrument, korišten u praksi izvršne vlasti, nije doživio razvoj u pravcu potvr ivanja od strane parlamentarne vlasti (bilo entitetske, distriktske ili državne), ime bi dobio snagu zakona. Slu ajevi zaklju ivanja memoranduma o razumijevanju izme u državnih organa i organa entiteta i Distrikta, kojima bi bilo ure eno koordiniranje vršenja odre enih nadležnosti u vezi sa vodama, nisu do sada zabilježeni. U sektoru voda, memorandumi o razumijevanju do sada su potpisivani izme u vlada entiteta, izme u entitetskih ministara nadležnih za vode i vlada entiteta i Komisije EU. Namjera je bila da se ure ivanjem pitanja me uentitetske saradnje povodom zajedni kih vodnih resursa na ovaj na in omogu i, u postoje im ustavno-pravnim okvirima, upravljanje vodnim resursima Bosne i Hercegovine na uskla en na in. Memorandum o razumijevanju izme u Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o vodnim pitanjima potpisale su 1998. godine vlade entiteta, priznaju i potrebu uspostavljanja mehanizama me uentitetske saradnje u oblasti voda i potrebu informiranja institucija Bosne i Hercegovine o aktivnostima na polju me unarodne saradnje u pogledu prekograni nih voda. Memorandumom je uspostavljena Me uentitetska komisija za koordinaciju, definiran njen djelokrug, na in i uvjeti rada. Komisija odlu uje konsenzusom, a za slu aj nemogu nosti donošenja odluke konsenzusom, predvi en je mehanizam rješavanja sporne situacije. Pitanja koja spadaju u okvir nadležnosti Komisije obuhvataju: (i) me unarodne ugovore o vodoprivrednoj problematici sa stanovišta zaštite životne sredine; (ii) me unarodne vodotoke; (iii) me unarodne projekte; (iv) saradnju sa susjednim državama; (v) uskla ivanje postoje ih i budu ih propisa o vodama; (vi) uskla ivanje i pra enje standarda kvaliteta; (vii) uskla ivanje i kontrolu rada laboratorija za pra enje kvaliteta voda i kategorizaciju vodotoka; (viii) izgradnju i rekonstrukciju vodoprivrednih objekata na me uentitetskoj grani noj liniji i u njenoj blizini; (ix) uskla ivanje vodoprivrednih STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 91 bos. planskih dokumenata za objekte presje ene me uentitetskom grani nom linijom; (x) prikupljanje i razmjenu podataka; (xi) uskla ivanje planova zaštite od poplava i za druge vanredne situacije. Komisija ima obavezu da se stara o tome da interesi oba entiteta budu uzeti u obzir pri planiranju korištenja voda, a posebno u slu ajevima suprotstavljenih interesa. Memorandumom o razumijevanju, potpisanom krajem 2000. godine izme u Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske s jedne, i Komisije Evropskih zajednica sa druge strane, izražena je politi ka volja svih subjekata za kontinuiranu podršku institucionalnim reformama u sektoru voda BiH, usmjerenim na donošenje zdravih, primjenjivih i transparentnih propisa o upravljanju vodama, zasnovanih na konceptu vodnog sliva i u skladu sa propisima Evropske unije i me unarodnih konvencija. Ovaj Memorandum o razumijevanju bio je osnov za osiguravanje me unarodne donatorske podrške realizaciji projekta institucionalnog ja anja sektora voda u BiH ija realizacija je na kraju dovela i do donošenja Zakona o vodama Federacije BiH iz 2006. godine. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske potpisali su 2001. godine Memorandum o saradnji kojim su se uzajamno obavezali na budu u saradnju, izme u ostalog, i u okviru sektora voda. Memorandumom je, izme u ostalog, predvi eno da ministarstva poja aju saradnju sa Me uentitetskom komisijom za vodoprivredu i da joj pruže punu podršku kroz potpunije provo enje postoje eg memoranduma o saradnji i koordinaciji pitanja iz oblasti vodoprivrede. Tako er je predvi eno da dva ministarstva harmoniziraju propise i usklade organizaciju provo enja i kontrole zaštite voda, posebno odbrane od poplava i incidentnih zaga enja, i da zajedni ki pripreme dokument o postupku izdavanja vodoprivrednih akata (uvjeta, saglasnosti i dozvola) za objekte na zajedni kim vodotocima, odnosno za objekte na podru ju izme u entiteta. Ovim aktom iskazana je i volja dvaju ministarstava za ostvarenjem pune saradnje na implementiranju Memoranduma o razumijevanju i implementiranju institucionalnog ja anja sektora voda u BiH i saradnje po drugim pitanjima iz djelokruga rada ministarstava. Pri tome je predvi eno da nadležni resori naknadno usaglase terminski plan za provo enje obaveza po Memorandumu. (Ovaj plan nikada nije sa injen). Reguliranje me uentitetskih odnosa na ovaj na in, pokazalo se u dosadašnjoj praksi nedovoljno djelotvornim, što je zapravo i razumljivo kada se ima u vidu pravna priroda instrumenta (Memoranduma o razumijevanju) kojim su ti odnosi ure ivani. Naime, ovi instrumenti se mogu prije smatrati instrumentima politike (policy) ili, u najboljem slu aju, instrumentima mekog prava (soft law), kojima se iskazuje politi ka volja da se odre ena pitanja urede na odre en na in, u odre enim okvirima. Me utim, tako preuzete obaveze nemaju karakter obaveza preuzetih ugovorima ili utvr enih zakonom. Zbog toga i nepridržavanje ili nepoštovanje odredbi Memoranduma o razumijevanju ne povla i za sobom odgovornost u onom vidu u kojem se pojavljuje odgovornost za nepoštovanje / kršenje ugovornih obaveza ili za nepoštovanje / kršenje zakona. U tom svjetlu, treba vidjeti i tuma iti odsustvo efekata o ekivanih od potpisivanja me uentitetskih memoranduma o razumijevanju (na nivou entitetskih vlada i, kasnije, ministara) u vidu postizanja visokog stepena uskla ivanja entitetskih propisa o vodama, ali i injenicu da se, prema raspoloživim informacijama, Me uentitetska komisija za koordinaciju pitanja iz oblasti voda godinama ne sastaje i, prakti no, ne ispunjava svrhu zbog koje je osnovana, odnosno zbog koje je Memorandum o razumijevanju izme u entitetskih vlada zaklju en. Zakon o vodama Federacije BiH sadrži više odredbi kojima je cilj prevazilaženje problema koji se javljaju ili se mogu javiti pri upravljanju zajedni kim vodnim resursima entiteta i Distrikta. Te STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.1. PRAVNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 92 bos. odredbe su zasnovane na opredjeljenju da se, kad su vode u pitanju, svim gra anima i privrednim subjektima Bosne i Hercegovine, kroz propise i njihovo provo enje, mora osigurati jednakost i pravi nost. To podrazumijeva donošenje brojnih propisa (podzakonskih akata) sa sli nim, usaglašenim rješenjima, koja bi važila na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom smislu je u više slu ajeva, naro ito kad je rije o donošenju podzakonskih akata kojima se osigurava transpozicija propisa EU u pravni sistem BiH, ostavljena mogu nost da Vije e ministara BiH donese odre ene podzakonske akte, a Vladi Federacije BiH je utvr ena obaveza da ih donese samo u slu aju da ih Vije e ministara BiH ne donese. U ve em broju drugih slu ajeva, utvr ena je obaveza Vlade Federacije BiH da odre ene podzakonske akte donese uz konsultacije sa Vladom Republike Srpske. Ova zakonska obaveza Vlade Federacije BiH dopunjena je zakonskom obavezom agencije za vode da „u estvuje u koordinaciji aktivnosti na izradi i provo enju planova upravljanja vodama sa nadležnim organizacijama iz Republike Srpske na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno sa nadležnim tijelima za podru je me unarodnog podsliva rijeke Save i me unarodnih rije nih bazena Neretve i Cetine“ ( lan 156. stav 1. pod 13). Zakonskom obavezom Savjetodavnog vije a vodnog podru ja da „razmatra i daje mišljenje o pitanjima upravljanja vodama koja su od zna aja za me uentitetsku saradnju, za Bosnu i Hercegovinu u cjelini i me unarodne obaveze Bosne i Hercegovine“ ( lan 165. stav 1. pod 5), dodatno je utvr ena obaveza Vije a da osigura mogu nost prisustva sastancima Vije a predstavnicima agencije za vode sa istog vodnog podru ja Republike Srpske ( lan 166. stav 4). Zakonsko reguliranje ovakvog pristupa u Federaciji BiH osigurano je u saradnji sa organima Republike Srpske tokom pripreme teksta Nacrta Zakona o vodama iz 2006. godine. Me utim, sa žaljenjem se mora konstatirati da je pri donošenju Zakona o vodama Republike Srpske iz 2006. godine izostao pristup po kome bi odre eni propisi bili donijeti u Republici Srpskoj samo u slu aju da ih ne donese Vije e ministara BiH, odnosno da Vlada Republike Srpske ima obavezu konsultacija sa Vladom Federacije BiH pri donošenju podzakonskih akata. Tim Zakonom je uvedeno jedno manje obavezuju e rješenje pitanja me uentitetske saradnje, jer je agenciji za vode stavljena u nadležnost obaveza da „u estvuje u saradnji po pitanjima koordinacije izrade razvoja i provo enja integralnih planova upravljanja vodama, sa odgovaraju im organizacijama iz Federacije BiH za potrebe Bosne i Hercegovine, odnosno sa nadležnim me unarodnim tijelima za podru ja me unarodnih rije nih slivova“ ( lan 178. stav 1. pod g) i „uspostavlja procedure za redovne konsultacije sa adekvatnom agencijom na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH“ po pitanju obavljanja poslova agencije navedenih u tom lanu ( lan 178. stav 1. pod h). Pored ovoga, lanom 185. stav 1. pod , utvr eno je da Vije e oblasnog rije nog sliva „razmatra i daje mišljenje o bilo kojem pitanju iz sektora voda a koje je od zna aja za BiH, me uentitetsku saradnju ili me unarodne obaveze“ ( lan 185.), te da e Vije e „osigurati, po potrebi ... predstavnicima odgovaraju e agencije za vode iz drugog entiteta, mogu nost prisustvovanja sastancima“( lan 186. stav 4). Izloženo ukazuje na potrebu trajnog nastojanja da se me uentitetska saradnja unapre uje i podiže na viši nivo. Kako se, približavanjem Evropskoj uniji, pred državu budu postavljali složeniji zahtjevi, ova potreba e biti sve uo ljivija i za o ekivati je da e se u perspektivi prona i zadovoljavaju a rješenja. 3. 1. 5. P ri lo zi � �� � � �� � � � �� �� �� � � � � �� �� �� � �� � � �� � �� � � ��� �� � � � � �� � � � �� � � � � � �� � �� �� �� ��� �� �� �� �� � �� !�" #� $% &% '( R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� 1 ) �* � +, �� st av 1 , p od .( ��/ �� �0 ��2 *� ) �* �� 3 �, .. ( � �5 �6 �� �7 �8* �0 *� �6 #� 9� �* �8 �� 5�: �� *� �� 6� �; �5� 8� �* �: �� #< �� 2= �; � �� 6* ��� =* #* =5 �# �2 5�= *� �� 6� �; �5� 8� �* �: �� #< �� 2= �; ��� :� 60 �3 �� ;� �� 6* 2 go di ne o d da na st up an ja n a 2� *7 /� � *= �� *� �� �� 6* 3 *� �) la n ?. @� �2 5* �� .( � �* 6* �� � �� �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� � �� �6 �# *� �� �3 �� �2 5* #2 5� � po ljo pr iv re de , v od op ri vr ed e i </ 3 *# 25 �* ( 2 ) �* �� +, �� st av 1 , p od ?( ��/ �� �0 ��2 *� ) �* �� 3 �, ?. ( R ef er en tn i u vj et ��0 *� =� *2 �A �= *B �8/ � =� �� <= �7 �2 5* �8 *� ��6 �: /< 5� �� � 7# *� �C �� �� #i j� 6� �2 5�� :* #* 3 �5 *# *� ;� 3 �82 =� 7� =� *� �5� 5* �0 *� =� *2 �A �= *B �8/ �; �3 �82 =� 7� 25 *� 8* �� �6 �� 7� 5�8 �� *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* � �* 6* �� �6 �# *B �8� �6 �� �2 ��� �� �: #� :� 2� �: �6 �u vj et �3 6* �� �8� D� �3 �� �2 5* #* �� �� �� �� 6� �� 2� �5* =� �� :# �: �2 �� �) la n +, ��2 5* �� ?( � �# �8� �6 �� �< �� 8* �� �� ;� :# �: �2 *! �� �* 6* �� �6 �# *B �8� �D �! � /0 �= �� 2/ �5* B� 8� �2 *� � �* 6� 3 �� �: /" ��= �� �# :2 =� !� os ig ur at i n jih ov �� ;* #3 �� �0 �# *� 8� 2 *� �6 7� �* #* 8/ D� 3 � :# �: �2 �3 �� �: /" ��= �� �# :2 =� �� ) �* �� +, ��2 5* �� ,( 3 ) �* �� +, �� st av 1 , p od ,( ��/ �� �0 ��2 *� ) �* �� 3 �, ?. ( �* #* 3 �5 #� �= �* �5 �5* 5�� �� 7� ��; �3 �82 =� 7� =� *� �5� 5* �0 *� =� *2 �A �= *B �8/ � 25 *� 8* �� �6 �� 7� 5�8 �� *� :� 60 �3 �� ;� �� 6* + ) �* �� +, �� st av 1 , p od + �� 25 /: *= �: #� �� 9� �8 *� �= �� �3 2= �� *� *� �0 �� =� #� <5 en ja v od a F ) �* � +, �� st av 1 , p od F( ��/ �� �0 ��2 *� ) l. 32 .-, $. ( � 2: �2 5* �� 8* �8 �� B� �8� �* �0 *< 5�5 �� �= �� �< * 6 ) �* �� +, �� st av 1 , p od '( � � �� �5� #� �7 ��� 2* 6# I* 8�: #� 7# *3 *� 3 �� �5� #� �7 * $ ) �* �� ?F �� 25 *� �+ �5 *� 8� ��2 *6 #I *8 ��� �* C� �� 6� �� <� �8 *� :� *� �� *� /: #* �� 8* �8 *� #� 8� C� �3 � 2� �� �� �3 *� �* �� �6 �� 3 �: �6 #/ C8 �3 *� #i j� =� �� *� �� ��� *6 #* �2 =� 7� 3 �# * 2 go di ne o d da na st up an ja n a 2� *7 /� � *= �� *� �� �� 6* 3 *� �) la n ?. @� �2 5* �� .( � �* 6* �� �6 e# *B �8� �� *� :# �8� 6� �7 �� �6 �# *� �� ; 3 �� �2 5* #2 5� *! �/ 0� /2 =� *9 �� *� 8� �� *� �� �� /� � �� �/ � �6 �� 2/ �� *� :� 5* �8 *� =� 8* �2 /� /� �* 6� �I �� 25 ��� �� ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 93 bos. R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� O ) �* �� ?, �� 25 *� �F 6� /= *� �� 7# *� �B *3 *� #� 8� C� �; �" *0 �� *� ��� �6 �� ;� :� 6# /C 8* �� *� 5� #� 5� #� 8�� �� 6e #* B� 8� �� �2 �� ��� � �# B� 7� �� �� ��P �� ��� �� �� �� �� �� Q! �" #�� +. &% $( '� 3 j� 2� B� �� 6� da na s tu pa nj a na sn ag u Z *= �� *� �� �� 6* 3 *� �) la n 21 9. s ta v 2, 5* C= *� .( � �* 6* N a pr ije dl og fe de ra ln og 3 �� �2 5# * �� �6 �# *� �� �3 �� �2 5* #� po ljo pr iv re de , v od op ri vr ed e i </ 3 *# 25 �* ( 9 ) �* �� .' +� � st av 3 � =5 �� �� 2� �� *� 8/ �2 *� 8� 5� 6* �� �7 �� �8� D* 10 ) �* �� .' +� � 25 *� �F � =5 � �� #2 5�� ��� �2 �� ��5 #� <= �� * 2* �8 �5 �6 *� �� 7� �� 8� D* 11 ) �* �� .$ .� �� /� ve zi s a ) �* �� 3 � .$ %. ( 6� /= *� �� �� 2� �� �: �2 �" �� ;� �� 6� �; �� *= �* 6* �� P� ��� �� �� �� �� � �� Q! �" #� � +$ &% $( �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�� � A� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�0 *� �= �� �< !� uz p re th od nu s ag la sn os t A� 6� #* �� �7 �3 �� �2 5# *� A� �* �2 �8* 12 ) �* �� .$ ,� � 25 *� �$ �# �: �2 �� �/ �8 �5 �3 *� 0* �� 2� �" *9 *� 8� �� 6� :� *D *� 8* �: �2 �" �� �� �6 �� � �* =n *6 �� =� 8� 3 �2 �� 6� 5* �8� �� 6� A� �� #* 8u / �8 �5 �!� :# �B �6 /# *! �#� =� �� ��� 3 8� #� �/ �2 �/ C* 8� �� 3 *� �� �0 �# <� �8 *� �" *� �0 *� �* �2 3 *� 8� �8 �� �3 �2 �8� � 0* 7* 9/ 8/ D� ;� 3 *5 �# �8* 1 go di na � �* 6* N a pr ije dl og fe de ra ln og 3 �� �2 5# *� ��A �6 �# *� �� 7� 3 �� �2 5# *� 0* �� =� ��< 13 ) �* �� FF �� st av 1 �# �: �2 � �� 7# *� �C �� 3 � �# ij� 6� �2 5�3 *� 0* 7* 9/ 8/ D� ;� 3 *5 �# �8* � /� �5 :* 6� �3 � �� 6* 3 *� �� 6# /7 �3 � 0* ;5 8� �� 3 *� =* 6* � 8� � /� :� 5* �8 /� �2 :/ <5 *� 8� � �5 :* 6� �; � �� 6* � /� :� �# <� �2 =� � �� 6� � �� �� 6� #� =5 �� � �2 :/ <5 *� 8� �� 5: *6 �� ;� �� 6* �/ �: �6 0� 3 �� �� �6 �! 2 go di ne � �* 6* � �* 6* !�* =� �� ij� D� � 3 �� �2 5* #* �� �� �� �je 6� �� 8� �� �5* =* �� pr op is . �# �8� �6 �� �< �� 8* � :# �: �2 *� 3 �# * se os ig ur at i, uz =� �2 /� 5* B� 8/ �2 *� � �: /" ��= �3 � �# :2 =� 3 !�: �5 :/ �o ;* #3 �� �0 �# *� 8� s a �6 7� �* #* 8/ D� 3 � :# �: �2 �3 �� �: /" ��= �� �# :2 =� �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�0 *� �= �� �< .+ ) �* �� FF �� st av 1 �# �: �2 �� �� :* 2� �3 ��� :# �� #� 5� 5� �3 �3 *5 �# �8* 3 * �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�0 *� �= �� �< .F ) �* �� FF �� 25 *� �+ �# �: �2 �� �2 5# �I �8� 3 �/ �8 �5 �3 *� �6 �/ �8 �5 *� �* �� 6� �� ;� /� :# �: �2 �3 *� �0 � ) �* �* �F F� �2 5* �� . � �* 6* �= *� 5� �* & .$ ) �* �� F$ �� st av 1 �# �: �2 �� �� 6# �9 �� *� 8/ �: �8 �6 �� *C �� ;� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* �� ��� 6� 8� �� �* � :� �# <� �2 =� ;� �� 6* �� *� =� 8�3 *� 8� �0 *" #* �8 �� *� :� �� �6 "* �: �� �� ��3 *� =� 8* � 0* �: �7 �� �= �# �2 5� �� *A 5� �� 6� #� �* 5� � �* 6* �� �6 �# *B �8� �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* # ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 94 bos. R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� .O ) �* �� .% $� � st av + �# �: �2 �� �2 *6 #I *8 /! �� "� �= /! �/ vj et �3 *! �� *C �� /� �0 6* �* �8 *! �C /� *� 8* �� � 6# /7 �3 �: �5* �8 �3 *� �6 �0 �* C* 8* �0 *� �� 6� �� *= 5� �� :# �5 ;� 6� *� �� 6� *� 2* 7� *2 �� 25 !�� �6 �* �2 *7 �* 2� �2 5!� �� 6� *� 6� 0� �� *( � '� 3 8� 2� B� �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* # 19 ) �* �� .? %� � st av 6 �# *� ��� �= �� �/ vj et �3 *� �� =# �5� #� 8�3 *� =� 8� �3 �# *� �2 pu nj av at i ��B �� =� 8� � je re gi st ri r* �� �0 *� �0 #* 6/ �6 �= /3 �� *5 *� =� 8�� 2� �: �6 �� 2� �/ 0� 0* ;5 8� �� 0* � �0 6* �* �8 �� �� 6� �7 �* =5 *� �P �� ��� �� �� �� �� �� Q! �" #�� .$ &% O( 20 ) �* �� .$ +� � st av 1 . �# *� ��� �= � �� �* C� �/ � �" #* C/ �* �* �8 *! � :� 25 /: =/ � �� #� =� �� 3 *� 0* � �" #* C/ �* �* �8 �� �� :� *D *� 8� � �� =� �5 #� �/ � �0 3 �# iv an ja ob av ez a na os no vu o pD �� �� 6� �� �* =� *6 �� �� :� 2� "� �; �� od ni h �* =� *6 * �P �� �� �� �� �� �� � �� Q! �" #�� @? &% $( �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�/ � sa ra dn ji sa A� 6� #* �� �3 � 3 �� �2 5# �3 �A �� *� 2� 8* 21 ) �* �� .% �� 25 *� �+ ��� /� ve zi s a 25 *� �3 �, ( �# �: �2 �� �� *C �� /� �� /� 8� 5�3 *� �7 #* �� C� �� 7� :# *� *� =� #� <5 en ja j av no g vo dn og d ob ra = �8 �� �� �3 �I �� "� 5�� :# �6 3 �5 �2 *� "# *D *8 *! �* ��� 3 �I �! � :� 6� �6 #� 9� �� 3 �/ �8 �5 �3 *! �u 2 =� *6 /� 2* �: #� :� 2� 3 *� �� �� 6* 3 *! �" �5� � :# �6 3 �5 �� 7# *� �C �� �7 �: #* �* �= �# �< t� �8 *� /� A� #3 ��0 *= /: *� 1 go di na �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* # 22 ) �* �� F% �� 25 *� �? ��� /� ve zi s a 25 *� �3 �. ( �# �: �2 � �� 2* 6# I* 8/ � �� �* C� �/ � �� 9� �8 *� �� �6 �� B� 8� � �� 6� 25 *� �8* �8 /� po d* 5* =* �� �B #: �8� �8 /� �� 6� !� �2 �3 �� :D e up ot re be v od a, o d st ra ne :# *� �� ;� ��A �0 �C =� ;� ��B *� 23 ) �* �� .% +. �# �: �2 �o u sp os ta vl ja nj u ��/ :# *� �8* �8 /� �� � �� �� A� #3 *B �� �� 7� 2� 25 �3 *� v� 6* ( ?+ ) �* �� '+ �� 25 *� �F ��� �/ � ve zi s a 25 *� �3 �. ( �# �: �2 � �� /v je t�3 *� =� 8� � 3 �# *� �2 :/ �8 *� *t i re fe re nt na , od no sn o �� �* <5 �� * �* "� #* 5� #� 8* � 0* � :# *D �� 8� � 25 *� 8* � �� 6* !� �� #� A� =* B� 8/ � #� 0/ �5* 5* �# *6 *� �� �* <5 �� �� �* "� #* 5� #� 8� �� �0 *� �0 �# <* �* �8 �� 0* 6* 5* =* �� 0� �* 6� �I �� 25 �� �� 6� #* �� �7 � 3 �� �2 5* #2 5� *! � A� 6� #* �� �7 � 3 �� �2 5* #2 5� *� �* 6� �I �� 7� 0* �� =� ��< !�= *� 5� �* �� �; �3 �� �2 5* #2 5* �* �� *6 �� I� �; �0 *� �� 6� � ��� =� ��< ��� *7 �� B� 8� �0 *� �� 6� �� :� 6# /C 8� ��� �� 2* 6# I* 8/ ��� �* C� �u d av an ja �� �* <t en ja z a ra d la bo ra to ri je 2 go di ne ?F ) �* �� '' �� 25 *� �, ��� /� ve zi s a 25 *� �3 �. ( �# �: �2 �� �� *C �� /� /5 �# 9� �* �8 *� /� 8� 5* �0 *� �6 #� 9� �* �8 �� 0� �* �2 *� �5* #� �� 0* <5 �5� �� �0 *< 5�5 �� ;� 3 8� #* �0 *� �0 �� #� <5 *� �� 6� �= �8 *� 2� �: �� =� ��C �� �� �� =� *� �5� 5/ �3 �I �� =� #� 25 �5� �� ��� 2� �= �# �2 5�� 0* �8 *� �� �� �6 �2 �* "6 �8� �* nj e, =� 8* �3 �# *8 /� "� 5�� 0* <5 �D �� *� �6 �0 *7 *9 �� 8* �i d ru gi h ne po vo ljn ih ut je B* 8* �� *� 06 #* �2 5� �� /� �2 :# *� �� 25 �� �6 �� ��� ��0 6* <� �2 5�� 0� �# �< 5* �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�/ � sa ra dn ji sa A� 6� #* �� �3 � 3 �� �2 5# �3 *� �* 6� �I �� 3 �0 *� 06 #* �2 5� �� ��� =� ��< ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 95 bos. R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� 26 ) �* �� O' �� 25 *� �+ � �# �: �2 �� �� *C �� /� �6 #� 9� �* �8 *� :� 6# /C 8* �/ 7# �I �� �7 : �: �* �* 3 *� �� �# �0 �8� 3 �: �� #< �� 2= �; �� �6 *� ��# *0 �# 25 *� *� 8/ �0 �3 �8� <5 *� �* �= *5 �7 �# �8� � /7 #� I� �� 25 � 2 go di ne �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* # ?$ ) �* �� @% �� 25 *� �, ��� /� ve zi s a 25 *� �3 �. ( �# �: �2 �� �� #2 5* 3 *� ��2 *6 #I *8 /� :� 2� "� �; �: �* �� �* �0 *< 5�5 �� �6 �: �: �* �* ��� �� 6* !� :� *� �� *� 0* <5 �5� �� 6� �# �0 �8� �� �" /8 �B *� �� :� *� �� *� 0* <5 �5� �� 6� �* �# �6 �� 7� 0* 7* 9� �8 *� �� 6* � �* 6* *� :# �8� 6� �7 �� �6 �# *� �� 7� 3 �� �2 5# * �� �) la nu 2 20 . s ta v 3. :� 7# �< �� �8� �� 6# �9 �� �� 6* � ov aj p ro pi s do no si fe de ra ln i 3 �� �2 5* #( ?O ) �* �� F@ �� 25 *� �, ��/ � ve zi s a 25 *� �3 �. ( �# �: �2 �� �: �2 �" �� 3 �/ vj et �3 *� 0* �: #� �0 �� 6� 8/ !� #/ =� �* �8 �� �� C/ �* �8 �� �: *2 �� ;� 3 *5 �# ija i o tp ad a, o db ra �/ �� �2 ��C �� �2 �# ;� !� �0 /0 �5 �� �� 6� ) �* �* �F @� �2 5* �� .� �= �8 �3 �8� �0 *" #* �8 �� �� :# �� 0� �6 �5� !�# /= �� *5 �!� C/ �* 5�� i o dl ag at i o pa s� �� 3 *5 �# �8� ��� �5 :* 6� �* �� �6 *3 *� ��� �6 �� 3 �6 �" #/ 1 go di na �� 6e #* �� ��3 �� �2 5* #� �* 6� �I *� �0 *� �= �� �< 29 ) �* �� '. �� st av 9 . �# �: �2 �� �: �2 5/ :B �3 *� �� 3 8� #* 3 *� =� 8� �2 �� :# �6 /0 �3 *8 /� /� 2� /C *8 /� *= B� 6� �5 * �� 6e #* �� ��3 �� �2 5* # �* 6� �I *� �0 *� �= �� �< � za je dn o sa f� 6� #* �� �3 � 3 �� �2 5# �3 30 ) �* �� $, � �# �: �2 �� �/ 5� #9 �� *� 8/ �o sj et lji vi h �� 3 *� 8� �o sj et lji vi h :� 6# /C 8* �� � 3 8� #* �0 *< 5�5 �! �0 *" #* �� ��� �7 #* �� C� �8 *� /� �2 8� 5�8 �� �3 �: �6 #/ C8 / �� 6e #* �� ��3 �� �2 5* #� na dl eI *� �0 *� �= �� �< � uz s ag la sn os t s a f� 6� #* �� �3 � 3 �� �2 5# �3 31 ) �* �� $+ �� st av 1 . �# �: �2 �� �: #� 7� *< *� *� 8/ �� 28 �5 �8� �� ;� :� 6# /C 8* �� *� 5� #� 5� #� 8�� �� 6� #* B� 8� � �� 1 go di na �� 6e #* �� ��3 �� �2 5* #� �* 6� �I *� �0 *� �= �� �< 32 ) �* �� $+ . st av 2 . �# �: �2 �� �: #� 7� *< *� *� 8/ �� 28 �5 �8� �� ;� :� 6# /C 8* �= �8 *� 2� �: #� 25 �# /� �* � 5� #� 5� #� 8�� �� 6� #* B� 8� � �� �� � �: /" ��= �� �# :2 =� � �� �2 5* #2 5� �� � �� � �* 6� �I �� �0 *� �� 6� � �� �2 5# ��� �6 �# *B �8� ��� � �: /" ��= �� �# :2 =� �� *6 �� I� �� 0* �� �6 �� ��� =� ��< ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 96 bos. ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 97 bos. R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e N ad le žn os t z a do no še nj e P re dl ag a L IS T A P O D Z A K O N SK IH A K A T A K O JI M A S E U R E U JU O D R E E N A P IT A N JA U V E Z I SA V O D A M A 40 N A O SN O V U O D R E D B I D R U G IH Z A K O N A 40 S as vi m j e si gu rn o da s e na p oj ed in a pi ta nj a u ve zi s a vo da m a od no se i d ru gi p od za ko ns ki a kt i do ni je ti na o sn ov u br oj ni h dr ug ih p ro pi sa ( na pr im je r o pr os to rn om pl an ir an ju , za št iti ž iv ot ne s re di ne i td .) al i ne m a po tr eb e da s e to p ita nj e ta ko e ks te nz iv no p re ds ta vl ja . U o vo j St ra te gi ji je s am o pr ik az an s is te m p ro pi sa ( pr im ar ni h i se ku nd ar ni h) o v od am a i p ri m je ra r ad i, ka o u ov om s lu aj u, n av od i s e ne ko lik o ak at a da s e vi di n a in p ov ez iv an ja k or pu sa p ro pi sa o v od am a sa d ru gi m ( ho ri zo nt al ni m i s ek to rs ki m ) s is te m im a i p ro pi si m a u ok vi ru p ra vn og s is te m a Fe de ra ci je B iH . 33 . la n 76 . st av 2 . Pr op is o p ro gl aš av an ju o sj et lji vi h po dr u ja , ko ja s e pr os tir u na te ri to ri ji B iH i su sj ed ne d rž av e O rg an B iH o dr e en pr op is om B iH 34 la n 76 . st av 2 . ( u ve zi s a st av om 1 ) Pr op is o na in u ob av ez no g m on ito ri ng a vo da i ak tiv no st i u os je tlj iv im p od ru jim a 1 go di na Fe de ra ln i m in is ta r na dl ež an z a ok ol iš , uz s ag la sn os t s a fe de ra ln im m in is tr om 35 la n 17 . st av 1 . i la n 11 5. st av 2 . O dl uk a o iz m je na m a O dl uk e o ut vr iv an ju p od ru ja r ije ke U ne po dr u je m o d zn a aj a za F ed er ac iju B os ne i H er ce go vi ne ( „S l. no vi ne F B iH “, b r. 80 /0 7) [Z ak on o p ro st or no m p la ni ra nj u i ko ri št en ju z em lji št a na n iv ou Fe de ra ci je B iH („ Sl . n ov in e FB iH “, b r. 2/ 06 i 72 /0 7) ] Pa rl am en t F B iH N a pr ije dl og V la de Fe de ra ci je B iH 36 la no vi 3 5. i 4 1. O dl uk a o us va ja nj u Pr og ra m a ut ro šk a sr ed st av a ut vr en ih bu dž et om F ed er ac ije B os ne i H er ce go vi ne z a 20 07 . go di nu s a kr ite ri jim a ra sp od je le s re ds ta va n a po zi ci ji „K ap ita ln i gr an t za vo do pr iv re du “ [Z ak on o i zv rš av an ju b ud že ta F ed er ac ije B os ne i H er ce go vi ne z a 20 07 . go di nu ( „S l. no vi ne F B iH “, b r. 25 /0 7) , u ve zi s a la no m 21 0. s ta v 2. Z ak on a o vo da m a („ Sl . n ov in e FB iH “, b r. 18 /9 8) ] V la da F ed er ac ije B iH N a pr ije dl og M in is ta rs tv a po ljo pr iv re de , š um ar st va i vo do pr iv re de 37 la n 7. Pr av iln ik o i zm je na m a i do pu na m a Pr av iln ik a o na in u up la te ja vn ih pr ih od a bu dž et a i va nb ud že ts ki h fo nd ov a na te ri to ri ji Fe de ra ci je B iH („ Sl . n ov in e FB iH “, b r. 28 /0 8) [Z ak on o p ri pa dn os ti ja vn ih p ri ho da u F ed er ac iji B iH ( „S l. no vi ne FB iH “, b r. 22 /0 6] � �� � � �� � � � � � � � �� �� �� � � � � � D O N IJ E T IH � � �� �� � � � �� � � � � � �� �� � � � � � �� � �� !! "# R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� ,O ) �* �� @, � O d# �6 "* �� �: �* �� �� 3 *� �6 "# *� �� �6 �: �: �* �* �� P� ��� �� �� �� �� � �� Q! �" #�� %, &% ?( 39 ) �* �� ,. �� st av 6 . �# *� ��� �= � �� 3 �� �3 /3 /� 2* 6# I� �� � �: De g *= 5* � �� �6 #I *� *� 8/ !� =� #� <5 �� 8/ � �� �2 3 *5 #* �8 /� �� 6� :# �� #� 6� �; � �" 8� =* 5* � �P �� �� �� �� �� � �� �� Q! �" #� �+ @& %. ( [n a � �� �� ��� �� 6� #* �� �7 �3 �� �2 5* #2 5� *� �" 8* �� 8� �� 8� �� #* �� �� �= �: �6 � �2 5�3 �� *0 �� �3 !�� *� �2 �� �/ ��2 5� �o dr ed be � *= �� *� �� �� 6* 3 *� �0 �. @@ O. , #* 0� �C �5� /� 5� =2 5/ !�= �8 ��� os i " #� 8�% F ?F 1 0 .& %$ ��� 6* 5/ 3 �' �, �? %% $. V +% ) �* �� ,@ �� 25 *� �+ � �# *� ��� �= �� �2 *6 #I *8 /! �� "� �= /! �/ �8 �5 �3 * ��� *C �� /� �0 6* �* �8 *� ��C /� *� 8* � vo do :# �� #� 6� �; �* =* 5* �� P� ��� �� �� �� �� � �� Q! �" #�� %, &% ?( +. ) �* �� .. $� � st av 6 . �# *� ��� �= � �� /v je t�3 *� 0* � �6 #� 9� �* �8 �� 0� �* � 2* �� 5* #� �� 0* <5 �5� � �� 0* <5 �5� �; �3 j� #* �0 *� �0 �� #� <5 *� �� 6* �= �8 *� 2� �= �# �2 5� �� ��� :� *� �# *8 /� 6* � =� #� 25 �� 0* �: �D �� ��P �� ��� �� �� �� �� �� Q! �" #�� F. &% ?( +? ) �* �� @, � 6� /= *� �� J �* �� �3 �: �* �/ �� :� #* 5�� �� ;� 3 8� #* �� 6" #* �� �o d po pl av a 0* �? %% $� �7 �6 �� /� �. �? �? %% $. ( [O sn ov j e ) la n 9. s ta v 1. O d# �6 "� �� �: �* �� �� 3 *� �6 br an e od :� :� *� *� �P �� �� �� �� �� � �� �� Q! � "# �� %, &% ?( !� 6� �� 8� 5e na os no vu � *= �� *� �� �� 6* 3 *� �0 �. @@ O. V ++ ) �* �� .. $� � st av 9 ., u ve zi s a ) �* �� 3 �F �� 5* C= *� .? � �# *� ��� �= � �� 0* <5 �5� �3 � 0� �* 3 *� �� 0* <5 �5� �3 � 3 8� #* 3 *� �0 �� #� <5 *� P =* �� �� D� Q� 0* �� :2 =# "/ �� �6 �3 �J #* 6* CB *� �' �? �? %% $. ( [O sn ov j e ) �* �� +, �� 25 *� �. �� �# *� ��� �= *� �� /v je t�3 *� 0* �� 6# �9 �� *� 8� � 0� �* �2 *� �5* #� �� 0* <5 �5� �� �0 *< 5�5 �� ;� 3 j� #* �0 *� �0 �� #� <5 *� �� 6* �= �8 *� 2� � =� #� 25 �� ��� �: �* �� #* 8/ �6 *� =� #� 25 �� 0* �: �D � �P �� �� �� �� �� �� � �� Q! �" #�� F. &% ?( V +F ) �* �� .? +� � st av . ��5 *C =* � 1. �# *� ��� �= �� �7 #* �� C� �3 �� #� 8� 6� �2 5�3 *� �: *2 �� ;� �� <5 �5 �� ;� 5� *# �� 0* � 5� ;� �� �< =� �� 5: *6 �� �� �6 �� :# �8� �� 8�; �� �7 ��2 :/ <5 *� 8* �/ �2 �2 5� 3 j av ne =* �* ��0 *B �8� , od no sn o u 6# /7 �� :# �8� 3 �� =� �P �� �� �� �� �� �� � �� Q! �" #�� F% &% $( ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 98 bos. R .b r. P ra vn i os no v N az iv R ok z a do no še nj e � �� �� �� �� �� do no še nj e � �� �� �� �� L IS T A D O N IJ E T IH K A N T O N A L N IH P R O P IS A O V O D A M A +' ) �* �� .? +� � 25 *� �. ��5 *C =* � 2. �# *� ��� �= �� �7 #* �� C� �3 �� #� 8� 6� �2 5�3 *� �: *2 �� ;� �� <5 �5 �� ;� 5� *# �� 0* � 5� ;� �� �< =� �� 5: *6 �� �� �6 �� =� 8� �2 �� �* =� �� :# �C �< D* �* �8 *� �0 �2 �2 5� 3 a 8* �� �� =* �* ��0 *B �8� �� 2: /< 5* 8/ �/ �: #� #� 6� �� :# �8� 3 �� =� �P �� �� �� �� �e �� �� Q! �" #� �F %& %$ ( 1 � /0 �* �2 =� �= *� 5� � � *= �� �� �� �6 *3 * P� ��� �� �� �� �� /0 �* �2 =� 7� =* �5 �� *Q !�" #� �. F& @@ 2 � /0 �* �2 =� �= *� 5� � � *= �� �� �: #� 7� *< �� 8/ �* =/ 3 /� *B �8� �� �6 #* B� �0 �� #� <5 �3 � �� 6� �0 *� :� D� !�0 *< 5�5 ��* =/ 3 /� *B �8� �� 2� �� *W P� *= �� �� �0 *< 5�5 ��* =/ 3 /� *B �8� �� �6 #* B” P� ��� �� �� �� �� /0 �* �2 =� 7� =* �5 �� *Q !�" #�� %F &% ' 2 � �� �C =� 6 �" �8 2= �� =* �5 �� � *= �� �� �� �6 *3 * P� ��� �� �� �� �� �� �C =� 6 �" �8 2= �7 �= *� 5� �* Q! �" #� �O &% % 3 K an to n Sa ra je vo � *= �� �� �� �6 *3 * P� ��� �� �� �� �� *# *8 �� 2= �7 �= *� 5� �* Q! �" #�� .' &0 0 +� �# �6 �8 �" �2 *� 2= �� =* �5 �� � *= �� �� �� �6 *3 * P� ��� �� �� �� �� #� 6� 8� "� 2* �2 =� 7� =* �5 �� *Q !�" #� �. +& %? F �� 2* �2 =� �= *� 5� � � *= �� �� �� �6 *3 * P� ��� �� �� �� �� �2 *� 2= �7 �= *� 5� �* Q! �" #�� %? &% % ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,���� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�.������ �� ������������� ���� ��� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 99 bos. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 100 bos. 3.2. Institucionalni okvir upravljanja vodama u Federaciji BiH 3.2.1. Uvod Zakonom o vodama Federaciji BiH41 ( lan 21.) se navodi da je upravljanje vodama u nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i op ine. Entitetskim Zakonima o vodama su odre eni institucionalni okviri upravljanja vodama. Ovi zakoni, ija je procedura kreiranja i usvajanja trajala nekoliko godina, ura eni su u skladu pristupa upravljanju vodnim resursima u zemljama EU, a u duhu približavanja BiH lanstvu u ovoj organizaciji. Zakonima o vodama je utvr ena nova struktura za upravljanje vodama i to tako da je osnovna jedinica za upravljanje Vodno podru je (Distrikt). Za Federaciju BiH to su: vodno podru je rijeke Save i vodno podru je Jadranskog mora. Organizaciono, radi provo enja zadataka upravljanja vodama, Zakonom o vodama je predvi eno osnivanje agencija za vode: Agencija za vodno podru je rijeke Save (AVP Sava) i Agencija za vodno podru je Jadranskog mora (AVP Jadransko more), sa sjedištima u Sarajevu i Mostaru. Pored agencija za vode, Zakonom se predvi a osnivanje i podru nih ureda, u cilju efikasnijeg izvršavanja zadataka i promoviranja principa približavanja korisnicima voda. Planirano je da se, u okviru AVP Sava, osnuju podru ni uredi za: podsliv rijeke Une u Biha u, podsliv rijeke Vrbas u Jajcu, podsliv rijeke Bosne u Zenici i podsliv rijeke Drine u Goraždu. Podru ni uredi u okviru AVP Jadransko more za: slivove Cetine i Krke u Livnu i podru ni ured u Konjicu za gornji tok rijeke Neretve, sa Rakitnicom i srednji uzjezerni tok rijeke Neretve. U dosadašnjem periodu, tokom procesa institucionalnog organiziranja sektora voda u BiH i Federaciji BiH, osnovani su podru ni uredi u Zenici i Jajcu za vodno podru je rijeke Save i podru ni ured za slivove rijeka Cetine i Krke u Livnu, te za gornji tok rijeke Neretve u Konjicu. U narednoj shemi je prikazana institucionalno organizaciona shema sektora voda u BiH, sa fokusom na Federaciju BiH. 41 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 101 bos. Slika 3.2.1: Institucionalno-pravni okvir upravljanja vodama u BiH i Federaciji BiH 3.2.2. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (Ministarstvo) je oformljeno na osnovu Zakona o federalnim ministarstvima42 a lanom 15. ovog Zakona je opisana op a nadležnost ovog ministarstva: vrši upravne, stru ne i druge poslove utvr ene zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sjedište Ministarstva je u Sarajevu a poslovi upravljanja vodama unutar Ministarstva su dodijeljeni „Sektoru vodoprivrede“. Aktivnosti Ministarstva se odnose na: vodne resurse, razvojne planove, bilanse voda, korištenje voda, zaštitu voda, zaštitu od voda, te druge poslove utvr ene Zakonom o federalnim ministarstvima. Organizaciono, Ministarstvo je podijeljeno po slijede im sektorima43: (i) Sektor poljoprivrede, (ii) Sektor za poljoprivrednu politiku i me unarodnu saradnju, (iii) Sektor prehrambene industrije, (iv) Sektor vodoprivrede, (v) Sektor veterinarstva i (vi) Sektor šumarstva. Aktivnost Ministarstva i sektora voda u Federaciji BiH, sa definiranjem institucionalne organiziranosti, je opisana Zakonom o vodama. Osim ovog osnovnog zakonskog dokumenta, oblast upravljanja vodama se u ve oj ili manjoj mjeri odnosi i prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o fondu za zaštitu okoliša44. 42 Sl. novine Federacije BiH br.8/95 43 Shodno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva BiH 44 Sl. novine Federacije BiH br.33/03 Vije e ministara BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ministarstvo komunikacija i prometa BiH Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Agencija za vodno podru je rijeke Save, Sarajevo Agencija za vodno podru je Jadranskog mora, Mostar Podru ni ured za podsliv rijeke Bosne, Zenica Podru ni ured za podsliv rijeke Vrbas, Jajce Vlada Federacije BiH Podru ni ured za podsliv rijeke Une, Biha Podru ni ured za podsliv rijeke Drine, Goražde Podru ni ured za slivove rijeka Cetine i Krke, Livno Podru ni ured za gornji tok rijeke Neretve sa Rakitnicom Konjic STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 102 bos. 3.2.3. Me unarodni okvir upravljanja vodama Me unarodni okvir upravljanja vodama za Federaciju BiH ine me unarodni ugovori koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili preuzela iz ranijeg perioda, te potpisane konvencije i sporazumi iz ove oblasti. Zbog svog položaja, unutrašnjeg pravnog ustrojstva i me unarodnog okruženja, Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine su upu ene na me unarodnu saradnju u oblasti upravljanja vodama, prvenstveno sa susjednim zemljama regiona. Unutrašnja organizacija zemlje nalaže da se poslovi vanjske politike sektora voda vode preko institucija države Bosne i Hercegovine, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa), ali je provo enje preuzetih obaveza na entitetima. Obzirom na pripadnost prostora Bosne i Hercegovine i Federacije BiH rije nom bazenu rijeke Dunav i slivu Jadranskog mora, odre eni su i okviri me unarodne saradnje po ovim osnovama prožeti kroz konvencije: Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korištenje rijeke Dunav, (Konvencija za zaštitu rijeke Dunav) i Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zaga enja (Barselonska konvencija). Regionalna saradnja zemalja koje gravitiraju rijeci Savi definirana je Okvirnim sporazumom o slivu rijeke Save,45 kojim je dogovoreno: (i) uspostavljanje me unarodnog režima plovidbe; (ii) uspostavljanje održivog upravljanja vodama; (iii) poduzimanje mjera u cilju spre avanja ili ograni avanja štetnih posljedica od voda i (iv) uspostavljanje mehanizama za kreiranje efikasne multilateralne saradnje zemalja podsliva rijeke Save. Bilateralni odnosi sa susjednom Republikom Hrvatskom iz oblasti upravljanja vodama odre eni su posebnim dokumentom - Ugovor izme u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o ure enju vodoprivrednih odnosa46 o ure enju odnosa u oblasti voda izme u dviju zemalja od zajedni kog interesa a na osnovu Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera (Helsinška konvencija). Procesi približavanja naše zemlje evropskim integracijama podrazumijevaju preuzimanje niza obaveza i pravila rada u oblasti upravljanja vodama. Okvirne direktive o vodama (ODV) (Water Framework Directive -WFD)47 su svakako osnovni dokument iz ove oblasti. 3.2.4. Stru ne institucije na nivou Federacije Bosne i Hercegovine Shodno Zakonu o vodama, lanom 152. su osnovane agencije za vodna podru ja kao stru ne institucije „radi provo enja zadataka upravljanja vodama“, i to: Agencija za vodno podru je rijeke Save (AVP Sava), sa sjedištem u Sarajevu (www.voda.ba) i Agencija za vodno podru je Jadranskog mora (AVP Jadransko more), sa sjedištem u Mostaru (www.jadran.ba).48 45 „Okvirni sporazum o slivu rijeke Save“, Sl. glasnik BiH br.8/2003 – Me unarodni ugovori 46 Sl. list RBiH, posebno izdanje-me unarodni ugovori, br.6, od 25.12.2006. god. 47 Direktiva 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 23. oktobra 2000. godine, kojom se uspostavlja okvir djelovanja zemalja Evropske zajednice u oblasti politike voda. (Water Framework Directive). 48 Nadležnosti i zadaci Agencija za vodna podru ja su tako er definirani Zakonom o vodama, lanovima 155. i 156. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 103 bos. U okvirima institucija Federacije BiH, pored navedenih agencija, za sektor voda su, po prirodi aktivnosti i nadležnosti, vezane i slijede e stru ne institucije: Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo (www.fhmzbih.ba); Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo, Federalni zavod za geologiju Sarajevo (www.fzzg.ba); Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Sarajevo (www.fgu.com.ba); Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo (www.bhas.ba/new/); Federalni zavod za statistiku Sarajevo (www.fzs.ba); Federalna uprava civilne zaštite Sarajevo (www.fbihvlada.gov.ba/fucz/). Naravno, za oblast upravljanja vodama su vezane i brojne, doma e ili inostrane, konsultantske firme koje djeluju na prostoru Federacije BiH.49 3.2.5. Kantonalna ministarstva nadležna za oblast upravljanja vodama U Federaciji BiH, pored federalnog, u poslovima upravljanja vodama u estvuju i kantonalna ministarstva, nadležna za predmetnu oblast: Unsko-sanski kanton, Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, (www.vladausk.ba); Posavski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sektor vodoprivrede (www.zupanijaposavska.ba); Tuzlanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (www.vladatk.kim.ba); Zeni ko-dobojski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Sektor za vodoprivredu i šumarstvo (www.zdk.ba); Bosansko-podrinjski kanton, Kantonalno ministarstvo za privredu (www.bpkgo.ba); Srednjobosanski kanton, Ministarstvo šumarstva, vodoprivrede i poljoprivrede, sa Odjelom vodoprivrede, zaduženim za poslove sektora voda za podru je kantona, (www.sbk-ksb.gov.ba); Hercegova ko-neretvanski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (www.vlada-hnz-k.ba); Zapadnohercegova ki kanton, Ministarstvo prostornog ure enja, resursa i zaštite okoliša, (www.vladazzh.com); Kanton Sarajevo, Ministarstvo privrede, Sektor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. (www.privreda@ks.gov.ba);50 Livanjski kanton, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (www.vladahbz.com). Nadležnosti upravljanja vodama su uglavnom na kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, sli no kao na federalnom nivou, dok su u nekim slu ajevima nadležnosti pri ministarstvima privrede. Op e nadležnosti kantonalnih ministarstava za oblast voda, bilo da imaju ili nemaju zasebne službe i sektore, su: (i) Zaštita voda, zaštita od voda i ure enje režima 49 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je, po osnovu konkursa, objavilo listu Pravnih lica kojima su izdata Ovlaštenja za složene vodne objekte ili aktivnosti. Na listi su slijede a pravna lica: Javno preduze e za vodoprivrednu djelatnost Spre a d.d. Tuzla; Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo; ES Hydrotechnics d.o.o. Sarajevo; Privredno društvo Institut za hidrotehniku GF Sarajevo d.d. Sarajevo; Ipsa institut d.o.o. Sarajevo; Vodovod d.o.o. Mostar i Energoinvest d.d. Sarajevo. Pored ove, objavljena je i lista Pravnih lica kojima su izdata Ovlaštenja za manje složene vodne objekte ili aktivnosti: Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar i Tehnograd Tuzla. (Izvor: web stranica Ministarstva, juli 2009.) 50 U Kantonu Sarajevo nadležno ministarstvo za sva komunalna preduze a je Ministarstvo prostornog ure enja i zaštite okoliša. U budžetu ovog Ministarstva se planiraju i sredstva za finansiranja dijela rada komunalnih preduze a. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 104 bos. voda; (ii) Zaštita od poplava, erozija i bujica; (iii) Vodosnabdijevanje stanovništva i korištenje voda za potrebe privrede; (iv) Odvo enje voda sa poljoprivrednih površina i (v) Planiranje razvoja sektora voda. 3.2.6. Kadrovska struktura – ljudski resursi u sektoru voda51 Ljudski resursi, odnosno stru ni kadar sektora voda Federacije BiH su analizirani po institucijama federalnog i kantonalnih ministarstava, kao i na nivou stru nih institucija. U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, „sektor vodoprivrede“52, za rukovode i kadar, od planiranih 8 pozicija uposleno je 5, dok je od planiranih 5 pozicija stru nih saradnika uposleno 3. Stru ni kadar po kantonima Federacije BiH, pozicije pomo nika kantonalnih ministara i stru nih saradnika nadležnih za upravljanje vodam, ilustrativno su prikazani u slijede oj tabeli: Stru ni kadar u kantonalnim ministarstvima zaduženim za upravljanje vodama R. br. Kanton/Ministarstvo Pomo nici ministra i rukovode i kadar. Stru ni saradnici i inspektori zaduženi za sektor voda Sadašnje stanje Planirano 1. Unsko-sanski kanton (Kanton 1) 2 5 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 2. Posavski kanton (Kanton 2) 3 7 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 3. Tuzlanski kanton (Kanton 3) 7 8 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 4. Zeni ko-dobojski kanton (Kanton 4) 4 7 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 5. Bosansko-podrinjski kanton (Kanton 5) 2 3 Ministarstvo privrede 6. Srednjobosanski kanton (Kanton 6) 2 5 Ministarstvo šumarstva, vodoprivrede i poljoprivrede 7. Hercegova ko-neretvanski kanton (Kanton 7) 4 10 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 8. Zapadnohercegova ki kanton (Kanton 8) 2 4 Ministarstvo privrede 9. Kanton Sarajevo (Kanton 9) 4 5 Ministarstvo privrede. Sektor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo 10. Kanton 10 0 3 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva UKUPNO: 30 57 Tabela 3.2.1. Stru ni kadar u kantonalnim ministarstvima zaduženim za upravljanje vodama 51 Podaci datiraju iz VI mjeseca 2008. godine. 52 Po organizacionoj strukturi sektora vodoprivrede, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 105 bos. Stanje kadrovske strukture po stru nim institucijama na nivou Federacije BiH je slijede e: Stru na institucija Stru ni kadar po sistematizaciji Postoje e stanje Planirano Agencija za Vodno podru je rijeke Save53 37 58 Agencija za Vodno podru je Jadranskog mora54 20 37 Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo55 6 11 Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo 10 31 Federalni zavod za geologiju Sarajevo 18 29 Ukupno: 91 166 Tabela 3.2.2. Kadar u stru nim institucijama 3.2.6.1. Analiza stanja Kao što je naprijed prikazano, ljudski resursi po federalnim i kantonalnim ministarstvima sektora voda, kao i u okvirima stru nih institucija, nedovoljni su za zadovoljenje svih potrebnih zadataka. Ilustrativan primjer je stepen popunjenosti kantonalnih ministarstava gdje je odnos trenutno zaposlenih kadrova spram potrebno planiranih - 53%. Ni u razmatranim stru nim institucijama taj odnos nije puno bolji, što ukazuje na sliku nedovoljnosti raspoloživih ljudskih potencijala. Analiza kadrovske strukture ljudskih resursa, i sadašnje a posebno planirane, ukazuje na neodgovaraju u zastupljenost odre enih potrebnih stru njaka. Ovo se posebno odnosi na kantonalna ministarstva pred koja e se u budu em vremenu stavljati sve složeniji zahtjevi. Sude i po nazivima radnih mjesta, u ovim ministarstvima preovladavaju inžinjerska zanimanja. Stru njaci za „vodno pravo“ se decidno pominju samo u tri kantona, (Tuzlanski, Srednjobosanski i Hercegova ko-neretvanski), s tim da se u posljednja dva planira po jedno radno mjesto za ovu oblast. Ostali kantoni ove stru njake uop e ne planiraju kao neophodan kadar, ukoliko to nije sadržano u radnim mjestima tipa „pomo nika ministra za vodoprivredu“ ili „na elnika odjela“. Samo u jednom kantonalnom ministarstvu, (Posavski kanton), planira se „operator baze podataka“. Federalno ministarstvo planira jedno radno mjesto pod nazivom „stru ni savjetnik za pravne poslove“ i jedno pod nazivom „stru ni saradnik za obradu vodoprivrednog informacionog sistema“. Ovakva struktura kadra ne može odgovoriti sadašnjim zahtjevima koji se stavljaju pred sektor voda u Federaciji BiH. Treba imati na umu da proces prilago avanja doma eg zakonodavstva i institucionalnog ustrojstva organizaciji upravljanja vodama zemalja EU, podrazumijeva druga ije kadrovske profile nego što je to sada slu aj. Drugim rije ima, evidentan je manjak kvalitetnih multidisciplinarnih stru nih kadrova, a klju na stvar uspješnog, održivog upravljanja vodama je stru no i obu eno osoblje po svim profesionalnim disciplinama potrebnim u procesima planiranja, razvoja i upravljanja vodama. Posebno je zna ajna nepovoljna prostorna raspore enost kadrova, koja se ogleda u navedenoj strukturi i kapacitetima kadrova po kantonalnim ministarstvima. Dobro je poznato da je razvoj kadrova na lokalnom nivou osnova uspješnog i održivog upravljanja vodama. Organizaciono, postoji vertikalan odnos pronosa nadležnosti sa federalnog ministarstva ka operativno-stru nim institucijama, odnosno agencijama za vodna podru ja, i kona no ka podru nim uredima za slivna ili podslivna podru ja (tamo gdje su formirana). Drugim rije ima, radi se o produžetku nadležnosti centralnog, federalnog ministarstva. Sa druge strane, kantonalna 53 Po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, AVP Sava Sarajevo, maj 2008. 54 Po pregledu radnih mjesta s rasporedom uposlenika AVP Jadransko more, Mostar, 7.4.2008. 55 Iz ove institucije se navode pozicije: direktor, te osoblje iz sektora hidrologije i sektora životne sredine – odjel za kvalitet voda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.2. INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 106 bos. ministarstva imaju lokalnu nadležnost, a rasporedom sredstava iz vodnih naknada i samostalnost u usmjeravanju sredstava u skladu sa planovima kantona. Direktna organizaciona povezanost kantona i Federacije BiH je Zakonom o vodama planirana kroz savjetodavna vije a vodnih podru ja, gdje su kantoni zastupljeni u skladu sa površinom kojom participiraju u odre enom vodnom podru ju. 3.2.7. Inspekcijske službe Zna ajna promjena po pitanju ustrojstva inspekcijskih službi, koje se po raznim nivoima odnose na upravljanje vodama, desila se usvajanjem Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine56, a ogledala se u tome da je ovim inspekcija postala nezavisno tijelo u odnosu na oblast koju nadgleda. Zakonom je predvi eno da se inspekcijski nadzor obavlja putem federalnih i kantonalnih inspekcija organiziranih u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove. Nadzor nad radom Federalne uprave za inspekcijske poslove vrši Vlada Federacije BiH, dok vlade kantona imaju nadzor nad radom kantonalnih uprava. Federalna inspekcija vrši nadzor nad izvršavanjem propisa u okvirima nadležnosti odre enih federalnim propisima i, analogno, kantonalna inspekcija vrši nadzor nad izvršavanjem federalnih propisa u okviru nadležnosti kantona. Federalna uprava za inspekcijske poslove je formirana 1.1.2007 godine. Organizaciono se ova uprava sastoji od inspektorata: tržišne; sanitarne; inspekcije rada; urbanisti ko-ekološke; saobra ajne; poljoprivredne; šumarske; veterinarske; tehni ke i vodoprivredne inspekcije. Zadaci vodoprivredne inspekcije su: nadzor nad provo enjem zakona i propisa koji se odnose na: vode, kvalitet voda i korištenje voda; ure enje vodotoka; eksploataciju mineralnih sirovina iz korita vodotoka; izgradnju objekata u ili blizini vodotoka; upravljanje vodoprivredom; provo enje me udržavnih i me unarodnih obaveza za vode, te vršenje ovlasti javnih preduze a u primjeni zakona i propisa. Formiranje kantonalnih uprava za inspekcijske poslove je u toku, odnosno u toku je kreiranje zakonskih pretpostavki57. U dosadašnjem periodu, takve uprave su oformljene u: (i) Zenici, za Zeni ko-dobojski kanton; (ii) Tuzli, za Tuzlanski kanton; (iii) Goraždu, za Bosansko-podrinjski kanton; (iv) Biha u, za Unsko-sanski kanton, (v) Širokom Brijegu, za Zapadnohercegova ki kanton i (vi) u Sarajevu za istoimeni kanton. U svim ovim kantonalnim upravama postoji vodoprivredna inspekcija, organizaciono obi no u zajedni kom inspektoratu sa poljoprivrednom i šumarskom. U toku je formiranje za Posavski kanton. 56 Službene novine Federacije BiH br:69/05 57 Podatak se odnosi na juli 2008. godine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 107 bos. 3.3. Ekonomski okvir upravljanja vodama Ekonomski okvir Strategije upravljanja vodama Federacije BiH, za dio u kojem se opisuje stanje u ovoj oblasti, podrazumijeva sagledavanje slijede ih komponenti: Osnovni izvori finansiranja razli itih segmenata upravljanja vodama u svijetu i Federaciji Bosne i Hercegovine; Postoje a situacija u pogledu izvornih prihoda po osnovu naplate posebnih vodnih naknada, prvenstveno agencija za vodna podru ja; Postoje a situacija u pogledu statusa i naplate op e vodne naknade; Postoje a ekonomska situacija osnovnih segmenata upravljanja vodama: vodosnabdijevanje, prikupljanje i pre iš avanje otpadnih voda, zaštita voda i zaštita od voda; Postoje a situacija u pogledu izdavanja koncesija; Postoje a situacija u pogledu privatizacije vodnih objekata. 3.3.1. Osnovni izvori finansiranja upravljanja vodama Vodna infrastruktura, bilo gdje u svijetu, finansira se, u krajnjem slu aju, iz jednog od slijede a tri izvora: (i) Korisnici voda, kroz direktne izdatke ili ra une za vodu, pla ene preduze ima za vodosnabdijevanje; (ii) Fiskalni prihodi - budžeti na svim nivoima vlasti (na bazi prikupljenih lokalnih ili državnih poreza, te sredstva ostvarena prodajom državne imovine, dobara i usluga) i (iii) Nepovratna sredstva i donacije, nevladine organizacije i dobrotvorna društva. Sredstva za finansiranje mogu se osigurati i putem kreditnog zaduženja – komercijalnog, lokalnog ili me unarodnog, uklju ivo i me unarodne finansijske institucije – ili kroz ulaganje dioni kog kapitala. Ali naravno, krediti se moraju otplatiti a ulaga i dioni kog kapitala zahtijevat e dividende i/ili o ekivati porast vrijednosti svojih dionica. Ukoliko tri navedena krajnja izvora finansiranja ne mogu osigurati otplate kredita i razumnu stopu povrata na kapital, investiciona sredstva ne e biti dostupna. Iskustva ukazuju da sredstva za finansiranje infrastrukture i vodnih objekata generalno dolaze iz slijede ih pojedina nih izvora: Korisnici voda – kao što su doma instva, farmeri i preduze a; Javna preduze a za vodosnabdijevanje, koja finansiraju teku e održavanje i neke nove investicije iz prihoda prikupljenih od korisni kih taksi (bruto operativni nov ani tok) u vidu zajmova i ponekad javnih supsidija; Privatne kompanije, lokalne ili inostrane, osiguravaju sredstva iz sli nih izvora kao i javna preduze a, plus dodatna sredstva u vidu dioni kog kapitala; Nevladine organizacije i lokalne zajednice; Lokalne banke i ostale finansijske institucije, nude i kratkoro ne ili srednjoro ne zajmove po tržišnim kamatnim stopama; Me unarodne banke i agencije za finansiranje izvoza; Me unarodne donacije iz multilateralnih i bilateralnih izvora, raspoložive kao zajmovi po povoljnim uvjetima ili kao bespovratna sredstva (grantovi); Multilateralne finansijske institucije; Okolinski i vodni fondovi; Državne centralne i lokalne vlade, osiguravaju i supsidije, garancije za kredite i sredstva od izdavanja obveznica. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 108 bos. Procjena u eš a pojedinih izvora finansiranja u svim segmentima upravljanja vodama, u svijetu 2003. godini je slijede a: doma i javni sektor 69%; inostrana pomo 17%; me unarodni privatni sektor 9% i doma i privatni sektor 5%.58 Jedan oblik finansiranja koji se ne koristi u projektima koje poduzima javni sektor jeste ekviti ili dioni ki kapital privatnih dioni ara. Visoki troškovi dioni kog kapitala ine ga neatraktivnim sredstvom za finansiranje projekata u vezi sa vodom59. U Federaciji BiH je ova oblast ure ena zakonom, pa se u Zakonu o vodama Federacije BiH (ZOV)60 navode slijede i izvori sredstava namijenjeni za obavljanje poslova i zadataka odre enih tim Zakonom: (i) op e vodne naknade; (ii) posebne vodne naknade; (iii) prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra; (iv) budžeti Federacije, budžeti kantona, budžeti grada i op ine; (v) kreditna sredstva; (vi) sredstava osigurana posebnim zakonom; (vii) donacije i ostala sredstva u skladu sa zakonom. 3.3.2. Izvorni prihodi sektora voda 3.3.2.1. Posebne vodne naknade Osnovni izvor finansiranja agencija za vodna podru ja rijeke Save i sliva Jadranskog mora (odnosno javnih preduze a za vodna podru ja do 1.1. 2008.) su posebne vodne naknade. Posebne vodne naknade se ubiru na osnovu Zakonu o vodama i podzakonskih akata kojima su ure ena pitanja visine naknada, obaveznici pla anja, na in i rokovi pla anja i dr. Posebne vodne naknade predstavljaju javne i vlastite prihode agencija vodnih podru ja. Na osnovu lana 171. Zakona o vodama Federacije BiH, na zajedni ki prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i Ministarstva okoliša i turizma FBiH i uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija FBiH, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o visini posebnih vodnih naknada. Ovom Odlukom, koja je stupila na snagu 1. 7. 2007. godine ( ime je prestala važiti Odluka o stopama, odnosno iznosima posebnih vodoprivrednih naknada ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/98, 25/00, 7/02, 6/03), utvr ena je visina posebnih vodnih naknada za: (i) korištenje površinskih i podzemnih voda; (ii) korištenje vode za proizvodnju elektri ne energije; (iii) zaštitu voda; (iv) va enje materijala iz vodotoka i (v) zaštitu od poplava. Sve navedene naknade se ubiru u praksi, osim posebne vodne naknade za zaštitu od poplava koja još nije uvedena zbog toga što nisu osigurani dodatni uvjeti i parametri za njeno pla anje. Osnov za prikupljanje vodnih naknada sadržan je u principima "zaga iva pla a" i "korisnik pla a" koji podrazumijevaju da zaga iva voda treba da plati troškove pre iš avanja ispuštenih zaga enih voda, odnosno korisnik voda treba da plati rentu za korištenje vode kao op eg dobra. Ovi principi sadržani su i u Okvirnoj direktivi o vodama EU kojom se ure uje na in upravljanja vodama u zemljama lanicama Evropske unije. U novi Zakon o vodama ugra ena su rješenja koja su propisana Okvirnom direktivom o vodama. Provo enje Zakona o vodama Federacije BiH zahtijeva, pored stru nih potencijala, i velika sredstva da bi se postigli željeni ciljevi o statusu voda u odre enom vremenskom periodu. Zakon o vodama FBiH je, u osnovi, zadržao postoje i sistem finansiranja sektora voda. Prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, a na osnovu informacija dobivenih na bazi upitnika u vezi sa uskla ivanjem zakonodavstva 58 Andrew Taylor, “Shareholders could receive Pounds 18bn from utility mutuals – Kelda Water Group Sets Financial Trend”, Financial Times, 16 Jun 2000, str. 6., navedeno prema David Hall:„Financing water for the world – an alternative to guaranteed profits“, March 2003, page 5 59 U Velikoj Britaniji, njihovi vlastiti konsultanti savjetuju privatne vodne kompanije da bi u segmentu korištenja vode, cijene vode mogle biti niže za 5% ukoliko bi se sektor vodosnabdijevanja finansirao samo na bazi duga, umjesto na bazi miksa duga i dioni kog kapitala koji se koristio od samog po etka nakon provedene privatizacije. 60 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 109 bos. BiH sa direktivama EU, prema postoje oj situaciji i tempu kojim se prikupljaju sredstava namijenjena za finansiranje projekata u sektoru voda, BiH e tek 2030. godine dosti i potrebne standarde u ovoj oblasti. Obra un i pla anje vodnih naknada u Federaciji BiH regulira Zakon o vodama i Pravilnik o na inu obra unavanja, postupku i rokovima za obra unavanje i pla anje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu op e vodne naknade i posebnih vodnih naknada61. Dio sredstava koji pripada agencijama (40%) treba da se, u skladu sa Zakonom o vodama, koristi za: (i) poslove i zadatke koje agencije imaju u skladu sa Zakonom o vodama, (ii) održavanje zaštitnih objekata u vlasništvu Federacije, (iii) druge poslove i aktivnosti koje su ovim Zakonom povjerene agenciji za vode i (iv) finansiranje rada agencije za vode. Dio ostvarenih prihoda koji pripada kantonima (45%) koristi se za sufinansiranje izgradnje i održavanja vodnih objekata iz lana 14. stav 1. Zakona, (osim objekata iz ta ke 3. alineje 2., 4., 5. i 6. tog lana), kao i ostale aktivnosti u vezi sa poslovima upravljanja vodama (izrada tehni ke dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i dr.). Prihodi Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH (15%) koriste se isklju ivo za provo enje zadataka koji su ovim Zakonom dati u nadležnost federalnom ministarstvu nadležnom za okoliš i za sufinansiranje infrastrukture za zaštitu voda od zna aja za Federaciju. U tabeli u nastavku navode se osnovni podaci o finansijskim efektima odluke o posebnim vodnim naknadama, te predvi eni prihodi posebnih vodnih naknada po kantonima, vodnim podru jima i za Federaciju Bosne i Hercegovine, kao i njihova raspodjela na korisnike sredstava. Redni broj K A N T O N UKUPAN IZNOS PVN BUDŽET KANTONA 45% AGENCIJA ZA VODE 40% FOND ZA OKOLIŠ 15% 1. Vodno podru je slivova rijeke Save 1.1. UNSKO-SANSKI 1.688.094,00 749.642,30 675.237,60 253.214,10 1.2. POSAVSKI 751.977,05 338.389,67 300.790,82 112.796,56 1.3. TUZLANSKI 8.094.430,71 3.642.493,82 3.237.772,28 1.214.164,61 1.4. ZENI KO-DOBOJSKI 7.606.691,00 3.423.010,95 3.042.676,40 1.141.003,65 1.5. BOS.-PODRINJ. 168.280,97 75.726,43 67.312,39 25.242,15 1.6. SREDNJOBOSANSKI 1.717.933,13 773.069,91 687.173,25 257.689,97 1.7. SARAJEVSKI 4.792.785,62 2.156.753,53 1.971.114,25 718.917,84 Ukupno 1: 24.820.192,48 11.169.086,61 9.928.076,99 3.723.028,87 2. Vodno podru je slivova Jadranskog mora 2.1. Z.HERCEGOVA KI 1.031.374,72 464.118,62 412.549,89 154.706,21 2.2. HERC.-NERETVAN. 5.121.175,47 2.304.528,96 2.048.470,19 768.176,32 2.3. LIVANJSKI 731.615,47 329.226,96 292.646,19 109.742,32 Ukupno 2: 6.960.567,42 3.132.255,34 2.784.226,97 1.044.085,11 Federacija BiH (1+2): 31.780.759,90 14.301.341,96 12.712.303,96 4.767.113,99 Tabela 3.3.1: Predvi eni finansijski efekti prikupljenih vodnih naknada u Federaciji BiH Iz prethodne sumarne tabele vidi se da godišnji finansijski efekat naplate prema Odluci o visini posebnih vodnih naknada iznosi 31.780.759,90 KM, naravno pod uvjetom 100% naplate. Me utim, iz dosadašnjih iskustava u naplati posebnih vodnih naknada može se sa sigurnoš u tvrditi da e naplata biti znatno manja od stvarno mogu e. Postoje a situacija je takva da je stepen naplate vodnih naknada od komunalnih preduze a koja obavljaju aktivnost vodosnabdijevanja veoma niska. 61 Službene novine Federacije BiH", broj:92/07 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 110 bos. Agencija za vodno podru je Jadranskog mora uspjela je u prethodnom periodu naplatiti samo 17% potraživanja po osnovu posebnih vodnih naknada od komunalnih preduze a. Situacija je nešto bolja na vodnom podru ju rijeke Save gdje je stepen naplativosti posebnih vodnih naknada oko 43%62. Problem u vezi sa naplatom ovih sredstava leži u injenici da se prilikom usvajanja novog Zakona o vodama nije vodilo ra una o usaglašenosti njegovih odredbi sa odredbama drugih važe ih zakona u Federaciji BiH. Konkretno, prema Zakonu o vodama, organi Poreske uprave su eksplicitno navedeni kao institucija koja ima nadležnost i obavezu da kontrolira prikupljanje sredstava po ovom osnovu od komunalnih preduze a. Me utim, ta obaveza ne postoji u Zakonu o poreskoj upravi (kojim se definiraju nadležnosti i na in rada Poreske uprave), tako da su ta dva zakona, pravno gledaju i, u koliziji. Imaju i u vidu da same agencije nemaju mogu nost da bilo kojim sredstvom prisile komunalna preduze a da pla aju posebne vodne naknade, njihovo pla anje prakti no je u ovom momentu stvar samo dobre volje komunalnih preduze a. Po osnovu posebnih vodnih naknada je u 2006. godini u Budžet Federacije BiH prikupljeno 2.590.162 KM, dok je za namjene u oblasti upravljanja vodama istovremeno izdvojeno 1.450.000 KM63. 3.3.2.2. Op a vodna naknada Obaveznik obra unavanja i pla anja op e vodne naknade je fizi ko i pravno lice registrirano za obavljanje aktivnosti na osnovu rješenja izdatog od nadležnog organa. Op u vodnu naknadu upla uje poslodavac - isplatitelj pla e, u iznosu od 0,5% neto pla e svih zaposlenika, zajedno sa isplatom pla e zaposlenika. Polaze i od injenice da u Federaciji BiH ima negdje oko 300.000 zaposlenih, (pri emu su izuzeti zaposleni u državnoj upravi koji ne podliježu obavezi pla anja op e vodne naknade), i da je prosje na pla a u Federaciji BiH 700 KM, dolazi se do ukupnog o ekivanog iznosa op e vodne naknade u iznosu od 12.600.000 KM za period od godinu dana. 3.3.2.3. Ostala sredstva Federalna Vlada usvojila je 8. marta 2006. godine Program javnih investicija za period 2006.-2008. godine. Vlada Federacije BiH, Ministarstvo finansija FBiH i resorna federalna i kantonalna ministarstva dužna su koristiti Program javnih investicija za period 2006.-2008. godine kao temelj za mobiliziranje vanjske pomo i (donacija i kredita) u pregovorima sa inostranim kreditorima i donatorima. Ukupna predvi ena sredstva u Programu javnih investicija u periodu 2006.-2008. godine iznose 1.334.700 KM, od ega se na doma e izvore odnosi 365,2 M KM (27 %) a na inostrane izvore 969,5 M KM (73 %). U Programu javnih investicija, sektor voda u estvuje sa 19 %. Najve i dio kandidiranih projekata obuhva enih u Programu javnih investicija je iz oblasti vodosnabdijevanja i otpadnih voda (36 %). 62 Prema informacijama iz Agencije za vodno podru je Jadranskog mora, dugovi po osnovu nenapla enih posebnih naknada zna ajno optere uju poslovanje Agencije i predstavljaju balast u finansijskim izvještajima koji se iz godine u godinu prenosi kao nenapla eno potraživanje. Prema podacima dostavljenim od strane samih obveznika, tj. komunalnih preduze a, u 2007. godini ukupne neizmirene obaveze iznose preko 500.000 KM. Ukupne neizmirene obaveze komunalnih preduze a po osnovu PVN-a, u periodu 2003.-2006. iznose oko 3.500.000 KM. 63 Vlada Federacije BiH je u junu 2007. godine donijela odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvr enih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu na poziciji "Kapitalni grant za vodoprivredu". Odobrena sredstva u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu iz kapitalnog granta za vodoprivredu u iznosu od 2.150.000 KM usmjerena su na razli ite projekte u oblasti vodoprivrede, sumarno na slijede i na in: (i) Zaštita voda 985.000 KM; (ii) Zaštita od štetnog djelovanja voda 405.000 KM i (iii) Sanacija objekata za zaštitu od poplava koji su u vlasništvu Federacije BiH 760.000 KM. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 111 bos. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (Ministarstvo), za sektor voda je iz Budžeta Federacije BiH za 2008. godinu osigurano cca 16,0 M KM, od ega je 12,5 M KM pomo kantonima i op inama za izgradnju i rekonstrukciju objekata vodne infrastrukture. Sektor okoliša i voda uvršten u je prvu (I) kategoriju prioriteta IPA fondova64 za 2008. godinu za BiH, što je jako zna ajno u smislu izgleda za dobivanje sredstava neophodnih za finansiranje projekata iz oblasti voda. Vlada Federacije BiH je prihvatila kreditno zaduženje od 60 miliona eura po Ugovoru izme u BiH, Federacije BiH i Evropske investicione banke (EIB) za finansiranje „Projekta vodovod i kanalizacija u Federaciji BiH“. Prema informaciji iz Ureda Svjetske banke u Zagrebu, Svjetska banka je 30. maja 2008. godine odobrila dva darovna ugovora Globalnog fonda za okoliš u ukupnom iznosu od 8 miliona ameri kih dolara za Projekat upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, i to za Bosnu i Hercegovinu u iznosu od 6 miliona dolara, te za Hrvatsku u iznosu od 2 miliona dolara. 3.3.3. Postoje a ekonomska situacija osnovnih segmenata vodnog sektora Zbog izuzetno teške situacije, u smislu nedostaju ih sredstava za investiranje u sve segmente upravljanja vodama, Ministarstvo je u oktobru 2007. godine uputilo dopis, odnosno dokument Vladi Federacije BiH pod nazivom: „Program utroška sredstava ostvarenih po osnovu privatizacije za finansiranje vodne infrastrukture“, u kojem su izneseni konkretni prijedlozi i neophodna sredstava za finansiranje infrastrukture u oblasti voda.65 Komunalne vodne usluge su u nadležnosti lokalnih vlasti (ili na regionalnom/kantonalnom nivou) koje imaju obavezu da, nezavisno ili u saradnji sa ostalima, osiguraju djelovanje u svom podru ju. Za izvo enje ovih aktivnosti, lokalne vlasti mogu uspostaviti komunalno preduze e, javnu instituciju, ili ih mogu povjeriti drugim pravnim ili fizi kim licima na osnovu ugovora o koncesiji ili ugovora o povjeravanju obavljanja aktivnosti vodosnabdijevanja i odvo enja otpadnih voda. Davatelj usluge je odgovoran za upravljanje i rad vodne infrastrukture. Prihodi od izvršenja aktivnosti ostvaruju se kroz cijenu usluga koju pla aju korisnici. Komponente koje ine cijenu vode su: cijena usluge vodosnabdijevanja; cijena usluge odvo enja i pre iš avanja urbanih otpadnih voda; naknada za finansiranje i održavanje infrastrukture; naknada za zaštitu izvorišta; naknada za zaštitu voda; naknada za korištenje voda; PDV na cijenu komunalnih usluga i, ubudu e najvjerovatnije, naknada za koncesiju za zahvatanje vode. Vodovodna preduze a u svom poslovanju prihode ostvaruju po slijede im osnovama: Pružanjem osnovnih usluga vodosnabdijevanja, odvo enja i pre iš avanja urbanih otpadnih voda; Pružanjem ostalih usluga u ovoj oblasti (npr. prikupljanje i odvoz otpada); Subvencijama iz budžeta kantona. Vodovodi su, uglavnom, organizirani kao zasebni op inski, pa su stoga i troškovi održavanja, odnosno redovnog poslovanja, u velikom broju slu ajeva, neracionalni a u pojedinim slu ajevima i nepotrebno visoki. Komunalne organizacije zadužene za vodosnabdijevanje ne mogu u potpunosti 64 Instruments for Pre-Accession Assistance – IPA, Instrumenti za pomo u predpristupnoj fazi, uspostavljeni u svrhu razvoja EU perspektive za zemlje zapadnog Balkana. 65 Za sektor vodosnabdijevanja predvi en je iznos od 950 miliona KM za dovo enje sistema vodosnabdijevanja na predratni nivo. Navedena procjena ura ena je odmah nakon rata (1996. godine). Me utim, stav Ministarstva je da je procjena u injena 1996. godine aktuelna i danas u istom iznosu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 112 bos. odgovoriti na postavljene zadatke. Razloga ima više, a jedan od najvažnijih je nizak procenat naplate isporu enih voda uz jedini ne cijene koje ne odgovaraju realnim ekonomskim parametrima. U postoje oj situaciji, evidentno je da bez trajnih, sigurnih i po obimu dovoljnih sredstava nije mogu e izvršiti sve zakonom odre ene funkcije proste i proširene reprodukcije. Naro ito su problemati na nedostaju a sredstva za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukturnih objekata koji bi trebalo da se osiguraju iz izvora pomenutih u Zakonu o vodama, i to: Budžet Federacije i kantona - Kada sredstva osigurana iz izvornih prihoda nisu dovoljna za finansiranje novih objekata, a to je do sada uvijek bilo pravilo, tada Federacija ili kanton iz sredstava budžeta moraju osigurati sva ili pretežan dio sredstava za finansiranje takve investicije. Sredstva namjenskih kredita - Ova sredstva mogu e je ostvariti iz budžeta Federacije, odnosno kantona, ili da Federacija BiH osigura povoljna sredstva banaka. Sredstva javnih zajmova - Ova sredstva osigurava država kada je u kratkom vremenu potrebno osigurati finansiranje konkretne investicije. (U tom smislu, Zakon predvi a mogu nost da Federacija raspiše zajam za prikupljanje potrebnih sredstava). Sredstva osigurana po posebnom zakonu - Ako ocijeni za potrebno, Federacija BiH se može opredijeliti za donošenje posebnog zakona kojim e se osigurati potrebna sredstva za ta no odre enu investiciju u neki od segmenta djelokruga rada sektora voda. Sredstva donacija i ostala sredstva - Pod ostalim sredstvima u ovoj kategoriji izvora sredstava, Zakon, vjerovatno, predvi a za sada nedovoljno preciziranu lepezu izvora, kako doma eg, tako i inostranog porijekla, sa povoljnim uvjetima u pogledu obaveze vra anja u smislu vrlo dugog roka i vrlo niskih kamata, s obzirom da su uop e smješteni u istu kategoriju kao i donacije. Jasno je da od donacija nema povoljnijih izvora finansiranja, no postoje a situacija ukazuje na injenicu da su vremena obilnih donacija ve ekonomska prošlost za Bosnu i Hercegovinu. Možda bi se u ovoj kategoriji eventualno mogle na i obveznice kao jedna od osnovnih vrsta dugoro nih vrijednosnih papira (na razvijenim sekundarnim tržištima) koji služe za pribavljanje (plasiranje) finansijskih sredstava na dugi rok. U postoje oj situaciji u lancu nadležnosti i odgovornosti u oblasti vodosnabdijevanja, uo ljivi su slijede i nivoi: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; kantonalne vlade; op ine, koje ovu odgovornost prenose na vodovodna preduze a. Novim Zakonom o vodama, posebno je naglašena uloga kantona i op ina u pogledu komunalne vodne infrastrukture (npr. Zakon o vodama predvi a da prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije u cijelosti pripadaju budžetu kantona). Op ine su odgovorne za identificiranje potreba za razvoj sektora voda na svome podru ju, utvr ivanje na ina kako da se te potrebe zadovolje na najefikasniji na in, te da kona no izdvoje i sredstva potrebna za realiziranje prihva enih projekata. O svojim namjerama i odlukama, op ine obavještavaju kantone koji bi trebali da, iz raspoloživih sredstava, sufinansiraju projekte u segmentu vodosnabdijevanja, zajedno sa budžetom Federacije BiH koji bi, tako er, trebao u okviru raspoloživih sredstava da pomogne u sufinansiranju. Na bazi ovog lanca odgovornosti, za oblast snabdijevanja vodom, postoje slijede i mogu i izvori finansiranja: Vladini budžeti na federalnom, kantonalnom i op inskom nivou; Prihodi od obavljanja usluga, prikupljeni od strane op inskih komunalnih preduze a, od razli itih kategorija potroša a; Specifi ni porezi, tj. posebna i op a vodna naknada. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 113 bos. U postoje oj situaciji, od preduze a koja se bave vodosnabdijevanjem u Federaciji BiH se o ekuje da zadovolje razli ite, nekada me usobno suprodstavljene ciljeve, imaju i u vodu specifi nost usluge koju pružaju i zna aj koji voda ima kao oskudno dobro u ekonomskom, ekološkom, socijalnom i politi kom smislu. Od preduze a se o ekuju da posluju na tržištu i u skladu sa tržišnim principima ostvaruju prodaju usluge i svoj ukupni prihod, te da iz njega finansiraju održavanje postoje e infrastrukture, ali i svoj razvoj. Me utim, cijena vode iskorištena je kao instrument socijalne politike i svjesno se drži na nivou koji je daleko od ekonomske cijene koja bi omogu ila pokrivanje svih ekonomski i tehnološki opravdanih troškova poslovanja preduze a koja se bave vodosnabdijevanjem, prikupljanjem, odvo enjem i pre iš avanjem otpadnih voda. Sadašnji sistem je takav da se primjenjuje sistem zara unavanja cijena i naplate koji je veoma jednostavan u operativnom smislu. Postoje samo dvije tarifne grupe potroša a, doma instva i preduze a, što zna i da postoje i razli ite cijene za te dvije grupe. Primjenjuje se linearni metod obra una cijena, što zna i da nema diferenciranja po koli inskim blokovima potrošnje. Za bilo koju potrošenu koli inu pla a se ista cijena. Postoje i cjenovni sistem nije u funkciji podsticanja na racionalnije korištenje vode, producira jako tešku situaciju preduze a i rezultira poslovanjem sa gubitkom, koji se ve uobi ajeno pokriva iz sredstava kantonalnih budžeta.66 Nezadovoljavaju i stepen naplate potraživanja za isporu enu vodu predstavlja dodatni problem.67 Prema praksi u zemljama EU, u pogledu formiranja cijena, insistira se utvr ivanje ekonomske cijene vode kako bi se: (i) destimulirala potrošnja, (ii) omogu ilo održanje kvaliteta isporuke vode, te (iii) osiguralo dovoljno sredstava za razvoj vodovodnih preduze a. Iako u BiH postoje zna ajni problemi u pogledu socijalne situacije ve ine stanovništva, formiranje cijena vode ispod prosje nih ukupnih troškova, ustvari, samo pove ava problem „normalnog“ funkcioniranja preduze a koje upravlja vodom. Me utim, naglašava se da bi komunalna preduze a koja se bave vodosnabdijevanjem morala prihvatiti injenicu da ekonomska cijena vode podrazumijeva pokri e ne bilo kakvih nego samo ekonomski, organizaciono i tehnološki opravdanih troškova poslovanja. Sigurno je da postoji zna ajan neiskorišteni prostor za unapre enje interne ekonomije u smislu poboljšanja efikasnosti poslovanja i, primjerice, efikasnijeg korištenja energije. U tom smislu je sigurno da vodovodna preduze a nisu u dovoljnoj mjeri motivirana da racionalnije koriste resurs koji im je povjeren. S tim u vezi se koristi primjer naknade koju su ova preduze a obavezna da pla aju po osnovu prava korištenja vodnog resursa. Prema ranijem zakonu, preduze a su pla ala vodnu naknadu za korištenje vode u iznosu od 0,05 KM po m3 isporu ene vode. Prema novom Zakonu, ta obaveza je smanjena na 0,01 KM po m3 zahva ene vode. Ovakvu situaciju bi trebalo promijeniti (odnosno, da se iznos naknade na zahva enu vodu pove a) jer djeluje nemotiviraju e u pogledu racionalnijeg korištenja prirodnih vodnih resursa. Imaju i u vidu zna aj koji ova preduze a imaju, za sada monopolsko pravo da koriste vodni resurs za namjenu po kojoj su osnovana, kao i koli ine vode koje zahvataju, potrebno je ukazati da ovakvo rješenje nije u skladu sa osnovnim zahtjevom iznesenim u Zakonu o vodama, u kojem se isti e da upravljanje vodnim resursima mora biti organizirano na principima održivog i na osnovama 66 U postoje oj situaciji, da ne postoje subvencije od strane vlada kantona, kao i njihov doprinos kroz budžetske transfere, što ini i do 30% prihoda vodovodnih preduze a, ista ne bi bila u stanju pokriti niti svoje osnovne operativne troškove. 67 JKPK ViK Sarajevo od potroša a potražuje 55 miliona KM, JKP „Vodovod“ Biha od svih potroša a potražuje oko 6 miliona KM, JKP „Vodovod i kanalizacija’’ Tuzla oko 24 miliona KM, a u JKP „Vodovod“ Zenica dugovanja za potrošenu vodu iznose oko 2 miliona KM. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 114 bos. o uvanja vodnih resursa.68 U narednoj tabeli date su visine naknada za korištenje voda i u nekim drugim evropskim zemljama. Država Naknada za korištenje voda Iznos naknade Bugarska Ne primjenjuje se Ne primjenjuje se eška Republika površinske vode podzemne vode Iznos naknade utvr uje kompanija za upravljanje rije nim slivom 0.05 EUR/m3 Estonija Svi izvori izme u 0.0019 EUR/m3 i 0.96 EUR/m3 u zavisnosti on na ina korištenja vode Ma arska Svi izvori izme u 0.006 EUR/m3 i 0.04 EUR/m3 u zavisnosti on na ina korištenja vode Latvija površinske vode podzemne vode 0.003 EUR/m3 0.016 EUR/m3 Iznos naknade za mineralnu vodu je izme u 0.08 EUR/m3 i 0.161 EUR/m3 Litvanija površinske vode podzemne vode iznos naknade zavisi od na ina korištenja vode 0.009 EUR/m3 (doma instva); 0.02 EUR/m3 (industrija) i 1.22 EUR/m3 (mineralna voda) Poljska površinske vode podzemne vode 0.027 EUR/m3 0.08 EUR/m3 Rumunija -površinske vode -podzemne vode 0.005 EUR/m3 – 0.0006 EUR/m3 0.006 EUR/m3 Slova ka površinske vode podzemne vode 0.5 EUR/m3 0.02 EUR/m3 za javno vodosnabdijevanje i 0.5 EUR/m3 za ostale namjene Slovenija Ne primjenjuje se Ne primjenjuje se Tabela 3.3.2.: Naknade za korištenje voda u nekim evropskim zemljama (Izvor: REC 2000., Navedeno prema Agnieszka Laskowska and Frank Scrimgeour:“Environmental Taxation: The European Experience“, http://wms-soros.mngt.waikato.ac.nz/ ) U oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda, procijenjena postoje a vrijednost osnovnih objekata vezanih za zaštitu od voda u Federaciji BiH na vodotocima prvog reda u 2008. godini iznosi ukupno 148.900.936 KM, od ega na vodnom podru ju rijeke Save 99.515.970 KM ili 66,83%, a na vodnom podru ju Jadranskog mora 49.384.966 KM ili 33,17 %. Sadašnji prihodi agencija za vode ne osiguravaju ni približan iznos potreban za pokrivanje troškova teku eg i investicionog održavanja postoje ih objekata. U tom smislu, može se kao ilustracija navesti podatak da je J.P. za Vodno podru je slivova rijeke Save, zajedno sa ostalim participantima u periodu 1997.-2007. godine uložilo (uglavnom u objekte uz rijeku Savu) tek oko 17 miliona KM, ili u prosjeku 1,7 milion KM godišnje.69 3.3.4. Postoje a situacija u pogledu koncesija u vodnom sektoru Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (Ministarstvo) je na osnovu ranijeg Zakona o vodama iz 1998. godine i na bazi ranije Odredbe o dodjeli koncesija iz 2000. godine, kojim se propisuje metodologija dodjele koncesija, kao i na bazi Pravilnika o utvr ivanju koncesionih naknada za sve vrste koncesionih ugovora, odobrilo ukupno 10 koncesija, i to: 4 koncesije za flaširanje voda, 3 koncesije javnim komunalnim preduze ima za vodosnabdijevanje, (Zenica, Tuzla i Travnik) i 3 koncesije za korištenje ljekovitih banja (Sanski Most, Ilidža i Olovo). 68 Pore enja radi, naknada za korištenje voda obra unata na isporu enu i napla enu koli inu vode u Hrvatskoj iznosi 0,80 kuna/m3, što iznosi 0,20 KM (prema srednjem kursu od 4,1 kune za 1 KM, na dan 6.6.2008. godine). Naknada za zaštitu voda iznosi 0,90 kuna /m3, što iznosi 0,22 KM. (Izvor: http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=182). 69 U momentu pisanja izvještaja (15. maj 2008.) Vlada Federacije BiH još uvijek nije donijela odluku kojom bi se dio sredstava prikupljenih po osnovu privatizacije upotrijebio za finansiranje vodne infrastrukture u sva tri navedena segmenta. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.3. EKONOMSKI OKVIR UPRAVLJANJA VODAMA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 115 bos. Vlada Federacije BiH razmatrala je i injenicu da se trenutno tri komunalna preduze a za vodosnabdijevanje, kojima je odobrena koncesija na izvorišta i koja po tom osnovu moraju da pla aju utvr eni iznos koncesione naknade, prakti no nalaze u nepovoljnijem ekonomskom položaju u odnosu na ostala komunalna preduze a koja nemaju potpisan koncesioni ugovor i koja ne pla aju dodatnu koncesionu naknadu. U postoje em Zakonskom okviru, kantoni imaju nadležnost da izdaju koncesije na vode i dodijeljuju koncesije za izgradnju malih hidroelektrana i flaširanje vode. Problem je što o tim aktivnostima ne dostavljaju nikakve informacije Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (Ministarstvo), jer je zakonska regulativa protuma ena tako da Ministarstvo ima samo savjetodavnu ulogu i pored injenice da kantonalni zakoni moraju biti usaglašeni za federalnim propisima u ovoj oblasti. Komisija za koncesije na nivou države bi trebala otkloniti ovaj nedostatak i raspolagati sa svim informacijama o dodijeljenim koncesijama. Naime, od 2002. godine, kada je donesen federalni Zakon o koncesijama,70 Ministarstvo nije više nadležno za dodjelu koncesija. Stav je Ministarstva, iznesenog u Zaklju ku o usaglašavanju koncesionih naknada dostavljenog Vladi, da bi koncesije za korištenje izvorišta trebalo da se dodijeljuju op inama a ne komunalnim preduze ima. Naime, revizija izvršena tokom 2007. godine utvrdila je odstupanja u smislu obra unatih koncesionih naknada jer su na 10 dodijeljenih koncesija naknade obra unavane prema starom Pravilniku o koncesionim naknadama. Uskla ivanje visine koncesionih naknada sa važe im odredbama je u toku. 3.3.5. Postoje a situacija u pogledu privatizacije u vodnom sektoru Privatizacija u oblasti upravljanja vodama još nije pokrenuta, osim sa pojedina nim izuzecima u nekim kantonima. Npr. u Tuzlanskom kantonu je izvršena privatizacija objekata vodosnabdijevanja, i to uz podršku USAID-a (Ameri ke agencije za me unarodni razvoj). U toku je proces preispitivanja takve odluke ali se pojavio problem što je privatizacija izvršena korištenjem certifikata, a sada bi, u slu aju poništenja odluke, trebalo vratiti gotov novac (keš) investicionim fondovima koji su u estvovali u procesu privatizacije. U postoje oj situaciji, izražen je i problem odsustva ili jako smanjenog investiranja javnih sredstava u infrastrukturu koja je privatna. Stav je Ministarstva da ne bi trebalo, ni u kom slu aju, privatizirati vodnu infrastrukturu i objekte nego samo komunalno preduze e (Titular vlasništva bi onda odre ivao onog ko bi objekte prakti no koristio u poslovnoj aktivnosti na najefikasniji na in).71Svjetska banka procjenjuje da privatni sektor snabdijeva oko 5% onih koji su trenutno priklju eni na vodovodnu mrežu – finansijski analiti ari procjenjuju da je 7% - ostalih 95% ili 93% opslužuje javni sektor.72 Stoga se iznosi interesantan zaklju ak da se ne može o ekivati da privatni sektor bude glavni pokreta razvoja u oblasti upravljanja vodama. 70 Sl. novine Federacije BiH br. 40/02 71 Neke države su dozvolile privatizaciju vodovoda kako bi poboljšale usluge i kvalitet isporu ene vode. Me utim, ono što se javilo kao rezultat je uglavnom bilo pove anje cijena vode, uz malo ili nikakvo unapre enje u kvalitetu usluge. Tako je u Bukureštu, Sofiji i Budimpešti, gdje je izvršena privatizacija sistema vodosnabdijevanja, cijena vode oko 3 eura/m3. 72 Andrew Taylor, “Shareholders could receive Pounds 18bn from utility mutuals – Kelda Water Group Sets Financial Trend”, Financial Times, 16. Jun 2000., p. 6., navedeno prema David Hall:„Financing water for the world – an alternative to guaranteed profits“, March 2003, str. 5 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 116 bos. 3.4. Korištenje voda – pokazatelji stanja 3.4.1. Uvod Korištenje voda, prema ZOV-u Federacije BiH, obuhvata oblasti: zahvatanje, crpljenje i upotrebu površinskih i podzemnih voda za razli ite namjene (snabdijevanje vodom za pi e, sanitarne i tehnološke potrebe, navodnjavanje i dr.); korištenje vodnih snaga za proizvodnju elektri ne energije i druge pogonske namjene; korištenje voda za uzgoj ribe; korištenje voda za plovidbu; korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sli ne namjene. Korištenje vode za snabdijevanje stanovništva vodom za pi e, sanitarne potrebe i potrebe protivpožarne zaštite ima prednost u odnosu na ostale namjene.73 3.4.2. Snabdijevanje vodom stanovništva Najvažniji zadatak u oblasti korištenja voda jeste osiguravanje vode za pi e u svrhu pokrivanja potreba za vodom stanovništva i privrede koja ima zahtjeve za korištenjem voda najvišeg kvaliteta. Na prostorima BiH, vodosnabdijevanje stanovništva putem javnih vodovoda datira još iz perioda Rimskog carstva. U zna ajnijem obimu, vodovodi datiraju iz tursko-osmanskog perioda, kada je polovinom XV stolje a u Sarajevu izgra en prvi javni vodovod, mnogo prije nego u drugim evropskim gradovima. Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, izgra eno je, za ono vrijeme, niz modernih vodovoda sa objektima za pre iš avanje, od kojih su neki i danas u funkciji. Op epoznat problem pri analizi postoje eg stanja bilo koje oblasti je na in i mogu nosti prikupljanja podataka, a zatim provjera i ocjena njihove validnosti. Na ovaj problem se godinama ukazuje pa su, u tom smislu, ostvareni i neki pomaci: edukacije uposlenih u komunalnim organizacijama i op inama, formiranje baza podataka, izrada studija, formiranje informaciononih sistema koje vode agencije za vodna podru ja rijeke Save i Jadranskog mora. Kod obrade sadašnjeg stanja vodosnabdijevanja, pristup je bio slijede i: analiza obuhvata javnim sistemima vodosnabdijevanja, izvori vodosnabdijevanja, ukupno zahva ene i isporu ene koli ine vode, kvalitet vode, specifi ne potrošnje, stanje i kvalitet vodovodnih sistema, itd. Polazna osnova za analizu stanja vodosnabdijevanja je, naravno, broj stanovnika po vodnim podru jima. Korišten izvještaj Federalnog zavoda za statistiku – “Procjena broja stanovnika po kantonima i op inama” iz 2007.g., dok je broj stanovnika po pojedinim vodnim podru jima i za nivo sliva i podsliva procijenjen uz pomo obrade podataka u GIS softwareu. 3.4.2.1. Obuhvat stanovništva vodovodnim sistemima Prema ura enim obradama raspoloživih podataka, oko 60% stanovništva Federaciji BiH je obuhva eno javnim vodovodima (u gradskim podru jima je pokrivenost 94% od ukupnog broja stanovnika, dok je u seoskim podru jima pokrivenost znatno manja i kre e se oko 20%). U narednoj tabeli je prikazan broj stanovnika obuhva enih javnim vodovodnim sistemima po pojedinim vodnim podru jima. 73 Po lanu 44. ZOV-a Federacije BiH STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 117 bos. R.br. Vodna podru ja Broj stanovnika priklju enih na javne vodovodne sisteme (st.) Ukupan broj stanovnika (st.) Procenat priklju enosti stanovništva na javnim vodovodima (%) 1 Vodno podru je rijeke Save 1.179.900 1.958.166 60 2 Vodno podru je rijeke Jadranskog mora 214.666 369.346 58 Ukupno: 1.394.566 2.327.512 60 Tabela 3.4.1: Prikaz obuhvata stanovništva javnim vodosnabdijevanjem Ostalo stanovništvo svoje potrebe za vodom zadovoljava putem individualnih, grupnih ili lokalnih vodovoda za iju nadležnost i upravljanje nisu zadužena javna komunalna preduze a. 3.4.2.2. Zahva ene i isporu ene koli ine voda Ukupno zahva ene koli ine voda, za potrebe vodosnabdijevanja u Federaciji BiH, kre u se oko 261.542.143 m3/g, što na 1,39 M stanovnika obuhva enih javnim vodovodnim sistemima daje bruto specifi nu potrošnju od 512 l/stan/dan.74 Slika 3.4.1.: Ukupno zahva ene koli ine vode Odre eni broj javnih vodovoda u gradovima, a pogotovo u selima, još uvijek u odre enim periodima godine nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe korisnika za vodom, a esto ni u kvalitetu, zbog ega su prisutne redovne pojave redukcije u isporukama – što je naro ito izraženo u slivu rijeke Krke i Cetine (Vodno podru je Jadranskog mora), te u sjevernom dijelu podsliva Bosne 74 Struktura specifi ne potrošnje je slijede a: Potrošnja u doma instvima, odnosno ku na ili potrošnja u stanovima. U okvire ove stavke specifi ne potrošnje uklju ena je i potrošnja javnih institucija tipa škole, kasarne, zdravstvene institucije, ali i gubici vode u vodovodnom sistemu koji su za naše uvjete jako zna ajni u ukupnoj strukturi potrošnje vode; Potrošnja privrede, koja je priklju ena na gradsku vodovodnu mrežu, a koja u svom tehnološkom postupku koristi vodu kvaliteta vode za pi e. Zadovoljenje potreba za vodom za zalijevanje bašti, oku nica i individualni uzgoj stoke, što se prvenstveno odnosi na seoska naselja, tako er je sadržano u ovoj stavci strukture specifi ne potrošnje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 118 bos. i Drine (Vodno podru je rijeke Save). Jedan od uzro nika redukcija jesu i gubici u samim vodovodima.75 U tim uvjetima, izuzetno je teško osigurati ravnomjernu raspodjelu raspoloživih koli ina vode svim potroša ima, te osigurati osnovne higijenske uvjete. Mora se re i i to da su enormno veliki gubici jednim dijelom rezultat i nemogu nosti evidentiranja isporu enih koli ina vode radi slabe opremljenosti komunalnih preduze a koja gazduju vodovodnim sistemima. Za neke op inske centre, dobivene vrijednosti specifi nih potrošnji stanovništva su izuzetno male, što može biti posljedica lošeg evidentiranja koli ina vode koje u u u sistem, odnosno registriranje na ku nim, tj. vodomjerima potroša a, kao i nedosljedno prikazivanje neto i bruto potrošnje. esto se tu radi o vodovodima op inskih centara gdje se provode redukcije u isporukama vode od najmanje 8 sati dnevno, iz razloga ili nedovoljnih kapaciteta izvorišta ili neodgovaraju ih objekata za transport, akumuliranje i distribuciju vode sa visokim procentom gubitaka ili, što je, nažalost, naj eš i slu aj, kombinacija sva tri navedena razloga. Uglavnom, za sredine sa urednim isporukama vode može se zaklju iti da vrijednosti sadašnje specifi ne potrošnje vode doma instava iznose oko 120 l/stan/dan, što je ujedno i prosje na specifi na potrošnja stanovništva za prostor Federacije BiH. Prosje na specifi na potrošnja privrede koja je priklju ena na gradsku vodovodnu mrežu (prema dostupnim podacima), iznosi oko 64 l/stan/dan. Iz prethodnog se može vidjeti da je sadašnja specifi na potrošnja doma instava op inskih centara predmetnog podru ja Federacije BiH, koji imaju uredno vodosnabdijevanje, uglavnom u okviru uobi ajenih vrijednosti za evropske zemlje sa sli nom klimom, stepenom razvoja, tehnološkom razvijenosti i sl. Najve i gradovi Federaciji BiH- Sarajevo, Tuzla, Mostar i Zenica- imaju, po pitanju vodosnabdijevanja, svoje specifi nosti a njihova potrošnja zna ajno utje e na ukupnu, što je prezentirano slijede im grafikom: Slika 3.4.2.: Raspored zahva enih koli ina vode 75 prema podacima Asocijacije vodovoda u Bosni i Hercegovini u pojedinim vodovodima gubici iznose i do 80% ukupnih koli ina zahva ene vode). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 119 bos. 3.4.2.3. Prikaz resursa za vodosnabdijevanje Za zadovoljenje potreba vodosnabdijevanja stanovništva koriste se vodni resursi podzemnih i površinskih voda, u odnosu kako je prikazano na slijede oj slici. Slika 3.4.3.: Korištenje vodnih resursa za vodosnabdijevanje u Federaciji BiH 3.4.2.4. Prikazi stanja vodosnabdijevanja po vodnim podru jima 3.4.2.4.1. Vodno podru je rijeke Save: Ukupno na predmetnom podru ju, tj. na federalnom dijelu vodnog podru ja rijeke Save, po procjeni trenutno živi oko 1.958.166 stanovnika76. Gledaju i po pojedinim podslivnim podru jima, raspored je slijede i: R. br. Vodno podru je rijeke Save Broj stanovnika, po procjeni, za 2007. godinu 1 Podsliv Bosne 1.341.727 2 Podsliv Vrbasa 120.868 3 Podsliv Une sa Glinom i Koranom 302.487 4 Podsliv Drine 57.526 5 Neposredni sliv rijeke Save 135.557 UKUPNO 1.958.166 Tabela 3.4.2: Prikaz procjene broja stanovnika za Vodno podru je rijeke Save, Federacija BiH U op inskim centrima je smješteno oko 52 % od ukupnog broja stanovnika, dok su ostali (48 %) locirani u seoskim naseljima. 76 Izvor podatka: GIS baza podataka AVP Sava i AVP Jadran STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 120 bos. Procenat stanovništva priklju enog na javne vodovode, za cjelokupno predmetno vodno podru je rijeke Save, iznosi oko 60 %, pri emu je procenat obuhvata stanovnika gradova oko 97% a stanovnika ostalih naselja, koji su priklju eni na vodovode op inskih centara, odnosno lokalne vodovode za ije održavanje je odgovorna gradska komunalna organizacija, iznosi oko 16 %77. Odnosno, od ukupnog broja stanovnika, broj onih koji se snabdijevaju vodom putem ovakvih javnih vodovoda iznosi oko 1.179.900. Prema raspoloživim podacima, ukupne koli ine voda koje se zahvataju na izvorištima za potrebe vodosnabdijevanja iznosi 217.950.665 m3/god. U nastavku se daje tabelarni prikaz podataka o zahva enim i isporu enim koli inama voda uz grafi ku ilustraciju. Vodno podru je rijeke Save Koli ina zahva ene vode na izvorištu / izvorištima (m3/god.) Broj stanovnika koji se opslužuju vodovodima Bruto specifi na potrošnja (l/stan/dan) Podsliv Bosne 172.674.957 865.004 547 Podsliv Vrbasa 7.693.848 48.565 434 Podsliv Une, Gline i Korane 26.959.668 194.800 379,2 Podsliv Drine 7.022.432 29.300 656,6 Neposredni sliv Save 3.599.760 42.231 234 Ukupno: 217.950.665 1.179.900 506 Tabela 3.4.3. Prikaz bruto specifi nih potrošnji voda po analiziranim podru jima. Prosje na, bruto specifi na potrošnja vode, izražena kao odnos ukupno zahva enih koli ina i ukupnog broja stanovnika obuhva enih javnim vodovodima, je 506 l/stan/dan. Strukturu ove bruto specifi ne potrošnje vode ine: specifi na potrošnja doma instva, privrede i institucionalne potrošnje, te neoprihodovana voda, odnosno gubici. Slika 3.4.2.: Isporu ene koli ine vode i gubici Kvalitet vodosnabdijevanja, opisan u prethodnim stavkama, može se ocijeniti kao neodgovaraju i i vremenu i potrebama potroša a. este redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreže su, u cijelosti ili djelomi no, karakteristike skoro svih vodovoda. 77 Podatak iz „Dugoro ni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede FBiH“, 2003.g. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 121 bos. Struktura izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje je slijede a: pukotinsko-karstne sredine koje se na površini javljaju u vidu vrela i izvora 36 %; podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina 9 %; podzemne vode iz intergranularnih sredina 39 %; otvoreni vodotoci 13 %; vješta ke akumulacije i prirodna jezera 3 %. Slika 3.4.3.: Struktura izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje – V.P. rijeke Save Snabdijevanje vodom iz akumulacija je sigurno dobro rješenje za regione sa nedovoljnim koli inama vode iz drugih resursa, a trenutno su ovi vodozahvati primijenjeni u podslivu Vrbasa – Jajce, te u podslivu Bosne- region Tuzle i Grada ac. Otvoreni vodozahvati iz vodotoka su uglavnom primijenjeni u podru jima siromašnim vodom (npr. Goražde), te kao interventno rješenje u podru jima gdje za osiguranje dodatnih koli ina vode iz drugih, kvalitetnijih resursa, treba dosta vremena i sredstava. Najzastupljeniji su vodozahvati vrela i izvora, te podzemnih voda, što ujedno predstavlja i najkvalitetnije vodne resurse. Kvalitet voda na mjestima zahvata je, u velikom broju slu ajeva, neodgovaraju i i to kod otvorenih vodozahvata (vodotoci i akumulacije) gdje se zahtijeva prethodno kondicioniranje. Kvalitet resursa podzemnih voda je uglavnom zadovoljavaju i, a odstupanja se javljaju obi no u periodima ve ih kiša kada su u ve oj ili manjoj mjeri zapažene mutno e. Na vodnom podru ju rijeke Save je izgra eno ukupno 25 postrojenja za kondicioniranje vode za pi e. U nastavku slijedi prikaz stanja vodosnabdijevanja po podslivovima. Podsliv Une sa Glinom i Koranom: Danas se može re i da je, prema raspoloživim podacima, javnim vodovodnim sistemima u ovom podslivu obuhva eno oko 194.800 stanovnika, što iznosi oko 65% od njihovog ukupnog broja prema procjeni u 2007. godini. Podsliv Une sa Glinom i Koranom obuhvata cijele op ine Biha , Cazin, Veliku Kladušu, Bužim, Bosansku Krupu, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Klju , Drvar, te dijelove op ina koje ve im dijelom pripadaju drugim vodnim podru jima: Glamo i Bosansko Grahovo. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 122 bos. Javnim vodovodnim sistemima upravlja 9 komunalnih preduze a. Specifi na potrošnja stanovništva za ovaj podsliv, u prosjeku, iznosi oko 115 l/stan/dan, a privrede oko 61 l/stan/dan. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose 26.959.668 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno 8.007.488 m3/god., a privredi 3.956.157 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 51%. Aktivnosti koje se trenutno provode na ovom podru ju usmjerene su pretežno na rekonstrukcije vodovodnih sistema u cilju smanjenja gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih op ina u pogledu obuhva enosti javnim vodovodnim sistemima i njihovom kvalitetu. Tako er, u odnosu na prijeratne podatke, može se vidjeti da je sadašnje stanje takvo da su ukupno isporu ene koli ine vode ve gotovo blizu prijeratnih, dok se primjetno pove ala isporuka vode stanovništvu u odnosu na onu koja se isporu uje privredi i ostalim potroša ima. To je u skladu sa intenzivnim poslijeratnim aktivnostima na obnovi i proširenju vodovodnih sistema gdje se, kao prioritet, postavilo snabdijevanje stanovništva vodom, kao osnovni preduvjet poboljšanja životnog standarda. Uspostavljen je geografski informacioni sistem za upravljanje vodovodnim sistemima za skoro sve op ine iz kojeg se mogu dobiti podaci o svim objektima. Tako er, intenzivirane su aktivnosti oko izrade projekata Zaštite izvorišta, te su za najve i broj izvorišta ura eni elaborati i donesene odluke op inskih vije a o uspostavljanju zona sanitarne zaštite, s tim što je još uvijek prisutan problem implementiranja donesenog. Postoje i vodozahvati u ovom podru ju su zahvati podzemnih voda, i to: Pukotinsko– karstne sredine (vrela i izvori) – 72% (podru ja Biha a, Bosanskog Petrovca, Klju a, Drvara, Sanskog Mosta...) Intergranularne sredine (bunari) – 10% (podru ja Bosanske Krupe, Velike Kladuše) Podzemne vode (PKS) – 18%, (podru ja Cazina, Bužima) Kapaciteti vodozahvata se kre u od 5 l/s do 1000 l/s (Klokot-Biha ). Kvalitet voda je, u ve ini slu ajeva, zadovoljavaju i tako da se provodi samo dezinfekcija vode. Jedino izgra eno postrojenje za kondicioniranje voda je u Sanskom Mostu, gdje se provodi koagulacija, flokulacija, taloženje, filtracija i dezinfekcija vode. Na predmetnom podru ju, trenutno su u eksploataciji 343 lokalna vodovoda sa kojih se snabdijeva oko 92.600 stanovnika, što je oko 30 % ukupne populacije kantona. Od ovog broja, samo se na 18 vodovoda vrši dezinfekcija vode, što se uglavnom odnosi na vodovode koji su pod nadzorom komunalnih preduze a. Podsliv Vrbasa: Podsliv Vrbasa u Federaciji BiH obuhvata cijele op ine Jajce, Dobreti , Bugojno, Donji i Gornji Vakuf, te dijelove op ina koje pripadaju drugim vodnim podru jima: Glamo , Kupres, Novi Travnik i Travnik. Ukupan broj stanovnika na dijelu podsliva Vrbasa u Federaciji BiH, prema popisu iz 1991.g., iznosio je 103.500, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podru ju živi oko 120.000 stanovnika. Najve i broj stanovnika živi u Bugojnu i Jajcu. Javnim sistemima vodosnabdijevanja je obuhva eno oko 48.000 stanovnika, odnosno oko 40%. Specifi na potrošnja stanovništva za ovaj podsliv se kre e oko 138 l/stan/dan. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose 7.693.848 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno oko 2.317.164 m3/god., a za privredu i javnu potrošnju 1.700.024 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 39%, premda u odre enim podru jima (dijelovi op ina sa dotrajalom vodovodnom mrežom) idu i do 70%. Vodovodne mreže su, generalno, u lošem stanju i STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 123 bos. veliki procenat otpada na vrlo stare cijevi. Aktivnosti koje se trenutno provode na ovom podru ju usmjerene su pretežno na rekonstruiranje vodovodnih mreža u cilju smanjenja gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih op ina u pogledu obuhva enosti javnim vodovodnim sistemima i njihovom kvalitetu. Na podru jima pet op ina na dijelu podsliva Vrbasa u Federaciji BiH postoji veliki broj lokalnih vodovoda koji su pod upravom mjesnih zajednica (Bugojno 23 lokalna vodovoda, Donji Vakuf 50, Gornji Vakuf oko 36, Jajce i Dobreti oko 40). Procjenjuje se da se ak oko 40.000 stanovnika snabdijeva vodom iz lokalnih vodovoda. U narednom periodu slijede aktivnosti na popisu ovakvih vodovoda kako bi se moglo pristupiti planiranju njihovog registriranja i stavljanja pod kontrolu. Detaljne mape i podaci o postoje im vodovodnim mrežama ne postoje i njihova izrada je u toku. Kvalitet vode je zadovoljavaju i i vrši se redovna kontrola na svim sistemima koji su pod nadzorom i upravom komunalnih preduze a. Na svim sistemima se vrši dezinfekcija vode. Postoje i vodozahvati u ovom podru ju su zahvati podzemnih i površinskih voda, i to: Pukotinsko – karstne sredine (vrela i izvori) – 78%, 9 izvorišta kapaciteta vodozahvata 2-300 l/s (podru ja Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa, te manjeg dijela Jajca), Akumulacija Plivsko jezero i Jezero (površinski vodozahvati) – 22% (podru je Jajca). Kapaciteti ovih vodozahvata su od 10 l/s pa do 100l/s. U slu ajevima vodozahvata iz akumulacija gdje kvalitet voda ne zadovoljava, izgra ena su postrojenja za kondicioniranje: Plivsko jezero i Jezero (vodosnabdijevanje grada Jajca). Podsliv Bosne: Podsliv rijeke Bosne je najnaseljenije i najrazvijenije vodno podru je u Federaciji BiH, a time i najzahtjevnije kada je u pitanju vodosnabdijevanje. Na ovom podslivnom podru ju, oko 865.000 stanovnika snabdijeva se vodom sa javnih vodovoda. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose oko 172.674.957 m3/god. Stepen priklju enosti stanovništva na javne vodovodne sisteme iznosi oko 64%, s tim što je ovaj procenat znatno ve i za op inske centre nego za ostala naselja. Tako er, bruto specifi na potrošnja, kao i specifi na potrošnja stanovništva i privrede, varira od podru ja do podru ja. Velike bruto specifi ne potrošnje imaju najve i op inski centri - Sarajevo, Tuzla i Zenica ali i naselja Busova a, Ilijaš, Zavidovi i, Vareš, Olovo, Banovi i. To je, najve im dijelom, uzrokovano visokim gubicima u sistemima, što se sa dovoljnom pouzdanoš u može re i za najve e op inske centre jer isti imaju redovna mjerenja i dovoljno pouzdane podatke o koli inama zahva enih i isporu enih koli ina vode. Me utim, kod manjih gradova i naselja gdje se može ra unati na viši stepen nepouzdanosti podataka, uzrok drasti no velikim ili malim specifi nim potrošnjama može biti u nedovoljnim koli inama zahva ene vode, u malom obuhvatu vodovodnim sistemom, kao i gubicima u vodovodnim sistemima. Tako je bruto specifi na potrošnja za podsliv rijeke Bosne u Federaciji BiH 547 l/stan/dan, dok je specifi na potrošnja stanovništva u prosjeku 100 l/stan/dan. Procijenjeni gubici se kre u u prosjeku oko 49%. Izvorišta voda koja se koriste za vodosnabdijevanje su na ovom podru ju vrlo raznolika: zahvati podzemnih voda intergranularne poroznosti - 49%, podzemne voda pukotinsko-karstne poroznosti 8%, zahvati iz pukotinsko-karstnih sredina (vrela i izvori) - 29%, te površinske vode iz vodotoka -13% i akumulacije 1%. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 124 bos. Najve e koli ine voda se zahvataju putem bunara – podzemne vode i to u dolini rijeke Spre e (Tuzlanski kanton), kao i u Sarajevskom polju, dok su od vodozahvata najzastupljenije kaptaže vrela i izvora. Naj eš i problem kvaliteta površinskih voda su mutno e, ali i povišen sadržaj organskih zaga enja. Izraženi su problemi zahvata voda rijeke Bosne za potrebe vodosnabdijevanja Maglaja. Što se ti e kvaliteta podzemnih voda, teško ih je generalizirati ali se može re i da spadaju, zajedno sa vrelima i izvorima, u najkvalitetnije vodne resurse. Kod podzemnih voda iz sredina intergranularne poroznosti u sjevernim podru jima (tuzlanski region, Odžak, Tešanj, Kalesija), naj eš i parametri koji odstupaju od dozvoljenih su željezo i mangan, te amonijak. Op enito, najkvalitetnije vode su vode sa vrela i izvora i to na podru ju Srednjobosanskog kantona gdje se nalaze zna ajna izvorišta i po kapacitetu i kvalitetu (Kruš ica, Plava voda, fojni ka izvorišta). Me utim, ukoliko se hitno ne pristupi provo enju mjera zaštite vrlo, lako može do i do degradiranja kvaliteta. Najve i vodovodni sistemi su Sarajevo, Tuzla i Zenica kojima se snabdijeva oko 560.000 stanovnika, što iznosi oko 66% od ukupnog broja stanovnika obuhva enih vodovodnim sistemima u podslivu Bosne. To su, ujedno, i jedini vodovodni sistemi regionalnog karaktera. Vodovodni sistem Sarajevo obuhvata oko 350.000 stanovnika. Ovaj sistem karakterizira vrlo visok stepen obuhvata stanovništva i može se re i da je dobro ure en i kontroliran. Ukupno, sa svih izvorišta se zahvata prosje no 84.000.000 m3/god. vode. Najve e koli ine se zahvataju iz podzemne akumulacije Sarajevsko polje (87%), iz planinskih izvorišta (13%), te iz otvorenih tokova vode (oko 4%). Samim tim, sistem je u koli ini od 90% pumpni. Dužina vodovodne mreže (primarne i sekundarne) se kre e oko 1.000 km, od ega od azbest-cementnih cijevi oko 200 km. Procjene su da je zapažen manjak rezervoarskog prostora i, u tom smislu, se poduzimaju aktivnosti na izgradnji novih rezervoara. U prethodnom periodu se intenzivno radilo na formiranju jedinstvene baze podataka, tako da je ura en katastar vodovodnih objekata, a u funkciji je i telemetrijski sistem koji omogu ava daljinski nadzor i upravljanje svih objekata. Prema posljednjim podacima, gubici u sistemu iznose oko 63,5%, a najve im dijelom su uzrokovani aktivnoš u vodovodne mreže. Sa razvojem vodovodnog sistema grada Sarajeva, paralelno se razvija nadgradnja zaštite vodnih resursa i njihovih zaštitnih zona. Sirova voda zadovoljava u pogledu kvaliteta, a za održavanje kvaliteta pitke vode vrši se dezinfekcija, dok su u funkciji i 3 stanice za kondicioniranje vode za slu ajeve zahvata površinskih voda (vodozahvati na rijekama Bosni, Vogoš i i Moš anici). Javno komunalno preduze e zaduženo za upravljanje ovim vodovodom posjeduje savremenu laboratoriju za ispitivanje kvaliteta voda i laboratoriju za ispitivanje i kalibraciju vodomjera. Vodovodni sistem Tuzle i okolnih naselja vrši se preko me uop inskog vodovodnog sistema Tuzla - Živinice – Lukavac kojim je obuhva eno oko 165.000 stanovnika. Osnovu ovog sistema vodosnabdijevanja ine vodozahvati: “Spre ko polje” – zahvat podzemnih voda intergranularne poroznosti, “Stupari” i “Toplice” – zahvat podzemnih voda iz pukotinsko karstnih sredina, akumulacija “Modrac” – zahvat površinskih voda. Kvalitet vode sa izvorišta ne zadovoljava, te se vrši kondicioniranje na tri postrojenja: “Spre ko polje” (koagulacija, flokulacija, taloženje, filtracija i dezinfekcija), “Stupari” (filtracija i dezinfekcija) i na novoizgra enom postrojenju za kondicioniranje vode iz jezera Modrac. Pored toga što postoje a izvorišta kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe ovog regiona za vodom, loše stanje cjevovoda i objekata u sistemu, uveliko doprinose niskom stepenu zadovoljenja potreba za vodom. Obzirom da se radi o velikom sistemu i da postoji stalno slijeganje tla u gradu Tuzli, gubici vode trenutno iznose 55 %. Pored toga, još uvijek je visok udio AC cijevi u STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 125 bos. distributivnoj mreži ija ukupna dužina iznosi oko 630 km. Prema dostupnim podacima, ukupno se zahvata 27.767.000 m3/god. voda. Uvo enjem dodatnih koli ina vode iz jezera Modrac znatno su se poboljšali uvjeti snabdijevanja vodom i redukcije smanjile na minimum. Ostaje i problem zaštite izvorišta kao klju ni za budu e rješavanje. Zenica, prema procjeni iz 2007.g., broji oko 127.300 stanovnika, dok je javnim sistemom vodosnabdijevanja obuhva eno oko 90.000 stanovnika. Ukupno proizvedene koli ine vode iznose 12.344.220 m3/god., a gubici se kre u oko 40%. Prosje na specifi na potrošnja po stanovniku je, prema procjeni Komunalnog preduze a, u visini izme u 180 i 200 l/stan/dan, premda je ovaj nivo potrošnje smanjen redukcijama u dostavljanju vode u toku ljetnih sezona. Podaci sugeriraju da pravna lica, u prosjeku, troše 30% od potrošnje za doma instva. Zenica koristi etiri glavna izvora vodosnabdijevanja za svoj sistem, i to: (a) Sistem Kruš ica (Op ina Vitez) ukupnog maksimalnog kapaciteta procijenjenog na 420 l/s, za Zenicu se isporu uje u prosjeku oko 300 l/s. (b) Babina Rijeka – površinski izvor sa maksimalnim kapacitetom tretmana njegovog postrojenja za filtriranje je procijenjen na 200 l/s. Štaviše, bilježenja iz posljednje tri godine ukazuju da se samo prosje no 72 l/s koristi za vodosnabdijevanje Zenice. (c) Bunar Strmešnjak, sa zabilježenim kapacitetom od 20 l/s. (d) Klop e, prirodni izvor kapaciteta od 5 l/s, ali prosje an kontinuirani protok korišten sa ovog izvora izme u 2004. i 2006. godine nije bio viši od 2 l/s. Kvalitet voda je, uglavnom, zadovoljavaju i, sa povremenim smetnjama na izvorištu otvorenog tipa - vodotok Babina Rijeka. Postoje, tako er, problemi sa mutno om u toku kiša na izvoru, koji pripada sistemu izvora Kruš ica, što je posljedica neprovo enja mjera zaštite izvorišta (intenzivna sje a šume). Sistem ima telemetrijsko pra enje, a JPKVK Zenica posjeduje svoju vlastitu laboratoriju za fizi ke, hemijske i bakteriološke analize vode na izvoru i duž distributivne mreže vode. Voda se podvrgava tretmanu dezinfekcije samo hlorisanjem, ali je, tako er, i filtracija omogu ena na površinskim izvorima vode (Babina Rijeka). Sistem distribucije vode je u, prosjeku, star preko 30 godina, sa pojedinim sekcijama koje su i starije (40 i 50 godina). Sistem je dug preko 140 km i, uglavnom, je izgra en od lijevanoželjeznih i eli nih cijevi, bez potrebne unutrašnje i vanjske zaštite, osim katodne zaštite u nekim podru jima. Podsliv Drine: Podsliv Drine u Federaciji BiH obuhvata op ine: Goražde, Pale-Pra a (FBiH), Fo a-Ustikolina (FBiH), Kladanj, Sapna i Teo ak. Ukupan broj stanovnika na dijelu podsliva Drine u Federaciji BiH, prema popisu iz 1991.g., iznosio je 70.527, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podru ju živi oko 57.500 stanovnika. Broj stanovnika op ina Sapna i Teo ak je pove an u odnosu na 1991. (doseljavanje izbjeglica), dok je broj stanovnika na teritoriji op ina Pale i Fo a FBiH smanjen. Procjenjuje se da je javnim sistemima vodosnabdijevanja obuhva eno oko 29.300 stanovnika, odnosno oko 50%. Specifi na potrošnja za ovaj podsliv se kre e od 60 do 160 l/stan/dan. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose okvirno 7.022.432 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno 983.958 m3/god., a za privredu i javnu potrošnju 248.268 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 82%, što je daleko najviše na vodnom podru ju rijeke Save za FBiH. Vodovodne mreže su, uglavnom, u lošem stanju i veliki udio ine vrlo stare cijevi. Aktivnosti koje se trenutno provode na ovom podru ju usmjerene su pretežno na rekonstruiranje vodovodnih mreža u cilju smanjenja gubitaka. Primjetne su varijacije unutar kantona i pojedinih op ina u pogledu obuhva enosti javnim vodovodnim sistemima i njihovom kvalitetu. Najnaseljenije podru je je op ina Goražde gdje su i pored vodozahvata sa zadovoljavaju im kapacitetima (zahvati površinskih voda-Drine i kaptaže, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 126 bos. kapaciteta 3-250 l/s), izraženi problemi vodosnabdijevanja. Uzrokovani su lošom vodovodnom mrežom, ali i estim prekidima u radu postrojenja za kondicioniranje vode za pi e na zahvatima površinskih voda. Podru je Kladnja, ima neodgovaraju e vodosnabdijevanje uglavnom radi dotrajale vodovodne mreže – visoki gubici, ali i radi problema sa kvalitetom voda izvorišta u kišnom periodu kada esto dolazi do prekida u vodosnabdijevanju. Op ine Pale FBiH, Fo a FBiH, Teo ak i Sapna su uglavnom ruralna podru ja, pa su tako vodovodni sistemi mali i još u fazi izgradnje. U Goraždu su izgra ena 2 postrojenja za kondicioniranje vode rijeke Drine. Na svim vodovodnim sistemima se vrši dezinfekcija voda. Postoje i vodozahvati u ovom podru ju su zahvati podzemnih i površinskih voda, i to: Pukotinsko–karstne sredine (vrela i izvori) – 32%, izvorišta kapaciteta vodozahvata 2-50 l/s (podru ja Kladnja, Pale FBiH i Goražda), Rijeka Drina – površinski vodozahvati (Goražde) – 68%, kapaciteta 30 – 250 l/s, Akumulacija Snježnica (površinski vodozahvati) – bez podataka (podru je Teo aka). Neposredni sliv Save: Neposrednom slivu rijeke Save u Federaciji BiH pripadaju op ine Domaljevac, Orašje, Grada ac, Srebrenik, eli , te dijelovi op ina Odžak i Gra anica, koje najve im dijelom pripadaju poslivu rijeke Bosne. Broj stanovnika ovog podru ja iznosi, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku iz 2007. godine, oko 135.000 stanovnika. Najnaseljenije i najrazvijenije su op ine Grada ac i Srebrenik. Javnim sistemima vodosnabdijevanja je obuhva eno oko 42.200 stanovnika, što iznosi svega oko 30%. U posljednjih nekoliko godina su intenzivirane aktivnosti oko izrade projektne dokumentacije i istražnih radova za zahvatanje dodatnih koli ina vode u cilju poboljšanja stanja, te se konkretni rezultati tek o ekuju. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose oko 3.599.760 m3/god. Generalno, gubici iznose oko 54%, a najve i su u Grada cu gdje se kre u i do 70% radi veoma lošeg stanja vodovodne mreže. Obzirom na slab obuhvat vodovodnim sistemima, niske vrijednosti prosje ne specifi ne potrošnje (oko 80 l/stan/dan) nisu odraz stvarnog stanja jer su specifi ne potrošnje unutar pojedinih vodovodnih sistema znatno ve e. Za cijelo ovo podru je se može re i da je u najve em dijelu orijentirano na izvorišta podzemnih voda, gdje su bunarski vodozahvati zastupljeni sa 70%, vodozahvati površinskih voda sa 28% (akumulacija Vidara – Grada ac), a kaptirana izvorišta sa svega 2%. Kvalitet voda je tipi an. Kod vodozahvata iz akumulacije radi lošeg kvaliteta voda je izgra eno postrojenje za kondicioniranje, dok se u podru ju Orašja u podzemnim vodama javlja željezo. Ukupno izgra ene vodovodne mreže ima oko 150 km, uglavnom od PVC i AC cijevi. 3.4.2.4.2. Vodno podru je Jadranskog mora: Vodno podru je Jadranskog mora obuhvata Sliv Neretve sa Trebišnjicom, Sliv Krke i Cetine, te obalno more. Ukupno, na vodnom podru ju Jadranskog mora, po procjenama za 2007. godinu, živi 369.346 stanovnika, raspore enih po slivnim podru jima kako je prikazano u nastavku teksta: STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 127 bos. R. br. Vodno podru je Jadranskog mora Broj stanovnika, po procjeni, za 2007. godinu 1 Sliv rijeke Neretve sa Trebišnjicom 311.262 2 Sliv Krke i Cetine 58.084 SVEUKUPNO 369.346 Od ukupnog broja stanovnika, javnim vodovodnim sistemima je obuhva eno oko 58%. Kao i za Vodno podru je rijeke Save, vrijedi konstatacija da je daleko bolji obuhvat u gradskim sredinama, op inskim centrima, nego u ruralnim podru jima. Dobru pokrivenost javnim vodovodnim sistemima imaju Mostar i itluk, dok je za Široki Brijeg, Glamo i Prozor-Ramu taj procenat veoma nizak. Prema raspoloživim podacima, ukupne koli ine voda koje se zahvataju na izvorištima za potrebe vodosnabdijevanja iznose 43.591.478 m3/god. U nastavku se daje tabelarni prikaz podataka o zahva enim i isporu enim koli inama voda po slivovima: Vodno podru je Jadranskog mora Koli ina zahva enih voda na izvorištima (m3/god.) Broj stanovnika koji se opslužuje vodovodima (st.) Bruto specifi na potrošnja voda (l/stan/dan) Sliv Neretve sa Trebišnjicom 40.626.187 188.056 591,9 Sliv Krke i Cetine 1.863.691 23.610 216,3 Obalno podru je 1.101.600 3.000 1.006 Ukupno: 43.591.478 214.666 556,3 Tabela 3.4.4: Odnos zahva enih i isporu enih koli ina voda po slivnim podru jima vodnog podru ja Jadranskog mora Slika 3.4.6: Zahva ene koli ine vode po slivovima vodnog podru ja Jadranskog mora Prosje na, bruto specifi na potrošnja vode, izražena kao odnos ukupno zahva enih koli ina i ukupnog broja stanovnika obuhva enih javnim vodovodima je 556,3 l/stan/dan. Strukturu ove bruto specifi ne potrošnje vode ine: specifi na potrošnja doma instva, specifi na potrošnja privrede i institucionalne potrošnje, te neoprihodovana voda, odnosno gubici. Specifi ne potrošnje vode stanovništva, u doma instvima, se kre u u prosjeku oko 115 l/stan/dan. Kvalitet vodosnabdijevanja, obzirom na visok procenat gubitaka od 69%, može se ocijeniti kao neodgovaraju i i vremenu i potrebama potroša a. este redukcije, veliki gubici vode, nedovoljan kapacitet izvorišta, dotrajala distributivna mreže, u cijelosti ili djelomi no, karakteristike su skoro STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 128 bos. svih vodovoda. U ve ini op ina nije izdata vodoprivredna dozvola za izvorišta niti postoji katastar vodovoda. Struktura izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje je slijede a: pukotinsko-karstne sredine koje se na površini javljaju u vidu vrela i izvora – 43%; podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina 46%; otvoreni vodotoci 9%; vješta ke akumulacije i prirodna jezera 2%. Slika 3.4.7.: Struktura izvorišta – vodno podru je Jadranskog mora Snabdijevanje vodom iz akumulacija je sigurno dobro rješenje za regione sa nedovoljnim koli inama vode iz drugih resursa, a trenutno se iz akumulacije Tribistovo snabdijeva vodom Op ina Posušje. Najzustupljeniji su vodozahvati podzemnih voda, što ujedno predstavlja i najkvalitetnije vodne resurse. Kvalitet vode je dobar i ne zahtijeva prethodno kondicioniranje vode za pi e. Odstupanja se javljaju obi no u periodima ve ih kiša kada su, u ve oj ili manjoj mjeri, zapažene mutno e na vrelu Radobolje. Od tretmana se provodi samo dezinfekcija vode, dok je ure aj za kondicioniranje voda vrela Radobolje u funkciji po potrebi. Ve inom nisu uspostavljene zaštitne zone izvorišta, osim nekoliko izvorišta za koja je uspostavljena I zaštitna zona. Postoje projekti zaštite izvorišta grada Mostara (Radobolja, Studenac, Salakovac i Bošnjaci), apljine (Bjelave), Gruda (Grudsko vrelo), Širokog Brijega (Borak), te Tomislavgrada (izvorišta Mukišnica). Prikaz stanja vodosnabdijevanja po slivovima vodnog podru ja Jadranskog mora: Sliv rijeke Neretve sa Trebišnjicom: Sliv Neretve sa Trebišnjicom u Federaciji BiH obuhvata op ine: Mostar, apljina, itluk, Rama, Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški, Grude, Jablanica, Konjic i Stolac. Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Neretve sa Trebišnjicom u Federaciji BiH, prema popisu iz 1991.g., iznosio je 359.060, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom podru ju živi oko 311.000 stanovnika. Javnim sistemima STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 129 bos. vodosnabdijevanja je obuhva eno oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika. Bruto specifi na potrošnja je, u prosjeku, 592 l/stan/dan, a razlike su izuzetno velike od podru ja do podru ja (Široki Brijeg oko 111 l/stan/dan do enormnih 1.200 l/stan/dan za Prozor Ramu). Specifi na potrošnja stanovništva za ovaj sliv se kre e oko 118 l/stan/dan, pri emu je za op inu Široki Brijeg vrijednost specifi ne potrošnje dosta niža i dostiže oko 43 l/stan/dan. Ukupno zahva ene koli ine vode sliva Neretve iznose 40.626.187 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno 8.091.876 m3/god., a za privredu i javnu potrošnju 4.018.044 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na 70%. Postoje i vodozahvati u ovom podru ju su zahvati podzemnih i površinskih voda, i to: Pukotinsko – karstne sredine (vrela i izvori) – 45%, 11 izvorišta kapaciteta vodozahvata 60-547,2 l/s (podru ja Mostara, Rame, Širokog Brijega, Ljubuškog, Jablanice, Konjica i Stoca). Izvorište „DO“ (op ina Stolac) se nalazi na podru ju Republike Srpske. Podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina – 44%, 6 bunara kapaciteta vodozahvata 32-1.000 l/s (podru ja Mostara, apljine, itluka i Gruda). Vješta ke akumulacije i prirodna jezera (Akumulacija Tribistovo) (površinski vodozahvati) – 2% (podru je Posušja). Kapacitet ovog vodozahvata je 90 l/s. Ovoreni vodozahvati – 9% Bregava u Stocu i Ljubuški. Kvalitet voda je, u ve ini slu ajeva, zadovoljavaju i – vrela i izvori, kao i podzemne vode iz intergranularnih sredina, tako da se provodi samo dezinfekcija vode, osim na mjestu vodozahvata Radobolja - vrelo (op ina Mostar) gdje je za vrijeme velikih mutno a predvi en i izgra en ure aj za kondicioniranje vode. Pre iš avanje se, u ovom slu aju, obavlja uz pomo brzih filtera. Na nekim od izvorišta su odre ene i uspostavljene zaštitne zone. Sliv rijeka Krke i Cetine: Sliv rijeka Krke i Cetine u Federaciji BiH obuhvata op ine Livno, Duvno i Bosansko Grahovo, te dijelove op ina koje pripadaju ovom vodnom podru ju ali se jednim dijelom nalaze u drugom vodnom podru ju: Glamo i Kupres. U ovom dijelu e se dati prikaz stanja vodosnabdijevanja svih datih op ina jer administrativno pripadaju ovom vodnom podru ju. Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Krke i Cetine u Federaciji BiH, prema procjeni iz 2007.g., iznosi oko 58.000 stanovnika. Najve i broj stanovnika živi u Livnu i Tomislavgradu. Javnim sistemima vodosnabdijevanja je obuhva eno oko 23.600 stanovnika, odnosno svega nekih 40%. Bruto specifi na potrošnja za ovaj sliv je 216,3 l/stan/dan, a po pojedinim vodovodnim sistemima su vrlo razli ite i kre u se u intervalima od 48,2 l/stan/dan za Bosansko Grahovo do 316 l/stan/dan za Tomislavgrad. Op enito, za ovaj sliv je karakteristi no da je mali prostorni obuhvat stanovništva koji se opskrbljuje vodom iz vodovodnih sistema, kao i ukupno zahva ene koli ine vode. Ukupno, zahva ene koli ine vode iznose 1.863.693 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno 636.212 m3/god., a za privredu i javnu potrošnju 288.601 m3/god. Gubici se, u prosjeku, procjenjuju na oko 50%, premda za podru je Glamo a idu i do 70%. Veliki broj stanovnika je orijentiran na pojedina ne zahvate vode iz atrnja, bunara, te malih lokalnih vodovoda. Slaba ta ka postoje ih vodovodnih sistema su stare i dotrajale vodovodne mreže, što dodatno doprinosi op enito lošoj slici vodosnabdijevanja. Vodni resursi koji se koriste u sistemima vodosnabdijevanja su: Pukotinsko – karstne sredine (vrela i izvori) – 33%, 9 izvorišta kapaciteta vodozahvata 3-150 l/s (podru ja Livna, Bosanskog Grahova i Kupresa); STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 130 bos. Podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina (bunari) – 67% (13 vodozahvata). Kapaciteti vodozahvata iznose 6,5-70 l/s (podru ja Tomislavgrada,Glamo a, Bosanskog Grahova i Kupresa). Kvalitet sirovih voda je, u ve ini slu ajeva, zadovoljavaju i – vrela i izvori, tako da se provodi samo dezinfekcija vode. U op inama Livno, Tomislavgrad i Kupres je na svim vodozahvatima uspostavljena I zaštitna zona, dok je jedino za izvorište Mukišnica ura en Projekat zaštite izvorišta. Neposredni sliv Jadrana – obalno more: U neposredni sliv Jadrana spada op ina Neum, a prema dostupnim podacima u ovoj op ini je registrirano 4.682 stanovnika, pri emu je 3.000 stanovnika obuhva eno javnim vodovodnim sistemom, što iznosi oko 64% od ukupnog broja stanovnika. Javnim vodovodnim sistemom upravlja Komunalno preduze e Neum. Bruto specifi na potrošnja za ovaj podsliv iznosi oko 1006 l/stan/dan. Ukupno zahva ene koli ine vode iznose 1.101.600 m3/god., od ega je stanovništvu isporu eno 267.289 m3/god., a privredi 166.856 m3/god. Gubici se u prosjeku procjenjuju na oko 60%. Potrebno je napomenuti da su u ovom podru ju, radi turisti ke sezone u ljetnom periodu, izražene razlike unutar godine u pogledu potrošnje vode. Obzirom na zadovoljavaju e koli ine vode, na ovom podru ju se ne provodi redukcija vode. Postoje i vodozahvati u ovom podru ju su zahvati podzemnih voda i to podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina (bunari) – 100% (dva vodozahvata). Kapaciteti vodozahvata iznose 15, odnosno 200 l/s (Blace, Gabela). Kvalitet voda je zadovoljavaju i, tako da se provodi samo dezinfekcija vode, gasovitim hlorom. U op ini Neum je na vodozahvatima uspostavljena I zaštitna zona. 3.4.2.5. Zaklju ci Uvidom u prezentirane podatke, može se zaklju iti slijede e: Ukupna potrebna koli ina vode za vodosnabdijevanje stanovništva i industrije po pojedinim vodnim podru jima ne premašuje kapacitete mogu ih izvorišta. Ista situacija je i sa sveukupnim predmetnim podru jem. Drugim rije ima, ima dovoljno vode za zadovoljenje potreba vodosnabdijevanja u planskom periodu. Raspored izvorišta i njihov odnos prema lokacijama potroša a, odnosno orijentacije potroša a prema pojedinim izvorištima je predmet posebne analize. Ukupni kapaciteti podzemnih voda, odnosno voda iz intergranularnih i pukotinsko-karstnih sredina, zadovoljavaju potrebe. Ovo, naravno, ne zna i da nema potrebe za otvorenim vodozahvatima ili akumulacionim jezerima, što je uvjetovano prostornim neskladom konzumnog podru ja i izvorišta podzemnih voda, ali ukazuje na bogatstvo ovog vodnog resursa i na potrebu njegovog o uvanja i zaštite kvaliteta. Kao najinteresantnije podru je sa najve im ukupnim potrebama, izdvaja se podsliv rijeke Bosne. U ovom podslivnom podru ju je i odnos potrebno-raspoloživo najnepovoljniji. Ukupni kapaciteti podzemnih voda, koji se procjenjuju na oko 5,9 m3/s, dobrim dijelom su iscrpljeni postoje im vodozahvatima, u procentu od oko 82%. Jedino se na ovom podslivnom podru ju o ekuje neophodnost formiranja višenamjenskih akumulacija, sa vodosnabdijevanjem kao prioritetnom svrhom. Karakteristika podsliva rijeke Drine je siromaštvo kapacitetima podzemnih voda, što umnogome usložnjava rješavanje problema vodosnabdijevanja jer su vezani neophodnim tretmanom. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 131 bos. Evidentna je stagnacija u razvoju vodovodnih sistema. Posljedice su zastarjela oprema, loše stanje objekata vodovoda, loše stanje vodozahvata, brojna uska grla u vodovodnim sistemima koji svojim kapacitetima ne odgovaraju narastaju im potrebama potroša a, te, što je naro ito izraženo u Vodnom podru ju Jadranskog mora, nedovoljan obuhvat. U velikom broju slu ajeva nisu uspostavljene zaštitne zone izvorišta, a tamo gdje su ustanovljene obi no se mjere provode samo u I zoni zaštite. Vodovodi su organizirani kao op inski, bez uvezivanja u me uop inske (uz rijetke izuzetke, npr. Tuzlanski region) ili regionalne. Radi toga su i raspoložive koli ine voda na izvorištima neravnomjerno raspore ene u odnosu na potrebe. Komunalne organizacije, zadužene za proizvodnju i distribuciju vode, još uvijek ne mogu u potpunosti da odgovore na postavljene zadatke. Usporeno se napreduje u izradi katastra vodovodnih objekata, a ne vode se uredno evidencije o koli inama zahva ene i isporu ene vode. Kadrovska struktura uposlenih ve ine komunalnih organizacija je neodgovaraju a zadacima koji se pred ovakve organizacije postavljaju. Visoki gubici voda, nažalost, su jedna od op ih karakteristika ve ine vodovodnih sistema. 3.4.3. Korištenje voda za potrebe privrede Udio privrednih potroša a u ukupnoj potrošnji vode je zna ajan i u dobroj mjeri zavisi od stepena razvijenosti podru ja za koji se rade procjene potreba za vodom. Jedan dio potreba za vodom privrede koja u svom procesu zahtijeva vodu kvaliteta vode za pi e uklju en je kroz stavku specifi ne potrošnje stanovništva, a s druge strane, najve i industrijski potroša i vrlo esto imaju vlastite izvore snabdijevanja, naro ito ukoliko im u procesu proizvodnje nije neophodna voda kvaliteta za pi e. Kvalitet i koli ine zahva ene vode za potrebe industrije zavise, prvenstveno, od primijenjenog tehnološkog procesa koji, izme u ostalog, zna ajno utje e i na odabir lokacije privrednog subjekta, te, nadalje, i na na in zahvatanja vode i eventualno njen predtretman. Današnje tehnologije su, u principu, orijentirane na smanjenje svih resursa koji se koriste u proizvodnom ciklusu i uvo enje recirkulacije vode u tehnološkom procesu gdje god je to mogu e, jer bez obzira što se veliki privredni potroša i u segmentu osiguranja potrebnih koli ina vode baziraju na formiranju vlastitih zahvata, oni su dužni pla ati naknadu za korištenje voda, odnosno ispuštanje upotrijebljenih voda. Na taj su na in industrijski potroša i stimulirani na osavremenjavanje tehnologije i racionalno korištenje resursa na tragu principa održivog razvoja (IPPC Direktiva i primjena BAT – Best Available Technologies), izme u ostalog, i kroz višestruku upotrebu vode u proizvodnom ciklusu ili smanjenje utroška vode po jedinici proizvoda. U ranijem periodu se potrošnja vode industrije iz vlastitih izvora evidentirala i obra ivala u godišnjim statisti kim izvještajima, pri emu je uz mjerenje tereta zaga enja koje se producira u ciklusu korištenja voda uz koli ine zahva ene vode, to bilo osnova za obra un taksi i doprinosa. Potpuno je jasno da se tadašnji podaci drasti no razlikuju od trenutnog stanja na terenu, pogotovo u domenu obima proizvodnje pojedinih privrednih pogona, ali i promjene tehnologije, pa i promjene namjene industrijskih pogona.Takvi su podaci informativnog karaktera i služe da ukažu na broj takvih privrednih pogona i koli ine voda koje su bile zahvatane i korištene na taj na in.78 78 Po ZOV-u, lan 50., stav: Obaveza vo enja evidencije, se navodi:“(1) Pravna i fizi ka lica koja zahvataju i crpe vodu, osim op e upotrebe vode, dužna su voditi evidenciju o koli inama zahva ene vode i o tome dostavljati podatke nadležnoj agenciji za vodno podru je.” STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 132 bos. Industrija koja u svom tehnološkom procesu ne treba vodu kvaliteta vode za pi e svoje potrebe za vodom, po pravilu, zadovoljava vlastitim vodovodnim objektima. Uglavnom su to vode za potrebe hla enja ili pranja, a ve ina industrija primjenjuje sisteme recirkuliranja. Sanitarna potrošnja vode ovih vidova industrije predvi ena je u specifi noj potrošnji tog podru ja. Podaci o koli inama vode koju koristi privreda iz vlastitih vodozahvata su prikazani u nastavku. Sliv /podsliv Zahva ene godišnje koli ine u 1.000 m3/god. do 1991. g. Zahva ene godišnje koli ine u 1.000 m3/god. u sadašnjem periodu (2007.g.) Vrbas 17.689,73 10,2 Una, Glina sa Koranom 36.068,11 0,135 Bosna 249.122,25 58,4 Drina 4.128 32,5 Neposredni sliv Save 50 59 Neretva 45.033 641,87 Cetina 708,47 Ukupno: 352.799,56 59.147,70 Tabela 3.4.5: Prikaz zahva enih koli ina voda za potrebe privrede iz sopstvenih vodozahvata 3.4.3.1. Korištenje vodnih snaga Jedan od pouzdanih pokazatelja standarda stanovnika i stepena razvoja odre enog društva je i potrošnja elektri ne energije. Bosna i Hercegovina raspolaže zna ajnim primarnim energetskim resursima, što se vidi iz slijede eg: procijenjeni hidropotencijal iznosi oko 6.800 MW, od ega je iskorišteno nekih 35% po kapacitetu, odnosno oko 38% (cca. 9.000 GWh) u odnosu na maksimalno mogu u proizvodnju elektri ne energije što je, prema ''Strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora Federacije BiH''(Ekspertna grupa, februar 2008.), najniža iskorištenost hidropotencijala u Evropi, bilansne rezerve uglja, prema navedenom dokumentu, iznose blizu 4,0 milijarde tona. Instalirani kapaciteti, proizvodnja i potrošnja energije u FBiH pokazuju da udio energetskog sistema FBiH iznosi oko 60% od cjelovitog energetskog sistema BiH. U Federaciji BiH elektri na energija se isklju ivo proizvodi iz hidropotencijala i uglja.79 Izgradnjom hidroenergetskih objekata se u zna ajnoj mjeri utje e i na neenergetski sektor, pri emu se ti efekti naj eš e ne vrednuju, ili barem ne na pravi na in, ali se može re i da je ve odavno prisutan trend planiranja i izgradnje višenamjenskih vodnih sistema gdje je samo jedan od razloga izgradnje energetsko korištenje. Svoje interese kroz jedan tako složen sistem zadovoljavaju i sektori poljoprivrede, turizma, voda i sl. Obzirom na nivo utjecaja na okolinu, razlikuju se hidroelektrane sa velikim branama, kao i mini hidroelektrane.80 Hidroenergetski potencijal, prema današnjem nivou tehni kih rješenja za korištenje, za Bosnu i Hercegovinu iznosi 22.050 GWh. Procjene za prostor Federacije BiH iznose 11.987 GWh. (Slijede a tabela daje prikaz hidropotencijala po vodotocima). 79 U energetskom sektoru djeluju dvije elektroprivrede: JP Elektroprivreda BiH dd, Sarajevo i JP Elektroprivreda HZHB, dd, Mostar. 80 Granica me u njima je 5MW - Evropska unija, odnosno 20MW - Me unarodni panel za klimatske promjene. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 133 bos. Vodotok Raspoloživi tehni ki hidropotencijal (GWh) Napomena: Neretva 5.048,21 Sa pritokama Vrbas i Pliva 852,1 U Federaciji BiH Una i Sana 1.511,7 Zbog nedovoljne istraženosti nije uzet u obzir potencijal donjeg toka rijeke Une Bosna 1.483,5 Drina 786,7 U Federaciji BiH Trebišnjica 620 U Federaciji BiH Cetina 594,4 Hidroenergetski potencijal sa ovih prostora jednim dijelom koristi R. Hrvatska Male hidroelektrane 1.090 Zbog nedovoljne istraženosti, ocijenjene na oko 10% tehni kog potencijala UKUPNO: 11.986,61 Tabela 3.4.6.81: Hidroenergetski potencijal Federacije Bosne i Hercegovine Na Vodnom podru ju rijeke Save trenutno egzistiraju slijede i hidroenergetski objekti: R.br. Naziv HE Vodotok Godina po etka rada IP HE Instalirani kapaciteti (snaga MW) Srednja godišnja proizvodnja (GWh) 1 Slapovi na Uni (Kostela) Una 1954. DP 8,2 27,4 2 Jajce I Pliva 1957. DP 60 259 3 Jajce II Vrbas 1954. DP 30 181 4 Modrac Spre a 1998. DP 2 10 Ukupno: 100,2 477 Tabela 3.4.7.: Hidroenergetski objekti Vodnog podru ja rijeke Save Na kompletnom podslivu rijeke Bosne egzistiraju samo elektrane Modrac, mini elektrana Hrid, MHE na Lašvi i MHE na Fojni koj rijeci, što ukazuje na izuzetno nizak stepen iskorištenosti ukupnog potencijala. Podsliv rijeke Bosne je najve i u Bosni i Hercegovini, a sam vodotok Bosna karakterizira visok stepen izgra enosti i urbanizacije, tako da se ne može o ekivati izgradnja zna ajnih akumulacija koje bi poslužile za upravljanje vodnim režimom. Na zna ajnijim pritokama rijeke Bosne, kao što su Krivaja, Bila, Bioštica, Bijela i Crna rijeka, te Željeznica i Miljacka, u ranijem periodu je planirano formiranje akumulacionih bazena koji imaju funkciju višenamjenskih vodoprivrednih objekata. Hidroenergetski kapacitet rijeke Vrbas se samo jednim manjim dijelom, oko 22,5% od ukupno iskoristivog potencijala, danas koristi, pri emu se u razvojnim planovima i Vodoprivrednoj osnovi Vrbasa iz 1989. godine, koja je obra ivala kompletan podsliv, planira daljnja izgradnja elektroenergetskih objekata. Današnji elektroenergetski objekti u podslivu Vrbasa FBiH su Jajce I i Jajce II, od ega je Jajce II na rijeci Vrbas, a Jajce I na njegovoj najve oj pritoci Plivi. Analizom uvjeta izgradnje hidroenergetskih postrojenja, na podslivu Une došlo se do zaklju ka da je mogu e izgraditi 19 hidroelektrana iako danas postoje samo tri (Kostela, Štrba ki Buk i Krušnica), što ovaj vodotok Une svrstava u red najneiskorištenijih vodotoka sa stepenom iskorištenja potencijala od 1,7%, prema proizvodnji energije.82 81 Podaci iz “Okvirne vodoprivredne osnove BiH“ – izdvojeno za Federaciju BiH 82 Sa aspekta sektora voda, najiskorištenija akumulacija na ovom podslivnom podru ju bi bila akumulacija HE “Klju “ na rijeci Sani. Za HE “Vrhpolje“ izra ena je projektna dokumentacija tokom 1999. i to na nivou idejnog projekta. HE “Vrhpolje“ je tada planirana kao višenamjenski objekat ijom bi se izgradnjom riješili brojni problemi u vezi sa STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 134 bos. Pripadaju i tok podsliva rijeke Drine u FBiH podrazumijeva izuzetno kratak potez koji u energetskom smislu, ali i sa aspekta ukupnog potencijala ovog vodotoka, ne zna i puno. Kota uspora postoje e HE “Višegrad“ se uvla i u centar Goražda, dok su se na uzvodnom potezu Goražde – Fo a varijantno analizirale mogu nosti izgradnje dviju elektrana na Drini. Na Vodnom podru ju Jadranskog mora postoje hidroenergetski objekti: U slivu rijeke Krke i Cetine jedino izgra eno hidropostrojenje je HE ''Orlovac''. Veliki dio hidroenergetskog potencijala koji pripada BiH, iskorišten je putem ovog objekta ija je strojara izgra ena na teritoriji Republike Hrvatske. Akumulacija Buško blato ove hidroelektrane je najve a akumulacija po površini izgra ena u Evropi. Procjenjuje se da je hidroenergetska iskorištenost sliva Krke i Cetine koji pripada Federaciji BiH - 59,3%83 snage. Podsliv Neretve sa Trebišnjicom je po svome vodnom bogatstvu najzna ajniji vodotok Federacije BiH. Na samoj rijeci Neretvi su izgra ena 4 hidroenergetska postrojenja. Na odre enim (starijim) hidroenergetskim objektima su pokrenute, a negdje i završene, aktivnosti na revitalizaciji objekata i to: na hidroelektrani Jablanica (pove anje instaliranog kapaciteta), na hidroelektrani Rama, Mostar, Jajce I i II. R.br. Naziv HE Vodotok Godina po etka rada Tip HE Instalirani kapaciteti Ni (MW) Srednja godišnja proizvodnja Eg (GWh) 1 Rama Rama 1968. DA 160 731 2 Jablanica Neretva 1955. DA 170 792 3 Grabovica Neretva 1982. PA 115 372 4 Salakovac Neretva 1982. PA 210 563 5 Mostar Neretva 1987. PA 72 300 6 Pe Mlini Vrlika 2005. DA 30 80 7 apljina Trebišnjica 1979. RHE 440 451 UKUPNO: 1.197 3.209 Tabela 3.4.8.: Hidroenergetski objekti Vodnog podru ja Jadranskog mora U BiH je nakon 1996. godine izgra eno 20 malih HE (uglavnom u Federaciji BiH), a u postupku gradnje se nalazi 40. Za ovu namjenu je do sada dodijeljeno oko 200 koncesija. Ve ina malih HE je izgra ena sredstvima privatnih ulaganja i stranim investicijama. Do 1992. godine, izgra eno je 13 malih HE u BiH, ukupne snage cca. 27 MW, koje se danas nalaze u vlasništvu elektroprivrednih kompanija, od ega cca. 21 MW na teritoriji Federacije BiH. Utvr ivanjem obaveze za elektroprivredna društva u Federacije BiH da otkupe cjelokupno proizvedenu elektri nu energiju iz OIE (obnovljivi izvori energije) i utvr ivanje cijene preuzimanja na osnovu iznosa važe eg tarifnog stava za prodaju aktivne energije, kao i druge okolnosti, snažno su pokrenule investicioni ciklus u ovoj oblasti (posebno investicije u male HE instalirane snage do 5 MW), tako da se sada vrše pripreme za investiranje (ili je u toku gradnja) u cca. 200 malih HE ukupne instalirane snage od 177,44 MW (za koje je ve dodijeljena koncesija).84 zaštitom od voda i njenog korištenja u svrhu zadovoljenja potreba za navodnjavanjem, ekološki prihvatljivog protoka, te za rekreaciju i sl. 83 Okvirna vodoprivredna osnova BiH, 1994. 84 Podaci iz „Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH'' STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 135 bos. MHE u vlasništvu JP Elektroprivrede BiH Sarajevo su u Biha u- Biha i Krušnica, Teo aku – Snježnica, Osanica u Goraždu, te Hrid i Bogati i u Sarajevu. Pored ovih, trenutno egzistira i niz MHE-a u vlasništvu tre ih lica na rijekama Kozici, Jezernici, Borovnici, Prusa koj rijeci, te Vrbasu. U prethodnom periodu, JP „Elektroprivreda HZ HB“ Mostar je pripremila obilnu tehni ku dokumentaciju koja treba da posluži kao osnova za planiranje i izgradnju hidroenergetskih objekata, gdje je težište ba eno na istraživanje mogu nosti gradnje MHE, kao što je: „Vodoprivredni uvjeti za izgradnju hidroelektrana: Sliv Gornja Cetina-Podloge“, JP EP HZHB, Sektor za razvoj, 2007., te „Vodoprivredni uvjeti za izgradnju malih hidroelektrana: sliv T-M-T i sliv r. Lištice-Podloge“, JP EP HZHB, sektor za razvoj 2007. 3.4.3.2. Korištenje voda u poljoprivredi – navodnjavanje U BiH su, do 1992. godine, postojali natapni sistemi na ukupno 19.570 ha, i to: (i) vodno podru je rijeke Save – 12.600 ha, (Semberija-6.800 ha, srednja Posavina-800 ha i Lijev e polje-5.000 ha) i (ii) vodno podru je Jadranskog mora – 6.970 ha, (sliv Neretve-5.540 ha, sliv Trebišnjice-1.130 ha i kraška polja-300 ha). Mnogi sistemi nisu ni bili u potpunoj funkciji. Nakon 1996. godine situacija je još teža uslijed ratnih ošte enja i zapuštenosti sistema. Ako se zna da je tada ukupna obradiva površina u BiH (bez prirodnih livada) bila oko 1.100.000 ha, zna i da su sistemi za navodnjavanje bili izgra eni na 1,8 % obradivih površina, a da se trebalo navodnjavati 191.620 ha ili 17,4% obradivih površina. Na podru ju Federacije BiH se danas ne raspolaže službenim podacima o navodnjavanim površinama, niti o kulturama koje se navodnjavaju. Prema neslužbenim informacijama, sadašnje stanje navodnjavanja je: (i)vodno podru je rijeke Save – ukupno oko 362,5 ha i (ii) vodno podru je Jadranskog mora – ukupno oko 1.250 ha. Ukupno, prema neslužbenim podacima, na podru ju Federacije BiH se navodnjava tek 1.612,5 ha ili 0,2 % od obradivih površina. 3.4.3.3. Ribnjaci Uzgoj ribe, kao i njeno konzumiranje, na ve em dijelu Federacije BiH nema ukorijenjenu tradiciju i današnje stanje ove privredne djelatnosti naj eš e se svodi na reaktiviranje manjih pastrmskih i izgradnju novih, još manjih, ribnjaka koji se, po pravilu, lociraju na uzvodnijim dionicama vodotoka. Ograni avaju i faktor u pogledu uzgoja plemenitih vrsta riba jeste kvalitet voda za koji se može re i da zadovoljava samo na nekim dionicama vodotoka. Danas u cijeloj Bosni i Hercegovini egzistira 35 registriranih ribnjaka, a ve i dio njih je lociran u slivu rijeke Neretve. Može se re i da je prisutna tradicija uzgoja pastrmke, kao najtraženije riblje vrste. Druge riblje vrste, manje zahtjevne po pitanju kvaliteta voda, kao što šarani, po pravilu se uzgajaju u ribnjacima na ve im površinama za koje je, osim prostora, potrebno osigurati i odgovaraju e koli ine vode koje se povremeno zahvataju u odre enim fazama proizvodnje. Pregled stanja ribogojilišta, kao i strategija razvoja ove privredne djelatnosti, ne postoji i dozvole, odnosno vodoprivredne saglasnosti, date su na nivou kantona. Pri tome nije uspostavljena efikasna kontrola korištenja voda. Kada se govori o mogu nostima i stanju proizvodnje ribe na otvorenim vodotocima, prirodnim jezerima i jednom broju vješta kih jezera, onda se tu, gotovo po pravilu, radi o prirodnom priraštaju uz poribljavanje za nivo sportskog ribolova. Akumulacije za potrebe vodosnabdijevanja ili druge jednonamjenske akumulacije, nisu pogodne za uzgoj ribe iz razloga mogu eg pogoršanja kvaliteta voda i neuskla enosti u planu korištenja akumulacije sa tehnologijom uzgoja ribe. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 136 bos. 3.4.3.4. Sport i rekreacija na vodama Rekreacija na vodi podrazumijeva kupanje, plivanje, ribolov, veslanje, jedrenje, klizanje na ledu i kra e boravke pokraj vode poput logorovanja, te druge oblike kratkotrajnih dolazaka ili dužih boravaka. U posljednje vrijeme, naro ito je atraktivan turizam u okviru kojeg se nude i rekreativne aktivnosti vezane za vodene površine, kao i lovni i ribolovni turizam, a sve se više afirmira rafting, naro ito na vodotocima sa velikim podužnim padom i lijepim krajolikom poput Une, Neretve, Krivaje i sl. Prirodna jezera i akumulacije, kao što su Bora ko, Jablani ko i Modra ko jezero su ve poznate turisti ke destinacije, koje, nažalost, ve postaju ugrožene njihovim neplanskim i neorganiziranim korištenjem u ove svrhe. Korištenjem akumulacija za vodosnabdijevanje neminovno e se desiti zana ajna ograni enja u pogledu korištenja ovih vodnih površina za potrebe rekreacije i turizma zbog neophodnosti provo enja mjera zaštite kvaliteta voda.85 Kvalitet rekreacije na vodi zavisi od: vodoprivrednih, klimatskih, lokalnih i drugih uvjeta, uklju uju i topografiju i ljepotu pejzaža. Na korištenje voda za rekreativne svrhe veliki zna aj imaju slijede i parametri: kvalitet, temperatura, dubina i brzina vode, širina vodnog ogledala, pojava riba, vodnog životinjskog i biljnog svijeta, promjenljivost vodnog ogledala, konflikt sa ostalim vodoprivrednim namjenama. Kvalitet vode i temperatura su najvažniji utjecajni faktori koji doprinose da se neki vodni resurs koristi u ve oj ili manjoj mjeri za ove namjene. Tradicija u korištenju prirodnih ili ure enih vodotoka za sport i rekreaciju je, u zadnje vrijeme, ponešto potisnuta zbog promjena i negativnih pojava koje su proistekle iz: Smanjenja slobodnog prostora neposredno uz korita vodotoka radi izgradnje stambenih i poslovnih objekata; Zna ajnog pogoršanja kvaliteta vode u vodotocima i to posebno tokom ljeta kada je zbog minimalnih protoka koncentracija otpadnih materija u vodi najve a, a istovremeno je upravo tada najve i interes za rekreaciju na vodi; Zadržavanja velikih koli ina otpada na obalama rijeka; Smanjenja protoka tokom ljetnih mjeseci zbog pove anja potrošnje za druge potrebe (drasti no smanjenje vodoprivrednog minimuma u vodotocima); Blizine intenzivnog saobra aja (putevi i željeznice) neposredno uz korita vodotoka što izaziva zaga enje, buku i, generalno, narušavanje prirodnog ambijenta; Nekontroliranog iskopa pijeska i šljunka iz korita vodotoka; Smanjenja ili nestanka ribljeg fonda pogodnog za sportski ribolov; Reguliranja korita vodenih tokova, kanalisanje – formiranje kanala pri emu se esto pove avaju brzine, smanjuje dubina vode i širina korita. Ovi, kao i drugi uzroci, doprinose da se znatno pogoršavaju ne samo uvjeti za rekreativne aktivnosti ve i ambijentalne karakteristike korita mnogih vodotoka. 3.4.3.5. Plovidba Op enito, u cijeloj državi Bosni i Hercegovini se malo pažnje posve ivalo izgradnji novih i poboljšanju uvjeta postoje ih plovnih puteva. Saobra aj brodicama obavljao se na Savi i na donjim tokovima rijeka Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve. Za prostor Federacije BiH se može re i da se plovidba povremeno odvija na dijelu toka Neretve, od Gabele do Metkovi a, dužine oko 4 km, te duž obale mora, u dužini oko 24 km. Federaciji BiH pripada i dio rijeke Save na podru ju op ine 85 U toku je izrada Strategija razvoja turizma Federacije BiH, tako da e se ovim dokumentom mo i raspolagati pouzdanijim podacima i planovima u vezi sa ovom oblasti. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3.STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.4. KORIŠTENJE VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 137 bos. Odžak86. Rijeka Sava je plovna za ve e brodove od Siska sve do njenog uš a, a nakon raspada Jugoslavije je postala me unarodnom rijekom. Danas rijeka Sava nije dovoljno ure ena za plovidbu; na plovnom putu postoje oštri zavoji koji usporavaju plovidbu, pli aci koji se pojavljuju pri niskom vodostaju, dok pri visokim vodostajima rijeka ruši obalu i proširuje korito, ime smanjuje dubinu. Op enito, saobra aj rijekom Savom je, za sada, relativno skroman, a na malom dijelu toka koji pripada Federaciji BiH se svodi na vrlo ograni eno korištenje87. Na nekim višenamjenskim akumulacijama obavlja se plovidba lokalnog tipa malog intenziteta. 86 Od me uentitetske linije kod Male Brusnice do uš a rijeke Bosne u Savu kod Bosanskog Šamca, te tako er na podru ju op ina Domaljevac, Šamac i Orašje od me uentitetske linije kod luke u Bosanskom Šamcu do uš a rijeke Smrdulje u rijeku Savu kod sela Vu ilovca na podru ju op ine Orašje. 87 Krajem 2002. godine izme u vlada Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije potpisan je me udržavni ugovor kojim se pravno regulira plovidba rijekom Savom. U okvirima rada Savske komisije se, uz angažman zemalja lanica, vode aktivnosti na izradi „Studije izvedivosti i projektne dokumentacije za obnovu i razvoj saobra aja i plovidbe na plovnom putu rijeke Save”. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 138 bos. 3.5. Zaštita voda – pokazatelji stanja 3.5.1. Uvodne napomene Pravni okvir djelovanja u oblasti zaštite voda definiran je ZOV-om Federacije BiH88, naro ito njegovo poglavlje VI, ali veliki i direktni utjecaj na zaštitu kvalitativno- kvantitativnog režima voda imaju i aktivnosti u vezi sa okolišem, zdravstvom, saobra ajem, energetikom, turizmom, poljoprivredom, šumarstvom i sl., tako da se u najve em broju aktivnosti moraju uklju ivati po potrebi i druge specijalisti ke institucije i upravlja ki organi. Nepostojanje podzakonskih akata kojima se oparacionaliziraju obaveze i zadaci predstavlja samo dio problema u pogledu provo enja aktivnosti i mjera u vezi sa zaštitom voda. Odre ena strateška dokumentacija (Prijedlog plana upravljanja zaštitom kvaliteta voda za vodno podru je sliva rijeke Save- dio Federacije BiH, 2000 –02; WQM - Plan zaštite voda koji je obradio oblast zaštite voda od urbanih otpadnih voda, 2005-07; Living Neretva, u toku i dr.), kojom se obra ivala ova tematika ukazala je na loše stanje u ovoj oblasti sa naznakom pravaca u kome se treba djelovati. Jedan dio obaveza u pogledu zaštite kvaliteta voda proisti e i iz me unarodnih ugovora i sporazuma kao što su: SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju), ICPDR (International Commission for the Protection of the Danube River), Savska komisija, MAP (Mediteranski akcioni plan) i drugi89, tako da se ciljevi i akcioni planovi vezani za ove obaveze moraju postaviti na istim osnovama i harmonizirati u provo enju u saradnji sa upravlja kim strukturama iz sektora voda u RS-u. 3.5.2. Izvori zaga enja i procjena pritisaka Po svom karakteru i stepenu utjecaja, kao najve i izvori zaga enja su prepoznati koncentrirani, od slijede ih izvora: (i) urbane otpadne vode, (ii) industrijske otpadne vode i (iii) procjedne vode sa deponija otpada. Osim ovih izvora zaga enja, kao važni se mogu izdvojiti izvori zaga enja koji su po svom karakteru rasuti, a izvori su: (i) ruralna naselja, (ii) poljoprivreda, (iii) šumarstvo i (iv) saobra aj. Osim ovih izvora zaga enja, postoji itav niz onih koji su, u ovom trenutku, za naše prostore od manjeg zna aja. Analiza izvora zaga enja i procjena pritisaka uklju uje niz koraka, od kojih su najvažniji: Pregled svih aktivnosti koje potencijalno mogu prouzrokovati neke od vidova pritisaka na vodotoke, uz istovremeno ukazivanje na one tipove pritisaka ili aktivnosti koji mogu prouzro iti efekte koji su u konfliktu sa preliminarnim ciljevima vezanim za stanje kvaliteta voda koji se želi posti i. Procjena razvojnih trendova koji mogu, eventualno, doprinijeti promjeni veli ine pritisaka na vodna tijela. Takve su analize djelimi no u vezi sa ekonomskim analizama trendova razvoja pokreta kih sila. Identifikacija kriti nih aktivnosti i pritisaka, tj. pritisaka koji mogu biti ili imaju takav karakter da njihovo nerješavanje dovodi do rizika da se u kona nici ne postigne dobar status voda. 88 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 89 Za potrebe komisije ICPDR-a i MAP-a ura eni su i dostavljeni nadležnim me unarodnim institucijama izvještaji koji sadržavaju opis stanja i identifikaciju najzna ajnijih problema na slivnim podru jima pod njihovom ingerencijom. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 139 bos. 3.5.2.1. Koncentrirani izvori zaga enja voda Urbane aglomeracije, kao zna ajni koncentrirani zaga iva i, kvantificirani su i prostorno locirani na osnovu statisti kih podataka o naseljenim mjestima, pri emu je važno napomenuti da je stepen pokrivenosti kvalitetnim prikupljanjem, odvo enjem i tretmanom otpadnih voda naselja u Federaciji BiH izuzetno nizak. Nepostojanje pouzdanog registra industrijskih zaga iva a i podataka o teretu zaga enja kojeg ispuštaju, prevazi en je korištenjem podataka o ispitivanju kvaliteta efluenta koji se povremeno provodi u cilju odre ivanja osnove za pla anje naknada za zaštitu voda od industrije. Ovako dobiveni podaci sadrže u sebi veliki stepen nepouzdanosti (jednokratno mjerenje, promjene u pogledu tehnologija i kapaciteta, diskontinuiranost u prikupljanju podataka i sl.) i kao takvi teško mogu biti dobra polazna osnova za procjenu utjecaja pojedinih privrednih subjekata. Zaga enja koja dospijevaju u površinske i podzemne vode putem procjednih voda sa deponija su najmanje istražena i jedini ozbiljniji pokušaj u tom smislu je ura en na ovakvoj deponiji u Sarajevu. Stanovništvo: Slijede i principe navedene u Direktivi o gradskim otpadnim vodama (91/271/EEC) kao integralnog dijela Okvirne direktive o vodama (ODV) i uvažavaju i današnje stanje u Federaciji BiH, u fazi podjele na tipove zaga enja od stanovništva usvojen je princip da se kao koncentrirani izvori zaga enja ra unaju sva naseljena mjesta sa 2.000 i više stanovnika. Procjena je da danas u naseljima ve im od 2.000 stanovnika živi oko 1.360.000 stanovnika, što predstavlja oko 60% od ukupne sadašnje populacije, te je taj broj stanovnika svrstan u koncentrirane izvore zaga enja. Na taj se na in može približiti procjeni ukupnog tereta zaga enja od stanovništva po slivnim/podslivnim podru jima, kako je prikazano u slijede oj tabeli: Sliv/podsliv Broj stanovnika U eš e BPK5 N P 2007. % (t/god) (t/god) (t/god) Vodno podru je rijeke Save Podsliv rijeke Une sa Koranom i Glinom 302.487 13 6,624 1,214 276 Podsliv rijeke Vrbas 120.868 5 2,647 485 110 Podsliv rijeke Bosne 1.341.727 58 29,402 5,390 1,225 Podsliv rijeke Drine 57.526 2 1,260 231 52 Neposredni sliv rijeke Save 135.557 6 2,969 544 124 Ukupno VP rijeke Save: 1.958.166 84 42,902 7,865 1,788 Vodno podru je Jadranskog mora Podsliv rijeke Neretve sa Trebišnjicom 311.262 13 6,817 1,250 284 Podsliv rijeka Krke i Cetine 58.084 2 1,272 233 53 Ukupno VP Jadranskog mora: 369.346 16 8,089 1,483 337 Sveukupno Federacija BiH: 2.327.512 100 50,991 9,348 2,125 Tabela 3.5.1.: Pregled ukupnog tereta zaga enja od stanovnika po slivovima i podslivovima Interesantno je napomenuti da je u naseljenim mjestima veli ine do 2.000 stanovnika, koja u ukupnom broju naselja u estvuju sa oko 95%, živjelo oko 40% od ukupnog stanovništva. Ovaj tip naselja je ili doživio zna ajno smanjenje broja stanovnika ili je zbog svoga položaja ušao kao cjelina sa susjednim naseljima u zajedni ku aglomeraciju. Relativno mali doprinos u ukupnom teretu zaga enja i njihov karakter upu uju na to da ova naselja tretiramo kao rasute zaga iva e. U STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 140 bos. naseljima veli ine od preko 2.000 stanovnika živi oko 60% stanovnika, dok u ukupnom broju naseljenih mjesta ona u estvuju sa oko 5%. Jedan od izvora u analizi veli ine koncentriranih zaga iva a jesu podaci iz elaborata: Statisti ki godišnjak za 2006. gdje je data procjena broja stanovnika po op inama u Federaciji BiH, kao i podaci o kanalizacionim sistemima i produkciji otpadnih voda na bazi koje bi se mogla dati ocjena da je na javni kanalizacioni sistem u Federaciji BiH priklju eno oko 761.000 stanovnika ili oko 33% od ukupnog broja – 2.327.512. Kanalizaciona mreža (km) 2002 g. 2003 g. 2004 g. 2005 g. 2006 g. Ukupna dužina zatvorene kanalizacione mreže 1.943 1.970 2.044 2.059 2.071 Mješoviti sistem 1.015 1.023 1.032 1.040 1.045 Separatni sistem 928 947 1.012 1.019 1.027 otpadne vode 586 542 601 606 613 oborinske vode 342 405 411 413 414 Dužina glavnog kolektora 292 292 308 309 310 Broj kanalizacionih priklju aka 133.992 134.066 145.092 148.792 152.225 Broj uli nih slivnika 14.027 14.301 14.628 14.635 Tabela 3.5.2.: Pregled izgra ene kanalizacione mreže na prostoru Federacije BiH Daljnja podjela urbanih aglomeracija se vrši prema njihovoj veli ini, odnosno efluentnom potencijalu. Industrijski zaga iva i: Nedostatak sistematskog monitoringa kvaliteta i koli ina efluenta industrijskih zaga iva a rezultiralo je da se ocjene tereta zaga enja pojedinih vodotoka zasnivaju na podacima dobivenim ili na osnovu mjerenja provedenih za potrebe procjene produkcije otpadnih voda velikih zaga iva a ili na osnovu procjena zasnovanih na podacima vezanim za tip i obim proizvodnje pojedinih privrednih subjekata ura enih u cilju dobivanja osnove za naplatu taksi za ispuštanje otpadnih voda. Za vodno podru je rijeke Save je u 2007. vršena naplata za teret ispuštene vode utvr en ispitivanjem kvaliteta otpadnih voda za 84 industrijska zaga iva a i utvr eno je da ispuštaju ukupan teret zaga enja u veli ini od 2.118.468 ES, dok je na podru ju sliva Jadranskog mora utvr eno, putem mjerenja 11 zaga iva a, ukupno 26.593 ES. Prethodni podaci ilustriraju zna ajan stepen redukcije tereta zaga enja u odnosu na period do 1991. godine na dijelu koji se odnosi na industrijske zaga iva e90. 90 Za jedan dio industrijskih zaga iva a koji se svrstavaju u manje, obra un tereta zaga enja se vrši preko koeficijenata i procjenjuje se da je njihov doprinos u ukupnom teretu zaga enja zna ajno manji u odnosu na ove za koje se obra un vrši mjerenjem. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 141 bos. Sliv/podsliv Industrijski zaga iva i - mjerenjem EBS Procjena Ukupno industrija Sa predtretmanom Bez predtretmana Ukupno (EBS) (EBS) (EBS) (EBS) (EBS) Vodno podru je rijeke Save Podsliv rijeke Une sa Koranom i Glinom 12.683 0 12.683 2.386 4.297 Podsliv rijeke Vrbas 1.442 1.024 2.466 1.831 2.110.662 Podsliv rijeke Bosne 769.792 1.321.844 2.091.636 19.026 6.850 Podsliv rijeke Drine 5.924 486 6.410 440 7.742 Neposredni sliv rijeke Save 3.591 1.682 5.273 2.469 2.144.620 Ukupno VP rijeke Save: 793.432 1.325.036 2.118.468 26.152 2.144.620 Vodno podru je Jadranskog mora Podsliv rijeke Neretve sa Trebišnjicom 13.128 11.110 24.238 187.642 211.880 Podsliv rijeka Krke i Cetine 0 2.355 2.355 3.402 5.757 Ukupno VP Jadranskog mora: 13.128 13.465 26.593 191.044 217.637 Sveukupno Federacija BiH: 806.560 1.338.501 2.145.061 217.196 2.362.257 Tabela 3.5.3.: Pregled ukupnog tereta zaga enja od industrije po slivovima i podslivovima iji se obra un vrši na osnovu mjerenja Ako se uporedi teret zaga enja od stanovnika i teret zaga enja od industrije, dolazi se do zaklju ka da je teret zaga enja od industrije obuhva ene sistemom za naplatu za ispuštenu vodu i zaga enja od stanovništva u ovom trenutku približno jednak. Uzimaju i u obzir da jedan dio industrije nije obuhva en sistemom naplate za ispuštene vode, te se otpadne vode jednog dijela stanovništva, naro ito onog koji spada u rasute zaga iva e, ispušta u tlo kao recipijent, možemo konstatirati da je industrija u blagoj prednosti u pogledu doprinosa ukupnom zaga enju koje dospijeva u vode. Deponije otpada: U grupi zaga iva a koji indirektno, putem procjednih voda, emitiraju zaga enje u površinske i podzemne vode, zna ajno mjesto zauzimaju deponije krutog otpada. Osim deponije u Sarajevu, kojom se kontrolirano upravlja i gdje je u probni rad pušteno postrojenje za tretman procjednih voda, uz odre ene nedostatke se za potrebe odlaganja krutog otpada u ovom trenutku mogu uklju iti i deponije Uborak kod Mostara, Krivodol, Bosanska Krupa, kao i deponija u Tešnju. Niti jedna deponija nema ustrojen monitoring niti egzaktne podatke o produkciji zaga enja i njegovom utjecaju na promjenu stanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda. Godišnja produkcija komunalnog otpada se kre e oko 270 kg/st, od ega se oko 36% od ukupnih koli ina uop e ne prikuplja od strane javnih komunalnih preduze a. Neodgovaraju e ure ene sanitarne deponije na koje se odlaže prikupljeni otpad, a kojih ima 54 (21 ure ena i 33 djelimi no ili nikako ure ene deponije), koriste se za odlaganje oko 40% od ukupnog otpada. Osim toga, industrija godišnje dodatno doprinese sa 1.500.000 t otpada, od ega se oko 10% može kategorizirati kao opasni. Dodatno optere enje ini otpad od poljoprivrede u koji se uklju uje i oko 4.550.000 t/god. stajskog ubriva koji se u veli ini od oko 80% odlaže na poljoprivredna zemljišta i na taj na in dobiva karakter difuznog zaga enja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 142 bos. 3.5.2.2. Disperzni izvori zaga enja Rasuti, ili disperzni zaga iva i, koji na prostoru Federacije BiH imaju zna ajan doprinos na promjenu kvaliteta voda, jesu: mala naselja, koja ne ulaze u kategoriju koncentriranih zaga iva a (ispod 2.000 stanovnika), utjecaji od poljoprivrede, utjecaji od šumarstva, utjecaji od oborinskih voda sa saobra ajnica. Rasuti izvori zaga enja su direktno vezani za aktivnosti ovjeka koje se odnose na naseljavanje ruralnih prostora i korištenje zemljišta (rasuta naselja, poljoprivreda, šumarstvo, transport i sl.), a po na inu postanka su prostornog karaktera. Specifi nost u Federaciji BiH je da najve i broj stanovnika u ruralnim dijelovima nije obuhva en nikakvim kanalizacionim sistemima, te se prikupljanje i kona na dispozicija otpadnih voda svodi na veliki broj direktnih ispusta ili nepropisno izvedenih septi kih jama, pa se ono u ukupnom bilansu zaga enja može svrstati u tip rasutog zaga enja. Da bi se dobili iskoristivi podaci o teretu zaga enja od poljoprivrede, moraju se provesti istraživanja na karakteristi nim prostornim cjelinama zasnovana na dostupnim podacima koji se odnose na na in korištenje poljoprivrednog zemljišta i posljedicama tih aktivnosti na promjene kvaliteta voda u razli itim hidrološkim uvjetima. Ovim istraživanjima moraju se obuhvatiti i podaci o korištenju sredstava za zaštitu bilja, kao i prirodnog i vješta kog ubriva, ali i drugi elementi koji utje u na produkciju zaga enja sa odre enog prostora. U Federaciji BiH ne postoji pravni okvir kojim bi se stvorile pretpostavke za provo enje Direktive 91/676/EEC koja se ti e zaštite vodnih resursa od zaga ivanja nitratima prouzrokovanih poljoprivrednim djelatnostima. Potencijal koji leži u poljoprivrednoj djelatnosti, opisuje podatak da od ukupne površine BiH poljoprivredno zemljište pokriva cca. 2.600.000 ha (oko 52%), a ostatak od 2.400.000 ha je šumsko zemljište (oko 48%). Iako je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH i RS-u dosta sli na, uzimaju i u obzir populaciju entiteta, dolazi se do podataka da u Federaciji BiH po jednom stanovniku ima 0,56 ha poljoprivrednog zemljišta, i to 0,23 ha oranica i bašta, dok je u RS u stanje nešto povoljnije, odnosno ima 0,90 ha po stanovniku poljoprivrednog zemljišta i 0,46 ha po stanovniku oranica i bašta91. Eksploatacija šume, kao i aktivnosti koje je prate, (izgradnja šumskih puteva, prevoz/izvla enje isje ene drvne mase od mjesta sje e do saobra ajnica, korištenje mehanizacije, formiranje šumskih gradilišta itd.), kao posljedicu ima pove anje erozije i unošenje suspendiranih materija u vodotok. Skra uje se vrijeme koncentriranja oborina i putovanja do vodotoka, što za posljedicu ima u estalu pojavu ekstremnih vrijednosti protjecaja. Tako er, opasnost predstavlja prevoz i uskladištenje goriva i maziva koja se koriste za mehanizaciju na šumskim radilištima, servisiranje mehanizacije, kao i odlaganje iskorištenog ulja. 91 Korištenje zemljišnog prostora u BiH ima naglašen ekstenzivni karakter, sa izraženim tendencijama nedovoljno planiranog i neracionalnog pristupa. Gubici tla su prouzrokovani, prvenstveno, neplanskom izgradnjom stambenih, industrijskih i infrastrukturnih objekata, neracionalnom eksploatacijom mineralnih sirovina i ekscesivnom erozijom izazvanom deforestacijom, te nepravilnom obradom na nagibima. U FBiH ovi gubici iznose više od 3.000 ha godišnje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 143 bos. Prema na inu postanka i mehanizmu rasprostiranja, difuzni izvori zaga enja mogu biti, osim od otpadnih voda stanovništva, poljoprivrede, šumarstva i posljedica spiranje sa saobra ajnica, i otjecanje površinskih voda sa urbanih površina (promjena kvalitativno-kvantitativnog režima otjecanja). Vlastitih iskustava u pogledu doprinosa ovih zaga iva a na stanje kvaliteta voda, baziranih na sistematskim istraživanjima i pra enju promjena, nema i u narednom periodu predstoji uklju ivanje razli itih institucija da bi se dobila realna slika stanja. 3.5.3. Zaštita voda od koncentriranih izvora zaga enja 3.5.3.1. Postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda U Federaciji BiH danas postoji i radi ukupno sedam postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda stanovništva, i to u Grada acu, Žep u, Srebreniku i Trnovu, na slivu rijeke Save, odnosno u Ljubuškom, itluku i Grudama na slivu Jadranskog mora, kome se može dodati i postrojenje u Neumu iako je locirano u R. Hrvatskoj. Jedan dio postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda, koja su prije rata bila u funkciji ili pak u završnoj fazi izgradnje, danas nisu u funkciji. To se odnosi na postrojenja u Sarajevu i Odžaku na slivu rijeke Save, odnosno postrojenja u Širokom Brijegu i Bosanskom Grahovu, na slivu Jadranskog mora92. Na ovaj na in se procjenjuje da je samo oko 3% stanovnika Federacije BiH obuhva eno tretmanom otpadnih voda, a ukoliko bi se u funkciju stavila postrojenja koja su prije rata ili bila u funkciji ili u završnoj fazi izvo enja, (Sarajevo, Odžak, B.Grahovo, Široko Brijeg, Grude), taj bi procenat bio oko 30% (u eš e postrojenja u Sarajevu je ovdje dominantno). Ono što karakterizira najve i broj naseljenih mjesta na podru ju Federacije BiH jeste nepostojanje objedinjenog sistema za prikupljanje (i tretman) otpadnih voda, te injenica da se otpadne i oborinske vode naj eš e prihvataju mješovitim sistemom kanalizacije i najkra im mogu im putem provode do najbližeg recipijenta. Dio stanovnika je individualno rješavao pitanje kona ne dispozicije otpadnih voda na na in da se otpadne vode skupljaju u septi ke jame, naj eš e ura ene tako da se njihov sadržaj procje uje u podzemlje a preliva u najbliži potok, ime se kontaminiraju podzemne i površinske vode, a opasnosti od ovog na ina ispuštanja otpadnih voda je što se naj eš e zaga uju resursi podzemnih voda. U suštini, i jedan i drugi na in ispuštanja otpadnih voda je nekontroliran, neodrživ i suprotan na elima sanitacije naselja, a posljedice se mogu samo procjeniti. 92 Postrojenje u Odžaku je 1992. godine bilo u završnoj fazi, tj. u fazi montaže opreme, tako da nikada nije pušteno u funkciju. I danas postoje gra evinski objekti koji se mogu iskoristiti u postupku rekonstrukcije i revitalizacije ovog postrojenja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 144 bos. Vodno podru je Naziv postrojenja Godina izgradnje Kapacitet (ES) Kapacitet postrojenja koja su u funkciji (ES) Stepen obrade Pogonsko stanje VP r. Save Sarajevo 1984. 600.000 I i II Van pogona Trnovo 1991. 5.000 I i II U pogonu Žep e 2008. 5.500 2.250 I i II I faza Grada ac 1983. 30.000 30.000 I i II U pogonu Srebrenik 2000. 12.000 12.000 I i II U pogonu Odžak 10.000 I Van pogona Uk. VP r. Save 662.500 44.250 VP Jadrana Ljubuški 1990. 5.000 5.000 I i II U pogonu Neum 1989. 30.000 30.000 I U pogonu itluk 2008. 7.000 7.000 I i II U pogonu Grude 2.500 I i II Otežan pogon B. Grahovo 1.650 I Van pogona Široki Brijeg 1991. 5.000 I i II Van pogona Uk. VP Jadrana 51.150 42.000 SveukupnoFBiH 713.650 86.250 Tabela 3.5.4.: Pregled postrojenja za pre iš avanje urbanih otpadnih voda Postojanje više ispusta u recipijente onemogu ava kontinuirano pra enje produkcije otpadnih voda i efekte eventualnog pre iš avanja na poboljšanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda. Slika 3.5.1.: Prikaz lokacija postrojenja za tretman otpadnih voda stanovništva Pregled postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda ne postoji objedinjen na nivou agencija za vodna podru ja, ali se kroz kontrolu i mjerenja EBS-a (ekvivalentnog broja stanovnika) dolazi do STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 145 bos. nekih podataka koji mogu poslužiti kao polazna osnova za procjenu mjera zaštite kvaliteta voda. U ovom trenutku je poznato da na podru ju vodnog podru ja Save rade postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda u: tvornici papira u Maglaju; kožarskoj industriji u Visokom; tvornici bezalkoholnih pi a i tvornici žice u Sarajevu; tvornici autodijelova u Tešnju, te u kompletnom kompleksu hemijske industrije u Tuzli. Me utim, efekti rada su uglavnom nepoznati. Na vodnom podru ju Jadranskog mora su u funkciji industrijska postrojenja za tretman otpadnih voda tvornice aluminija u Mostaru i Širokom Brijegu, te pivare u Grudama. Jedan dio industrijskih zaga iva a je prije rata imao predtretman, ali su ova postrojenja izvan funkcije, što zbog prestanka rada industrijskih pogona, što zbog neodgovaraju eg neodržavanja. Ta postrojenja su bila u krugu tvornica „Igman“ Konjic, „Unis“ u Prozoru, Buturovi a polju, Žitomisli u, Mostaru i Jablanici, „Famos“ u Ljubuškom itd. U novije vrijeme su izgra ena i stavljena u funkciju dva nova postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda, i to mesna industrija „Lijanovi ” i „Feal”, obje u Širokom Brijegu. 3.5.4. Zaštita voda od disperznih izvora zaga enja Upravljanje zaga enjem iz disperznih izvora se svodi na primjenu niza mjera po pojedinim specifi nim karakteristikama svake pojedine kategorije zaga iva a: poljoprivreda, šumarstvo, saobra aj i sl. Zakonski se ova oblast nije definirala, a kontrola nad proizvodima koji se koriste za zaštitu bilja nije u potpunosti uspostavljena. Za saobra ajnice koje se grade je u postupku dobivanja dozvola za gra enje potrebno, kroz okolišnu dozvolu, odnosno vodnu saglasnost, riješiti problem prikupljanja i tretmana površinskih voda, ali se na taj na in ne rješavaju problemi u vezi sa odvo enjem sa postoje ih saobra ajnica. Naselja koja zbog svoje veli ine spadaju u kategoriju rasutih zaga iva a, problem kona ne dispozicije otpadnih voda danas rješavaju na neadekvatan na in, naj eš e direktnim ispuštanjem u vodotoke. Ovdje mogu u velikoj mjeri da doprinesu aktivnosti koje se odnose na reduciranje tereta zaga enja na mjestu njegovog nastanka i primjenom nekonvencionalnih postrojenja za tretman otpadnih voda. 3.5.5. Zašti ena podru ja U skladu sa ZOV-om Federacije BiH, zašti ena podru ja su svrstana u pet grupa od kojih su prve tri u ve oj mjeri vezane za upotrebnu vrijednost voda a u preostale dvije grupe naglasak je na okolišnoj problematici, odnosno osiguranju uvjeta za razvoj biljnih i životinjskih akvati nih vrsta. Prema l. 65 ZOV-a zašti ena podru ja su: podru ja namijenjena za zahvatanje vode za pi e; podru ja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvati nih vrsta; površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uklju uju i i podru ja odre ena za kupanje; podru ja podložna eutrofikaciji i podru ja osjetljiva na nitrate; podru ja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvati nih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju.93 Ovakva klasifikacija je uskla ena sa ODV-om, l. 6. aneksa IV, kojima se definiraju tipovi zašti enih podru ja sa aspekta upravljanja vodama. 93 Opisano u poglavlju 1.2. Prirodne karakteristike STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 146 bos. Zašti ena podru ja namjenjena zahvatanju vode za pi e odre uju se na osnovu ranije donesenog podzakonskog akta koga je potrebno uskladiti sa ZOV-om i, u sklopu tih aktivnosti, provesti evaluaciju važe eg Pravilnika. Jedan dio vodovodnih sistema nema važe u odluku o proglašavanju zona sanitarne zaštite uskla enu sa novim pravilnikom, a dobar dio vodovoda je samo djelimi no uspio da uspostavi zone sanitarne zaštite što je u fazi implementiranja i kontrole vrlo zahtjevna i skupa aktivnost. Odluka o proglašavanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e treba da definira i na in finansiranja i kontrole provo enja odluke. Usvajanje odluka o zonama zaštite je u vezi sa administrativnim granicama i može biti u nadležnosti organa vlasti od op inske do državne (me udržavne). Donošenje odluke o proglašenju zona sanitarne zaštite je od interesa i drugih sektora, pri emu se to naro ito odnosi na zdravstvo, prostorno planiranje i okoliš, saobra aj i energetiku, ali i šumarstvo i poljoprivredu. Podru ja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvati nih vrsta nisu još odre ena jer nisu doneseni odgovaraju i podzakonski akti. Planirano je, prema lanu 71. ZOV-a, da se oni, u saradnji sa ministarstvima nadležnim za veterinarstvo i prostorno planiranje, donesu a ova podru ja bi morala biti unesena i u odgovaraju e prostorne planove. Podru ja namijenjena rekreaciji i kupanju se, u ovom trenutku, odre uju prema „Odredbi o klasifikaciji i kategorizaciji voda“ iz 1980. godine koja nije uskla ena sa ZOV-om. Prema ovoj Odredbi, u dijelu koji definira upotrebnu vrijednost vode kao vode koje se mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, jesu vode tzv. II klase, za koju su opet propisane maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK), karakteristi nih fizi ko-hemijskih i bioloških parametara. Nadležnost u domenu pra enja kvaliteta vode za kupanje je podijeljena izme u sektora zdravstva i voda. Kupališta proglašava op inski organ nadležan za vode. Podru ja podložna eutrofikaciji i podru ja osjetljiva na nitrate još uvijek nisu odre ena i njihovo e definiranje uslijediti nakon donošenja podzakonskih akata od kojih bi osnovni bio onaj koji donosi federalni ministar za okoliš, a koji se odnosi na utvr ivanje osjetljivih i manje osjetljivih podru ja i ija izrada je u toku. Ovim se podzakonskim aktom donose i mjere zaštite, zabrane i ograni enja, te se propisuje monitoring mjera (Pravilnik o monitoringu u osjetljivim podru jima je u fazi izrade) i aktivnosti. Osim ovog podzakonskog akta, naophodno je donijeti i odredbu o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda, u skladu sa ZOV-om Federacije BiH. 3.5.6. Pojava akcidentnih zaga enja voda Akcidentna zaga enja voda bitno utje u na pogoršanje kvalitativnih svojstava površinske i podzemne vode ime se ugrožava akvati na flora i fauna kao i njena upotrebna vrijednost, a naj eš e se pojavljuju kao posljedica ljudskog djelovanja. Osim ljudskim djelovanjem, promjena stanja kvaliteta vode može biti prouzrokovana pojavom nekih prirodnih fenomena, kao što su ekstremno mali protjecaji, visoke temperature zraka i vode i sl. Vrlo loša kombinacija je pojava nedozvoljenih materija u vrijeme malih voda što samo pogoršava negativne efekte jedne, same po sebi, negativne pojave. Pojave akcidentnih i vanrednih zaga enja, kako površinskih, tako i podzemnih voda, ne prati se sistematski niti postoji centralizirana evidencija koja bi mogla poslužiti za procjenu stanja u ovoj oblasti. Iako je ovu problematiku tretirao i stari ZOV (Sl. novine FBiH 18/98) u svojim lanovima od 124. do 130., nije ustrojen sistem postupanja u slu ajevima havarijskih, vanrednih i iznenadnih zaga enja, nego se ad hoc iznalaze rješenja jer ne postoji rutiniran, propisan i standardiziran postupak koji se primjenjuje u takvim situacijama. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.5. ZAŠTITA VODA - POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 147 bos. Novi ZOV Federacije BiH spominje ovu oblast svojim l. 61. koji u stavu 9 navodi da akt u kome bi se definirale mjere i postupci u slu aju pojave zaga enja donosi federalni ministar nadležan za okoliš, dok federalni ministar za PVŠ donosi propis i daje ovlaštenje za pravna lica koja se mogu angažirati u sanaciji posljedica pojava zaga enja. Ovaj podzakonski akt još nije donesen a treba definirati postupke i mjere koje se trebaju provoditi u slu ajevima pojave ovog tipa zaga enja. Njegova izrada je u toku, pa e se po usvajanju istog stvoriti realan okvir za operativnije djelovanje i pra enje ovih pojava. U svakom slu aju bi trebalo da se u okviru ovog podzakonskog akta definira mjesto pohranjivanja podatka o akcidentnim zaga enjima, ime bi se olakšalo upravljanje ovom vrstom neželjenih pojava, fokusirala pažnja na mehanizam nastajanja i smanjile posljedice koje ovakva zaga enja neminovno izazivaju. Ti podaci bi bili korisni i za analize na osnovu kojih se mogu izvu i odre eni statisti ki pokazatelji, trendovi i u estalost pojava, kao i naj eš i uzro nici i posljedice koje nastaju zbog ovoga. Fragmentarni podaci o nekim zna ajnijim incidentnim zaga enjima se mogu dobiti u agencijama za vodna podru ja, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kantonalnim inspektoratima, policijskim institucijama i sl., ali ne postoji jedno mjesto gdje se takvi podaci prikupljaju i obra uju94. 94 Akcidentna zaga enja na vodnom podru ju Jadranskog mora, koja su se desila u zadnje vrijeme su: isticanje transformatorskog ulja na objektu HE ''Jablanica'', pojava boje nepoznatog porijekla u Konjicu na površini Jablani kog jezera (bez otkri a po initelja i bez posljedica na akvati ni živi svijet), izvrtanje vozila za prevoz betona i dospije e nafte i zauljene vode u Salakova ko jezero, te isticanje nafte u Jablani ko jezero u elebi u kod Konjica. Na vodnom podru ju rijeke Save je karakteristi no da su se pojave akcidentnih zaga enja naj eš e dešavale na rijeci Spre i, nizvodno od Lukavca, ali je osim na ovom vodotoku uo ena pojava pomora riba na rijeci Gnjici nizvodno od eli a, na rijeci Usori, te na osnovu dojave iz R. Hrvatske, na rijeci Savi. Najve i broj ovih pojava ostaje na nivou kantonalnih službi u ijoj je nadležnosti sektor voda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 148 bos. 3.6. Zaštita od voda – pokazatelji stanja 3.6.1. Uvodne napomene Jedno od na ela na kojim se zasniva upravljanje vodama jeste na elo osiguranja zaštite od štetnog djelovanja voda, koje prvenstveno proizilazi iz potrebe za zaštitom stanovništva i imovine, te potreba za uklanjanjem posljedica štetnog djelovanja. Zaštitom od voda obuhva ene su sve mjere, aktivnosti i radnje koje se u širem prostoru planiraju, poduzimaju i izvode, sa ciljem da se umanje (ili eleminiraju) posljedice koje nastaju štetnim dejstvom neure enog vodnog režima. Ure enje vodotoka i drugih voda obuhvata: izvo enje, tehni ko i investiciono održavanje reguliranih vodotoka, zaštitnih vodnih objekata i objekata melioracionih sistema, te druge radove kojima se omogu ava kontroliran i neškodljiv protok voda i njihovo namjensko korištenje. Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvata radove i mjere za odbranu od poplava (upravljanje poplavama), odbranu od leda, zaštitu od erozija i bujica, borbu protiv suša, kao i otklanjanje posljedica od štetnog djelovanja istih. Po Zakonu o vodama, površinske vode se razvrstavaju (prema zna aju u upravljanju vodama) na vode I i II kategorije. Vode I kategorije ine 15 rijeka i 5 vješta kih akumulacija na Vodnom podru ju Save (sl.3.6.1) i 8 rijeka i 8 vješta kih akumulacija na Vodnom podru ju Jadranskog mora (sl.3.6.2). Tako er, u vode I kategorije svrstana su i prirodna jezera i mo varna podru ja95, a sve ostale vode spadaju u vodotoke II kategorije. Slika 3.6.1: Vodotoci I kategorije Vodnog podru ja rijeke Save dužine Vodotoci, vode - I kategorije za vodno podru je rijeke Save su: Sava, Una, Unac, Sana, Vrbas, Pliva, Bosna, Krivaja, Usora, Spre a (nizvodno od uš a Jale), Željeznica, Tinja, Drina, Sanica i Klokot, te vješta ke akumulacije: Hazna, Vidara, Jajce I, Jajce II i Župica. Na vodnom podru ju Jadranskog mora vodotoci, vode - I kategorije su : Neretva, Trebišnjica (regulirani dio vodotoka), Matica (Vrljika), Tihaljina-Mlada-Trebižat, Bregava, Krupa, Lištica (nizvodno od Širokog Brijega) i Rama, te vješta ke akumulacije: Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Buško blato, Mandak i Lipa. Prirodna jezera i mo varna podru ja ine vode - I kategorije, a to su: Bora ko jezero, Blidinje i Hutovo blato. 95 Zakon o vodama FBiH („Sl. novine FBiH“, br.70/06) – lan 5. 0,00 50,00 100,00 150,00 200,00 250,00 300,00 350,00 400,00 450,00 Ukupna dužina U BiH (km) 366,59 239,00 66,27 168,95 235,00 31,14 275,50 79,73 31,48 77,56 48,73 100,43 398,84 21,09 4,61 Dužina u FBiH (km) 93,65 157,00 66,27 67,00 128,00 2,29 167,00 79,73 23,88 52,77 19,58 45,77 30,97 21,09 4,61 Dužina u RS i distriktu Br ko (km) 272,94 82,00, 0,00 101,95 107,0 28,85 108,13 0,00 7,59 24,79 29,15 54,67 367,87 0,00 0,00 Sava Una Unac Sana Vrbas Pliva Bosna Krivaja Usora Spre a Željeznica Tinja Drina Sanica Klokot STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 149 bos. Slika 3.6.2: Vodotoci I kategorije za Vodno podru je Jadranskog mora dužine Izvo enje objekata za zaštitu od štetnog djelovanja voda provodi se prema Planu i programu koje donosi Vlada na prijedlog resornog ministarstva.96 Održavanje vodotoka, vodnog dobra i drugih zaštitnih objekata provodi se na osnovu Plana ure enja vodotoka i drugih voda koji su sastavni dio Plana upravljanja vodama koji donose agencije (AVP Sava Sarajevo i AVP Jadran Mostar), a uz saglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (FMPVŠ)97. Odluke o gra enju melioracionih sistema, od po etka 2008. godine, donose kantonalne skupštine, a održavanje melioracionih sistema vršit e se prema Programima koje e, tako er, donositi kantonalne skupštine. Institucije sektora upravljanja vodama su zadužene i za aktivnosti identifikacije i uknjiženja vodnog dobra, te aktivnosti u vezi sa eksploatacijom šljunka i pijeska iz vodotoka, inundacija i uš a rijeka u more. 3.6.2. Stanje sistema za zaštitu od štetnog djelovanja voda Zna ajniji radovi na reguliranju rijeka, izgradnji melioracionih objekata i iskorištenju vodnih snaga u Bosni i Hercegovini datiraju još iz devetnaestog vijeka.98 Radovi na zaštiti od poplava su intenzivirani od šezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog vijeka, ime su znatno smanjene štete od poplava a time stvoreni uvjeti za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i pove anje prinosa. Postoje im izgra enim sistemima velike štete su nanijela ratna dešavanja 1991. 1995. godine, ošte eni su mnogi objekti, zaustavljen njihov daljnji razvoj, a poseban problem predstavlja visoka kontaminiranost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima. Pored uloženih napora i zna ajnog napretka u rješavanju problema, upravo mine predstavljaju jednu od glavnih prepreka za sigurnost stanovništva, te ekonomski i društveni razvoj podru ja (visoka kontaminiranost na podru ju Posavine). Objekti zaštite od poplava i melioracioni sistemi sastoje se od regulacionih i zaštitnih vodnih objekata od vanjskih voda, te objekata za melioraciono unutrašnje odvo enje. Naša dosadašnja iskustva jasno pokazuju da se i složena problematika zaštite od poplava na pojedinim podru jima može veoma uspješno rješavati reguliranjem – izravnanjem protoka. U dosadašnjem periodu, u Bosni i Hercegovini su izgra ene višenamjenske akumulacije99 ukupne zapremine 3.851 hm3, a za prostor Federacije BiH posebno treba ista i slijede e primjere: 96 Zakon o vodama FBiH („Sl. novine FBiH“, br.70/06) – lan 26. 97 Zakon o vodama FBiH („Sl. novine FBiH“, br.70/06) – lan 156. 98 1887 .g. prof F.RIEDEL - Izvještaj o hidrologiji Trebišnjice - melioracije Popovog polja, 1896.g. WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, MELIORATIONSARBEITEN UND CISTERNEN IN KARSTGEBIETE, PHILIP BALLIF, WIEN, 1896 1911. g. ing. Th. SCHENKEL - vodne snage podru ja karsta na jugu Austro-Ugarske monarhije, -hidroenergetsko korištenje voda rijeke Trebišnjice; itd. 99 Sve akumulacije sa visokim branama imaju ura enu dokumentaciju o posljedicama mogu ih rušenja ili prelivanja brana u kojoj su date zone plavljenja, te uspostavljani sistemi o uzbunjivanju stanovništva. 0,00 50,00 100,00 150,00 200,00 250,00 Ukupna dužina U BiH (km) 240,00 88,50 6,43 58,78 34,23 12,08 19,35 16,18 Dužina u FBiH (km) 188,44 31,39 6,43 58,78 34,23 12,08 19,35 16,18 Dužina u RS i/ili distriktu Br ko (km) 52,40 57,11 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Neretva Trebišnjica Matica (Vrljika) T, M, T. Bregava Krupa Lištica Rama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 150 bos. Sa izgradnjom akumulacija Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac i Mostar, ukupne korisne zapremine oko 800 hm3, u dolini Neretve, nizvodno su srednji godišnji maksimalni protoci smanjeni za preko 60%. Izgradnjom akumulacije Bile a, zapremine 1.280 hm3, zašti ena je od poplava dolina Trebišnjice, uklju uju i i oko 4.000 ha na Popovom Polju koje je ranije svake godine bilo dugotrajno plavljeno. Izgradnjom akumulacije Buško blato, zapremine oko 800 hm3, sprije eno je povremeno plavljenje površine oko 20.000 ha na Livanjskom Polju. Na nizvodnom dijelu Spre kog Polja zna ajno su smanjene poplave nakon izgradnje akumulacije Modrac, korisne zapremine 76 hm3. Akumulacijom Župica, zapremine oko 7,7 hm³, izgra ene na rijeci Unac, (oko 17 km uzvodno od Drvara - prvobitno služila za snabdijevanje vodom industrije), zadržavaju se poplavni valovi. Akumulacija Hazna, sa 0,5 hm3 korisne zapremine, i akumulacija Vidara, sa 2,8 hm3 korisne zapremine, na vodotoku Vidara, smanjuju poplave na podru ju grada Grada ca. Melioracioni objekti (objekti za unutrašnje odvo enje) su izgra eni na prostoru od oko 70.000 ha, dok je na prostoru od oko 30.000 ha izvršena komasacija100. Na prostoru Federacije BiH su izgra eni sistemi odvo enja sa mrežom glavnih i sekundarnih kanala, pumpnim stanicama i drugim prate im objektima101. Za odvo enje sa karstnih polja, na prostorima Jadranskog sliva je izgra eno pet tunela (od toga dva u Bekijskom, jedan u Livanjskom polju - energetski, te jedan u Mostarskom blatu, dok je drugi u izgradnji). 3.6.3. Zaštita od poplava – zna aj poplava Organizacioni pristup rješavanju problematike zaštite poplavnih podru ja (priobalja rijeka i karstnih polja) u Bosni i Hercegovini otpo eo je krajem XIX vijeka. U dvadesetom vijeku, do prije 15-ak godina, zaštita od poplava urbanog i poljoprivrednog zemljišta predstavljala je glavnu aktivnost tadašnjeg sektora voda. Problemi zaštite od poplava u Federaciji BiH su specifi ni i kompleksni. Oni se moraju rješavati sistematski i uz primjenu odgovaraju e strategije. U drugoj polovini XX vijeka znatno je unaprije ena gra evinska tehnika, a time i izgradnja vodnih objekata, što omogu ava da se problemi štetnog djelovanja voda veoma efikasno rješavaju. Stvorene su mogu nosti da se u okvirima rješavanja kompleksnih problema voda bitno utje e i na korekciju prirodno nepovoljnih hidroloških režima. Me utim, pojedini zahvati (posebno oni koji predstavljaju parcijalna rješenja) nisu bili dovoljno detaljno prou eni i koordinirani, tako da nisu dali dovoljne a pogotovo ne optimalne u inke u oblasti zaštite od štetnog djelovanja voda. Problemi se, posljednjih godina, usložnjavaju nekontroliranim naseljavanjem rije nih dolina i inundacionih podru ja. Poplave su prirodni fenomeni ija se pojava ne može izbje i, ali se pravovremenim poduzimanjem gra evinskih i negra evinskih radnji i mjera, pove anjem svijesti o opasnosti od poplava, podizanjem stepena pripravnosti i edukacijom stanovništva, poplavni rizici mogu svesti na najmanju mjeru. Poplave102 su opasna prirodna katastrofa koja esto odnosi nemali broj ljudskih 100 Stanje u BiH pred rat 101 Najve a pumpna stanica je Tolisa na podru ju srednje Posavine – Orašje sa 15 m3/s . 102 Preko 100 razaraju ih poplava zadesilo je Evropu izme u 1998. i 2004. godine, uklju uju i katastrofalne poplave u dolinama Dunava i Elbe u ljeto 2002. i poplave 2005. Poplave su ukazale na ozbiljnu potrebu zaštite od štetnog djelovanja voda konkretnom akcijom. Poplave su odnijele (od 1998.) oko 700 života i najmanje 25 biliona € osiguranih dobara. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 151 bos. života, nanose neprocjenjive materijalne i ekološke štete, zaga uju izvorišta pitke vode, izazivaju epidemijske bolesti, te nanose i druge štete. Generalno, sve radnje vezane za zaštitu od štetnog djelovanja voda mogu se grupirati prema vrstama poplava: rije ne poplave (topljenje snijega i leda); buji ne poplave (kratkotrajne kiše ve eg inteziteta); poplave na karstnim poljima (nedovoljan kapacitet ponora, nezašti enost donjih horizonata, obilne kiše i topljenje snijega) - formiranje prirodnih retenzija; poplave unutrašnjim vodama (polderi, mo varna zemljišta); poplave uzrokovane ledom; poplave u urbanim sredinama (ograni avaju i kapacitet kišnih kolektora); akcidentne poplave (pucanje nasipa, brana, pojave klizišta, pojava voda ve eg ranga). Poplavni rizici su znatno smanjeni izgradnjom zaštitnih objekata, ali još uvijek ne postoji dovoljna zaštita svih poplavnih podru ja Federacije BiH. Dakle, poplave se mogu pojaviti i tamo gdje se najmanje o ekuju ili se mogu pojaviti vode rje eg ranga pojave od onih na koje su objekti zašite dimenzionirani. Poseban problem predstavljaju one iš enja okoliša pri pojavi velikih voda i eventualna toksi na zaga enja. 3.6.3.1. Izgra enost zaštitnih objekata po poplavnim podru jima Neposredni sliv Save: Sjeverni dio Federacije BiH ine odža ka (površine 185 km2) i srednja Posavina (površine 160 km2) koje su u neposrednom slivu Save, a zašti eni su od poplava formiranjem poldera, savskim odbrambenim nasipom i nasipima uz rijeku Bosnu (dužine oko 73 km), te obodnim kanalima (dužine oko 22 km). Unutrašnje odvo enje poldera se vrši mrežom gravitacionih kanala kada su vodostaji u Savi niski. Kod pojave velikih voda u Savi vrši se prepumpavanje unutrašnjih voda pumpnim stanicama Zorice I i II, Svilaj, Tolisa i uri i103, ukupnog kapaciteta oko 35 m3/s. Razlozi nedovoljnog nivoa zaštite podru ja su ratna razaranja, miniranost površina i dugogodišnje nedovoljno održavanje objekata sistema. Poplavna podru ja su ugrožena i vodama rijeke Bosne. Važnu ulogu u zaštiti od štetnog djelovanja voda ima redukcija vršnih protoka poplavnog vala rijeke Save na uzvodnom dijelu, u susjednoj Republici Hrvatskoj104. Podsliv Une sa Glinom i Koranom: Na poplavnom podru ju rijeke Une, u Federaciji BiH, nedovoljna zaštita od poplava je prisutna kod naselja: Kulen Vakuf, Biha , Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Drvar (Unac), Klju i Sanski Most (Sana), te Cazin (Mutnica, Toplica, Korana, Kladušnica, Bojna i Glinica). Zaštita od štetnog djelovanja voda je, uglavnom, rješavana parcijalno: na Uni skidanjem ili snižavanjem sedrenih pragova (nizvodno od Kulen Vakufa), djelimi nom regulacijom Unca, regulacijom korita Sane u Sanskom Mostu, te rijeke Mutnice i Kladušnice u Cazinu. Ure enju voda doprinosi i postoje a akumulacija Župica105 na Uncu (uzvodno od Drvara). Pri nailasku velikih voda plave se sve doline, naselja, ifrastrukturni i drugi objekti, te poljoprivredne 103 CS uri i pripada Distriktu Br ko BiH, sa kapacitetom 7,5 m3/s, a vrši prepumpavanje unutrašnjih voda srednje Posavine i kontrolira 67% njene površine. 104 Zaštita od poplava nizinskom retenzijom i ekspanzionim površinama stvorila je ekološki povoljne uvjete, zbog ega je Lonjsko polje i proglašeno Parkom prirode. 105 Brana i akumulacija izgra ene za osiguranje vode za industriju, sa ukupnom zapreminom V=7.7 hm3, te za zaštitu od štetnog djelovanja voda . Vodopropusno karstno podru je gdje nikada nije rješena vododrživost akumulacija. Za efikasno zadržavanje valova potrebno je cca 15.000.000 m3 zapremine koju je mogu e osigurati „Župicom“ i akumulacijom „Mokronoge“ (uzvodno od Drvara). Prelivni organi -bo ni preliv potpuno devastiran! STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 152 bos. površine, a posebno su ugroženi Ripa , Pokojsko polje, površine u dolini Klokota106. Rijeka Sana (sa Blihom i Zdenom) plavi oko 740 ha, a na ovim površinama je mogu e ostvariti intezivnu poljoprivrednu proizvodnju i urbani razvoj107. Lušci-palana ko polje je jedino ve e karstno polje na vodnom podru ju rijeke Save sa specifi nostima i fenomenima karstnih polja i ugroženosti od poplava zatvorenih karstnih poplavnih podru ja. Na ovom polju nisu gra eni nikakvi zaštitni objekti, a štete nastaju sa velikim prilivom vode u vrijeme povodnja. Karakteristika polja je i nedovoljno otjecanje kroz nekoliko ponora. Plavi se oko 1.100 ha od ukupno oko 2.600 ha površine polja. Na temelju raspoloživih hidroloških podataka (ranije registriranih maksimalnih protjecaja i vodostaja), može se, gledaju i u cjelini, zaklju iti da je danas u podslivu Une najve i rizik od poplava u Federaciji BiH. Podsliv Vrbasa: Problemi zaštite od štetnog djelovanja voda na poplavnim podru jima rijeke Vrbas (na podru ju Federacije BiH) javljaju se u naseljima Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf i nizvodnije. Koncepcija zaštite od štetnog djelovanja voda zasnovana je na radovima na izgradnji zaštitnih vodnih objekata u koritu rijeke Vrbas - Gornji Vakuf i Bugojno, te izgradnji prate ih nasipa (Donji Vakuf). Ve e štete mogu se o ekivati u Donjem i Gornjem Vakufu i Bugojnu. Na podslivnom podru ju postoje samo pojedina ni regulacioni i zaštitni vodni objekti koji ne mogu osigurati odgovaraju u zaštitu. Poplavno podru je rijeke Plive je skoncentrirano na vrlo uski dio njenog toka kroz grad Jajce. Podsliv Bosne: Rijeka Bosna je najve a desna pritoka rijeke Save na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zaštita od poplava rješavana je u ve im naseljima duž Bosne: Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovi i, Doboj i Odžak. Radovi na izgradnji zaštitnih vodnih objekata ra eni su parcijalno, esto je osiguravana samo jedna obala i, po pravilu, zbog manjka sredstava kra i potezi koji ne vrše potrebnu zaštitu. Podslivu Bosne pripadaju: Spre a sa Oskovom, Gosteljom i Turijom, Jala i Mramorski potok, Usora i Lašva, te vodotoci na prostoru Sarajevskog polja. Poplavno podru je Spre e, uzvodno od akumulacije Modrac, ima površinu od cca 5000 ha. Zaštita od voda vršena je nasipima dimenzioniranim na vode ranga pojave 1/20. Prostor Živinica i oko jezera Modrac plavljen je velikim vodama rijeka Spre e i Oskove i usporenim vodama iz jezera Modrac. Prostori nizvodno od akumulacije Modrac, gdje su velike vode umanjene utjecajem same akumulacije, rje e su plavljene, iako je problem ure enja vodotoka Jale i Spre e još uvijek prisutan. Dolina Usore108 spada u najneure enije vodotoke, izražena je intezivna neplanska eksploatacija šljunka, koja ugrožava vodotok i izvorišne zone, a prisutno je i plavljenje okolnog prostora. Pored rizika od plavljenja grada Travnika, rijeka Lašva na svom toku plavi dolinski dio Dolca, Viteza, Nove i Stare Bile, te površine uzvodno od Han Bile (na vodotoku Bila). Na ovom podru ju postoje samo pojedina ni regulacioni i zaštitni vodni objekti koje ne mogu osigurati odgovaraju u zaštitu poplavnih podru ja koja se naglo razvijaju (posebno Vitez). Sarajevsko polje je ugroženo velikim vodama Bosne i njenih pritoka Dobrinje, Željeznice, Miljacke, Zujevine i Tilave. Štete koje nastaju plavljenjem su enormno velike jer se radi o gradskom podru je (ve gusto naseljenom, a i planovima je predvi en razvoj podru ja – predvi ene industrijske zone). Korito Miljacke je regulirano u dužini od 10 km. Koncepcijom zaštite Sarajeva (od velikih voda Miljacke) je usvojen rang pojave 1/500 godina (iako na svim reguliranim potezima nije postignut taj cilj). 106 Zaštita od štetnog djelovanja voda smanjenjem plavljenih površina u Biha u, neophodno je analizirati utjecaj sedrenog praga i brane HE „Slapovi na Uni“! 107 Veliki zna aj bi imala višenamjenska akumulacija „Vrhpolje“ sa zaopreminom oko 24 hm3. Povoljan utjecaj na zadržavanja velikih voda i nizvodno od Sane. 108 1988. godine ura ena je projektna dokumentacija akumulacije ''Marica'' (kod mjesta Blatnica), trebala je osigurati pitku vodu za 15-ak op ina sjeverne Bosne. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 153 bos. Podsliv Drine: Jedini dio toka Drine koji se nalazi u Federaciji BiH je u podru ju Bosansko podrinjskog kantona. Rijeka Drina nastaje spajanjem dvaju vodotoka Pive i Tare cca 65-70 km uzvodno od Goražda. uvena je poplava iz 1896.g. kada je protok Drine bio znatno ve i od ranga pojave 1/500 godina. Izgradnjom akumulacije Mratinje (ukupne zapremine 880 hm3) znatno je smanjen rizik od poplava u Goraždu109. Radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda, odnosno na stabilizaciji korita Drine, ra eni su parcijalno i nisu dovoljni za sigurnu odbranu od poplava. Sliv Neretve: Rijeka Neretva je najve a i najbogatija vodom primorskoga, izrazito karstnog podru ja. Ukupna dužina toka Neretve u BiH iznosi 205,12 km i prolazi kroz dvije države, Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku. Gornji se tok rijeke prostire do Konjica, srednji do Po itelja, a donji, nazvan Donja Neretva, od Po itelja110 (nizvodno od Žitomisli a) do mora, u dužini od 36 km. Na dionici toka rijeke Neretve, nizvodno od Mostara, pa do granice sa Republikom Hrvatskom, ulijevaju se ve e pritoke - Buna, Bregava, Krupa i Trebižat. Na tom podru ju su smješteni gradovi Mostar i apljina. Poplavno podru je Neretve od uš a do rijeke Bune do granice sa Republikom Hrvatskom ima izrazite karakteristike karsta u kojem su formirani zna ajni površinski vodeni tokovi. Dionica Neretve u Federaciji BiH, nizvodno od Mostara pa do granice sa Republikom Hrvatskom, može se podijeliti u dvije poddionice: (i) Uš e Bune- apljina na kojoj nisu vršeni nikakvi regulacioni radovi i podizani nasipi iako su ugrožene zna ajne površine gra evinskog i poljoprivrednog zemljišta sa putevima, stambenim i privrednim objektima, te (ii) apljina-granica Republike Hrvatske gdje su gra eni objekti odbrane od poplava. Radi zaštite od voda urbanih i poljoprivrednih površina grada apljine i desne obale Gabela – Metkovi , izgra eni su zaštitni nasipi i parapetni zidovi sa prate im objektima (brane, upusti zaobalnih voda itd.).U periodu ratnih zbivanja došlo je do velikih migracija stanovništva, pa i nicanja novih naselja: Ortiješ, Buna, Žitomisli I, Žitomisli II111 i dr. Rijeka Krupa je lijeva pritoka koja te e iz mo vare Hutovo blato, karakterizira je veliki protjecajni profil, što omogu ava da i pri relativno malim denivelacijama znatne koli ine vode teku iz Neretve u Hutovo blato,112 i obrnuto. Hidromelioracionim radovima izvedenim 1960. godine formirane su Viši ka (1.000 ha) i Svitavska (1.300 ha) kaseta, tako da je zna ajno smanjena veli ina prirodne retenzije, a time i njezini efekti na smanjenje valova velikih voda rijeke Neretve na njenom donjem toku. Pove ani su minimalni a smanjeni maksimalni vodostaji, što je znatno olakšalo zaštitu od voda. Problematika zaštite od voda za podru ja sliva Neretve vezana je za zaštitu urbanih cjelina, turisti kih podru ja, infrastrukturnih objekata, poljoprivrednih površina, izgradnju hidroelektrana za višenamjensko korištenje voda, ali i za posebnu specifi nost i fenomen karstnih polja. Rizici od poplava su prisutni u svim kraškim poljima sliva Neretve: Imotsko-bekijsko (Grudsko) polje smješteno je u zale u Dalmacije, u sjeverozapadnom dijelu Hercegovine, ukupne površine cca 10.059,00 ha (od ega 46%, odnosno 4.592,00 ha pripada op ini Imotski u RH, a 54%, odnosno 5.467,00 ha op ini Grude u FBiH). Izgradnjom tunela Pe nik 1951. 109 Izgradnjom niza novih akumulacija, a posebno Buk Bijele (uzvodno od Fo e), ukupne zapremine 410 hm3, znatno e se smanjiti rizik od poplava. 110 Na slivu rijeke Neretve izgra eno je više hidroenergetskih objekata sa akumulacijskim jezerima (HE Rama, HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac, HE Mostar i HE apljina) koji bitno utje u na vodni režim i odbranu od poplava u slivnom podru ju Neretve s Trebišnjicom. 111 Izgradnjom novih naselja zna ajno je narušena namjena prostora. Objekti novih naselja izgra eni su u poplavnom prostoru plavljenom ve pri pojavi vode ranga 1/20. 112 Na osnovu hidrauli kih prora una provedenih u okviru Idejnog projekta HE apljina, zaklju eno je da postoje dobri uvjeti za otjecanje vode iz Hutova blata u Neretvu, a tako er iz Neretve u Hutovo blato - retencijski prostor Neretve. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 154 bos. godine režim plavljenja je znatno smanjen. Sve vode skupljaju se na niži dio Imotsko-grudskog polja i formiraju retenziju Nuga. Za zaštitu od voda Imotsko-grudskog polja izgra eno je nekoliko objekata: tunel Pe nik, retenzije Prološko blato, Nuga i Rastova a, akumulacije Tribistovo i Ri ice, odvodni kanal Grude-Vrlika, regulirani vodotoci Vrlika, kanal Šipova a, kanal Glavine i niz drugih manjih vodotoka. Mostarsko blato je po morfološkim, geološkim i hidrološkim osobinama tipi no karstno polje, ukupne površine oko 4.140 ha. Pripada slivu rijeke Neretve i relativno je bogato vodom. Kroz brdo Varda prolazi odvodni tunel za vode Mostarskog blata. Trajanje poplava na prostoru Mostarskog blata u direktnoj je vezi sa režimom ispuštanja vode kroz tunel Varda113 i propusnom mo i Jasenice. Iako ponorske zone Mostarskog blata evakuiraju cca. Q=15 m3/s, poplave se javljaju svake godine, ali je dužina trajanja poplava znatno smanjena. Podsliv Trebišnjice u Federaciji BiH. Osnovni koncept upravljanja vodama na širem podru ju rijeke Trebišnjice114 je omogu avanje što dužeg zadržavanja voda na površini, a time i stvaranje uvjeta za nesmetano višenamjensko korištenje. Zadovoljenje potreba za vodom mogu e je ostvariti jedino izgradnjom višenamjenskih akumulacija i vješta kih vodnih tokova, uz osiguranje vododrživosti istih, te izgradnjom zahvata za korisnike bez ve ih troškova pumpanja. Gornji horizonati rijeke Trebišnjice podrazumijevaju šire podru je smješteno iznad kote postoje e akumulacije Bile a115. Slika 3.6.3: Trebišnjica-višenamjensko korištenje voda gornjih horizonata116 (plan) 113 Izgradnja drugog tunela je u toku. 114 Na izu avanju režima voda (prirodnih vodotoka i karstnih polja), uz tretiranje podru ja kao jedinstvene vodne cjeline, radi se ve 40 godina. 115 Kota akumulacije Bile a 400 m.n.m., gornji horizonti su: Nevesinjsko, Gata ko, Dabarsko, Fatni ko i Bile ko polje. 116 Izvor „Trebišnjica-višenamjensko korištenje voda gornjih horizonata“-workshop: STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 155 bos. Realiziranjem sistema korištenja voda Neretve sa Trebišnjicom i akumulacije Bile a, zapremine od oko 1.280 hm3, odvodnog tunela prema HE Dubrovnik, akumulacije Trebinje I, reguliranog korita rijeke Trebišnjice117 do gornjeg kompanzionog bazena RHE apljina u Popovom Polju, upusnih (prelivnih) organa na nasipima prema ponorima u cilju dodatne evakuacije velikih voda, kona no je, korištenjem hidroenergije, pove anjem poljoprivredne proizvodnje i navodnjavanjem, riješen problem odbrane od poplava ovog podru ja. Sliv Krke i Cetine: Livanjsko polje se nalazi na jugozapadu Federacije BiH, ija ukupna površina iznosi oko 35.200 ha (pripada slivu rijeke Cetine), od ega je pod akumulacijom Buško blato i Lipa, te izgra enom hidroenergetskom kanalskom mrežom oko 6.200 ha. U centralnom dijelu polja oslobo eno je od poplava oko 14.000 ha, a površina sjeverozapadnog podru ja iznosi oko 15.000 ha118. Izgradnjom dijela sistema HE “Orlovac” na podru ju centralnog dijela polja, poplave se više ne pojavljuju ni pri dotjecaju velikih voda u polje. Hidroenergetski kanali služe i za zaštitu od poplava. U sistemu HE “Orlovac” na srednjem dijelu polja izgra en je kompenzacioni bazen “Lipa” iz koga se voda upu uje tunelom prema strojari u R. Hrvatskoj, a eventualni višak transportira reverzibilnim kanalom “Lipa- Buško blato” u akumulaciju “Buško blato”. Glamo ko polje, uz Kupreško, predstavlja najviši kraški horizont na vododijelnici vodnih podru ja rijeke Save i Jadranskog mora, odnosno sliva Cetine. U najnižem dijelu Glamo kog polja se skupljaju sve vode iz viših dijelova, formiraju i retenziju. Nema izgra enih objekata za zaštitu od poplava. Duvanjsko polje (zajedno sa Šujicom) ima površinu oko 127 km2. Na jugozapadu, Šujica ponire u ponor Kova i i ponovo se pojavljuje na Livanjskom horizontu u Buškom blatu, na izvoru Ri ine. Ponor Kova i (sa svojim evakuacionim kapacitetom od oko 60 m3/s) je jedini veliki ponor na Duvanjskom polju, a ujedno je po evakuacionom kapacitetu i najve i ponor u slivu Cetine119. Dotok velikih voda premašuje kapacitet ponora, te svake godine dolazi do formiranja velike predponorske retenzije. Na obuhva enom širem podru ju Kova i u zoni predponorske retenzije ne postoje objekti za zaštitu od poplava. 117 Dužina reguliranog korita je cca 75 km - obloga od prskanog betona 118 aprazlije oko 8.500 ha i Ždralovac 6.500 ha 119 Najve i ponor u slivu rijeke Cetine i na Balkanu STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 156 bos. 3.6.3.2. Plavne površine Površine plavljenja120 po vodnim i pojedinim poplavnim podru ijima su date u narednim tabelama. Dolina rijeke Podru je Plavljena površina (ha)121 V.V.1/20 V.V.1/100 V.V.1/500 Sava Odžak 5.483 6.037 6.348 Sava Orašje 11.818 12.108 13.052 Una Kulen Vakuf 230 241 250 Una šire podru je Biha a 1.054 1.367 1.546 Una Bosanska Krupa 230 240,7 250,2 Una Bosanska Otoka 120,4 143,2 165,8 Klokot Klokot 174,4 174,6 174,8 Sana šire podru je Sanskog Mosta 491 739 885 Sanica Sanica 150,9 163 178,4 Vrbas Gornji Vakuf 105 151 218 Vrbas Bugojno 191,1 230,6 273,1 Vrbas Donji Vakuf 26 62,8 108,4 Bosna Plandište – Reljevo 549,3 611 643 Bosna Bosna – uš e u Savu 655 1.891 2.430 Željeznica uš e 20,85 29,23 37,3 Lašva Travnik, Dolac 22,1 47,2 55,5 Lašva Vitez 393,1 633,9 826,1 Usora FBiH 1.303 1.685 1.781 Spre a nizvodno od Modraca 3.125 3314 3.632 Tinja Tinja u FBiH 106,6 130,9 160,6 Tinja Srebrenik 353,4 400,9 427,6 Drina šire podru je Goraž a 263,0 304,0 439,0 Tabela 3.6.1: Plavne površine vodnog podru ja rijeke Save Dolina rijeke Podru je Plavljena površina (ha) V.V.1/20 V.V.1/100 V.V.1/500 Neretva Granica FBiH–HE Mostar 150,00 205,00 223,00 Bregava uš e 62,5 66,7 69,31 Trebižat uš e – Humac 47,00 47,00 47,00 Trebižat Humac - Klobuk 157,50 182,00 196,70 Krupa Krupa 126 127,8 294,1 Mostarsko blato Ravni dio u cjelini – od Uzari a do ponorskih zona na jugoisto nom dijelu 2.411,50 2.653,00 2.762,60 Imotsko-bekijsko polje Jugoisto ni dio polja – zona izložena poplavama zbog nedovoljnih kapaciteta ponora i postoje eg tunela za evakuaciju voda 2.528,00 2.932,00 3.288,00 Duvanjsko polje Šire podru je Kova i –zona predponorske retenzije Kova i na južnom dijelu polja 1.492,00 2.815,80 4.958,00 Livanjsko polje Šire podru je aprazlije- podru je predponorske retencije 2.641,00 5.712,00 7.396,8 Livanjsko polje Šire podru je Kazanci- podru je predponorske retencije 4.277,00 4.735,00 4.976,00 Glamo ko polje Šire podru je Mladeškovci- podru je predponorske retencije 1.239,00 1.325,60 1.716,8 Glamo ko polje Šire podru je Pu ine- podru je predponorske retencije 1.890,60 2.073,00 2.385,6 Tabela 3.6.2: Plavne površine vodnog podru ja Jadranskog mora 120 Podaci preuzeti iz nacrta GPP-glavnog preventivnog plana odbrane od poplava FBiH. 121 Izvor podataka: „Procjena sadašnjeg nivoa zaštite od poplava u Federaciji BiH i izrada programa poboljšanja“ Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar, 2002. godina. Elaboratom nije napravljen jedinstven pristup u odre ivanju plavljenih površina. Za Vodno podru je rijeke Save plavljene površine su odre ivane za prirodno stanje korita, bez izgra enih nasipa, dok su za Vodno podru je Jadranskog mora plavljene površine odre ivane za modificirano stanje korita – sa postoje im nasipima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 157 bos. 3.6.3.3. Mape rizika Slika br. 3.6.4.: Mape plavnog rizika u Federaciji BiH za rang pojave 1/20 godina Po definiciji Evropske Direktive o upravljanju poplavnim rizikom, mape rizika predstavljaju sintezu mapa plavljenja i mapa potencijalnih šteta.122 Mape rizika pomažu u procesu odre ivanja prioritetnih mjera i, uop e, u procesu stvaranja politike za izradu strategije održivog razvoja u sektoru voda. Strategija budu ih ulaganja treba da slijedi mjere dobivene na bazi mapa plavljenja ugroženih podru ja (karata opasnosti od poplava) i mapa rizika. Na Slici br. 3.6.4. 123 prikazane su potencijalne štete za rang pojava velikih voda 1/20 (ra ene su i za vode ranga pojave 1/100 i 1/500) za ugrožena poplavna podru ja. 3.6.3.4. Negra evinske mjere zaštite od poplava Po ZOV-u Federacije BiH, Vlada Federacije BiH donosi Odredbu o Planovima odbrane od poplava124 (Odredba). Ovom Odredbom utvr uju se vrste, sadržaj i na in izrade, postupak usaglašavanja, donošenja, ažuriranja i uvanja planova zaštite od štetnog djelovanja voda u Federaciji BiH. Zaštita od štetnog djelovanja voda odnosi se na odbranu od poplava i leda na vodotocima, zaštitu od erozije i bujica, te na mjere zaštite i otklanjanja posljedica od iznenadnog zaga enja voda prouzrokovanih poplavama. Odredbom se uspostavlja okvir za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima, sa ciljem smanjivanja posljedica štetnog djelovanja voda po ljudsko zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu i privrednu aktivnost. Mjere, radovi i druge aktivnosti koje se preduzimaju radi odbrane od poplava na odre enom podru ju Federacije, definiraju se u odgovaraju em planu odbrane od poplava za to podru je. 122 Mape se izra uju na bazi procjenjenih potencijalnih šteta, te sra unatih internih stopa rentabiliteta. Osnovu za utvr ivanje stope rentabiliteta ine štete (koje u analizi predstavljaju koristi) i uložene investicije za izgradnju objekata zaštite od voda ugroženih podru ja. Za ocjenu ukupnih efekata prora unate su prosje ne štete za sva ugrožena podru ja. 123 Mape preuzete iz nacrta GPP- glavnog preventivnog plana odbrane od poplava FBiH. 124 Odredba - „Sl. novine FBiH“, br. 26/09 od 15.4.2009.god. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 158 bos. Obzirom na interdisciplinarni i multilateralni karakter i utjecaj mjera, potrebno je ostvariti koordinaciju i usaglašavanje sektorskih politika vezanih za upravljanje vodama, zaštitu okoliša, prostorno planiranje, poljoprivredu, prevoz, te osigurati u eš e zainteresirane javnosti. 3.6.3.5. Sadašnja organizacija odbrane od poplava Vlada Federacije BiH, na osnovu Odredbe o planovima odbrane od poplava i prijedloga federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi Odluku o Glavnom planu operativnih mjera odbrane od poplava, po etkom svake godine za teku u godinu. Glavni plan operativnih mjera odbrane od poplava za 2008. godinu i organizaciona shema za provo enje odbrane od poplava na podru jima Save i Neretve gdje su izgra eni vodoprivredni objekti (vlasništvo Federacije BiH), je slijede a: organ nadležan za koordinaciju i uskla ivanje izrade Glavnog plana operativnih mjera i njegovo provo enje je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; organizacija koja daje podatke je Federalni meteorološki zavod Sarajevo; operativni centar za koordinaciju klju nih aktivnosti odbrane od poplava je sjedište Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Sarajevo. Na vodnom podru ju Jadranskog mora, organizacija koja vrši sve radove na odbrani od poplava je „Agencija za vodno podru je Jadranskog mora“ Mostar, direktor Agencije je glavni rukovoditelj odbrane od poplava. Na vodnom podru ju rijeke Save, organizacija koja vrši sve radove na odbrani od poplava je „Agencija za vodno podru je rijeke Save“ Sarajevo, direktor Agencije je glavni rukovoditelj odbrane od poplava. Centri odbrane od poplava su u Orašju i Odžaku, na vodnom podru ju rijeke Save, te pumpna stanica Svitava, zatvara nica Kula „Kruševo“, u Mostarskom blatu, i Kula zatvara nica „Drinovci“ u Imotsko–bekijskom polju, na vodnom podru ju Jadranskog mora. Izgra ene su uvarske ku e koje služe i kao terenske ispostave odbrane od poplava. 3.6.3.6. Organizacija odbrane od leda Odbrana od leda po inje kada se zalede ve e površine vodnog ogledala ili kada se pojavi gomilanje ili pokretanje ledenih masa, uslijed ega može do i do opasnosti od poplava ili ošte enja vodoprivrednih i drugih stalnih ili plovnih objekata i postrojenja na vodotoku. Na podru jima koja su obuhva ena Glavnim operativnim planom, odbranu od leda vrši ista organizacija koja vrši i odbranu od poplava. Na ostalim podru jima odbranu od leda vrše organizacije koje su odre ene planom odbrane od poplava za ta podru ja. Pri zale ivanju ve ih površina ili kada se pojavi gomilanje ili pokretanje ledenih masa, proglašavaju se redovne ili vanredne mjere na vodotoku ili dijelu vodotoka kako bi se otklonile štetne posljedice. U redovne mjere spada posmatranje i registriranje pojave leda (procenat pokrivenosti površine vodnog ogledala, debljina leda, visina nagomilanih naslaga leda i sl.). U vanredne mjere spada preduzimanje intervencija u koritu vodotoka na razbijanju ledene kore i ledenih barijera miniranjem, ledolomcima ili na drugi adekvatan na in. 3.6.3.7. Pra enje i prognoziranje hidrometeoroloških pojava Da bi se što efikasnije mogla provoditi operativna odbrana od poplava, postavljene su i automatizovane vodomjerne stanice. Federalni meteorološki zavod Sarajevo dostavlja podatke i izvještaje informacionim centrima (osnovani pri agencijama za vodna podru ja rijeke Save i Jadranskog mora). U periodu kada se o ekuju poplave, podaci se dostavljaju svakodnevno, sa svih stanica, a kada vodostaji dostignu mjerodavne vodostaje za proglašavanje odbrane od poplava (Sl. Brod, Šamac Županja, apljina, Humac i dr.), podaci se dostavljaju svaka etiri sata, sve do ukidanja mjera odbrane od poplava. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 159 bos. 3.6.3.8. Režimi rada hidroakumulacija za vrijeme velikih voda Režim rada hidroakumulacija vrši se prema „vodoprivrednim uvjetima“ datim u „vodoprivrednim dozvolama“ za svaki pojedina ni objekat, a do usvajanja planova pogona od strane nadležnog organa. Od momenta uvo enja mjera redovne odbrane od poplava, korisnici hidroakumulacija svakodnevno dostavljaju podatke o nivou vode u akumulacijama, dotoku u akumulacije i ispuštanju iz akumulacije. Kod vanredne odbrane od poplava, korisnici akumulacija spomenute podatke su obavezni dostavljati svaka 4 sata u informacione centre agencija za vodna podru ja. Režim punjenja i pražnjenja akumulacionog prostora predvi enog za prihvatanje poplavnog vala mora biti detaljno opisan i kao takav predstavljati sastavni dio Plana upravljanja hidroelektranama. Rad evakuacionih organa kod proglašene vanredne odbrane od poplava se mora vršiti u koordinaciji sa nadležnim tijelima sektora voda. Ako korisnici akumulacija imaju podatke sa hidroloških i/ili meteoroloških stanica i eventualnu mogu nost daljinske dojave, dužni su kod pojave opasnosti od poplava omogu iti agencijama kontinuirani pristup spomenutim podacima. Na osnovu lana IV.b.7. Ustava Federacije donesen je i Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre a 125 kao plan zaštite od prirodnih i drugih nesre a126, te otklanjanje posljedica od štetnog djelovanja voda. Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesre a obuhvata: programiranje, planiranje, organiziranje, obu avanje i osposobljavanje, provo enje, nadzor i finansiranje mjera i otklanjanje posljedica od štetnog djelovanja voda. 3.6.3.9. Otklanjanje posljedica od štetnog djelovanja voda Sanacija posljedica štetnog djelovanja voda se vrši na osnovu Programa sanacije. Sredstva za sanaciju osigurava Federacija, ako su štete nastale na vodnoj infrastrukturi/vodnom objektu (ure aju), dok su za vodne objekte koji nisu u vlasništvu Federacije sredstva dužni osigurati vlasnici objekata. Program sanacije donosi Vlada Federacije BiH, šest mjeseci od dana procjene štete i pripreme Prijedloga programa sanacije (isti donosi Komisija za procjenu šteta, a u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre a). Finansijskog osiguranja od nepokrivenih poplavnih rizika u Federaciji BiH još nema, emu su razlog stare navike od ranijeg društvenog ure enja. Za o ekivati je da e razvojem tržišne ekonomije i promjenama vlasni kih odnosa do i do prilago avanja nadležnih institucija i primjene spomenutih mjera. 3.6.4. Zaštita od erozija i bujica Brdovito-planinski karakter Bosne i Hercegovine i Federacije BiH uzrokuje stvaranje velikog broja bujica (Sl.3.6.5) razli ite razorne mo i, kao i mogu nost za stvaranje novih erozionih procesa. 125 Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre a – FBiH („Sl. novine FBiH“, br.39/03, od 8.8.2003.g.) 126 Sl. novine FBiH br. 40/08 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 160 bos. Slika 3.6.5.: Prikaz buji nih površina na prostoru BiH Intenzitetima procesa pogoduju preduvjeti za stvaranje erozije i bujica, a to su, prije svega: reljef, geološko-pedološke podloge, klimatski faktori, na in korištenja zemljišnog fonda i biljni pokriva , a posebno antropogeni utjecaji (nekontrolirana sje a šuma, požari, neadekvatna poljoprivredna proizvodnja i sl.). Erozioni procesi (Sl. 3.6.6.) uzrokuju velike štete, ispiraju i plodna tla na strmim i nezašti enim (i danas sje om šuma ugroženim) površinama, brdskim dijelovima sliva, smanjuju i poljoprivredne površine i retencione kapacitete šuma, te retencione kapacitete tala. Slika 3.6.6.: Intenziteti erozionih procesa u BiH Erozioni procesi degradiraju i/ili u potpunosti uništavaju vegetaciju u slivu, što pogoduje pojavi buji nih i sve ve ih poplava. Buji nim tokovima pogoduju morfološke karakteristike, petrografski sastav tla, geološke podloge, litološke i strukturne osobine materijala, oborine (kao klimatski faktor), a posebno veliki utjecaj ima antropogeni faktor ( este sje e, paljevine, paša stoke, kr enje šuma za stvaranje njiva itd.), posebno na strmim terenima. Ekonomsko-socijalni uvjeti društva i ovjek ubrzavaju procese erozije više nego svi prirodni uvjeti zajedno. Buji ni tokovi u brdskim dijelovima pokre u enormne koli ine nanosa, koje se talože u ravni arskim dijelovima rijeka, smanjuju i im propusnu mo , u akumulacijama i retenzijama, smanjuju i im zapreminu, one iš avaju i akumuliranu vodu (akumulacije za vodosnabdijevanje), dovode do pojave mutno e i sl. 0,0 5.000,0 10.000,0 15.000,0 km2 Površina osn. sliva /podsliva 8.185,0 5.400,0 10.460,0 7.200,0 5.029,0 11.535,0 3.320,0 Površina buji nog sliva/podsliva 1301,0 614,0 2909,0 2546,0 1536,0 3782,0 281,0 Una Vrbas Bosna Drina Neposredni sl. Save Neretva sa Ttrebišnjicom Cetina III 22%V 15% IV 61% II 2% I 0% I kat. Ekscesivno jaki erozivni procesi II kat. Jaki procesi erozije III kat. Procesi erozije srednje ja ine IV kat. Slabi procesi erozije V kat. Veoma slabi procesi erozije STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 161 bos. 3.6.4.1. Stanje erozija tla i bujica Stanje erozije tla i bujica (Sl.3.6.7 i 3.6.8) u segmentu zaštite od štetnog djelovanja voda ima presudnu ulogu na dešavanja u ravni arskim dijelovima tokova. Federacija BiH je, generalno gledano, zahva ena razli itim tipovima i intenzitetima erozionih procesa i znatnim brojem izrazitih bujica. Erozijom je zahva eno oko 90% površine BiH127, a prema „Katastru buji nih tokova i erozionih podru ja u Bosni i Hercegovini“ ima 935 buji nih tokova, sa površinom 12.969 km2. Slika 3.6.7: Stanje erozije na prostoru vodnog podru je rijeke Save Federacije BiH Dosadašnji radovi na ure enju bujica i zaštiti tla od erozije vršeni su radi zaštite odre enih objekata, kao što su akumulacioni bazeni, autoceste, recipijenti u naseljima i dr. Formirane su i specijalizirane organizacije za ure enje bujica i zaštitu tla od erozije128. 0,00 5.000,00 10.000,00 km2 Površina sliva F 100,73 2.840,71 8.668,67 1.505,69 Erodirana površina Fe 99,75 2.260,61 8.071,63 1.455,35 Akumulacija nanosa Fa 0,98 580,10 597,04 110,34 Krka Cetina Neretva Jadransko more neposredni sliv Slika 3.6.8: Stanje erozije na prostoru vodnog podru ja Jadranskog mora Federacije BiH 127 Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1994.g. 128 Vidne rezultate imala je sekcija za slivno podru je HE ''Jablanica'' (po ela je sa preorijentacijom poljoprivredne proizvodnje u slivu). Stanje erozije u BiH u slivu rijeke Save 0,00 5.000,00 10.000,00 km 2 Površina sliva F 705,32 7.907,74 475,02 6.260,20 1.500,18 10.550,81 905,19 7.321,16 2.402,71 Erodirana površina Fe 642,13 7.354,94 375,26 5.634,45 1.292,97 9.630,44 617,84 6.949,50 1.189,68 Akumulacija nanosa Fa 63,19 552,80 99,76 625,75 207,21 920,37 287,35 371,66 1.213,03 Kupa Una Jablanica Vrbas Ukrina Bosna Tinja Drina Sava neposredni sliv STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 162 bos. Neophodno je naglasiti da se problemu pojave erozije mora pristupati sistemati nije i stru nije jer su posljedice nesagledive. Teško je osigurati ve u stabilnost i funkcionalnost reguliranih – ure enih nizijskih vodotoka a da se ne pridaje ve a pažnja i važnost kompleksnom ure enju sliva. 3.6.5. Odvo enje unutrašnjih voda Najve i dio plodnog zemljišta u Federaciji BiH se nalazi u ravni arsko – valovitim podru jima, prije svega u sjevernom dijelu, brdsko-planinskim dijelovima, odnosno njihovim rije nim dolinama. Visinska pripadnost poljoprivrednih rejona formira prosjek godišnjih padavina i temperatura. Prosjek padavina u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.100 mm sa neravnomjernom regionalnom i vremenskom raspodjelom. Srednjoro na strategija razvoja poljoprivrednog sektora isti e da je prioritetan zadatak podizanje plodnosti tla primjenom agromeliorativnih i agrotehni kih mjera, te ure enje i završavanje hidromelioracionih sistema u ravni arskim podru jima, dolinama rijeka i u karstnim poljima. Do 1991. godine se u Bosni i Hercegovini odvodnjavalo oko 70.000 ha, a postojalo je oko 30.000 ha komasiranih melioracionih površina. Poljoprivredno zemljište je resurs ukupnog prostora zemlje i sa tom injenicom treba startati kod proizvodne organizacije koja mora biti inkorporirana u prostorne planove. Potrebe osnovnog i detaljnog odvo enja su, nakon zaštite od vanjskih voda te potreba za navodnjavanjem, elementarni uvjeti i pitanja za stabilnu i sigurnu poljoprivrednu proizvodnju. Melioracione površine su formirane u nizinama pored rijeke Save, u širokim nizinama Une, Vrbasa, Bosne, Neretve, te na zatvorenim karstnim poljima. Sistemi unutrašnjeg odvo enja u Federaciji BiH (Slika 3.6.9.) su do 1991. godine bili izgra eni u potpunosti u odža koj i u srednjoj Posavini, a na podru ju Biha a, Gornje Spe e, Livanjskog i Imotsko-bekijskog polja i Mostarskog blata su samo djelimi no izgra eni. Odvodnja otvoreni kanali 34% Odvodnja drenažni sistem 1% Neodvodnjeno 65% Slika 3.6.9: Postoje i sistemi unutrašnjeg odvo enja na prostoru Federacije BiH. Ve ina postoje ih sistema za unutrašnje odvo enje su u lošem stanju, prvenstveno zbog neodgovaraju eg ili nikakvog održavanja, zbog ratnih i poratnih šteta, pa ak i op e nebrige za stanje u kome se sistemi nalaze. Posebne probleme predstavlja kontaminiranost podru ja i vodotoka minama, kao i sama injenica da voda nosi mine129. Takve površine se nalaze u Posavini (srednjoj i odža koj), Br kom, Biha u, Cazinu i drugim mjestima. Objekti detaljnog odvo enja, sa prate im objektima (plo astim propustima, cjevastim propustima, branama, kaskadama, sifonima i sl.) 129 BiH je minama najzaga enija zemlja u regionu jugoisto ne Evrope. Ukupna sumnjiva površina iznosi oko 1.889 km2 (oko 3.68 % teritorije). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.6. ZAŠTITA OD VODA – POKAZATELJI STANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 163 bos. uglavnom nisu održavani kako je to zakon zahtijevao, što se, naravno, manifestira u nefunkcioniranju ukupnog melioracionog sistema. U slijede oj tabeli se daje prikaz izgra enosti melioracionih sistema u Federaciji BiH. Podru je Vodotok Ukupna površina (ha) Odbodnjavanje (ha) Otvoreni kanali Drenažni sistemi Odža ka Posavina Sava 18.500 7.800 250 Srednja Posavina Sava 16.000 16.000 400 Podsliv Une Una, Glina i Korana 18.000 6.000 0 Podsliv Vrbasa Vrbas 1.200 1.200 800 Podsliv Bosne Bosna 12.300 7.200 0 Sliv Neretve Neretva, Krka i Cetina 36.100 13.100 0 Kraška polja 59.410 3.600 100 Ukupno Federacija BiH 161.510 54.900 1.550 Tabela 3.6.3: Podaci o izgra enim melioracionim sistemima u Federaciji BiH130 Generalno, stanje melioracionih površina u Federaciji BiH, zahvaljuju i prije svega usitnjenosti parcela, ratnoj devastaciji i kontaminaciji minama, nedostatku sredstava i dugogodišnjem neodržavanju objekata, je loše. Važno je ista i potrebu organiziranja zajedni kog upravljanja tlom i vodama unutar slivnog/podslivnog podru ja. 3.6.6. Nedostatak voda Nedostaci voda su, u zadnje vrijeme, dosta esta pojava, stoga je neophodno osigurati organizaciju prognoziranja i spre avanja njihovih posljedica. To je stanje uzrokovano nedostatkom vode u zraku i tlu, malom koli inom padavina i intezivnom evapotranspiracijom (vrlo bitan uzrok nedostatka voda - suša)131. Nedostaci voda se ubrajaju u prirodne katastrofe sa najtežim posljedicama. Njihov utjecaj na okoliš i posljedice na socioekonomska kretanja, razaranje ravnoteže sistema, na proizvodnju hrane i ostale poreme aje, može biti katastrofalan. Planove za prognozu i spre avanje suša treba inkorporirati u planove op ih elementarnih nepogoda, odnosno u akcione planove odbrane od poplava132, odnosno u planove upravljanja vodama. Najve e štete od suša trpi poljoprivreda. 130 Okvirna vodoprivredna osnova BiH, Sarajevo 1994. godine 131 Suše su definirane (Svjetska meteorološka organizacija) kao period sa oborinama manjim od 60 % od prosje nih u odnosu na prosjek regiona (dio podru ja koji prekriva najmanje 50% analiziranog regiona). 132 Na njih se nadovezuju planovi za navodnjavanje. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.7. OSNOVE ZA IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 164 bos. 3.7. Osnove za izvještaj o stanju okoliša u Federaciji BiH 3.7.1. Uvod133 Na osnovu razmišljanja iz Evropske okolišne agencije (European Environment Agency –EEA) o tome kako bi se trebala definirati strategija integrirane procjene stanja okoliša (Integrated Environmental Assessment), od strane instituta RIVM134 je došao prijedlog korištenja okvirne metodologije kojom se zasebno posmatraju: pokreta ki ujecaji na okoliš („Drivers“), pritisci na okoliš („Pressures“), stanje („States“), utjecaji („Impacts“) i odgovori („Responces“). Kasnije je ovo postalo poznato kao DPSIR okvir za integrirano izvještavanje o stanju okoliša prihva en od strane Evropske okolišne agencije. Ovakav okvir omogu ava donositeljima odluka da na osnovu sagledavanja indikatora sadašnjeg stanja okoliša donosu odluke za djelovanje u budu em periodu, te definiraju poredak ciljeva. Prema ovom DPSIR okvirnom planu djelovanja, postoji lanac uzro no-posljedi nih veza koji po inje sa „pokreta kim silama“ (ekonomija, op e ljudske aktivnosti), preko „pritisaka“ (emisije zaga enja), do „stanja“ (fizi kog, hemijskog i biološkog) i „utjecaja“ na ekološke sisteme i ljudsko zdravlje, te kona no do politike „odgovora“ (postavljanje prioriteta odgovora, definiranje ciljeva, indikatora uspješnosti provo enja ciljeva i sl.). Op i DPSIR okvir djelovanja je prikazan na slijede oj shemi. 133 Korišten materijal: The DPSIR Framework, by P. Kristensen, National Environemntal Research Institute, Denmark, Department of Policy Analyses. European Topic Centre on Water, European Environment Agency, 2004. 134 National Institute of Public Health and Environment, Bilthoven, Netherlands Politike mjera i definiranje ciljeva R Kvalitet - S Zaga iva i - P Slu ajevi pokreta a - D POKRETA I PRITISCI STANJE UTICAJI ODGOVORI Zdravstveno stanje st., ekosistemi- I STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 3. STANJE U PODRU JU UPRAVLJANJA VODAMA 3.7. OSNOVE ZA IZVJEŠTAJ O STANJU OKOLIŠA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 165 bos. DPSIR okvir je veoma koristan u procesu opisivanja uzro nih ovisnosti i veza izme u porijekla i posljedica okolišnih problema. Naprimjer, odnosi izme u „D“ i „P“, tokom ekonomskih aktivnosti, su u funkciji ekološke efikasnosti primijenjenih tehnologija i odgovaraju ih sistema koji se koriste – do nižeg „P“ se dolazi sa izrazitijim „D“ samo ukoliko je ekološka efikasnost unaprije ena. Sli no tome, odnosi izme u „I“ na ljude i okoliš i „S“ su u zavisnosti od otpornosti ekosistema. U ovisnosti od toga koliko su „I“ (utjecaji) shva eni, prepoznati i procijenjeni od strane donositelja odluka vidljiviji su rezultati primijenjenih odgovora („R“) na pokreta e „D“. 3.7.3. DPSIR metoda u oblasti upravljanja vodama Jedan od ciljeva upravljanja vodama je zaštita i o uvanje ljudskog zdravlja, uporedo sa o uvanjem održivih vodnih i njima pridruženih ekosistema. Me utim, tako er je važno ta no kvantificirati i identificirati sadašnje stanje i utjecaje na ove sistema kako bi se bilo u stanju dati procjenu promjena u vremenu. Tokom procjene stanja voda, bilo na globalnom, nacionalnom ili nivou rije nog bazena potrebno je definirati odgovore na slijede a pitanja: (i) stanje voda (bilans voda i pokazatelji kvaliteta); (ii) vremenski trend (poboljšanje ili pogoršanje stanja u okvirima prihvatljivih limita ili ne); (iii) uzro nici problema (pritisci na okoliš – od naselja stanovništva, od industrije ili od poljoprivrede); (iv) rezultati provo enja politike akcionog plana (da li su rezultati u pravcu ostvarenja zadatih ciljeva). U nastavku se daje DPSIR okvir za oblast stanja upravljanja vodama u Federaciji BiH. 3.7.2. Veze izme u DPSIR elemenata-indikatora �� � � �Y � � � � � � � \ � � �� � �) � � �� � W � � � � �� � � �� � � � �Y ��� � �� � �� ]� � � � �� � � �� � W � � �) � � �� � � �6 #� �� <= ��: �= *0 *5 �� 8�� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* W �� :2 5� �� �� �� 6� W�^ 2# �7 ' $% �3 ,& 2 � � �� � �� � � � � J � � �� � �� � � ��� � J � ` � �� W � � � �� �� � � � �� �� D* �� #� 0� =� �6 �: �: �* �* �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C �W� � � � ?� ,' ?� FF $� �: �� �8� �� 5: *6 *W �� �3 *� :� 6* 5* =* � �� �� � � � � �� � � � �� � $� $� %�� & �� �� �' "P " P ri ti sc i "S " S ta nj e "I " U tj ec aj i �� ? !, ,� � !�/ �? %% $� �7 ��� :� �: #� B8 �� �( �� � �6 �2 �* "6 �8� �* �8 �! �� 6� �9 �� 8� ��� 5# �5 3 *� � �5 :* 6� �; �� �6 *� �, .% �= 3 �= *� *� �0 *B �� �� �3 #� I� �2 *� �= �� .F %� %% %� :# �= �8/ C* =* � �6 �2 �* "6 �8� �* �8 �� 25 *� �� �� <5 �* W�� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ��� ^ ? '. !F +� � �3 ,& 7� 6� �O Fc �: �6 0� 3 �� �� �6 �( �� 0� C= �� ;� 3 �82 =� ��� "� �� �< =� �: �= *0 *5 �� 8�� 25 *� 8* � :� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �7 #* 6* B� 8* �= �* ��5 �5 *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* �� *� :� 8� 6� �� 3 �6 �� �� B* 3 *� �� 6� 5� =* !�: �2 �" �� � :� 62 ��� *� #� �� �2 �� �# �� #� 6* �]� �� *2 5�5 ��� �6 �0 *; �* 5�� ^ F @! .+ �3 ,& 7 J /" �5* =� �# 25 *� :� �� 6# �9 �� �3 �6 �� �� B* 3 *� �� 6� 5� =* � �� �2 �* !�� :# �C *! �� *� *! �� 5* �� 8* !�� ��8 *B =* ( � �� #7 �5 �= *� ]� �# 3 �� �� =5 #* �� W�� � �� *= *� 8�^ O !@ � � �3 ,& 7� ��� � �� /0 �* �^ . O! %F �� �3 ,& 7 �� 60 �3 �� �� �6 �� �0 �: /= �5 �2 �= �] =* #2 5� �; ��� �� 5� #7 #* �/ �* #� �; �2 #� 6� �* W�" ��* �2 �� �#� 0� #� �� ^ , $! .. �3 ,& 2 �� 5# �" �� 0* �2 *� �5* #� �3 ��� 5� ;� �� �< =� 3 �� �6 �3 !�5 �� �� 6� 3 �0 *� ;� *9 �� 8� �# �= �# *C �� 8� �� *I �D �; �2 5* �6 *# 6* �� �6 *� 0* �= /: *� 8� *� �6 �8 *� *� 8� �: �� 8� :# �� #� 6� �; �: �� #< �� *� ^ ' !+ � � �3 ,& 7 � 7# �I �� �= �* ��5 �5 �: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �: �� �6 #� 9� �� 3 � �� 6� �3 �5� 8� ��3 * � �6 #� ��� 5� #3 �� �� =5 #* �� ��� � �� /0 �* ��� � � �� *= *� 8( �� �� D* �� 2* ��� �5� 5�/ �6 �� 8� 3 �5� =/ �#� � �# �5 �� � *C =* 25 ��� 0� �# ��0 *7 *9 �� 8* �� 5: *6 �� 3 �� �6 *3 *� 25 *� �� �� <5 �* ��� ? !, ?� � �2 5�( W�� �� F F% �@ @. �5& 7k � @ �, +O �5& 7! �� ? �. ?F �5& 7 �* 6� �� �� *� :� 60 �3 �� ;� �� 6* �]� �* #* 8� �2 =� ��� �: #� C= �� :� �8� *� �6 �8 *� *� 8� �: �� 8� :# �� #� 6� �; �: �� #< �� *� � �2 :� #0 �� ��0 �� #� �0 *7 *9 �� 8* �: �� #< �� 2= �; ��� :� 60 �3 �� ;� �� 6* F� /# �9 �� �; ��� F+ �� �� 67 �� *# *8 /D �� 6� :� �� 8� "R " O dg ov or i � *B �� �* �� �� =� #� <5 �� 8� �� �6 *� :/ 5� 3 �2 3 *� 8� �8 *� 7/ "� 5* =* �/ �2 �2 5� 3 �3 *� ��: �2 5� :� �� 3 �/ �� 9� �8 �3 �m �= �� �3 2= �� B� 8� �� �� �6 �m � 6/ =* B� 8* �8* �� �2 5�� ��: #� �# �6 �� �� �� �: ;� 6� �2 5�� #* B� �� *� �� 8� 7� =� #� <5 �� 8* �� �6 * �# �3 �� �# *� 8� ��� /� /� �9 �� 8� �2 �2 5� 3 *� m/ :# *� �8* �8 �� :� �/ 6� 3 m� /3 8� 25 �� 2* 6* <� 8� 7� m/ :# *� �8* �8 �� :� 5# *I �8 �3 m� vo de �� 6# <= *� A� #3 �# *� 8/ �� �< �� *3 8� �2 =� ;� �� 6� �; �2 �2 5� 3 * �� #3 �# *� 8� �2 �2 5� 3 *� 0* �: #� =/ :� 8* �8 �� ��5 #� 53 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* �# �� �9 �� 8� �3 8� #* �0 *� 23 *� 8� �8 �� /5 8� B* 8* �#* 2/ 5�; ��0 �� #* �0 *7 *9 �� 8* � 58� B* �8 �3 �� *� 3 *= #� ] �= �� �3 2= /� :� ��5 �= /� �� 3 �9 /2 �= 5� #2 =� 3 � 2* #* 6� 8� 3 �# �� �9 �� 8� �: �� �5� =� �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *� /0 � 2* #* 6� 8/ �2 *� :� ��5 �= �3 �/ :# *� �8* �8 *� �= �� �< �3 �/ �� 6� #* B� 8�� � �� D ef in ir an je p ri or ite ta i :� 25 *� �8* �8 �� B� �8� �* � ��= * ,� $� .W � �� �� � =� �# z a St ra te gi ju u pr av lja nj a �� 6* 3 * �� 6� #* B� 8� � �� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. .66 bos. ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � ,����� ������ ��)�� �������� ���� ��A ,�$�� � �����������Y���� ���� ��� � ��Y������ ����������� STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 167 bos. 4. Ciljevi upravljanja vodama i mjere 4.1. Polazišta pri definiranju ciljeva upravljanja vodama 4.1.1. Nivo ugroženosti op e zdravstvene situacije stanovništva Jedan od ciljeva upravljanja vodama je i osiguranje potrebnih koli ina voda odgovaraju eg kvaliteta za razne namjene koji, pored toga što je naveden u Zakonu o vodama135, proizilazi i iz javnog društvenog interesa: o uvanje i unapre enje dobrog op eg zdravstvenog stanja stanovništva. Osnovni pokazatelji op e zdravstvene situacije stanovništva, sa aspekta upravljanja vodama, su: 4.1.1.1. Obuhvat stanovništva javnim vodosnabdijevanjem136 Nivo obuhvata stanovništva javnim vodosnabdijevanjem se uobi ajeno izražava procentualno u odnosu na ukupno stanovništvo predmetnog podru ja. Na podru ju Federacije BiH javnim vodosnabdijevanjem su uglavnom opsluženi stanovnici op inskih centara, eventualno sa prigradskim naseljima priklju enim na gradske vodovode. Gledaju i po vodnim podru jima, prosje an procenat obuhvata stanovništva vodovodnim sistemima za Vodno podru je rijeke Save iznosi 60%, a za Vodno podru je Jadranskog mora 58%. Prosje no, za Federaciju BiH ovaj procenat obuhvata je oko 60%137. Pore enje ovih, sa podacima za Bosnu i Hercegovinu, ukazuje da je trend postepenog pove anja procenta obuhvata stanovništva, ustanovljen u periodu 1971.-1981.-1988. godine, zaustavljen, U navedenom periodu, ovaj procenat je rastao sa 31%, u 1971. godini, na 47% u 1981. godini, da bi 1988. dosegao vrijednost od 56%.138 I po ovim vrijednostima Bosna i Hercegovina je zauzimala pretposljednje mjesto u tadašnjoj Jugoslaviji. Pore enje sa vrijednostima procenta obuhvata u susjednim zemljama najbolje ukazuje na zaostajanje naše zemlje i Federacije BiH u razvoju vodovodnih sistema: Hrvatska, 76%139; Austrija, 86%; eška, 87%; Slova ka, 83%; Slovenija, 85%; Ma arska, 92%. Vrijednost specifi ne potrošnje vode stanovništva (doma instva i institucije, bez privrede i gubitaka) za Federaciju BiH, u prosjeku, iznosi oko 120 l/stan/dan. Ovo nažalost ne ukazuje na racionalno nisku potrošnju vode u doma instvima, blisku prosjeku u ve ini razvijenijih evropskih zemalja, ve na nedostatak dovoljnih koli ina voda u nekim sredinama. 135 lan 22. Zakona o vodama Federacije BiH: Ciljevi upravljanja vodama 136 lan 4. Zakona o vodama Federacije BiH: Javno vodosnabdijevanje ozna ava poslove zahvatanja podzemnih ili površinskih voda za snabdijevanje vodom stanovništva, njihovo pre iš avanje do stepena zdravstvene ispravnosti i dovo enje do mjesta potrošnje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahva ena koli ina ve a od 10 m3/dan. 137 Radi se, kao što je navedeno, u ukupnom stanovništvu. Procenat obuhvata u op inskim centrima se kre e izme u 94 i 98%. 138 Dugoro ni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede u SR BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1988. godina. 139 Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske, Nacrt, 2007.godina. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 168 bos. 4.1.1.2. Obuhvat stanovništva sistemima za odvo enje140 i tretman otpadnih voda Organizirani sistemi za prikupljanje i odvo enje otpadnih voda su, uglavnom, koncentrirani na op inske centre, s tim da je, za razliku od vodovodnih sistema, procenat obuhvata znatno niži. Procjene za Federaciju BiH govore da je ovaj procenat oko 33%, odnosno ovim sistemima je ukupno obuhva eno oko 761.000 stanovnika.141 Recipijenti su površinske vode. Ukupna dužina kanalizacione mreže je 2.071 km, odnosno 2,72 m/st. Komunalne otpadne vode se gotovo u potpunosti u recipijente ispuštaju bez prethodnog tretmana. Sadašnja situacija je takva da se samo od 44.500 stanovnika otpadne vode tretiraju, što procentualno iznosi samo oko 1,9% od ukupnog stanovništva Federacije BiH. 4.1.1.3. Kvalitet površinskih voda Kvalitet površinskih voda na prostoru Federacije BiH je, generalno govore i sa gledišta op e zdravstvene situacije stanovništva, ugrožen, a na nekim vodotocima ili dijelovima vodotoka i opasno narušen. Ovo se, razumljivo, uglavnom odnosi na prostor podsliva rijeke Bosne, gdje je kvalitet površinskih voda najlošiji. Najzna ajniji uzro nici zaga enja su komunalne otpadne vode stanovništva, kao koncentrirani zaga iva i, (22 aglomeracije sa preko 10.000 stanovnika142). Utjecaj zaga enja industrije, izražen ekvivalentnim brojem stanovnika, iznosi oko 2.400.000. Negativan utjecaj zaga enja površinskih voda na zdravlje stanovništva je potencijalno višestruk a ogleda se u utjecaju na kvalitet resursa vode za pi e, vode za potrebe navodnjavanja, rekreacije i sl. 4.1.1.4. Kvalitet podzemnih voda Postoje a struktura vodnih resursa podzemnih voda koje se koriste za vodosnabdijevanje stanovništva je takva da u ukupnoj koli ini zahva enih voda procentualno u estvuju sa 85%. Podzemne vode iz pukotinsko-karstnih sredina, koje su posebno osjetljive na unos zaga enja, ine 52%. Jasno je da se najizraženiji negativni utjecaji na zdravstvenu sigurnost stanovništva ogledaju u ugroženosti izvorišta vode za pi e. Zaštita ovih izvorišta je definirana važe im Pravilnikom143, kojim su odre ene tehni ke i upravne mjere koje se trebaju provoditi u cilju zaštite kvaliteta voda. Nažalost, potpuna primjena ovih mjera se ne provodi. Sistematska osmatranja kvaliteta podzemnih voda se ne provode ali se zaklju ci o kvalitetu ovog vodnog resursa mogu izvu i iz podataka o kvalitetu voda koje se zahvataju za potrebe vodosnabdijevanja stanovništva. Po ovim podacima se može zaklju iti da je kvalitet vodnih resursa podzemnih voda još uvijek, uglavnom, dobar. Za ve i dio ovih voda koje se koriste za vodosnabdijevanje, izuzev obavezne dezinfekcije, nije potreban dodatni tretman. Za podzemne vode iz integranularnih sredina podru ja podsliva rijeke Bosne i neposrednog sliva rijeke Save (Spre ko polje, prostor oko grada Orašja) evidentno je prisustvo rastvorenih jona željeza i mangana, 140 Pod ovim pojmom podrazumijevaju se sistemi za prikupljanje i odvo enje urbanih otpadnih voda ije održavanje je u nadležnosti ovlaštene organizacije. 141 Predmet posebne analize je stanje ovih kanalizacionih sistema, dotrajalost, kvalitet održavanja, te lokacije i broj ispusta u recipijente. 142 Izvor podatka: „Upravljanje kvalitetom voda na nivou rije nih slivova u Bosni i Hercegovini“, Carl Bro i REC, 2007. god. 143 Pravilnik o uvjetima za odre ivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koja se koriste ili planiraju da koriste za pi e, Sl. novine FBiH br.51/2002. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 169 bos. a u nekim zonama i nitrata.144 Posljednjih godina uo en je nepovoljan trend pogoršanja kvaliteta voda na vrelima iz pukotinsko-karstnih sredina, uglavnom kao rezultat nepažljivih aktivnosti na pripadaju im zonama prihranjivanja, što je uzrokovalo neminovnost gradnje ure aja za kondicioniranje. 4.1.1.5. Utjecaj poplava Poplave, kao prirodan fenomen, imaju negativan utjecaj prvenstveno po sigurnost stanovništva i dobara. Me utim, posljedice koje poplave ostavljaju za sobom se ogledaju po zdravstvenu situaciju stanovništva putem zaga enja resursa vode za pi e ili onemogu enju zahvatanja voda za potrebe vodosnabdijevanja. Poplavama su najugroženiji resursi podzemnih voda iz intergranularnih sredina (33% resursa voda koje se koriste za vodosnabdijevanje stanovništva), budu i da se nalaze u aluvijonima rijeka. 4.1.1.6. Zaklju ak Navedeni op i pokazatelji nivoa zdravstvene sigurnosti stanovništva na prostoru Federacije BiH ukazuju da je neophodno pove ati nivo ulaganja, a posebno i prvenstveno usmjeriti pažnju javnosti na sadašnje stanje. Kao što je ve navedeno, kvalitet voda na vodozahvatima je uglavnom dobar ali e zasigurno biti sve manje kvalitetnih vodnih resursa ukoliko se proces zaga enja voda nastavi ili intenzivira i ukoliko se zone prihranjivanja izvorišta ne zaštite. Tek na tako postavljenim osnovama bit e mogu e pristupati širenju obuhvata javnim vodosnabdijevanjem. Posebnu temu predstavlja organizacija komunalnih preduze a kojima su povjereni poslovi zahvatanja i distribuiranja voda, kao i poslovi prikupljanja, odvo enja i, u rijetkim slu ajevima, tretmana otpadnih voda. Rad i organizacija ovih preduze a je u nadležnosti op ina ili kantona, odnosno uglavnom je koncentriran na op inske centre. Stoga je i izražen nesklad u nivou organiziranja i razvijenosti. Zato e biti neophodno pristupati procesima organiziranog uvezivanja više komunalnih organizacija na osnovu ekonomskih, tehni kih i ostalih uvjeta, a sve u cilju racionalnijeg rada, pove anja kvaliteta usluga i stepena obuhvata stanovništva. 4.1.2. Sigurnost stanovništva i dobara Sigurnost stanovništva i dobara, za oblast upravljanja vodama, se ogleda nivoom zaštite prostora Federacije BiH od štetnog djelovanja voda, kao što su: poplave, poplave uzrokovane ledom, erozije i bujice. Prostor Bosne i Hercegovine, kao i Federacije BiH, posljednjih je decenija bio uglavnom pošte en poplava širih razmjera. Treba, me utim, imati na umu da je zemlje Evrope, samo u periodu 1998.-2004. godina, zadesilo preko 100 razaraju ih poplava sa oko 700 žrtava i 25 biliona eura osiguranih sredstava. Ovaj i sli ni primjeri ukazuju na svu ozbiljnost potrebe zaštite od štetnog djelovanja voda konkretnim akcijama. Sadašnja situacija, gledaju i po stanju objekata za zaštitu od voda, je takva da se, prvenstveno zbog finansijske situacije, ne uspijeva obavljati ni redovno održavanje145. Takvo stanje je osnovni uzrok nezadovoljavaju eg nivoa zaštite od štetnog djelovanja voda sa visokom rizicima od poplava, 144 Stanovništvo na prostoru Šamca i Orašja je dugi period ugroženo endemskom nefropatijom. Nema nau no dokazane povezanosti ove bolesti sa kvalitetom podzemnih voda iako se na ovaj uzrok sumnja. 145 Izuzetak ine prostori odža ke i srednje Posavine gdje se održavanje sistema za odbranu od poplava obavlja redovno i u potrebnom obimu (izuzev kosina nasipa na dionicama koje nisu deminirane). STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 170 bos. nedovršenim i neodržavanim melioracioniom sistemima i samo djelomi no saniranim ratnim ošte enjima. 4.1.3. Me unarodne obaveze i ugovori Me unarodni okvir upravljanja vodama definiran je geopoliti kim položajem Bosne i Hercegovine, odnosno pripadnoš u zemljama Mediterana – Jadranskog sliva, kao i zemljama na slivu rijeke Dunav. Položaj Bosne i Hercegovine na prostoru zapadnog Balkana, odnosno pripadnost grupi zemalja sa opredjeljenjem ka lanstvu u Evropskoj uniji (EU), najjasnije odre uje krajnji okvir u oblasti upravljanja vodama. 4.1.3.1. Evropski okvir upravljanja vodama146 Proces razvoja evropskih propisa o vodama traje skoro 30 godina. U po etku su, za zemlje lanice EU, usvojeni standardi kvaliteta za površinske vode koje se koriste za vodosnabdijevanje stanovništva. Potom, obavezuju i ciljevi kvaliteta vode za pi e i propisi o kvalitetu voda za uzgoj ribe i školjki, voda za kupanje i podzemnih voda.147 Druga faza razvoja propisa o vodama je bila zasnovana na zaklju cima Ministarskog seminara o politici voda EU iz 1988. godine na kojem je razmotrena potreba donošenja propisa EU o ekološkom kvalitetu voda, odnosno zatraženo je da se donesu prijedlozi unapre enja ekološkog kvaliteta površinskih voda u zemljama EU. Rezultat ove odluke su nove direktive o vodama kojima je uveden obavezan biološki tretman otpadnih voda (po potrebi i viši stepen), kao i o kontroli zaga enja voda nitratima sa poljoprivrednih površina. Zaga enja voda iz velikih industrijskih pogona su regulirana 1996. godine, a revidirani standardi kvaliteta vode za pi e su objavljeni 1998. godine.148 Nakon provo enja postupka konsultacija, postignut je konsenzus o potrebi donošenja jedinstvenog okvirnog pravnog instrumenta kojim bi se zamijenila dotadašnja fragmentarna politika u sektoru voda EU, što je rezultiralo prijedlogom Direktive kojom bi se uspostavio okvir za evropsku politiku voda. Kona no je Okvirna direktiva o vodama stupila na snagu 2000. godine.149 Svrha ove Okvirne direktive o vodama (ODV), lan 1., je uspostavljanje okvira za zaštitu unutrašnjih površinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda. ODV je osnovni pravni instrument od kojeg se o ekuje: da omogu i spre avanje daljnjeg pogoršanja, zaštitu i poboljšanje statusa akvati nih ekosistema, zavisnih teresti nih ekosistema i mo varnih podru ja; unapre enje održivosti korištenja voda, zasnovanoj na dugoro noj zaštiti vodnih resursa; pove anje 146 Korišten materijal publikacije: EU Water Framework Directive, Okvirna direktiva EU o vodama, Novi Sad, 2005. Urednik dr.Slavko Bogdanovi 147 Direktiva 76/464/EEC iz 1976 o zaga enjima uzrokovanim ispuštanjem odre enih materija u akvati nu životnu sredinu, Direktiva 82/176/EEC iz 1982 o grani nim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za ispuštanje žive u sektoru industrije, Direktiva 85/513/EEC iz 1983 o grani nim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za ispuštanje kadmija, Direktiva 84/156/EEC iz 1984 o grani nim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za ispuštanje žive u sektorima osim industrije, Direktiva 84/491/EEC od 1984 o grani nim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za ispuštanje heksahlorocikloheksana, Direktiva 86/280/EEC od 1986 o grani nim vrijednostima i ciljevima kvaliteta za ispuštanje odre enih opasnih supstanci uklju enih u listu Aneksa I Direktive 76/464/EEC 148Direktiva 91/271/EEC od 1991. o tretmanu komunalnih otpadnih voda Direktiva 91/616/EEC od 1991. o zaštiti voda od zaga enja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, Direktiva 80/778/EEC od 1980. koja se odnosi na kvalitet voda namjenjen ljudskoj upotrebi Direktiva 2007/60/EZ od 23.10.2007. godine o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima 149Direktiva 2000/60/EC STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 171 bos. zaštite i unapre enje akvati ne životne sredine i davanje doprinosa ublažavanju posljedica poplava i suša. ODV se zasniva na osnovnom principu po kojem se rije ni sliv, kao prirodna hidrološka cjelina, smatra optimalnom upravlja kom jedinicom. Države lanice imaju obavezu da identificiraju ova podru ja na svojim teritorijama, te da osiguraju odgovaraju e administrativne aranžmane sa odre ivanjem odgovornih organa za primjenu pravila ODV-a na svakom podru ju rije nog sliva na svojoj teritoriji.150 Direktivama o: procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, podzemnim vodama i zaga enju akvati nog okoliša opasnim supstancama se zaokružuje legislativa o vodama u EU, ije osnove predstavlja ODV, i sa kojom ine jedinstvenu cjelinu. Kasnije, juna 2008. godine, Evropski parlament i Vije e su usvojili Direktivu o Strategiji upravljanja morima151, (2008/56/EC). Direktivom se, za zemlje lanice, uspostavlja okvir za poduzimanje neophodnih mjera u cilju dostizanja ili održanja dobrog okolišnog statusa152 u morskom okolišu, najkasnije do 2020. godine. 4.1.3.2. Me unarodne konferencije o upravljanju vodama Odre ene smjernice i preporuke donesene na svjetskom nivou, istina, nemaju obavezuju i karakter ali imaju snagu uputa i me unarodno prihva enih pravila rada, te, kao takve, utje u na na in upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.153 Jedna od konferencija od utjecaja na planove upravljanja vodama skoro svih zemalja je Me unarodna konferencija o vodama i okolišu (International Conference on Water and the Environment), održana u Dablinu, Irska, januara 1992. godine. Osnovni rezultat ove Konferencije je set preporuka za provo enje akcija na lokalnom, nacionalnom i me unarodnom nivou koje se baziraju na slijede a etiri principa upravljanja vodama154: Svježa voda je ograni eno i ranjivo prirodno dobro koja je osnova za održiv život, razvoj i okoliš. Budu i da je voda u prirodi osnova života, efektivno upravljanje vodnim resursima zahtjeva sveobuhvatan pristup kojim e se povezati socijalni i ekonomski razvoj sa zaštitom prirodnih ekosistema. Efektivno upravljanje povezuje korištenje poljoprivrednog zemljišta i voda na cijelom podru ju prihranjivanja akvifera podzemnih voda. Razvoj i upravljanje sektora voda treba biti bazirano na širem u eš u, što obuhvata korisnike, planere i donosioce odluka, na svim nivoima planiranja. Šire u eš e u procesima donošenja odluka je rezultat pove ane svijesti javnosti o zna aju voda. To zna i da se odluke, tokom procesa planiranja i implementiranja odre enih projekata, donose i na najnižim nivoima odlu ivanja, sa punim u eš em javnosti i korisnika voda. Žene imaju centralnu ulogu tokom snabdijevanja, upravljanja i racionalnog korištenja voda. Centralna uloga žena, kao opskrbljiva a, korisnika i predvoditeljica zaštite okoliša, je rijetko bila prepoznata u institucionalnim planovima razvoja i upravljanja vodnim resursima. Primjena ovog 150 lan 3.1-2 Okvirne direktive o vodama, lan 3.1-2 151 “Marine Strategy Framework Directive“, (2008/56/EC), 17. juni 2008. 152 Po direktivi: Dobar okolišni status: okolišni status morskih voda koje omogu avaju ekološki diverzitet, vode koje su iste, zdrave i produktivne i da je korištenje morskog okoliša na nivou održivosti potencijala za sadašnje i budu e generacije. 153 UN konferencija o životnoj okolini, (UN Conference on the Human Environment), Štokholm, 1972. god; UN konferencija o vodama, (UN Conference on Water), Mar de Plata, 1977. god; Konferencija o okolišu i razvoju (Conference on Environment and Development), Rio de Janeiro, 1992. god; Svjetski samit o održivom razvoju, Johanesburg, 2002. god. 154 „The Dublin Statement on Water and Sustainable development“, Dublin, Ireland, 31. January 1992. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 172 bos. principa zahtjeva prepoznavanje posebnih potreba žena, kao i osnaživanje njihovog u eš a u procesima donošenja odluka i primjene planova. Voda ima ekonomsku vrijednost, po svim oblicima korištenja, i treba biti prepoznata kao ekonomsko dobro. Po ovom principu, važno je prepoznavanje osnovnog ljudskog prava na pristup istoj vodi i sanitetskoj opremi po snošljivoj cijeni. Neprepoznavanje ekonomske vrijednosti voda dovodi do ugrožavanja stanja okoliša i vodnih resursa. Upravljanje vodama kao ekonomskim dobrom je važan put ka dostizanju efikasnog korištenja, a ujedno i put ka konzerviranju i zaštiti vodnih resursa. Navedena etiri principa upravljanja vodama (Dablinski principi) su osnova koncepta integriranog upravljanja vodama, koji se zaklju cima ove Konferencije, i svo vrijeme nakon toga, promovira kao osnova razvoja nacionalnih sektora voda. Integrirano upravljanje vodama je proces kojim se promovira koordinirani razvoj i upravljanje vodama, zemljištem i pripadaju im prirodnim resursima radi ostvarenja maksimalnih ekonomskih i socijalnih koristi, na ravnopravnoj osnovi, bez ugrožavanja održivih vitalnih ekosistema. Važan aspekt integriranog upravljanja vodnim resursima je uklju ivanje op e društvene dimenzije, što podrazumijeva: (i) Koordinaciju aktivnosti sektora voda sa ostalim sektorima uz definiranje razvojne politike, na svim nivoima odlu ivanja; (ii) Uklju ivanje svih zainteresiranih strana-subjekata155 u procese odlu ivanja. To, naravno, podrazumijeva op e društvene napore u polju edukacije stanovništva kako bi zainteresirana lica imala neophodno znanje za puno uklju enje u procese donošenja odluka; (iii) Podrazumijevanje da odluke o planiranju razvoja, bilo kojeg sektora (proizvodnja hrane, transportna strategije, razvoj energetike, razvoj urbanih centara), moraju uklju ivati i utjecaje na sektor voda; (iv) U procese donošenja odluke, pri upravljanju odre enim vodnim podru jem, potrebno je ulaziti i na osnovu podataka koji se odnose na stanje ekonomije, sociologije, obilježja okoliša i sl. Treba znati da integrirano upravljanje vodnim resursima podrazumijeva novi na in razmišljanja, pa shodno tome i djelovanja, koji prije nudi vodilje za konceptualni okvir rada nego konkretne i decidne upute. Sa druge strane, uvo enje ovakvog na ina upravljanja vodnim resursima, samo po sebi, ne mora podrazumijevati nikakve nove institucije. Ono što se zahtjeva je promjena uobi ajenog na ina rada i razmišljanja tako da se gleda šire od svoje konkretne oblasti i da se shvati da zadaci i aktivnosti sektora voda ne mogu biti neovisni od aktivnosti ostalih sektora. Pored navedenog, ovakvim na inom upravljanja vodama se promovira element decentralizacije putem osnaženog utjecaja zainteresiranih strana, sa proširenjem podru ja procesa donošenja odluka do najnižih nivoa. To je sistematski proces održivog razvoja po kojem se upravljanje i korištenje vodnih resursa vrši u kontekstu društvenih, ekonomskih i okolišnih ciljeva. Ukratko, to je koncept koji se zasniva na me usobnoj ovisnosti mnogih korisnika ograni enih vodnih resursa (pove anje zahva enih koli ina voda za navodnjavanje – pove anje zaga enja sa poljoprivrednih površina – manje raspoloživih kvalitetnih koli ina za potrebe navodnjavanja i industrije). Mnogo je primjera koji ukazuju da je neure en i nekontroliran na in unisektorskog korištenja vodnih resursa štetan i neodrživ. 155 „Stakeholdres“ – termin iz engleskog jezika koji se u ovom dokumentu koristi kao „zainteresirana strana“ (pravna i fizi ka), u skladu sa zaklju cima „Konvencije o pristupu informacijama i u estvovanju javnosti o odlu ivanju i pristupu pravosu u po pitanjima okoliša“, Aarhus, 1998. Terminom se obuhvataju: razna ministarstva van sektora voda zadužena za prostorna i razvojna pitanja, za privredu, zdravstvo, energetiku, ekologiju, saobra aj, ekonomiju. Tako er, predstavnike lokalnih zajednica, nau ne institucije, sportska udruženja, nevladine organizacije, grupe gra ana i sl. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 173 bos. 4.1.3.3. Milenijski razvojni ciljevi (MRC) Usvajanje Milenijske deklaracije, septembra 2000. godine, od strane 189 lanica Ujedinjenih naroda (UN) je bio važan momenat za globalnu saradnju u 21. vijeku156. Deklaracija je postavila klju ne izazove sa kojima se susre e ovje anstvo na pragu novog milenija, odgovore na ove izazove i ustanovila konkretne mjere za ocjenu napretka u me usobno povezanim ciljevima i zadacima o razvoju, upravljanju, miru, sigurnosti i ljudskim pravima. Deklaracijom su postavljeni, kao program na svjetskom nivou, 8 uzajamno povezanih razvojnih ciljeva. Tako er, definirani su brojni zadaci za ostvarenje ovih ciljeva do 2015. godine. Radi se o op em, globalnom programu ostvarenja blagostanja u svijetu, zaštiti i promociji ljudskih prava, o programu oko kojeg se trebaju okupiti i sara ivati svi akteri razvoja, javni i privatni sektor, lokalna zajednica, civilno društvo, NVO-i itd., rade i na globalnom i lokalnom nivou. Svakako da se upravljanjem vodama može dati zna ajan doprinos u procesu ostvarenja MRC-a. Ni ekonomski ni socijalni razvoj se ne mogu omogu iti bez sigurnog pristupa vodnim resursima i jasno je da ostvarenje ve ine MRC-a ovisi o na inu upravljanja vodama. Integrirano upravljanje vodnim resursima je na tragu održivog upravljanja što je, zapravo, put podržavanju ostvarenja MRC-a157. Aktivnosti dostizanja MRC-a daju priliku preispitivanja i modificiranja sadašnje paradigme razvoja po kojoj nacionalni razvoj i strategija ublaženja ili eliminiranja siromaštva, osnažuju višezna nu ulogu koju na in upravljanja vodama ima u aktivnostima ekonomskog razvoja i zaštite okoliša. Na ini i podru ja gdje sektor voda može direktno doprinijeti ostvarenju MRC-a su prikazani kroz svakih od 8 MRC-a: MRC 1: Uklanjanje siromaštva i gladi: voda i upravljanje vodnim resursima su esencijalni za ekonomski razvoj a, ujedno, i direktno omogu avaju bolje uvjete života za siromašne slojeve stanovništva. Siromašni regioni su ranjivi na utjecaje poplava, suša i ostalih za vode vezanih prirodnih katastrofa, što je podru je rada sektora voda; MRC 2: Dostizanje sveobuhvatnosti osnovnog obrazovanja: za našu zemlju, pa tako i Federaciju BiH, ovdje se može govoriti o kvalitetu osnovnog obrazovanja koje je u vezi sa sigurnim vodosnabdijevanjem i eliminiranjem oboljenja vezanih za zaga enu pitku vodu (obi no sa lokalnih vodovoda u ruralnim sredinama); MRC 3: Unapre enje jednakosti polova i podrška ženama: žene su obi no primarni korisnici voda, kako u doma instvima, tako i u proizvodnim aktivnostima (npr. poljoprivreda). Pored toga, primjena Dablinskih principa omogu ava ženama snažnije u eš e u procesima odlu ivanja; MRC 4: Reduciranje smrtnosti djece: op e zdravstveno stanje najmla e populacije je direktno ovisno o stanju okoliša gdje pravilno vodosnabdijevanje i sanitacija imaju klju nu ulogu; MRC 5: Unapre enje zdravog materinstva: Bolesti uzrokovane zaga enom vodom unutar porodica više napadaju žene. Stoga poduzimanje mjera ka kvalitetnijem vodosnabdijevanju pozitivno djeluje na zdravlje materinstva; 156 Korišten materijal: Izvještaj o humanom razvoju – milenijski razvojni ciljevi – BiH 2003.“, UNDP BiH 2003. godine i „Handbook for Developing Integrated Water Resources Management and Water Efficency Strategies“, Global Water Partnership, 2006. 157 Treba znati da se integriranim upravljanjem vodnim resursima ne podržava samo ostvarenje MRC-a ve i dugoro ni ekonomski razvoj, smanjenje siromaštva i zaštita okoliša. Ovakav na in upravljanja vodama nije samo plan aktivnosti kreiran da dovede do odre enih ciljeva ve na in razmišljanja kojim se naglašava multisektoralno planiranje razvoja, što se MRC-om i podrazumijeva. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 174 bos. MRC 6: Suzbijanje HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti: Kvalitetno vodosnabdijevanje, kao i efektivno upravljanje vodnim resursima na lokalnim nivoima, mogu pomo i smanjenju bolesti vezanih za vode; MRC 7: Osiguranje održivosti okoliša: Voda ima klju nu ulogu u održivom korištenju prirodnih resursa. U mnogim podru jima glavni okolišni problemi, bilo da se radi o zaga enju okoliša, erozijama ili gubitku biodiverziteta, su vezani za vode. Direktan doprinos koji sektor voda može dati ostvarenju ovog cilja je dostizanje uravnoteženog odnosa izme u ekonomskog razvoja i okolišne održivosti. MRC 8: Razvoj globalnog partnerstva za razvoj: Voda je prirodni resurs koji ne poznaje granice, a mnogo je sredina gdje je saradnja po pitanju korištenja voda, na održivim osnovama, neophodna. Ono što se tako er dijeli me u mnogim regionima i zemljama je op a predanost ostvarenju MRC-a, a budu i da su vode od klju ne važnosti za ostvarenje ovih ciljeva, saradnja po pitanju upravljanja ovim resursom je od velike važnosti. 4.1.3.4. Relevantni ugovori i konvencije Pripadnost prostora Bosne i Hercegovine rije nom bazenu Dunava i slivu Jadranskog mora odre uje ili e u skoroj budu nosti odre ivati, specifi ne okvire upravljanja vodama i osnove me udržavne saradnje koji su odre eni konvencijama, ugovorima i sporazumima: Konvencija za zaštitu rijeke Dunav (Dunavska konvencija) Odlukom o ratifikaciji Konvencije o saradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav158 Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze definirane ovom Konvencijom. Ciljevi i principi saradnje zemalja potpisnica Konvencije su159: Zemlje potpisnice e težiti postizanju ciljeva održivog i pravednog upravljanja vodama, što uklju uje i o uvanje, poboljšanje i racionalnu upotrebu površinskih i podzemnih voda u slivu gdje god je to mogu e. Ugovorne strane e sara ivati po osnovnim pitanjima upravljanja vodama, te poduzimati odgovaraju e zakonske, administrativne i tehni ke mjere da bi se održalo ili poboljšalo stanje okoliša i kvaliteta voda sliva Dunava. Zemlje potpisnice razumijevaju hitnost poduzimanja mjera za ublažavanje zaga enja i racionalnije potrošnje voda, kao i hitnost mjera ka održivoj upotrebi voda. Ovaj je cilj posebno usmjeren ka postizanju održive upotrebe vodnih resursa za komunalne, industrijske i poljoprivredne svrhe. Princip zaga iva pla a i princip predostrožnosti predstavljaju osnov svih mjera za zaštitu voda sliva Dunava. Saradnja u sektoru voda mora biti usmjerena ka održivom upravljanju vodama, odnosno ka kriterijima stabilnog i ekološki sigurnog razvoja koji su istovremeno usmjereni ka: (1) održavanju op e kvalitete života; (2) održanju trajnog pristupa prirodnim resursima; (3) izbjegavanju trajnih šteta po okoliš i zaštitu eko sistema, odnosno provo enje preventivnog pristupa. Za provo enje ove Konvencije, oformljena je Me unarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Be u. 158 Sl. glasnik Bosne i Hercegovine br.1/05 od 25.1.2005. godine 159 Citat iz lana 2. Konvencije STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 175 bos. Konvencija o zaštiti i korištenju prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera (Helsinška konvencija) Konvencija je potpisana marta 1992. godine u Helsinkiju a nastala je kao odraz potreba da se na me unarodnom nivou definiraju mjere za spre avanje, kontrolu i smanjenje ispuštanja opasnih tvari u vodni okoliš. Konvencijom se definira op a me unarodna saradnja i okvir aktivnosti o zaštiti me unarodnih površinskih i podzemnih voda. Op i cilj Konvencije je zaštita površinskih i podzemnih voda putem prevencije, kontrole i smanjenja prekograni nog utjecaja. Od zemalja potpisnica se traži da kreiraju i slijede realne, razumne i, na ekološkim osnovama definirane, planove o upravljanju vodama. Konvencijom su definirana na ela upravljanja vodama: predostrožnost, u cilju izbjegavanja mogu ih prekograni nih posljedica ispuštanjem štetnih tvari, na elo zaga iva pla a, po kojem troškovi mjera za spre avanje, kontrolu i redukciju zaga enja snosi zaga iva , te na elo da vodnim resursima treba upravljati tako da se ne dovodi u pitanje mogu nost budu ih generacija da zadovolje vlastite potrebe, odnosno na elo održivog upravljanja vodama. Za zemlje potpisnice su odre ena pravila djelovanja sažeta u slijede em: (1) spre avanje, kontrola i smanjenje emisije zaga iva a na mjestu nastanka; (2) provo enje monitoringa stanja prekograni nih voda; (3) razmjena informacija; (4) odgovornost za pri injenu štetu; (5) informiranje javnosti. Potpisivanje i ratificiranje ove Konvencije država Bosna i Hercegovina još nije u inila. Okvirni sporazum o slivu rijeke Save Regionalna saradnja zemalja koje gravitiraju rijeci Savi definirana je Okvirnim sporazum o slivu rijeke Save,160 kojim je dogovoreno: (i) uspostavljanje me unarodnog režima plovidbe; (ii) uspostavljanje održivog upravljanja vodama; (iii) poduzimanje mjera u cilju spre avanja ili ograni avanja štetnih posljedica od voda i (iv) uspostavljanje mehanizama za kreiranje efikasne multilateralne saradnje zemalja podsliva rijeke Save. Ugovor o ure enju vodoprivrednih odnosa sa Republikom Hrvatskom Bilateralni odnosi sa susjednom Republikom Hrvatskom iz oblasti upravljanja vodama odre eni su posebnim dokumentom o ure enju odnosa u oblasti voda izme u dviju zemalja, od zajedni kog interesa (Ugovor izme u Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o ure enju vodoprivrednih odnosa161), a na osnovu Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera – Helsinška konvencija. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zaga ivanja (Barcelonska konvencija) Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zaga enja, zajedno sa Protokolom o prevenciji zaga enja od odlaganja otpada iz brodova i aviona, potpisana je 1976. a na snagu je stupila 1978. godine. Svrha ovih dvaju dokumenata je ograni enje zaga enja u regionu Mediterana. Konvenciju su potpisali predstavnici 21 zemlje koje izlaze na Sredozemno more,162 a odluka o ratifikaciji je objavljena 1977.163 160 Sl. glasnik BiH br.8/2003. – Me unarodni ugovori 161 Sl. list RBiH, posebno izdanje-me unarodni ugovori, br.6, od 25.12.2006. god. 162 Me u njima i tadašnja Jugoslavija 163 Sl. list SFRJ (Me unarodni ugovori) br.12/77 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.1. POLAZIŠTA PRI DEFINIRANJU CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 176 bos. Konvencija predvi a saradnju i razmjenu informacija me u državama potpisnicama u situacijama iznenadnih zaga enja sa ciljem smanjenja ili otklanjanja pri injenih šteta. Svrha Konvencije je davanje podrške principima održivog razvoja u podru ju Mediterana, kao i smanjenje i, ako je mogu e, spre avanje unosa zaga enja u obalne vode. Zemlje potpisnice posebnu pažnju usmjeravaju na slijede e tipove zaga enja: (i) zaga enja uzrokovana odlaganjem otpada iz brodova i aviona; (ii) zaga enja od brodova; (iii) zaga enja uzrokovana istraživanjima i eksploatacijama sirovina na morskom dnu i obalnom pojasu i (iv) zaga enja uzrokovana kontinentalnim aktivnostima. Osnovni principi djelovanja po ovoj Konvenciji su sažeti u slijede em: (i) predostrožnost i prevencija; (ii) zaga iva pla a i isti; (iii) integralna kontrola zaga enja kroz upravljanje vodnim resursima obalnih podru ja; (iv) slobodan pristup informacijama o stanju okoliša i (v) izvještavanje o koli inama zaga enja voda, tla i zraka. Kao što je navedeno, tadašnja Jugoslavija je potpisala i ratificirala Barcelonsku konvenciju 1977. godine. Država Bosna i Hercegovina je aktom o sukcesiji (Sl. list R BiH br.15/95 i Sl. list R BiH br.15/95) niz me unarodnih obaveza, koje se odnose na okoliš, unijela u svoj pravni sistem. Me u njima i predmetnu Barcelonsku konvenciju 1.3.1992. godine, kao i protokole 2 (1.3.1992.), 3 (1.3.1992.), 5 (22.10.1994.) i 6 (22.10.1994.). Me unarodna konvencija o spre avanju zaga ivanja mora naftom Potpisana u Londonu 1954. a stupila na snagu 1958. godine, ova Konvencija je od strane tadašnje Jugoslavije prihva ena 1973. godine164. Država Bosna i Hercegovina je ovu Konvenciju ratificirala 1994. godine.165 Me unarodna konvencija o zaštiti od zaga enja mora sa brodova Potpisana u Londonu 1973. godine a stupila na snagu 1983. godine. Tadašnja Jugoslavija ju je prihvatila 1985.166 a država Bosna i Hercegovina 1994. godine.167 Konvencija o pristupu informacijama, u estvovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosu u po pitanjima okoliša (Arhuška konvencija)168 Konvencija je potpisana 1998. godine u Arhusu, Danska, a nastala je na osnovu prepoznate potrebe da se u polju zaštite okoliša unaprijedi mogu nost pristupa informacijama i u estvovanje javnosti u donošenju odluka kako bi se doprinijelo kvalitetu i primjenjivosti donesenih odluka, te kako bi se javnosti pružila prilika da iskaže stav i mišljenje o odre enim projektima. Postupak ratifikacije ove Konvencije od strane BiH je okon an septembra 2008. godine.169 164 Sl. list SFRJ MU 60/73 i 53/74 165 Sl. list R BiH 13/94 166 Sl. list SFRJ MU 2/85 167 Sl. list R BiH br.13/94 168 „Convention on access to information, public participation in decision making and access to justice in environment matters“, Aarhus, Denmark, 25 june 1998. 169 Sl. glasnik BiH br.8/08 – Me unarodni ugovori, od 15.9.2008. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4 CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.2. OP I CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 177 bos. 4.2. Op i ciljevi upravljanja vodama Zakonom o vodama Federacije BiH (ZOV) je Strategija upravljanja vodama prepoznata kao osnovni planski dokument razvoja oblasti upravljanja vodama, sa jednim od sastavnih dijelova: ciljevi i pravci zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održivog korištenja voda. Strategijom je, kao što ZOV navodi, potrebno odrediti politiku upravljanja vodama Federacije BiH, odnosno odrediti pravce djelovanja po pitanjima zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održivog korištenja voda. Na osnovu sagledanog stanja u podru ju upravljanja vodama Federacije BiH i definiranih polazišta, odre eni su i opisani ciljevi upravljanja vodama za zacrtani planski period do 2020. godine, odnosno odgovaraju e mjere koje se imaju provesti radi ostvarenja ciljeva. Postavljanje, definiranje i obrazlaganje ciljeva Strategije ima slijede i hijerarhijski raspored: Op i ciljevi upravljanja vodama se mogu nazvati i vizijom razvoja, što predstavlja skup ciljeva navedenih u Zakonu o vodama Federacije BiH, ( lan 22.), a koji su: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema170; umanjenje šteta uzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda; osiguranje potrebnih koli ina vode odgovaraju eg kvaliteta za razne namjene i podsticanje održivog korištenja voda, uzimaju i u obzir dugoro nu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihovog kvaliteta. Navedeni ciljevi se odnose na osnovne djelatne oblasti upravljanja vodama: zaštita voda, zaštita od voda i korištenje voda, uz podsticanje održivog upravljanja vodama, što je prepoznato kao javni interes i što predstavlja odrednicu razvoja ove oblasti. Pojam održivo upravljanje vodama, ne u kontekstu dostizanja takvog na ina upravljanja ve kao ideja odnosno osnova razmišljanja, podrazumijeva neophodnu promjenu fokusa interesovanja i djelovanja unutar oblasti upravljanja vodama. U dosadašnjem periodu ova oblast je bila usmjerena 170 “Stanje površinskih voda”- ozna ava stanje vodnog tijela površinskih voda koje je odre eno njegovim ekološkim ili hemijskim stanjem, uzimaju i ono koje je lošije; “Vodno tijelo površinskih voda” – ozna ava izolovan i posebno posmatran dio površinske vode kao što je: jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojas obalne morske vode; “Stanje podzemnih voda” – ozna ava stanje vodnog tijela podzemnih voda koje je odre eno njegovim kvantitativnim ili hemijskim stanjem, uzimaju i ono koje je lošije; Op i ciljevi upravljanja vodama Federacije BiH Ekonomski okvir Institucion. okvir Korištenje voda Zaštita voda Zaštita od voda Pravni okvir Strateški i operativni ciljevi upravljanja vodama, po oblastima, sa odgovaraju im mjerama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4 CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.2. OP I CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 178 bos. ka osiguranju potrebnih koli ina voda za vodosnabdijevanje stanovništva, proizvodnju hrane i zadovoljenje potreba energetike i industrije. Prepoznavanje potreba okoliša je rijetko razmatrano. esto se izme u ova dva vida potreba za vodom stavljao znak konflikta, odnosno neophodnog izbora: zadovoljiti ili stanovništvo ili okoliš. Zaklju cima Konferencije o okolišu i razvoju171 iz Rija 1992. godine, napravljen je zaokret u razmišljanju o modernom upravljanju vodama. Centralni princip je ukazivanje na me uovisnost života stanovništva i okoliša. Drugim rije ima, osiguranje voda za opstanak okoliša zna i indirektno korištenje voda za potrebe stanovništva. Upravljanje vodama treba biti organizirano tako da je koli ina, kvalitet i pouzdanost voda zasnovana na održanju ekoloških funkcija od kojih stanovništvo ovisi, a koje imaju biti o uvane tako da korištenje voda ne ugrožava održivost akvati nih i pripadaju ih ekoloških sistema. 171 United Nations Conference on Environment and Development (UNCED), Rio, 1992. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 179 bos. 4.3. Ciljevi upravljanja vodama i mjere po oblastima 4.3.1. Uvod Hijerarhijski poredak ciljeva, prikazan u stavci 4.2., prvenstveno podrazumijeva definiranje strateških ciljeva kojima se odre uju generalni pravci djelovanja po pojedinim oblastima upravljanja vodama. Nakon toga su odre eni operativni ciljevi sa mjerama za realiziranje koji predstavljaju „korake“ po pravcima djelovanja ka strateškim ciljevima. U narednoj tabeli je dat prikaz ciljeva upravljanja vodama, po pojedinim oblastima: R. broj Pravni okvir Strateški ciljevi: 1 Pravna reforma sektora voda, koja proizilaze iz potrebe za prilago avanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago avanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja BiH EU Operativni ciljevi: 1 Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU 2 Ciljevi koji proizilaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija Ekonomski okvir Strateški ciljevi: 2 Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem kao cjelinu, uz ve u zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodnim resursima 3 Poboljšanje efikasnosti, unaprje enje transparentnosti i pove anje odgovornosti u upravljanju vodama 4 Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvo enje ekonomske cijene vode Operativni ciljevi: 3 Ekonomski racionalnije i okolinski prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i realiziranje mjera za prelazak sa postoje e prakse upravljanja ponudom na upravljanje potražnjom za vodom 4 Postupni prelaz na sistem koji bi osigurao dugoro no održivo finansiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokri e troškova od korisnika usluga ili iz drugih izvora. 5 Poboljšanje procesa odlu ivanja o vidovima korištenja vodnih resursa Institucionalni okvir Strateški ciljevi: 5 Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provo enje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda. Operativni ciljevi: 6 Institucionalno ja anje sektora voda Federacije BiH 7 Osnaženje stru nih kapaciteta 8 Intenziviranje saradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode 9 Uspostavljanje referentne(ih) i ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda 10 Poboljšanje sistema dojave i efikasnog reagiranja u slu ajevima pojave akcidentnih i iznenadnih zaga enja voda Korištenje voda Strateški ciljevi: 6 Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja 7 Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 180 bos. Operativni ciljevi 11 Pove anje obuhvata javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 60% na približno 80% na kraju planskog perioda Strategije 12 Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sistemima za oko 15% 13 Racionalno korištenje, zaštita, unapre enje stanja i o uvanje vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javnog vodosnabdijevanja 14 O uvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta korištenja i zaštite iz Zakona o vodama FBiH, u skladu sa o ekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta i op eg ekonomskog napretka Zaštita voda Strateški ciljevi 8 Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvati ne flore i faune i potreba korisnika voda Operativni ciljevi 15 Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora 16 Smanjenje tereta zaga enja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda 17 Smanjenje emisije štetnih i toksi nih materija koje produciraju pojedini industrijski zaga iva i kroz uspostavljanje sistema dozvoljenog ispuštanja i principa "zaga iva pla a" 18 Smanjenje koli ina zaga enja koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa ure enih i “divljih” deponija krutog otpada 19 Smanjenje zaga enja od poljoprivrednih aktivnosti 20 Smanjenje zaga enja od aktivnosti vezanih za upravljanje šumama 21 Izgradnja sistema za prikupljanje, odvo enje i tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000 stanovnika 22 Smanjenje zaga enja od saobra aja 23 Uspostavljanje zašti enih podru ja u skladu sa Zakonom o vodama FBiH Zaštita od voda Strateški ciljevi 9 Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama Operativni ciljevi 24 Obnova i sanacija postoje ih, te izgradnja i održavanje sistema zaštitnih vodnih objekata u cilju pove anja stepena sigurnosti odbrane od poplava 25 Izrada i donošenje planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda 26 Smanjenje erozije 27 Uspostavljanje Programa za borbu protiv suše 28 Prevencija i spremnost za slu aj katastrofe-rušenja ili prelivanja brana STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 181 bos. 4.3.2. Pravni okvir 4.3.2.1. Metodološki pristup Da bi se, u pogledu pravnih i institucionalnih aspekata upravljanja vodama u Federaciji BiH, mogao formulirati jedan logi an i konzistentan koncept i da bi se mogli pravilno odrediti ciljevi, rokovi i odgovaraju e mjere za njihovo postizanje u okviru tog koncepta, u ovom poglavlju su sadržana objašnjenja zbog ega su izabrani odre eni pristupi. 4.3.2.1.1. Razlozi za reviziju vodnog prava i propisa o vodama U osnovi, postoji dva bitna razloga za temeljnu reviziju vodnog prava i propisa o vodama Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, raspadom SFRJ i nastankom novih država na tom prostoru, nastala je potreba da se, u novim uvjetima i na nov na in definiraju svi odnosi u društvu povodom voda, da se na adekvatan na in uredi uloga države u upravljanju vodama, odnosno uloga svih organa javne vlasti kojima je zadatak da štite javni interes na ovom polju, osiguraju sigurnost stanovništva u svim aspektima povezanima sa vodama i da osiguraju ravnopravan tretman svih privrednih subjekata kojima je voda u bilo kom pogledu potrebna za obavljanje njihovih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Ta uloga savremene države, koja uvijek zavisi od ustavne strukture zemlje, bitno je razli ita od uloge koju je ranije imala socijalisti ka država u uvjetima sveobuhvatnog režima društvene ili državne svojine. Ovi razlozi nisu specifi ni samo za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, ve bi se moglo re i da su isti i za sve zemlje u tranziciji od socijalisti ke kao tržišnoj ekonomiji i demokratski ure enim društvima. Radi se o procesu koji je, u raznim fazama, u toku u svim zemljama jugoisto ne Evrope, osim Gr ke. Transformiranje ranijeg društvenog, odnosno državnog sistema vodoprivrede u moderni sistem upravljanja vodama je proces koji nije jednostavan, niti se može okon ati za kratko vrijeme preduzimanjem jednokratnih „tranzicionih“ mjera. To pokazuju savremena iskustva ne samo u zemljama u susjedstvu ve i u drugim zemljama centralne i isto ne Evrope. Šire gledaju i, zapravo se na cijelom evropskom kontinentu može zapaziti velik napor da se tradicionalni sistemi upravljanja vodama u raznim državama transformiraju kako bi se osigurao uspješniji odgovor na izazove koje donose pove ani zahtjevi za vodom, pove ana opasnost od daljnjih zaga enja voda i ugrožavanja akvati nih i zavisnih terestri nih ekosistema do kojih dovodi društveni razvoj i, u isto vrijeme, neophodnost efikasnog odgovora na posljedice klimatskih promjena koje se esto javljaju u vidu ranije rijetko zabilježenih poplava ili pove anih suša. Osim ovih razloga za promjene u sistemu upravljanja vodama za koje bi se moglo re i da su inherentni samom procesu tranzicije u kojem se zemlja nalazi i potrebama izazvanim promjenama u prirodi, odluka BiH da se uklju i u evropske integracione procese, posebno potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom (16. juna 2008. godine) i njegovom ratifikacijom (22. oktobra 2008. godine), sobom nosi i vrlo konkretne i precizne zahtjeve u odnosu na na in kako u Bosni i Hercegovini treba da se upravlja vodama. Kao dio sveobuhvatne politike EU, dakle politike koja postavlja odre ene zahtjeve za promjenama, pred sve segmente država koje žele da postanu kandidati za lanstvo u EU i, u odre enom momentu, lanice EU, i sistem upravljanja vodama Federacije BiH se suo ava za brojnim i složenim zahtjevima na tom polju. U najkra em, radi se o zahtjevu da se u BiH u potpunosti prihvati i primjenjuje pravo EU koje se odnosi na vode i zaštitu životne sredine (kao neposredni širi okvir upravljanja vodama), tj. onaj dio Community Acquisa kojim se ta pitanja ure uju u EU. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 182 bos. 4.3.2.1.2. Razlozi za institucionalnu reformu Strukturne promjene u društvu i državi do kojih je došlo tokom 90-ih godina prošlog vijeka razlog su da su se institucije nadležne za upravljanje vodama, kao i brojni propisi o vodama, u velikoj mjeri pokazale neadekvatnim ili potpuno neprilago enim novim uvjetima. Zakonom o vodama iz 2006. godine zapo et je i proces institucionalnih promjena u upravljanju vodama. Time su osigurane osnovne pretpostavke za daljnju izgradnju institucionalnog sistema upravljanja vodama koji e biti u stanju da na adekvatan na in odgovori na izazove upravljanja vodama Federacije BiH i Bosne i Hercegovine i da se osigura realiziranje ciljeva utvr enih ovom Strategijom. 4.3.2.1.3. Neke op e karakteristike Strategije i trenutka u kome se donosi u pogledu ciljeva i rokova Strategija upravljanja vodama je ZOV-om iz 2006. godine definirana kao instrument kojim se odre uje politika voda Federacije BiH. Njen sadržaj, nadležnost i postupak za pripremu i donošenje tako er su elementi utvr eni Zakonom. Strategija se donosi na period od 12 godina i predvi eno je da se donese do 2009. godine. Ne ulaze i ovdje u prikaz i analizu zakonom utvr enih elemenata sadržaja Strategije, potrebno je ukazati na injenicu da je najve i broj tih elemenata identi an elementima sadržanim u Okvirnoj direktivi EU o vodama (ODV), posebno obaveznim elementima planova upravljanja rije nim slivovima. Kako je Okvirna direktiva instrument politike i kako mora biti transponirana u nacionalne pravne sisteme država lanica, ona se na odgovaraju i na in može transponirati u pravni sistem Federacije BiH samo putem obavezuju ih propisa (tj. zakona i sekundarnih propisa za izvršenje zakona). U slu aju Federacije BiH, transpozicija Okvirne direktive je, prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH, izvršena u visokom stepenu ve ZOV-om FBiH iz 2006. godine. Me utim, pravi obim i kvalitet transpozicije Community Acquisa bit e neophodno ocjeniti tokom i u okviru primjene SSP-a, pri emu bi bilo neophodno prethodno donijeti veliki broj podzakonskih akata. Ovdje se, zapravo, postavlja pitanje kakav pristup zauzeti u odre ivanju obima i sadržaja Strategije. Strategija sigurno ne e odgovoriti svojoj svrsi ako se njome samo ponove opredjeljenja Zakona o vodama iz 2006. godine. Njome se mora dati nešto više, tj. njome se, za pravni okvir, mora otvoriti jasna perspektiva u vremenu za razvoj konzistentnog sistema propisa o vodama u potpunosti u skladu sa zahtjevima EU. Imaju i u vidu naprijed izložene razloge zbog kojih je temeljna strukturna promjena sistema upravljanja vodama u Federaciji BiH, ali isto tako i na nivou BiH, neminovna, ini se logi nim zaklju ak da se pred Strategiju upravljanja vodama, kao instrument dugoro ne politike Federacije BiH, postavlja zahtjev da, s jedne strane, bude oblikovana na takav na in da, u prvom redu, sadrži op e, strateške ciljeve, pravac institucionalnih i pravnih promjena u oblasti upravljanja vodama, izazvanih unutrašnjim razlozima Federacije BiH i BiH, a potom i uže, operativne ciljeve. S druge strane, Strategijom se moraju jasno odrediti kratkoro ni i srednjoro ni ciljevi koji se moraju posti i kako bi se u sistem upravljanja vodama Federacije BiH i BiH inkorporirali svi zahtjevi EU koji se odnose na upravljanje vodama, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Preciznije re eno, ovaj segment Strategije koncentrira se na punu transpoziciju propisa EU o vodama, uglavnom kroz podzakonske akte za ije donošenje su rokovi utvr eni Zakonom o vodama iz 2006. Strategijom je, u izvesnoj mjeri, utvr en fleksibilniji vremenski okvir od zakonskog jer je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju utvr en rok od šest godina za potpunu transpoziciju odgovaraju ih propisa o vodama EU i za njihovu primjenu u BiH. Osim toga, Strategijom se utvr uje precizna vremenska dinamika za izvršenje obaveza koje Federacija BiH mora ispuniti u skladu sa odre enim rokovama utvr enim SSP-om. Najvažniji cilj upravljanja vodama Federacije STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 183 bos. BiH i Bosne i Hercegovine jeste postizanje potpune usaglašenosti doma eg sistema pravnih normi o (upravljanju) vodama sa Communioty Acquisom i njihova puna primjena i osigurano provo enje. Oba ta aspekta, koji su jasno vidljivi i dovoljno definirani u trenutku pripreme Strategije, moraju biti harmoni no i konzistentno razvijena u Strategiji jer e se samo na taj na in posti i da ista bude jedan svrsishodan i primjenjiv instrument na koji e se Federacija BiH s pouzdanjem oslanjati u preduzimanju svih pravnih i institucionalnih zahvata u sistemu upravljanja vodama, ije preduzimanje predstoji na putu ka EU u godinama primjene Strategije. Pored izloženog, mora se imati u vidu i to da e na vitalne elemente Strategije (naro ito na obim, strukturu, vremenski redoslijed i dinamiku promjena), pored obaveza utvr enih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, odlu uju i utjecaj imati sadržaj programa za provo enje SSP-a i rokovi koji budu utvr eni u predstoje im pregovorima BiH sa Komisijom Evropskih zajednica172 o inkorporiranju i primjeni prava EU koje se odnosi na vode u pravni sistem BiH. Stoga je jasno da Strategija mora biti dovoljno fleksibilna da omogu i pridržavanje rokova i uvjeta koji budu usaglašeni sa Komisijom, da ne bude usko grlo ili prepreka procesu priklju enja BiH Evropskoj uniji, a posebno da ne bude politi ka podloga za donošenje takvih pravnih i institucionalnih rješenja kojima bi se, u suštini, izbjegavala ili otežavala primjena zahtjeva EU na ovom polju. Kao rezime, može se re i da se Strategijom, kad je rije o pravnom i institucionalnom okviru upravljanja vodama, nastoji utjecati na ostvarenje slijede eg strateškog cilja: Strateški cilj 1: Pravna reforma sektora voda, koja proizilazi iz potrebe za prilago avanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago avanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja BiH Evropskoj uniji 4.3.2.2. Strateški cilj 1: Pravna reforma sektora voda, koja proizilazi iz potrebe za prilago avanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago avanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja BiH Evropskoj uniji 4.3.2.2.1. Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU Ciljevi koji se žele posti i i svrhe zbog kojih se donose propisi o vodama u EU su brojni ali se ne e pogriješiti ako se, u najsažetijem vidu, kaže da je to u osnovi postizanje visokog nivoa zaštite životne sredine, kao cjeline, i zaštita ljudskog zdravlja. Okvirnom direktivom o vodama (ODV), koja je osnovni pravni i temeljni instrument politike voda u EU (koja se odnosi na površinske vode, prelazne vode, vode obalnog mora i podzemne vode), sažeto formulirani ciljevi dati su u jednom složenijem vidu i oni obuhvataju spre avanje daljnjeg pogoršanja, zaštitu i poboljšanje statusa vodnih tijela, o uvanje i zaštitu akvati nih ekosistema, zavisnih terestri nih ekosistema i mo varnih podru ja, unapre enje održivosti korištenja voda zasnovano na dugoro noj zaštiti dostupnih vodnih resursa, pove anje zaštite i unapre enje akvati ne životne sredine, izme u ostalog i preduzimanjem mjera za smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih supstanci i prestankom ili postepenim obustavljanjem ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih supstanci u cilju postepenog smanjivanja zaga enja podzemnih voda. Jedan od ciljeva je i ublažavanje posljedica poplava i nedostataka voda.173 172 U daljnjem tekstu: Komisija 173 lan 1. Okvirne direktive o vodama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 184 bos. Okvirna direktiva o vodama nije jedini pravni instrument koji se mora transponirati u pravni sistem Federacije BiH kad su vode u pitanju. Tokom rada na Strategiji, na injen je pokušaj da se sa ini što obuhvatnija lista propisa EU koji se direktno odnose na vode i tzv. „horizontalne“ propise, ija primjena je neizbježna u procesu upravljanja vodama. (Taj popis je dat u poglavlju 4.3.2.4. Prilozi) Potrebno je re i da se svakim od tih propisa posebno utvr uju ciljevi (koji se, za potrebe ove Strategije, mogu nazvati i operativnim) koji se njihovim donošenjem žele posti i. Istovremeno, propisi EU o vodama sadrže inkorporiran vremenski plan sa preciznim rokovima za postizanje utvr enih ciljeva. Tranaspozicijom propisa EU o vodama, na nivou Federacije BiH uspostavljaju se i ciljevi, odre uju rokovi i definiraju mjere koje e biti primijenjene da bi se ti ciljevi postigli. Time politika upravljanja vodama EU postaje i politika upravljanja vodama u FBiH, odnosno, pošto obaveza transpozicije, provo enja i izvršavanja propisa važi za cijelu zemlju, ista politika važi i za Republiku Srpsku (RS) i Distrikt Br ko (DB). 4.3.2.2.2. Principi na kojima se zasnivaju zahtjevi EU Okvirnom direktivom o vodama odre eni principi i koncepti upravljanja vodama, u profesionalnoj i nau noj javnosti široko prihva eni, uvedeni su u obaveznu primjenu. Tako se kaže da se održivim pristupom upravljanju takvim esencijalnim resursom kakav je voda, ne uzima u obzir samo dragocjeni vodni ekosistem, ve se istovremeno uzimaju u obzir i zahtjevi koji se ti u ekonomije i ljudskog zdravlja koji zavise od tog resursa.174 Holisti kom zaštitom ekosistema, osigurava se da slatkovodna i obalna (morska) životna sredina budu zašti ene u cjelini, uklju uju i sve rijeke, jezera, estuare, obalne i podzemne vode. Od primjene koncepta po kome se utvr uju ambiciozni ciljevi i omogu uje upotreba fleksibilnih sredstava za njihovo postizanje, o ekuje se da „dobrim statusom“ voda do 2015. godine osigura zadovoljenje ljudskih potreba, funkcioniranje ekosistema i zaštitu biodiverziteta. Smatra se da su ti ciljevi ambiciozni i konkretni a njihovo ostvarenje mjerljivo. Istovremeno, fleksibilnost se u Okvirnoj direktivi osigurava kroz mogu nost njihovog dostizanja na ekonomski najefikasniji na in, uz mogu nost uspostavljanja prioritetnih planskih ciljeva.175 Princip integriranja planiranja podrazumijeva da proces planiranja, koji treba da dovede do plana upravljanja rije nim slivom-vodnim podru jem, mora biti koordiniran kako bi se ostvarili ciljevi utvr eni Okvirnom direktivom. Iako se Okvirnom direktivom, uglavnom, ure uju pitanja koja se odnose na kvalitet površinskih voda, obavezno je i integriranje aspekata kvantiteta voda u planove, uglavnom kad je rije o rizicima od poplava i upravljanje sušom. Kvantitativni aspekti podzemnih voda su ve uklju eni u Okvirnu direktivu. Istovremeno, smatra se od izuzetne važnosti sektorsko integriranje, posebno sa planovima i programima u oblasti poljoprivrede, ruralnog i regionalnog razvoja, korištenja zemljišta, plovidbe, proizvodnje hidroelektri ne energije i istraživanja.176 Princip pravilnog geografskog nivoa podrazumijeva da je prirodna oblast za upravljanje vodama slivno podru je (catchment area) ili rije ni sliv (river basin). Pošto rije ni sliv presjecaju brojne administrativne granice, upravljanje vodama zahtjeva tijesnu saradnju izme u svih nadležnih organa i institucija. Direktivom se uspostavlja obaveznost ove saradnje unutar država lanica EU, kao i izme u njih, i ohrabruje se takva saradnja sa državama izvan EU. Smatra se da se ovim 174 COMMISSION STAF WORKING DOCUMENT, Accompanying document to the COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL „Towards Sustainable Water Management in the European Union“, First stage in implementation of the Water Framework Directive 2000-60-EC, Brussels, 22.03.2007, SEC(2007) 362, pp. 5-6. 175 Id. 176 Id. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 185 bos. principom, uz princip integriranja planiranja, osigurava istinsko horizontalno i vertikalno integriranje sistema upravljanja vodama.177 Uvo enjem principa „zaga iva pla a“ u obliku politike pla anja korištenja voda, sa elementima povrata troškova i stvarnih troškovno-efektnih mehanizama, su klju ne ta ke u primjeni ekonomskih instrumenata u korist životne sredine. Time e se doprinijeti održivom upravljanju nedovoljnim resursima.178 Aktivna participacija u procesu donošenja odluka koje se odnose na upravljanje vodama jeste princip ija je obaveznost uvedena Arhuškom konvencijom i anticipirana Okvirnom direktivom. Pravo u eš a u odlu ivanju o aktivnostima u okviru rije nog sliva imaju sva zainteresirana lica, uklju uju i sektor biznisa, poljoprivrede, nevladine organizacije koje se bave životnom sredinom i lokalne zajednice.179 4.3.2.2.3. Rokovi za zadovoljenje zahtjeva EU Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) predvi eno je da e se pridruživanje BiH Evropskoj uniji provoditi postupno i da e u potpunosti biti ostvareno u prelaznom periodu od najviše šest godina. Provjera provo enja SSP-a e se vršiti jednom godišnje, a najkasnije do isteka tre e godine od stupanja na snagu SSP-a izvršit e se temeljna provjera njegove primjene u BiH.180 Rok za postupno uskla ivanje propisa u BiH sa Community Acquisom po eo je da te e 16. juna 2008. kad je SSP potpisan i isti e najkasnije 15. juna 2014. godine (jer, po SSP-u, toliko najduže može trajati prelazni period).181 U okviru ovog šestogodišnjeg roka, utvr eni su kratkoro ni i srednjoro ni prioriteti. Kratkoro ni prioriteti se moraju ispuniti u roku 1-2 godine, dok je za ispunjenje srednjoro nih prioriteta predvi en rok 3-4 godine. Izri ito je predvi eno da se prioriteti ti u i propisa i njihovog provo enja.182 Izme u klju nih kratkoro nih prioriteta u vezi sa upravljanjem vodama, mogu se ista i ja anje administrativnih kapaciteta za provo enje obaveza iz SSP-a i Prelaznog sporazuma, ubrzanje procesa privatizacije, usvajanje državnog zakona o okolišu kako bi se stvorio okvir za harmoniziranu zaštitu okoliša u cijeloj zemlji, uspostavljanje državne agencije za okoliš i osiguranje njenog propisnog funkcioniranja, daljnje ja anje administrativnih kapaciteta institucija koje se bave okolišom, posebno na državnom nivou, te poboljšanje komunikacija i koordinacije izme u tih institucija.183 Kao srednjoro ni prioriteti navedeni su nastavak rada na postepenoj transpoziciji Acquisa, sa posebnim naglaskom na upravljanje izme u ostalog kvalitetom voda i integriranom spre avanju i kontroli zaga ivanja, na pove anje investicija u infrastrukturu za zaštitu okoliša, sa posebnim naglaskom na prikupljanje i obradu otpadnih voda i snabdijevanje pitkom vodom, osiguranje da zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, tj., u ovom kontekstu zaštite voda, budu uklju eni u definiranje i provo enje drugih sektorskih politika.184 177 Id. 178 Id. 179 Id. 180 lan 8. 181 lan 170. 182 Odluka Vije a EU o principima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Evropskom partnerstvu sa BiH i ukidanju Odluke 2006/55/EC, Brisel, 6.11.2007., COM(2007) 657, Aneks: Evropsko partnerstvo za BiH u 2007., str. 5 183 V. supra, ref. 6, str. 6. i 11. 184 Op. cit. str. 17-18. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 186 bos. Transpozicijom i potom provo enjem propisa EU o vodama u pravni sistem Federacije BiH (u predstoje em šestogodišnjem periodu), stvara se obaveza da se rokovi za postizanje ciljeva utvr eni tim propisima moraju poštovati. Kad je rije o rokovima za postizanje ciljeva, primjera radi, utvr enih Okvirnom direktivom o vodama, isti se ra unaju od dana njenog stupanja na snagu (što je bazni termin za ra unanje svih rokova185), a ostavljen je rok od: tri godine za njenu transpoziciju u nacionalne pravne sisteme i odre ivanje rije nih slivova, podru ja rije nih slivova i organa nadležnih za podru ja rije nih slivova; etiri godine (ili godinu dana od isteka roka za transpoziciju) za karakterizaciju rije nih slivova: pritisaka, utjecaja i ekonomske analize; šest godina (ili tri godine od isteka roka za transpoziciju) za uspostavljanje mreže monitoringa i (najkasnije) za po etak konsultacija sa javnoš u; osam godina (ili pet godina od isteka roka za transpoziciju) za javnu prezentaciju nacrta plana upravljanja rije nim slivom-vodnim podru jem; devet godina (ili šest godina od isteka roka za transpoziciju) za kona nu izradu plana upravljanja rije nim slivom, uklju uju i programe mjera; 10 godina (ili sedam godina od isteka roka za transpoziciju) za uvo enje politika cijena; 12 godina (ili devet godina od isteka roka za transpoziciju) programi mjera su u punoj primjeni (operativni); 15 godina (ili 12 godina od isteka roka za transpoziciju) ciljevi koji se ti u životne sredine su postignuti; prvi upravlja ki ciklus je završen; 21 godinu (ili 18 godina od isteka roka za transpoziciju) okon ava se drugi upravlja ki ciklus; 27 godina (ili 24 godine od isteka roka za transpoziciju) okon ava se tre i upravlja ki ciklus. Pri opredjeljivanju rokova za realiziranje odre enih ciljeva Federacije BiH, morat e se poštovati navedeni obrazac koji je utvr en za svaku direktivu. Neophodna prilago avanja specifi noj situaciji u Federaciji BiH i BiH i bit e mogu e usaglasiti u okviru procesa realiziranja SSP-a u pregovorima sa Komisijom Evropskih zajednica. Ovdje je dat pregled vremenskog modela za Okvirnu direktivu. Analizom ciljeva i rokova za njihovo ostvarivanje, utvr enim ostalim direktivama koje se moraju transponirati u pravni sistem Federacije BiH, može se dobiti relativno precizan vremenski model kojim bi bile obuhva ene sve obaveze po osnovu prilago avanja Federacije BiH zahtjevima EU u pogledu upravljanja vodama.186 4.3.2.2.4. Instrumenti me unarodnog vodnog prava Osim obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina ima i druge me unarodne obaveze koji proizilaze iz me unarodnih ugovora u kojima je BiH jedna od strana. Strategijom su obuhva eni odre eni ciljevi i, u vezi s tim, obaveze nadležnih organa koje proizilaze iz primjene multilateralnih ugovora o upravljanju vodama vodnog podru ja rijeke Save (FASRB) i sliva Dunava (DRPC) koji su, isto tako, u skladu sa politikom EU o vodama. Ovi ciljevi Strategije e se realizirati u skladu sa odgovaraju im instrumentima me unarodnih komisija slivova (ICSRB i ICPDR). Obaveze BiH po ugovorima o upravljanju obalnim vodama Jadranskog mora, tako er, su iskazani u vidu ciljeva i dinamike njihovog ostvarivanja kroz primjenu Morske strategije EU, kao i obaveze po 185 Kao drugi bazni termin može biti uzet momenat pune transpozicije Okvirne direktive u nacionalni pravni sistema ili istek roka do koga je transpozicija, saglasno Okvirnoj direktivi, morala biti izvršena. 186 Takav tabelarni pregled je dat u poglavlju 5. Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 187 bos. drugim me unarodnim ugovorima koje je BiH ratificirala, naprimjer po ugovorima o zaštiti životne sredine koji se odnose i na vode. Ovdje treba imati u vidu injenicu da e, vremenom, neizbježno dolaziti do proširenja me unarodnopravnih obaveza BiH. Dijelom e razlog tome biti novi me unarodnopravni instrumenti kojima e BiH pristupiti. Me utim, razlog može biti i to što je EU strana nekog multilateralnog ugovora, pa se taj ugovor kao dio Community Acquisa, tako er, mora transponirati u nacionalni pravni sistem i primjenjivati. 4.3.2.3. Operativni ciljevi i mjere za pravni okvir Operativni ciljevi za pravni okvir djelovanja su slijede i: Operativni cilj 1 : Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU Operativni cilj 2 : Ciljevi koji proizilaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija 4.3.2.3.1. Operativni cilj 1: Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU 4.3.2.3.1.1. Pre iš avanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda Direktivom Vije a od 21. maja 1991. o tretmanu komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC), utvr en je cilj koji obuhvata zaštitu životne sredine od štetnih posljedica ispuštanja komunalnih otpadnih voda (urban waste water) i otpadnih voda iz nekih industrijskih sektora.187 Rok za transpoziciju ove direktive u nacionalne sisteme država lanica bio je 30. juni 1993. godine. Rok od šest mjeseci, tj. do 31. decembra 1993. godine, bio je ostavljen državama lanicama da ustanove osjetljiva i manje osjetljiva podru ja na svojoj teritoriji.188 Rok od sedam i po godina (tj. do 31. decembra 2000. godine) bio je ostavljen za obavezni sekundarni tretman otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent iz svih aglomeracija sa više od 15.000 ekvivalent stanovnika, a dodatnih pet godina (tj. do 31. decembra 2005. godine) ostavljeno je aglomeracijama koje imaju od 10.000 do 15.000 ekvivalent stanovnika.189 Me utim, za otpadne vode koje se ispuštaju u osjetljiva podru ja, rok za viši stepen pre iš avanja od sekundarnog tretmana za otpadne vode iz svih aglomeracija preko 10.000 ekvivalentnih stanovnika bio je kra i – samo pet i po godina, tj. do 31. decembra 1998. godine. Državama lanicama bio je ostavljen rok od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive (tj. do 31. decembra 1993. godine) da donesu propise kojima e urediti obavezu pribavljanja specifi ne dozvole ili saglasnosti za ispuštanje industrijskih otpadnih voda u komunalne sisteme za prikupljanje i pre iš avanje komunalnih otpadnih voda. Rok za okon anje odlaganja mulja izbacivanjem sa brodova u površinske vode ili ispuštanjem kroz cjevovode ili drugim sredstvima, bio je 31. decembar 1998. godine. 187 Pod „komunalnim vodama“ se podrazumijevaju vode iz doma instava ili mješavina tih voda i industrijskih otpadnih voda i/ili atmosferske vode iz naselja (run-off rain water). Pod „industrijskim otpadnim vodama“ podrazumevaju se otpadne vode sa lokacija na kojima se obavlja bilo koja industrijska aktivnost (trade and industry), osim otpadnih voda iz doma instava i atmosferskih voda iz naselja.— l. 1. i 2. 188 l. 5.1. i 6.1., aneks II. 189 lan 4. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 188 bos. Poznato je da realiziranje obaveza po osnovu ove Direktive iziskuje ogromna investiciona sredstva. Zbog toga e za pregovore sa Komisijom od posebne važnosti biti dobra priprema podataka i realno sagledavanje rokova za realiziranje obaveza190. 4.3.2.3.1.2. Zaštita podzemnih voda Ciljevi koji se odnose na zaštitu podzemnih voda od zaga ivanja i pogoršanja stanja utvr eni su u EU odredbama nekoliko direktiva.191 Okvirnom direktivom o vodama, utvr ena je obaveza Evropskog parlamenta i Vije a da, na prijedlog Komisije, donesu posebne mjere za spre avanje i kontrolu zaga enja podzemnih voda, usmjerenih na postizanje cilja dobrog hemijskog statusa podzemnih voda. Utvr en je rok od dvije godine za donošenje ovih mjera koji se ra una od dana stupanja na snagu Okvirne direktive o vodama.192 Specifi ne mjere usmjerene na spre avanje pogoršanja statusa svih tijela podzemnih voda, u tom smislu, utvr ene su u obliku kriterija za procjenu dobrog hemijskog statusa podzemnih voda i kriterija za identificiranje zna ajnih postojanih trendova poboljšanja statusa, kao i za odre ivanje po etnih ta aka za promjenu trenda.193 Rok za transpoziciju Direktive 2006/118/EC u nacionalne sisteme država lanica EU je 16. januar 2009. godine, o emu imaju obavezu da obavijeste Komisiju. Bez obzira na taj rok, države lanice imaju rok do 22. decembra 2008. godine da ustanove grani ne nivoe koncentracija zaga uju ih materija u podzemnim vodama i da ih prikažu u planu upravljanja rije nim slivom.194 Spre avanje zaga enja podzemnih voda supstancama koje pripadaju familijama i grupama supstanci koje, ako se ispuste u podzemne vode, mogu ugroziti ljudsko zdravlje, snabidjevanje vodom, nanijeti štetu živim resursima i akvati nom ekosistemu ili ometati druge zakonite upotrebe voda, ure eno je Direktivom Vije a 80/68/EEC od 17. decembra 1979. o zaštiti podzemnih voda od zaga enja prouzrokovanog nekim opasnim supstancama. Zemljama lanicama je bilo ostavljen rok od dvije godine za transpoziciju ove Direktive i izvještavanje Komisije o tome.195/196 Ova direktiva e prestati da važi u roku od 13 godina od dana stupanja na snagu Okvirne direktive o vodama. 190 Nalazi sadržani u NAP mediteranskog podru ja u BiH za smanjenja zaga enja uzrokovanog aktivnostima sa kopna su putokaz za pripremu informacija o ovoj problematici za cijelu teritoriju Federacije BiH. 191 To su: Direktiva 2006/118/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 12. decembra 2006. o zaštiti podzemnih voda od zaga enja i pogoršanja stanja; Direktiva 2000/60/EC ; Council Directive 80/68/EEC of 17 December 1979 on the protection of groundwater against pollution caused by certain dangerous substances. Direktiva 2006/118/EC smatra se „k erkom direktivom“ Okvirne direktive o vodama i njome se dopunjuju i specificiraju odre ena pitanja ure ena Okvirnom direktivom. 192 lan 17. stav 1. 193 lan 1. Direktive 2006/118/EC 194 Op. cit. Article 3.5 195 lan 21. stav. 1. 196 Zanimljivo je zapaziti da je Gr koj bio odobren dodatni period od dvije godine (ukupno etiri godine), s obzirom na pridruživanje od 1. januara 1981. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 189 bos. 4.3.2.3.1.3. Standardi kvaliteta životne sredine za vode U proceduri donošenja je Direktiva Evropskog parlamenta i Vije a o standardima kvaliteta životne sredine na polju politike voda kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2000/60/EC (Okvirna direktiva o vodama). Prijedlogom Direktive obuhva ene su samo površinske vode. Standardi kvaliteta su utvr eni za 33 + 8 zaga uju ih supstanci, klasificiranih kao prioritetne supstance na nivou EU, i izraženi su u vidu godišnjeg prosjeka maksimalno dozvoljenih koncentracija. Aneks X Okvirne direktive o vodama zamjenjuje se u cjelini novim tekstom sadržanim u Aneksu II, Prijedloga direktive. Predloženi rok za transpoziciju ove Direktive je 18 mjeseci od njenog stupanja na snagu. Jedan broj starih direktiva prestaje da važi 22. decembra 2012., jer je materija ure ivana njima ažurirana i ure ena drugim propisima. Države lanice imaju odre ene obaveze u vezi sa vršenjem monitoringa zaga enja prioritetnim supstancama i izvještavanja Komisije do 22. decembra 2012. godine. Utvr ivanje ciljeva kvaliteta životne sredine za vode (Environmental Quality Objectives—EQOs) i standarda kvaliteta životne sredine za vode (Environmental Quality Standards—WQS-s), u skladu sa ovom Direktivom i sa nekoliko drugih direktiva o kojima se govori dalje u tekstu, od posebnog je zna aja sa stanovišta razvoja i primjene dozvola kojima se kontroliraju najteža zaga enja medija životne sredine (ovdje su u fokusu zaga enja površinskih i podzemnih voda) iz industrijskih izvora. Rije je, u prvom redu, o stvaranju normativnih uvjeta za izdavanje dozvola kojima se na integriran na in utje e na spre avanje i kontrolu zaga ivanja okoliša (Integrated Pollution Prevention and Control—IPPC). Me utim, rije može biti i o razvoju drugih dozvola zasnovanih, naprimjer, na op im obavezuju im pravilima (General Binding Rules—GBRs) za ispuštanje zaga uju ih materija u okoliš koja se, uglavnom, primjenjuju na mala i srednja preduze a (Small and Medium Enterprises—SMEs). Uspostavljanje standarda kvaliteta za vode, odnosno za svako vodno tijelo, u skladu sa zahtjevima WFD-a, omogu uje istovremeno i primjenu zahteva EU koji se odnose na grani ne vrijednosti emisija (Emission Limit Values—ELVs) zaga uju ih materija u vodama, tj. primjenu najboljih dostupnih tehnika (Best Available Techniques—BAT), odnosno na korištenje evropskog pristupa spre avanju i kontroli najtežih zaga enja okoliša kroz oslanjanje na odgovaraju e BAT vodi e EU (Best Available Techniques reference Documents—BREFs).197 Ure ivanjem ciljeva kvaliteta i standarda kvaliteta za vode, te grani nih vrijednosti emisija za vode, stvaraju se uvjeti za primjenu kombiniranog pristupa zaštiti voda od zaga ivanja. U primjeni kombiniranog pristupa, pak, neophodno je jasno razgrani iti nadležnosti razli itih organa javne vlasti. Naime, ova pitanja, u svakom slu aju, moraju biti u potpunoj nadležnosti onih organa koji su nadležni/odgovorni za osiguranje odre enog statusa vodnih tijela u Federaciji BiH. Kad se to kaže, ima se u vidu priprema, utvr ivanje i primjena ciljeva kvaliteta, standarda kvaliteta i grani nih vrijednosti emisija za vode. Ostvarivanje te nadležnosti u praksi je, u suštini, pitanje saradnje izme u organa nadležnih za izdavanje dozvola za ispuštanje zaga uju ih materija u medije okoliša (IPPC i drugih) i organa nadležnih za upravljanje vodama. Institucijama kojima je utvr ena nadležnost za preduzimanje mjera u cilju postizanja i održavanja propisanog statusa vodnih tijela mora biti zakonom utvr ena 197 U skladu sa Direktivom Vije a 96/61/EC od 24. septembra 1996. koja se odnosi na integrirano spre avanje i kontrolu zaga enja (Council Directive 96/61/EC of 24 September 1996 Concerning Integraterd Pollution Prevention and Control). Treba, me utim, imati u vidu da je 21.12.2007. godine Komisija utvrdila prijedlog Direktive Evropskog parlamenta i Vije a o industrijskim emisijama (integrirano spre avanje i kontrola). (Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on industrial emissions (integrated pollution prevention and control)(Recast); COM(2007) 844 final, Brussels, 21.12.2007. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 190 bos. obaveza i pravo da predlažu (ili u najmanju ruku da daju mišljenje, bez kojeg se ne bi mogli donijeti odgovaraju i propisi) o ciljevima i standardima kvaliteta i grani nim vrijednostima emisija za vode, odnosno da odlu uju e utje u na definiranje onih dijelova IPPC (i drugih) dozvola kojima se utvr uju grani ne vrijednosti emisija zaga uju ih materija u vodne recipijente (vodna tijela) za svako postrojenje koje ima obavezu da pribavi IPPC dozvolu. 4.3.2.3.1.4. Voda za ljudsku upotrebu Direktivom Vije a 98/83/EC od 3. novembra 1998. o kvalitetu vode namijenjenoj ljudskoj upotrebi utvr en je cilj koji se njome želi posti i. To je zaštita ljudskog zdravlja od štetnih posljedica bilo kakve kontaminacije voda namijenjenih ljudskoj upotrebi, osiguranjem da je voda zdravstveno ispravna (wholesome) i ista. Rok od dvije godine ostavljen je zemljama lanicama za njenu transpoziciju u nacionalne pravne sisteme i informiranje Komisije o tome. 4.3.2.3.1.5. Kvalitet voda za kupanje Direktivom 2006/7/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 15. februara 2006. o upravljanju kvalitetom voda za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEC, utvr ena je obaveza monitoringa i klasificiranja voda za kupanje, upravljanje kvalitetom voda za kupanje i obaveza informiranja javnosti o kvalitetu voda za kupanje. Ovom Direktivom se dopunjuje Okvirna direktiva o vodama. Direktiva se primjenjuje na svako vodno tijelo površinskih voda na kome nadležni organ o ekuje velik broj ljudi na kupanju i na kome nije trajno zabranjeno kupanje ili izdato upozorenje da se kupanje ne savjetuje. Direktiva se ne odnosi na bazene za plivanje i banje, zatvorena vodna tijela koja podliježu tretmanu ili se koriste u terapeutske svrhe, vješta ki stvorene zatvorene vode, odvojene od površinskih i podzemnih voda. Države lanice imaju obavezu da, izme u ostalog, uspostave i održavaju profil vode za kupanje, da svake godine utvrde sve vode za kupanje i odrede dužinu sezone kupanja. One su to po prvi put imale obavezu uraditi 2008. godine, prije po etka sezone kupanja koja po inje 24. marta. Procjena kvaliteta vode za kupanje radi se za svako vodno tijelo namijenjeno za kupanje na kraju sezone kupanja, na osnovu skupa podataka o kvalitetu vode za kupanje prikupljenih u toku te sezone i tri prijethodne sezone, po postupku propisanim Direktivom. Klasificiranje i status kvaliteta voda za kupanje vrše se na osnovu procjene kvaliteta voda. Kvalitet voda za kupanje može se odrediti kao nezadovoljavaju i (poor), zadovoljavaju i (suficient), dobar (good) ili odli an (excellent). Zemlje lanice imaju obavezu da, koriste i odgovaraju e medije i tehnologije, uklju uju i Internet, aktivno diseminiraju informacije o kvalitetu vode za kupanje. Struktura tih informacija utvr ena je Direktivom, a informiranje mora zapo eti im su informacije pripremljene, ali najkasnije na po etku pete sezone kupanja, ra unaju i od 24. marta 2008. godine. Rok za transpoziciju ove Direktive u nacionalne pravne sisteme bio je 24. mart 2008. godine. 4.3.2.3.1.6. Zaštita voda od zaga ivanja nekim opasnim materijama Kopnene vode, priobalne i teritorijalne morske vode štite se od namjernog ili nenamjernog zaga ivanja opasnim materijama koje imaju toksi ni, persistentni i biakumulativni karakter ili štetan utjecaj na akvati nu životnu sredinu i koje zbog tih svojstava ine rizik po ljudsko zdravlje, nanose štetu živim resursima i akvati nom ekosistemu, nanose štetu prirodnim ljepotama i ugrožavaju druga legitimna korištenja voda. Direktivom 2006/11/EC Evropskog parlamenta i STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 191 bos. Vije a od 15. februara 2006. o zaga enjima koja uzrokuju neke opasne supstance koje se ispuštaju u akvati nu životnu sredinu Zajednice,198 utvr ena je obaveza donošenja programa ije e se realiziranje zasnivati na standardima kvaliteta životne sredine za vode (EQSs), na osnovu kojih e se utvr ivati emisioni standardi, tj. grani ne vrijednosti emisija zaga uju ih materija u vode (ELVs). Rokovi za realiziranje ciljeva utvr enih ovom Direktivom (uklju uju i i rokove koje je mogu e utvrditi programima kojima se omogu uje primjena standarda kvaliteta i grani nih vrijednosti emisija) povezani su rokovima za donošenje prvog plana upravljanja rije nim slivom (u Federaciji BiH to su vodna podru ja) i drugim rokovima ustanovljenim Okvirnom direktivom o vodama. Direktivom je utvr ena obaveza podnošenja informacije Komisiji o primjeni ove Direktive u trogodišnjim intervalima, po evši sa periodom 1993.-1995. 4.3.2.3.1.7. Zaštita voda od zaga enja nitratima Cilj utvr en Direktivom Vije a 91/676/EEC od 12. decembra 1991. o zaštiti voda od zaga enja prouzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora formuliran je kao „smanjenje zaga ivanja voda prouzrokovanog nitratima ili unošenjem nitrata iz poljoprivrednih izvora i spre avanje daljnjeg takvog zaga ivanja“. Direktiva se odnosi na površinska i podzemna slatkovodna tijela, na vode u estuarima, priobalne vode i morsku vodu. Rokovi utvr eni ovom Direktivom ra unaju se od momenta njenog stupanja na snagu, kao baznog trenutka, i utvr eni su za izvršavanje slijede ih obaveza država lanica EU: dvije godine za njenu transpoziciju u nacionalne pravne sisteme; dvije godine za proglašenje svih poznatih zemljišnih podru ja na njihovim teritorijama kao vulnerabilnih zona sa kojih vode oti u u utvr ene recipijente i time doprinose zaga enju; etiri godine od proglašenja vulnerabilnih zona, odnosno šest godina od stupanja Direktive na snagu, a potom najmanje svake etiri godine za reviziju i, po potrebi, korigiranje odluka o odre ivanju vulnerabilnih zona kako bi se u obzir uzeli i faktori koji nisu bili poznati u vrijeme donošenja odluka, dvije godine za donošenje kodeksa dobre poljoprivredne prakse kojeg bi se poljoprivrednici pridržavali na dobrovoljnoj bazi; dvije godine za pripremu i primjenu programa obuke i informiranja poljoprivrednih proizvo a a u cilju podrške primjene kodeksa dobre poljoprivredne prakse; dvije godine od inicijalnog proglašenja vulnerabilnih zona (tj. etiri godine od stupanja Direktive na snagu), odnosno godinu dana nakon kasnijeg proglašenja ili korigiranja vulnerabilnih zona, za donošenje akcionog programa za vulnerabilne zone usmjerenog na smanjenje i spre avanje daljnjeg zaga enja nitratima; dvije godine za realiziranje jednogodišnjeg programa monitoringa koncentriranja nitrata u slatkim vodama i ponavljanje ovog programa najmanje u svake daljnje etiri godine; svake etiri godine za pregled eutrofi nog statusa slatkih površinskih voda, voda u estuarima i priobalnih voda; etiri godine i svake daljnje etiri godine za podnošenje izvještaja Komisiji o aktivnostima i rezultatima preduzetih mjera na osnovu ove Direktive. Izvještaj se podnosi u roku od šest mjeseci od isteka etverogodišnjeg roka. 198 Kojom je derogirana Direktiva 76/464/EEC. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 192 bos. 4.3.2.3.1.8. Kvalitet voda za ribe Cilj koji se želi posti i Direktivom 2006/44/EC199, kojom je derogirana Direktiva 78/659/EEC, jeste da se zaštiti ili unaprijedi kvalitet onih slatkih teku ih i staja ih voda koje omogu uju ili koje bi omogu ile, kad bi zaga enje bilo smanjeno ili eliminirano, opstanak autohtonih ribljih vrsta, kojima se pove ava prirodni diverzitet ribljih vrsta ije prisustvo nadležni organi smatraju za poželjno sa stanovišta upravljanja vodama. Države lanice imaju obavezu da, u skladu sa ovom Direktivom, vode podjele na salmonidne i ciprinidne vrste. Za obje kategorije voda odre eni su vode i (guide) i obavezni (mandatory) parametri koji moraju biti zadovoljeni primjenom programa koji zemlje lanice donose i realiziraju u petogodišnjem periodu od trenutka odre ivanja salmonidnih i ciprinidnih voda. Treba napomenuti da se ova Direktiva ne odnosi na vode u prirodnim ili vješta kim ribnjacima za intenzivni uzgoj ribe (fish-farming). Direktivom je utvr ena obaveza podnošenja trogodišnjih informacija Komisiji o primjeni ove Direktive, pri emu je period 1993.-1995. utvr en kao prvi period o kome države lanice podnose ovu informaciju. 4.3.2.3.1.9. Kvalitet voda za školjke Direktivom 2006/113/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 12. decembra 2006. o kvalitetu voda za uzgoj školjki utvr eni su standardi kvaliteta u vidu poželjnih (guide) i obaveznih (mandatory) vrijednosti i parametara. Cilj je zaštita i unapre enje kvaliteta priobalnih i prelaznih (brakish) voda koje države lanice odrede (proglase), kojim se podržava život i rast školjki i tako doprinosi visokom kvalitetu direktno jestivih školjkaških proizvoda. Direktivom je utvr ena obaveza država lanica da donesu programe u cilju smanjenja zaga anja voda za školjke i dovo enja kvaliteta tih voda u sklad sa utvr enim standardima kvaliteta (tj. vrijednostima i parametrima) u roku od šest godina od momenta proglašenja takvih voda. U trogodišnjim intervalima, po evši od 1993. godine, države lanice su obavezne da Komisiji dostavljaju informacije o primjeni ove Direktive. 4.3.2.3.1.10. Pravila za ekstremne uvjete Pitanja procjene i upravljanja rizikom od poplava, pod kojima se podrazumijeva privremeno prekrivanje vodom tla koje normalno nije prekriveno vodom, pri emu pojam poplava obuhvata poplave vodom iz rijeka, planinskih bujica, povremenih mediteranskih vodotoka i poplave morskom vodom u priobalnom podru ju, ure ena su u EU sa ciljem da se smanje štetne posljedice po ljudsko zdravlje, životnu sredinu, kulturno naslije e i ekonomske aktivnosti.200 Rok za transpoziciju ove Direktive je 26. novembar 2009. godine. Preliminarnu procjenu rizika od poplava zemlje lanice EU dužne su da kompletiraju do 22. decembra 2011. godine.201 Ova preliminarna 199 Direktiva 2006/44/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 6. septembra 2006. o kvalitetu slatkih voda koji je potrebno zaštititi ili unaprijediti u cilju podrške životu riblje populacije (kodifikovana verzija) 200 lan 1. Direktive 2007/60/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 23. oktobra 2007. o procjeni u upravljanju rizikom od poplava. Ovom Direktivom se zapravo dopunjuje Okvirna direktiva o vodama u pogledu rizika od poplava, jer se njome predvi a tijesna koordinacija sa Okvirnom direktivom, naro ito u pogledu planova koji se odnose na procjenu i upravljanje rizicima od poplava, koji se sinhronizuju i koordiniraju sa planovima upravljanja rije nim slivovima. 201 lan 4.4. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 193 bos. procjena rizika od poplava treba da bude podvrgnuta reviziji i, po potrebi, ažurirana najkasnije do 22. decembra 2018. godine, a potom svakih šest godina. Mape opasnosti od poplava (flood hazard maps) i mape potencijalnog rizika od poplava (flood risk maps) zemlje lanice su dužne da pripreme do 22. decembra 2013. godine.202 Rok za reviziju i ažuriranje ovih mapa je 22. decembar 2019. godine. Rok za kompletiranje planova upravljanja rizikom od poplava, na nivou distrikta rije nog sliva ili druge upravlja ke jedinice je 22. decembar 2015. godine,203 a za njihovu reviziju i ažuriranje 22. decembar 2021. Ovakva struktura ciljeva i rokova za njihovo ostvarivanje omogu uje, kao i u slu aju Okvirne direktive, relativno precizno strukturiranje odgovaraju ih ciljeva i rokova u Federaciji BiH. Ovdje treba imati u vidu da su poplave samo jedan od pojavnih oblika prirodnih (elementarnih) nepogoda ili, još šire, katastrofa (disasters) ili opasnosti (hazadrd204) i da upravljanje rizicima od poplava mora biti i sastavni dio strategije ili nacionalne platforme za smanjenje rizika i ublažavanje posljedica katastrofa. Napori Ujedinjenih naroda na tom planu, formulirani u okviru Me unarodne strategije za smanjenje rizika od katastrofa, kao Hyogo okvir za akciju 2005.-2015.: Ja anje otpornosti naroda i zajednica na katastrofe,205 poslužit e kao izuzetno dobar vodi za aktivnosti Federacije BiH na ovom planu i uklju enje u mjere koje se na tom planu provode u EU. Strategijom upravljanja vodama opredjeljuje se i politika Federacije BiH i u odnosu na nedostatak vode i suše. Pored zakonom definiranih uvjeta za proglašenje stanja nedostatka vode ili suše i mjera koje su tokom trajanja tih stanja preduzimaju, uklju uju i i red ograni avanja i uskra ivanja prava na vodu, neophodno je, u saradnji sa organima za provo enje SSP-a, što prije otvoriti mogu nost uklju enja nadležnog organa i institucija Federacije BiH u aktivnosti koje se u okviru EU bave pra enjem pojava nedostatka voda i suša. 4.3.2.3.1.11. Informacioni sistem Direktivom 2007/2/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 14. marta 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici (INSPIRE), utvr ena su op a pravila za uspostavljanje informacionog sistema koji obuhvata metapodatke, skupove podataka o prostoru i odgovaraju im servisima, mrežu servisa i tehnologija, sporazume o dijeljenju, pristupu i korištenju podataka, mehanizme koordinacije i monitoringa, procesiranje i procedure koje su u primjeni ili koje su dostupne, u skladu sa ovom Direktivom. Informaciona infrastruktura se uspostavlja za potrebe politika zaštite životne sredine Evropske unije ili aktivnosti koje mogu imati utjecaja na životnu sredinu. 202 lan 6.8. 203 lan 7.5. 204 Pod hazardom se podrazumijeva potencijalno štetan fizi ki doga aj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može prouzrokovati gubitak života ili povrede, štetu na imovini, socijalni i ekonomski haos ili degradaciju životne sredine. U hazarde se uklju uju prikriveni uvjeti koji mogu initi budu u prijetnju i mogu biti razli itog porijekla, tj. iz prirode (geološki, hidrometeorološki i biološki) ili izazvani ljudskim aktivnostima (degradacija životne sredine i tehnološke opasnosti). - UN INTERNATIONAL STRATEGY FOR DISASTER REDUCTION (ISDR), str. 1. 205 Hyogo Framework for Action 2005-2015: Building the Resilience of Nations and Communities to Disasters; World Conference on Disaster Reduction 18-22 January 2005, Kobe, Hyogo, Japan; ISDR—International Strategy for Disaster Management. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 194 bos. Rok za transpoziciju ove Direktive u nacionalne sisteme država lanica je 15. maj 2009. godine. U daljnjem roku od godinu dana, tj. do 15. maja 2010. godine, države lanice imaju obavezu da Komisiji podnesu izvještaj sa opisnim rezimeom: o tome kako je osigurano koordiniranje izme u „provajdera“ i korisnika javnog sektora skupova prostornih podataka, servisa i posredni kih tijela, o odnosu sa tre im licima i organizaciji osiguranja kvaliteta; doprinosa koji su organi javne vlasti ili tre a lica pružili u cilju koordiniranja infrastrukture; informacija o korištenju infrastrukture; sporazuma o zajedni kom korištenju podataka izme u organa javne vlasti; troškovima i koristi od primjene ove Direktive. Svake tri godine, po evši najkasnije od 15. maja 2013. godine, države lanice su dužne da Komisiji podnesu izvještaj sa takvim sadržajem. Imaju i u vidu ovakav razvoj u EU, opredijeljenje Federacije BiH, ali i zalaganje da to bude stav i BiH kao subjekta me unarodnog prava preko ijih organa se odvija komunikacija sa organima EU,je da informacioni sistem koji se razvija u okviru sistema upravljanja vodama Federacije BiH treba da bude u potpunosti dio informacionog sistema zaštite životne sredine i da njegov razvoj mora slijediti zahtjeve i razvoj na osnovu INSPIRE Direktive i dugih propisa EU, kako bi se u odre enom trenutku, koji e, bez sumnje, biti jasno odre en u pregovorima sa Komisijom, lako povezao sa svim elementima infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici.Kako bi se ovakvo opredijeljenje u inilo djelotvornim, neophodno je što prije (tj. ne ekaju i detaljnu procjenu uskla enosti propisa Federacije BiH sa propisima EU, u tre oj godini primene SSP-a) sa initi brzu procjenu (quck assessment) postoje ih opredijeljenja, propisa i stanja razvijenosti informacionog sistema o vodama Federacije BiH u odnosu na odgovaraju e zahtjeve EU i, u skladu sa rezultatima takve procjene, preduzeti odgovaraju e mjere. 4.3.2.3.1.12. Uklju enje u interkalibracionu mrežu EU Aneksom V Okvirne direktive o vodama206, utvr ena je obaveza država lanica da uspostave sisteme za biološki monitoring u svrhu procjene vrijednosti elemenata biološkog kvaliteta odre enih za svaku kategoriju površinskih voda ili za zna ajno izmjenjena i vešta ka tijela površinskih voda. Utvr ena je i procedura monitoringa kojom se osigurava kompatibilnost rezultata dobijenih biološkim monitoringom u državama lanicama. Ovi rezultati su, ina e, centralni dio klasificiranja ekološkog statusa voda. Da bi se omogu ilo realiziranje ove obaveze, odnosno postizanje utvr enog cilja, bilo je neophodno osigurati mogu nost upore enja rezultata monitoringa i sistema klasificiranja kroz interkalibracionu mrežu koja obuhvata lokacije za monitoring u svakoj državi lanici i u svakom eko regionu Zajednice. Ova obaveza podrazumijeva da države lanice sakupljaju odre ene informacije za lokacije uklju ene u interkalibracionu mrežu, da bi se omogu ila procjena uskla enosti nacionalnog sistema klasifikacije sa normativnim definicijama iz Aneksa V Okvirne direktive o vodama i kompatibilnost sistema klasifikacije izme u država lanica. Odlukom Komisije od 17. augusta 2005. o uspostavljanju registra lokacija koje formiraju interkalibracionu mrežu u skladu sa Direktivom 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vije a (C(2005) 3140) utvr ena je mreža interkalibracionih stanica u zemljama EU. Zna ajno je da je ovom Odlukom, ija transpozicija u nacionalni pravni sistem, kako je to ranije objašnjeno, nije 206 lan 1.4.1 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 195 bos. dozvoljena, omogu eno Norveškoj, ali i Bugarskoj i Rumuniji, koje u to vreme još nisu bile lanice EU, da u interklaibracionu mrežu uklju e svoje lokacije za biološki monitoring. Ovo otvara mogu nost da i BiH uklju i svoje lokacije u interkalibracionu mrežu EU prije dobijanja statusa lanice EU. Interes je Federacije BiH i BiH da se to što prije dogodi. U tom smislu, u saradnji sa organima za provo enje SSP-a, ovu mogu nost treba razmotriti i utvrditi vremenski okvir, resurse, nadležnost i obaveze organa u cilju izvršenja potrebnih priprema za uklju enje u EU mrežu i za kasnije vršenje redovnih obaveza koje to uklju enje iziskuje. 4.3.2.3.2. Operativni cilj 2: Ciljevi koji proizilaze iz potrebe za reformom nacionalnog vodnog prava i institucija Konstitucionalni profil Bosne i Hercegovine iziskuje, s jedne strane, specifi an pristup u razvoju entitetskih propisa vodnog prava, u smislu da te propise donose oba entiteta, bez jasno definirane obaveze utemeljene u ustavnom sistemu BiH da oni budu me usobno uskla eni (usaglašeni/ne u suprotnosti/konzistentni). S druge strane, jasni zahtjevi u pogledu ljudskih prava i prava gra ana u BiH na zdravu životnu sredinu, ali i prava privrednih subjekata utemeljena Ustavom BiH i podržana ustavima oba entiteta, iziskuju da se brojna pitanja vodnog prava urede u oba entiteta na takav na in da osiguraju istovjetan položaj i ravnopravnost svih gra ana BiH. To zna i da (paralelni) sistemi vodnog prava koji postoje u BiH (dva entitetska i jedan distriktski) moraju biti me usobno uskla eni, bez zakonskih rješenja koja bi bila u suprotnosti jedna sa drugima, pri emu se mora osigurati i uskla eno provo enje tih propisa. Dalje, nepostojanje gra anskog kodeksa BiH (ili Federacije) kojim bi bili detaljno ure eni brojni odnosi povodom voda, koji su vijekovima ure ivani u okviru obi ajnog i/ili gra anskog i stvarnog prava, iziskuje potrebu da se ovi odnosi (stvarnopravni odnosi, vodne službenosti, odre ene zabrane itd.) posebno i pažljivo urede zakonskim normama, poštuju i dostignuti stepen razvoja i naslije ene obrasce ponašanja. U ovom kontekstu bi posebnu pažnju trebalo posvetiti specifi nim zahtjevima me unarodne zajednice, u prvom redu Ekonomskog i socijalnog vije a Ujedinjenih naroda (ECOSOC), u vezi sa konstituiranjem ljudskog prava na vodu. BiH je potpisala Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i rokovi za njegovo implementiranje su po eli da teku. To zna i da ovom Strategijom, kao klju nim dokumentom o politici voda Federacije BiH, mora u potpunosti biti obuhva en proces transpozicije veoma obimnog i nimalo jednostavnog korpusa pravnih normi, akvija Zajednice (Community Acquis) koje se odnose na vode i projektirani uvjeti za efikasnu primjenu tog novog vodnog prava. Osim toga, proces pridruživanja Evropskoj uniji podrazumijeva i pristupanje brojnim me unarodnopravnim sporazumima u kojima je Evropska unija postala jedna od strana, pa su oni na taj na in postali sastavnim dijelom akvija Zajednica i njihova transpozicija u pravne sisteme država kandidata za prijem u EU, i prakti na primjena, su dodatna obaveza. Naprijed izloženo ukazuje na izuzetan zna aj izgradnje pouzdanog mehanizma koordiniranja u vršenju nadležnosti svih javnih subjekata u BiH (unutar Federacije BiH, izme u entiteta i Distrikta, na nivou BiH i izme u BiH i entiteta i Distrikta). Za FBiH ovo pitanje je posebno važno jer i kantoni imaju svoje zna ajne nadležnosti u upravljanju vodama. Postojanje koherentnog, potpuno uskla enog sistema pravnih normi u entitetima i Distriktu Br ko, te sistema koordiniranja u njihovom daljnjem razvoju i provo enju, osiguralo bi kvalitetnu osnovu STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 196 bos. za nadgradnju sistema upravljanja vodama u BiH kroz adekvatne kvalitetne aktivnosti BiH na me unarodnoj sceni. Od BiH kao države, koja je subjekt me unarodnog prava i zemlja na putu ka lanstvu u Evropskoj uniji, o ekuje se da ažurno i kvalitetno, na adekvatan na in, odgovori obavezama koje se pred nju postavljaju u vezi sa upravljanjem nacionalnim vodnim resursima. Za postizanje tog cilja, neophodno je snažno profesionalno ja anje nadležnih državnih organa. U prvom redu, radi se o ja anju kapaciteta Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za uspješno vršenje ustanovljenih nadležnosti u pogledu zaštite životne sredine i upravljanja vodnim resursima. U tom kontekstu, treba sagledati i neophodnost formiranja državne agencije za zaštitu životne sredine, preko koje e se odvijati komunikacije izme u države BiH i nadležnih organa EU, u prvom redu komunikacija sa Evropskom agencijom za zaštitu životne sredine, drugih organa me unarodne zajednice, kao što je, npr., Sekretarijat UNECE-a ili druge me unarodne institucije osnovane na bazi multilateralnih vodnih sporazuma i sporazuma o zaštiti životne sredine u kojima je BiH strana, komisija rije nih slivova, kao što su ICPDR ili Savska komisija itd. Sa svim ovim me unarodnim tijelima može komunicirati jedino država BiH, a ne entiteti i Distrikt. Postoje i drugi razlozi u kojima se može vidjeti nužnost formiranja nacionalne agencije za zaštitu životne sredine BiH, ali se ini da su navedeni razlozi od najve eg zna aja u ovom trenutku kad se država nalazi na samom po etku implementiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU. Bez ovakvog pristupa i promptnog preduzimanja odgovaraju ih konkretnih mjera, teško je o ekivati da e to ministarstvo, u neposrednoj budu nosti, biti u mogu nosti da odgovori složenim zahtjevima koji e (prema bogatim iskustvima drugih zemalja koje su postale lanice EU) sa nivoa EU biti postavljeni pred BiH kao kandidata za lanstvo u EU. Zakonska obaveza za donošenje ove Strategije, kao dijela Strategije zaštite životne sredine Federacije BiH, ini se da podržava ovakav pristup. Takvo opredijeljenje zakonodavca ne zna i da tu pravnu normu treba itati ad literam i shvatiti tako da je politika (strategija) upravljanja vodama bukvalno dio (dokumenta) ili poglavlje u dokumentu o politici (strategiji) zaštite životne sredine i da je namjera zakonodavca bila isklju ivo usmjerena na to da se u posebnom dijelu dokumenta o politici zaštite životne sredine obrade sva pitanja politike upravljanja vodama u Federaciji BiH. Naprotiv, ova Strategija, kao dokument o politici u jednom od vjerovatno najsloženijih društvenih sektora, treba da bude poseban dokument ali, sadržinski i suštinski, mora biti potpuno usaglašen, odnosno nikako u suprotnosti sa principima i opredeljenjima politike zaštite životne sredine Federacije BiH, odnosno sa svim njenim elementima. Sa dokumentom o strategiji zaštite životne sredine, ova Strategija mora initi jedinstvenu celinu. Jasno strateško opredjeljenje za takav pristup upravljanja vodama doprinijelo bi bržem razvoju mehanizma kvalitetnog interresornog koordiniranja na nivou Federacije BiH, posebno kad je rije o zaštiti životne sredine i potrebi povezivanja i uskla ivanja svih aktivnosti koje se provode u pogledu upravljanja vodama sa aktivnostima koje se provode u pogledu upravljanja zaštitom životne sredine. Takvo opredjeljenje otvorilo bi, s jedne strane, mogu nost sveobuhvatnog strateškog preispitivanja alokacije nadležnosti za upravljanje vodama u Federaciji BiH. Naime, tradicionalno, oblast upravljanja vodama je, u jednom veoma dugom periodu, bila povezivana sa poljoprivredom i nadležnost državnih organa za poljoprivredu uvijek je odre ivana sa dodatnom nadležnoš u i za vode. Moderan razvoj, naro ito u Evropi, zasnovan, izme u ostalog, i na stavu da je poljoprivreda jedan od najve ih korisnika ali i zaga iva a voda, te da se stoga kroz nadležnost tog resora ne može osigurati savremenom dobu neophodna nepristrastnost i integrisan pristup u upravljanju vodama rije nih slivova, pokazuje da se trebaju ispitati rješenja koja bi išla u pravcu resornog objedinjavanja upravljanja vodama sa zaštitom životne sredine i prostornim planiranjem. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 197 bos. S druge strane, ovakvo opredjeljenje doprinijelo bi ubrzanom napuštanju metoda upravljanja vodama naslije enih iz ranijih vrijemena (koje su više bile fokusirane na izgradnju, korištenje i održavanje hidrotehni kih objekata i sistema a ne na upravljanje vodama) i izgradnji specifi nog, doma im potrebama i mogu nostima, prilago enog sistema upravljanja vodama razvijenog na principima i trendovima koje generira Evropska unija, u prvom redu na principu integriranog upravljanja rije nim slivom, uz primjenu ekosistemskog pristupa. 4.3.2.4. Mjere za postizanje strateških i operativnih ciljeva Radi postizanja ciljeva utvr enih ovom Strategijom u rokovima utvr enim Zakonom o vodama iz 2006. godine, SSP-om i ovom Strategijom (u Aneksu II), nadležni organi FBiH preduzimat e mjere predvi ene propisima Federacije BiH i me unarodnim ugovorima iji je potpisnik BiH, a naro ito mjere utvr ene planom za implementiranje SSP-a i odlukama/zaklju cima organa nadležnih za planiranje i pra enje implementiranja SSP-a. Te mjere e obuhvatati: pripremu i donošenje propisa o vodama u skladu sa utvr enim prioritetima, u predvi enim rokovima; transparentnost u pripremi propisa bit e osigurana u skladu sa odgovaraju im zahtjevima multilateralnih konvencija (Arhuska, naprimjer) i zahtevima EU; konsultacije o propisima koji su u pripremi, sa kantonima, drugim entitetom i Distriktom Br ko, drugim organima i javnim organizacijama, sa javnoš u i zainteresiranom javnoš u (naro ito sa profesionalnim organizacijama i NVO-ima), koje e se redovno obavljati na na in i u rokovima u skladu sa zahtjevima EU i prema unaprijed pripremljenom planu; kontinuirano pra enje primjene i izvršenja propisa o vodama; kontinuirana istraživanja svih pitanja relevantnih za upravljanje vodama u BiH koja e omogu iti donošenje odluka zasnovanih na objektivnim nalazima struke i nauke, a posebno u oblasti javno-privatnog partnerstva i formiranja udruženja korisnika voda; u tre oj godini implementiranja SSP-a izvršit e se, u okviru detaljnog implementiranja SSP-a, revizija svih propisa o vodama; na osnovu izvršene revizije propisa, izvršit e se njihove izmjene i dopune, u okviru roka za implementiranje SSP-a; ja anje kapaciteta institucija FBiH nadležnih za upravljanje vodama za razvoj, primjenu, dosljedno i potpuno izvršavanje (enforcement) propisa o vodama i u eš e u svim procesima razvoja politika, planiranja i realiziranja državnih i me unarodnih obaveza BiH, kako u kadrovskom, tako i u tehni kom i budžetskom smislu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 198 bos. 4.3.2.5. Prilozi: 4.3.2.5.1. Prilog 1: Lista propisa EU koji se odnose na vode Directive 2000/60/EC of the European Parliament and the Council establishing a framework for Community action on water policy (WFD Directive) Council Directive of 21 May 1991 concerning urban waste water treatment (91/271/EEC) amended by the Directive 98/15/EC - (UWWT Directive) Council Directive 91/676/EEC concerning the protection of waters against pollution caused by nitrates from agricultural sources (Nitrate Directive) Directive 2007/60/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2007 on the assessment and management of flood risks Council Directive 80/68/EEC of 17 December on the protection of groundwater against pollution caused by certain dangerous substances Directive 2006/118/EC of the European Parliament and the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration Council Directive 98/83/EC of 3 November 1998 on the quality of water intended for human consumption, which amended Directive 80/778/EEC (Drinking Water Directive) Council Directive of 16 June 1975 concerning quality of surface water intended for the abstraction of drinking water in the Member States (75/440/75) – (amended by the Council Directive of 9 October 1979 (79/869/EEC) i Council Directive of 23 December 1991 (91/692/EEC)) Council Directive of 9 October 1979 concerning the methods of measurements and frequencies of sampling and analzsis of surface water intended for the abstraction of drinking water in the member States (79/869/EEC) – (amended by the Council Directive of 19 October 1981 (81/855/EEC), Council Directive 23 December 1991 (91/692/EEC), Council Regulation (EC) No. 807/2003 of 14 April 2003) Directive 2006/7/EC of the European Parliament and of the Council of 15 February 2006 concerning the management of bathing water quality and repealing Directive 76/160/EEC (Bathing Water Directive) Directive 2006/11/EC of the European Parliament and of the Council of 15 February 2006 on pollution caused by certain dangerous substances discharged into aquatic environment of the Community (repeals Directive 76/464/EEC and partially 91/692/EEC i 2000/60/EC) Directive 2006/44/EC of the European Parliament and of the Council of 6 September 2006 on the quality of fresh waters needing protection or improvement in order to support fish life Directive 2006/113/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the quality required of shelfish waters Directive 2008/56/EC of the European Parliament and of the Council of 17 June 2008 establishing a framework for Community action in the field of marine environmental policy (Marine Startegy Directive) Directive 2007/2/EC of the European Parliament and of the Council of 14 March 2007 establishing an Infrastructure for Spatial Information System in the European Community (INSPIRE) Commission Decision of 17 August 2005 on the establishment of a register of sites to form the intercalibration network in accordance with Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of the Council (C(2005) 3140) (2005/646/EC) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 199 bos. 4.3.2.5.2. Prilog 2: Lista direktiva EU koji su od zna aja za upravljanje vodama Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the Conservation of Wild Birds Council Directive 92/43/EC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of the wild fauna and flora Council Directive 86/278/EEC of 12 June 1986 on the protection of the environment, and in particular of the soil, when sewage sludge is used in agriculture Council Directive of 15 July 1991concerning the placing of plant protection products on the market (91/414/EEC) Council Directive 96/82/EC of 9 December 1996 on the major-accidents involving dangerous substances (Seveso Directive) Directive98/8/Ec of the European Parliament and of the Council of 16 February 1998 concerning the placing of biocidal products on the market Council Directive 97/11/EC of 3 March 1997 amending Directive 85/337/EEC on the assessment of the effects of certain public and private projects on the environment (EIA Directive) Directive 2001/42/EC of the European Parliament and of the Council of 27 June 2001 on the assessment of the effects of certain plans and programmes on the environment (SEA Directive) Directive 96/61/EC of 24 September 1996 concerning Integrated Pollution Prijevention and Control (IPPC Directive) Directive 2003/4/EC of the European Parliament and of the Councilo of’28 January 2003 on public access to environmental information and repealing Council Directive 90/313/EC Directive 2003/35/EC of the European Parliament and of the Council of 26 May 2003 providing for public participation in respect of the drawing up certain plans and programmes relating to the Environment and amending with regard to public participation and access to justice Council Directives 85/337/EEC and 96/62/EC 4.3.2.6. Pravni aspekt javno-privatnog partnerstva U periodu važenja ZOV-a Federacije BiH iz 1998. godine, kantoni su donijeli svoje prve zakone o vodama, te druge propise o vodama iz svoje nadležnosti. U skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH iz 2006. godine, kantoni imaju obavezu da odredbe kantonalnih zakona o vodama usklade sa odredbama ZOV-a. Ovim zakonom je utvr en i obim ovlaštenja kantona za ure ivanje tih pitanjima svojim propisima. Naime, zakonima kantona reguliraju se pitanja organizacije i na ina obavljanja poslova koji su ZOV-om FBiH stavljeni u nadležnost kantonima. Kako nikakav mehanizam koordiniranja i, eventualno, verificiranja i informiranja o aktivnostima, u vezi sa ovim zahtjevom za uskla ivanje kantonalnih vodnih propisa, nije predvi en ZOV-om bit e, u narednom periodu, neophodno i ovakvu obavezu pravno urediti kako bi se osigurali sigurniji i efikasniji osnovi koordiniranja u donošenju vodnih propisa i njihovom izvršavanju. Kad je rije o kantonalnom pravu koje se odnosi na vode, ovdje je neophodno ista i strateški zna aj opredjeljenja da su nadležnosti u pogledu osiguranja vode za ljudsku upotrebu podjeljene izme u Federacije BiH i kantona na takav na in da FBiH donosi propise o kvalitetu vode za ljudsku upotrebu i propise u vezi sa efluentima, dok je razvoj i pravno ure ivanje pitanja u vezi sa korištenjem i održavanjem infrastrukture za snabdijevanje stanovništva vodom za pi e i za eliminiranje otpadnih voda u isklju ivoj nadležnosti kantona. Pitanje javno-privatnog partnerstva u upravljanju ovim infrastrukturnim objektima jeste pitanju koje e u narednom periodu dobijati na zna aju i kojem se mora pokloniti velika pažnja na nivou Federacije BiH kako bi se ciljevi politike STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 200 bos. u ovom pogledu ostvarivali na takav na in da osiguraju približno jednak položaj svih gra ana Federacije BiH, odnosno, u koordiniranju sa organima Republike Srpske, svih gra ana BiH. Donošenjem novih propisa o vodama, tj. podzakonskih akata na osnovu Zakona o vodama iz 2006. godine kojima e se zaokružiti sistem vodnog prava Federacije BiH, koji e, pak, u visokom stepenu biti usaglašen sa propisima EU, stvorit e se uvjeti za prelazak sa postoje eg sistema dozvola i saglasnosti za korištenje voda na sistem prava na vodu druga ijeg profila, više prilago enog prirodi novih društvenih odnosa koji se razvijaju u BiH. U tom smislu, vodne koncesije i drugi vidovi ugovornog ulaganja privatnog kapitala u sistem upravljanja vodama i sistem komunalnih vodnih usluga, bit e oni administrativni i ugovorni vidovi koje e omogu iti po etak razvoja javno-privatnog partnerstva do kraja perioda implementiranja SSP-a. Mogu nosti razvoja i o ekivani dometi privatno-pravnog partnerstva u BiH nisu istraženi u mjeri dovoljnoj da bi se ovakvim privatizacionim zahvatima moglo pristupiti odmah i u punom obimu. Zbog toga je potrebno dodatno sistematsko sagledavanje cijelog sektora voda i procjena mogu nosti za ovaj vid razvoja, koji je nesumnjivo potreban Federaciji BiH. U ovom kontekstu, pitanje vodnih koncesije je nezaobilazno. Usaglašavanje nadležnosti i propisa Federacije BiH i kantona koji se odnose na vodne koncesije je neophodno kako bi se izbjeglo nastajanje negativnih posledica po vodne resurse i javnu infrastrukturu koje su u proteklom periodu uo ene, naro ito kad je rije o me usektorskim pitanjima, kakvo je recimo pitanje izgradnje hidroenergetskih objekata. U svakom slu aju, i me usektorsko (me uresorno) usaglašavanje, pored usaglašavanja navedenih pitanja izme u Federacije BiH i kantona, potrebno je osigurati, izme u ostalog, i kroz dosljednu i pravovremenu primjenu instrumenata upravljanja zaštitom životne sredine, kakvi su procjena utjecaja na životnu sredinu i strateška procjena utjecaja. I nadležni organi za zaštitu životne sredine, pored organa nadležnih za upravljanje vodama, kako na nivou kantona, tako i na nivou Federacije BiH, u svim postupcima davanja vodnih koncesija moraju imati mogu nost da utje u na donošenje odluke, odnosno mogu nost da zaštite interes resursa za koje imaju zakonom utvr ene nadležnosti. U ovom kontekstu treba sagledavati i probleme u oblasti odvodnjavanja i navodnjavanja na bazi prethodno sa injene procjene stanja i potreba u Federaciji BiH i ispitati potrebe i mogu nosti osnivanja udruženja korisnika voda (Water Users Associations--WUAs) za te aktivnosti (po uzoru na neki od oblika dobro poznatih ve stotinama godina u evropskim zemljama, ali i onih koji su postojali ranije u Bosni i Hercegovini). U vezi sa ovim aspektom upravljanja vodama, neophodno je sa initi sveobuhvatnu analizu imovinsko-pravnih pitanja koja bi omogu ila argumentiran izbor pravnih i institucionalnih rešenja. Naime, postoje i hidrotehni ki objekti, ija je svrha odvodnjavanje i navodnjavanje, još uvek su isklju ivo u javnom (državnom, kantonalnom) vlasništvu. Sa razvojem novih društvenih odnosa, sve jasnija e biti potreba da se ti objekti na odre en na in jasno izdvoje iz korpusa državne imovine i da se koriste, a njihov razvoj, održavanje i funkcioniranje (development, maintenance and operation) potpuno oslone na sredstva prikupljena od korisnika u vidu cijene za vodne usluge koje se tim hidrotehni kim objektima pružaju. Pri tome, politika EU, iskazana kroz principe upravljanja vodama i pravne instrumente razvijene na tim principima, kroz vrlo jasne i direktne zahtjeve zemljama kandidatima za lanstvo u EU nedvosmisleno zahtjeva potpuno isklju enje države i državnih organa/tijela iz procesa upravljanja ovim hidrotehni kim objektima. Naime, u okviru upravljanja rije nim slivovima, upravlja se i ovim djelatnostima, pri emu centralni državni organi mogu imati samo kontrolnu/nadzornu ulogu, tj. planiranje, prikupljanje i trošenje sredstava mora biti zadržano na nivou rije nog sliva, a u svim procesima donošenja odluka moraju biti zastupljene sve zainteresirane strane. Rije je o vrlo jasnom vidu samoupravne održivosti pravnih lica koja obavljaju ove djelatnosti u jednom rije nom slivu. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 201 bos. Modaliteti za formiranje takvih subjekata u FBiH (WUAs) i za transfer (svojinskih/upravlja kih) prava tim subjektima sa države, odnosno kantona – nisu istraženi u Federaciji BiH. Osim toga, u Federaciji BiH nisu prepoznate ni mogu nosti finansiranja takvih djelatnosti i organizacija sredstvima iz me unarodnih izvora koja mogu biti veoma zna ajna, a uvjeti izuzetno povoljni. Procjenu stanja i mogu nosti u oblasti privatizacije u sektoru voda trebalo bi uradi u kratkom roku (najkasnije u naredne dvije godine) kako bi i projekcija eventualno odabranih rješenja mogla biti uklju ena u detaljnu procjenu implementiranja SSP-a, u okviru koje e biti izvršena i detaljna procjena uskla enosti i primjene svih propisa o vodama sa Community Acquisom, na osnovu koje e biti predložene daljnje mjere za prilago avanje propisa Federacije i BiH propisima EU. Time bi se dobila mnogo jasnija projekcija strukture, na ina i vremenskog okvira za transformiranje ovog segmenta sistema upravljanja vodama. Istovremeno, jedan od zna ajnih rezultata takvog analiti ko istraživa kog rada bio bi argumentirano formuliranje pravila i kriterija za dodjelu koncesija na javnim vodnim dobrima i infrastrukturnim objektima. Bez prethodno izvršene sveobuhvatne dubinske analize ovih pitanja i imovinsko-pravnih odnosa u vezi sa hidrotehni kim objektima, teško da se može o ekivati definiranje uspješnog i prosperitetnog modela javno-privatnog partnerstva u Federaciji BiH koji bi, uz to, u potpunosti zadovoljio i zahtjeve EU koji su pred Federaciju BiH postavljeni potpisivanjem SSP-a. 4.3.3. Ekonomski okvir 4.3.3.1. Razlozi za analizu ekonomskih i finansijskih aspekata u upravljanju vodama Nekoliko razloga opravdava interes za analiziranje ekonomskih i finansijskih aspekata u oblasti upravljanja vodama. Me u njima najvažniji bi bili slijede i: Zna aj vode kao prirodnog resursa, ali i kao društvenog i ekonomskog dobra; injenica da ova oblast zahtijeva zna ajna nova, dodatna finansijska sredstva, Potreba da se razumije na koji na in i iz kojih izvora se finansira i može finansirati upravljanje vodama; Zna aj definiranja uloge države i privatnog sektora i njihove finansijske odgovornosti u oblasti upravljanja vodama; Potreba da se uzmu u obzir razlike izme u ruralnih i urbanih podru ja, te razli itih grupa korisnika voda; Potreba da se osigura sigurnost i snabdijevanje vodom kroz vladine poticaje u svrhu zadovoljenja osnovnih potreba, uzimaju i u obzir da je osiguranje vodosnabdijevanja nekim podru jima na makronivou ekonomski opravdano, uprkos nedovoljnoj profitabilnosti u smislu internog povrata troškova, posebno u slabije razvijenim podru jima; Potreba da se razumiju i primijene ekonomski instrumenti u oblasti upravljanja vodama sa ciljem postizanja ve e efikasnosti i održivog upravljanja; Donosioci odluka treba da znaju troškove pružanja usluga, izgrade dugoro nu perspektivu za vodu kao resurs u cijeloj ekonomiji i da determiniraju odgovaraju e razvojne scenarije; Potreba da se napravi veza izme u uspješnosti poslovanja i finansiranja sa pokri em troškova i da se korisnicima predo e koristi od primjene održivog upravljanja vodama, te utjecaj takvih aktivnosti na ekonomiju kao cjelinu; Društvene i okolinske analize troškovi/koristi neophodne kod ocjene projekata vezanih za upravljanje vodama; Neodgovaraju e prakse koje postoje u pogledu sagledavanja investicionih potreba, poslovanja i održavanja infrastrukturnih objekata i opreme; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 202 bos. Potreba da se finansira obuka kadrova sektora voda; Finansiranje prikupljanja i obrade osnovnih informacija o vodama mora biti dovoljno da bi se razumjela priroda i varijacije u kvalitetu i raspoloživosti resursa; Napori da se sprije e i umanje štete uslijed elementarnih nepogoda (poplave ili suše). 4.3.3.2. Klju ne strateške odrednice i njihov utjecaj na budu e poslovne modele u oblasti upravljanja vodama U definiranju strateških opredjeljenja ekonomskog okvira za oblast upravljanja vodama uvažile su se slijede e pretpostavke: Ekonomija: Planiranje i upravljanje vodnim resursima treba da bude integrirano u ukupni ekonomski sistem, prepoznaju i klju nu ulogu vode za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, sigurnost u pogledu proizvodnje hrane, smanjenje siromaštva i funkcioniranje ekositema i uzimaju i u obzir posebne uvjete nenov anih sektora ekonomije. Alokacija: Vodu treba posmatrati kao ograni en, osjetljiv i ugrožen resurs, ali i kao socijalno i ekonomsko dobro. Troškovi i koristi razli itih alokacija na socijalne, ekonomske i okolinske potrebe se moraju jasno procijeniti. Korištenje razli itih ekonomskih instrumenata od presudnog je zna aja u procesu usmjeravanja donošenja odluka o alokaciji/razli itim na inima korištenja vode. Odgovornost: Od suštinskog zna aja je osigurati efikasnost, transparentnost i odgovornost u upravljanju vodnim resursima, kao preduvjet za održivi finansijski menadžment. Pokri e troškova: Svi troškovi moraju biti pokriveni ukoliko se želi posti i da upravljanje vodama, a posebno oblast snabdijevanja vodom, bude isplativo i održivo. U ovoj oblasti korištenja voda, dotacije za posebne grupe, naj eš e najsiromašnije, smatraju se poželjnim i neophodnim. Gdje god je to mogu e, nivo takvih dotacija i odgovor na pitanje ko ima koristi od njih, treba biti transparentan. Informacije o indikatorima uspješnosti poslovanja subjekata u oblasti upravljanja vodama, procedurama nabavke kod realiziranja investiconih programa, cijenama, procjenama troškova, prihodima i dotacijama, moraju se osigurati i dostaviti svim zainteresiranim stranama sa ciljem da se postigne transparentnost i odgovornost, održi povjerenje i poboljšaju kapaciteti za upravljanje i investiranje. Finansijski resursi: Bit e potrebno mobilizirati sve ve e finansijske resurse u cilju postizanja održivog razvoja. Dokaz da se postoje i resursi koriste efikasno e u velikoj mjeri pomo i da se mobiliziraju dodatna finansijska sredstva iz doma ih i me unarodnih izvora, javnih i privatnih. 4.3.3.3. Karakteristike uspješnih budu ih poslovnih i organizacionih modela – strateški ciljevi u upravljanju vodama u Federaciji BiH U svjetlu dinami kih promjena u upravljanju vodama, mogu e je navesti neke karakteristike koje bi uspješni poslovni i organizacioni modeli trebali imati u budu nosti. Prakti no postizanje takvih karakteristika predstavlja strateška opredjeljenja koje bi trebalo ostvariti i u Federaciji BiH. Neke od ovih karakteristika, odnosno strateških opredjeljenja uklju uju: sposobnost da se inkorporiraju i optimalno kombiniraju razli iti nivoi obima kapaciteta, naro ito u oblasti korištenja voda; sposobnost da se razvije strateško partnerstvo u prisustvu sve ve eg broja u esnika u oblasti upravljanja vodama; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 203 bos. sposobnost da se iskoriste inovativni izvori finansiranja, uz istovremeno zadržavanje odre enog nivoa javnog finansiranja, naro ito u oblasti zaštite voda i zaštite od voda; sposobnost da se inkorporira prilagodljivi ili adaptibilni menadžment i poticaji bazirani na uspješnosti poslovanja kako bi se poboljšalo poslovanje naro ito u oblastima vodosnabdijevanja i pre iš avanja otpadnih voda; sposobnost da se javnost uklju i u procese odlu ivanja. Uspješni poslovni modeli u oblasti upravljanja vodama e, tako er, omogu avati: uspješno upravljanje objektima, odnosno raspoloživom infrastrukturom, adekvatno ekipiranje i obuku zaposlenih, kao i osiguranje potrebne stru ne procjene prije predlaganja rješenja u svim segmentima upravljanja vodama. Osim toga, u narednom periodu, vlade na razli itim nivoima imaju zna ajnu ulogu u postizanju utvr enih ciljeva u oblasti upravljanja vodama. Kako postoje i i novi davaoci vodnih usluga budu odgovarali na potrebe sve ve eg broja stanovništva, tako e i država morati da prilago ava svoju politiku.Vlade na svim nivoima bi trebale: kreirati uvjete koji su neophodni da bi se u oblasti upravljanja vodama mogli realizirati potrebni investicioni zahvati, posti i ciljeve u pogledu zaštite voda, posti i ciljeve u pogledu zaštite od voda, posti i društvene i ciljeve u pogledu zdravlja populacije, smanjiti prijetnje sigurnosti u pogledu vodosnabdijevanja i, u isto vrijeme, osigurati vrst regulatorni nadzor. Na osnovama naprijed navedenog, definirani su slijede i ekonomski strateški ciljevi: Strateški cilj 2: Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem kao cjelinu uz ve u zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu upravljanja vodnim resursima Strateški cilj 3: Poboljšanje efikasnosti, unaprije enje transparentnosti i pove anje odgovornosti u upravljanju vodama Strateški cilj 4: Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvo enje ekonomske cijene vode 4.3.3.4. Strateški cilj 2: Adekvatno integriranje oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem kao cjelinu uz ve u zastupljenost ekonomskih instrumenta u procesu upravljanja vodnim resursima Voda je ograni eni okolinski resurs podložan zaga enju i degradaciji u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, ali i društveno i ekonomsko dobro. Alokacija ograni enih vodnih resursa na me usobno konkuriraju e potencijalne korisnike ima dalekosežne efekte na ekosisteme i ekonomski razvoj u smislu zaposlenosti, te generiranju i distribuiranju dohotka, kao i održavanju prihvatljivog nivoa životnog standarda stanovništva. Politike u toj oblasti mogu imati tako er zna ajne efekte na planiranje korištenja zemljišta i migracije stanovnika iz ruralnih u urbana podru ja. Osiguravanje dovoljnih koli ina voda za osnovne ljudske potrebe treba svakako biti ugra eno u formuliranje i implementiranje ekonomskih politika usmjerenih na razvoj i alokaciju resursa. Osim toga, u svijetu broj elementarnih nepogoda (poplava, suša) se zna ajno pove ao u proteklih nekoliko decenija. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 204 bos. Stoga ekonomska evaluacija šteta nastalih uslijed njihovog pojavljivanja, kao i osiguranje finansijskih sredstava za njihovu prevenciju ili umanjivanje štetnih efekata mora biti prioritet. Korištenje prilago enih analiza troškova i koristi, tržišno zasnovanih instrumenata u zaštiti voda, cjenovne politike i politike utvr ivanja naknada za korištenje voda, kao i ostalih ekonomskih instrumenata, od suštinskog su zna aja za efikasnu i pravi nu alokaciju vodnih resursa, uzimaju i pri tome u obzir društvene i ekonomske kriterije, kao i osnovne ljudske potrebe. Ekonomske procjene trebale bi omogu iti sagledavanje i pozitivnih i negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i ekosisteme. Neadekvatne ekonomske politike neminovno doprinose izrazito lošem poslovanju subjekata iz oblasti upravljanja vodama, umanjuju i na taj na in njihovu sposobnost da privuku finansijska sredstva iz javnog i privatnog sektora, doma ih i inostranih finansijskih institucija. 4.3.3.5. Strateški cilj 3: Poboljšanje efikasnosti, unapre enje transparentnosti i pove anje odgovornosti u upravljanju vodama Efikasan i transparentan finansijski menadžment preduvjet je za efektivno pokri e troškova u oblasti upravljanja vodama, te je u okviru ovog cilja neophodno osigurati transparentnost u pogledu utvr ivanja realnijih i ekonomski opravdanih naknada, dotacija, unakrsnih dotacija i poreza, te uvesti elemente konkurencije gdje god je to mogu e. U tom smislu, važno je razviti odgovaraju i program poticaja za preduze a vodosnabdijevanja radi implementiranja mjera za efikasnije i racionalnije korištenje vode. To bi vodilo postepenom prenošenju naglaska sa postoje e prakse upravljanja ponudom na upravljanje potražnjom, sa vizijom prelaska na tzv. ”meki put” za vodu. Sa ekonomskog stanovišta, izuzetno je zna ajno i opravdano podsticati proces prelaska na okrupnjavanje sistema, odnosno na regionalni pristup vodnih sistema, gdje god je to tehni ko i tehnološki opravdano. Strateško opredjeljenje preduze a u oblasti vodosnabdijevanja u Federaciji BiH bi trebalo da bude postepeni prelazak na tzv. upravljanje potražnjom za vodom (demand-side water management), razvijeno još 1970-ih godina, kao alternativa tradicionalnom planiranju zasnovanom na ponudi. Strateško opredjeljenje trebalo bi biti promoviranje ideje da aktivno upravljanje potražnjom za vodom može biti troškovno efektivnije nego predvi anje potražnje na osnovu trendova iz proteklih perioda i realiziranja projekata izgradnje kako bi se udovoljilo potrebama iz tih predvi anja. Cilj efektivnog programa upravljanja potražnjom za vodom trebao bi biti omogu avanje korisnicima vode da zadrže sve prednosti u pogledu zadovoljenja svojih portreba za vodom, dok u isto vrijeme ne prouzrokuju štetu okolišu niti dovode u opasnost održivost vodnih resursa za druge postoje e ili budu e korisnike. Tradicionalno, preduze a vodosnabdijevanja fokusirala su se na razvijanje dodatne ponude kako bi se zadovoljila porasla potražnja združena sa rastom stanovništva i ekonomskim razvojem. Sve više, ova preduze a prepoznaju da programi konzervacije (racionalnijeg i štedljivijeg korištenja vode) mogu smanjiti postoje e i budu e potražnje za vodom i, na taj na in, osigurati koristi potroša ima, preduze u i okolišu. Imaju i u vidu da fiksni troškovi ine oko 65%, odnosno 80% u strukturi ukupnih troškova u oblasti vodosnabdijevanja, prikupljanja i odvo enju otpadnih voda, to zna i da bi smanjena potrošnja, zahtijevala manje investicije i, na taj na in, osiguravala velike uštede. Troškovi kapitala su veoma tijesno povezani sa nivoom potrošnje: prosje ne i, naro ito, vršne. Iskustva ukazuju na to da upravljanje potražnjom ima zna ajne prednosti. Poboljšanjem efikasnosti u upravljanju vodama omogu ilo bi se realnije sagledavanje i kvantificiranje svih koristi koje društvo ima od ulaganja u zaštitu od voda. Na taj na in bi se transparentnije i pravilnije sagledali me usobni odnosi pojedinih korisnika ograni enih budžetskih sredstava iz kojih se dijelom finansira i zaštita od voda. Spre avaju i nastanak šteta izazvanih STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 205 bos. izlijevanjem voda iz rije nih korita, smanjuju i neracionalnu potrošnju i korištenje, zna ajno bi se unaprijedila odgovornost u upravljenju ovog ograni enog resursa. Princip odgovornosti leži u osnovi sistema održivog upravljanja vodnim resursima - odgovornosti prema sadašnjoj ali i budu im generacijama. 4.3.3.6. Strateški cilj 4: Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvo enje ekonomske cijene vode Zna aj odgovaraju eg finansiranja za teku e poslovanje i investiciono održavanje, kao i za zadovoljavanje potreba za novom infrastrukturom u oblasti upravljanja vodama, ne može se prenaglasiti. Uloga i priroda tradicionalnih u esnika u finansiranju upravljanja vodama zna ajno se mijenja. Javna budžetska sredstva, koja su finansirala veliki dio izgradnje vodne infrastrukture i objekata, u svijetu sve manje u estvuju u postoje em finansiranju, kako zbog pove ane konkurencije u pogledu korištenja budžetskih sredstava, tako i zbog smanjenja raspoloživih sredstava. Imaju i u vidu rastu e finansijske potrebe, kao i smanjenje javnih investicija u oblasti voda i nedostatak privatnih investicija usmjerenih u ovu oblast (samo 5% privatnih investicija koje prati Svjetska banka vezan je za vode), sve je o itija potreba da se definiraju nove strategije u tom pogledu. Infrastrukturni projekti oblasti voda osje aju op i trend smanjenja odobravanja kredita me unarodnih privatnih, investicionih i komercijalnih banaka. Razlog za ovako prili no nizak nivo interesovanja su brojni rizici koji su specifi ni za ovu oblast. Stoga je neophodno aktivno promovirati saradnju privatnog i javnog sektora kako bi se promijenila percepcija brojnih rizika od strane privatnih investitora, te na pravi na in koristiti za ove svrhe prikupljena sredstva Fonda za zaštitu okoliša. Strateški izazov predstavlja i problem prikupljanja potrebnih sredstava za usaglašavanje sa okolinskim standardima EU. Dobro je poznato da se od strane EU naglašavalo, od po etka pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, da oko 90% tih troškova mora biti pokriveno iz doma ih izvora, o ekuju i da oko 5% BDP-a mora biti investirano u projekte oblasti okoliša, tokom dužeg niza godina, kako bi se pokrili troškovi vezani za okoliš207. Strateški posmatrano, u narednih 10-15 godina, potrebe za kapitalom u oblasti upravljanja vodama u FBiH e zna ajno porasti, prvenstveno zbog slijede ih razloga: (i) veliki dio dotrajale infrastrukture bliži se kraju upotrebnog trajanja i name e se potreba zamjene ili zna ajnijeg ulaganja u održavanje; (ii) poja ana nastojanja da Federacija BiH harmonizira svoje sa standardima EU u oblasti voda - strožiji standardi u pogledu vode za pi e i pre iš avanja otpadnih voda zahtijevat e dodatne, zna ajno ve e kapitalne izdatke. Utvr ivanje cijena je osnovno pitanje koje mora biti riješeno na odgovaraju i na in ukoliko se želi posti i efikasno upravljanje vodama. Voda kao dobro postaje sve oskudnija. Sli no tome, i pre iš avanje otpadnih voda postaje sve složeniji proces koji zahtijeva više znanja i više kapitala. Osnovna ideja utvr ivanja cijena vode je da se omogu i povrat troškova i da se racionalizira, odnosno smanji, potrošnja ovog oskudnog resursa korištenjem razli itih tržišnih podsticaja. Ukoliko se cijena vode adekvatno utvrdi, svi sektori u jednoj ekonomiji koristit e vodu racionalnije i smanjiti koli inu koju troše. Obrazovanje i informiranje javnosti o zna aju racionalnijeg korištenja vode pokazali su se neadekvatnim da u dovoljnoj mjeri smanje potrošnju, ali bi u kombinaciji sa odgovaraju im cijenama vode mogli biti znatno uspješniji. 207 U 2000. godini, ukupni izdaci u sektoru okoliša u Rumuniji i Bugarskoj iznosili su oko 1,3 i 1,5% BDP-a, dok je ovo u eš e oko 0,7% u Hrvatskoj. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 206 bos. Razlike u metodologijama za utvr ivanje cijena proizišle su u velikoj mjeri iz razli itih mišljenja o zna aju i potrebi uklju ivanja ekonomskih i/ili okolinskih eksternalija u proces utvr ivanja cijena vode. Sa stanovišta alokacije vodnih resursa, jedan od najvažnijih aspekata poslovanja preduze a za korištenje i zaštitu voda je utvr ivanje cijena. Ovo zbog toga što promjena cijena osigurava signal potroša ima i ponu a ima o promijenjenim troškovima potrošnje. Iako, naizgled, proces formiranja cijena nije previše kompleksan, praksa je pokazala da proces odre ivanje cijene vode ima veliki broj preduvjeta na koje treba obratiti pažnju. Jedan od najzna ajnijih preduvjeta jeste odre ivanje same vrijednosti vode, s obzirom da je ta vrijednost polazna ta ka u procesu formiranja cijene. Utvr ivanje cijena, na bazi ukupnih troškova vodosnabdijevanja i pružanja usluga prerade otpadnih voda, u velikom broju zemalja sagledava se u ve oj ili manjoj mjeri kao mjera za osiguravanje neophodnih finansijskih sredstava. Ipak, treba re i da je u svijetu veoma mali broj sistema u potpunosti finansiran od strane postoje ih ili budu ih korisnika usluga. Uglavnom, vodni sistemi nastavljaju svoju zavisnost od budžetskih sredstava i me unarodne pomo i. Budu i poslovni modeli u oblasti upravljanja vodama u Federaciji BiH moraju postepeno, kao svoje strateško opredjeljenje, usvajati prelazak na utvr ivanje cijene na bazi punih troškova ukoliko žele da se na odgovaraju i na in suo e sa finansijskim izazovima. 4.3.3.7. Operativni ciljevi i mjere za ekonomski okvir Operativni ciljevi, po ekonomskom okviru djelovanja, navedeni su zbirno u narednoj tabeli i posebno, sa mjerama za njihovo realiziranje, u nastavku teksta: Operativni cilj 3: Ekonomski racionalnije i okolinski prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i realiziranje mjera za prelazak sa postoje e prakse upravljanja ponudom na upravljanje potražnjom za vodom. Operativni cilj 4: Postupni prelaz na sistem koji bi osigurao dugoro no održivo finansiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokri e troškova od korisnika usluga ili iz drugih izvora. Operativni cilj 5: Poboljšanje procesa odlu ivanja o vidovima korištenja vodnih resursa 4.3.3.7.1. Operativni cilj 3: Ekonomski racionalnije i okolinski prihvatljivije upravljanje u sektoru voda i realiziranje mjera za prelazak sa postoje e prakse upravljanja ponudom na upravljanje potražnjom za vodom Mjere: Baziranje posebnih vodnih naknada na me unarodnim iskustvima i sveobuhvatnim analizama ukupnih društvenih a ne samo privatnih troškova i koristi, posebno u pogledu utvr ivanja potrebe, na ina i stepena internalizacije zna ajnih negativnih eksternih efekata; Provo enje aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti stanovništva o važnosti vode, o mogu im na inima uštede i potencijalnim ekonomskim i okolinskim efektima mjera racionalnijeg korištenja vode; Ekonomske analize mogu nosti uklju enja ruralnih podru ja u javne sisteme vodosnabdijevanja i sanitacije; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 207 bos. Mjere koje bi specifi no trebalo da realiziraju javna komunalna preduze a: Detaljna analiza postoje ih i realno potrebnih troškova u cilju pružanja usluga vodosnabdijevanja i mjesta eventualnih finansijskih gubitaka, odnosno karaktera i uzroka gubitaka, kao i mogu nosti za njihovo smanjenje; Razvoj i primjena kriterija i standarda poslovanja preduze a za pružanje usluga u sektoru vodosnabdijevanja i sanitacija i povezivanje sa iznosom cijena koje korisnici pla aju za pružene usluge; Osiguranje transparentnosti i ekonomske opravdanosti u pogledu utvr ivanja cijena, dotacija i unakrsnih dotacija; 4.3.3.7.2. Operativni cilj 4: Postupni prelaz na sistem koji bi osigurao dugoro no održivo finansiranje u oblasti upravljanja vodama, te puno pokri e troškova od korisnika usluga ili iz drugih izvora Mjere: Postizanje pune usaglašenosti postoje ih relevantnih zakona, što bi omogu ilo da Poreska uprava vrši kontrolu pla anja posebnih vodnih naknada 208; Uspostavljanje sistema cijena koje odražavaju realne, ekonomski, organizaciono i tehnološki opravdane troškove vezane za vodosnabdijevanje i sanitaciju209; Utvr ivanje mogu nosti za prelazak na obra un cijene usluga po sistemu rastu ih blok cijena, sa dotiranim prvim blokom potrošnje i rad na njegovom uvo enju ime bi se omogu ilo istovremeno postizanje zacrtanih ekonomskih, socijalnih i okolinskih ciljeva u upravljanju vodama; Ujedna avanje jedini nih cijena koje se napla uju doma instvima i privrednim subjektima za usluge vodosnabdijevanja i sanitacije, ukoliko se radi o vodi istog kvaliteta; Pove anje iznosa posebnih vodnih naknada i zapo injanje sa prikupljanjem onih naknada koje se do sada nisu ubirale (npr. posebna vodna naknada za zaštitu od poplava, posebne vodne naknade za zahvatanje voda za navodnjavanje). Mjere koje bi specifi no trebalo da realiziraju komunalna preduze a su: Precizno definiranje uvjeta za postizanje finansijske samoodrživosti u svim segmentima upravljanja vodama, odnosno precizno definiranje pojedinih vrsta troškova i iznosa ukupnih ili punih troškova (operativni troškovi, troškovi održavanja, amortizacija, troškovi kapitala, troškovi proširenja sistema, troškovi eksternih efekata, troškovi vode kao oskudnog resursa); Analiza potencijalno novih, dodatnih izvora finansiranja investicionih zahvata korištenih u drugim zemljama i ocijena mogu nosti njihove primjene u Federaciji BiH, sa posebnim naglaskom na mobiliziranje zasada nodovoljno iskorištenih finansijskih resursa na nivou op ina i kantona; Poboljšanje stepena naplate izvršenih usluga vodosnabdijevanja i sanitacije. 208 Konkretno, prema Zakonu o vodama, organi Poreske uprave su eksplicitno navedeni kao institucija koja ima nadležnost i obavezu da kontrolira prikupljanje sredstava po ovom osnovu od komunalnih preduze a. Me utim, ta obaveza ne postoji u Zakonu o poreskoj upravi kojim se definiraju nadležnosti i na in rada Poreske uprave. 209 Cijene koje odražavaju troškove ne samo da odražavaju pune troškove preduze a koje pruža uslugu ve , tako er, i razlike u troškovima pružanja usluga razli itim potroša ima. Ove razlike u troškovima mogu biti uzrokovane razli itim okolnostima, kao što su: vrsta posla kojim se potroša bavi, zaga enje koje potroša proizvodi, sezonska potrošnja vode ili udaljenost potroša a. Bilo koji da je razlog, prilago avanje cijene potroša a na taj na in da ona odražava puni trošak usluge potreban je kako bi se na pravilan na in o uvala i voda i ostali vrijedni resursi. Problemati na praksa koja postoji u BiH i ostalim ekonomijama u tranziciji je da se industrijskim potroša ima napla uje ve a cijena nego doma instvima, što se može nazvati problemati nom praksom i za posljedicu ima preveliku potrošnju od strane doma instava i premalu potrošnju ili prelazak na samostalno vodosnabdijevanje i usluge kanalizacije od strane industrija. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 208 bos. U cilju uspješne reforme cijena i postizanja ekonomske cijene vode, neophodno je predvidjeti i realizirati slijede e administrativne i institucionalne aktivnosti/mjere: Analiziranje mogu nosti uspostavljanja regulatornog/regulatornih tijela zaduženog/zaduženih za utvr ivanje cijena usluga; Promoviranje uspostavljanja javno-privatnog partnerstva u pružanju usluga vodosnabdijevanja i sanitacije, odnosno razvijanje finansijskih i regulatornih instrumenata u pravcu podsticanja privatnih investicija, utvr ivanja jasno definiranih uloga države, privatnog sektora i ostalih zainteresiranih strana. 4.3.3.7.3. Operativni cilj 5: Poboljšanje procesa odlu ivanja o vidovima korištenja vodnih resursa Mjere: Prikupljanje i analize me unarodnih iskustava, dobre poslovne prakse i ekonomskih instrumenata za vrednovanje voda u razli itim namjenama. Uspostavljanje mehanizama za primjenu ove prakse i instrumenata na odgovaraju im nivoima odlu ivanja; Osiguranje postojanja odgovaraju eg regulatornog okvira kao podloga za utvr ivanje koncesionih naknada za razli ite vidove korištenja voda, polaze i od ciljeva postavljenih razvojnim dokumentima za svaki od sektora (industrija, elektroenergetski sektor, poljoprivreda, stanovništvo). 4.3.3.8. Problem finansiranja i inovativni izvori finansiranja u upravljanju vodama Infrastrukturni vodni projekti osje aju op i trend smanjenja odobravanja kredita me unarodnih privatnih investicionih i komercijalnih banaka. Razlog za ovako prili no nizak nivo interesovanja su brojni specifi ni rizici, koji bi se mogli sumarno izraziti na slijede i na in: visoka kapitalna intenzivnost, nizak povrat na uloženi kapital, jako dugo vrijeme povrata uloženih sredstava, politi ki pritisak na cijene vodnih usluga, esto rašireno uvjerenje da je voda „slobodno“ dobro, neadekvatna zakonska regulativa, nezadovoljavaju e stanje i nedovoljno znanje mreža i podataka o korisnicima, i nesklad izme u prihoda i izvora finansiranja. Strateški izazov predstavlja i problem prikupljanja potrebnih fondova za usaglašavanje sa okolinskim standardima EU u oblasti zaštite voda i zaštite od voda, pošto je dobro poznato da je EU od po etka pregovora o pristupanju naglašavala da oko 90% tih troškova mora biti pokriveno iz doma ih izvora, o ekuju i da oko 5% BDP-a mora biti investirano u projekte u oblasti okoliša tokom dužeg niza godina kako bi se pokrili troškovi vezani za okoliš. U 2000. godini, ukupni izdaci u sektoru okoliša u Rumuniji i Bugarskoj iznosili su oko 1,3 i 1,5% BDP-a, dok je ovo u eš e oko 0,7% u Hrvatskoj210. Dio sredstava za ove namjene trebalo bi da alimentira Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine. Strateško opredjeljenje je da vodnu infrastrukturu i vodne objekte u oblasti korištenja voda, zaštite voda i zaštite od voda treba održavati i dalje razvijati jednim inoviranim, kombiniranim modelom finansiranja. Taj model podrazumijeva korištenje svih raspoloživih izvora finansiranja: budžetska 210 Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC) (2003),Environmental Financing in Central and Eastern Europe, Szentendre, Hungary STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 209 bos. sredstva (Federacija, kanton, op ina), Fond za zaštitu okoliša, ekonomsku cijenu vode, donacije (predpristupni fondovi EU) i kredite. Komponente ekonomske cijene vode za razvoj treba afirmirati kroz donošenje odgovaraju ih zakonskih propisa, u slu aju da oni nisu još doneseni: (i) naknada za razvoj - lokalna javna sredstva koja terete korisnike vodosnabdijevanja i odvo enja na uslužnom podru ju; (ii) naknada za korištenje voda i naknada za zaštitu voda - javna sredstva koja terete korisnike vodosnabdijevanja i odvo enja na cijelom podru ju FBiH i (iii) dio poreza na dodanu vrijednost koji tereti cijenu komunalne usluge. Ako, iz bilo kojih razloga, finansiranje iz budžeta ne bude dovoljno, treba ustrajati na ovoj komponenti (PDV na cijenu usluga u vodnom sektoru) jer ona nedvojbeno jest sastavni dio ekonomske cijene vode. U federalnim i lokalnim programima razvoja, treba težiti da se što više infrastrukture izgradi doma im javnim sredstvima (najpovoljnija sredstva) uz podršku donacija fondova EU i drugih donatora, a što manje kreditima (skuplja sredstva) ili sredstvima privatnih partnera (kroz BOT, DBOT i sli ne modele) jer u osnovi nose najskuplje finansiranje. 4.3.3.9. Javno-privatno partnerstvo u oblasti upravljanja vodama – strateški izazovi i mogu a rješenja U postupku uklju ivanja privatnog sektora mogu e je dopustiti privatizaciju tzv. pogonske funkcije u komunalnom vodnom sektoru kad je ispunjena pretpostavka ekonomi nosti, što zna i da se sami vodni resursi ne mogu prodavati i da oni nisu predmet privatizacije. Mogu e je dopustiti ulaganja privatnoga operatera pogona u razvoj vodne infrastrukture samo kad je ispunjena pretpostavka konzumiranosti i svrhovitosti. Pod privatizacijom pogonske funkcije podrazumijeva se prvenstveno: „En affermage“ koncesioni model: koncesioniranje funkcije operatera sistema bez prava ulaganja, ako je ispunjena pretpostavka ekonomi nosti. Pretpostavka ekonomi nosti se može smatrati ispunjenom ako je privatno upravljanje (uz jednake standarde isporuke) korisnicima isplativije od javnoga. „En affermage“ model bi mogao prerasti u „en concession model“, tj. koncesioniranje funkcije operatera s pravom ulaganja, ako su ispunjene pretpostavke konzumiranosti i svrhovitosti. Pretpostavka konzumiranosti smatrat e se ispunjenom kad kombinirani model finansiranja razvoja bude iscrpljen. On može biti iscrpljen (i) kad je infrastruktura dovoljno razvijena ili (ii) kad se više (niti pove anjem javnih davanja) razvoj ne može ostvariti u planskom periodu. U prvom slu aju, operaterova ulaganja su svedena na troškove održavanja. U drugom slu aju operater bi imao pravo u estvovati u razvojnim ulaganjima. Pretpostavka svrhovitosti se može ograni iti na izgradnju postrojenja za tretman pitkih i otpadnih voda, odnosno investicija koje, u pravilu, najviše privla e privatni kapital. Kao dodatne zahtjeve nužno je postaviti: Privatni koncesioni partner mora biti doveden u jednak položaj s doma im davateljima usluga, a ne mu pogodovati posebnim klauzulama (ovo se posebno odnosi na valutne klauzule, klizne skale i inflacijske indekse); Svako ulaganje privatnoga partnera mora biti podložno saglasnosti javnoga partnera. Preinvestiranje ili fiktivno investiranje,vodi do porasta cijena usluga i dužni ke ovisnosti; STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 210 bos. Saniranja i reinvestiranja privatnoga partnera moraju se odvijati prema strogo ugovorenom planu. Ona moraju ravnomjerno optere ivati koncesioni period umjesto da se pomjeraju na kraj tog perioda kad je koncesionaru isplativije raskinuti ugovore nego ih poštivati; Preferirati modele u kojima je javna funkcija jasno odijeljena od privatne, umjesto naglašavanja "javno-privatnoga partnerstva“. Ispreplitanje javnog i privatnog u operativnoj funkciji, u osnovi, teži podjeli odgovornosti tamo gdje odgovornost mora biti isklju ivo na privatnom partneru (obi no kroz uvla enje javnoga partnera u razne modele upravljanja pogonom, gdje koncesionar mora imati posebne obveze i odgovornosti); Treba naglasiti da je za o ekivati, kao što se ve i doga a, da se javno privatno partnerstvo realizira u urbanim ali ne i u ruralnim sredinama. Primjeri takvog partnerstva se ve mogu na i u zemljama jugoisto ne Evrope, ali iskustvo je veoma raznoliko. Prema rije ima Camdessus grupe: ''Uvo enje privatnog operatera u jednu zemlju koja nema iskustva u ovoj problematici je duga ak i težak proces. U pore enju sa ostalim tipovima infrastrukture, sektor voda je najmanje atraktivan za privatne investitore i investirani iznosi su najmanji. Samo 3% populacije siromašnih ili zemalja u razvoju opslužuju operatori koji su u potpunosti ili djelom privatni''. 4.3.3.10. Ekonomska cijena vode Na elo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama (ODV). Pod terminom "cijena vode“ u smislu ove Strategije treba razumjeti svaki nov ani izdatak koji optere uje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporu uje krajnjim korisnicima a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zaštitom njene kvalitete i kvantitete, te sa izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omogu uje njeno korištenje i/ili ispuštanje u skladu sa ekološki prihvatljivim standardom. Strateško opredjeljenje je da cijena vode mora sadržavati sastavne elemente u visinama koje osiguravaju dostupnost i zaštitu vodnog resursa, te održivi razvoj vodne infrastrukture. Sastavni elementi ili komponente ekonomske cijene vode, date su u narednoj tabeli: Sastavni element Prihod Karakter Namjena Nivo ubiranja Nivo potrošnje Cijena komunalne usluge vodosnabdijevanja Isporu itelja usluge Cijena Upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom Uslužno podru je Uslužno podru je Cijena komunalne usluge odvo enja Isporu itelja usluge Cijena Upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom Uslužno podru je Uslužno podru je Cijena komunalne usluge pre iš avanja Isporu itelja usluge Cijena Upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom Uslužno podru je Uslužno podru je Naknada za razvoj sistema Agencija za vode i kantoni Javno davanje Razvoj i proširenje vodne infrastrukture Uslužno podru je Kanton Naknada za zaštitu voda Agencija za vode i kantoni Fond za zaštitu okoliša Javno davanje Zaštita kvalitete vodnog resursa i razvoj vodne infrastrukture Kanton Uslužno podru je Naknada za korištenje voda Agencija za vodu i kantoni Fond za zaštitu okoliša Javno davanje Osiguranje koli ine vodnog resursa i razvoj vodne infrastrukture Kanton Uslužno podru je Porez na dodanu vrijednost Budžet Javno davanje Razne Federacija BiH razne Tabela 4.3.3.1: Struktura ekonomske cijene vode STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 211 bos. Postoje mišljenja da su se potroša i navikli na postojanje supsidija za vodu211. Prema jednoj studiji ura enoj u EU212, ukoliko bi cijena zaista bila utvr ena na nivou koji omogu ava povrat punih troškova, dakle ukoliko bi bila uvedena stvarna ekonomska cijena vode, procenat porodi nog dohotka koji se troši na usluge u sektoru voda bi se pove ao sa postoje ih 0,3 - 1,2% na 1- 3 %, što dovoljno govori o trenutnoj podcijenjenosti ovog oskudnog resursa. Posebno treba naglasiti potrebu provo enja ekonomskih analiza korištenja vode u skladu sa odredbama datim u aneksu Okvirne direktive o vodama gdje se kao norma iznosi i slijede i stav: Zemlje lanice uzet e u obzir na elo povrata troškova od vodnih usluga, uklju uju i i troškove zaštite okoliša i resursa, u skladu sa ekonomskom analizom (provedenoj prema Dodatku III Direktive) i posebno u skladu s na elom "zaga iva pla a". Prema ovome, zadaci za zemlje lanice do 2010 godine su: da politika cijena vode predstavlja odgovaraju i poticaj korisnicima da koriste vodne resurse u inkovito i da time doprinesu ostvarenju ciljeva ODV-a; odgovaraju i doprinos raznih korisnika (podijeljenih najmanje na industriju, doma instva i poljoprivredu) povratu troškova od vodnih usluga, na temelju provedene ekonomske analize (u skladu sa Dodatkom III ODV-a) i uzimaju i u obzir na elo"zaga iva pla a"; Zemlje lanice mogu, pri tome, voditi ra una o društvenim, ekološkim i ekonomskim u incima povrata troškova, kao i geografskim i klimatskim uvjetima u doti nom regionu; Cijena vode ne bi smjela sadržavati neracionalnosti u komunalnim djelatnostima: organizacione, (rascjepkan i neu inkovit komunalni vodni sektor) i tehni ke prirode (velike gubitke pitke vode u sistemu), te sastavnice koje nisu u funkciji upravljanja vodama. 4.3.3.11. Finansiranje putem vodnih naknada i prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra U Federaciji BH, izvan osnovne cijene vode, prikupljaju se razli ite vodne naknade koje imaju karakter javnog prihoda ili ostalih javnih prihoda, te se ubire prihod po osnovu zakupa javnog vodnog dobra. Na osnovu „Odluke o visini posebnih vodnih naknada“, posebne vodne naknade se ubiru za: korištenje površinskih i podzemnih voda, korištenje vode za proizvodnju elektri ne energije, zaštitu voda, va enje materijala iz vodotoka, zaštitu od štetnog djelovanja voda. Prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra, na površinskim vodama II kategorije, prema ZOV u Federacije BiH, pripadaju u cijelosti budžetu kantona. 211 Avis, C., Tydeman, C. and Royo Gelabert, E. (2000). What Role for Water Pricing? Ten Actions forInternalising Sustainability, WWF, Brussels 212 Seppala, O.T. and Katko, T.S. (2003). Appropriate pricing and cost recovery in water services. Journal of Water Supply: Research and Technology – AQUA, 52, 225–236 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 212 bos. 4.3.3.11.1. Posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda 4.3.3.11.1.1. Naknada za korištenje voda Za javno snabdijevanje odre ena je posebna vodna naknada u visini od 0,01 KM po m³ zahva ene vode. Strateško opredjeljenje u ovom segmentu ipak bi moralo biti takvo da se ovaj iznos pove a. Sigurno je da preduze a koja se bave vodosnabdijevanjem nisu u dovoljnoj mjeri motivirana da racionalnije koriste resurs koji im je povjeren. Prema ranijem zakonu, preduze a su pla ala vodnu naknadu za korištenje vode u iznosu od 0,05 KM po m3 isporu ene vode. Prema novom Zakonu o vodama Federacije BiH, ta obaveza je smanjena na 0,01 KM po m3 zahva ene vode. Evidentno je da je krajnji rezultat negativan iz prostog razloga što, imaju i velike gubitke voda, preduze a su sada dovedena u povoljniju finansijsku situaciju jer su im ukupni izdaci po ovom osnovu sada smanjeni. Osnovica za obra un pove ana im je 3 puta ali im je naknada smanjena 5 puta. Potrebno je da se ovakva situacija promijeni (da se iznos naknade na zahva enu vodu pove a), jer djeluje potpuno nemotiviraju e u pogledu racionalnijeg korištenja vode. Imaju i u vidu zna aj koji ova preduze a imaju i, za sada, monopolsko pravo da koriste oskudni resurs, kao i koli ine vode koje koriste, jasno je da ovakvo rješenje nije u skladu sa osnovnim zahtjevom iznesenim u ZOV-u Federacije BiH, koji isti e da upravljanje vodnim resursima mora biti organizirano na principima održivog upravljanja i o uvanja oskudnih vodnih resursa213. 4.3.3.11.1.2. Naknada za zahvatanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje Za zahvatanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje odre ena je posebna vodna naknada u visini od 2 KM po m³. Do sada je ova naknada iznosila 0,05 KM po m³. ali je Zbog komercijalne vrijednosti vode kao robe ova se naknada treba zna ajno pove ati, imaju i u vidu injenicu da voda u maloprodaji ima cijenu od oko 1 do 1,5 KM za 1 litar, što predstavlja oko 50% cijene nafte. 4.3.3.11.2. Finansiranje melioracionog odvo enja i melioracionog navodnjavanja U Bosni i Hercegovini nema razvijenih sistema za navodnjavanje, a navodnjava se samo oko 0,65% poljoprivrednog zemljišta. Postoje i sistemi za navodnjavanje su ošte eni zbog rata i nebrige. Ve ina ravnica u sjevernom dijelu zemlje koje se koriste kao obradivo zemljište sadrži visoki procenat vlage i treba da se odvodnjava. U odluci o visini posebnih vodnih naknada za zahvatanje vode za navodnjavanje, odre ena je naknada u visini od 0,01 KM u odnosu na raniji iznos od 0,05 KM/ m³. Zbog teško a u poljoprivrednoj proizvodnji, ova naknada bi bila ukinuta, odnosno ostala bi na nuli do daljnjeg. U narednom periodu, treba svakako sagledati mogu nosti da se ova naknada ponovno po ne napla ivati. Ovo stoga što se voda u poljoprivredi koristi neefikasno i ne postoji nikakva motivacija da se efikasnost njenog korištenja pove a. U svijetu se utvr ivanju naknade za korištenje vode u poljoprivredi poklanja izuzetna pažnja, tako da postoje vrlo razra eni i raznoliki modeli, od kojih su neki navedeni u nastavku: 213 Pore enja radi, recimo da naknada za korištenje voda obra unata na isporu enu i napla enu koli inu vode u Hrvatskoj iznosi 0,80 kuna/m3, što iznosi 0,20 KM (prema srednjem kursu od 4,1 kune za 1 KM, na dan 6.6.2008. godine). Naknada za zaštitu voda iznosi 0,90 kuna /m3 što iznosi 0,22 KM. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 213 bos. Modeli utvr ivanja vodne naknade (cijene) za melioraciono navodnjavanje i melioraciono odvo enje: U strateškom promišljanju vrednovanja vode u sektoru poljoprivredne proizvodnje, potrebno je obratiti pažnju na slijede e injenice. Ekonomski instrumenti koji se koriste u sektoru poljoprivrede u cilju strateškog upravljanja potražnjom za vodom ocjenjuju se prema dva osnovna kriterija: struktura i na in utvr ivanja cijena nivo cijena vode za navodnjavanje. Cjenovni sistem zasnovan na koli ini potrošene vode ili koli inski na in utvr ivanja cijena (engl. volumetric pricing), koji bi teorijski trebalo da bude poticaj da se voda koristi racionalni i štedljivo, posti i e o ekivane rezultate samo pri onom nivou cijena pri kojem je korisnik vode cjenovno osjetljiv. Ovaj nivo cijena zavisi o brojnim faktorima: troškovima usluge navodnjavanja, primijenjenoj tehnici navodnjavanja i dodanoj vrijednost u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Ekstremni slu aj u kojem je struktura manje važna predstavlja situacija u kojoj je voda besplatna (Egipat i Albanija) što predstavlja u potpunosti odsustvo poticaja za štednju vode. Drugi ekstremni slu aj predstavlja sistem u Izraelu koji predstavlja snažan poticaj za štednju vode zbog cjenovne strukture u vidu rastu ih blok cijena. Izme u ove dvije krajnje situacije, mogu e je primijeniti razli ite modele utvr ivanja cijena vode za navodnjavanje (navedenih prema rastu em nivou efektivnosti): utvr ivanje cijena na bazi površine koja se navodnjava; utvr ivanje cijena na bazi površine koja se navodnjava u zavisnosti od kulture koja se uzgaja, na ina navodnjavanja ili nekog drugog kriterija; sistem jedinstvenih cijena ili dvodijelnih tarifa zasnovanih na koli ini potrošene vode; sistem rastu ih blok cijena. Osnovne karakteristike i iskustva u primjeni navedenih sistema utvr ivanja cijena koja treba uzeti u obzir kod strateškog opredjeljenja u ovom segmentu sektora voda u Federaciji BiH su slijede a: Utvr ivanje cijena na bazi površine koja se navodnjava – model jedinstvene cijene po hektaru, uglavnom se primjenjuje za gravitacione sisteme navodnjavanja (Španija, Italija, Gr ka, itd.) i u velikoj mjeri može da utje e na odluku da li da se uop e koristi sistem navodnjavanja ali ne i na koli inu vode koja se primjenjuje po hektaru. Kombiniran sa veoma niskom cijenom i dotacijama za navodnjavanje usjeve, ovaj na in utvr ivanja cijena je u prili noj mjeri podstakao pove anje navodnjavanih površina i porast potražnje za vodom za navodnjavanje u ovim zemljama. Ovaj model naj eš e se sre e kada se žele posti i odre ena poboljšanja i ubijediti farmere da zapo nu sa primjenom irigacionih mjera. Utvr ivanje cijena na bazi površine koja se navodnjava u zavisnosti od kulture koja se uzgaja ili nekog drugog kriterija ne podsti e štednju vode kada su vrsta usjeva ili tehnika navodnjavanja ve izabrani, ali ima ve i utjecaj na sam izbor usjeva koji e se navodnjavati ili koju tehniku navodnjavanja primijeniti. Može se primijeniti sa ciljem da se obeshrabri navodnjavanje odre enih kultura, npr. primjenom viših cijena za kulture koje troše ve e koli ine vode. Model utvr ivanja cijena zasnovan na koli ini potrošene vode je, ustvari, jedini koji podsti e štednju vode. Sistem rastu ih blok cijena, u kojem cijena vode raste sa potrošenom koli inom, može zaista imati snažan utjecaj na smanjenje potrošene vode u zavisnosti od progresivnosti cijena i njihovog apsolutnog nivoa ali se rijetko prakti no primjenjuju u oblasti navodnjavanja (Izrael i Jordan). Me utim, treba ista i da je apsolutni nivo cijena taj koji u najve i mjeri determinira u inkovitost primijenjenog cjenovnog modela. Jednostavniji volumetrijski model sa jedinstvenom ili dvodijelnom tarifom, ukoliko ima viši apsolutni nivo prosje ne cijene, može da bude u inkovitiji od sistema rastu ih blok cijena. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 214 bos. Evropska Okvirna direktiva za vode, zahtijeva da se i u ovom segmentu kod utvr ivanja strukture i nivoa cijena u obzir moraju uzeti faktori oskudnosti prirodnih resursa i okolinski aspekti. Odgovor na ovaj zahtjev sastojao se u uvo enju novih institucija (kao što je specijalizirana Agencija za vode u Maroku) ili tehni kih i ekonomskih instrumenata (zasnovanih na principu zaga iva pla a ili korisnik pla a). Na taj na in, u nekim zemljama (Francuska, Španija, Italija) uveden je porez ili taksa na vodu za navodnjavanje (engl. water tax for irrigation water) ali je nivo takse ostao relativno nizak. Potencijalni izvori finansiranja za projekte melioracionog navodnjavanja i melioracionog odvo enja. Potrebna sredstva za finansiranje projekata navodnjavanja potencijalno se mogu prikupiti iz više izvora kako slijedi: Sredstva iz budžeta (Federacija, kanton, op ina ili grad); Predpristupni fondovi EU; Komercijalni krediti s jamstvom države; Lokalna uprava (npr. izdavanje obveznica); Korisnici sistema. Naknada za zahvatanje vode za industrijske procese, uklju uju i i termoelektrane: Visina naknade za zahvatanje vode za industrijske procese, uklju uju i i termoelektrane, odre ena je u iznosu od 0,03 KM po m³. Termoelektrane e, ubudu e, ovu naknadu pla ati po m³ zahva ene vode a ne po kwh proizvedene elektri ne energije, što je sada u praksi. Smatra se da je primjerenije da se ova naknada pla a preko potrošenih koli ina vode koju termoelektrana može i reciklirati u procesu proizvodnje214. 4.3.3.11.3. Posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju elektri ne energije Visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju elektri ne energije odre ena je u visini od 0,001 KM po kwh proizvedene elektri ne energije. Do sada je visina ove naknade bila odre ena u procentualnom iznosu (2%) na osnovicu proizvodne cijene 1 kwh elektri ne energije na pragu hidroelektrane. Svake godine, JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda Herceg Bosne bile su dužne dostavljati proizvodne cijene 1 kwh na bazi kojih se pla ala vodna naknada. Da bi se pojednostavio sistema pla anja ove naknade, ista je utvr ena u fiksnom iznosu po proizvedenom kwh. Prera unavanjem dosadašnjih pla anja, odre ena je visina naknade sa pove anjem do 50%. Visina ove naknade ubudu e bi trebala biti i ve a. Voda je osnovni ulazni faktor proizvodnje elektri ne energije i zbog toga je visina ove naknade pove ana215. 4.3.3.11.4. Vodne naknade za zaštitu voda Jedan dio potreba u segmentu zaštite vode finansira se iz dijela sredstava prikupljenih po osnovu op e i posebnih vodnih naknada, i to onog raspore enog: Kantonima (kolektori za prijem i transport otpadnih voda, postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda, ispusti u prijemnik i drugi pripadaju i objekti i oprema); Federalnom fondu za zaštitu okoline (za sufinansiranje infrastrukture za zaštitu voda od zna aja za Federaciju). 214 Inicijativa za promjenu osnovica za pla anje naknade za korištenje voda u termoelektranama potekla je od elektroprivrednih preduze a. 215 Radi usporedbe, visina ove naknade u Republici Hrvatskoj iznosi 7,5% na proizvodnu cijenu 1 KWh. U Švicarskoj ovu naknadu ubiru kantoni i ona je postavljena na nivou od 52 eura po KW ukupne instalirane snage hidroelektrane bez obzira na njenu strukturu troškova ili mogu nosti realiziranja ukupnog prihoda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 215 bos. Drugi dio potreba u segmentu zaštite voda finansira se iz sredstava prikupljenih u vidu posebnih vodnih naknada. Osnov za prikupljanje posebnih vodnih naknade sadržan je u principima "zaga iva pla a" i "korisnik pla a" koji podrazumijevaju da zaga iva voda treba da plati troškove pre iš avanja ispuštenih zaga enih voda, odnosno korisnik voda treba da plati korištenje voda kao op eg dobra. Interesantna su iskustva nekih evropskih zemalja u pogledu iznosa posebne vodne naknade za zaštitu voda kod svih zaga iva a voda – industrije, gra ana i svih drugih zaga iva a voda. Naknade za efluent, kao jedan od oblika ekonomskih instrumenta primijenjenih u zaštiti okoliša, mogu postaviti i na bazi sadržaja (vrste i koncentracije) polutanata. U Francuskoj se, naprimjer, naknada na efluent zara unava na osam tipova polutanta koji se smatraju najopasnijim i najtežim za tretiranje (teški metali, fosfor, rastvorljive soli, itd.). Visina naknade se izra unava kao funkcija proizvedenog zaga enja tokom perioda maksimalne aktivnosti u toku jednog normalnog dana. U drugim slu ajevima, formula za izra unavanje visine naknade može odražavati troškove tretiranja odre enog efluenta ili okolinsku osjetljivost vode u koju se ispušta polutant. Visina posebne vodne naknade za zaštitu voda za uvoznike i proizvo a e vješta kih ubriva utvr ena je u visini od 0,005 KM po 1 kg. Visina naknade zadržana je na sadašnjem nivou, što nije opravdano sa negativnim eksternim efektima. Drugim rije ima, troškovi uzrokovani korištenjem vješta kih ubriva su mnogo ve i od navedenog iznosa - 5 KM po jednoj toni ubriva. 4.3.3.11.5. Naknada za va enje materijala iz vodotoka Visina naknade za va enje materijala iz vodotoka utvr ena je u visini od 1,50 KM po m³.Vrijednost i ove naknade je podcijenjena i treba je pove ati. 4.3.3.11.6. Finansiranje zaštite od štetnog djelovanja voda – zaštita od poplava U oblasti finansiranja zaštite od štetnog djelovanja voda, postoje tri mogu a modela finansiranja: iz budžeta – prema na elu "op e solidarnosti“ (i), iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika – prema na elima "korisnik pla a“ i „zajedni ke solidarnosti“ (ii) i mješoviti, koji uklju uje i jedno i drugo, s tim da je jedno finansiranje osnovno, a drugo dopunsko ili mogu biti ravnopravni (iii). Ad (i). Budžetski model finansiranja, kroz op u solidarnost svih poreznih obveznika, nije uvijek najpouzdaniji model. Njegov je temeljni problem kako pomiriti dvije razli ite percepcije budžetskih planera koji za investicione pothvate u pravilu iznalaze sredstva, dok potrebe za održavanjem tretiraju kao stavke na kojima treba postizati budžetske uštede. Kada uskla enost ovih dviju percepcija nije izvjesna, u pravilu se pribjegava drugom, sigurnijem modelu. Ad (ii). Moderna fiskalna praksa nudi model finansiranja kroz strogo namjenske prihode koji terete ciljane kategorije obveznika. U osnovi ovoga modela dva su na ela: korisnik pla a i zajedni ka solidarnost. Definiranje korisnika sistema zaštite od štetnog djelovanja voda nije uvijek jednozna no. (Da i druga društva imaju u tome dvojbe govore niže izneseni primjeri Austrije i Britanije). Me utim, široko je prihva en pristup da je primarno zašti eno dobro - imovina, a njen vlasnik se prepoznaje korisnikom i time obveznikom naknade. No, redukcija ove definicije na vlasnike imovine samo u poplavnom podru ju zna ila bi isklju ivanje nameta na izravne žrtve poplave. Stoga se na elo korisnik pla a korigira na elom solidarnosti svih korisnika imovine STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 216 bos. (zajedni ka solidarnost), bilo na državnom (širi koncept solidarnosti), bilo na vodnom podru ju (uži koncept solidarnosti)216. Ad (iii). Mješoviti model finansiranja može se realizirati kombiniranjem budžetskog finansiranja gradnje i održavanja vodnih tokova od zna aja za Federaciju BiH, uz finansiranje održavanja lokalnih vodotoka iz vodne naknade. Primjena ovoga modela raspravlja se i u nekim najrazvijenijim zemljama EU217. U ta ki VI „Odluke o visini posebnih vodnih naknada u Federaciji BiH“, odre ena je visina posebne vodne naknade za zaštitu od poplava na podru jima na kojima su izgra eni zaštitni vodoprivredni objekti, zavisno od nekretnina koje su zašti ene: U podta ki 1. odre ena je visina posebne vodne naknade za zaštitu od poplava za vlasnike poljoprivrednog, šumskog ili gra evinskog zemljišta, u visini od 5,00 KM po 1 ha, U podat ki 2. odre ena je visina posebne vodne naknade za zaštitu od poplava za vlasnike stambenih, poslovnih i drugih objekata u visini od 0,10 KM po 1 m². Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava do sada nije bila uvedena u praksi zbog toga što nisu osigurani uvjeti i neophodni podaci za njeno uvo enje i pla anje. U narednom, planskom periodu Strategije upravljanja vodama, potrebno je po eti sa prikupljanjem ovih naknada u praksi. 4.3.4. Institucionalni okvir Za djelovanje u institucionalnom okviru po pitanjima organizacije i administracije sektora voda definiran je slijede i strateški cilj: Strateški cilj 5: Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provo enje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda. 4.3.4.1. Strateški cilj 5: Efikasna institucionalna organizacija i administracija sposobna za provo enje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda Postoje dvije glavne odrednice daljnjeg razvoja institucija u oblasti upravljanja vodama u Federaciji BiH: Zakon o vodama Federacije BiH218, gdje je lanom 21. navedeno: Upravljanje vodama je u nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i op ine. lanom 22. su sažeti ciljevi upravljanja vodama: postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda, odnosno vodnih i za vodu vezanih ekosistema, umanjenje šteta 216 U nekim zemljama sistem finansiranja jest autonoman, ali se metodologijom obra una i naplate vezuje uz druga postoje a javna davanja. Primjer je Republika Austrija u kojoj se, prema saveznom Zakonu o zaštiti od katastrofa, sredstva za zaštitu od štetnog djelovanja voda generiraju procentom na porez na dobit i porez na dohodak. 217 Primjer je Velika Britanija u kojoj se programi poplavne odbrane (i odbrane od plima) finansiraju iz državne riznice, ali se razmišlja o uvo enju dopunskih vodnih naknada, i to: (1) na imovinu isklju ivo u poplavnim podru jima (Flood Plain Levy kao dio nameta koji se generi ki ozna avaju kao Charges on beneficiaries), što je ocjenjeno kao rješenje koje e prouzrokovati “mnoga neprijateljstva“ jer "tereti žrtve poplave koji pored suo avanja s tegobama poplava imaju poteško e s osiguravateljima i op enito padom vrijednosti tih nekretnina“ i (2) na investicije, tj. na gradnju (Charges on Development) i to kako u poplavnom podru ju tako i izvan njega jer "svaki razvoj stvara probleme s plavljenjem“. (DEFRA, Flood and Coastal Defence Funding Review, Report on the Outcome of Consultation; October 2002) 218 Sl. novine Federacije BiH br.70/2006 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 217 bos. prouzrokovanih raznim štetnim djelovanjem voda, osiguranje potrebnih koli ina vode odgovaraju eg kvaliteta za razne namjene i podsticanjeodrživog korištenja voda, uzimaju i u obzir dugoro nu zaštitu raspoloživih izvorišta i njihovog kvaliteta. Zakonom su odre ene teritorijalne osnove upravljanja vodama, odnosno, ( lan 23., stav 1): Osnovna teritorijalna jedinica za upravljanje vodama je vodno podru je, a u svrhu upravljanja vodama su utvr ena vodna podru ja: Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora. Radi provo enja zadataka upravljanja vodama ( lan 152.), osnovane su agencije za pripadaju a vodna podru ja. Proces orijentiranja i približavanja naše zemlje lanstvu u Evropskoj uniji (EU). Ovaj proces je zna ajno osnažen potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU 13.6.2008. Radi se o tre oj generaciji evropskih sporazuma ponu enim zemljama zapadnog Balkana u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum je potpisan na neodre eno vrijeme sa ciljem doprinosa ekonomskoj i politi koj stabilnosti Bosne i Hercegovine ime se potvr uje status potencijalne kandidatkinje. Ovim BiH stupa u prvi ugovorni odnos sa EU sa zadatkom da provodi odredbe sporazuma i da nastavi sa daljnjim aktivnostima i ispunjavanjima kriterija za punopravno lanstvo. Nakon potpisivanja SSP-a, za BiH je slijede i korak stjecanje statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU. Do tada je na BiH da pripremi plan provo enja SSP-a, koji e zajedno sa prioritetima iz Evropskog partnerstva u okviru Strategije integriranja BiH u EU initi program integriranja BiH u EU. Jasno je da e naredni i planski period Strategije od 12 godina biti ispunjen neophodnim reformskim procesima, što podrazumijeva i sektor voda sa okolišem, kako bi se BiH prilagodila u cilju zadovoljenja uvjeta lanstva u EU. Sporazumom se predvi a pridruživanje BiH EU u prijelaznom periodu od najviše 6 godina (2014. godina)219, što govori da e se lanstvo BiH u EU ostvariti u planskom periodu Strategije. U dijelu Sporazuma o okolišu220, gdje se i pominje oblast upravljanja vodama, navodi se da e se razvijati i ja ati saradnju u oblasti zaštite okoliša sa osnovnim zadatkom zaustavljanja daljnjeg degradiranja i poboljšanja postoje eg stanja. Nadalje, Sporazumom se predvi a izrada strategija za zna ajno smanjenje zaga enja zraka i voda na lokalnom, regionalnom i prekograni nom nivou, te uspostavljanje sistema efikasne, iste, održive i obnovljive proizvodnje i potrošnje energije, kao i izradu strategija za obavljanje procjene uticaja na okoliš. Obje navedene glavne odrednice su u skladu sa politikom upravljanja vodama kakva je odre ena zemljama EU i evropskim zemljama koje su, sli no našoj, u procesu približavanja samom lanstvu ili prihvatanja takvog na ina upravljanja vodama shodno svom geografskom položaju. Uputama datim u Vodi u za procese približavanja i zadovoljenju uvjeta okolišnog zakonodavstva u EU221 (zamišljen kao uputa za zemlje centralne i isto ne Evrope koje su u to vrijeme /1997./ bile na putu ka punopravnom lanstvu, još je upotrebljiv za našu zemlju) se navodi neophodnost uspostavljanja najmanje jedne nacionalne/državne institucije za odnose sa EU u cilju primjene evropskog okolišnog zakonodavstva. Pitanje neophodnosti formiranja državne agencije za zaštitu životne sredine je naglašeno u stavu 4.3.2. Pravni okvir djelovanja, odnosno stavovi 4.3.2.2.3. Do formiranja takve državne agencije te zadatke dijelom obavlja Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine (Direkcija) kao stalno tijelo Vije a ministara. Direkcija je osnovana Zakonom o Vije u ministara222 sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Direkcija je nadležna za: (i) koordiniranje poslova na uskla ivanju pravnog sistema BiH sa 219 lan 8. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 220 lan 108. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 221 Guide to the Approximation of EU Environmental Legislation, European Commission, 1997. 222 Sl. glasnik BiH br.38/2002 od 18.12.2002. godine. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 218 bos. standardima za pristupanje BiH; (ii) provjeru uskla enosti svih nacrta zakona i propisa koje Vije u ministara dostavljaju ministarstva i upravne organizacije sa direktivama iz Bijele knjige, (iii) uskla ivanje aktivnosti organa i institucija u BiH koje se odnose na odgovaraju e aktivnosti potrebne za evropske integracije; (iv) koordiniranje nad provo enjem odluka koje donose nadležni organi i institucije BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne za evropske integracije; (v) djelovanje kao glavni operativni partner institucija Evropske komisije u procesu stabilizacije i pridruživanja; (vi) koordiniranje pomo i Evropske unije. Ostali zadaci Direkcije su: u estvovanje kao tehni kog i operativnog tijela u kontaktima sa Evropskom komisijom i u estvovanje u aktivnostima ili izradi nacrta zakona, propisa i smjernica koje se odnose na proces uklju ivanja u evropske integracije. Zahtjevi EU po pitanju institucionalne organiziranosti su, uop eno, definirani ODV-om, gdje je lanom 3. re eno: „Države lanice e osigurati odgovaraju e administrativne nadležnosti, uklju uju i odre ivanje odgovaraju eg nadležnog organa, za primjenu pravila Direktive unutar svakog podru ja rije nog sliva“. Za oblast kvaliteta voda treba znati da legislativa EU, po pitanju okoliša, ima samo nekoliko zahtjeva u vezi sa institucionalnom organizacijom223. Legislativom se uspostavljaju standardi koji se imaju zadovoljiti, procedure koje se moraju poštovati i sl. Generalno, na zemljama lanicama je da uspostave nove ili reorganizuju postoje e institucije koje e ispunjavati navedene uvjete, tako da te institucije nemaju strogo zadatak da slijede zahtjeve EU ve i da rade u skladu sa posebnostima svake od zemalja lanica. Nekoliko direktnih zahtjeva legislative EU o ovom pitanju, više u formi indirektnih preporuka, su slijede e: Karakteristike odgovornih institucija: Okolišno zakonodavstvo EU nema posebnih zahtjeva o nivoima uspostavljanja odgovornih institucija bilo na nacionalnom ili lokalnom nivou. Naravno da je neke aktivnosti najbolje provoditi na nacionalnom a neke je potrebno realizirati na lokalnom nivou, me utim o tom pitanju nema direktnih zahtjeva. Zadaci odgovornih institucija podrazumijevaju provo enje: planiranja, monitoringa, izvještavanja, izdavanja dozvola, propisivanja parametara kvaliteta, inspekcije, informiranja javnosti i djelovanja u incidentnim situacijama. Institucionalni aspekti izdavanja dozvola i inspekcijskog nadzora: Zadatak odgovornih institucija, prije postupaka izdavanja dozvola, je izrada planova i programa upravljanja kvalitetom, u ovom slu aju medijem voda, shodno zahtjevima direktiva: ODV, o podzemnim vodama, procjeni utjecaja na okoliš i sl. U odgovornim institucijama moraju imati strateško razumijevanje o procesima koji utje u na okoliš i o posebno osjetljivim dijelovima okoliša. Zadatak odgovornih institucija je i izdavanje dozvola. Na in izdavanja dozvola se zasniva na EU zakonodavstvu kojim su uspostavljeni limiti emisija iz razli itih procesa. Na institucijama je da organiziraju, samostalno ili po osnovu spoljnih ugovora, odgovaraju i monitoring. Preporu uje se institucionalno razdvajanje funkcija izdavanja dozvola i inspekcijskog nadzora. Podrška stru nih institucija: uspostavljenim institucijama je neophodna podrška stru nih i nau nih institucija sposobnih za provo enje posebnih zadataka (monitoring industrijskih zaga iva a i sl.). Postojanje stru nog, iskusnog i obu enog osoblja: primjena zahtjeva okolišnog zakonodavstva podrazumijeva stru nu osposobljenost institucija, što obuhvata oblasti: prava, hemije, inžinjerske tehni ke struke, obrade podataka, razrade i primjene baza podataka, komunikacija, ekonomije, komunikatologije i sl. 223 Environmental policy in the canidate countries and their preparations for accession. Institute for European Environmental Policy, 2001. (Politika okoliša u zemljama kanditatima za lanstvo u EU sa pristupnim pripremama) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 219 bos. 4.3.4.2. Operativni ciljevi i mjere za institucionalni okvir Na osnovama definiranog strateškog cilja Strategije, za institucionalni okvir odre eni su operativni ciljevi koji predstavljaju konkretne i mjerljive promjene koje e se ostvariti implementiranjem odre enih mjera. Za institucionalni okvir operativni ciljevi su slijede i: Operativni cilj 6: Institucionalno ja anje sektora voda Federacije BiH Operativni cilj 7: Osnaženje stru nih kapaciteta Operativni cilj 8: Intenziviranje saradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode Operativni cilj 9: Uspostavljanje referentne(ih) i ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda Operativni cilj 10: Poboljšanje sistema dojave i efikasnog reagiranja u slu ajevima pojave akcidentnih i iznenadnih zaga enja voda 4.3.4.2.1. Operativni cilj 6: Institucionalno ja anje sektora voda Federacije BiH Mjere: Kadrovsko oja avanje Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (FMPVŠ), sa agencijama za vodna podru ja, kao i odgovaraju ih kantonalnih ministarstava. Planirani proces pridruživanju BiH EUi, koji e se odvijati postupno u prijelaznom roku od 6 godina, podrazumijeva niz obimnih zadataka za institucije sektora voda. Kadrovska popunjenost ovih institucija ni u sadašnjem vremenu nije u skladu sa planovima federalnog i kantonalnih ministarstava. Poticanje razvoja i osposobljavanje institucija od stru ne podrške FMPVŠ-a, kao i kantonalnim ministarstvima, u djelokrugu njihove odgovornosti. Obavljanje poslova u nadležnosti federalnog i kantonalnih ministarstava u okviru održivog upravljanja vodama podrazumijeva intenzivniju saradnju sa prate im stru nim institucijama. Prije svega, institucije: AVP Sava i AVP Jadransko more; Federalni hidrometeorološki zavod; Federalni zavod za agropedologiju i Federalni zavod za geologiju, je potrebno kadrovski popuniti i oja ati, u skladu sa usvojenim planovima. Me usobno, saradnju je neophodno intenzivirati. Posebno se naglašava neophodnost podrške razvoju Informacionog sistema voda (ISV), u skladu sa odre enim ciljevima uspostavljanja Informacionog sistema voda224, posebno o pitanjima razmjene informacija sa vanjskim i me unarodnim institucijama. Potrebno je podržati rad Fonda za okoliš. Potrebno je definirati na in dostavljanja i obrade podataka, te uspostaviti stalnu saradnju Federalnog zavoda za statistiku sa stru nim institucijama sektora voda. Institucionalno i kadrovsko oja avanje javnih komunalnih preduze a u okviru vodosnabdijevanja i sanitacije. Potrebno je stvoriti uvjete i promovirati odgovaraju u kadrovsku zastupljenost, te podsticati snažnu institucionalnu uvezanost javnih komunalnih preduze a sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i, posebno, sa stru nim institucijama sektora voda. Provo enjem ove mjere lokalna komunalna preduze a postaju stabilan subjekt sposoban za upravljanje infrastrukturom vodovoda i sanitacije, na efikasan na in. Formiranje i osposobljavanje timova za vo enje i implementiranje projekata sektora voda – JPP (Jedinice za programiranje i planiranje). Formiranje i institucionalno organizovanje ovih timova, u strukturi institucija Bosne i Hercegovine, predvi eno je WQM II projektom,225sa ciljem 224 lan 98. Zakona o vodama Federacije BiH 225 Upravljanje kvalitetom voda u BiH – WQM II. EU Cards projekat. Konzorcij Grontmij/Carl Bro/REC BiH, 2008. g. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 220 bos. omogu avanja planiranja i provo enja strategije investicija u sektoru voda. Ove jedinice, koje trebaju da se institucionalno uvežu sa entitetskih do nivoa Vije a ministara BiH, imaju zadatke upravljanja aktivnostima na pripremi, prioritizaciji i implementiranju infrastrukturnih projekata oblasti zaštite okoliša, na troškovno efikasnoj osnovi, sa fokusom na projekte prikupljanja, transporta i tretmana otpadnih voda. Razvoj centralne baze podataka o stanju kvaliteta površinskih i podzemnih voda uz obavezu izvještavanja svih javnih organizacija kao i registriranih zaga iva a. Uspostavljanje saradnje me u razli itim upravlja kim strukturama vezano za obaveze izvještavanja o stanju voda i stanju upravljanja vodama u Federaciji BiH, po zahtjevima me unarodnih komisija nadležnim institucijama na nivou BiH. Formiranje i kadrovsko popunjavanje kantonalnih uprava za inspekcijske poslove. Federalna uprava za inspekcijske poslove, inspektorat vodoprivrede226, je formiran 1.1.2007. godine, s tim da popunjenost kadrovima još uvijek nije dovršena. Potrebno je dovršiti formiranje kantonalnih uprava za inspekcijske poslove, odnosno formirati inspektorate za sektor voda uz obuku kadrova. Formiranje savjetodavnih vije a za vodna podru ja rijeke Save i Jadrana. Uspostavljanje savjetodavnih vije a vodnih podru ja je predvi eno Zakonom o vodama, lan 164., radi razmatranja sistemskih pitanja upravljanja vodama, od zna aja za vodno podru je, za razmatranje razli itih potreba i interesa, te za predlaganje mjera u cilju razvoja i poboljšanja upravljanja vodama. Po Zakonu o vodama, ova vije a osniva Vlada Federacije, a definiran je sastav, uloga kao i budu i zadaci vije a. Uloga vije a, u planiranom ostvarenju cilja institucionalnog ja anja sektora voda, je zna ajna jer predstavlja najbolju vezu saradnje federalnog i kantonalnih ministarstava sa zainteresiranim stranama. Ovim vije ima se ostvaruje i institucionalno uokviruje jedan od principa održivog upravljanja vodama – u estvovanje javnosti u procesima donošenja odluka a ujedno izbjegava vaninstitucionalno i paralelno razmatranje ciljeva i odluka od interesa za sve zainteresirane strane- lica, pravna ili fizi ka. Ovim se, u odre enom dijelu, ispunjavaju zahtjevi Konvencije iz Arhusa227 o pristupu informacijama koje se odnose na zaštitu okoliša, kao i o pravu javnosti za u estvovanje u donošenju odluka. 4.3.4.2.2. Operativni cilj 7: Osnaženje stru nih kapaciteta Mjere: Pove anje multidisciplinarne zastupljenosti u institucijama sektora voda, u skladu sa zahtjevima ODV-a. Analiza postoje e kadrovske strukture ljudskih resursa u sektoru voda ukazuje na neodgovaraju u zastupljenost odre enih stru njaka. Ovo se odnosi, kako na federalno, tako i na kantonalna ministarstva. Naredni period, sa zadacima koje nosi proces postupnog pridruživanja tokom prijelaznog perioda od najviše 6 godina, stavlja pred ove institucije brojne zadatke. Postoje a kadrovska struktura institucija upravljanja vodama mora biti osnažena profilima vodnog prava, ekonomije, ekologije i svih ostalih profila potrebnih za procese primjene na ina upravljanja vodama po ODV-u. Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti na kadrovsko oja avanje kantonalnih 226 Zvani an naziv iz pravilnika Federalne uprave za inspekcijske poslove. 227 Konvencija o pristupu informacijama, u estvovanju u procesima donošenja odluka i pristupu pravosu u po pitanjima okoliša, usvojena 1998. godine u Aarhusu, Danska. (U Bosni i Hercegovini je u toku procedura ratificiranja ove Konvencije). lanom 1. se kaže: U cilju doprinosa zaštiti prava svake osobe, sadašnjih i budu ih generacija, da živi u odgovaraju em zdravom okolišu, svaka od zemalja potpisnica e garantirati pravo pristupa informacijama, u estvovanje javnosti u donošenju odluka, kao i pristup pravosudnim organima po pitanju teme zaštite okoliša u skladu sa odredbama Konvencije. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 221 bos. ministarstava, budu i da je razvoj kadrova na lokalnom nivou osnova održivog upravljanja vodama. U institucijama sektora voda, posebna pažnja se mora usmjeriti ka promoviranju ovog sektora, posebno u okvirima obrazovnih institucija i ukazivanju na stru ne izazove koje podrazumijeva rad u ovoj oblasti, po raznim stru nim profilima. Obavezno i kontinuirano stru no usavršavanje kadra u sektoru voda; manjak stru nog kadra, koji se u Federaciji BiH evidentira ve sada, problem je sa kojim se susre u mnoge zemlje. Taj problem e procesom pridruživanja EU postati izraženiji, pred institucije e se stavljati zadaci sa kojima one nemaju iskustva, tako da je pitanje stru nog usavršavanja postoje eg kadra neminovnost koja nije u okvirima individualnih ambicija. Klju na stvar uspješnog održivog upravljanja vodama je stru no i obu eno osoblje, po svim profesionalnim disciplinama, potrebnim u procesima planiranja, razvoja i upravljanja vodama. Upravljanje vodnim resursima treba se postupno, a u nekim slu ajevima potpuno, oslanjati na lokalne kadrove po svim potrebnim profilima. Razvoj lokalnih kadrova je jedan od osnovnih dugoro nih ciljeva ije ispunjenje je neophodno za uspješno održivo upravljanje vodama.228 Jedan od na ina provo enja ove mjere su godišnji programi obuka kadrova sektora voda koje je potrebno izraditi za svaku godinu na osnovu stanja i godišnjih planova. Organiziranje i provo enje obuke za ve e industrijske zaga iva e; Sektor voda industriju prepoznaje kao korisnika i zaga iva a voda ali, u prvom redu, i kao zainteresiranu stranu koja treba biti uklju ena u procese donošenja odluka preko nadležnog ministarstva ili direktno. Za sektor voda industrija je partner sa zajedni kim op im ciljem: uspostavljanje okvira za zaštitu unutrašnjih površinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda229. Planski period Strategije e iziskivati postavljanje novih i specifi nih uvjeta za industrijske zaga iva e što podrazumijeva ne samo kontrolu efluenta ve i promjene u samim procesima proizvodnje.230 Potrebno je, uz saradnju sa sektorom industrije, organizirati izradu godišnjih programa obuke radi prevencije zaga enja, što je predvi eno i Strategijom zaštite okoliša (decembar 2007. godine). 4.3.4.2.3. Operativni cilj 8: Intenziviranje saradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode Mjere: Intenziviranje me usektorske saradnje: Djelokrug rada upravljanja vodama se, obzirom na važnost ovog resursa, u odre enoj mjeri prepli e sa ostalim aktivnostima i pri tome treba imati poseban prioritet. Ovakav stav proizilazi iz same funkcionalne prirode objekata vodne infrastrukture ili sistema koji su uvjetovani pitanjima lokacija i prostora potrebnog za funkcionalnost i razvoj. Iz ovog slijedi redoslijed postavljanja prioriteta, posebno pri prostornom planiranju, kako bi se time moglo odgovoriti zahtjevima upravljanja vodama po pitanjima: zašti enih podru ja, zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e itd. Intenziviranje me usektorske saradnje je, kao mjera, prepoznata i od strane ostalih sektora (u sektoru okoliša je Strategijom zaštite okoliša planirano formiranje stalnog me uministarskog tijela za saradnju), pošto su se, izradom sektorskih strategija (energetika, biodiverzitet, poljoprivreda, prostorno planiranje) svi susreli sa problemom nedovoljne me usobne saradnje i informiranosti. O igledno, radi se o nedovoljno implementiranim zahtjevima dobre upravlja ke prakse. Djelokrug rada upravljanja vodama je posebno osjetljiv na nedostatak intenzivne me usektorske saradnje, budu i da 228 Sustainable Water Resources Management, D.P. Loucks, International Water Resources Association, 2000. 229 lan 1., Okvirne direktive o vodama 2000/EC Evropskog parlamenta 230 Direktiva 96/61/EC od 24.9.1996. godine koja se odnosi na integrirano spre avanje i kontrolu zaga enja (IPPC Direktiva); Direktiva 2001/42/EC od 27.6.2001. godine o procjeni utjecaja odre enih planova i programa na životnu sredinu, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 222 bos. integrirano upravljanje vodnim resursima podrazumijeva uklju enje socijalnog, ekonomskog i okolišnog aspekta231, odnosno saradnju sa sektorima okoliša, privrede, poljoprivrede i sl. Promoviranje principa integriranog upravljanja vodama u ostale sektore, prvenstveno sektore poljoprivrede, energetike i zaštite okoliša232; Principi integriranog upravljanja vodama, promovirani Dablinskom konvencijom, trebaju biti promovirani i uvedeni u ostale sektore koji se po raznim osnovama povezuju sa sektorom voda. U eš e ovih sektora u kreiranju razvoja sektora voda se podrazumijeva integriranim upravljanjem vodama pa je neophodno da se ovi principi unesu u njih same, na slijede e na ine: Sektor poljoprivrede: (i) korištenje voda na produktivniji i ekonomi niji na in; (ii) produktivnost korištenja voda posmatrati na nivou sliva ili podsliva, a ne na nivou veli ine poljoprivrednog zemljišta; (iii) uvezivanje reformi sektora voda i poljoprivrede, posebno sa aspekta irigacija, uz naglašavanje zna aja vodnih resursa; (iv) intenziviranje u eš a korisnika voda, putem organiziranja asocijacija; Sektor energetike: (i) uvo enje komercijalnih cijena energije; (ii) stimuliranje i podržavanje konkurentskih odnosa me u snabdijeva ima energije; (iii) osnaženje u estvovanja privatnog sektora u partnerstvu sa javnim; (iv) razvoj transparentne regulative sektora energije; (v) promoviranje pozitivnih iskustava reformi energetskog sektora iz drugih sredina; (vi) reduciranje emisije CO2; Sektor okoliša: (i) promoviranje politike, regulative i institucionalnog okvira u cilju približavanja održivom upravljanju okolišem kao cjelinom; (ii) saradnja sa sektorom okoliša, po razvojnim projektima, sa ciljem osnaženja ekoloških koristi; (iii) pove anje senzibilnosti za vodne resurse i klimatske promjene; (iv) uvo enje pojmova zahtjevanog ekološkog protjecaja i upravljanje ekosistemima u oblast upravljanja vodama; (v) promoviranje pojma „strateške procjene o oklišu“ sa uvo enjem „uzvodnih korisnika“ u procese donošenja odluka; (vi) promoviranje ekološkog i socijalnog održivog razvoja kroz u estvovanje privatnog sektora; (vii) prvenstveno fokusiranje na lokalne ekološke koristi, uz sagledavanje širih. 4.3.4.2.4. Operativni cilj 9: Uspostavljanje referentne(ih) i ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda233 lanom 64. ZOV-a FBiH definirana je potreba osnivanja referentne i ovlaštenih laboratorija. Po ovome bi referentna laboratorija, u okvirima svog djelokruga rada, imala više funkcija vezanih za nadzor nad radom ovlaštenih laboratorija ali i provo enje aktivnosti koji se odnose na zaštitu kvaliteta voda i okoliša uop e. Obzirom na obim obaveza koje se planiraju za referentnu laboratoriju, vrlo je vjerovatno da to ne e mo i obavljati jedna ve e se imenovati više laboratorija. Mjere: Izrada tehni ke podloge za donošenje podzakonskog akta o uvjetima i djelokrugu rada referentne(ih) i ovlaštenih laboratorija; Proglašavanje referentne(ih) laboratorije za podru je Federacije BiH od strane FMPVŠ-a; 231Zaklju ci Me unarodne konferencije o vodama i okolišu, Dablin, januar 1992. godine. 232 Korišten materijal: World Bank Water Strategy, 2001. 233 Zakon o vodama FBiH, lan 64., stav 1. Za pra enje stanja voda, verificiranje rezultata rada ovlaštene laboratorije i za izvršavanje zadataka iz nadležnosti federalnog ministarstva, federalnog ministarstva nadležnog za okoliš, kantonalnih ministarstava nadležnih za vode i okoliš i agencije za vodno podru je, nadležna je referentna laboratorija. lan 64., stav 3. Monitoring kvaliteta otpadne vode i efluenta sa postrojenja za pre iš avanje otpadne vode može vršiti samo ovlaštena laboratorija. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 223 bos. Proglašavanje i davanje odobrenja za rad ovlaštenih laboratorija i saradnja sa inspekcijskim službama u cilju preciznog odre ivanja tereta zaga enja.234 4.3.4.2.5. Operativni cilj 10: Poboljšanje sistema dojave i efikasnog reagiranja u slu ajevima pojave akcidentnih i iznenadnih zaga enja voda Mjere: Izrada tehni ke podloge podzakonskog akta u kome e biti razra ene procedure i opisani postupci prilikom pojave akcidentnih i izvanrednih zaga enja; Poja an sistem inspekcijskog nadzora nad vodnim tijelima na kojima su uo ene promjene nastale kao posljedica prirodnih ili ljudskim nemarom izazvanih havarija, u saradnji sa udruženjima gra ana (ribarska udruženja, ljubitelji prirode, eko udruženja i sl.). 4.3.5. Korištenje voda 4.3.5.1. Uvod Prema ZOV-u235 “Voda se mora koristiti racionalno i ekonomi no. Svaki korisnik vode dužan je koristiti vodu na na in i u obimu kojim se voda uva od rasipanja i štetnih promjena njenog svojstva (kvaliteta) i omogu uje zakonsko pravo korištenja voda drugim licima”. Održivo korištenje voda podrazumijeva osiguranje dovoljnih koli ina voda zadovoljavaju eg kvaliteta za postoje e i razvojne potrebe svih korisnika, vode i ra una o prirodnim mogu nostima (obnovljivosti) resursa. Prema ZOV-u Federacije BiH, objekti za korištenje voda su: objekti za vodosnabdijevanje (izuzev za op u upotrebu voda) - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže sa odgovaraju om opremom, postrojenja za pre iš avanje vode za pi e, rezervoari i cjevovodi i drugi pripadaju i objekti; objekti za snabdijevanje vodom privrednih subjekata - brane i akumulacije, vodozahvati, bunari, kaptaže sa odgovaraju om opremom, cjevovodi i drugi pripadaju i objekti; objekti za navodnjavanje - brane i akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne gra evine, pumpne stanice, brane, dovodna i razvodna mreža i drugi pripadaju i objekti; objekti za korištenje vodnih snaga - brane i akumulacije, vodozahvati, dovodni i odvodni objekti i drugi pripadaju i objekti i oprema; objekti za plovidbu - plovni putevi, prevodnice, brane i drugi pripadaju i objekti i oprema; za ostale namjene - objekti za uzgoj riba, rekreacioni bazeni, jezera i dr. Agencija za vodno podru je nadležna je za: (i) izdavanje vodnih akata za zahvatanje vode u koli ini ve oj od 10 l/s, (ii) izgradnju hidroelektrane za proizvodnju elektri ne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama I kategorije ili na površinskim vodama II kategorije i snage ve e od 5 MW, kao i dva ili više postrojenja locirana na površinskim vodama II kategorije, snage ve e od 2MW, a nalaze se na me usobnoj udaljenosti manjoj od 2 kilometra, te za (ii) formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama I kategorije ili locirana na 234 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je objavilo (web stranica Ministarstva, juli 2009.) Spisak ovlaštenih laboratorija za mjerenje otpadnih voda u Federaciji BiH: Institut za hemijsko inžinjerstvo Tuzla; JKP Ljubuški, Ljubuški; KP Rad, Tešanj; Dvokut d.o.o. Sarajevo; Biotehni ki fakultet Biha ; Herkon d.o.o. Mostar; AVP Sava, Sarajevo; Institut za hidrotehniku Sarajevo i Zagrebinspekt d.o.o. Mostar. Ovlaštenja su izdavana na rok od 2 godine. 235 Sl. novine Federacije BiH br. 70/06, lan 45. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 224 bos. podru ju dvaju ili više kantona. Kantonalna ministarstva nadležna za vode nadležna su za: (i) izdavanje vodnih akata za zahvatanje vode u koli ini do 10 litara u sekundi, (ii) izgradnju hidroelektrana za proizvodnju elektri ne energije kada je postrojenje locirano na površinskim vodama II kategorije, snage do 5MW, te za (iii) formiranje akumulacije koja je locirana na površinskim vodama II kategorije i nalazi se na podru ju kantona. Po pitanju definiranja strateških ciljeva, oblast korištenja voda se generalno razmatra po dva osnovna vida: korištenje voda za potrebe javnog vodosnabdijevanja i korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi o interesu tržišta. Strateški ciljevi po ova dva osnovna vida korištenja voda su: Strateški cilj 6: Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja Strateški cilj 7: Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta 4.3.5.2. Strateški cilj 6: Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja Prioritet u korištenju voda je snabdijevanje vodom stanovništva, što je javni interes društva i jedna od osnovnih zada a sektora voda236. U interesu podizanja op eg standarda, o uvanja i poboljšanja zdravlja stanovništva u okviru upravljanja vodama, prvenstveno se polazi od pokazatelja priklju enosti stanovništva na javne vodovodne sisteme. Kroz prethodna poglavlja sagledavanja postoje eg stanja u ovoj oblasti, može se primjetiti da je u Federaciji BiH još uvijek relativno nizak obuhvat javnim sistemima vodosnabdijevanja, da je visok procenat gubitaka u vodovodnim sistemima, da su ukupne raspoložive koli ine voda dovoljne ali neravnomjerno raspore ene u odnosu na korisnike, te da u odre enim podru jima kvalitet sirovih voda ne zadovoljava zakonske kriterije kvaliteta vode za pi e (što uvjetuje prethodno kondicioniranje). Op i razvoj društva uvjetuje daljnji razvoj javnih sistema vodosnabdijevanja. Pod tim se podrazumijeva i potreba onog dijela privrede koja ne koristi vlastite zahvate vode. Pove anje obuhvata javnim vodovodnim sistemima se može ostvarivati ne samo kroz dogradnju novih sistema nego i kroz “legalizaciju” i uvezivanje postoje ih lokalnih vodovoda u javne vodovodne sisteme. U tom smislu, potrebno je stvoriti uvjete za održivost javnih sistema vodosnabdijevanja kroz osiguranje dovoljnih koli ina vode potrebnog kvaliteta. S druge strane, bitna zada a za ostvarenje postavljenog cilja je smanjenje gubitaka vode ime e se dobiti zna ajne koli ine voda i smanjiti potrebe za zahvatanjem dodatnih, a što je u skladu sa postavljenim principima racionalnosti. Sagledavaju i raspoložive vodne resurse po kvantitetu i kvalitetu, svakako je jedan od ciljeva dodatno istraživanje u cilju osiguravanja novih vodnih resursa ili proširenje postoje ih, prvenstveno podzemnih voda, po mogu nosti sa orjentacijom na one ija je zaštita realno ostvariva. Pored toga, postoje e vodne resurse je neophodno zaštititi, a njihovu zaštitu uskladiti sa prostornim razvojem urbanih podru ja. 236 lan 47. stav 2. Zakona o vodama Federacije BiH: „Korištenje vode za snabdijevanje stanovništva vodom za pi e, sanitarne potrebe i potrebe protivpožarne zaštite ima prednost u odnosu na korištenje vode za ostale namjene ...“ STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 225 bos. 4.3.5.3. Strateški cilj 7: Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta Na osnovu provedenih analiza trenutnog stanja, kao i stanja u periodu do 1991. godine i tadašnjih analiza potrebnih i raspoloživih koli ina vode, može se sa sigurnoš u re i da raspoložive koli ine vode omogu avaju zadovoljenje potreba svih korisnika. Samo u izuzetnim slu ajevima, u kra im malovodnim periodima a u zavisnosti od kvaliteta samih pojedina nih sistema, može do i do ograni enja u pristupu vodi. Obzirom na stanje u periodu do 1991. godine kada je situacija u pogledu razvijenosti i korištenja voda u ovoj kategoriji bila druga ija (ve e potrebe za vodom, visoki gubici, zastarjele tehnologije), za o ekivati je da, uz primjenu vrijede ih zakonskih propisa koji ure uju ovu oblast, voda ne e biti limitiraju i faktor razvoja. Korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od tržišta podrazumijeva slijede e grane privrede: Industrija: Uprkos nepovoljnom sadašnjem stanju, u razvoju industrijske proizvodnje mogu se uo iti i pozitivni pomaci. Može se o ekivati intenzivniji rast prehrambene, farmaceutske i prera iva ke industrije, a to su uglavnom i potroša i vode kvaliteta vode za pi e. Sektor voda može doprinijeti razvoju ovih industrijskih grana podrškom izgradnji komunalne infrastrukture. Industrija koja se tehnološkom vodom snabdijeva iz vlastitih vodozahvata, dobivenih na korištenje koncesijom, u fazi je razvoja. Op i ciljevi razvoja u ovoj oblasti, izme u ostalog, trebaju biti zasnovani na principima uvo enja najboljih raspoloživih tehnologija koje imaju utjecaj na racionaliziranje potrošnje vode, korištenja voda iz postoje ih vodozahvata izvedenih u ove svrhe, te izradu planske dokumentacije kojom e se definirati strateški ciljevi industrijskog razvoja. Poljoprivreda i ribarstvo: Poljoprivreda se proteklo vrijeme uglavnom nalazila izvan razvojnih tokova u svijetu, pa su utoliko i ve e zapreke za poboljšanja, aktiviranje i sustizanje propuštenoga. Kroz „Srednjoro nu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.)“, preferira se slijede i scenarij razvoja: „Slobodno tržište, ali uz osiguran razvoj poljoprivrednog sektora i stvaranje ambijenta u kojem je poljoprivredna proizvodnja podržavani dio jednog mnogo šireg spektra društvenih interesa nego je to ona sama. Ti interesi ogledaju se u proizvodnom, kulturnom i ekološkom tretiranju prostora, motiviranju stanovništva da živi na selu, i dr. Država je u svim tim interesima prisutna i upražnjava svoj direktan utjecaj na strukturu poljoprivredne proizvodnje i njenu intenzivnost. Podrazumijeva umjereniju intenzivnost, koja ne šteti okolišu, i za dogledno vrijeme omogu ava aktiviranje ve ine ekonomski upotrebljive poljoprivredne zemlje. Podržava i širu ekološku (organsku) proizvodnju. Vodi prema uravnoteženom prehrambenom bilansu entiteta i države u cjelini.“ Tako su specificirani zaklju ci i zahtjevi vezani za vode i sektor voda, me u kojima su: navodnjavanje uvoditi na zemljištima gdje je izvršeno njihovo prethodno ure enje u smislu zaštite od voda, odvodnjavanje, organizacija proizvodnih površina i sl.; obnova postoje ih i planiranje novih površina pogodnih za navodnjavanje; rekonstruiranje i dogradnja postoje ih hidromelioracionih sistema; navodnjavanje širiti na podru jima koja raspolažu kvalitetnim vodnim resursima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 226 bos. Prema Zakonu o vodama237, lan 51.: Melioracioni sistemi, navodi se: U svrhu gra enja i/ili korištenja melioracionog sistema za navodnjavanje i/ili odvo enje od interesa za više vlasnika ili korisnika zemljišta, može se osnovati posebno pravno lice (zadruga, udruženje i sl.). Pravno lice iz stava 1. ovog lana dužno je pribaviti pravo na korištenja vode. Navedeno podrazumijeva da rekonstruiranje i dogradnja, te daljnji razvoj samih hidromelioracionih sistema, zavisi od interesa vlasnika ili korisnika zemljišta, dok sektor voda ima interes osiguranja dovoljnih koli ina vode odgovaraju eg kvaliteta za navodnjavanje poljoprivrednih površina, uz propisivanje uvjeta o zahvatanju i na inu obrade poljoprivrednih površina sa aspekta korištenja ubriva. U okviru proizvodnje hrane, ribarstvo u našoj zemlji do sada nije imalo ve eg utjecaja. Me utim, pretpostavke za razvoj ove grane privrede postoje, prije svega u smislu vodnih resursa, naravno uz poštivanje uvjeta o uvanja kvaliteta voda. Zna ajniji uzgoj ribe kod nas se može o ekivati u prirodnim i vješta kim akumulacijama, gdje mora biti usaglašen sa drugim korisnicima voda. Tako er, treba ista i i potencijale za uzgoj morske ribe i školjki u Neumskom zaljevu. Energetika: Vodne snage i preostali hidropotencijali su strateški važni za državu jer se radi o vlastitom, obnovljivom izvoru energije, prihvatljivom za okoliš. Akumulacije su i vrlo bitan subjekt u sektoru upravljanja vodama jer višenamjenski objekti ovog tipa doprinose rješavanju niza vodoprivrednih problema: snabdijevanje vodom, navodnjavanje, zaštita od voda itd. Strategija energetike najavljuje porast interesa za izgradnjom hidroelektrana. Tamo gdje se radi o višenamjenskim projektima, koji mogu biti pokreta lokalnog i regionalnog razvoja, interes sektora voda se ogleda u estvovanjem u realiziranju takvih projekata, ime se osigurava racionalno korištenje raspoloživih vodnih resursa (višenamjenska rješenja) i osigurava poštivanje održivosti vodnog režima (osiguranje ekološki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda, i sli no). Sport i rekreacija: Stagnacija u razvoju sporta i rekreacije na vodama je primjetna i uzrokovana pogoršanjem kvaliteta vode, naro ito u vrijeme ljeta zbog minimalnih protoka, velike koncentracije zaga enja, neodržavanja obala, napadnutosti urbanizacijom, blizine saobra ajnica itd. S druge strane, sve su ve i zahtjevi za osiguranje uvjeta za masovnije korištenje rijeka i jezera. Strategijom razvoja turizma, koja je trenutno u izradi, trebaju se, prije svega, odrediti interesantni lokaliteti za razvoj pojedinih vidova sportova i rekreacije na vodi, a djelovanjem sektora voda osigurati adekvatnu zaštitu kvaliteta na svim vodotocima238. Plovidba: U dijelu koji se odnosi na postoje e stanje unutrašnjeg vodnog saobra aja, može se vidjeti da su u Federaciji BiH vrlo ograni ene mogu nosti za ovaj vid korištenja voda. Odre ene aktivnosti se mogu planirati i to u smislu: 237 Sl. novine Federacije BiH br.70/06 238 Prema Zakonu o vodama: „Kupalište je podru je za javnu rekreaciju na vodi (plivanje i dr.) i podru je na kome nije zabranjeno kupanje, koje se tradicionalno koristi za tu namjenu. Kupalište proglašava op inski organ uprave nadležan za vode. Podru je kupališta mora biti zašti eno od zaga enja i od ostalih oblika korištenja ili pojava koje mogu utjecati na kvalitet vode za kupanje. Aktivnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugroziti zdravlje ili život kupa a moraju se zabraniti.“ STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 227 bos. proširenja, ure enja i održavanja postoje ih plovnih puteva, planiranja višenamjenskih akumulacija koje bi, pored ostalih vidova korištenja voda (snabdijevanje vodom, navodnjavanje, zaštita od poplava, itd.), omogu ile pove anje protoka, smanjenje pronosa nanosa i time poboljšale uvjete za izgradnju i proširenje plovnih puteva. Mineralne, termalne i termomineralne vode: Ukupna izdašnost ovih voda iznosi 5 230 l/s, od ega najve u izdašnost imaju mineralne vode. Mineralne, termalne i termomineralne vode Federacije BiH se javljaju na brojnim nalazištima u vidu prirodnih pojava – izvora i vješta kih objekata – kopani bunari, bušotine i bušeni bunari. Ono što je sigurno je da se može uo iti nizak stepen istraženosti, da su termomineralne vode na najvišem stepenu istraženosti, dok su mineralne vode najmanje istražene. Obzirom na pove an interes korištenja ovih voda, potrebno je poticati višenamjensko korištenje geotermalnih voda, npr. za medicinske svrhe, turizam, rekreaciju i dr. Korištenje mineralnih i geotermalnih voda treba uskladiti s planovima istražnih radova i zaštite ovih vrsta izvorišta kako bi se osigurala njihova održivost. Korištenje voda za tržište je u porastu a o ekuje se daljnji razvoj ove grane privrede. I u ovom slu aju je potrebno odrediti planove njihovog korištenja i zaštite. 4.3.5.4. Operativni ciljevi i mjere za oblast korištenja voda Operativni ciljevi za oblast korištenja voda su prikazani po oblastima: snabdijevanje vodom stanovništva i korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi o interesima tržišta. 4.3.5.5. Snabdijevanje vodom stanovništva 4.3.5.5.1. Potrebne koli ine voda Pristup realiziranju postavljenog strateškog cilja korištenja voda: Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja239 je, pored sagledavanja postoje eg stanja, i sagledavanje potreba za vodom u planskom periodu. Polazni osnov za svako planiranje je, pored sagledavanja trenutnog stanja, i pažljivo pristupanje procjeni budu eg razvoja, zasnovanoj na realnim pretpostavkama. To, sa aspekta vodosnabdijevanja, zna i za sva podru ja postaviti realne pretpostavke obuhvata javnim vodovodnim sistemima u planskom periodu Strategije (2020.g.), kao i specifi ne potrošnje kako bi se dobili što realniji pokazatelji potreba za vodom240. U Tabeli 4.5.2. su prikazana planirana pove anja obuhvata stanovništva po pojedinim slivnim i podslivnim podru jima uz cilj pove anja obuhvata vodovodnim sistemima za oko 20%, što zna i da se postoje i procenat priklju enosti stanovništva na javne vodovodne sisteme od 61% predvi a pove ati, do kraja planskog perioda, na 80%. Za op inske centre, u cilju postizanja potpunog obuhvata, prvenstveno se planira proširenje postoje ih vodovodnih sistema prema prigradskim dijelovima. 239 Prema Zakonu o vodama239: “Javno vodosnabdijevanje ozna ava poslove zahvatanja podzemnih ili površinskih voda za snabdijevanje vodom stanovništva, njihovo pre iš avanje do stepena zdravstvene ispravnosti i dovo enja do mjesta potrošnje i raspodjele korisnicima voda, ako je ukupna zahva ena koli ina ve a od 10m3 na dan”, što podrazumijeva organizirano, kontrolirano i institucionalno obavljanje snabdijevanja pitkom vodom stanovništva, institucija i privrede. 240 Kao osnova za procjenu potreba za vodom stanovništva i privrede korišten je elaborat: „Dugoro ni program snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na Vodnom podru ju slivova rijeke Save, Federacije BiH “ uz odgovaraju e korekcije vezane za trenutni broj stanovnika, te obradom po istim principima Vodnog podru ja Jadranskog mora. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 228 bos. Federacija BiH – analizirani prostor Stanovništvo Obuhvat Stanovništvo-obuhva eno vs 2007.241 2010. 2020. 2007. 2010. 2020. 2007. 2010. 2020. st. st. st. % % % st. st. st. Vodno podru je Save Podsliv Bosne 1.356.678 1.418.678 1.606.328 0,64 0,74 0,83 865.004 1.056.124 1.328.169 Podsliv Vrbasa 96.283 100.683 114.001 0,50 0,64 0,76 48.565 64.343 86.119 Podsliv Une, Gline i Korane 299.487 313.174 354.597 0,65 0,73 0,82 194.800 229.888 289.813 Podsliv Drine 69.289 72.456 82.039 0,42 0,56 0,69 29.300 40.411 56.292 Neposredni sliv Save 126.594 132.379 149.889 0,33 0,44 0,71 42.231 58.268 93.923 Ukupno 1.948.331 2.037.370 2.306.855 0,61 0,71 0,80 1.179.900 1.449.035 1.854.315 Vodno podru je Jadranskog mora Sliv Neretve sa Trebišnjicom 303.540 317.412 359.396 0,62 0,70 0,78 188.056 220.624 280.351 Sliv Krke i Cetine 70.460 73.680 83.426 0,34 0,47 0,64 23.610 34.439 53.057 Neposredni sliv Jadrana 6.028 6.303 7.137 0,50 0,61 0,72 3.000 3.823 5.104 Ukupno 380.028 397.395 449.959 0,56 0,65 0,75 214.666 258.886 338.512 Sveukupno FBiH 2.328.359 2.434.765 2.756.814 0,60 0,70 0,80 1.394.566 1.707.921 2.192.827 Tabela 4.3.5.1.: Plan pove anja obuhvata stanovništva javnim vodosnabdijevanjem Procjena potrebnih koli ina voda kvaliteta vode za pi e za podru je Federacije BiH u planskom periodu Strategije, na osnovu o ekivanog demografskog razvoja i procjenjenih elemenata potrošnje, prikazana je u Tabeli 4.5.3..242 Federacija BiH – Analizirani prostor Potrebe za vodom, izražene kao maksimalna dnevna potrošnja (maxQdn) 2007. god. 2010. god. 2020. god. m3/d l/s m3/d l/s m3/d l/s Vodno podru je Save Podsliv Bosne 397.109 4.596,2 492.842 5.704,2 612.585 7.090,1 Podsliv Vrbasa 20.600 238,4 28.331 327,9 37.652 435,8 Podsliv Une, Gline i Korane 82.104 950,3 134.953 1.161,1 126.276 1.773,2 Podsliv Drine 12.407 143,6 17.682 204,7 24.498 283,5 Neposredni sliv Save 177.86 205,9 25.296 292,8 40.627 470,2 Ukupno 530.006 6.134,3 699.104 7.690,6 841.638 10.052,9 Vodno podru je Jadranskog mora Sliv Neretve sa Trebišnjicom 74.270 859,6 91.458 1.058,5 116.572 1.349,2 Sliv Krke i Cetine 30.067 348,0 14.978 173,4 22.960 265,7 Neposredni sliv Jadrana 18.857 218,3 1.529 17,7 1.931 22,3 Ukupno 123.194 1.425,9 107.966 1.249,6 141.463 1.637,3 Sveukupno FBiH 653.200 7.560,2 807.070 8.940,2 983.100 11.690,2 Tabela br.4.3.5.2.: Procjene o potrebnim koli inama voda za stanovništvo, prostor Federacije BiH 241 Broj stanovnika za 2007. godinu je prikazan na osnovu podataka-procjena Federalnog zavoda za statistiku Sarajevo. Obzirom na organizaciju javnih komunalnih preduze a, broj stanovnika po slivnim i podslivnim podru jima je prikazan uzimaju i u obzir ukupno op insko stanovništvo, bez obzira što odre en broj naselja gravitira susjednom slivu podslivu. Stoga se pojavljuje odre ena razlika u odnosu na tabele 1.1.3., 1.1.4., 3.4.1. i 3.4.2. 242 Potrebne koli ine voda za oblasti iji razvoj ovisi od ekonomskog napretka, pa i od interesa tržišta, nisu eksplicitno iskazane u Strategiji upravljanja vodama. Zapravo, uloga sektora upravljanja vodama nije da procjenjuje potrebne koli ine voda i za ove namjene (što su podaci koji se iskazuju po posebnim sektorskim strategijama poljoprivrede, energetike, industrije, rudarstva, i sl.), ve da, kroz saradnju sa navedenim sektorima, odre uje uvjete o na inima korištenja i ispuštanja upotrebljenih voda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 229 bos. 4.3.5.5.2. Prikaz raspoloživih vodnih resursa za javno vodosnabdijevanje Raspoloživost vodnih resursa odre uju dva osnovna faktora: koli ina i kvalitet voda. Ovi faktori utje u i na poredak korištenja vodnih resursa, kako se razmatraju za zadovoljenje potreba za vodosnabdijevanjem, i to prvenstveno podzemne, a potom površinske vode. Podzemne vode (ukupno, intergranularni akviferi – 3,71 m3/s i karstno-pukotinski akviferi – 33,37 m3/s) su obi no najkvalitetnije vode u prirodi, posebno one iz intergranularnih sredina. Odlikuju se sposobnoš u samopre iš avanja i, imaju i u vidu vrlo male brzine infiltracije, relativno su neosjetljivi na vanjska zaga enja ili bar pružaju dovoljno vremena za provo enje zaštitnih mjera. Druga vrsta podzemnih voda, iz pukotinsko-karstnih sredina, po svojoj rasprostranjenosti i koli inama zauzimaju zna ajno mjesto me u potencijalnim izvorištima. Dosadašnja saznanja govore da su to obi no vodni resursi sa niskim autopurifikacionim sposobnostima, te periodi nim i vrlo visokim organskim i suspendiranim zaga enjima. Potencijalni vodni resursi površinskih voda su: vodotoci (prirodni ili vješta ki), prirodna jezera i vješta ke akumulacije (ukupno, sopstvene vode – 670 m3/s, kao srednji godišnji protjecaj). Ova izvorišta se karakteriziraju promjenjivim kvalitetom, od slu aja do slu aja, ovisno od toga koliko su izloženi zaga enju. Kvalitet voda se kre e od vrlo dobrog, skoro potpuno pošte enog od negativnih utjecaja urbanizacije i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, do pojedinih slu ajeva totalno degradiranog kvaliteta. Podzemne vode iz aluvijona vodotoka su uglavnom ili ve izložene zaga enju ili se koriste za potrebe vodosnabdijevanja. Za zahvatanje dodatnih koli ina mogu nost je ili zahvatanje površinskih voda, uz tretman, ili formiranje akumulacija u gornjim tokovima rijeka. Naravno, izbor izvorišta za svaki op inski centar je potrebno razmatrati zasebno, uz provo enje potrebne tehni ko ekonomske analize. Generalno, pri provo enju izbora vodnog resursa slijedi se redoslijed: Podzemne vode; (1) zadržavanje postoje ih izvorišta; (2) pove anje kapaciteta postoje ih novim vodozahvatnim objektima; (3) aktiviranje novih izvorišta podzemnih voda; Površinske vode; (1) vješta ko oboga ivanje kapaciteta podzemnih voda; (2) otvoreni vodozahvati sa prirodnih jezera, postoje ih vješta kih akumulacija ili vodotoka; Vješta ke akumulacije, u ovisnosti od situacije, planirane uglavnom na gornjim dijelovima vodnih tokova; Na osnovu navedenog, mogu se izvu i slijede i zaklju ci: Ukupno potrebna koli ina vode za vodosnabdijevanje stanovništva i industrije po pojedinim vodnim podru jima ne premašuje kapacitete mogu ih izvorišta. Ista situacija je i sa sveukupnim podru jem Federacije BiH. Drugim rije ima, ima dovoljno vode za zadovoljenje potreba vodosnabdijevanja u planskom periodu. Raspored izvorišta i njihov odnos prema lokacijama potroša a, odnosno orijentacije potroša a prema pojedinim izvorištima, je predmet posebne analize koja e se trebati obaviti u narednoj fazi izrade Planova upravljanja. Ukupni kapaciteti podzemnih voda, odnosno voda iz intergranularnih i pukotinsko-karstnih sredina, sasvim zadovoljavaju potrebe u planskom periodu. Ovo, naravno, ne zna i da nema potrebe za otvorenim vodozahvatima ili akumulacionim jezerima, što je uvjetovano prostornim neskladom konzumnog podru ja i izvorišta podzemnih voda, ali ukazuje na STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 230 bos. bogatstvo ovog vodnog resursa i na potrebu njegovog o uvanja i zaštite kvaliteta, te daljnjeg istraživanja. Kao najinteresantnije podslivno podru je, sa najve im ukupnim potrebama, izdvaja se podsliv rijeke Bosne. U ovom podslivnom podru ju je i odnos potrebno-raspoloživo najnepovoljniji. Ukupni kapaciteti podzemnih voda, koji se procjenjuju na oko 7,16 m3/s, su i prema trenutnim i ra unaju i potrebe u planskom periodu, u dobroj mjeri iscrpljeni. Kvalitet površinskih voda je u dobroj mjeri narušen i jedino se na ovom podslivnom podru ju o ekuje neophodnost formiranja višenamjenskih akumulacija, sa vodosnabdijevanjem kao prioritetnom svrhom; Karakteristika podsliva rijeke Drine je siromaštvo kapacitetima podzemnih voda, što umnogome usložnjava rješavanje problema vodosnabdijevanja, odnosno ukazuje na potrebu formiranja otvorenih vodozahvata sa neophodnim tretmanom; Karakteristika sliva Krke i Cetine je tipi na za kraška podru ja sa vrlo neravnomjernim rasporedom naseljenih mjesta i vodnih resursa. Izuzetni po kvantitetu i kvalitetu, vodni resursi ovog podru ja su ujedno i vrlo zahtjevni i komplikovani u odnosu na njihovo o uvanje i zaštitu. Pored toga, konzumno podru je je vrlo široko rasprostranjeno, tako da e ulaganja u vodnu infrastrukturu biti ve a nego drugdje. Veliku pažnju u narednom periodu potrebno je posvetiti aktivnostima na smanjenju gubitaka. Analizom po pojedinim op inama, uz prosje no smanjenje gubitaka na nivou Federacije BiH od 16%, dobile bi se dodatne koli ine vode koje ne treba tražiti u novim vodnim resursima od 24.159.166 m3/god. Na osnovu uvodnog sadržaja i definiranih strateških ciljeva, operativni ciljevi za oblast korištenja voda su slijede i: Operativni cilj 11: Pove anje obuhvata javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 60% na približno 80% na kraju planskog perioda Strategije Operativni cilj 12: Smanjenje gubitaka u javnim vodovodnim sistemima za oko 15% Operativni cilj 13: Racionalno korištenje, zaštita, unapre enje stanja i o uvanje vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Operativni cilj 14: O uvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta korištenja i zaštite iz ZOV-a FBiH, u skladu sa o ekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta i op eg ekonomskog napretka 4.3.5.5.3. Operativni cilj 11: Pove anje obuhvata javnim vodovodnim sistemima sa sadašnjih 60% na približno 80% na kraju planskog perioda Strategije Mjere: Uvezivanje lokalnih vodovoda u javne vodovodne sisteme i njihovo stavljanje pod punu kontrolu, (Sve ostale na ine vodosnabdijevanja -bunarima, cisternama i sli no, postepeno treba stavljati pod kontrolu, prvenstveno radi kontrole kvaliteta vode, ime se dodatno pove ava op i stepen sigurnosti zdravlja stanovništva). Proširenje obuhvata javnog vodosnabdijevanja prema rubnim podru jima; Formiranje grupnih (me uop inskih i regionalnih) vodovodnih sistema. Grupiranje korisnika, odnosno vodovoda op inskih centara, je proces koji je u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine od ranije po eo. Formiranje grupnih vodovoda ima svoje opravdanje: centralna kontrola; sigurnost i pouzdanost rada; jednostavnije održavanje, itd., što sve upu uje na opredjeljenje da se formiranju ovakvih vodovodnih sistema pristupa u svim slu ajevima koji to dozvoljavaju i STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 231 bos. opravdavaju. Ovi procesi nekada i nisu u potpunosti predvidivi, budu i da su mogu i slu ajevi donošenja odluka o grupnim vodovodima koje nisu bazirane samo na tehni kim postavkama.243 4.3.5.5.4. Operativni cilj 12: Smanjenje gubitaka244 u javnim vodovodnim sistemima za oko 15% Pri obradi podataka komunalnih preduze a zaduženih za vodosnabdijevanje registrirani su gubici koji predstavljaju razliku izme u zahva ene koli ine voda i one koja je fakturirana. Pored ove vrste, javljaju se i gubici u naplati fakturirane vode koje je vrlo teško procjeniti a koji kre u se 10-20% od ukupno fakturiranih koli ina. Smanjenjem gubitaka za oko 15% bi se mogle dobiti dodatne koli ine voda i smanjiti potrebe za prekomjernim zahvatanjem iz postoje ih vodnih resursa ili formiranjem novih, što doprinosi racionalnosti korištenja vodnih resursa u svjetlu održivog korištenja voda. Mjere za ostvarenje ovog operativnog cilja (obzirom na definiciju i uzroke pojave gubitaka), podrazumijevaju tehni ke i institucionalne aktivnosti245 usmjerene ka: poboljšanju stanja objekata vodovoda, pove anju procenta izmjerenih koli ina voda unutar sistema, kao i na mjestima potrošnje, institucionalnom oja avanju komunalnih preduze a radi efikasnijeg upravljanja, pove anju stepena naplate, eliminiranju nelegalnih priklju aka, kao i organizaciono-edukativne aktivnosti, usmjerene ka informiranju i podizanju svijesti stanovništva o zna aju i vrijednosti vode za pi e. Mjere: Zamjena dotrajalih cijevi, kao i sanacija dotrajalih objekata u vodovodnim sistemima246; Edukacija stanovništva i privrede koja koristi vodu za pi e o potrebi racionalizacije potrošnje vode247; 243 Evidentno je da se, u periodu koji je pred nama, treba ozbiljno razmotriti potreba formiranja grupnih, me uop inskih i regionalnih vodovoda. O prijeratnim planovima provo enja široke regionalizacije u oblasti vodosnabdijevanja, teško da sada može biti govora. Obzirom na politi ke uvjete u zemlji nakon rata, pojedine op ine, a pogotovo regioni, vrlo teško me usobno sara uju po ovome pitanju. Naravno, razlozi leže i u nedostatku finansijskih sredstava za velike infrastrukturne zahvate. Dobar primjer za to je podru je Livanjskog polja, gdje postoje kvalitetni vodni resursi, ali dovodi do mjesta potrošnje traže izuzetno velika sredstva na relativno mali broj stanovnika. U tome, dobrim dijelom, leže i razlozi što se u ovom momentu ne razmišlja o nekadašnjem planu uvezivanja Tomislavgrada i Glamo a u ovaj sistem. Tako er, planovi za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja tuzlanskog regiona prevo enjem vode iz drugih podslivova je ve dugi niz godina aktuelno, ali teško je za o ekivati skori pristup realiziranju ovih planova. Ono što je sigurno je da e potrebe za rješavanjem pitanja vodosnabdijevanja pota i regione na zajedni ko rješavanje, a i kroz planove upravljanja e se dobiti preciznije smjernice u ovom pogledu. 244 Ovdje se pod pojmom „gubici u javnim vodovodnim sistemima“ podrazumijevaju gubici nastali od mjesta zahvatanja do ku nih vodomjera, ali i tzv. neoprihodovana potrošnja, odnosno razlika izme u isporu enih koli ina voda u javne vodovode i napla enih koli ina, po osnovu usluga javnog vodosnabdijevanja. Drugim rije ima, pojam „gubici“ ne podrazumijeva samo gubitke voda uslijed tehni ke neispravnosti distributivne mreže. 245 Mjera: Institucionalno i kadrovsko oja avanje javnih komunalnih preduze a u okviru vodosnabdijevanja i sanitacije, u okviru dostizanja Operativnog cilja 6. 246 Još uvijek visoko prisustvo dotrajalih cijevovoda u starijim vodovodnim sistemima, naro ito urbanim sredinama, a koje pored visokih gubitaka karakterizira i nepovoljan utjecaj na zdravlje stanovništva, treba prioritetno mijenjati adekvatnim cijevnim materijalom. Tako er, nastaviti procese sanacije i rekonstruiranja dotrajalih i ošte enih objekata vodovodnih sistema od objekata vodozahvata, preko pumpnih stanica i rezervoara do distribucione mreže kojih još uvijek ima jako puno. 247 Nezaobilazan faktor je i stalni rad na informiranju, edukaciji i podizanju op e svijesti stanovništva o potrebi štednje vode kroz školske aktivnosti, i to ne samo putem predavanja nego i kroz prakti ne radionice (izradu plakata, stripova, videozapisa i sl.), konkurse za dobre ideje i sl. Tako er, smanjenju potrošnje znatno e doprinijeti edukacija privrednih subjekata o uvo enju okolišno prihvatljivih tehnoloških rješenja u procese proizvodnje, što, izme u ostalog, podrazumijeva maksimalno korištenje voda u recirkulaciji. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 232 bos. 4.3.5.5.5. Operativni cilj 13. Racionalno korištenje, zaštita, unapre enje stanja i o uvanje vodnih resursa koji se koriste ili se planiraju koristiti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Obzirom da e se za potrebe vodosnabdijevanja u planskom periodu Strategije pretežno koristiti podzemne vode, potrebne mjere za provo enje ovog operativnog cilja su: Kontinuirano provo enje istražnih radova postoje ih i potencijalnih vodnih resursa, sa aspekta korištenja za potrebe vodosnabdijevanja. Pri odabiru mogu ih izvorišta vode za pi e treba naglasiti potrebu maksimalno mogu eg korištenja postoje ih voda, a pri odabiru novih redoslijed je: (a) podzemne vode (aluvijalni vodonosni slojevi, pukotinsko-karstne sredine); Preporu uje se prvenstveno korištenje podzemnih voda iz intergranuralnih sredina aluvijona vodotoka, naro ito onih koji nisu ugroženi dugotrajnim zaga enjem, bilo iz samog vodotoka ili iz priobalja. U ve ini slu ajeva, radi se o postoje im izvorištima, gdje se predvi a njihovo proširenje. U mnogim slu ajevima, u sjevernim dijelovima Federacije BiH postoji potreba tretmana voda, uglavnom zbog pove anog sadržaja željeza, mangana i jedinjenja azota. Izvorišta podzemnih voda iz pukotinsko-karstnih sredina su vrlo izdašna izvorišta, posebno u sjeverozapadnim i jugozapadnim dijelovima podru ja Federacije BiH i zahtjevaju posebnu pažnju pri planiranju zaštite. (b) površinske vode (rijeke i prirodna jezera); Vodotoci,odnosno prirodna jezera su za mnoge centre potrošnje, nakon iscrpljivanja prethodno navedenih resursa jedina mogu nost. Naravno da je ovakvo rješenje usložnjeno neophodnim ure ajem za pripremu vode za pi e; (c) akumulaciona jezera - kao krajnja, i u nekim slu ajevima, neizbježna opcija. U nekim slu ajevima, neophodno je formiranje akumulacija sa vodosnabdijevanjem kao prvenstvenom namjenom. Ovakvo rješenje, iako najskuplje, za neke sredine je i jedino koje dugoro no rješava problem vodosnabdijevanja. Provo enje tehni kih i administrativnih mjera zaštite izvorišta, u skladu sa ZOV-om Federacije BiH i podzakonskim aktima. Nije slu ajno da se pitanje zaštite izvorišta stalno napominje i potcrtava. To je, sigurno, jedini pouzdan na in da se sa uvaju raspoloživi vodni resursi, prije svega, u kvalitativnom pogledu. Neprovo enje mjera zaštite može dovesti do ozbiljne degradacije kvaliteta voda, što onda za sobom vu e potrebu za kondicioniranjem istih i zna ajno pove ava cijenu vode, a može dovesti i do trajnih narušavanja kvaliteta, pa i napuštanja izvorišta. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 233 bos. 4.3.5.6. Operativni ciljevi za korištenje vode u oblastima iji razvoj ovisi od tržišta Op enito, za ovaj vid korištenja voda operativni cilj je: 4.3.5.6.1. Operativni cilj 14: O uvanje vodnih resursa, po osnovama uvjeta korištenja i zaštite iz ZOV-a Federacije BiH, u skladu sa o ekivanim potrebama za vodom u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta i op eg ekonomskog napretka U vezi ovog vida korištenja voda, sa aspekta sektora voda, interes je i cilj da se osigura o uvanje vodnih resursa u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu, te da se osigura striktno provo enje Zakona o vodama kojim je (zajedno sa odgovaraju im podzakonskim aktima) precizno utvr ena procedura i uvjeti dobivanja prava na korištenje voda. U ovom segmentu je neophodno naglasiti potrebu saradnje sektora voda sa svim ostalim sektorima privrede, odnosno potrebu u estvovanja sektora voda u svim planovima i aktivnostima vezanim za korištenje voda. Za dostizanje navedenog operativnog cilja planirane su slijede e mjere, po vidovima korištenja voda: 4.3.5.6.1.1. Industrija Mjere: Podsticaj primjeni povoljnijih tehnoloških procesa u proizvodnji kojima se postižu zna ajne uštede vode, Davanje smjernica pri izradi planova razvoja industrije sa aspekta upravljanja vodama. Kako ne postoje precizni razvojni planovi pojedinih industrijskih grana, preduvjet za pra enje razvoja sa aspekta sektora voda je njihova izrada i usvajanje kako bi se pravovremeno mogle donositi odluke i preporuke. Ovdje se misli na industriju koja u svom tehnološkom procesu ne koristi vodu kvaliteta vode za pi e. Ovakvi pogoni svoje potrebe za vodom, po pravilu, zadovoljavaju vlastitim objektima. Uglavnom su to vode za potrebe hla enja ili pranja i ve ina industrija primjenjuje sisteme recirkuliranja. Prema Srednjoro noj razvojnoj strategiji 2004.-2007., proistekloj iz Strategije borbe protiv siromaštva, kao strateške industrijske grane, identificirane su: drvno-prera iva ka, prehrambena, tekstilna, metalska, industrija kože i obu e, turizam, energetika, informacione i komunikacione tehnologije. Tako er, 2007.g., Vlada Federacije BiH je donijela odluku o izradi Industrijske politike i strategije razvoja industrije, u izradi koje treba da u estvuju predstavnici federalnih ministarstava energije, rudarstva i industrije, zatim prometa i komunikacija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, trgovine i razvoja, poduzetništva i obrta. Prema “Strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora Federacije BiH” navedeni su energetski objekti koji se planiraju graditi u planskom periodu do 2020., a koji sa aspekta korištenja voda iz vlastitih vodozahvata spadaju u red najve ih korisnika termoelektrane. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 234 bos. R. broj Naziv objekta Br. agregata snaga (MW) Instalirana snaga (MW) Godišnja proizvodnja (MWh) Planirana god. izgradnje 1. TE Tuzla, blok 7 1x370 370 2.047.000 2013. 2. TE Kakanj, blok 8 1x250 250 1.260.000 2013. 3. TE Bugojno 1 1x300 300 1.630.000 2013. 4. TE Kongora 2x275 550 3.000.000 2013. 5. TE Tuzla B-1; Banovici 1 1x500 500 2.640.000 2017. 6. TE Kakanj A kombi c. 1x100 100 518.000 2017. 7. TE Bugojno 2 1x300 300 1.630.000 2017. 8. TE Kamengrad 1 1x215 215 1.190.000 2017. Tabela 4.3.5.7.: Planirani energetski objekti za Federaciju BiH - termoelektrane Stanje doma e industrije ukazuje da se Bosna i Hercegovina ne može razvijati na istim osnovama kao u prethodnom periodu, ve da je neophodno radikalno mijenjati koncept razvoja. U narednom periodu, primjena BAT248 tehnologija, procesa recirkuliranja, punog poštivanja zakonskih regulativa u smislu pla anja vodnih naknada, te novih uvjeta na tržištu, znatno e doprinijeti smanjenju ukupne potrošnje voda za ovu namjenu. 4.3.5.6.1.2. Energetika – korištenje vodnih snaga Mjere: U estvovanje u izradi planova o gradnji hidroenergetskih objekata po uvjetima koji se postavljaju u skladu sa Planovima upravljanja vodnim podru jima i Osiguranje u estvovanja sektora voda u izradi studija iskoristivosti vodnih snaga. Kroz “Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH”, hidroenergetici se daje veliki zna aj kao obnovljivom i ekološki prihvatljivom izvoru energije. U planovima sektora energetike, po kojima se predvi a budu i razvoj, navodi se nekoliko hidroelektrana kao mogu ih kandidata za izgradnju u planskom periodu Strategije do 2020. godine. Ukupni hidropotencijal raspoloživ za energetsko korištenje je zna ajan, a do sada je iskorišteno manje od 40% raspoloživog. U navedenom planskom periodu razmatrana je izgradnja novih proizvodnih hidrokapaciteta ukupne instalirane snage 442,5 MW, odnosno godišnje proizvodnje 1281,68 GWh, a do sada planirani objekti, prema podacima dviju elektroprivreda u Federaciji BiH, su prikazani u narednoj tabeli. 248 BAT – Best Available Technology, (Primjena najbolje raspoložive tehnologije) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 235 bos. R. broj Naziv objekta Br. agregata snaga (MW) Instalirana snaga (MW) Godišnja proizvodnja (GWh/god.) 1. HE Mostarsko blato 2x30 60 167 2. RHE Vrilo 1x52 52 92 3. RHE Kabli 1x52 52 73 4. HE Glavati evo 171,8 171,8 295 5. HE Bjelimi i 2x50 100 306,4 6. HE Ustikolina 1x59 59 255 7. HE Vranduk 1x22 22 103,2 8. HE Unac 2x35,5 71 250 9. HE Han Skela 1x8,5 8,5 36 10. HE Ugar Uš e 2x5,8 11,6 33,18 11. HE Ivik 2x5,6 11,2 22,07 12. HE Vrletna kosa 2x5,6 11,2 22,53 13. HE Vrletna Kosa 2x12,5 25 63 14. HE Vrhpolje (sa HE aplje) 1x68+1x7,7 68+7,7 157,4+56,8 Tabela 4.3.5.8.: Pregled planiranih proizvodnih kapaciteta u Federaciji BiH249 Od pobrojanih hidroenergetskih kapaciteta, Elektroprivreda BiH250 isti e slijede e kao vlastite prioritete: HE Unac, Ustikolina i Vranduk. (Od navedenih ve je upitno realiziranje HE Unac radi proglašenja „sliva rijeke Une“ zašti enim podru jem i iz toga proisteklih ograni enja). Tako er, na drugoj strani komisija formirana od strane Vlade Federacije BiH dala je podršku planu realiziranja hidroenergetskih objekata Glavati evo i Bjelimi i. U Elektroprivredi HZ HB se navodi251 da je HE Mostarsko blato potpuno izvjesna hidroelektrana za koju je sva potrebna procedura završena i ije realiziranje treba otpo eti 2009.godine.252 Treba ista i da hidroenergetski objekti mijenjaju režim voda i imaju znatan utjecaj na okoliš, tako da se za svaki objekat, u skladu sa zakonskom regulativom, mora napraviti višekriterijska analiza kojom e se obraditi, i zainteresiranim stranama prezentirati, svi pozitivni i negativni utjecaji. U “Strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora Federacije BiH”se kaže da male HE, pored biomase, trenutno predstavljaju najzna ajniji OIE253 u BiH/Federaciji BiH i njihov razvoj bi trebao predstavljati prioritet prilikom definiranja sektorske politike i strategije za oblast energetike. Postoje razli ite procjene o potencijalu malih HE i nemaju zna ajnija me usobna odstupanja. Potencijal pogodan za gradnju malih HE u BiH iznosi oko 1.004,63 MW ili 3.519,74 GWh. Od toga, Federacija BiH ima na raspolaganju oko 2.090 GWh, a Republika Srpska 1.430 GWh. Tako er, za cca.160 lokacija za male HE ura ena je studija, a predvi eni kapacitet tih postrojenja je 122 MW, odnosno 552 GWh godišnje proizvedene energije. Sektor voda e, kroz provo enje politike upravljanja vodama, biti podrška razvoju energetike i u smislu korištenja hidropotencijala 249 U tabeli se navode proizvodni hidro-energetski podaci planirani do jula 2009. g. Mogu e je da e tokom narednih faza izrade planskih dokumentacija do i do odre enih izmjena i korekcija. 250 Javno preduze e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo 251 Javno preduze e Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar 252 Tako er, Elektroprivreda HZ HB je dobrim dijelom aktivno uklju ena u sistem upravljanja režimom voda, te je kao takva i naru itelj izrade brojnih studija od kojih su aktuelne i treba ih ista i: “Podloge za vodoprivredne uvjete za hidroenergetske objekte na slivu Tihaljina-Mlade-Trebižat, sliv rijeke Lištice, te sliv Gornja Cetina” i “ Strateška procjena o utjecaju na okoliš za slivove T-M-T i Gornja Cetina”. 253 Održiv izvor energije STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 236 bos. uz odre ene preduvjete. Prvenstveno se misli na okolišnu prihvatljivost projekata, što e iziskivati i neminovno ve e troškove (npr. ostvarenje ekološki prihvatljivog, garantiranog protjecaja, kao i provo enje mjera za o uvanja i poboljšanja kvaliteta voda, i sl.). 4.3.5.6.1.3. Poljoprivreda Mjere: Osiguranje u estvovanja sektora voda u izradi studije navodnjavanja poljoprivrednih površina na prostoru Federacije BiH. S obzirom na veliki deficit u proizvodnji hrane, te postavljene pravce razvoja kroz Srednjoro nu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), o ito je da u sektoru poljoprivrede treba o ekivati zna ajne promjene. Zacrtani strateški ciljevi konkurentne poljoprivredne proizvodnje zahtijevaju unapre enje stanja hidromelioracionih sistema. injenica je da je ova oblast kod nas potpuno zanemarena, tako da ne postoje nikakvi planovi navodnjavanja. U tom smislu, jedan od razvojnih prioriteta je zaustavljanje daljnjeg propadanja postoje ih sistema i njihovo dovo enje u pogonsku spremnost u skladu s novim uvjetima i potrebama. Drugi problem koji ima veliki utjecaj na rad hidromelioracionih sistema je usitnjenost poljoprivrednih parcela, što nadležne institucije prioritetno trebaju rješavati. Da bi se mogli izgraditi natapni sistemi na potencijalnim površinama (cca 80.800 ha) jedan od osnovnih preduvjeta je osiguranje potrebnih koli ina voda, odgovaraju eg kvaliteta. Kod osiguranja voda za navodnjavanje javlja se problem što se voda mora osigurati u kriti nom ljetnom periodu, kada su zbog nepovoljnog rasporeda padavina i velike potrošnje vodostaji najniži. Minimalni dnevni otjecaji su nekada i do 85% manji od višegodišnjih prosje nih otjecaja. Voda za navodnjavanje bi se zato morala, osim iz vodotoka, koristiti i iz akumulacija i podzemnih vodnih rezervi. Prema procjeni, bruto potreba vode za navodnjavanje (uklju eni su i gubici), u prosjeku, za Vodno podru je rijeke Save iznosi 3.000-3.500 m3/ha godišnje. Na ovom podru ju, za sada, ne postoje akumulacije koje bi se koristile za navodnjavanje, a kvalitet voda je problem. Preporu uje se razmatranje mogu nosti za pretvaranje postoje ih hidroenergetskih objekata u višenamjenske, te planiranje novih višenamjenskih sistema koji bi objezbje ivali dovoljne koli ine vode za navodnjavanje kao podršku poljoprivrednoj proizvodnji. Procjenjuje se da bruto potreba voda za navodnjavanje (sa gubicima), u prosjeku, za Vodno podru je Jadranskog mora iznosi 4.000-5.000m3/ha godišnje. Na ovom podru ju, tokom ljeta, raspoložive koli ine vode su uglavnom nedovoljne, s izuzetkom doline Neretve. Preporu uje se na ovim podru jima primjenjivati tehnologije i opremu za navodnjavanje kojima se voda minimalno troši. I ovdje treba ista i potrebu uske saradnje i djelovanja sektora voda i sektora poljoprivrede, a u interesu poboljšanja poljoprivredne proizvodnje. Na osnovu iznesenih podataka, procjena je da bi se veliki uspjeh postigao ve kada bi se sa sadašnjih navodnjavanih 0,2% dostigao predratni nivo od 1,8% navodnjavanih obradivih površina. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 237 bos. 4.3.5.6.1.4. Plovidba Mjere: Osiguranje u estvovanja sektora voda u aktivnostima rekonstruiranja i obnavljanja postoje ih plovnih puteva, te uklju enje aspekta plovidbe u planove o formiranju višenamjenskih akumulacija. Plovidba na rijekama, koja je u zadnjem periodu skoro prestala, jedna je od grana koja bi se trebala u narednom periodu više razvijati. Normaliziranjem stanja u regionu i ve om saradnjom sa susjednim državama, pretpostavlja se da e do i do ve eg korištenja rije nih plovnih puteva. U Federaciji BiH, pored malog poteza na rijeci Savi, mogu nosti za razvoj plovidbe postoje uglavnom pri uš ima nekih rijeka I kategorije. Tu se uglavnom radi o održavanju i produžetku postoje ih plovnih puteva (donji tok Neretve). Plovni putevi se mogu produžiti i na srednje tokove rijeka, ali uz preduvjet korištenja postoje ih i planiranih akumulacija koje služe i u druge svrhe, kao višenamjenski objekti. I za plovne puteve vrijede pravila o uvanja kvaliteta voda, što podrazumijeva odre ene restrikcije i zabrane u pogledu korištenja naftnih derivata. Ure enje i održavanje plovnog puta na rijeci Savi ne može se posmatrati samo unutar FBiH, nego u okviru cijele BiH i u skladu sa me udržavnim ugovorom kojim se pravno regulira plovidba rijekom Savom. Akumulacije koje se koriste u svrhu vodosnabdijevanja – Modrac, podliježu pod stroge restrikcije u pogledu korištenja u svrhu plovidbe. 4.3.5.6.1.5. Ribarstvo Mjere: Osiguranje u estvovanja sektora voda u izradi planova o razvoju ribarstva u smislu toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka, te razvoju kaveznog uzgoja. U Federaciji BiH postoje mogu nosti za zna ajniji uzgoj riba u prirodnim uvjetima, teku im vodama i jezerima, odnosno akumulacijama, što zna i da voda i raspoloživost zemljišta danas nisu ograni avaju i initelji razvoja ove grane poljoprivrede. Na vodnom podru ju rijeke Save postoje svi preduvjeti za razvoj toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka. Na vodnom podru ju Jadranskog mora postoje svi preduvjeti za razvoj hladnovodnih ribnjaka, te kaveznog uzgoja u dubljim vješta kim akumulacijama. Razvoj rije nog i jezerskog ribarstva, sa tehnološke ta ke gledišta, može se podijeliti na dva osnovna pravca: uzgoj radi naseljavanja u vodotoke, prirodna jezera i akumulacije, radi kontroliranog pove anja riblje populacije u navedenim vodnim biotopima, uz osiguranje monitoringa kvaliteta voda, i uzgoj isklju ivo radi snabdijevanja tržišta visokokvalitetnim ribljim mesom sa prate om preradom. Proizvodnja u moru limitirana je veli inom morske površine Neumskog zaljeva. Kod akumulacija, razvoj ove djelatnosti treba uskladiti s drugim korisnicima voda. Akumulacije koje se planiraju graditi za potrebe vodosnabdijevanja nisu pogodne za uzgoj ribe iz razloga što se mogu e STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 238 bos. pogoršanje kvaliteta voda, s jedne strane, i neuskla enost u planu korištenja akumulacije i tehnologije proizvodnje ribe. Nadležne agencije daju uvjete za formiranje i rad ribnjaka u svakom konkretnom slu aju, kako u pogledu zahvatanja potrebnih koli ina vode, tako i u pogledu ispuštanja voda. 4.3.5.6.1.6. Sport i rekreacija na vodi Mjere: Identificiranje lokaliteta pogodnih za razvoj sportova i rekreacije na vodi; Uklju enje aspekta sporta i rekreacije u planove o gradnji višenamjenskih akumulacija; Prilikom analize potencijalnih lokaliteta za formiranje rekreacionih zona na vodi, osim kvalitativnih karakteristika voda, bitno je poznavati hidrološki režim i, u skladu s njim, dati arhitektonsko- tehni ka rješenje ure enja obala i prostora za rekreaciju, vode i ra una o ostvarenju jednostavne komunikacije sa vodom, kao i o tome da takvi prostori nisu ugroženi velikim vodama. Planovima predvidjeti slijede e: Identificirati mogu e lokalitete za koje postoji iskazan interes i potencijal za razvoj pojedinih vidova rekreacije na vodi; Procjeniti mogu nosti osiguravanja ekološki prihvatljivog protoka na svim vodotocima, a naro ito na dionicama na kojima se planira gradnja i ure enje sportskih terena; Poticati aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta voda u vodotocima uvo enjem mjera zaštite kvaliteta voda i intenziviranje izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda što, kao krajnji cilj, ima dovo enje vodotoka u propisanu kategoriju; Osigurati pove anje minimalnih protoka u vodotocima izgradnjom višenamjenskih akumulacija sa ure enim dijelovima koji se mogu koristiti u rekreativne svrhe, ali i za poboljšanje vodnog režima nizvodno od pregradnog profila (stabilne protoke, razblaženje otpadnih voda i sl.); Uspostavljanje monitoringa i sistema informiranja o kvalitetu voda za kupanje u skladu sa Direktivom 2006/7/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 15. februara 2006. Ure enje prostora, odnosno dijela priobalja rijeke u zoni gdje se predvi aju rekreativne aktivnosti sa rješenjem objekata infrastrukture. 4.3.5.6.1.7. Mineralne i geotermalne vode Mjere: Nastavak provo enja istražnih radova sa izradom planova o dugoro nom korištenju ovih voda, sa naglaskom na višenamjensko korištenje i Izrada planova i provo enje mjera zaštite ovih voda; Iz prikaza sadašnjeg korištenja voda, kao i podatka o veliko broju nalazišta koja se ne koriste, može se zaklju iti da postoje mogu nosti proširenja dijapazona korištenja na nalazištima u eksploataciji, kao i na onima koja se do sada nisu koristila. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 239 bos. 4.3.6. Zaštita voda 4.3.6.1. Uvod U stavci Polazišta pri definiranju ciljeva za oblast upravljanja vodama, se navodi da je kvalitet površinskih voda ugrožen, a na nekim lokacijama i narušen, te da je situacija, o ekivano, najlošija na vodotocima podsliva rijeke Bosne. Kao najzna ajniji uzro nici zaga enje navode se komunalne otpadne vode stanovništva, a potom industrije. Tako er je u istoj stavci navedeno da se, na osnovu nedovoljnih podataka ali i na osnovama razumijevanja stepena potencijalnih antropogenih utjecaja u zonama prihranjivanja, može zaklju iti da je, generalno, kvalitet podzemnih voda još uvijek uglavnom dobar, odnosno dovoljno dobar za osnovnu namjenu podzemnih voda – snabdijevanje pitkom vodom. Uo eni trend pogoršanja kvaliteta površinskih voda254, u periodu do 1991. godine, je iz poznatih razloga u odre enoj mjeri zaustavljen i pokazuje odre eno poboljšanje koje nije izraženo istim intenzitetom na svim kontroliranim vodotocima. Strateški cilj zaštite voda proizilazi i iz Zakona o vodama Federacije BiH255, gdje se pod stavom Ciljevi upravljanja vodama, izme u ostalog navodi: Postizanje dobrog stanja, odnosno dobrog ekološkog potencijala, površinskih i podzemnih voda256. Nadalje, Okvirnom direktivom o vodama EU (ODV), svrha je nazna ena lanom 1. Svrha ove Direktive je uspostavljanje okvira za zaštitu unutrašnjih površinskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda. Ovom Direktivom se lanom 4. Ciljevi zaštite životne sredine, za površinske vode, izme u ostalog, navodi: Države lanice e preuzeti neophodne mjere za spre avanje pogoršanja statusa svih tijela površinskih voda i Države lanice e primjeniti neophodne mjere za spre avanje ili ograni avanje unošenja zaga uju ih materija u podzemne vode i za spre avanje pogoršanja statusa svih tijela podzemnih voda. Strateški ciljevi zaštite voda su zasnovani i na zahtjevima o korištenju prekograni nih vodotoka, definiranih Helsinškom konvencijom257, gdje se pod naslovom: Smjernice za razradu ciljeva i kriterija kvaliteta voda, navodi: (i) uzimati u obzir težnju ka održavanju i, gdje je potrebno, poboljšanju postoje eg kvaliteta voda; (ii) težiti ka smanjenju prosje nog optere enja zaga enjem (posebno opasnim supstancama); (iii) uzimati u obzir specifi ne zahtjeve za kvalitet voda, (zahtjevi po pitanju snabdijevanja pitkom vodom, za navodnjavanje i sl.); (iv) uzimati u obzir zahtjeve koji se odnose na osjetljive i posebno zašti ene vode i njihovu okolinu (primjerice jezera ili podzemne vode); (v) uzimati u obzir primjenu metoda ekološkog klasificiranja i hemijskih pokazatelja za srednjoro ni i dugoro ni pregled održavanja i poboljšanja kvaliteta voda. 254 Površinske vode: sve kopnene vode, izuzev podzemnih voda, prijelazne i obalne morske vode, izuzev morskih voda koje pripadaju teritorijalnim vodama. 255 lan 22. Ciljevi upravljanja vodama. 256 Stanje površinskih voda: ozna ava stanje vodnog tijela površinskih voda koje je odre eno njegovim ekološkim ili hemijskim stanjem, uzimaju i ono koje je lošije. Ekološko stanje: ozna ava kvalitet strukture i funkcije ekosistema površinskih voda. Stanje podzemnih voda: ozna ava stanje vodnog tijela podzemnih voda koje je odre eno njegovim kvantitativnim ili hemijskim stanjem, uzimaju i ono koje je lošije, lan 4, ZOV Federacije BiH, Dobar ekološki potencijal: status zna ajno izmijenjenog ili vješta kog vodnog tijela, klasificiranog u skladu sa odredbama ODV-a. 257 Konvencija o zaštiti i korištenju prekograni nih vodotoka i me unarodnih jezera (Helsinki, 1992. god., BiH je još nije potpisala) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 240 bos. Po osnovama navedenih polazišta, za oblast zaštite voda definirani su slijede i strateški ciljevi: Strateški cilj 8: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvati ne flore i faune i potreba korisnika voda. 4.3.6.2. Strateški cilj 8: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvati ne flore i faune i potreba korisnika voda Za one vode iji su kvalitet i upotrebna vrijednost ve narušeni potrebno je eliminirati uzroke koji su doveli do tog stanja i omogu iti ostvarenje procesa oporavka stanja voda, kao i poboljšanja režima protjecaja, a za vode sa zadovoljavaju im kvalitetom stvoriti uvjete da se takvo stanje sa uva kroz integrirano sprje avanje i kontrolu zaga enja. Ovo se naro ito odnosi na vode koje se koriste ili planiraju koristiti za pi e258, ali je veoma bitno i za one vode koje imaju drugu namjenu a, shodno tome, i upotrebnu vrijednost, kao i one koje su od zna aja za opstanak akvati ne flore i faune. Jedan od principa, u pristupu zaštiti voda, jeste ograni enje i kontrola unosa fizi ko-hemijskog i bakteriološkog zaga enja u prijemnike otpadnih voda i, na taj na in, stvaranje uvjeta za poboljšanje stanje kvaliteta voda. Slijede i princip je pra enje i kontrola vrijednosti odre enih parametara kvaliteta u recipijentu i održavanje kvaliteta voda u željenim i unaprijed propisanim granicama. Kombinirani pristup problemu zaštite kvaliteta voda podrazumijeva, po l. 10. Okvirne direktive o vodama (ODV)259, da se provodi permanentna kontrola stanja kvaliteta voda na odre enim profilima vodotoka, uz poduzimanje svih mjera da se ono postigne kako bi se zadovoljio kriterij upotrebne vrijednosti voda, te da se, istovremeno, primjenjuje princip maksimalnih dozvoljenih vrijednosti na mjestu ispusta otpadnih voda. Onaj kriterij koji bude zahtijevao strožiji rezultat smatrat e se mjerodavnim za konkretni slu aj i kao takav e biti primjenjivan. Da bi se kontrola i upravljanje zaga enjem voda mogli operacionalizirati i u initi provodljivim, neophodno je da se propišu, poštuju i kontroliraju grani ne vrijednosti odre enih kvalitativnih parametara koje se ne smiju prekora iti u nekom vremenskom roku, uz redovno pra enje stanja kvaliteta voda u recipijentu. Primjenom odgovaraju ih tehnologija pre iš avanja otpadnih voda stanovništva i industrije, kao i uvo enjem „ istih“ tehnologija u procese proizvodnje, smanjuje se potencijalno zaga enje koje se uvodi u recipijente i time se stvaraju neki od preduvjeta za održavanje dobrog statusa voda. U domenu difuznih izvora zaga enja, potrebno je uvoditi najbolje prakse u korištenju zemljišta u poljoprivredi i šumarstvu, kao i protiverozivne mjere, te na taj na in reducirati izvore ovog zaga enja. Dio difuznog zaga enja poti e od stanovnika ruralnih podru ja, zatim od saobra aja, kao i procjednih voda sa ure enih i neure enih deponija krutog otpada i drugih izvora, pa se kroz spre avanje i kontrolu zaga enja koje se javlja iz ovih izvora može utjecati na promjenu kvaliteta voda. 258 Direktiva o kvalitetu vode za pi e 98/83/EEZ od 3.11.1998. 259 Directive 2000/60/EC STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 241 bos. 4.3.6.3. Operativni ciljevi i mjere za oblast zaštite voda Operativne ciljeve koji se odnose na zaštitu voda je mogu e kvantificirati i valorizirati u funkciji vremena i obima primjene propisanih mjera kroz identifikaciju promjena pokazatelja stanja kvaliteta voda koje se štite. Pokazatelji su mjerljivi i sistematskim pra enjem se mogu dobiti jasni odnosi stepena implementiranja mjera i efekata na promjene kvaliteta voda. Jedan dio vodotoka na prostoru Federacije BiH ima karakter me udržavnih i, bez obzira na lokaciju uš a me udržavnih vodotoka u smislu entitetske granice, obaveza upravlja kih struktura iz sektora voda u Federaciji BiH je da do kraja poštuju ugovore potpisane sa drugim državama, prihva ene konvencije i zaklju ke me unarodnih konferencija260. Na dijelu Federacije BiH koje prostorno pripada vodnom podru ju Jadranskog mora nalaze se vodotoci koji prelaze me udržavnu granicu i bitni su i za BiH i R. Hrvatsku, a u zajedni kom interesu dviju država je sprije avanje pogoršanja i postizanje dobrog kvaliteta voda ovih vodotoka261. Kako se iz poglavlja o korištenju voda može vidjeti, postoje i sistemi za javno snabdijevanje vodom za pi e najve im dijelom su bazirani na korištenju podzemnih voda, te se ovom tipu voda mora posvetiti posebna pažnja u cilju sprje avanja i ograni enja unosa materija koje u pogledu pogoršanja hemijskih svojstava mogu degradirati ove resurse. U tom smislu, donesena je Direktiva 80/68/EEC, od 17.12.1979., sa popisom supstanci koje je zabranjeno unositi, odnosno popisom supstanci iji unos se ograni ava, dok su Direktivom 2006/118/EC detaljnije propisani standardi kvaliteta, te na in utvr ivanja trendova promjene kvaliteta voda, a u skladu sa l. 17. ODV-a i njenim Aneksom 5. Donošenjem podzakonskih akata262, stvorili su se preduvjeti da se u primjenu uvedu na ela kontrolirane emisije i imisije, te da se kroz odre ene restriktivno-stimulativne mjere uvede i na elo smanjenja zaga enja na mjestu postanka. Ovi se pravilnici odnose na kvalitet efluenta, ali ne uzimaju u obzir stanje kvaliteta voda u recipijentu, što je u kombiniranom pristupu preporu enom u ODV-u263 uvaženo u dokumentu koji ure uje ovu oblast u Republici Srpskoj264. Osim ovih podzakonskih akata koji se odnose na otpadne vode, donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, na inu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene otpadne vode i izva enog materijala iz vodotoka – (Sl. novine FBiH br. 20 od 14.5.2003.). Korisnici voda, sa svoje strane, imaju odre ene specifi ne zahtjeve za osiguranjem kvaliteta vode na unaprijed definiranim prostorima, dionicama ili mjestima zahvatanja u odre enom vremenskom periodu. Zahtjevi za vodom, unaprijed definirane upotrebne vrijednosti, bez obzira da li se radi o zahvatanju i korištenju voda ili osiguranju ekoloških funkcija vode, po pravilu, su u domenu kvalitativnih karakteristika strožiji nego li je to u trenutnoj situaciji realno mogu e osigurati, pa se, 260 Konvencija o zaštiti rijeke Dunav (Dunavska konvencija), Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, Ugovor o ure enju vodoprivrednih odnosa sa R. Hrvatskom, Konvencija o pristupu informacijama, u estvovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosu u po pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) 261 Ugovor o ure enju vodoprivrednih odnosa sa Republikom Hrvatskom, Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zaga ivanja (Barcelonska konvencija) 262 Pravilnik o grani nim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije, odnosno u drugi prijemnik i Pravilnik o grani nim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za vode koje se nakon pro iš avanja iz sistema javne kanalizacije u prirodni prijemnik Sl. novine FBiH br.50 od 25.7.2007. donesenog na osnovu l. 124. stav 1. ta ka 1. ZOV-a – Sl. novine FBiH br. 18/98; Odredba o opasnim i štetnim materijama u vodi – Sl. novine FBiH br. 43 od 20.6.2007., a na osnovu l. 121 stav 4. Zakona o vodama Sl. novine FBiH 18/98, 263 Standard kvaliteta okoliša za vodna tijela zajedno sa propisanim grani nim vrijednostima emisije, 264 Odredba o klasificiranju voda i kategorizaciji vodotoka u RS-u od 15.8.2001. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 242 bos. izme u ostalog, i kroz procese proglašavanja odre enih podru ja zašti enim, stvaraju uvjeti da se postigne i održi traženi kvalitet vode. Osim zaga enja koja imaju karakter stalnih i donekle poznatih, u odre enim, a naro ito malovodnim periodima, u vodama se javljaju zaga enja koja imaju karakter vanrednih i incidentnih. Specifi nost problematike zaštite voda, pa samim tim i definiranje operativnih ciljeva, polazi od na ina nastanka zaga enja ime se svi zaga iva i mogu svrstati u one ija emisija zaga enja ima svojstva ta kastog, koncentriranog unosa u vode ili je pak prostornog karaktera, pa se njen nastanak, transport i unos u akvifer ne može vezati za neku konkretnu ta ku u prostoru. Fokusiraju i se na fenomene i pojave koje u najve oj mjeri utje u na promjenu kvaliteta voda, jasno se izdvajaju oblasti po kojima su utvr eni operativni ciljevi: Koncentrirani izvori zaga enja, Disperzni izvori zaga enja, Utvr ivanje režima korištenja prostora koji ima zna ajan utjecaj na postizanje i održavanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda (zašti ena podru ja), Na osnovu navedenog uvodnog sadržaja i definiranih strateških ciljeva, odre eni su operativni ciljevi sa mjerama za njihovo dostizanje, kako slijedi: Operativni cilj 15: Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora Operativni cilj 16: Smanjenje tereta zaga enja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda Operativni cilj 17: Smanjenje emisije štetnih i toksi nih materija koje produciraju pojedini industrijski zaga iva i kroz uspostavljanje sistema dozvoljenog ispuštanja i principa „zaga iva pla a“ Operativni cilj 18: Smanjenje koli ina zaga enje koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa ure enih i „divljih“ deponija krutog otpada Operativni cilj 19: Smanjenje zaga enja od poljoprivrednih aktivnosti Operativni cilj 20: Smanjenje zaga enja od aktivnosti vezanih za upravljanje šumama Operativni cilj 21: Izgradnja sistema za prikupljanje, odvo enje i tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000 stanovnika Operativni cilj 22: Smanjenje zaga enja od saobra aja Operativni cilj 23: Uspostavljanje zašti enih podru ja u skladu sa Zakonom o vodama FBiH 4.3.6.4. Kvalitet površinskih i podzemnih voda 4.3.6.4.1. Operativni cilj 15: Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora Ovaj operativni cilj, kao takav predvi en i ZOV-om Federacije BiH, lanovima 31. i 32., je potrebno realizirati kao preduvjet svim aktivnostima koje vode ka dostizanju i održanju dobrog stanja ili dobrog ekološkog potencijala površinskih i podzemnih voda. Mjere za ovaj operativni cilj su, tako er, definirane ZOV-om Federacije BiH, kao: Izrada metodologije za odre ivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i za karakteriziranje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 243 bos. Definiranje referentnih uvjeta za klasificiranje ekološkog stanja i dopuštenih grani nih vrijednosti parametara hemijskog kvaliteta za klasificiranje hemijskog stanja vodnih tijela površinskih voda, Definiranje parametara kvantitativnog i hemijskog kvaliteta za klasificiranje stanja vodnih tijela podzemnih voda, Uspostavljanje sistema nadzora kvaliteta površinskih i podzemnih voda koji proizilazi iz Programa monitoringa265, Izrada i objavljivanje akta o sadržaju i na inu donošenja plana upravljanja vodama – radni plan za pripremu Plana upravljanja vodama, Izrada Plana upravljanja vodama, po elementima utvr enim ZOV-om FBiH, uklju uju i i Program mjera. 4.3.6.5. Zaštita voda od koncentriranih izvora zaga enja Prema specifi nostima nastanka, kao i prema primjeni mogu ih mjera koje doprinose dostizanju strateškog cilja koji se odnosi na ta kaste izvore zaga enja, operativni ciljevi i mjere su grupirani na one koji se odnose na zaga enja koja potje u od urbanih i industrijskih otpadnih voda, od deponija otpada, i na druga zaga enja koja imaju karakter koncentriranog. Urbane otpadne vode: Posljedica neuskla enog razvoja i podizanja standarda u oblasti vodosnabdijevanja stanovništva za posljedicu ima neprihvatljivo nizak stepen rješavanja problema prikupljanja i tretmana otpadnih voda stanovništva. Primarni cilj u pogledu zaštite okoline, a samim tim i zaštiti voda od urbanih otpadnih voda, jeste pove anje stepena obuhva enosti kanalizacionim sistemom stanovništva, pri emu se kao završna ta ka kanalizacionih sistema smatra postrojenje za tretman otpadnih voda odgovaraju eg kapaciteta i stepena pre iš avanja u skladu sa Direktivama (91/271/EEZ, 98/15/EEC) i propisom EZ br. 1882/2003266 o urbanim otpadnim vodama. Obaveze i rokovi koji proistje u iz ovih, kao i Direktive 2006/118/EC267 koja se odnosi na zaštitu podzemnih voda, dati su u poglavlju IV. Pravni okvir, stavom: Ciljevi koji proizilaze iz zahtjeva EU, a u okviru doma eg zakonodavstva, ova je oblast obuhva ena i ZOV-om. Prema l.54. stav 3 ZOV-a, lokalna zajednica, odnosno op insko vije e, osim u slu aju kada se radi o me uop inskim sistemima za koje je nadležan kanton, donosi odluku o odvo enju otpadnih voda i obavezi priklju ka pojedinih zaga iva a/objekata na kanalizacioni sistem. Ove odluke bi trebalo da obuhvate i one dijelove op ine za koje ne postoji prihvatljiva mogu nost da budu uklju eni u sistem javne kanalizacije. Tokom 2006.–2008. realiziran je projekat „Upravljanje kvalitetom voda na nivou rije nih slivova u BiH“ (WQM I i II)268, finansiran od strane Evropske zajednice, u kome je detaljno razmatran aspekt zaštite kvaliteta voda na prostoru cijele BiH. Problematika je, prvenstveno, fokusirana na produkciju zaga enja iz otpadnih voda od stanovništva, odnosno urbanih otpadnih voda. Prema 265 Razvijanje monitoringa površinskih i podzemnih voda prema usvojenim planovima: Monitoring ekološkog statusa i hemijskog statusa površinskih voda i Monitoring hemijskog statusa podzemnih voda 266 Direktive o urbanim otpadnim vodama od 21. maja 1991. i 27. februara 1998. 267 Direktiva 2006/118/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 12. decembra 2006. o zaštiti podzemnih voda od zaga enja i pogoršanja stanja 268 Konzorcij Carl Bro a/s sa REC BiH i NERI – 2007.god STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 244 bos. podacima iz ovog elaborata, na podru ju Federacije BiH su identificirane 93 aglomeracije sa preko 2.000 stanovnika, sa stanovišta obaveza prikupljanja i tretmana otpadnih voda, od ega se njih 75 nalazi na vodnom podru ju rijeke Save, a 18 na jadranskom slivu. Od svih ovih naselja, 23 su svrstana u prioritetnu grupu i kao prvi polazni korak se krenulo od pretpostavke da e stepen priklju ka u prvoj fazi realiziranja biti 60%269. 4.3.6.5.1. Operativni cilj 16: Smanjenje tereta zaga enja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda Slijede i okvire precizirane u navedenim direktivama i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te važe em Planu upravljanja kvalitetom voda (WQM I i II), ovaj operativni cilj se može definirati kao izgradnja sistema za prikupljanje i tretman urbanih otpadnih voda, za sve aglomeracije preko 2.000 stanovnika, sa slijede im planiranim stepenom priklju enosti do kraja planskog perioda Strategije: Veli ina naselja Planirani procenat priklju enosti Broj stanovnika Naselja od 2.000–10.000 ES 70 197.500 Naselja od 10.000-15.000 ES 75 125.000 Naselja preko 15.000 ES 90 917.000 UKUPNO 1.239.500 Prema ovako uspostavljenim kriterijima e se u obuhvatu kanalizacionih i sistema za tretman otpadnih voda, na i oko 1.240.000 stanovnika. Imaju i u vidu prognozirani broj stanovnika u Federaciji BiH na kraju planskog perioda Strategije (2.756.814 st. 2020. g.), procenat obuhva enosti stanovništva sistemima za prikupljanje, transport i tretman ovih otpadnih voda e iznositi 45%270 Realiziranje ovako zna ajnih aktivnosti, u kojima nedostaje odgovaraju e iskustvo, bitno je dobro pripremiti i pratiti kako bi se kroz periodi ne evaluacije moglo pristupiti neminovnim korekcijama i valorizaciji rezultata. Zbog toga je potrebno, ali ne samo radi ovih aktivnosti, poboljšati sistem prikupljanja i obrade statisti kih podataka iz sektora voda koji bi se onda, kao pouzdani i provjereni, mogli koristiti i u postupku donošenja i korekcije upravlja kih odluka.271 Mjere: Donošenje odluka o na inu prikupljanja, odvo enja i tretmana otpadnih voda, u skladu sa ZOV om Federacije BiH, lan 54.272; Pove anje stepena obuhva enosti stanovništva kanalizacionim sistemima i izgradnja odgovaraju ih postrojenja za tretman otpadnih voda; 269 Ukupni investicioni troškovi izgradnje postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda za ove aglomeracije iznosi 274 mil. €, odnosno kanalizacije sa stepenom priklju enosti 60% 103,86 mil. €, pri emu su u ove troškove ušli samo troškovi izgradnje fekalnih kanalizacionih vodova. 270 Ukupno, na ovaj broj treba dodati i stanovnike koji žive u naseljima manjim od 2.000 stanovnika (338.000 st.), a koji e u vrijeme važenja ove Strategije riješiti problem prikupljanja i tretmana otpadnih voda (planirano Operativnim ciljem 21). Tako e se, na kraju planskog perioda Strategije, u obuhvatu sistema na i oko 1.578.000 stanovnika, što e predstavljati oko 57% od prognoziranog broja – 2.756.814. 271 U fazi analize postoje eg stanja odvo enja i tretmana otpadnih voda, uo en je problem nepouzdanosti i terminološke nedefiniranosti podataka u zvani nim statisti kim biltenima publiciranim od strane Federalnog zavoda za statistiku, te je, u tom smislu, potrebna bolja koordinacija izme u ove institucije, komunalnih preduze a i agencija za upravljanje vodama. 272 lan 54. Zakona o vodama Federacije BiH: Op a obaveza odvo enja i tretmana otpadnih voda STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 245 bos. Izrada smjernica i vodi a kao podrške u odabiru i standardiziranju odgovaraju ih tehnologija tretmana urbanih otpadnih voda i obrade mulja, uskla enih sa zahtjevima o kvalitetu efluenta prema važe im pravilnicima; Periodi na evaluacija rezultata primijenjenih mjera i daljnja istraživanja u cilju dobivanja boljih i ta nijih osnova za donošenje odluka. Industrijske otpadne vode: Specifi nost otpadnih voda koje potje u od industrije ogleda se u tome što sadrže netipi no zaga enje ija koli ina i vrsta zavisi od velikog broja faktora, od kojih su najvažniji tip industrije, primijenjeni tehnološki proces i veli ina proizvodnih kapaciteta. Monitoring otpadnih voda koje potje u od privrednih subjekata treba uspostaviti tako što bi se on definirao kroz nekoliko koraka i odnosio na svaki pojedina ni subjekt, a zasnivao bi se na principu izdavanja dozvola iji je jedan dio vodna saglasnost, vlastito pra enje imisije zaga enja, kontrolna mjerenja i nadzor, te uspostavljanje službe koja bi efikasno provodila i kontrolirala ove korake. Istovremeno, privredni subjekti koji svoje proizvode žele plasirati na svjetskom tržištu, kao dio obaveza certifikacije i standardizacije, moraju ispunjavati me unarodne ISO standarde, kao što su 14000 i 14040 i 14044 koji sadrže i obavezu izrade i provo enje Plana upravljanja otpadnim vodama koji obra uje situacije pojave izvanrednih i incidentnih zaga enja, te postupke i mjere koje se tada primjenjuju. Usvajanjem principa datih u IPPC Direktivi o integriranom sprje avanju i kontroli zaga enja273, a koji se odnose na industrijske zaga iva e, odnosno njihove obaveze u pogledu primjene najboljih raspoloživih tehnologija (BAT) ili najboljih dostupnih tehnika koje ne iziskuju prekomjerne troškove (BATNEC), dobivaju se u najve oj mjeri i normativi o dozvoljenom ispuštanju. Na taj na in, industrijski zaga iva i bivaju stimulirani da kroz provo enje principa zaga iva pla a, primjenjuju tehnologije kojima se smanjuje teret zaga enja na mjestu nastanka. Industrijski zaga iva i predstavljaju, vrlo esto, i izvor opasnih supstanci koje dugotrajno degradiraju vodne resurse ili se oni u svojoj upotrebnoj vrijednosti zauvijek gube. U tom smislu se kroz Aneks IX ODV-a, zajedno sa drugim direktivama274 definiraju grani ne vrijednosti opasnih materija, a Direktivom o zaga enju izazvanom odre enim opasnim supstancama275 je ukinuta stara Direktive ili dijelovi direktiva 76/464/EEC i 91/692/EEC koje su obra ivale istu oblast. 4.3.6.5.2. Operativni cilj 17: Smanjenje emisije štetnih i toksi nih materija koje produciraju pojedini industrijski zaga iva i kroz uspostavljanje sistema dozvoljenog ispuštanja i principa "zaga iva pla a" Mjere: Uspostavljanje i održavanje registra industrijskih zaga iva a; Efikasno izdavanje prethodnih vodnih saglasnosti u cilju izdavanja okolišne dozvole; Uspostavljanje sistema kontinuiranog monitoringa efluenta od strane zaga iva a, te ja anje kontrolnog monitoringa u cilju poštivanja uvjeta propisanih okolišnim dozvolama. 273 Direktiva 96/61/EC od 24.9.1996. 274 Direktive 84/491/EEC, 83/513/EEC, 84/156/EEC, 82/176/EEC 275 Direktiva 2006/11/EU od 15.2.2006. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 246 bos. Deponije krutog otpada: Nizak stepen pokrivenosti uslugama prikupljanja i odlaganja otpada na podru ju Federacije BiH, rezultirao je velikim brojem površina koje služe za nelegalno odlaganje razli itih vrsta otpada (procjena se kre e od 1893.), a prema podacima Federalne uprave civilne zaštite iz juna 2005. godine na prostoru Federacije BiH egzistiraju 21 ure ene, odnosno 33 djelimi no ure ene op inske deponije. Stepen ure enja i na in upravljanja ovim deponijama ne garantiraju sigurnu i efikasnu kontrolu rada i reduciranje negativnih efekata koje ovakvi izvori zaga enja imaju na površinske i, naro ito, na podzemne vode. Zbog toga je potrebno, uz odgovaraju e mjere reduciranja tereta zaga enja, predvijeti odgovaraju i monitoring vodnih resursa u zoni uticaja deponija. 4.3.6.5.3. Operativni cilj 18: Smanjenje koli ina zaga enje koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa ure enih i „divljih“ deponija krutog otpada Mjere: Prioritetno uklanjanje divljih deponija sme a i otpadnog materijala iz zona koje imaju negativan utjecaj na površinske i podzemne vode; Sanacija postoje ih i izgradnja novih deponija krutog otpada prema Strategiji upravljanja otpadom i planovima koji e biti ura eni u skladu sa važe im evropskim direktivama; Uspostavljanje kapaciteta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje rudni kog i industrijskog otpada. 4.3.6.6. Zaštita voda od disperznih izvora zaga enja Zna aj disperznih izvora zaga enja na prostoru Federaciji BiH još uvijek nije na odgovaraju i na in kvantificiran u pogledu njegovog u eš a u ukupnom teretu zaga enja, a nepostojanje odgovaraju ih podzakonskih akata onemogu ava kvalitetno upravljanja prostorom identificiranim kao izvor rasutog zaga enja voda. Kao jedan od najzna ajnijih disperznih izvora zaga enja je poljoprivredna djelatnost, uzgoj i eksploatacija šuma, svi vidovi saobra aja i saobra ajnica, te ruralna rasuta naselja do 2.000 stanovnika koja nisu obuhva ena Direktivom o urbanim otpadnim vodama a u kojima, prema procjenama, živi oko 47% od ukupne populacije u Federaciji BiH. Rješavanjem prikupljanja i odgovaraju eg tretmana otpadnih voda stanovnika koji žive u naseljima manjim od 2.000 stanovnika, u veli ini od 25 % (50% naseljenih mjesta sa obuhvatom oko 50% od stanovnika), bi bilo obuhva eno 338.000 stanovnika na kraju perioda koji obra uje ova Strategija, što iznosi oko 12% od ukupnog broja stanovnika. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 247 bos. 4.3.6.6.1. Operativni cilj 19: Smanjenje zaga enja od poljoprivrednih aktivnosti276 Mjere: Kvantificiranje tereta zaga enja od poljoprivredne djelatnosti na podru jima gdje je izražen utjecaj kroz uspostavljenje odgovaraju eg sistema pra enja i kontrole; U estvovanje sektora voda u izradi agrookolišnog programa FBiH, kao dijela integralnog sistema za upravljanje zemljištem, sa naglaskom na zaštitu voda; Primjena na ela dobre poljoprivredne prakse kroz realiziranje akcionih planova i vodi a u koje su uklju ene mjere koje se odnose na održivo korištenje ubriva i zaštitnih sredstava. 4.3.6.6.2. Operativni cilj 20: Smanjenje zaga enja od aktivnosti vezanih za upravljanje šumama Mjere: U estvovanje u donošenju šumsko-privrednih osnova kao planskih dokumenata koji u sebi sadrže i na in korištenja šumskih resursa/prostora na podru jima gdje postoji zajedni ki interes korisnika voda i organa koji gazduju šumama; Provo enje multidisciplinarnih istraživanja radi utvr ivanja utjecaja vezanih za upravljanje šumama na kvalitativno- kvantitativni režim voda. 4.3.6.6.3. Operativni cilj 21: Izgradnja sistema za prikupljanje, odvo enje i tretman otpadnih voda za naselja ispod 2.000 stanovnika Mjere: Pokretanje i realiziranje pilot-projekata sa ciljem utvr ivanja prihvatljivih tehnologija za manja naselja; Izrada smjernica, definiranje normi i izgradnja kanalizacionih sistema i postrojenja za tretman otpadnih voda za oko 25% stanovnika koji žive u naseljima do 2.000 stanovnika. 4.3.6.6.4. Operativni cilj 22: Smanjenje zaga enja od saobra aja Mjere: Istraživanja utjecaja zaga enja od svih vrsta saobra aja; Razrada procedura u postupku izdavanja okolinskih dozvola uz osiguranje u eš a predstavnika sektora voda kroz efikasno izdavanje vodnih saglasnosti za rekonstruiranje postoje ih i izgradnju novih saobra ajnica. 4.3.6.7. Zašti ena podru ja Do sada je na prostoru BiH pod razli itim režimom zaštite samo 0,6% od ukupne teritorije277, pri emu je situacija u Federaciji BiH u odnosu na Republiku Srpsku još nepovoljnija. Korištenje 276U skladu sa Direktivom 91/676/EEC O zaštiti voda od zaga enja prouzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 248 bos. prostora, po pravilu, narušava prirodne odnose koji vladaju u situaciji bez antropogenog utjecaja, što se odražava i na promjenu kvalitativno-kvantitativnog režima voda. ZOV Federacije BiH ( l.65.) je utvrdio koja se to podru ja trebaju proglasiti zašti enim sa aspekta njihove namjene, odnosno korištenja voda, zatim su to potencijalno trofi na podru ja, kao i podru ja koja treba štititi zbog omogu avanja opstanka akvati ne flore i faune. Provo enje politike zaštite voda se mora posmatrati u sklopu aktivnog u eš a u upravljanju prostorom koje uklju uje prostorno planiranje, ocjenu ranjivosti prostora, te propisivanje mjera i ograni enja u korištenju prostora. Više od drugih, ova oblast je predmet razli itih disciplina (prostorno planiranje, zaštita kulturnog i prirodnog bogatstva, zdravstvo, energetika, turizam i sl.) ali se, bez obzira na zna aj drugih vidova korištenja vode i razloga za njihovu zaštitu, kao prioritet u uspostavljenju zašti enih podru ja, name u zaštitne zone izvorišta pitke vode. Osim zaštitnih zona koje su u funkciji osiguranja dovoljnih koli ina vode za pi e, potrebno je u dijelu koji se odnosi na korištenje voda za kupanje278, ali i druge vidove korištenja i ostvarenje uvjeta za opstanak akvati nih ekosistema, provesti mjere zaštite na zato namjenjenim vodnim tijelima. Detaljniji podaci o zašti enim podru jima, te njihov opis i karakteristike navedeni su u Poglavlju I 2.6. i odnose se na nacionalne parkove, parkove prirode, spomenike prirode, zašti ena podru ja po osnovu Zakona o šumama i podru ja posebnih obilježja od zna aja za Federaciju BiH. 4.3.6.7.1. Operativni cilj 23: Uspostavljanje zašti enih podru ja u skladu sa Zakonom o vodama FBiH Mjere: Uspostavljanje, tehni ko i administrativno, zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pi e javnih i lokalnih vodovoda iji kapacitet prelazi 10 m3/dan; Izrada tehni kih podloga, te donošenje odluka o proglašenju podru ja namijenjenog zaštiti ekonomski važnih akvati nih vrsta u skladu sa aktuelnim propisima; Izrada tehni kih podloga, te donošenje odluka o proglašenju podru ja namjenjenih sportu i rekreaciji na vodama; Izrada tehni kih podloga, te donošenje odluka o proglašenju podru ja osjetljivih na nutrijente i odgovaraju im programom monitoringa; Izrada tehni kih podloga, te donošenje odluka o proglašenju zašti enih podru ja vezanih za staništa akvati nih i poluakvati nih biljnih i životinjskih vrsta279; Uspostavljanje baze podataka o statusu vodnih tijela površinskih i podzemnih voda po vodnim podru jima i njegova integracija u ISV. 277 Zašti ena podru ja Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od 30.766,82 ha, što od ukupne površine (5.120.976 ha) iznosi 0,6%. Izvor: Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo, (web stranica posje ena 12.12.2008. godine). 279Direktiva 2006/44/EC od 6.9.2006. o kvalitetu slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi omogu ile život riba i Direktiva 2006/113/EC od 12.12.2006. o potrebnom kvalitetu vode za uzgoj školjki STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 249 bos. 4.3.7. Zaštita od voda Strateški cilj, koji se postavlja za oblast zaštite od voda, je: Strateški cilj 9: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama 4.3.7.1. Strateški cilj 9: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama Sve eš e i razornije posljedice uzrokovane vodama jasno pokazuju da postoje i sistemi upravljanja i kontrole nisu dovoljno u inkoviti, te da uvjetuju neophodnu i brzu promjenu pristupa i na ela borbe protiv opasnosti izazvane viškom i/ili nedostatkom vode. injenica je da katastrofe poga aju jednako bogate i siromašne280 i da su ko nica nacionalnom, regionalnom i globalnom razvoju. Danas živimo sa okolišem koji je sve ranjiviji i izloženiji rizicima od poplava, suša, klizišta, muljnih tokova, zaga enja voda i tla. Evropski izvještaj o klimatskim procjenama navodi podatke da je uo en trend vlažnijih ekstrema, a da je pove an broj toplijih dana od prosjeka, te da su poplave eš e i sa ve im protocima. Opaženi su i dugotrajniji periodi s padavinama nižim od prosjeka, što dovodi do suša i stvaranja velikih problema u upravljanju vodnim i o vodi ovisnim resursima. Prirodne katastrofe nije mogu e kontrolirati, ali postoji mogu nost smanjenja društvene ranjivosti, donošenjem mjera za ublažavanje vodnih katastrofa. Sve to navodi na urgentnu potrebu zapo injanja procesa koordiniranog multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraživanja i poduzimanja drugih aktivnosti i mjera u vezi sa problematikom vodnih rizika. U okviru integriranog na ina upravljanja vodama, bitno je identificirati strateške ciljeve i zadatke kako bi se mogla vršiti efikasna zaštita od poplava, poboljšavati stepen zaštite od štetnog djelovanja voda, ublažavati posljedice od suša, te pripremati za ispunjavanje obaveza koji proisti u iz procesa približavanja a kasnije i lanstva u EU. Posebno Okvirna direktiva o vodama (ODV)281 i Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima.282 4.3.7.2. Operativni ciljevi i mjere za oblast zaštite od voda Za dostizanje strateškog cilja Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama neophodno je definirati slijede e operativne ciljeve i mjere za provo enje istih. Operativni cilj 24: Obnova i sanacija postoje ih, te izgradnja i održavanje sistema zaštitnih vodnih objekata u cilju pove anja stepena sigurnosti odbrane od poplava Operativni cilj 25: Izrada i donošenje planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda Operativni cilj 26: Smanjenje erozije Operativni cilj 27: Uspostavljanje programa za borbu protiv suše Operativni cilj 28: Prevencija i spremnost za slu aj katastrofe-rušenja ili prelivanja brana 280 Katastrofe u razvijenim zemljama na ine štetu od 2%, a u zemljama u razvoju od 13% bruto nacionalnog dohotka 281 Direktiva 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 23.10. 2000. (Direktiva 2000/60/EC) 282 Direktiva 2007/60/EC Evropskog parlamenta i Vije a od 23.10. 2007. god. (Direktiva 2007/60/EC) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 250 bos. 4.3.7.2.1. Operativni cilj 24: Obnova i sanacija postoje ih, te izgradnja i održavanje sistema zaštitnih vodnih objekata u cilju pove anja stepena sigurnosti odbrane od poplava Mjere: Provedena analiza postoje eg stanja i osiguranja funkcioniranja sistema i objekata zaštite od poplava ukazuje da je neophodno definirati prioritete i podru ja na kojima je neophodno provesti slijede e mjere: Rekonstruiranje postoje ih objekata zaštite od poplava, do potrebnog nivoa zaštite, koji odgovara zna aju branjenog prostora i obimu štete koja bi mogla nastati eventualnom poplavom velikim vodama odre enog ranga pojave. Pod ovim se podrazumijevaju sve mjere na dovršenju izgradnje zapo etih objekata, te rekonstruiranju postoje ih vodnih gra evina i objekata na odgovaraju e mjerodavne parametre i dimenzije u skladu sa nivoom zaštite. U Posavini i drugim podru jima, realizirati preostale radove vezane za sanaciju poldera. Izgradnja zaštitnih objekata od velikih voda na ugroženim podru jima, po prioritetima. Uz rijeke postupno izgraditi zaštitne objekte na osnovu cost-benefit analiza. Osiguranje funkcionalnosti postoje ih zaštitnih objekata od štetnog djelovanja voda, Podrška planiranju i formiranju “višenamjenskih vodnih sistema” (tamo gdje se efekti tih objekata manifestiraju na širem prostoru i ve em broju zna ajnih privrednih i drugih objekata), uz prvenstvenu saradnju sa sektorima energetike, poljoprivrede i prostornog planiranja. Preferirati izgradnju višenamjenskih sistema jer su brane i akumulacije osnovne gra evine za kontrolu poplava. Pri projektiranju i upravljanju akumulacijama, neophodno je pažnju posvetiti ekonomskim, socijalnim i ekološkim potrebama kako bi se minimizirali negativni a postigli maksimalni pozitivni u inci. Složena problematika zaštite od poplava na pojedinim podru jima se može veoma uspješno rješavati izravnanjem protoka - gradnjom višenamjenskih akumulacija (razni korisnici voda i zemljišta). Maksimalni protoci poplavnih valova mogu su uspješno reducirati retencionim kapacitetima: vodotoka, zemljišta i poplavnih površina (posebno na srednjim i manjim slivovima). Zadržana voda bi se infiltrirala u tlo, ime bi osigurala bolje uvjete za ekosisteme, bila raspoloživa za budu a korištenja, a istovremeno bi se smanjili rizici od ekstremnih poplava. Prirodne mo vare i poplavne površine bi se trebale sa uvati (po mogu nosti i proširiti), šumske površine (kao retardacione površine) održavati i pove avati (pošumljavati), a posebnu pažnju posvetiti brdskom dijelu sliva gdje je buji na erozija izražena. Zaštitu obala vodotoka (ukoliko postoji mogu nost) treba rješavati vegetacijom. Mjere renaturalizacije (iako su vezane za visoke troškove eksproprijacije zemljišta), treba podržavati. Potrebno je preferirati i podržavati sve programe koji e poboljšati stanje okoliša. Na gradskim podru jima urbanisti trebaju predvi ati parkove i zelene površine kako bi osigurali što bolju infiltraciju oborinskih voda u tlo. Koordinirano djelovanje sektora voda i poljoprivrede radi revitalizacije postoje ih melioracionih sistema te omogu avanje njihovog razvoja u skladu sa planovima i potrebama poljoprivrednih potroša a, i potrebama zaštite naselja od negativnih uticaja unutrašnjih voda. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 251 bos. Prvi uvjet za funkcioniranje melioracionih sistema je zaštita od vanjskih voda283, sa redovnim investiciono-tehni kim održavanjem vodnih gra evina. Prioriteti u planiranju hidrotehni kih mjera odre ivat e se u skladu sa finanasijskim mogu nostima, a na osnovu stope rentabiliteta Rješenje melioracionog odvo enja je rješavanje zaštite od poplava unutrašnjim vodama poljoprivrednih površina i naselja koja su smještena u sistemima (Orašje, Odžak i dr.). 4.3.7.2.2. Operativni cilj 25: Izrada i donošenje planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda Mjere: Izrada i provo enje operativnih planova odbrane od poplava i leda, Izrada preliminarne procjene poplavnog rizika, mapa opasnosti i mapa rizika od poplava, te izrada planova upravljanja poplavnim rizikom:284 Izrada Plana upravljanja vodama za Vodno podru je rijeke Save i Vodno podru je Jadranskog mora podrazumijeva planove upravljanja poplavnim rizicima285, što su elementi integriranog upravljanja vodnim resursima. Na osnovu raspoloživih podataka (postoje e studije i dokumentacija), efekata klimatskih promjena, definiranih ciljeva i mjera (upravljanja poplavnim rizicima), preporuka i smjernica EU, te dodatnih analiza, neophodno je: izvršiti preliminarnu procjenu poplavnih rizika, izraditi mape opasnosti od poplava i mape rizika od poplava, uspostaviti planove upravljanja poplavnim rizicima, provo enje revizije (ažuriranje) planova upravljanja poplavnim rizikom. Uspostavljanje baze podataka (u okviru formiranog informacionog sistema voda–ISV) i fleksibilnog sistema monitoringa, u cilju dostavljanja podataka o vodostajima, protjecajima i padavinama. Uspostavljanje modela prognoze protjecaja i upravljanja akumulacijama. Definiranje na ina obavještavanja i uzbunjivanja. Upravljanje poplavama je vrlo složen zadatak jer vodotoci služe za mnoštvo razli itih, povremeno suprotstavljenih, funkcija. U trenucima dešavanja poplava, prioriteteni zadaci su spašavanje ljudskih života, dobara, okoliša i dr. Uloga ranog uzbunjivanja tada je od neprocjenivog zna aja. Sistem ranog uzbunjivanja od poplava podrazumijeva prikupljanje podataka sa terena i procjene opasnosti na licu mjesta kako bi se mogla dati ta na prognoza.286 Radi što efikasnije odbrane od poplava, potrebno je stalno unapre ivati sisteme za pra enje i prognozu hidrometeoroloških pojava, te definirati preventivne mjere upravljanja poplavama, kao i operativne mjere upravljanja poplavama, koje su osnova operativnog provo enja upravlja kih mjera u periodu trajanja poplava. 283 Strateški plan (2009.-2019.)- vizija BiH 2019. bez mina je ujedno i uvjet za mogu i pristup melioracinim površinama 284 Odredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda. (Sl. novine Federacije BiH, br.26/09 od 15.4.2009.) 285 Po Direktivi 2007/60 286 U svijetu su razvijeni razni sistemi ranog uzbunjivanja. Nažalost, pokazali su se neu inkoviti u kriti nim trenucima ekstremnih poplava, posebno kod prognoze naglih poplava u urbanim podru jima. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 252 bos. Koordiniranje rada specijalisti kih službi (meteorološke, korisnika akumulacija, prostornih planera, službi za zaštitu i spašavanje ljudi), kao i jedinica lokalne uprave, poljoprivrednika, ekologa, šumara, nevladinih organizacija, poduzetnika, gra ana i medija. Koordinirani rad na rješavanju problema i unapre enju zaštite od poplava zahtijeva primjenu niza integriranih, sistemskih i djelotvornih preventivnih gra evinskih i negra evinskih mjera. Neophodan preduvjet za implementiranje mjera je aktivno i koordinirano u eš e svih relevantnih faktora u procesu upravljanja vodama, kao i specijalisti kih službi. Odgovaraju a zaštita potencijalno ugroženih podru ja se ostvaruje primjenom gra evinskih mjera, dok se provo enjem negra evinskih mjera stanje sigurnosti od poplava znatno poboljšava. Na osnovu lana IV.b.7. Ustava Federacije BiH donesen je i Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre a, po kojem: Službe za zaštitu trebaju osigurati dobro funkcioniranje (kantonalnih i lokalnih) centara za uzbunjivanje stanovništva, organizirati rad civilne zaštite, izraditi operativne planove djelovanja u katastrofama, povremeno organizirati vježbe, organizirati evakuaciju stanovništva u slu aju potrebe, organizirati hitnu medicinsku pomo , organizirati sanaciju terena nakon poplava. Nau no-istraživa ke institucije trebaju intenzivirati izradu projekata vezanih za: (i) unapre enje meteorološko-hidroloških prognoza oborina (i topljenja snijega), (ii) regionalne hidrološke analize velikih voda, (iii) zadržavanja oborina u slivu (poljoprivredna i šumska proizvodnja), (iv) unaprije enje zaštite odre enih podru ja, (v) analizu potencijalnih šteta, (vi) uklju enje javnost. Edukacija stanovništva: Svjetska iskustva u upravljanju poplavama upu uju na posebnu važnost pripreme za vanrednu situaciju, na formiranje informacionog ra unarskog centra, zasnovanog na korištenju GIS-a. Posebnu pažnju neophodno je posvetiti edukaciji, uvježbavanju stanovništva i komunikaciji sa javnoš u. Neophodno je poboljšati mjere provjere sigurnosti nasipa i brana, zatvara nica i brana, raditi na novom pristupu upravljanju akumulacijama. Poplave su katastrofa koja se može razumjeti samo interdisciplinarnim pristupom, kombiniranjem iskustva iz razli itih podru ja. 4.3.7.2.3. Operativni cilj 26: Smanjenje erozije Erozija zemljišta stvara enormno velike i dugoro ne štete, ugrožavaju i više privrednih grana istovremeno: poljoprivredu, šumarstvo, režim voda, saobra aj, komunikacije, komunalnu infrastrukturu, naseljena mjesta, ekonomske intervencije i dr. Do sada su se, uglavnom, provodile parcijalne mjere zaštite, od interesa za instituciju koja mjere provodi. Daleko povoljniji u inci bi se postigli kada bi pomenute akcije bile koordinirane a pristup problemu multidisciplinaran. Neophodna je izrada i prihvatanje Strategije i Programa zaštite od erozije pod koordiniranjem nadležnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te Ministarstva okoliša i turizma, kao i Ministarstva prostornog ure enja. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 253 bos. Mjere: Izrada Programa zaštite od erozije. Provo enje op ih protiverozionih mjera. Neovisno o lokalnim uvjetima, op e protiverozione mjere su: legislativne mjere, izrada katastra stanja erozije, pra enje erozionih procesa, edukacija stanovništva, integriranje problematike zaštite od erozije u: prostorne planove, u šumske osnove i, naravno, plansku dokumentaciju sektora voda. Erozija se može znatno smanjiti pravilnom obradom zemljišta i o uvanjem biljnog pokriva a. Sanacija šteta od erozija. Pristup sanacionim mjerama mora biti detaljno analiziran, sa naglašenim prioritetima, kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža vodotoka i slivnog podru ja. Zaštitu od erozije treba vršiti po utvr enim kriterijima, koji zavise od: zna aja i prioriteta zaštitnog vodnog objekta, stepena ugroženosti zasipanja nanosom, stepena osjetljivosti zasipanja nanosom, stepena opravdanosti radova (stope rentabilnosti). 4.3.7.2.4. Operativni cilj 27: Uspostavljanje Programa za borbu protiv suše Nedostatak vode je danas problem s kojim se susre e sve ve i broj regiona sa tendencijom porasta.287 Utjecaji nedostatka voda na okoliš i njezine posljedice na društveno-ekonomska i politi ka kretanja, rezultiraju krizom produktivnosti sistema, posebno proizvodnje hrane, te se zato ubrajaju u katastrofe sa najtežim posljedicama. Pitanje rješavanja ovih problema zahtijeva interdisciplinaran pristup. Upravljanje rizikom od nedostataka vode zahtijeva provo enje aktivnosti: (i) prognoze, (ii) monitoringa i (iii) procjenu posljedica. Odre ivanje stanja i monitoring se obavlja: pra enjem mreže meteoroloških i hidroloških stanica u regionu, analizom satelitskih snimaka i inspekcijom na licu mjesta, prvenstveno stanja vegetacije. Odluke vezane za pojave nedostataka vode treba donositi na bazi pore enja sistema u uvjetima vlažnog stanja i uvjetima nedostataka vode. Cilj procjene utjecaja nedostataka vode je razumijevanje nivoa do koga se može ugroziti funkcioniranje društva, ekonomije i okoliša. Mjera: Uklju enje u aktivnosti EU vezane za nedostatak vode. Najnovija istraživanja u hidrologiji i klimatskim modeliranjima pokazuju da je vjerovatno a dešavanja ekstremnih padavina (u zimskom periodu) i ekstremnih suša (u ljetnjem periodu) u porastu. Stoga je neophodno i suše inkorporirati u akcione planove odbrane od poplava. 287 Subregionalni centar za suše, za prostor jugoisto ne Evrope od 2006. godine postoji u Republici Sloveniji STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 4.CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE 4.3. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA I MJERE PO OBLASTIMA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 254 bos. 4.3.7.2.5. Operativni cilj 28: Prevencija i spremnost za slu aj katastrofe- rušenja ili prelivanja brana Imaju i u vidu injenicu da do rušenja brana može do i u slu aju katastrofalnih zemljotresa, u slu ajevima naknadnih slijeganja i gubljenje konstruktivno-nosivih osobina tla u zoni brane i akumulacije, zbog neadekvatnog poštovanja plana pogona i režima rada hidroakumulacija, kao i u ratnim djelovanjima, name e se potreba provo enja slijede ih mjera: Mjere: Izrada periodi nih studija stanja i stabilnosti postoje ih objekata koji su u funkciji, kao i u izradi studija utjecaja plavnog vala (primarnog i sekundarnog) na ljude i materijalna dobra na plavnom podru ju. Izrada studija ranog upozoravanja ljudi na opasnost od plavnog vala, odnosno poplave, instaliranje automatskih mjernih stanica i dojavljiva a vodostaja na svim ve im vodotocima i nizvodno od brana. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.1. UVOD I PRIKAZ PLANA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 255 bos. 5. Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama 5.1. Uvod i prikaz Plana Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama, sa navo enjem: odgovornih institucija, planiranim rokovima za realiziranje, parametrima po kojima e se vršiti ocjena stepena uspješnosti provedenih mjera, te procjenom potrebnih investicionih sredstava, prikazan je u Tabeli 5.1. Kao bazni datum, posebno za pravni okvir djelovanja, odre ena je 2008. godina (potpisivanje i ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom - SSP). U planskom periodu Strategije od 12 godina, do 2022. godine, zna ajna godina je 2014. kao godina planiranog pridruživanju EU, po SSP-u. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1 P R A V N I O K V IR U P R A V L JA N JA V O D A M A 1. 1. P ra vn a re fo rm a se kt or a vo da , k oj a pr oi zi la zi iz ) �� �* �� � �) �' �� � +� /� �0 �2 �� / '2 �� �4 6� /� �' 2 � uv je ti m a, u � )� '�� � +� /� �0 �� � 7� 0� /' 2 �� 8 � u ob la st i u pr av lj an ja v od am a ka o di o pr oc es a st ab il' � 9' 0� �'� )� '� �4 �' /� �0 �� : '� �8 � � �� � �� �� � ��� �� � � �� �� �� �� �� � �� �� �� �� �� �� � �� �� �� �� � �� �� �� �� � � �� !� ��� ��� �� �� " �� � � �� �� E U �-� #� �� #$ � I Im pl em en ti ra nj e SS P a 1. 1. 1. �� �< �� 8� �: �6 0* =� �2 =� ;� *= *5 *� � �# �7 *B �8* �2 �� ;� :# �: �2 *� �� �� 6* 3 *� 6� �� 2� �� ;� :# �8� �� � a iz 2 00 6. g . � �* 6* �� � �� ��/ 0� =� �2 /� 5* B� 8� �2 *� � �* 6� 3 �� � *k �� *� :# �8� 6� �7 �3 in is tr a, u �� =� 3 �2 �/ C* 8� �� 3 *� /0 �2 *7 la sn os t 6# /7 �; �3 �� �2 5* #* (k �3 �� �2 5* #k �fe de ra ln i 3 �� �2 5* #�0 *� �= �� �< k�� � � !�� � �� !�� la de =* �5 �� * 20 09 . P� ��� ��2 5�� � �� Q� �� �= �� ��0 *� tr a� 2: �0 �B �8/ �: �� � �� u iz 20 06 . g ., :� *� �# *� �&= �# �7 �# an i u 2= �* 6/ �2 *� #� =� �� 3 *� �0 �: �8 �6 �� �; � �# �= 5�� *� ��: �� �� � u. � �� ��� �� �% � ��� �� �� %� �� �� �� �� � �� � �� �� a � 20 09 . "8 *� �8� �� 5� =2 5 1. 1. 2. �� C� 5* =� :/ �� �: #� 3 8� �� �� �� �; �: #� :� 2* �# *� �* ��� A� 0� C= *� ��B *� �* �5� #� 5� #� 8�� �� �� �� *6 �� I� �� �� 2: �= B� 8� ��� �* 6* �� � i� !� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� , �� � 20 10 . �� ��: �6 0* =� �2 =� �* =5 ��6 �� �2 �� ��� �0 �8 �< 5* 8�� ��� 2: �= B� 82 =� 3 � =� �5 #� �* 3 *� � B8 �� *� /� �0 �8 �< 5* 8�3 *� �� :# �3 8� �� �� �� a . & � �� �� �� �% � ��� �� �� %� �� �� �� �� � �� � �� �� a � 20 10 . "8 *� �8� �� 5� =2 5 1. 1. 3. �5 *� 8� *� :# �B 8� �* �: #� �� 9� �8 *� �� � a �* 2: �= 5� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *( N ad le I� ��� #7 *� ��� �2 �� ��� � �# B� 7� �� �� !� � �* 6* �� � i� !�� � �� Y 20 11 . D et al jn i t ab el ar ni p re gl ed /2 *7 �* <� �� 25 ��� "8 *� �8� �� 5� =2 5� :# �B 8� �� � .� .� +� R ev iz ija s vi h :# �: �2 *� �� �� 6* 3 *� �� 6� #* B� 8� �� �� �0 *= �� *� ��: �6 0* =� �2 =� ;� *= *5 *( �* r� *3 �� 5�� � �� !�� �* 6* �� � i� !�� � �� Y 20 12 . �0 #* 9� �� !�/ 2� �8 �� �� ��� "8 *� �8� �� � �0 3 8� �� ��� 6� :/ �� �� � a �� 6� #* B� 8� �� �� ��� 2� �; � :� 60 *= �� 2= �; �* =* 5* �� �� �6 *3 *� .� .� F� �# �3 8� �* ��� :# �� �9 �� 8� �� �� �; �: #� :� 2* !�6 *� 8� 8* � 5# *� 2: �0 �B �8* !�� 2: �2 �" �8* �* �8 �� �� 25 �5/ B� 8* �0 *� :# �� �9 �� 8� �: #� :� 2* N ad le I� ��� #7 *� ��� �� !� �* 6* �� � i� !� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� �� *6 �� I� ��� �2 :� =B �82 =� �� #7 *n i 20 12 . B8 �� *� :# �3 8� �� �/ ��0 �8 �< 5* 8�3 *� �� :# �3 8� �� �� �� a . O st al i �" 8* �� 8� �� ��0 �8 �< 5* 8�! � /= �8/ C/ 8/ D� ��� �� 2: �= B� 82 =� � � �+ 4 42 �� �# �# 8 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ?F April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( II T ra ns po zi ci ja i im pl em en ti ra nj e D ir ek ti va 1. 2. C ilj ev i k oj i p ro iz ila ze iz z ah tj ev a E U 1. 2. 1. � �� �� �� �� �� ��� � � � � � �� � � � � �� �� �� �� � � �� �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . O bj av lje ni p ro pi si u S l. �� �� �* 3 *� �� �� �� �5 *� 8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� � *# *= 5� #� 0� #* �8 � #� 8� C� �; �2 ��� �� * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � � Sa va i � � �� �* 6# *� 20 11 . �# �: �2 ��� �6 �# *B �8� �� �� �/ �2 =� *6 /� 2* � � � 3 ��� 0� 8� <5 *8 ��� � pr ov o9 �� 8/ �� �� a i dr ug i �0 �8 �< 5* 8�� �A �� �# *� 8� �� #� 7# *3 *� 3 �� �5� #� �7 * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . �� C� 5* =� =� �2 /� 5* B� 8* �2 *� 8* �� �< D/ �� �: �8 �6 �� �3 � �� �3 �� 5�3 *� �� *� �� *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *� 0* �� �6 �* � :� 6# /C 8* �# �8� =� �� *� �� ��� *6 #* �2 =� 7� 3 �# *( �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . �0 #* 6* ��� 8* �� �� :# �0 �� 5�# *� 8� � �* �� �* �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *� 0* �� �6 �* �: �6 #/ C8 *� #� 8� =� �� *� �� ��� *6 #* �2 =� 7� 3 �# * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 .F . U sv oj en i : �* �� �� �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *� 0* �� od na :� 6# /C 8* � �* 6* �� � �� !�� *# �* 3 �� 5�� � �� !�� � �� Y 20 16 . � �+ 4 42 �� �# ># �# 2 50 .0 00 ,0 0 1. 2. 2. � �� �� ��� � �� �� � �� � � � �� �� �� � � �� � �� � � �� �� �! �� � � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 . O bj av lje ni p ro pi si u S l. �� �� �* 3 *� �� 6� #* B� 8� �� �� �� �0 #* 9� �� 6� 5* �8* �� :# �7 �� 6� /2 *7 �* <� �� 25 ��2 *� �# �= 5�� �3 � @. &? $. � ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ?F April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( �# �7 �* <� �8 �� �2 8� 5�8 �� �; ��� 3 *� 8� �� 28 �5 �8� �� ;� :� 6# /C 8* �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�� *6 �� I* �� 0* �� =� ��< �� � �� 6# �9 �� �3 �2 �/ C* 8� �� 3 *� � �� �2 5* #2 5� �� �* �8 2= e t# 7� �� �� ��� �= �� �3 2= �; �� 6� �2 *� � �� ��� �= 5� #�0 *� :# �# �6 �� �#� 2/ #2 �! � �� �# 7� 5�= /� ��0 *< 5�5 /� �= �� �� �( � 20 10 . "* �� 0* �2 �= /� 6* #� �7 �5# �5 3 *� *� /# "* �� ;� �5 :* 6� �; � vo da 2 �� ;� *7 �� 3 �# *B �8* �2 *� �� <� �� 6� .F �% %% �� � K an to n, o :D �� *! �7 #* 6! ��� �* 2� �B �� hi dr o5 �; �� C= �; �= �3 /� *� �� ;� �" 8� =* 5* (k � �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C ��� ?% .O . �0 7# *9 �� *� :� 25 #� 8� �8 *� 0* � 5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* ��� � "� 7� �� 2� �� ��� �� 25 �B �8* �: #� 7� �* #* t D �� 2� �� �: �5 :/ �� 3 �: �2 5�0 *� 8/ �� �� 7� B� �8* ��� /� :� #� �6 /� :� 2� �8� �? %. +. go di ne , a li ne p os lij e ,. �. ?� ?% .' �7 �( � O "* �� 0* �2 �= /� 6* #� �7 �5# �5 3 *� *� /# "* �� ;� �5 :* 6� �; � �� 6* �2 �� ;� *7 �� 3 �# *B ija s a 10 .0 00 . F� %% %� � � a K an to n, o :D �� *! �7 #* 6! ��� �* 2� �B �� hi dr �5 �; �� C= �; �= �3 /� *� �� ;� �" 8� =* 5* (! �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C ��� 20 23 . �0 7# *9 �� *� :� 25 #� 8� �8 *� 0* � 5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* ��� � "� 7� vi si ne in ve 25 �B �8* �: #� 7� �* #* t D �� 2� �� �: �5 :/ �� 3 �: �2 5�0 *� 8/ �� �� 7� B� �8* ��� /� :� #� �6 /� :� 2� �8� �? %. +. go di ne , a li ne p os lij e ,. �. ?� ?% ?% �( � *� �2 :/ <5 *� 8* �� 5: *6 �� ;� �� 6* �/ �� 28 �5 �8� �* �: �6 #/ C8 *� �" *� �0 *� �� <� 7� 25 �: �� *� :# �C �< D* �* �8 *� �6 �2 �= /� 6* #� �7 � s� �; �* 7� �3 �# *B �8* ��0 �* 6� .% �% %% �� S a K an to n, o :D �� *! �7 #* 6! ��� �* 2� �B �� hi dr �5 �; �� C= �; �= �3 /� *� �� ;� �" 8� =* 5* (! �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C ��� 20 16 . �0 7# *9 �� *� :� 25 #� 8� �8 *� 0* � 5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* � R ev id ir an je s vi h sa gl as no st i i d oz vo la v ez an ih z a :# �= /: �8* �8 �� ��� *C �� ��2 :/ <5 *� 8* �= �3 /� *� �� ;� �5 :* 6� �h vo da �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . �0 6* 5� �� �� �� 6� 0� �� �� �� 6� �2 �� 2� �� *� /� �9 �� 8� ��� 6/ 25 #� 82 =� ;� �5 :* 6� �; �� �6 *� /� 7# *6 2= �� =* �* ��0 *B �� �� �2 �2 5� 3 �� ( �A �� �5� �� *� 0* "# *� *� �6 �* 7* �8 *� 3 /� 8* ��0 "* B� �* �8 �3 � 2* �" #� 6� �* �/ �: �� #< �� 2= �� �� 6� ��� �2 :/ <5 *� 8� �= #� 0� B8 �� �� �6 � ��� �6 #/ 7� 3 �2 #� 62 5� �3 * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y 20 10 . O bj av lje n pr op is o z ab ra ni . � �+ 4 42 �� �# ># ># 3 50 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ?F April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1. 2. 3. � �� �� ��� � "� #� ��� � "� � �� � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� 6# �9 �� ��7 #* �� C� ��� �� �� �= �� B� �5 #* B� 8* ��� 0* 7* 9/ 8/ D� ;� 3 *5 �# �8* � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� � �+ 4 42 �� �# ># ?# 1 00 .0 00 ,0 0 .� ?� +. � �� �� ��� � "� #� ��� � "� � �� � � � "� $� %� �& � �" � � �� � $ � �� �� �� '� �� ' �� '� �� (� � � �) �� �) �� � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� � �+ 4 42 �� �# ># @# 5 0. 00 0, 00 .� ?� F� � �� �� ��� � '� �� � � �� � �� �� ��� �� * �� � �� ' �� � �� "� � �2 88 �/ �* �5# *2 �: �0 �B �8* ��/ "* B� 5�� "# �8 �6 �# �= 5�� �( � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 11 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� U sp os ta vl ja �8 �� 2� 25 �3 *� 3 �� �5� #� �7 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . �0 �8 �< 5* 8�� �� :# �� �9 �� 8/ �� �� a , �0 �8 �< 5* 8�� 0* �8* �� �2 5�� � #� 0/ �5* 5�3 *� 3 �� �5� #� �7 *� � �+ 4 42 �� �# ># B# 5 0. 00 0, 00 ?O O � #� 8� 6� �7 �� �3 �2 �8� �8� �: #� <* �� 6# /7 �� C� 5* �8 �� /� �� 25 �5/ B� 8* 3 *� � � ! 5 *= �� 6* �2 �� 3 �I �� �C �= �� *5 ��2 =� #� �/ 2� *8 *� 8� �� �� � �# �= 5�� �� �� "� 7� �8 �� �7 ��0 /0 �5 �� 7� 0� *C *8 *, � �� :; �6 �� �8� �: �* �� #* 5�� 5# *� 2: �0 �B �8/ ��� :# �3 8� �/ �� �D �/ �� �� 8�A *0 ��: �* �� #* �8 *. ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ?F April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1. 2. 6. � �� �� ��� � �� �� ��� �� � � "� �& � '� � �� � �� +� �� )� )� �� � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�f �6 �# *� �� �3 �� �2 5* #� �* 6� �I *� �0 *� 06 #* �2 5� �! �� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 11 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� � �+ 4 42 �� �# ># F# 5 0. 00 0, 00 .� ?� $� � �� �� ��� � �� �� ��� �� � � "� � �� �� &� �� �� �� !� � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � � !�� � �� �* �* � ��� � �� �* 6# *� ! 20 09 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� 6# �9 �� *� 8� �� �6 *� 0* �= /: *� 8� :D in a, g ra d 20 10 . D on es en e i o bj av lje ne :� 8� 6� �* C� �� �6 �/ =� ��� 0� 8� <5 *8 ��� � :# �� �9 �� 8/ �� �� i dr ug i �0 �8 �< 5* 8�� �# �B 8� �* �� �6 *� 0* �= /: *� 8� :D �� *, g ra d � �* 2� A� B� #* �8 � ��2 5* 5/ 2� �� 6* �0 *� =/ :* �8 � :D in a, g ra d �� A� #3 �# an je ja vn os ti :D in a, g ra d 20 11 . "8 *� �8� �� �0 �* �� C� �� �� A� #3 *B �8� � 50 .0 00 ,0 0 � �+ 4 42 �� �# ># G. 3 50 .0 00 ,0 0 .� ?� O� � �� �� ��� � "� #� ��� � � " �$ �% �� �� &� � �� �� �� '� �� � �� �� �&� � � �� �� �� �� � � � �/ �* �5# *2 �: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 12 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� �5 *� 6* #6 ��= �* ��5 �5 *� I� �� 5� �� 2# �6 �� �� 0* �� �6 � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . �# �7 #* 3 �0 *� /5 �# 9� �* �8 �� 7# *� �C �� ;� �# �8� 6� �2 5�� �3 �2 �8* � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .+ � � 2� �8 �� ��� �" 8* �� 8� �� :# �7 #* 3 � �0 #* 9� �� ��6 �2 5* �� 8� �� �0 �8 �< 5* 8�� �# �: 2= �8 �= �3 �2 �8� � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .+ � �0 #* 9� �� ��6 �2 5* �� 8� �� �0 �8 �< 5* 8� � �+ 4 42 �� �# ># "# 2 50 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1. 2. 9. � �� �� ��� � "� #� ��� � � " �$ �% �� �� &� � ��� �� �� � �� �� �! �� � � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� A � �� �* 6# *� 20 09 . O bj av lje ni p ro pi si i :� 8� 6� �* C� �� �6 �/ =� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� �# �7 �* <� �8 �� �2 8� 5�8 �� �; ��� #* �8 �� �; �0 �� * �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�� *6 �� I* �� 0* �� =� ��< �� � �� �2 5* #2 5� �� �* �8 2= e tr go vi ne i �= �� �3 2= �; �� 6� �2 *� � �� �� �� =5 �# �0 *� pr ir od ne re s/ #2 �! �� �� #7 �5 �= /� ��0 *< 5�5 /� �= �� �� �( � 20 10 . � �� �0 �8* ��� =� #� 7� #* �8 �� �6 �/ =� �� �� 28 �5 �8� �� 3 �0 �� *3 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� f� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #� �* 6� �I *� �0 *� �= �� �< ?% .+ � O bj av lje ne , r ev id ir an e i =� #� 7� #* �� �: �8 �6 �� *C �� �� 6� /= � � �6 �= 2� 6� "# �� :� �8� :# �� #� 6� �� :# *= 2� �� �� Y! �� �= 5� #� :� �8� :# �� #� 6� 20 11 . "8 *� �8� �� =� 6� =2 �# �� �9 �� 8� �: #� 7# *3 *� �" /= �� :� �8� :# �� #� 6� �� �� Y! �� �= 5� #� :� �8� :# �� #� 6� 20 11 . �0 �# <� �* �� "/ =* �� bj av lje n �0 �8 �< 5* 8�� �#� *� �0 �# *� 8/ �# �7 #* 3 *� �0 #* 6* �� =B �� �� 7� :� *� *� 0* �: �2 �" �� �� 28 �5 �8� �� �0 �� � �� �� Y! � � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � 20 13 . � 2� �8 �� ��� �" 8* �� 8� �� � =B �� �� � pl an . R ea liz ir an je 8� 6� �7 �6 �< �8 �7 �: #� 7# *3 *� 3 �� �5� #� �7 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � 20 10 2 01 1 "8 *� �8� �� :# �7 #* 3 � 8� 6� �7 �6 �< �8 �7 �3 �� �5� #� �7 *� � O bj av lje ni re zu lta ti 8� 6� �7 �6 �< �8 �7 �3 �� �5� #� ng a. �# �7 �� 6� �/ 5# �A �C �� 7� 25 *5 /2 *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* !�� �6 *� /� �2 5/ *# �3 *� ��� "* �� �; �3 �# 2= �; �� �6 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � 20 12 . "8 *� �8� �� :# �7 #* 3 �: #� :# �3 �� :# �7 �� 6* ��� �0 #* 6* ��� A� #3 *B �8� �0 *� ja vn os t. �0 #* 6* ��� :� 6� �< �� 8� �� 0� 8� <5 *8 *� � �# �: 2= �8 �= �3 �2 �8� � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . �0 #* 9� �� ��6 �2 5* �� 8� �� �0 �8 �< 5* 8�� �� 0� 8� <5 *8 �2 �� :� 6� �2 ��/ �#� =/ �� 6� '� 3 8� 2� B� �� 6� �2 5� =* � C� 5� �# �7 �6 �< �8 �7 �#� =* �� *� =� 8�� 2� �� 6� �2 �( � � �+ 4 42 �� �# ># !# 8 50 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1. 2. 10 . � �� �� ��� � �� �� ��� �� � � "� � �+ � �� �� �� ,, �� � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �# �= 5�� � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� !�� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� �� 68 �� *� �� 6* �� *� 2* �3 �� �6 �� ��� B� :# �� �6 �� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� �� Y S� =5 �# �: �� 8� :# �� #� 6� !�� � � 20 11 . "8 *� �8� �� �: �8 �6 �� *C �� �� 6� /= �� �0 #* 6* �� #� 7# *3 *� 3 8� #* �0 *� 2* �3 �� �6 �� ��� B� :# �� �6 �� � vo de �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� �� Y S� =5 �# �: �� 8� :# �� #� 6� !�� � � 20 13 . "8 *� �8� �� :# �7 #* 3 � �2 5* �� 8* �8 �� �0 �8 �< 5* 8* �� �# �: 2= �8 �= �3 �2 �8� � �* 6* �� � �� !�� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� �� Y! �� � �� Y S� =5 �# �: �� 8� :# �� #� 6� !� �� � 20 13 . "8 *� �8� �� �0 �8 �< 5* 8� � �+ 4 42 �� �# ># �Q # 2 25 .0 00 ,0 0 1. 2. 11 . � �� �� ��� � �� �� ��� �� � � "� # � �&� � �� �� �� �� � � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� !�� � �� �* 6# *� 20 10 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� �# �7 �* <� �8 �� �6 #� 9� �� ;� �� 6* �0 *� <= �� 8= � �� �� Y! �� � �� �* 6# *� !�� � � 20 11 . D on es en e i o bj av lje ne po je di na C� �� �6 �/ =� �� � :# �7 �* <� �8 /� �# �7 #* 3 �2 3 *� 8� �8 *� 0* 7* 9� �8 *� �� 6* �� �� Y! �� � �� �* 6# *� !�� � � ?% .+ . �� �� �� �I �� 2� ��D ��� ��0 �* �� �� �; � #� =� �* !�* ��� �� �= *2 �� 8� �� 6� ,. �. ?� ?% .F . g . �0 �8 �< 5* 8�� �: #� 3 8� �� � �# �= 5�� � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* 6# *� !� �� � 20 13 . �� � � �+ 4 42 �� �# ># �� # 1 25 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 1. 2. 12 . � �� �� ��� � �� �� �� &� �& � �� "� (� � � � � �� �� �� �� !� �� �� � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 . O bj av lje ni p ro pi si . � �+ 4 42 �� �# ># �> # 5 0. 00 0, 00 1. 2. 13 . .� #� � �� '� �� �� � � � =� 8/ C� �8 �� /� *= 5�� �� 25 ��� � �: #� 5�� �/ 58� B* 8* �2 /< *� �� �� 6� 25 *5 =* �� �6 * �� �� Y � �= 5o r p ol jo pr iv re de , n* 6� �I �� �� #7 *� ��� �� 20 10 . "8 *� �8� �* ��� A� #3 *B �8* �0 *� ja vn os t. � �+ 4 42 �� �# ># �? # 1 50 .0 00 ,0 0 .� ?� .+ � � �� �� ��� � /0 .1 /3 � �� �� !� �� � � � �/ �* �5# *� 2: �0 �B �8* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 . "8 *� �8� �� �: #� :� 2� ��� 0# *9 �� *� 6� 5* �8� *� 5* "� �* �/ 2* 7� *< �� �2 5�� �0 #* 6* �� �0 �8 �< 5* 8* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� �� Y S� =5 �# �: �� 8� :# �� #� 6� !�� � � 20 10 . "8 *� �8� �� �0 �8 �< 5* 8� �0 #* 6* ��� 6� 25 *� �8* �8 �� :# �� 7� 5# �7 �6 �< �8 �7 ��0 �8 �< 5* 8* � � �# �: 2= �8 �= �3 �2 �8� � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 13 . "8 *� �8� �� �0 �8 �< 5* 8� � �+ 4 42 �� �# ># �@ # 1 25 .0 00 ,0 0 .� ?� .F � 4 �� &� 5� �& � � �� �� �� �� �+ �� (� � � � �� *� �� � �� � � �� �6 �, �� 6# �9 �� *� 8� ��� =* B� 8* �0 *� :� 25 *� �8* �8 �� �� 5� #= *� �" #* B� �� �; �2 5* �� B* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 11 . "8 *� �8� �* ��� A� #3 *B �8* �0 *� ja vn os t. � �+ 4 42 �� �# ># �B # 5 0. 00 0, 00 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( ' �( �� ��� �� � �� �� �� �� ��� � �� � ��� � �� �� �� � �� �� �� �� �� � �� �! � � �� �� ��� �� �� )� � �� � �� �� � �� �) � �* �� �� �� �� ��� � �-� � �� �� + ��! � � �� �� �� #* �2 :� 0� B� 8* ��� �3 :� �3 �� 5�# *� 8� � �# �= 5�� *( 1. 2. 16 . � �� �� �� �� �� ��� � � � � � �� �� �� �� �� � � � �� 9� �8 �� :� ��5 �= �� B� 8� �* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !�� *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *! �� :D �� � ?% .F . ,� �� %� � �� �� � �� �� �� +( ��! �( �� 20 16 . .� ?� .$ � � �� �� ��� � �� �� � �� � � � �� �� �� � � �� � �� � � �� �� �! �� � � � "* �� 0* �2 �= /� 6* #� �7 �5# �5 3 *� *� �5 :* 6� �; �� �6 *� �0 � 2� �; �* 7� �3 �# *B �8* �2 *� �� <� �� 6� .F .0 00 � S a :D �� *! �7 #* 6! �= *� 5� �� �� �* 2� �B �� hi dr �5 �; �� C= �; �= �3 /� *� �� ;� �" 8� =* 5* (! �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C �� ?% .+ ? %. O �0 7# *9 �� *� :� 25 #� 8� �8 *� 0* � 2� =/ �6 *# �� �5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* ��� � "� 7� �� 2� �� �� �� :; �6 �� ;� �� �� 25 �B �8* �: #� 7� �* #* t D �� 2� �� � :� 5: /� �3 �: �2 5�0 *� 8/ �� �� 7� B� �8* � /� :� #� �6 /� :� 2� �8� �? %. +. g od in e, *� ��� �� :� 2� �8� �, .� .? �? %. '� 7� ( "* �� 0* �2 �= /� 6* #� �7 �5# �5 3 *� *� �5 :* 6� �; �� �6 *� �0 � 2� �; �* 7� �3 �# *B �8* �2 *� .% .0 00 – . F� %% %� � S a :D �� *! �7 #* 6! �= *� 5� � �� �* 2� �B �� ;� 6# �5 �; �� C= �; �= �3 /� *� �� ;� �" 8� =* 5* ( �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C �� ?% .+ 2 02 3 �0 7# *9 �� *� :� 25 #� 8� �8 *� 0* � 2� =/ �6 *# �� �5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* ��� � "� 7� �� 2� �� �� �� :; �6 �� ;� �� �� 25 �B �8* �: #� 7� �* #* t D �� 2� �� � :� 5: /� �3 �: �2 5�0 *� 8/ �� �� 7� Bi lja /� :� #� �6 /� :� 2� �8� �? %. +. g od in e, *� ��� �� :� 2� �8� �, .� .? �? %? %� 7� ( ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( .� ?� .O � � �� �� ��� � �� �� ��� �� � � "� # � �&� � �� �� �� �� � � � � �0 #* 6* �� #� 7# *3 *� 23 *� 8� �8 *� 0* 7* 9� �8 *� �� 6* � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* 6# *� ?% .F . �� �2 �� ��� �� "8 *� �8� �� �� #� 7# *3 ��� �� �I �� 2� ��D ��� ��0 �* �� #� =� �* � 2# �6 �8 �# �C �� ;� B� �8� �* !�* ��� �� � :� 2� �8� �, .� .? �? %. F. 7 �( 1. 2. 19 . � �� �� ��� � �� �� �� &� �& � �� "� (� � � � � �� �� �� �� !� �� �� � � � �� �0 �8* �: #� ��3 �� *# �� �: #� B8 �� �� #� 0� =* �� 6� :� :� *� * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .O � �0 �# <� �* �#� �� 0� 8* �: #� ��3 �� *# �� � :# �B 8� �� ��� �" 8* �� 8� �* �#� �� 6� #* �* � :# �B 8� �* �# �0 �= *� �6 �: �: �* �* !� �* 8= *2 �� 8� �6 �� ?? �. ?� ?% .O . g . � �� �0 �8* ��� *I /# �# *� 8� �3 *: *� P; *0 *# 6* x� ��P #� 0� =* x� �6 � po pl av a � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 19 . �0 �# <� �* �#� �� 0� 8* �3 *: *� �� �" 8* �� 8� �� �* I/ #� #* �� �3 *: �� ;* 0* #6 *� ��# �0 �= *� �6 �: �: �* �* !� �* 8= *2 �� 8� �6 �� ?? �. ?� ?% .@ . g . �� �< �� 8� �: �* �� �* �/ :# *� �8* �8 *� #� 0� =� 3 �� 6� :� :� *� * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .F � D on es en i i o bj av lje ni p la no vi , �* 8= *2 �� 8� �6 �� ?? �. ?� ?% .F . g . R ev iz ija p la no va u pr av lja �8 *� #� 0� =� 3 �� 6� :� :� *� * � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 20 . �0 �# <� �* �#� �� 0� 8* ��� �" 8* �� 8� �� � re vi di ra ni p la no vi u pr av lja nj a #� 0� =� 3 �� 6� :� :� *� *! �� *8 =* 2� �8� �6 �� 22 .1 2. 20 21 . g . � �+ 4 42 �� �# ># �F 1 .2 .1 9. 2 00 .0 00 ,0 0 U ku pn o 1. 4 .0 25 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 2 E K O N O M SK I O K V IR U P R A V L JA N JA V O D A M A 2. 1. A de kv at no in te gr ir an je o bl as ti u pr av lj an ja / �� 2 �� 4� �& � 2 & '� ' �� 2 �& � �9 0� �'� 4Y �4 � /� Z4 � za st up lj en os t ek on om sk ih in st ru m en at a u pr oc es u up ra vl ja nj a vo dn im r es ur si m a 2. 1. 1. � � � � '� � � �( � �� �� �&� � � � �� '� � � �� �� �� �&� �� &� �� �� �� &� �& � � ' �� � �� � � � �� �� �" �� �� &� � &� �� " � �� �� �" �� ' � � '� & �7 � � �� �' � �� �� �� &� �& � � �� � � � �� �� �� &� �& � � �� �* �& � " � � � 2. 1. 1. 1. �5 *� 8� *� *� *� �0 *� :� 25 �8 �D �; ��� #� *� �� �: �5 #� "� �; � 5# �< =� �* �/ �B ��8 /� :# /I *� 8* �/ 2� /7 a vo do sn ab di je va nj a i 3 8� 25 *� �� �� 5/ *� �� ;� A� �* �2 �82 =� ;� 7/ "� 5* =* !�� 6� �2 �� � =* #* =5 �# *� ��/ 0# �= *� 7/ "� 5* =* !�= *� ��� 3 �7 /D �� 25 ��0 *� �8 �; �� �� 23 *� 8� �8 �� � *� 5� �� !�� :D �� �� ��= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 12 . � #� 8�# �* ��0 �# *� �; �� 5/ 6� 8* 2. 1. 1. 2. � *0 �� 8�� �: #� 3 8� �* �= #� 5� #� 8* ��� 25 *� 6a rd a po sl ov an ja :# �6 /0 �D *� 0* �: #/ I* �8 �� /2 �/ 7* �/ �2 �= 5� #/ � vo do sn ab di je va n8 *� ��2 *� �5* B� 8* i po ve zi va nj e sa �0 �� 2� 3 �B �8� �* �= �8 �� =� #� 2� �B ��: �* D* 8/ �0 *� :# /I �� �� us lu ge . � *� 5� �� !�� :D �� �� ��= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 12 . � 2: �2 5* �� 8� �� �= #� 5� #� 8�� �� st an da rd i 2. 1. 1. 3. O si gu ra nj e tr an sp ar en tn os ti ��� =� �� 3 2= �� �: #* �6 *� �2 5�� /� :� 7� �6 /� /5 �# 9� �* �8 *� B� 8� �* !�6 �5 *B �8* ��� /� *= #2 �� ;� 6� 5* B� 8* � � *� 5� �� !�� :D �� �� ��= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 12 . �# �; �* D� �� :� *� �� 6� 25 #* �� � �* 6� �I �� ;� �� 8� D* �� 25 �* #� �� 8* �� ��/ �� 6� /� 25 #/ =5 /# /� B� 8� �� � vo da . ?� .� .� +� � *0 �# *� 8� �: �2 �" �� ;� �� 6� �; �� *= na da n a 3 �9 /� *# �6 �� 3 ��2 =/ 25 �� 3 * ��2 �� �" /; �* 5� �3 � *� *� �0 *3 *� /= /: �� ;� 6# /< 5� �� �; �* �� �� 2* 3 �� :# �� *5 �� ;� 5# �< =� �* ��� =� #� 25 �!� :� 2� "� �� /� :� 7� �6 /� /5 �# 9� �* �8 *� po tr eb e, � *C �� *� ��2 5� :� �* ��� 5� #� *� �0 �# *� 8* 0 �* C* 8� �; � �� 7* 5�� �� ;� �= 25 �# �� ;� �A �= *5 * �� �� Y� /0 �2 *# *6 �8 /� �� � !�= an to ni , �� �6 �0 *� 0* <5 �5/ �� =� ��< *� �� �� 20 11 . �� #� 9� �8 �� 2* �3 �9 /� *# �6 �� 3 � �2 =/ 25 �� 3 *� �� #* 9� �� �� *" �# *5 � *� *� �0 *� 2* �: #� :� #/ =* 3 * ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( ?� .� .� F� �# �� �9 �� 8� �* =5 �� �� 25 ��/ 23 8� #� �� ;� �* �: �6 �0 *� 8� � 2� �8� 25 ��2 5* �� �� �< 5v *� �� �* I� �2 5�� �� 6� !�� �3 �7 /D �3 � �* C� �� 3 *� /< 5� 6� ��� :� 5� �B �8* �� �3 ��� =� �� 3 2= �3 ��� �= �� �� 2= �3 �� A� =5 �3 *� 3 8� #* �#* B� �� *� �� 8� 7� =� #� <5 �� 8* � vo de N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �5 *5 �2 5�C =� �: �6 *B ��� �2 3 *� 8� �8 /� 2: �B �A �C �� �: �5 #� <� 8� �� �6 � 2. 1. 1. 6. � =� �� 3 2= �� *� *� �0 �� 3 �7 /D �� 25 ��/ =� 8/ C� �8 *� #/ #* �� �; � :� 6# /C 8* �/ �8* �� �� 2� 25 �3 �� �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 *� �� 2* �� 5* B� 8� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� =* �5 �� �!� �: D� �� 20 11 . �0 #* 9� �* ��� :# �; �* D� �* �2 5/ 6� 8* �2 *� 6� A� �� #* �� 3 �= #� 5� #� 8�3 *� �� *� *� �0 *3 *� 0* �#/ #* �� *� :� 6# /C 8* � �+ 4 42 �� ># �# �# 1 .8 50 .0 00 ,0 0 2. 2. P ob ol jš an je e fi ka sn os ti , u na pr �+ �� 0� � tr an sp ar en tn os ti i ) /� Z� �0 �� � � / �� �' �4 �4 )� �/ �0 �� 04 �/ � �2 � � ' �4 �� �0 �� [' �� � '0 & �� � �� '/ �' �4 �4 )� �/ �0 �� 04 � vo da m a i re fo rm a si st em a ci je na v od ni h us lu ga u z po st ep en o 4/ + �� 0� �� & � 2 & �� 9i je ne v od e 2. 2. 1. P os te pe �� � �� �� " �� ' �' �� � � & � + � '� $� �� � $ � 5� �* �� 9� �� �' �� �� &� � +� �' �� �� �� �� &� �& � � � � �: �� � �� � �� �7 � �� # � �� � �� '� �� � �' �� $� � �� �" �� $� � �" � �� � 2. 2. 1. 1. �# �B �0 �� �6 �A �� �# *� 8� �/ �8 �5 *� 0* �: �2 5�0 *� 8� �A� �* �2 �82 =� � 2* 3 �� 6# I� �� 25 ��/ �2 �� 3 2 �7 3 �� 5�3 *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *! � 6� �2 �� �: #� B� 0� �� 6� A� �� #* �8 �� :� 8� 6� �� ;� �# 25 *� 5# �< =� �* ��� �0 �� 2* �/ =/ :� �; ��� ��: /� �; �5# �< =� �* � �� :� #* 5�� �� �5# �< =� �� !�5 #� <= �� ��� 6# I* �* �8 *! � *3 �# 5�0 *B �8* !�5 #� <= �� ��= *: �5* �* !�5 #� <= �� ��: #� <� #� �8 *� 2� 25 �3 *! �5# �< =� �� �� =2 5� #� �; �� A� =* 5* !�5 #� <= ov i v od e =* �� �2 =/ 6� �7 �# �2 /# 2* ( �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� n* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 11 . �A �� �# *� ��: *# *3 �5 #� �0 *� :# �B 8� �/ �A� �* n2 �82 =� � 2* 3 �� 6# I� �� 25 � ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 2. 2. 1. 2. � �* ��0 *� :� 5� �B �8* �� �� �� �� ;! d od at ni h iz vo ra A� �* �2 �# *� 8* ��� �� 25 �B �� �� ;� 0* ;� *5 *� =� #� <5 �� �; �/ � 6# /7 �3 �0 �3 �8* 3 *� ��� �B �8� �* �3 �7 /D �� 25 ��� 8�; �� �� :# �3 8� �� �/ �� �6 �# *B �8� �� �� !�2 *� :� 2� "� �3 �� *7 �* 2= �3 � �* �3 �" ��� 0� #* �8 �� 0* 2* 6* �� �6 �� �� 8� �� �2 =� #� <5 �� �; � A� �* �2 �82 =� ;� #� 2/ #2 *� �* �� �� �/ �� :D �� *� ��= *� 5� �* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� u6 #/ I� �8 �� =� 3 /� *� �� ;� :# �6 /0 �D * 20 11 . �� 25 �8 *� 8� �2 5/ 6� 8� �2 *� *� *� �0 �3 � po te �B �8* �� �; �6 �6 *5 �� ;� �0 �� #* � fi na ns ir an ja 2. 2. 1. 3. �� 25 �0 *� 8� �: /� �� /2 *7 �* <� �� 25 ��: �2 5� 8� D� ;� #� �� �* �5 ni h 0* =� �* �< 5� �" ��� 3 �7 /D ��� �6 *� �� #� 2= *� /: #* �* �� #< �� =� �5 #� �/ �: �* D* �8 *� :� 2� "� �; �� �6 �� ;� �* =� *6 * �* #� *3 �� 5�� � �� !�� �* 6* �� � �� !�� � �� Y! � �� � 20 10 . � 2� �8 �� �� �0 3 8� �� � �6 7� �* #* 8/ D� 7� �0 *= �� * ?� ?� .� +� �� "� �8< *� 8� �2 5� :� �* �� *: �* 5� ��0 �# <� �� ;� /2 �/ 7* �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 *� ��2 *� �5* B� 8� :D �� �� ��= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �n ui r. *= 5�� �� 25 �5 *5 �2 5�C =� �: �6 *B ��� �: �� �D *� �3 � :# �B �� 5�3 *� �* :� *5 � ?� ?� .� F� � 2: �2 5* �� 8* �8 �� 2� 25 �3 *� B� 8� �* �= �8 �� �6 #* I* �* 8/ � #� *� �� !�� =� �� 3 2= �!� �# 7* �� 0* B� �� �� ��5 �; �� �� <= �� �: #* �6 *� �� 5# �< =� �* �� �0 *� �� 0* �� �6 �2 �* "6 �8� �* �8 �� �� 2* �� 5* B� 8/ N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* rs tv a, o: D� �� 20 10 2 02 0 � 2: �2 5* �� 8� �� /� *: #� 8� 9� �� 2� 25 �3 *� B� 8� �* 2. 2. 1. 6. � 5� #9 �� *� 8� �3 �7 /D �� 25 ��0 *� :# �� *0 *= �� *� �" #* C/ �� B� 8� �� �/ 2� /7 * :� �2 �2 5� 3 /� #* 25 /D �; �" �� =� B� 8� �* !�2 *� 6� 5�# *� �3 �: #� �3 �" �� =� 3 �: �5 #� <� 8� ��� #* 6� �* � �8 �7 �� �3 �/ �� 9� �8 /� C� 3 �� "� �2 �� �3 �7 /D ��� � is to �# �3 �� �� :� 25 �0 *� 8� �0 *B #5 *� �; �� =� �� 3 2= �; !� 2� B� 8* �� �; ��� �= �� �� 2= �; �B ��8 �� *� /� /: #* �� 8* �8 /� �� 6* 3 * N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� 20 12 . �0 *� �0 #* 6/ � 25 /6 �8� ( �� 25 �8 *� 8� �2 5/ 6� 8� �2 *� *� *� �0 �3 � 3 �7 /D �� 25 ��/ �� 9� �8 *� ��� :# �: �# /= �� �* �/ �� 9� �8 /� 2� 25 �3 *� �� �� 7� �" #* Cu na ?� ?� .� $� � 8� 6� *C *� *� 8� �8� 6� �� C� �; �B �8� �* �= �8 �� 2� �� *: �* D/ 8/ � 6� 3 *D �� 25 �� 3 *� ��: #� �# �6 �� 3 �2 /" 8� =5 �3 *� 0* �/ 2� /7 �� �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 *� ��2 *� �5* B� 8� !�/ =� ��= �� 2� �#* 6� �� � �� 6� ��2 5� 7� =� *� �5� 5* � N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� 20 20 . �3 *� 8� �* �#* 0� �= *� /� B� 8� �* 3 *� �0 3 �9 /� 6� 3 *D �� 25 *� *� �� :# �� #� 6� �; �2 /" 8� =* 5* ?� ?� .� O� �� �� D* �8 �� �0 �� 2* �: �2 �" �� ;� �� 6� �; �� *= �* 6* ��� 0* :� C� �8 *� 8� �2 *� :# �= /: �8* �8 �3 �� �� ;� �* =� *6 *� =� 8� �2 �� 6� �2 *6 *� �� 2/ �/ "� #* �� ��� :# ��: �2 �" �* �� �6 �* �� *= �* 6* �0 *� 0* <5 �5/ �� 6� :� :� *� *! �: �2 �" �� �� �6 �� �� *= �* 6� �0 *� za hv at a� 8� �� �6 *� 0* �� *� �6 �8 *� *� 8� ( � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� , � � � !�� �� 6� 0* �0 *< 5�5 /� �= �� �< *� �� 6� #* B� 8� �� �� 20 12 . �� 25 �8 *� 8� �2 5/ 6� 8� �2 *� *� *� �0 �3 � *6 �= �* 5� �2 5�� :� 25 �8 �D �; � �* =� *6 *� ��� 0� �2 �: #� =/ :� 8� �� ;� �* =� *6 *� � 6� /= *� �� �� 2� �� � :� 2� "� �; �� �6 �� ;� �* =� *6 *� ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ?April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 2. 2. 1. 9. � �* ��0 �# *� 8� �3 �7 /D �� 25 ��/ 2: �2 5* �� 8* �8 *� #� 7/ �* 5� #� �7 &# �7 /� *5 �# �� ;� 5�8 �� *� 0* 6/ I� �� 7& 0* 6/ I� �� ;� 0* �/ 5� #9 �� *� 8� �B �8� �* �/ 2� /7 * �� �� Y! �� � �� �* �* !�� � �� �* 6# *� !� n* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! 20 13 ? %. F �� 25 �8 *� 8� �: #� :� 2* �� � �" *� �0 /8 /D �� 25 #/ =5 /# � 2. 2. 1. 10 . �# �3 �� �# *� 8� �/ 2: �2 5* �� 8* �8 *� 8* �� � pr iv at no g :* #5 �� #2 5� *� /� :# /I *� 8/ �/ 2� /7 *� �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 *� �� 2* �� 5* B� 8� !�� 6� �2 �� �#* 0� �8* �8 �� A� �* �2 �82 =� ;� �� #� 7/ �* 5� #� �; ��� 25 #/ 3 �� *5 *� /� :# *� B/ �: �6 25 �B *� 8* � :# �� *5 �� ;� �� �� 25 �B �8* !�/ t� #9 �� *� 8* ��8 *2 �� �6 �A �� �# *� �; � /� �7 *� 6# I* �� ! : #� �* 5� �7 �2 �= 5� #* i os ta lih za in te re si ra ni h st ra na . � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �= *� 5� �� !�� :D �� � 20 10 . ra zv ija nj e �� 25 #/ 3 ��� � de f. ul og a. � #* 8� �� – *= 5�� �� 25 �� :# �3 �B �8� St ep en o st va re no g ja vn o :# �� *5 �� 7� :* #5 �� #2 5� *� �� �6 *B ��� � �� 2� �� �/ �� I� �� 7� :# �� *5 �� 7� =* :� 5* �* � �+ us um a 2. 2. 1. 2 .5 30 .0 00 ,0 0 2. 2. 2. 1 + � &# �� &� � � (� '� � �5 �� �� &� � � � �� � � �� #� �� &� � �� � r es ur sa 2. 2. 2. 1. �# �= /: �8* �8 �� ��* �* ��0 �� 3 �9 /� *# �6 �� ;� �2 =/ 25 *� *! � 6� "# �� :� 2� �� �� �: #* =2 �� ��� =� �� 3 2= �; ��� 25 #/ 3 �� *5 *� 0* �� #� 6� �� *� 8� �� �6 *� /� #* 0� �C �5� 3 �� *3 8� �* 3 *� � � 2: �2 5* �� 8* �8 �� 3 �; *� �0 *3 *� 0* �: #� 3 8� �/ �� �� �: #* =2 �� ��� �2 5# /3 �� *5 *� �* �� 67 �� *# *8 /D �3 �� �� �� 3 *� �6 �/ C� �* �8 * � �* 6* �� � �� !�= �3 �2 �8� �0 *� =� �B �2 �8� !� �� �� Y! �� � �� �* �* �� � � �� �* 6# *� !� =* �5 �� �!� �: D� �� 20 12 . �0 #* 9� �* �2 5/ 6� 8* �2 *� *� *� �0 �3 � 3 �9 /� *# �6 �� ;� �2 =/ 25 *� * �# �B �2 ��6 �� �< �� 8* �� 6� /= *� �� 6� 68 �� ��= �� B� 2� 8* �2 �� "* 0� #* 8/ �� *� #� 0/ �5* 5�3 *� �5 /6 �8� �� =� �� 3 2= �� op ra vd an os ti i p os to ja nj a ja vn og in te re sa 2. 2. 2. 2. 2� 7/ #* �8 �� :� 25 �8 *� 8* �� 67 �� *# *8 /D �7 �#� 7/ �* 5� #� �7 � �= �� #* �= *� �: �6 �� 7� �0 *� /5 �# 9� �* �8 �� =� �B �2 �� �� ;� �* =� *6 *� 0* �#* 0� �C �5� � �6 �� �� =� #� <5 �� 8* �� �6 *! �: �� *0 �D �� �6 �B ��8 �� *� :� 25 *� �8� �� ;� #* 0� �8 �� 3 �6 �= /3 �� 5�3 *� 0* � 2� *= ��� 6� 2� =5 �# *� �� �6 /2 5# �8* !�� �� =5 #� �� �# 7� 52 =� �2 �= 5� #!� :� �8� :# �� #� 6* !�2 5* �� �� �< 5� �( � � �* 6* �� � �� !�= �3 �2 �8� 0 *� =� �B �2 �8� !� �� �� Y! �= *� 5� �� !�� :D �� � 20 13 . �� 25 �8 *� 8� ��� 67 �� *# *8 /D eg #� 7/ �* 5� #� �7 �� =� �# * � �+ 4 42 �� ># ># ># 1 .4 00 .0 00 ,0 0 U ku pn o 2. 5 .7 80 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 3 IN ST IT U C IO N A L N I O K V IR U P R A V L JA N JA V O D A M A 3. 1. E fi ka sn a in st it uc io na ln a or ga ni za ci ja i �� 2 '� ' �� �9 '0 �� ) * �� � �� )� / + �� 0� �) � 9� � � )� '� �4 �' /� �0 �� '�) �' 2 je nu z ah tj ev a E U s ek to ru vo da 3. 1. 1. /� '� ��� (� � �� � &� 5� �& � '� �� � � � � ; � �� �( �&� < �= 3. 1. 1. 1. � *6 #� �2 =� �� 8* C* �* �8 �� �� �� Y �� �� Y D o 20 .+ � � *6 #� �2 =* �0 *2 5/ :� 8� �� 25 ��� :� :/ �8 �� �2 5�/ �2 =� *6 /� 2* � 2� 25 �3 *5 �0 *B �8� 3 �#* 6� �; �3 8� 25 *� /� 3 �� �2 5* #2 5� /� ��0 *; 58� �� 3 *� =� 8�� :# �� 0� �* 0� ��0 �: #� 3 8� �� �0 *; 58� �a � * ��� �2 5* ��; � �# �= 5�� *� � � 3. 1. 1. 2. �� 5�B *� 8� �#* 0� �8 *� ��� 2: �2 �" �8* �* �8 �� �� 25 �5/ B� 8* �� 6� 25 #/ C� �� :� 6# <= �� �� �� Y! �= *� ��� =* �5 �� *� �� 3 � 3 �� �2 5* #2 5� �3 *! �/ �6 8� �� =# /7 /� �8 �; �� �� �6 7� �� #� �2 5� � �* 6* �� � � !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � � �* 6# *� Sr ed nj o #� C� �� 6� � ?% .+ . u z �* 25 *� *= � *= 5�� �� 25 ��6 �� 20 21 . � *6 #� �2 =� �3 /� 5�6 �2 B� :� �� *# �� � /2 :� 25 *� �8� �� ��� 25 �5/ B� 8� �� 6� 25 #/ C� �� :� 6# <= �� �� �� Y 3. 1. 1. 3. �� 25 �5/ B� �� *� �� ��� =* 6# �� 2= �� �8 *C *� *� 8� �= �3 /� *� �� ;� :# �6 /0 �D *� /� �= �� #/ �� �6 �2 �* "6 �8� �* �8 *� ��2 *� �5* B� 8� N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! �� :D �� �! � �� � a 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � A� =* 2� �� ��= *6 #� �2 =� �: �: /� 8� �� � �� 25 �5/ B� 8� ��/ �� =� �# /� =* �5 �� *! � �: D� �* ��� � � *( �� 67 �� �# �� �0 *� ob la st i v od os na bd ije va nj a i 2* �� 5* B� 8� ,� .� .� +� �� #3 �# *� 8� ��� �2 :� 2� "� 8* �* �8 �� 5�3 �� *� 0* �� �9 �� 8� ��� �3 :� �3 �� 5�# *� 8� �: #� 8� =* 5* �2 �= 5� #* �� �6 *� – �� �� �� �6 �� �B *� 0* �: #� 7# *3 �# *� 8� ��� :� *� �# *� 8� ( �� �� Y! �� *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *! �� :D �� � 20 11 . #7 *� �0 *B �� �� �� A� #3 �8� �� ��� �� 25 �5/ B� �� *� �� �/ �� 0* �� �5� 3 �� �� 0* �� �9 �� 8� ��� �3 :� �3 �� 5�# *� 8� � :# �8 �= *5 * 3� .� .� F� � *0 �� 8�B �� 5# *� �� �" *0 �� :� 6* 5* =* �� �2 5* �8 /� =� *� �5� 5* � :� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �/ 0� �" *� �0 /� �0 �8 �< 5* �* �8 *� 2� �; �8* �� �; �� #7 *� �0 *B �8* �= *� ��� #� 7� 25 #� #* �� ;� 0* 7* 9� �* C* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 J �6 �< �8 ��� 0� 8� <5 *8 ��� �s ta nj u u �" �* 25 ��0 *< 5�5 �� �� 6* ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 3. 1. 1. 6. � 2: �2 5* �� 8* �8 �� 2* #* 6� 8� �3 �9 /� #* 0� �C �5� 3 � /: #* �� 8* C= �3 �2 5# /= 5/ #* 3 *� �� 0* �� �0 *� �" *� �0 �� �0 �8 �< 5* �* �8 *� �� 25 *� 8/ �� �6 *� ��/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *� /� �� 6� #* B� 8� � �� !�: �� 0* ;5 8� �� 3 *� 3 �9 /� *# �6 �� ;� =� 3 �2 �8* !�� *6 �� I� �3 ��� 25 �5/ B� 8* 3 *� �* �� �� �/ �� �� �# �= B� 8* �0 *� �� #� :2 =� ��� 5� 7# *B �8� !� � �9 /� �5 �5� 52 =* �= �3 �2 �8* �0 *� �� 6� !� � �� �2 5* #2 5� �� �* �8 2= �� 5# 7� �� �� ��� �= �� �3 2= �; �� 6� �2 *� � �� !�� � � � 20 12 . i =� �5 �� /� #* �� � do 2 02 1. �0 �8 �< 5* 8�� �� :# �� �6 �� �3 � *= 5�� �� 25 �3 *� ��6 �: #� �� 2� 3 *� /� #* 6/ �3 �9 /� *# �6 �� ;� =� 3 �2 �8* ,� .� .� $. �� #3 �# *� 8� ��� =* 6# �� 2= �� :� :/ �8 *� *� 8� �= *� 5� �* �� �; � /: #* �* �0 *� �� 2: �= B� 82 =� �: �2 �� �� � �* 6* �� � � !�A �6 �# *� �* ��� =* �5 �� *� �� � up ra ve z a in s: �= B� 82 =� �: �2 �� �� 20 09 . �� 25 �5/ B� �� *� �� ��� =* 6# �� 2= �� us po st av lje ne fe de ra ln a i =* �5 �� *� �� �/ :# *� �� 0* � in s: �= B� 82 =� �: �2 �� �� 3. 1. 1. O� 2� �� *� 8� �2 *� 8� 5� 6* �� �; �� �8� D* �0 *� � �6 �* �: �6 #/ C8 *� #� 8� =� �� *� �� ��� *6 #* �2 =� 7� 3 �# * � �* 6* �� � �� 20 09 . �� #3 �# *� *� 2* �8 �5 �6 *� �* �� �8� D* !� /� 2= �* 6/ �2 *� � �� � 3 � � �� !� �) �* �� .' +. ( � �+ 4 42 �� ?# �# �# 6 .0 00 .0 00 ,0 0 3. 1. 2. � '� �* �� &� ' �� �5 �� � �� �� (� �� �� 3. 1. 2. 1. �� �� D* �8 �� 3 /� 5�6 �2 B� :� �� *# �� �0 *2 5/ :� 8� �� 25 ��/ � �� 25 �5/ B� 8* 3 *� 2� =5 �# *� �� 6* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *� :� �8� :# �� #� 6� !� �� 6� :# �� #� 6� ��� </ 3 *# 25 �* ?% .+ � � *6 #� �2 =* �0 *2 5/ :� 8� �� 25 �/ � �� 25 �5/ B� 8* 3 *� 2� =5 �# *� �� 6* � 2: �2 �" �* �0 *� :# �� �9 �� 8� � *= 5�� �� 25 ��: �� 0* ;5 8� �� 3 *� � *� ��� 25 *� �3 � �# �= 5�� *3 *� 3. 1. 2. 2. "* �� 0� �� ��= �� 5�� /� #* �� �2 5# /C �� �/ 2* �# <* �* �8 �� =* 6# *� /� 2� =5 �# /� �� 6* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *� :� �8� :# �� #� 6� !� �� 6� :# �� #� 6� ��� </ 3 *# 25 �* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�v no st �# �� �6 �� ��7 �6 �< �8 ��: �* �� �� � �" /= �� =* 6# �� * 3. 1. 2. 3. O rg an iz ir *� 8� ��� :# �� �9 �� 8� �� "/ =� �0 *� �� D� � �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C �� / C� 25 �� �* �8 �� :# �6 25 *� �� =* � 2� =5 �# *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �# �� �6 �� ��: #� 7# *3 ��� "/ =* �0 *� �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C � � �+ 4 42 �� ?# �# ># 2 .6 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 3. 1. 3. /� �� �" �� �� �� &� ' �� � �& � '� '� �� �� ' �� � �� � � �� "� �� � " � � � 3. 1. 3. 1. �� 5� �0 �� �# *� 8� �3 �9 /2 �= 5� #2 =� �2 *# *6 �8 � � �* 6* �� � �� !�� � �� Y! �� � � !�� � �� !� �� � � �, 5� �� *6 �� I� *� =a nt on al na 3 �� �2 5* #2 5� * 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � =5 �� �� 25 ��: �* �� #* �8 *� �� #� *� �0 �# *� 8* �� 6# �9 �� �; �3 8� #* �: �� :� 8� 6� �� 3 �2 �= 5� #� 3 *� �� �� #7 �5 �= *! �: #� 25 �# �� � :� *� �# *� 8� !�� =� ��< (�2 �� :# �� �6 �� :� �� 2� �� /� 3 �9 /2 �= 5� #2 =� � sa ra dn je 3. 1. 3. 2. �# �3 �� �# *� 8� �: #� �B �: *� in te gr ir an og u pr av lja nj a �� 6* 3 *� /� �2 5* �� �2 �= 5� #� �� �� Y! �� � � !�� � � � �!� =a nt on al na 3 �� �2 5* #2 5� *� :� �8� :# �� #� 6� !� �� 6� :# �� #� 6� ��� </ 3 *# 25 �* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� =5 �# ��� =� ��< *! �� �� #7 �5 �= �! � :� �8� :# �� #� 6� !�/ �2 �� 8�3 � *= 5�� �� 25 �3 *� #* 0/ 3 �8/ ��� pr ih va ta j/ �: #� �B �: �� �* �= �8 �3 *� se z as ni va in te gr ir an o /: #* �� 8* �8 �� �� 6* 3 *� � �+ 4 42 �� ?# �# ?# 5 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 3. 1. 4. 4 '� ' �� �� &� �& � �� 9� �� �� �� �� �� � � �� #� �� �� �� + �� � �� &� " � �' �� ��� �� &� � �� ��� �� � � � ,� .� +� .� �0 #* 6* �5� ;� �C =� �: �6 �� 7� �0 *� 6� �� <� �8 �� :� 60 *= �� 2= �7 � *= 5* �� �/ �8 �5 �3 *� ��6 8� �� =# /7 /� #* 6* �#� A� #� �5 �� �� ;( ��� �� �* <5 �� �; ��* "� #* 5� #� 8* �� �� Y! �� � � 20 10 . �0 �8 �< 5* 8�� �6 �� �< �� 8/ � �6 7� �* #* 8/ D� �o dr ed be ,� .� +� ?� �# �7 �* <* �* �8 �� #� A� #� �5 �� �� ;( ��* "� #* 5� #� 8� �* ( za :� 6# /C 8� �� �6 �# *B �8� �� �� �� 6� 25 #* �� �� � �� Y �� �� Y! �� � � 20 11 . �0 �8 �< 5* 8�� �: #� 7� *< *� *� 8/ � la bo ra to ri je ,� .� +� ,� �# �7 �* <* �* �8 �� ��6 *� *� 8� �� 6� "# �� 8* �0 *� #* 6� �� �* <5 �� �; � �* "� #* 5� #� 8* ��� 2* #* 6� 8* �2 *� �� 2: �= B� 82 =� 3 �2 �/ I" *3 *� /� B� �8/ �: #� B� 0� �7 �� 6# �9 �� *� 8* �5� #� 5* �0 *7 *9 �� 8* �� �� Y! �� � �! �A� 6� #* �� *� ��= *� 5� �* �� �� �� 2: �= B� 82 =� �2 �/ I" � 20 11 . �0 �8 �< 5* 8�� �" #� 8/ ��� �: #� 3 �8� �� 25 �� la bo ra to ri ja , 5 �� *� *� �0 *3 *� /# *9 �� �3 �0 *� :� 5# �" �� 2� =5 �# a �� 6* �: �� #* 0� �C �5� 3 �0 *; 58� �� 3 * � �+ 4 42 �� ?# �# @# 1 .8 50 .0 00 ,0 0 3. 1. 5. 1 + � &# �� &� ' �' �� � � &� �� � �9 �� �' � $ �� �$ �� �� &� � ' �� 5� &� �� � � � &� �� � �( � �� �� �� � �" �� �� � �� " �$ �% �� &� � � ,� .� +� ?� �0 #* 6* �5� ;� �C =� �: �6 �� 7� �: �6 0* =� �2 =� 7� *= 5* �/ �= �3 �� D� �" �5� �#* 0# *9 �� �� :# �B �6 /# �� ��� :� 2* �� �: �2 5/ :B �� :# ��� =� 3 �: �8 *� �� *= B� 6� �5 �� ;� ��� 0� *� #� 6� �; �0 *7 *9 �� 8* �� � !�/ �2 *# *6 �8 ��2 *� �� �� Y! �� � � 20 12 . �0 #* 6* ��� �" 8* �* �: �6 0* =� �2 =� 7� *= 5* � ,� .� +� .� �� 8* C* �� 2� 25 �3 ��� 2: �= B� 82 =� 7� �* 60 �# *� �* 6� �� 6� �3 � 5�8 �� �3 *� �* �= �8 �3 *� 2/ �/ �C �� �� :# �3 8� �� �� *2 5* �� �= *� � :� 2� 8� 6� B* �: #� #� 6� �; ��� ��� 8/ 62 =� 3 �� �3 *# �3 ��0 *0 �* �� ;� ;* �* #� 8* !�/ �2 *# *6 �8 ��2 *� /6 #/ I� �8 �3 *� 7# *9 *� *� �# �" *# 2= *� /6 #/ I� �8 *! ��8 /" �5� �8� �: #� #� 6� ! � =� �/ 6# /I �� 8* ��� 2� �(� � �� 6� #* �� *� ��= *� 5� �* �� �� /: #* �e z a �� 2: �= B� 82 =� �: �2 �� �� !�� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* 8�� �* �7 �6 �< �8 �3 �� �� �/ �� � "# �8 /! �� #2 5�! �: �2 �8� 6� B* 3 *! � �� =* B� 8* 3 *� ��2 ��� :� 8* �* � *= B� 6e nt ni h i i zv an re dn ih 0* 7* 9� �8 * � �+ 4 42 �� ?. 1. 5. 2 50 .0 00 ,0 0 U ku pn o 3. 11 .2 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 4 K O R IŠ T E N JE V O D A 4. 1. � / �Z �� 0� � *4 7/ �� �� '�) * � 06 �� 0� �0� /� � � vo do sn ab di je va nj a � � � � 4. 1. 1. 1 � �7 �� &� +� �� �� � &� �� �� � � �� � ' �' �� � �� � '� ' � �# �& �� � �> � � �� �+ ��* � ) �> � � �� �& � �� �� '� $ � �� � � .� �� �� $� &� � � � � +� .� .� .� � �� 0� �* �8 �� �� =* �� �; �� �6 �� �6 *� /� 8* �� �� �� 6� �� 6� �� 2� 25 �3 �� ��� 8�; �� �� 25 *� �8* �8 �� :� 6� :/ �/ �= �� 5# �� / N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* ?% .O . �0 �# <� �� :# �= *0 ��� =* �� �; � �� 6� �� 6� �; �2 �2 5� 3 *� /� �= �� #� 3 *� B� �8* �m :� �� D* �8 �� �" /; �* 5* � 25 *� �� �� <5 �* �8* �� �3 � �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 �3 m� � �� �9 �� 8� �� �� ;� �� 6� �� 6* �6 �� 25 *� 8* �5� ;� �C =� �� :# �3 �8� �� 25 �� =� 8� �� 3 �7 /D *� *� 25 *� �8* �8 �� :� 6� /: #* �/ �= �3 /� *� �� ;� :# �6 /0 �D *� � � 2: �2 5* �� 8� �� 2� 25 �3 �� *: �* 5� � vo da . +� .� .� ?� �# �< �# �� 8� �� "/ ;� *5 *� 8* �� �7 �� �6 �2 na bd ije va nj a :# �3 *� #/ "� �3 �: �6 #/ C8 �3 * N ad �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 16 . �� 6* B� �� �7 �6 �< �8 �3 � :# �3 8� �* 3 *� :# �B �� 5* �� "/ ;v at 25 *� �� �� <5 �* �8* �� �3 � �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 �3 � ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( +� .� .� ,� �� #3 �# *� 8� �7 #/ :� �; �� 3 �9 /� :D �� 2= �; ��� #� 7� �� *� �� ;( � vo do �� 6� �; �2 �2 5� 3 * � �* 6* �� � �� ! � � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !�� *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *! �� :D �� �! �= �3 /� *� �* � :# �6 /0 �D * 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �# <� �� �A� #3 �# *� 8� �� *8 3 *� 8� � je dn og n ov og re gi on al no g ili 3 �9 /� :D �� 2= �; �� �6 �� �6 �� 7� 2� 25 �3 a, p o os no vu ra ni je de fi ni ra ni h ��� �: #� �* 7� 9� �� ;� :� *� �� *� 2* 6* <� 8�3 �/ �8 �5 �3 *� � � :# ��# �7 �� �* �� ��� �6 �� �6 �� �* �* � � �6 *! �: #� <� #� �8 �� �� 6� �� 6* � � /0 �* �2 =o g re gi on a( � � �+ 4 42 �� @# �# �# 8 08 .0 00 .0 00 ,0 0 4. 1. 2. .� �� &� �& � $� +� �� �� � &� �� �� � � �� � '� '� �� �� � "� � � 6> +� .� ?� .� � *3 8� �* �6 �5 #* 8* ��; �B �8� �� , = *� ��� 2* �* B� 8* �6 �5 #* 8* ��; � �" 8� =* 5* �/ �� �6 �� �6 �� 3 �2 �2 5� 3 �3 * *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� #� �6 �C �� ��0 �8 �< 5* 8�� �� 25 *� 8/ � �� 6� �� 6� �; �3 #� I* ��� �5 #* 8* �� !� a po se bn o az be st B �3 �� 5� �� B� 8� �� !�2 �� 0* 3 8� �8 /8 /� /� �� 6� �� 6� �3 �3 #� I* 3 *� �� #< ��2 �� 2* �* B� 8* �6 �5 #* 8* ��; �� "8 �= *5 *� �� 6� �� 6* W�� �6 �0 *; �* 5� �; � 7# *9 �� �� *! �: �2 5# �8 �� 8* �0 *� 5# �5 3 *� �� �d a, re ze rv oa ra , :/ 3 :� �; �2 5* �� B* (. +� .� ?� ?� � 6/ =* B� 8* �2 5* �� �� �< 5� *� ��: #� �# �6 �� =� 8* �= �# �2 5� vo du 0* �: �D � �� :� 5# �" ��# *B �� �* ��0 *B �8� �: �5 #� <� 8� �� �6 � *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* �3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* 8�� �� :# �� �9 �� 8/ � :# �7 #* 3 *� �� A� #3 �r an ja i �6 /= *B �8* �2 5* �� �� �< 5� *� �* �5� 3 /� �� �: ;� 6� �2 5�� #* B� �� *� �� g =� #� <5 �� 8* �� �6 * � �+ 4 42 �� @# �# ># 2 80 .5 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 4. 1. 3. 3 �( � �� �� � �� #� �� &� : " �# ��� �: � �� �� �% �� &� ' �� �& � � 5 �� �� &� � � �� � �' �� '� � & � ' � � �� '� � ��� ' � �� �� �� �& � � �� '� ��� " � � �� �+ � &� �� $ � ' �� + �&� �� �& � +� .� ,� .� � �� 5�� /� #* �� �: #� �� 9� �8 �� �2 5# *I �� ;� #* 6� �* �/ �B ��8 /� 0* <5 �5� �: �2 5� 8� D� ;� ��: �5 �� B� 8* �� �; �� �6 �� ;� #� 2/ #2 *� 2* � *2 :� =5 *� =� #� <5 �� 8* �0 *� :� 5# �" �� �� 6� 2� *" 6� 8� �* �8 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6r an , n* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � o: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �o st � �* ��0 �# *� ��7 �6 �< �8 ��: �* �� �� � :# �� �9 �� 8* ��2 5# *I �� ;� #* 6� �* +� .� ,� ?� �# �� �9 �� 8� �5� ;� �C =� ;� ��* 63 �� �2 5# *5 �� �� ;� 3 8� #* �0 *< 5�5 �� �0 �� #� <5 *� /� 2= �* 6/ �2 *� � *= �� �3 �� �� �6 *3 *� �� �� ��� :� 60 *= �� 2= �3 �* =5 �3 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� n* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� !�= �3 /� *� �* �: #� 6/ 0� D* 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 #* 9� �� �� �* "� #* 5�� �� 0* <5 �5� � �0 �� #� <5 *� �� 6* �0 *� :� D� !�/ �2 =� *6 /� 2* �: #* �� �� �= �3 �: #� �* 7� 9� �� 3 � � �� u � � �� ��� #� �� 6� �2 �� 5� ;� �C =� ��� *6 3 �� �2 5# *5 �� �� � 3 8� #� �0 *< 5�5 �� �0 �� #� <5 *� � �+ 4 42 �� @# �# ?# 74 .0 00 .0 00 ,0 0 4. 2. � ' �4 �� �0 �� 4/ 0� �� � �� � �� '/ � & �' 6� �� 0� �/ � �� 4� * �� � '2 �� �' 0' � �� / 0 � /' ' � �� '� �� �� � ��� �' 6� � 4. 2. 1. � 5� �� �& � � � �� � �' �� '� : � ' � �� � � �� &� �� � �� #� �� &� � "� #� ��� �" ? �� � � � � � � ; < �= : � ' �� � � '� 5 �� �� �� �� � � �� +� � � "� v od � � +� �' ��� � 5� &� �� "� & �� '� �� �� �� '� �� *� #� � � �7 �$ ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( +� ?� .� .� �� 6/ 25 #� 8* W�� �5 �B *8 �: #� 3 8� �� �: �� �� 8� �; �5� ;� �� �< =� ;� :# �B �2 *� /� :# �� 0� �6 �8 ��= �8 �3 *� 2� �: �2 5�I /� 0� *C *8 �� � /< 5� 6� �� �6 � �� � � �!� /0 �2 *# *6 �8 /� �� �� Y� ��� � � ��� �* 6� �I �� ;� =* �5 �� *� �� ;� 3 �� �2 5* #2 5* �* ! � �� 6� 0* �0 *< 5�5 /� �= �� �< *� �� 6� #* B� 8� �� �� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � �* ��0 �# *� ��7 �6 �< �8 ��: �* �� �� �� � :# �3 8� �� �: �� �� 8� �8� ;� 5� ;� �� �< =� ;� :# �B �2 *� 2* � 3 8� #� 8�� �3 �#� 0/ �5* 5�3 *� 23 *� 8� �8 *� :� 5# �< �8 �� �� 6* � +� ?� .� ?� �� 6/ 25 #� 8* W� *� *� 8� �2 3 8� #� �B *� :# ��� 0# *6 ��: �* no va #* 0� �8 *� �� 6/ 25 #� 8� �2 *� *2 :� =5 *� /# *� �8* �8 *� �� 6* 3 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � � � 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� *� �� ��# *0 �� 8* ��� 6/ 25 #� 8� �/ � �� �� ��0 #* 9� �� ��� �* �� 2� �� /� /C �2 5� �� *� 8* �� �= 5� #* � /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *� �* � �2 �� �* 3 *� 6* �* �8 *� 23 8� #� �B *� po p i5* �8 �3 *� =� #� <5 �� 8* ��� 0* <5 �5� � vo da +� ?� .� ,� � �� #7 �5 �= *W �� C� 25 �� �* �8 �� /� �0 #* 6� �: �* �� �* �� �7 #* 6� 8�� ;� 6# �� �� #7 �5 2= �; �� "8 �= *5 *� :� �/ �8 �5 �3 *� =� 8�� 2� � :� 25 *� �8* 8/ �/ �2 =� *6 /� 2* �� �* �� �� 3 *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6� �3 �: �6 #/ C8 �3 *� �� � � �!� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* o =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � =5 �� �� 25 ��: �* �� #* �8 *� �� #� *� �0 �# *� 8* �� �� #7 �5 2= �; � :# �8 �= *5 *� :# �� �6 �� �� /0 � /C �2 5� �� *� 8� �2 �= 5� #* � /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *� �* �� 2� �� /� :# �; �* D� �� ;� 25 *� �� *� :� 6# <= �� #* 0� �8 /� �� <� �* 3 8� �2 =� ;� �� 6� �; � 2� 25 �3 * +� ?� .� +� � �� #7 �5 �= *W � 2� 7/ #* �8 �� /C �2 5� �� *� 8* �2 �= 5� #* �� �6 *� /� �0 #* 6� �2 5/ 6� 8* ��2 =� #� 25 �� �2 5�� �� 6� �; �2 �* 7* � �� � � �!� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �5 /6 �8� �� ��2 =� #� 25 �� �2 5�� �� 6� �; � 2� *7 *� �0 #* 9� �� �: �� /� 8� 5�3 *� :� 25 *� �8� �� 3 �� 6� 25 #* �� �2 �= 5� #* � /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * +� ?� .� F� �� �8� :# �� #� 6* W 2� 7/ #* �8 �� /C �2 5� �� *� 8* �2 �= 5� #* �� �6 *� u iz ra di s tu di je n av od nj av an ja p ol jo pr iv re dn ih :� �# <� �* �� *� :# �2 5� #/ �� �6 �# *B �8� �� �� �� �� Y� 2� =5 �# ��m �� 6� :# �� #� 6� m� �� :� �8� :# �� #� 6� !�� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 St ud ije o n av od nj av an ju :� �8� :# �� #� 6� �; �: �� #< �� *� /� �� �� ��0 #* 9� �� �� *� �2 �� �/ � /� 8� 5* �2 �= 5� #* �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 * ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( +� ?� .� '� �� �� �6 "* W� 2� 7/ #* �8 �� /C �2 5� �� *� 8� �2 �= 5� #* �� �6 *� /� *= 5�� �� 25 �3 *� #� =� �2 5# /� #* �8 * i o bn av lja nj a :� 25 �8 �D �; �: �� �� �; �: /5 �� *, 5� �/ =� 8/ C� �8 �� *2 :� =5 *� pl ov id be u : �* �� �� �� �A� #3 �# *� 8/ �� �< �� *3 8� �2 =� ;� *= /3 /� *B �8* �� �� !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � �= �� 25 #/ �# *� 8� i ob no va po je di ni h pl ov ni h pu te va �0 �# <� �* �/ 0� /C �2 5� ov an je 2� =5 �# *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 *� � �0 #* 9� �� �: �* �� �� �� � �� <� �* 3 8� �2 =� 3 �� �6 �� 3 � 2� 25 �3 �3 *, / =� 8/ C/ 8/ ��� *2 :� =5 � pl ov id be +� ?� .� $� � �" *# 25 �� W� 2� 7/ #* �8 �� /C �2 5� �� *� 8* �2 �= 5� #* �� �6 *� /� �0 #* 6� �: �* �� �* �� �#* 0� �8 /� #� "* #2 5� *� /� 23 �2 �/ � to pl ov od ni h ��; �* 6� �� �6 �� ;� #� "� 8* =* , t e ra zv oj u =* �� 0� �7 �/ 07 �8 * �� �� Y� S �= 5� #�m �� 6� :# �� #� 6� m! � �* 6� �I �* = *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� *� �� ��� �# *0 �� 8/ �# �b ar st av a /# *9 �� ��: �� �2 �� �/ �/ �8 �5 a :� 25 *� �8� �� ;� �6 �2 5# *� �� 2� =5 �# *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * +� ?� .� O� Sp �# 5�� �#� =# �* B� 8* W�� 6� �5 �A �B �# *� 8� �� =* ��5 �5 *� :� 7� 6� �; 0* �#* 0� �8 �2 :� #5 �� *� ��# �= #� *B �8� �� *� �� 6� �� � !�� � �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !�� � �� , � *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *! �� :D �� � 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� 7� 6� ��� �= *� �5� 5�� 0* �#* 0� �8 � 2: �# 5* ��� #� =# �* B� 8� �� *� �� 6� � �6 #� 9� �� �/ 0� /C �2 5� �� *� 8� ��� po st av lje ne u vj et e od s tr an e 2� =5 �# *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * +� ?� .� @� �: �# 5�� �#� =# �* B� 8* W�� =� 8/ C� �8 �� *2 :� =5 *� 2: �# 5* ��� #� =# �* B� 8� �/ �: �* �� �� �� �7 #* 6� 8�� �� <� �* 3 8� �2 =� ;� *= /3 /� *B �8* �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � !�� � � !�� � � � 20 09 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� *� �� ��� A� #3 �# *� 8/ � �� <� �* 3 8� �2 =� ;� �� 6� �; � 2� 25 �3 * *= /3 /� *B �8* �/ #* 9� �� �2 /� i n a os no vu p la no va o ra zv oj u 2: �# 52 =� ;� ��# �= #� *5 �� �� ;� *= 5�� �� 25 � +� ?� .� .% � � �� �# *� �� ��� 7� �5 �# 3 *� �� �� �6 �W � *2 5* �* =� :# �� �9 �� 8* � �2 5# *I �� ;� #* 6� �* �2 *� �0 #* 6� 3 �: �* �� �* �� �6 /7 �# �C �� 3 � =� #� <5 �� 8/ �� �� h vo da , s a na gl a2 =� 3 �� *� �� <� �* 3 8� �2 =� �= �# �< 5� �8 � �� � � �!� �� �� Y! �� � � ?% .+ . �0 #* 9� �� �: �* �� �� �� � �� <� �* 3 8� �2 =� 3 �= �# �< 5� �8 /� 3 �� �# *� �� ;� ��7 �� 5� #3 *� �� ;� �� 6* � /0 �/ C� 25 �� �* �8 �� ��: �� �2 �� �/ � /� 8� 5* �2 �= 5� #* �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 * ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( + �? �. �. .� � �� �# *� �� ��� 7� �5 �# 3 *� �� �� �6 �W ��0 #a da p la no va o :# �� �9 �� 8/ �3 8� #* �0 *< 5�5 �� �� �; �� �6 * �� � � �!� �� �� Y ?% .+ � �0 #* 9� �� �: �* �� �� �� �3 8� #* 3 *� 0* <5 �5� ��0 �� #� <5 *� 3 �� �# *� �� ;� �� 7� �5 �# 3 *� �� ;� �� 6* �= �8 *� 2� � =� #� 25 �� ��� �2 �! �/ �: �* �2 =� 3 � pe ri od u St ra te gi je , p la ni ra ju =� #� 25 �5� !�� *� �2 �� �* 3 *� 2* #* 6� 8� � 2� =5 �# *� #/ 6* #2 5v a i u pr av lja nj a �� 6* 3 *� � �+ 4 42 �� @# ># �# 3 .5 00 .0 00 ,0 0 U ku pn o 4. 1 .1 66 .0 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 5 � � ^� �� � �� � � � 5. 1. � �' � �0 �� '� �� �� /� �0 �� � *� � � �� �0 �� po vr ši ns ki h i p od ze m ni h vo da r ad i z aš ti te �& /� �' �� �� [� � �� '�[ �4 �� �'� ) �� �* �� & �' � '& �� / �� 5. 1. 1. /" �� � 1 �� �� � �� �� �&� �& � � � � � "� � � � � �5 &� . �� � � � � � �� 5& � @� � �� '� $ � � � F� .� .� .� �0 #* 6* �3 �5 �6 �� �7 �8� �0 *� �6 #� 9� �* �8 �� 5�: �� *� �� 6� �; � 5�8 �� *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* ��� 0* �= *# *= 5� #� 0� #* �8 � vo dn ih 5�8 �� *� :� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �� ?% .. . 7 �( �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 11 . �0 #* 9� �� !�/ 2� �8 �� ��� �� "8 *� �8� �� � �# �: �2 �!� �6 �2 5# *� �� � �* 6� �� � �� !� us = �* 6u s a ) la n� 3 + ,� �� � a �� �� F� .� .� ?� D ef in ir an je re fe re �5 �� ;� /� 8� 5* �0 *� =� *2 �A �B �# *� 8� �= �� �< =� 7� 25 *� 8* ��� 6� :/ <5 �� �; �7 #* �� C� �; �� #� 8� 6� �2 5�� :* #* 3 �5 *# *� ;� 3 �82 =� 7� =� *� �5� 5* �0 *� =� *2 �A �B �# *� 8� ;� 3 �82 =� 7� 25 *� 8* �� �6 �� ;� 5�8 �� *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* F� .� .� ,� �A �� �# *� 8� �: *# *3 �5 *# *� =� *� 5�5 *5 �� �� 7� ��; �3 �82 =� 7� =� *� �5� 5* �0 *� =� *2 �A �B �# *� 8� s ta nj a vo dn ih ti je la :� 60 �3 �� ;� �� 6* F� .� .� +� � 2: �2 5* �� 8* �8 �� 2� 25 �3 *� �* 60 �# *� =� *� �5� 5* � :� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �= �8 ��D �� :# �� 0� D� ��0 � �# �7 #* 3 *� 3 �� �5� #� �7 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .+ � J �6 �< �8 ��� 0� 8� <5 *8 �2 *� 2� �3 � =� *� 5�A �B �# *� �3 ��� �: �2 �� 3 � :� 6* B� 3 * �� �� � �� =2 /� F� =� �# �� �6 �# �= 5�� �� �� �� 6* 3 *W � � *0 �� 8* �8 �� 3 �� �5� #� �7 *� :� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �: #� 3 *� /2 �� 8� �� 3 �� �* �� �� 3 *W �� �� �5� #� �7 � �= �� �< =� 7� 25 *5 /2 *� ��; �3 �82 =� 7� 25 *5 /2 *� :� �# <� �2 =� ;� �� 6* ��� � �� �5� #� �7 �; �3 �82 =� 7� 25 *5 /2 *� :� 60 �3 �� ;� �� 6* (� F� .� .� F� �0 #* 6* ��� �" 8* �� 8�� *� 8� �* =5 *� �� 2* 6# I* 8/ ��� �* C� �/ � 6� �� <� �8 *� �� *� *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 a – R ad ni p la n za :# �: #� 3 /� �� *� *� /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 . F� .� .� '� �0 #* 6* �� �* �* �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *! �: �� �� �3 �� 5�3 *� /5 �# 9� �� 3 �� *= �� �3 �� �� �6 *3 *� �� �� !�/ =� 8/ C/ 8/ D� � �# �7 #* 3 �3 8� #* ?% .F . � �+ 4 42 �� B# �# �# 24 .0 60 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 5. 1. 2. .� �� &� �& � �� �� �� " �$ �% �� &� �� +� �� �� '� �� �� �� �� � �� � �� � � F� .� ?� .� �� �< �� 8� �� 6� /= *� �� �* C� �/ �: #� =/ :� 8* �8 *! �� 6� �9 �� 8* ��� 5# �5 3 *� *� �5 :* 6� �; �� �6 *! �/ �2 =� *6 /� 2* �� � � 3 �� � �� !� ) �* �� F+ � K an to ni i o: D� �� 20 11 . �0 �8 �< 5* 8�� �� :D �� *3 *� =� 8� �2 /� do ni je la o d� /= �� F� .� ?� ?� �� �� D* �8 �� 25 �: �� *� �" /; �* D� �� 25 ��2 5* �� �� �< 5� *� =* �* ��0 *B �� �� 3 �2 �2 5� 3 �3 *� ��� 07 #* 6� 8* �� 67 �� *# *8 /D �; � :� 25 #� 8� �8 *� 0* �5# �5 3 *� �� 5: *6 �� ;� �� 6* � K an to n, o :D �� *! �g #* 6! �� � �k �/ z sa ra dn ju �� �� Y� ��* 7� �B �8* ?% .O ��= ao pr va fa za , =# *8 �8 ��# �= � 20 23 . � #� 8�2 5* �� �� �= *� �" /; �* D� �� ;� :# �3 *� 0� *� �C �� 3 �� �� 6� �B �8* 3 * N as el ja s a 2 .0 00 – 1 0. %% %� � �� � 20 23 . $ %c � .@ $� F% %� �5 � N as el ja s a 10 .0 00 – . F� %% %� � �� 20 23 . $ Fc � .? F� %% %� �5 � *2 �� 8* �: #� =� ��� ��� ��� �. F� %% %� � �� ��� ��� � ?% .O � @% c � @. $� %% %� �5 � U K U P N O : 1 .2 39 .5 00 S ta no vn ik a F� .� ?� ,� �0 #* 6* �2 3 8� #� �B *� ��� �6 �C *� =* �� :� 6# <= �� /� �6 *" �# /� �� st an da rd iz ir an ju � 67 �� *# *8 /D �; �5� ;� �� �7 �8* 5# �5 3 *� *� ur ba ni h ot pa dn ih v od a ��� "# *6 �� 3 /� 8* !�/ 2= �* 9� �� ;� 2* � 0* ;5 8� �� 3 *� �� =� *� �5� 5/ �� A� /� �5 *� :# �3 *� �* I� D� 3 � :# *� ��� �B �3 *� � �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 . �/ "� �= �� *� 8� �0 *= �8/ C* =* ��� 25 #/ C� �� :# �0 �� 5* B� 8� F� .� ?� +� �� #� �6 �C �* �� �* �/ *B �8* �#� 0/ �5* 5* �: #� 3 i8� �8 �� �; �3 8� #* ��� 6* �8� 8* ��2 5# *I �� *� 8* �/ �B ��8 /� 6� "� �* �8 *� "� �8� ;� ��5 *C �� 8�; � �2 �� �* �0 *� 6� �� <� �8 �� �6 �/ =* � �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ?% .+ 2 02 1 =* �� :� #� �6 �C �* � *= 5�� �� 25 �/ "� �= �� *� 8� �0 *= �8/ C* =* ��� 25 #/ C� �� :# �0 �� 5* B� 8� � �+ 4 42 �� B# �# ># 7 03 .5 05 .0 00 ,0 0 5. 1. 3. .� �� &� �& � �� �' �&� # �� �� �� � � �' �5 �� � � �� �� �&� � & � �� �( �� �& � � &� � �� �� � '� �� &' �� " �$ �% �� �5 � � � " �' � '� �� �&� �& � '� '� �� � "� � &� � $ �' �� #� �� &� � �� �� (� �� A "� $� %� �� 5 �� �7 �A F� .� ,� .� � 2: �2 5* �� 8* �8 �� ��� 6# I* �* �8 �� #� 7� 25 #* ��� 6/ 25 #� 82 =� ;� 0* 7* 9� �* C* � �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� , u z sa ra dn 8/ �2 *� �� � � ��� �� � � �!� Ae de ra ln a ��= *� 5� �* �� �� /: #* �� �0 *� �� 2: �= B� 82 =� � po sl ov e 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� ui ra na *= 5�� �� 25 U sp os ta vl je n re gi st ar in d/ 25 #� 82 =� ;� 0* 7* 9� �* C* �/ 0� re do vn a :� #� �6 �C �a n ov el ir an ja ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( F� .� ,� ?� � A� =* 2� �� �0 6* �* �8 �� :# �5 ;� 6� �; �� �6 �� ;� 2* 7� *2 �� 25 ��/ � B� �8/ ��0 6* �* �8 *� �= �� �< �� ;� 6� 0� �� * �� �� Y! �� � � !�� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ��� �* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 ta rs tv a 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � #� 8�� �� #2 5* �� �6 �� ;� *= *5 *� ve za ni h za iz da va nj e �= �� �� 2= �; �6 �0 �� �* F� .� ,� ,� � 2: �2 5* �� 8* �8 �� 2� 25 �3 *� =� �5 �� /� #* �� 7� 3 �� �5� #� �7 *� �A �/ �� 5* �� 6� 25 #* �� �0 *7 *9 �� *C *, 5� �8* C* �8 �� =� �5 #� �� �7 � 3 �� �5� #� �7 *� �6 �2 5# *� �� �# 7* �� 0* B� 8* �= �8 �� /: #* �� 8* 8/ � �� 6* 3 * �� � � �!� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� ��� 0* 7* 9� �* C� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � #� 8�/ 2: �2 5* �� 8� �� ;� 2� 25 �3 *� 0* � :# *D �� 8� �: #� 6/ =B �8� �0 *7 *9 �� 8* � =� 8� �6 �2 :� 8� �* �/ �� �6 �� �� 6/ 25 #� 82 =� ;� 0* 7* 9� �* C* � �+ 4 42 �� B# �# ?# 5 00 .0 00 ,0 0 5. 1. 4. .� �� &� �& � � ��5 �� � "� $� %� �& � � &� ' �� &� �� � � �� #� �' �� � � "� � �� � � '� � �� %� �� � � �� �&� � � � �� &� �� �� $ �� � � F� .� +� .� �# �� #� 5� 5� �� /= �* �8 *� 8� �6 �� �8� ;� 6� :� �� 8* �2 3 �D *� �� �5 :* 6� �7 �3 *5 �# �8* �* �0 �0 �� *� =� 8� ��3 *8 /� �� 7* 5�� *� � ut je B* 8�� *� :� �# <� �2 =� ��� :� 60 �3 �� �� �6 �� :D �� *! �7 #* 6! �= *� 5� �! ��� 6/ 25 #� 82 =� � 0* 7* 9� �* C� �/ 0� 2* #* 6� 8/ �� � � ��� �� �� Y ?% .F . �5 �: �� �7 �5 �� �2 5�� ��6 *5 /3 � 0* 6� 8� 7� *I /# �# *� 8* �: �6 *5 *= *� Sr ed st va pl an ir an a �5 #* 5� 7� 8� 3 � 0* <5 �5� �� =� ��< * F� .� +� ?� �* �* B� 8* �: �2 5� 8� D� ;� ��� 07 #* 6� 8* �� �� �; �6 �: �n ija =# /5 �7 �� 5: *6 *� :# �3 *� �5 #* 5� 7� 8�� /: #* �� 8* �8 *� �5 :* 6� 3 � ��: �* �� �� 3 *� =� 8�� D� �" �5� �/ #* 9� �� �/ �2 =� *6 /� 2* �� *I �D �3 � �� #� :2 =� 3 �6 �# �= 5�� *3 * :D �� *! �7 #* 6! �= *� 5� �! ��� 6/ 25 #� 82 =� � 0* 7* 9� �* C� �/ 0� 2* #* 6� 8/ �� � � ��� �� �� Y K on tin ui ra na *= 5�� �� 25 � 20 21 . �5 �: �� �� "/ ;� *D �� �2 5i or g* �� 0� #* �� 3 �2 �2 5� 3 �3 � :# �= /: �8* �8 *� ��= �� *C �� � 6� 2: �0 �B �8� �� 5: *6 * F� .� +� ,� � 2: �2 5* �� 8* �8 �� =* :* B� 5� 5* �0 *� *6 �= �* 5� �� :# �= /: �8* �8 �� ��0 "# �� 8* �* �8 �� #/ 6� �C =� 7� ��� �6 /2 5# �82 =� 7� �5 :* 6* � � /6 �� B� ��� �� 6/ 25 #� 82 =� �0 *7 *9 �� *C ��/ 0� 2* #* 6� 8/ �� � � ��� �� �� Y K on tin ui ra na *= 5�� �� 2t 20 21 . � #� 8�� �� #2 5* ��� 6/ 25 #� 82 =� ;� �� #/ 6� �C =� ;� :� 7� �* � �" /; �* D� �� ;� �# 7* �� 0� #* �� 3 � 2� 25 �3 �3 � �+ 4 42 �� B# �# @# 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( F� .� F� .� �� &� �& � "� $� %� �& � � � & �� �� �� � �� � �� �� � '� � F� .� F� .� � �* �5 �A �B �# *� 8� �5� #� 5* �0 *7 *9 �� 8* �� 6� :� �8� :# �� #� 6� �� dj el at no st i n a p� 6# /C 8�3 *� 76 8� �8� ��0 #* I� �� /5 8� B* 8�= #� 0� /2 :� 25 *� �8* �8 �� �6 7� �* #* 8/ D� 7� 2� 25 �3 *� :# *D �� 8* ��� =� �5 #� �� �� �� Y! �� � �� �* �* !�� � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �A �� �# *� �" #� 8�� �� �� �C �� *� po 6# /C 8* �� "/ ;� *D �� �; � 3 �� �5� #� �7 �3 F� .� F� ?� � C� 25 �� �* �8 �� 2� =5 �# *� �� 6* �/ ��0 #* 6� �* 7# �� =� ��< �� 7� :# �7 #* 3 *� �� �� !�= *� �6 �8� �* ��� 5� 7# *� �� 7� 2� 25 �3 *� 0* � /: #* �� 8* �8 �� 0� 3 �8� <5 �3 !�2 *� �* 7� *2 =� 3 �� *� 0* <5 �5/ � vo da �� �� Y! �� � �� �* �* !�� � �� �* 6# *� 20 11 . � �9 /2 �= 5� #2 =� ��0 �8 �< 5* �* �8 �� F� .� F� ,� �# �3 8� �* �� *C �� *� 6� "# �� :� �8� :# �� #� 6� �� :# *= 2� �= #� 0� re al iz ir an je * =B �� �� ;� :� *� �� *� ��� �6 �C *� /� =� 8� �2 /� /= �8/ C� �� �3 8� #� �= �8 �� 2� �� 6� �2 �� �* �� 6# I� �� � =� #� <5 �� 8� �9 /" #� �* ��� 0* <5 �5� �; �2 #� 62 5* �* � �* 6* �� �6 �# *B �8� �� �� !�� � �� Y� – 2* #* 6� 8* �2 �= 5� #* �Q �� 6� :# �� #� 6� x� �� po ljo pr iv re de 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� #� �6 �C �� �3 �9 /2 �= 5� #2 =� � �0 �8 �< 5* �* �8 �� �� 5� =/ �#� *� �0 �# *� 8* � �+ 4 42 �� B# �# B# 3 20 .0 00 ,0 0 F� .� '� .� �� &� �& � "� $� %� �& � � �� �� � '� � � �" �� �� " � �� �� �� &� �& � #� � �� � F� .� '� .� � C� 25 �� �* �8 �� /� 6� �� <� �8 /� </ 3 2= � p ri vr ed ni h �2 �� �* �= *� �: �* �2 =� ;� 6� =/ 3 �� *5 *� =� 8�� /� 2� "� �2 *6 #I �� �� �* C� �� =� #� <5 �� 8* �< /3 2= �; �#� 2/ #2 *& :# �2 5� #* �� *� :� 6# /C 8�3 *� 76 8� �: �2 5� 8�� 0* 8� 6� �C =� ��� 5� #� 2� =� #� 2� �= *� �� 6* ��� �# 7* �* �= �8 ��7 *0 6/ 8/ �< /3 *3 *� �� �� Y! �� *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *! �� � �� �* �* !�� � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �# �7 �� 6� �* I� D� ; </ 3 2= � pr iv re dn ih o sn ov a, F� .� '� ?� �# �� �9 �� 8� �3 /� 5�6 �2 B� :� �� *# �� ;� �2 5# *I �� *� 8* �#* 6� � /5 �# 9� �* �8 *� /5 8� B* 8* �� �0 *� �; �0 *� /: #* �� 8* �8 �� </ 3 *3 *� �* �= �* ��5 *5 �� �� = �* �5 �5* 5�� �� �# �I �3 �� �6 *� �� �� Y! �� *6 �� I� *� =* �5 �� *� �* � 3 �� �2 5* #2 5� *� � � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =a o =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � #� 8�: #� �� 6� �� ;� �2 5# *I �� *� 8* �� *� �� /� 5� 3 / � �+ 4 42 �� B# �# F# 2 50 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( F� .� $� /" $� � �& � '� '� �� � "� � �� �� �� &� �& �: � % �� &� � �� �� � �� �� � �� � � � "� � �' �� &� �' � �� �� � '� �� � �� �� F� .� $� .� �� =# �5 *� 8� ��� #� *� �0 ir an je p ilo t :# �8 �= *5 *� 2 B� �8� 3 � /5 �# 9� �* �8 *� :# �; �* 5�8 �� �; �5� ;� �� �7 �8* �0 *� 3 *� 8* � na se lja �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� , u z 2* #* 6� 8/ �� :D �� *! �� �6 �# *� �� �A� �6 �0 *� 0* <5 �5/ �� =� ��< * 20 12 . �/ "� �B �# *� 8� �#� 0/ �5* 5* �: ��� 5 :# �8 �= �* (5 *� F� .� $� ?� �0 #* 6* �2 3 8� #� �B *! �6 �A �� �# *� 8� �� �# 3 ��� ��0 7# *6 �8 *� =* �* ��0 *B �� �� ;� 2� 25 �3 *� ��: �2 5# �8 �� 8* �0 *� 5# �5 3 *� � �5 :* 6� �; �� �6 *� 0* �� =� �? Fc �2 5* �� �� �= *� =� 8�� I� �� �/ � �* 2� �8� 3 *� 6� �? �% %% �2 5* �� �� �= * � *� 5� �� ��� �: D� �� �/ 0� 2* #* 6� 8/ �2 *� �� �� Y! �� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* 8�� �2 5� :� �/ ��# �* ��z ir an ja ��" #� 8/ �� "/ ;� *D �� �; �2 5* �� �� �= * � =/ :� �W �, ,O �% %% � �5 *� �� �� =* � �+ 4 42 �� B# �# G# 1 86 .1 50 .0 00 ,0 0 F� .� O� .� �� &� �& � "� $� %� �& � ' � +� �7 �& � F� .� O� .� �2 5# *I �� *� 8* �/ 58� B* 8* �0 *7 *9 �� 8* �� 6� 2� �; �� #2 5* � 2* �" #* D* 8* � �� �� Y! �� � �! � / 0� 2* #* 6� 8/ �2 *� �� �� ��� �� � � 20 12 . i u =� �5 �� /� 5� 5/ � 20 12 2 02 1. "8 *� �8� �� �#� 0/ �5* 5�� 2: �B �A �C �� ;� �2 5# *I �� *� 8* �/ 0� :� =* 0* 5� �8� � 3 �� �5� #� �7 * F� .� O� ?� � *0 #* 6* �: #� B� 6/ #* �/ �: �2 5/ := /� �0 6* �* �8 *� �= �� �� 2= �; � 6� 0� �� *� /0 �� 2� 7/ #* �8 �� /C �< D* �: #� 62 5* �� �= *� 2� =5 �# *� �� 6* �= #� 0� �A �= *2 �� ��0 6* �* �j e vo dn ih s ag la sn os ti za #� =� �2 5# /� #* �8 � :� 25 �8 �D �; ��� �0 7# *6 �8 /� �� �� ;� 2* �" #* D* 8� �B * �� �� Y! �� � �! / 0� 2* #* 6� 8/ �2 *� �� �� ��� �� � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � #� 8�� 06 *5 �; �� =� ��� 2= �; �6 �0 �� �* � &� �6 �� ;� *= *5 * � �+ 4 42 �� B# �# "# 2 20 .0 00 ,0 0 F� .� @� 4 '� ' �� �� &� �& � "� #� �7 �� �� � �� 5& � � '� �� � ' � Z oV o m ; < �= F� .� @� .� � 2: �2 5* �� 8* �8 �! �5� ;� �C =� ��� *6 3 �� �2 5# *5 �� �� !�0 �� *� 2* �� 5* #� �� 0* <5 �5� ��0 �� #� <5 *� �� 6� �0 *� :� D� �8* �� �; ��� �� =* �� �; �� �6 �� �6 *� C� 8�� =* :* B� 5� 5�: #� �* 0� �. %� 3 ,& 6* �� � :D �� �! �7 #* 6� �� !�= *� 5� �� !�� � �� Y, � � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � #� 8�� "/ ;� *D �� �; �� �6 �� �6 *� i0 �8 �< 5* �* �8 �� �* �7 �6 �< �8 �3 � ni vo u F� .� @� ?� �0 #* 6* �5� ;� �C =� ;� :� 6� �7 *� 5� �6 �� �< �� 8� �� 6� /= *� �� :# �7 �* <� �8 /� :� 6# /C 8* �� *3 8� �8 �� �7 �0 *< 5�5 ��� =� �� 3 2= �� �* I� �; �* =� *5 �C �� ;� �# 25 *� /� 2= �* 6/ �2 *� *= 5/ �� �� 3 � �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* �* �8 �� �* �7 �6 �< �8 �3 � �� �� /� �� "# �8 /� 0* <5 �D �� �; � :� 6# /C 8* � ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. :# �: �2 �3 *� T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( F� .� @� ,� �0 #* 6* �5� ;� �C =� ;� :� 6� �7 *, 5� �6 �� �< �� 8� �� 6� /= *� �� :# �7 �* <� �8 /� :� 6# /C 8* �� *3 8� �8 �� �; �2 :� #5 /� ��# �= #� *B �8� � �* �� �6 *3 * �� �� Y! ��� � � !�� � �! �� � �� !�� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* �* �8 �� �* �7 �6 �< �8 �3 � �� �� /� 2* �� B8 �� �3 �2 5* �8 * F� .� @� +� �0 #* 6* �5� ;� �C =� ;� :� 6� �7 *, 5� �6 �� �< �� 8� �� 6� /= *� �� :# �7 �* <� �8 /� :� 6# /C 8* �� 28 �5 �8� �� ;� �* �� /5 #� 8� �5 �� i �6 7� �* #* 8/ D� 3 �: #� 7# *3 �3 �3 �� �5� #� �7 *� �� �� Y 2 �= 5� #�m �� 6� :# �� #� 6� m� �� po ljo pr iv re de 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 J �6 �< �8 �� �0 �8 �< 5* �* �8 �� 2* � "# �8 �3 �: �6 #/ C8 *� �s je tlj iv ih n a nu tr ije nt e F� .� @� F� �0 #* 6* �5� ;� �C =� ;� :� 6� �7 *, 5� �6 �� �< �� 8� �� 6� /= *� �� :# �7 �* <� �8 /� 0* <5 �D �� �; �: �6 #/ C8 *� �� 0* �� ;� 0* �2 5* �� <5 *� *= �* 5�C �� ;� ��: �� /* =� *5 �C �� ;� "� �8� �; ��� I� �� 5�� 82 =� ;� vr st a �� �� Y! ��� � �! �� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* �* �8 �� �* �7 �6 �< �8 �3 � �� �� /� �� "# �8 /� 0* <5 �D �� �; � :� 6# /C 8* F� .� @� '� U sp os ta vl ja nj e ba ze p od at a= *� �� 25 *5 /2 /� �� 6� �; �5� 8� �* � p� �# <� �2 =� ;� ��: �6 0� 3 �� ;� �� 6* �: �� �� 6� �3 � :� 6# /C 8�3 *� ��� 8� 7� �* ��� 5� 7# *B �8* �/ �� �� �� �� Y! ��� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* �* �8 �� �* �7 �6 �< �8 �3 � ni vo u � �+ 4 42 �� B# �# !# 37 .6 85 .0 00 ,0 0 U ku pn o 5. 9 52 .6 90 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 6 � � ^� �� � �� � �� � � � 6. 1. Sm an je nj e ri zi ka p ri e ks tr em ni m h id ro lo šk im po ja va m a � � � � 6. 1. 1. � +� � � � ' �� �( �&� � ' � &� 7� �, �� �" $� � �& � � �* �� �� &� ' �' �� � � "� #� ��� �� � �� � + &� �� �� � (� �&� � � �7 �� &� ' �� �� �� ' �$ �� � '� � + �� �� � �� �� � � � � � 6. 1. 1. 1. � �= �� 25 #/ �# *� 8� : �2 5� 8� D� ;� �" 8� =* 5* �0 *< 5�5 �� �6 � :� :� *� *� 6� �: �5 #� "� �7 �� �� �* �0 *< 5�5 �� =� 8�� �6 7� �* #* � 0� *C *8 /� "# *� 8� �� 7� :# �2 5� #* ��� �" �3 /� <5 �5 �� =� 8* �" �� 3 �7 �* �� *2 5* 5�� �� �� 5/ *� �� 3 �: �: �* �� 3 �� �� �= �3 � �� 6* 3 *� �6 #� 9� �� 7� #* �7 *� :� 8* �� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �� #� �6 �C �� ��0 �8 �< 5* 8�� �� 25 *� 8/ � �" 8� =* 5* �0 *� 0* <5 �5/ �� 6� �� 6* 6. 1. 1. 2. �0 7# *6 �8 *� 0* <5 �5� �; �� "8 �= *5 *� �6 �� �� �= �; �� �6 *� �* � /7 #� I� �� 3 �: �6 #/ C8 �3 *� :� �: #� �# �5� 5�3 * 6. 1. 1. 3. 2� 7/ #* �8 �� A/ �= B� �� *� �� 25 ��: �2 5� 8� D� ;� 0* <5 �5� �; � �" 8� =* 5* �� 6� <5 �5 �� 7� 68 �� �� *� 8* �� �6 * '� .� .� +� �� 6# <= *� :� *� �# *� 8/ ��� A� #3 �# *� 8/ �Q �� <� �* 3 8� �2 =� ;� �� 6� �; �2 �2 5� 3 *x �5 *3 �� 76 8� �2 �� �A �= 5�� 5�; �� "8 �= *5 *� 3 *� �A �2 5�# *8 /� �* �< �# �3 �: #� 25 �# /� ��� �D �3 �" #� 8/ � 0� *C *8 �� ;� :# �� #� 6� �; ��� 6# /7 �; �� "8 �= *5 *( !�/ 0� :# �� �2 5� �� /� 2* #* 6� 8/ �2 *� 2� =5 �# �3 *� �� �# 7� 5�= �! � po ljo pr iv re de i pr os to rn og p la ni ra nj a �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � 2� �8 �� ��: �* �� �� �� �A� #3 �# *� 8/ � �� <� �* 3 8� �2 =� ;� �� 6� �; �2 �2 5� 3 *� 2* �0 *< 5�5 �3 �� 6� �� ��= �; �� �6 *� =* �� 8� 6� �3 �� 6� �* 3 8� �* '� .� .� F� � �� #6 �� �# *� �� 68 �� �� *� 8� �2 �= 5� #* �� �6 *� �� po ljo pr iv re de ra di re vi ta liz ir an ja : �2 5� 8� D� ;� 3 �� �� #* B� �� �; �2 �2 5� 3 *� 5� �� 3 �7 /D *� *� 8� �� 8�; �� �7 � #* 0� �8 *� /� 2= �* 6/ �2 *� :� *� �� �3 *� ��: �5 #� "* 3 *� :� �8� :# �� #� 6� �; �: �5 #� <* C* ��� :� 5# �" *3 *� 0* <5 �5� �n as el ja �6 �� �7 *5 �� �� ;� /5 �B *8 *� /� /5 #* <� 8�; �� �6 * �� �� Y! �= *� 5� �� !�� :D �� �� ��� 25 *� �� =� #� 2� �B ��0 �3 �8� <5 * �� #� �6 �C �� ��0 �8 �< 5* 8�� �� 25 �: �� /� #� �� 5* ��0 �# *� 8* �: �2 5� 8� D� ;� 3 �� �� #* B� �� �; �2 �2 5� 3 * � �+ 4 42 �� F# �# �# 5 35 .5 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 6. 1. 2. /" �� � � � #� �& � 1 �� � �� " � "� #� ��� #� �� � $ & �� � �� &� � � 6. 1. 2. 1 �0 #* 6* ��� :# �� �9 �� 8� �� :� #* 5�� �� ;� :� *� �� *� �6 "# *� �� �6 � po pl av a i l ed a �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� na d� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � f� 6� #* �� *� ��= *� 5� �* �� �� /: #* �� �B �� ��� �� 0* <5 �5� !�� � � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /i ra na *= 5�� �� 25 �� #� �6 �C �� ��0 �8 �< 5* 8�� �� 25 �: �� /� :# �� �9 �� 8* �� :� #* 5�� �� ;� :� *� �� * 6. 1. 2. 2. �0 #* 6* �: #� ��3 �� *# �� �: #� B8 �� �� :� :� *� �� 7� #� 0� =* !� 3 *: *� �: *2 �� 25 ��� �3 *: *� #� 0� =* �� 6� :� :� *� *! �5� ��0 ra da �� *� �� *� /: #* �� 8* �8 *� :� :� *� �� 3 �#� 0� =� 3 W? O@ �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *n � *: �� ��� �* �� �� ��0 #* 9� �� !� pr ez en tir an i i u sv oj en i �# �� �3 �� *# �* �: #� B8 �� *� :� :� *� �� 7� #� 0� =* 20 13 . � *: �� �: *2 �� 25 ��� �#� 0� =* �� 6� :� :� *� * ?% .F � �� *� �� ��/ :# *� �8* �8 *� :� :� *� �� 3 �#� 0� =� 3 ?% .$ � � �� �0 �8* �� �* �� �* �/ :# *� �8* �8 *� :� :� *� �� 3 �#� 0� =� 3 �? %? ,� ( 6. 1. 2. 3. U sp os ta vl ja nj e "* 0� �: �6 *5 *= *� �/ �� =� �# /� in f� #3 *B �� �� 7� 2� 25 �3 *� �� 6* �– �� � (�� �A� �= 2� "� �� �7 � 2� 25 �3 *� 3 �� �5� #� �7 *� /� B� �8/ �6 �2 5* �� 8* �8 *� :� 6* 5* =* �� � �� 6� 25 *8 �3 *! �: #� 5je B* 8�3 *� ��: *6 *� �� *3 *� � U sp o2 5* �� 8* �8 �� 3 �6 �� *� :# �7 �� 0� �: #� 58� B* 8* ��� /: #* �� 8* �8 *� *= /3 /� *B �8* 3 *� � �A �� �# *� 8� �� *C �� *� �" *� 8� <5 *� *� 8* ��� /0 "/ �8 �� *� 8* � �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � � �!� �� �� �� �� =5 #� :# �� #� 6* �� �� �6 �6 �� �* #* 8� �� !�� �� ��� �� =5 #� :# �� #� 6* �� � � � � 6� 6� �� �2 5* #!� �� � � 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* 8�� �� 25 *� 8/ �2 �2 5� 3 *� 3 �� �5� #� �7 *� ��0 #* 9� �� �/ :/ 5� � �" *� 8� <5 *� *� 8* ��� /0 "/ �8 �� *� 8* � '� .� ?� +� � �� #6 �� �# *� 8� �#* 6* �2 :� B� 8* ��2 5�C =� ;� 2� /I "� � �3 �5 �� #� �� <= �! �= �# �2 �� =* �* =/ 3 /� *B �8* !�: #� 25 �# �� ;� :� *� �# *! �2 �/ I" ��0 *� 0* <5 �5/ ��� 2: *< *� *� 8� ��8 /6 �( !�= *� ��� 8� 6� �� B* ��� =* �� �� /: #* �� !�: �� 8� :# �� #� 6� �= *! �� =� �� 7* !� </ 3 *# *! �� �� �* 6� �� ;� �# 7* �� 0* B� 8* !�: #� 6/ 0� 5� �= *! � 7# *9 *� *� ��3 �6 �8* � �� �� Y! � � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � � �!� =a nt on i, o: D� �� ��� Bi vi ln a 0* <5 �5* 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 �0 �8 �< 5* 8� o st an ju i st ep en u =� �# 6� �� #* �8 * pr i u pr av lja nj u �� 6* 3 *� �* �: �5 �� B� 8* �� �� ug #� I� �� 3 �: �6 #/ C8 �3 * � �+ 4 42 �� F# �# ># 60 .5 00 .0 00 ,0 0 ?O @ O d# �6 "* �� �� #2 5* 3 *� ��2 *6 #I *8 /� :� *� �� *� 0* <5 �5� �� 6� <5 �5 �� 7� 68 �� �� *� 8* �� �6 *� ��� ��� �� �� �� �� �6 �# *B �8� �� �� !�" #�? '& %@ �� 6� .F �+ �? %% @� ( ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 6. 1. 3. .� �� &� �& � �� " �&� 6. 1. 3. 1. �0 #* 6* �� #� 7# *3 *� 0* <5 �5� �� 6� �# �0 �8� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �� � !�� � �� 20 12 . �0 #* 9� �* �� 5# *5 �7 �8* ��� �# �7 #* 3 � 0* <5 �5� �� 6� �# �0 �8� ��� 0� 8� <5 *8 ��� � pr ot iv er oz io �� 3 �3 8� #* 3 *� �� 2* �* B� 8�� <5 �5 *� �6 �� #� 0� 8� 6. 1. 3. 2. �# �� �9 �� 8� �� :D �; �: #� 5�� �# �0 �� �� ;� 3 8� #* !�< 5� � :� 6# *0 /3 �8� �* W�� �7 �2 �* 5�� �� �3 8� #� k�� �� �� #* �8 �� =* #* 5� � �# �0 �8� k�: #* D� �8 �� �# �0 �� �� ;� :# �B �2 *k �� 6/ =* B� 8/ � 25 *� �� �� <5 �* k�� �5 �7 #� #* �8 �� :# �" �� 3 *5 �= �� 0* <5 �5� �� 6� er oz ije u p r� 25 �# �� �: �* �� �� ��� </ 3 2= �� �2 �� �� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 6. 1. 3. 3. �* �* B� 8* �< 5� 5* �� 6� �# �0 �8� �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� !� �* 6� �I �* �= *� 5� �* �� *� 3 �� �2 5* #2 5� *! � �: D� �� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� 25 � �+ 4 42 �� F# �# ?# 23 .0 00 .0 00 ,0 0 6. 1. 4. 4 '� ' �� �� &� �& �1 � $� �� � "� + � +� � � ��� ' �# � '� .� +� .� � =� 8/ C� �8 �� /� *= 5�� �� 25 ��� � � �0 *� �� 0* �� �6 �2 5* 5* =� vo de �� �� Y! �� � �� �* �* ��� � � �� �* 6# *� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� /� #* �* � *= 5�� �� st �� *� �� ��* =5 �� �� 25 ��: #� � 2� 5/ *B �8* 3 *� �� 6� 25 *5 =* �� �6 *� /# *9 �� ��� �: �� �2 �� �/ � /C �2 5� �� *� 8* �6 �= 5� #* � /: #* �� 8* �8 *� �� 6* 3 * � �+ 4 42 �� F# �# @# 1 .5 00 .0 00 ,0 0 ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. T ab el a 5. 1. P la n re al iz ir an ja m je ra z a do st iz an je c ilj ev a up ra vl ja nj a vo da m a R . b ro j � ��8 �� ��� �3 8� #� �: �� �" �* 25 �3 * O 67 �� �# �� ��� 25 �5/ B� 8� �0 *� :# �� �9 �� 8� 3 8� #* �� *� �# *� ��# �= � re al iz ir an ja 3 8� #* �* #* 3 �5 #� �0 *� �B 8� �/ �/ 2: 8� <� �2 5�� :# �� �9 �� 8* �3 8� #* �� 5# �" �* � /� *7 *� 8* ��� � ( 6. 1. 5. 1 �� �� �( �&� � '� �� � � '� " � '� �5 �& � �� �' �� 9 � �� #� �& � ��� � �� ��� �� &� + �� �� '� .� F� .� �0 #* 6* �: �# �� 6� C� �; �� 5/ 6� 8* �2 5* �8 *� ��2 5* "� �� �2 5�� :� 25 �8 �D �; �� "8 �= *5 *� =� 8�� 2/ �/ �A/ �= B� 8�! �= *� ��� /� �0 #* 6� � �5 /6 �8* �/ 58� B* 8* �: �* �� �7 �� *� * �: #� 3 *# �� 7� �� s� =/ �6 *# �� 7( � *� �8/ 6� ��� 3 *5 �# �8* �� *� 6� "# *� �* � :� *� �� 3 �: �6 #/ C8 /� �� � � �!� �� *2 �� B� !�= �# �2 �� B� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� *= 5iv no st �0 �8 �< 5* 8�� �� :# �� �9 �� 8/ p ro pi sa '� .� F� ?� �0 #* 6* �� 5/ 6� 8* �#* �� 7� /: �0 �# *� *� 8* ��8 /6 ��� *� �: *2 �� 25 � od p la vn og v al a, o dn os no p op la ve , i ns ta lir an je */ 5� 3 *5 2= �; �3 8� #� �; �2 5* �� B* ��� 6� 8* �� 8�� *C *� �� 6� 25 *8 *� �* �2 �� 3 �� �D �3 �� �6 �5 �B �3 *� ��� �0 �� 6� �� �6 �" #* �* �� � � �!� �� *2 �� B� !�= �# �2 �� B� 20 10 2 02 1 =* �� =� �5 �� *= 5�� �� 25 � �+ 4 42 �� F# �# B# 5 00 .0 00 ,0 0 U ku pn o 6. 6 21 .0 00 .0 00 ,0 0 SV E U K U P N O : 2 .7 60 .6 95 .0 00 ,0 0 � �' &� � & �� Z� �' 9� ` �� �� Y �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� :� �8� :# �� #� 6� !�� �6 �: #� �# �6 �� ��< /3 *# 25 �* y y y �A 3 :� 2� go v. ba �� � �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� �= �� �< *� ��5 /# �0 3 * y y y �A 3 �� 5�7 �� �" * �� �� �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� :# �2 5� #� �7 �/ #� 9� �8 * y y y �A 3 :/ �7 �� �" * �� �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� �" #* 0� �* �8 *� ��� */ =� y y y �A 3 �� �7 �� �" * �� � �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� 06 #* �2 5� * y y y �A 3 0� 7� �� "* �� �� �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� :# �3 �5 *� ��= �3 /� �= *B �8* y y y �A 3 :� =� 7� �� "* �� � � � �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� �� �# 7� 8� !�# /6 *# 25 �* ��� �� 6/ 25 #� 8� y y y �A 3 �# ��7 �� �" * �� � �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� A� �* �2 �8* y y y �A 3 A�7 �� �" * �� � �� 6� #* �� �� 3 �� �2 5* #2 5� �� :# *� 6� y y y �A 3 :� 7� �� "* �� � � �� 6� #* �� ��; �6 #� 3 �5 �� #� �� <= ��0 *� �6 �� *# *8 �� � y y y �A; 3 0" �; �" * � � �� �* �* � 7� �B �8* �0 *� �� 6� �� :� 6# /C 8� �#� 8� =� �� *� �! �� *# *8 �� � y y y �� �6 *� "* � � �� �* 6# *� � 7� �B �8* �0 *� �� 6� �� :� 6# /C 8� �� *6 #* �2 =� 7� 3 �# *! �� �2 5* # y y y �8* 6# *� �" * M in is ta r �� 6� #* �� ��3 �� �2 5* #�: �� 8� :# �� #� 6� !�� �6 �: #� �# �6 �� ��< /3 *# 25 �* ������J������������ ���� ������ ��������� � ���������J �� � F����� ���������������������� ����� ������������������� ���� ��� F�.���� ������������� � ? April 2010. bos. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 290 bos. 5.2. Pregled potrebnih ulaganja - Cijene provo enja planiranih mjera Cijene provo enja planiranih mjera su, u prethodnoj Tabeli 5.1., prikazane po osnovnim oblastima djelovanja sektora voda: korištenje, zaštita i zaštita od voda, te pravni i ekonomski okvir djelovanja, i osnaženje institucionalnog okvira upravljanja vodama. Ukupna suma sredstava potrebnih za ostvarenje zacrtanih ciljeva upravljanja vodama za naredni planski period Strategije od 12 godina iznosi: 2.760.695.000 KM290. Po oblastima djelovanja sektora upravljanja vodama, ova sredstva iznose: (i) korištenje voda: 1.166.000.000 KM; (ii) zaštita voda: 952.690.000 KM; (iii) zaštita od voda: 621.000.000 KM, te za provo enje mjera u cilju institucionalnog organiziranja i oja avanja sektora voda u Federaciji BiH: 11.200.000 KM. Za provo enje mjera definiranih pravnim i ekonomskim okvirom djelovanja za navedeni period bit e potrebno 4.025.000 KM, odnosno 5.780.000 KM. 5.2.1. Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja Aktivnosti planirane strateškim ciljevima: (i) Pravna i institucionalna reforma sektora voda, koja proizilazi iz potrebe za prilago avanjem novim društvenim uvjetima, uz prilago avanje zahtjevima EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja BiH EU, (ii) Adekvatna integracija oblasti upravljanja vodama u ekonomski sistem kao cjelinu, uz ve u zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu upravljanja vodama, (iii) Poboljšanje efikasnosti, unapre enje transparentnosti i pove anje odgovornosti u upravljanju vodama, (iv) Osiguranje finansijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sistema cijena vodnih usluga uz postepeno uvo enje ekonomske cijene vode, iziskuju materijalna sredstva u iznosu od 9.805.000 KM. Za ostvarenje strateškog cilja za institucionalni okvir djelovanja: Efikasna institucionalna organizacija i administracija, sposobna za provo enje procesa pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda, bit e potrebno 11.200.000 KM. 5.2.2. Korištenje voda Ostvarenje dvaju strateških ciljeva ove oblasti: (i) Pove anje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja, (ii) Osiguranje uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima iji razvoj ovisi od interesa tržišta, iziskuje investiranje od 1,166 milijardi KM, što za planirano pove anje broja stanovnika u obuhvatima sistema javnog vodosnabdijevanja, za oko 883.000, daje vrijednost jedini ne investicije od 1.320 KM/st. 5.2.3. Zaštita voda Za ovu oblast planirano je dostizanje strateškog cilja: (i) Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvati ne flore i faune i potreba korisnika voda, za šta su potrebna ukupna sredstva od 952,69 miliona KM. U odnosu na prognozirani broj stanovnika koji e se na i u obuhvatu proširenih kanalizacionih i sistema za tretman otpadnih voda (1.577.500), dobivena jedini na investiciona vrijednost je 604 KM/st. 290 Troškovi održavanja postoje ih i objekata planiranih Strategijom su ura unati u navedenu investicionu vrijednost za oblast zaštita od voda, dok se za oblasti korištenja i zaštite voda ovi troškovi planiraju pokriti cijenama usluga. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 291 bos. 5.2.4. Zaštita od voda Dostizanje strateškog cilja: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, uz provo enje mjera radi ostvarenja operativnih ciljeva: (i) Obnova i sanacija postoje ih, te izgradnja i održavanje sistema zaštitnih vodnih objekata u cilju pove anja stepena sigurnosti odbrane od poplava; (ii) Izrada i donošenje Planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda; (iii) Smanjenje erozije; (iv) Uspostavljanje programa za borbu protiv suše, (v) Prevencija i spremnost za slu aj katastrofe rušenja ili prelivanja brana, podrazumijeva investiciona ulaganja od 621 miliona KM. 5.2.5. Dinamika investiranja u planskom periodu Strategije Dinamika investiranja u planskom periodu Strategije od 12 godina je ura ena na osnovu planiranih rokova za realiziranje pojedinih mjera koji su, umnogome, pod utjecajem procesa pridruživanja EU i zahtjevima prihva enog SSP-a Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Planski period Strategije je, u ovom slu aju, podijeljen na tri etverogodišnja perioda, u kojima se planira provo enje investicionih mjera: 2010.-2014., 2014.-2018. i 2018.-2022. god. Po navedenim periodima je potrebno realizirati slijede a sredstva: 2010.-2014. g. 641.284.000 KM 23% 2014.-2018. g. 1.019.763.500 KM 37% 2018.-2022. g. 1.099.647.500 KM 40% Ukupno: 2.760.695.000 KM 100% Kao što se vidi, u prvom kvartalnom periodu je potrebno realizirati oko 23% sredstava, odnosno to je period u kojem je potrebno ostvariti ve inu mjera iz pravnog i institucionalnog okvira djelovanja, kao i odre eni dio mjera iz oblasti korištenja, zaštite i zaštite od voda koje podrazumijevaju provo enje istražnih radova i izrade investicione-tehni ke dokumentacije. Naredna dva kvartalna perioda podrazumijevaju potpuno dostizanje zacrtanih ciljeva iz oblasti korištenja, zaštite i zaštite od voda, što e iziskivati zna ajnije investicije od 37, odnosno 40% od ukupnih. Ilustrativna dinamika investiranja u planskom periodu Strategije je prikazana na Slici 5.2.1. �� �= *� F� ?� .. W �� *3 �= *� �� �� 25 �# *� 8* �/ �: �* �2 =� 3 �: �# �� 6/ �� 5# *5 �7 �8� �/ :# *� �8* �8 *� �� 6* 3 *� �� �� Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 292 bos. 1. 80 0, 00 1. 70 0, 00 1. 60 0, 00 1. 50 0, 00 1. 40 0, 00 1. 30 0, 00 1. 20 0, 00 1. 10 0, 00 1. 00 0, 00 90 0, 00 80 0, 00 70 0, 00 60 0, 00 50 0, 00 40 0, 00 30 0, 00 20 0, 00 10 0, 00 20 10 . 20 14 . g . 47 .1 50 .0 00 20 10 . 20 18 . g . 20 10 . 20 22 . g . 2. 76 0. 69 5. 00 0 20 10 . 20 14 . g . ( K M /g od .) 20 14 . 20 18 . g . ( K M /g od .) 20 18 . 20 22 . g . ( K M /g od .) 11 .7 87 .5 00 3 8. 56 8. 75 0 89 .9 93 .7 50 10 9. 96 4. 75 0 16 4. 94 7. 12 5 27 4. 91 1. 87 5 (K M /g od .) 16 0. 32 1. 00 0 25 4. 94 0. 87 5 27 4. 91 1. 87 5 (K M )/ 4 go d. 64 1. 28 4. 00 0 1. 01 9. 76 3. 50 0 1. 09 9. 64 7. 50 0 (K M ) G od iš nj e in ve st ic ij e po p la ns ki m p er io di m a: D in am ik a in ve st ir an ja u p la ns ko m p er io du S tr at eg ij e up ra vl ja nj a vo da m a F B iH Investiciona vrijednost u 1 000 000 KM U ku pn o: 2. 76 0. 69 5. 00 0 51 4. 25 0. 00 0 Pl an . m je re z a pe ri od 2 01 0. 2 01 4. g . Pl an . m je re z a pe ri od 2 01 0. 2 01 8. g . Pl an . m je re z a pe ri od 2 01 0. 2 02 2. g . U ku pn o pl an ir an o (K M ): 2. 19 9. 29 5. 00 0 Pl an ir an e in ve st ic ije (K M ) V ri je dn os ti in ve st ic ija p o (K M ) 2014. godina 2022 godina 2018. godina (K M /g od .) 64 1 28 4 00 0 K M 1 01 9 76 3 50 0 K M 1 09 9 64 7 50 0 K M 16 0 32 1 00 0 K M 25 4 94 0 87 5 K M 27 4 91 1 87 5 K M STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 293 bos. 5.2.6. Procjena mogu ih izvora i uvjeta finansiranja provo enja mjera radi ostvarenja ciljeva Strategije upravljanja vodama FBiH U Zakonu o vodama Federaciji BiH, u lanu 168., navode se izvori sredstava namijenjeni za obavljanje poslova i zadataka odre enih tim Zakonom, i to: (i) op a vodna naknade; (ii) posebne vodne naknade (PVN); (iii) prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra; (iv) budžeti Federacije, kantona, gradova i op ina; (v) kreditna sredstva; (vi) sredstava osigurana posebnim zakonom; (vii) donacije i ostala sredstva u skladu sa zakonom. Od ostalih sredstava, u skladu sa zakonom, koncesije po osnovu naknada za korištenje vodnih resursa e sigurno predstavljati vrlo važnu kategoriju.291 Prihod po osnovu koncesija se raspodjeljuje na op ine, kantone i Federaciju u odre enom omjeru.292 Ova sredstva se mogu usmjeravati i ka finansiranju projekata sektora voda za realiziranje ciljeva i zadataka koji su u nadležnosti op ina, kantona ili Federacije. Dodjela koncesija po BOT (Build-Operate-Transfer) modelu u sektoru voda podrazumijeva izgradnju, rekonstruiranje i finansiranje kompletnog objekta, ure aja ili postrojenja, njegovo korištenje i predaju nakon isteka ugovorenog roka. Osim BOT modela, u finansiranju projekata koji zahtijevaju dug period povrata sredstava i velike rizike u predvi anjima, mogu se koristiti i kombinirana finansiranja tzv. javno-privatno partnerstvo (PPP Public Private Partnership) koje podrazumijeva zajedni ko ulaganje i zajedni ki rizik javnog sektora i privatnog kapitala. Naravno, pored ovih, zna ajna sredstva za pokri e planiranih rashoda u oblasti upravljanja vodama predstavljaju prihodi ostvareni pružanjem usluga neposrednim korisnicima objekata za korištenje i zaštitu voda od zaga ivanja. Okvirni iznos op e vodne naknade na godišnjem nivou u Federaciji BiH iznosi oko 12,6 miliona KM. Za planski period Strategije od 12 godina, to iznosi oko 150 mil. KM. (Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 60 mil. KM; kantonalni budžeti - 45% ili 67,5 mil. KM i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 15% ili 22,5 mil. KM). Od ovog iznosa, realno raspoloživa sredstva za finansiranje iskazanih potreba u sektoru voda iznose cca 132 miliona KM, i to agencije za vode 42 mil. KM, kantonalni budžeti 67,5 mil. KM i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 22,5 mil. KM. (Umanjeni iznos od 18 mil. KM predstavlja troškove rada i poslovanja, te teku ih rezervi agencija za vode u iznosu od cca 30% ukupnih sredstava po osnovu vodnih naknada). Okvirni iznos posebnih vodnih naknada (PVN) u Federaciji BiH je 31.7 miliona KM, na godišnjem nivou. Za planski period Strategije od 12 godina, to iznosi oko 380 miliona KM, pod uvjetom 100% naplate293. Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 152 mil. KM; kantonalni budžeti - 45% ili 171 mil. KM; Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 15% ili 57 mil. KM). Realno raspoloživa sredstva 291 Zakoni kojima je ure ena oblast koncesija u BiH su: (i) Zakon o koncesijama BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 32/02); (ii) Zakon o koncesijama Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br. 40/02) i kantonalni zakoni o koncesijama. 292 Na 46. sjednici Vlade Federacije BiH, održane u Sarajevu, 21.2.2008., Vlada je obavezala Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da pristupi sporazumnim izmjenama ugovora o koncesijama, na na in da se prilagode obliku i sadržini ugovora propisanim Zakonom o koncesijama i Pravilima o odre ivanju naknada za koncesije. Privredna društva koja u svojoj djelatnosti koriste vodu, uklju uju i i ona koja koriste vodu za proizvodnju elektri ne energije obavezna su, prema mišljenju Vlade, u skladu sa Zakonom o koncesijama, zaklju iti ugovore o koncesijama, uz odre ivanje naknade za koncesiju što e ga prethodno definirati nadležno ministarstvo. Inicijativu za zaklju ivanje ovih ugovora treba da pokrene Komisija za koncesije iz nadležnosti FBiH. 293 Stepen naplate bi trebao da se zna ajno pove a izmjenom Zakona o Poreskoj upravi i preuzimanju nadležnosti od strane Poreske uprave za naplatu op e i PVN-a STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 294 bos. za finansiranje iskazanih potreba u oblasti upravljanja vodama, po ovom osnovu, iznose cca 335 miliona KM, i to agencije za vode 107 mil. KM; kantonalni budžeti 171 mil. KM; Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 57 mil. KM. (Umanjeni iznos od 45 mil. KM predstavlja troškove rada i poslovanja, te teku ih rezervi agencija za vode u iznosu od cca 30% ukupnih sredstava po osnovu vodnih naknada). U ukupnom iznosu od 467 miliona KM, realno raspoloživi iznos sredstava za pokri e rashoda predvi enih Strategijom, a prikupljenih po osnovu vodnih naknada u planskom periodu od 12 godina, raspore en je na slijede i na in: i. Agencije za vode 149 mil. KM; ii. Kantonalni budžeti 238,5 mil. KM; iii. Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 79,5 mil. KM. Korištenje prihoda po osnovu vodnih naknada regulirano je lanom 178. Zakona o vodama, gdje su ta no navedeni na ini na koje sredstva mogu koristiti agencije za vodna podru ja (prvenstveno za zaštitu od voda); kantonalni budžeti (vodosnabdijevanje, zaštita voda, i zaštita od voda); te Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH (prvenstveno za sufinansiranje infrastrukture za zaštitu voda od zna aja za FBiH). U nastavku se daje okvirna struktura sredstava za tri osnovne oblasti djelovanja sektora voda: korištenje, zaštitu i zaštitu od voda. Sredstva potrebna za oblast korištenje voda u ukupnom planiranom iznosu od 1.166.000.000 KM bila bi okvirno osigurana iz slijede ih izvora: KORIŠTENJE VODA Kantonalni budžeti 212.300.000 (18,2%) Po osnovu ostalih budžetskih prihoda Budžet Federacije BiH 133.500.000 (11,4%) Sredstava JKP-a 230.000.000 (19,7%) Op ine 40.200.000 (3,5%) Kroz budžete ili izdavanjem obveznica Me unarodne finans. institucije 550.000.000 (47,2%) Kreditna zaduženja i predpristupni fondovi EU UKUPNO: 1.166.000.000 Sredstva potrebna za zaštitu voda u ukupnom planiranom iznosu od 952.690.000 KM bila bi okvirno osigurana iz slijede ih izvora: ZAŠTITA VODA Kantonalni budžeti 88.490.000 (9,3%) Po osnovu prihoda od vodnih naknada Kantonalni budžeti 100.000.000 (10,5%) Po osnovu ostalih budžetskih prihoda Fond za zaštitu okoliša FBiH 79.500.000 (8,3%) Budžet Federacije BiH 150.000.000 (15,7%) Sredstva JKP-a 100.000.000 (10,5%) Op ine 60.000.000 (6,3%) Kroz budžete ili lokalne obveznice Me unarodne finans. institucije 374.700.000 (39,4%) Kreditna zaduženja i predpristupni fondovi EU UKUPNO: 952.690.000 STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 295 bos. Sredstva potrebna za zaštitu od voda u ukupnom planiranom iznosu od 621.000.000 KM bila bi okvirno osigurana iz slijede ih izvora: ZAŠTITA OD VODA Agencije za vodna podru ja 149.000.000 (24%) Po osnovu prihoda od vodnih naknada Kantonalni budžeti 150.000.000 (24,2%) Po osnovu prihoda od vodnih naknada Kantonalni budžeti 150.000.000 (24,2%) Po osnovu ostalih budžetskih prihoda Budžet Federacije BiH 100.000.000 (16,1%) Sredstva privatizacije 40.000.000 (6,4%) Op ine 32.000.000 (5,1%) Kroz budžete ili komunalne obveznice UKUPNO: 621.000.000 Rekapitulacija mogu ih izvora sredstava je data u narednoj tabeli: REKAPITULACIJA (KM) (%) 1 Kantonalni budžeti po osnovu prihoda od vodnih naknada 238.490.000 8,7 2 Kantonalni budžeti po osnovu ostalih budžetskih prihoda 462.300.000 16,9 3 Budžet Federacije BiH 383.500.000 14,0 4 Sredstva JKP-a 330.000.000 12,0 5 Op ine 132.200.000 4,8 6 Agencije za vodna podru ja 149.000.000 5,4 7 Sredstva privatizacije 40.000.000 1,5 8 Me unarodne finans. institucije 924.700.000 33,8 9 Fond za zaštitu okoliša FBiH 79.500.000 2,9 UKUPNO: 2.739.690.000 100,00 Tabela 5.2.6.1. Rekapitulacija mogu ih izvora sredstava za pokri e planiranih troškova provo enja mjera po SUV-u Federacije BiH po osnovnim oblastima djelovanja sektora voda (korištenje, zaštita i zaštita od voda)294 Ako bi se ukupno potrebna sredstva raspodijelila ravnomjerno na svih 12 godina planskog perioda, prosje no bi u svakoj godini trebalo da se osigura oko 230 M KM. Ali, Strategija nudi i druge opcije u pogledu dinamike investiranja, koja ne bi bila linearna. Ne može se dovoljno precizno navesti kolika su postoje a ukupna izdvajanja u vodnom sektoru na godišnjem nivou. Ovo, prvenstveno, zbog nemogu nosti uvida u kompletne podatke o izdvajanjima svih aktera u sektoru voda (uglavnom su raspoloživi podaci za agencije za vodna podru ja), kao i promjenljivih kreditnih zaduženja u razli itim godinama, što otežava izra unavanje neke karakteristi ne ili prosje ne veli ine ovih izdvajanja na godišnjem nivou. Ipak, cijeni se da e potrebna izdvajanja u narednom periodu biti zna ajno ve a u odnosu na prethodne godine. Ovakav trend opravdavaju neke pretpostavke: pove ani stepen naplate posebnih vodnih naknada (zbog o ekivane uklju enosti Poreske uprave), uvo enje op e vodne naknade, o ekivano uvo enje ekonomskih cijena vode i pove anje prihoda komunalnih preduze a vodosnabdijevanja, o ekivano pove anje nekih naknada za korištenje vode, nove mogu nosti finansiranja (npr. izdavanje komunalnih obveznica), o ekivano ve e u eš e privatnog sektora kroz aranžmane o javno privatnom partnerstvu, itd. Postepeno uvo enje „ekonomske cijene vode“ trebalo bi da omogu i preduze ima koja se bave vodosnabdijevanjem, prikupljanjem i pre iš avanjem otpadnih voda da mogu, nakon pokri a 294 Planirano je da se potrebna sredstva za pravni, ekonomski i institucionalni okvir djelovanja, u iznosu od 21.005.000 KM, obezbjede iz budžetskih sredstava. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 296 bos. vlastitih operativnih troškova, pokriti i zna ajne dijelova investicionih troškova. Nedostaju a sredstva pokrivala bi se, prvenstveno, iz kantonalnih budžeta i Fonda za okoliš, te op inskih budžeta (isklju ivo za pre iš avanje odnosno zaštitu voda). Nakon toga, dio potreba pokrivat e se iz privatnih sredstava kroz razli ite oblike privatnog i javnog partnerstva, sredstava dobivenih po osnovu koncesionih ugovora i komunalnih dionica. Preostali dio potrebnih sredstava vjerovatno e se mo i osigurati u vidu kreditnih zaduženja kod svjetskih finansijskih institucija i realiziranjem sredstava iz predpristupnih fondova Evropske unije. U nastavku se daje prikaz najvažnijih mogu ih kreditnih izvora, odnosno glavnih finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini. Ukoliko postoji, prikazan je vrlo sažet prikaz njihovog dosadašnjeg angažmana u oblasti upravljanja vodama. Navedeni su i specifi ni uvjeti za dodjelu kredita i, gdje je to bilo mogu e, procijenjena ukupna mogu e raspoloživa sredstava. Najvažniji potencijalni kreditni izvori u Federaciji BiH, na koje se u sektoru voda u budu em periodu može ra unati, su: WB - Svjetska banka – Ured u Bosni i Hercegovini, Sredstva Evropske unije: EBRD - Evropska banka za obnovu i razvoj, EIB – Evropska investiciona banka, KfW – Entwincklungsbank, BOR – Bosanskohercegova ka banka za obnovu i razvoj. 5.2.6.1. Svjetska banka Svjetska banka je, sa svojim uredom u Bosni i Hercegovini (BiH), me u najvažnijim potencijalnim izvorima kreditnih sredstava. Aktivni portfelj projekata Svjetske banke u BiH- ima ih nekoliko vezanih za oblast upravljanja vodama: (i) Projekat razvoja zajednica finansira prioritetne projekte lokalne infrastrukture (uklju uju i i vodosnabdijevanje) u najsiromašnijim op inama u zemlji; (ii) Projekat urbane infrastrukture; (iii) Projekat zaštite kvaliteta voda odnosi se na zaštitu voda Neretve i Bosne putem smanjenja unosa zaga enja i (iv) Projekat upravljanja Neretvom i Trebišnjicom. U pripremi su projekti za osnaženje op inskog razvoja, plovnosti rijeke Save i navodnjavanja poljoprivrednih površina. 5.2.6.2. Sredstva Evropske unije Evropska unija pojavljuje se, naravno, kao jedan od izvora potencijalnih sredstava. Osnovni potencijalni izvori se svrstavaju u dvije grupe: IPA i IPF sredstva. U nastavku se daje kratak osvrt na njih: Pred-pristupni instrument pomo i (IPA)295 2007.-2013. godine podržava zemlje kandidate i potencijalne kandidate, u: ispunjavanju pred-pristupnih kriterija (politi ke, ekonomske i kriterije vezane za acquis za lanstvo) putem izgradnje administrativnih i sudskih kapaciteta, 295 U svrhu razvoja EU perspektive za zemlje zapadnog Balkana uspostavljen je instrument za pomo u pred-pristupnoj fazi, „Instrument for Pre-Accession Assistance – IPA“, po Odredbi Vije a EC-a br: 1085/2006 od 17.7.2006. godine. Po ovom programu, Bosna i Hercegovina je u grupi potencijalnih zemalja kandidata, zajedno sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. IPA pruža finansijsku pomo putem jedinstvenog i uskla enog alata zemljama sa jasnom evropskom perspektivom kojima je krajnji cilj pristup EU. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 297 bos. pripremi za upravljanje (programiranje i implementiranje) pristupnih fondova Evropske unije (Kohezioni fond, strukturni fondovi i Fond za ruralni razvoj). Odnosi EU prema zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima sa podru ja zapadnog Balkana su rukovo eni Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju ili perspektivom njihovog zaklju enja. Od vlada ovih zemalja se zahtijeva uklju enost u proces realiziranja instrumenta IPA, po evši od same faze višegodišnjeg planiranja IPA-e. IPA obuhvata 5 komponenti i to: (i) Podrška tranziciji i institucionalnoj izgradnji, (ii) Prekograni na saradnja, (iii) Regionalni razvoj, (iv) Razvoj ljudskih potencijala i (v) Ruralni razvoj. Višegodišnji indikativni planski dokument: (engl. Multi-annual Indicative Planning Document-MIPD) je strateški dokument za IPA-u, i za Bosnu i Hercegovinu pokriva komponente 1 i 2. MIPD obuhvata period od tri godine, uz obavezu godišnje revizije. MIPD predstavlja stav Komisije o glavnim podru jima intervencije i glavnim prioritetima koje zemlja korisnica treba detaljno razraditi u nacionalnim programskim dokumentima, te u sektorskim politikama i strategijama. Radi uskla ivanja potreba i prioriteta Bosne i Hercegovine sa potrebama i prioritetima MIPD-a, Evropska komisija osigurava proces konsultacija sa državnim organima, koje u ime BiH vodi Direkcija za evropske integracije. Druga vrsta sredstava EU je tzv. IPF fond (Infrastructure Project Facility) u iznosu od 32 miliona eura, za cijeli region (uglavnom zemlje bivše Jugoslavije i Albanija). Odluke o alokaciji sredstava se donose direktno u Briselu.296 EU sredstva, u formi IPF-a, e biti operabilna preko slijede ih banaka, koje pripadaju tzv. grupi IFIs (International Financial Institutions): EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) – odobrava sredstva isklju ivo po principu projektnog finansiranja (Project financing). U svom porfoliju, sektor voda banka ozna ava kao komunalnu infrastrukturu (vodosnabdijevanje, odvo enje i pre iš avanje otpadnih voda). Projektno finansiranje podrazumijeva da kona ni korisnik sredstava kredita mora biti u stanju da ta sredstva i vrati i to na realnoj ekonomskoj osnovi (iz ekonomskih tarifa), a ne na bazi subvencija. Projekti moraju imati tranzicionu ili reformsku komponentu da bi bili finansirani – moraju uvesti ekonomski zasnovane tarife, odnosno cijene usluga. Minimalni iznos pojedina nog kredita je 5 miliona eura. Suvereni kredit je takva vrsta kredita kada se zadužuje država Bosna i Hercegovina pa se kreditna sredstva prenose na krajnje korisnike sredstva. U takvim slu ajevima, kada postoji državna garancija, uvjeti kreditiranja su kamatna stopa EURIBOR plus 1%, dok su u svim drugim slu ajevima uvjeti nepovoljniji (EURIBOR plus 2 do 3 %) zbog ve eg rizika (naime, direktno se mogu zaduživati i kantoni i op ine). Lokalno u eš e u suverenim kreditnim aranžmanima sastoji se u pla anju svih obaveza po osnovu PDV-a, kao i troškova vezanih za eksproprijaciju zemljišta, ako potrebe za tim postoje u projektu. Osnovni uvjet za dobivanje kredita je da se radi o projektu koji promovira održivi razvoj u smislu da banka ne traži da se kredit vra a iz budžeta nego da krajnji korisnici sredstava (npr. op inska komunalna preduze a za vodosnabdijevanje), kao rezultat implementiranja ekonomskih cijena svojih usluga, budu u stanju da vrate pozajmljena sredstva. Samo na takav na in i pod takvim uvjetima, banka ostvaruje svoju misiju, zacrtanu još 1990. godine, da njeni projekti moraju doprinositi reformi ili tranziciji sektora, u smislu približavanja poslovanju tog sektora u tržišnim ekonomijama. Što se ti e ukupnog iznosa sredstava, nije sektorski odre en, tako da sektor voda 296 Banke iz grupe IFIs daju kredite za okolinske projekte kroz Infrastructure Project Facility. IFI EU sredstva mathciraju sa kreditima, što zna i da povla e i manji dio sredstava kroz IPF, zna ajno ve a sredstva banke odobravaju kroz vlastita kreditna asredstva. U 2009 .godini sredstva IPF su se formirala prakti no iz sredstava IPA, i za tu godinu izdvojeno je 40 mil. eura samo za Bosnu i Hercegovinu (za tri sektora: okoliš, transport i mala i srednja preduze a) STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 5. PLAN REALIZACIJE MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA 5.2. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar April 2010. 298 bos. može da se pojavi sa zna ajnim zahtjevima za kreditima, pod navedenim uvjetima. Što se ti e projekata u oblasti zaštite od štetnih djelovanja voda, zbog injenice da se ne može na precizan na in identificirati krajnjeg nositelja sredstava pod navedenim uvjetima (da mora postojati reformska komponenta), navedena banka nije spremna da finansira projekte u ovoj oblasti. KfW Entwicklungsbank djeluje u ime Federalnog ministarstva ekonomske saradnje i razvoja Njema ke297. Sredstva za finansiranje projekata u oblasti voda osigurava njema ka vlada. Pošto KfW pokriva i sektor energetike, sredstva za sektor voda su se do sada odobravala, prakti no, svake druge godine, i to u iznosu od oko 10 miliona eura. Uvjeti za finansiranje projekata iz oblasti voda su da projekat mora biti predložen od strane države BiH (entiteti delegiraju projekte državi) uz lokalno u estvovanje, odnosno u estvovanje op ina na kojima se projekat izvodi od 20% vrijednosti projekta. Dakle, u narednom desetogodišnjem periodu raspoloživa kreditna sredstava iz ovog izvora iznosit e se od 40 do 50 miliona eura. (KfW se navodi u ovom kontekstu jer može pristupiti sredstvima EU kroz fondove IPF-a). 5.2.6.3. EIB (Evropska investiciona banka) (Ugovor o finansiranju izme u Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke – Projekat vodovoda i kanalizacije u Federaciji BiH) Sporazum sa Evropskom investicionom bankom koji se odnosi na finansiranje izgradnje vodovoda i kanalizacije u op inama Federacije BiH glasi na iznos od 60 miliona eura, a projekat u cjelini vrijedi 121 miliona eura. Projekat se finansira po standardnim uvjetima koje nudi Evropska investiciona banka (EIB). Rok otplate je 25 godina, sa 6 godina grejs perioda i tržišnom kamatnom stopom. Projekti se odnose na oko 15 op ina Federacije BiH koje su kandidovane za finansiranje, ali je otvoren i za nove op ine koje budu imale afiniteta da koriste ovakva sredstva. 5.2.6.4. Bosanskohercegova ka razvojna banka – BOR banka Uvjeti kreditiranja: maksimalni iznos pojedina nog kredita 1,5 miliona maraka, maksimalni rok otplate 8 godina, kamatna stopa 8% na godišnjem nivou, zahtjevano vlastito u eš e korisnika kredita od 30%. Ukupan iznos u narednom desetogodišnjem periodu je oko 20 do 30 miliona KM. Podnositelji kreditnog zahtjeva mogu biti direktno i kantoni i op ine. 297 U Bosni i Hercegovini je ova banka ve angažirana na projektima vezanim za vodosnabdijevanje i prikupljanje otpadnih voda u etiri op ine u Bosni i Hercegovini (Biha , Kakanj, Derventa i Kostajica), a u pripremi je projekat izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda u Biha u.