Regulation on the supervisors urban planning (Brčko District)

Nalog supervizora o urbanistiĉkom planiranju 23.3.2007 Nalog supervizora o urbanističkom planiranju kojim se poništavaju odreĎene odluke koje je donijela Apelaciona komisija, ponovo stavljaju na snagu odreĎene urbanističke saglasnosti, razrješavaju sa dužnosti odreĎeni zvaničnici Vlade Distrikta, nalažu odreĎene izmjene propisa o urbanističkom planiranju u Distriktu i nameću odreĎene izmjene zakona u vezi sa radom Apelacione komisije Nalog supervizora o urbanistiĉkom planiranju kojim se poništavaju odreĊene odluke koje je donijela Apelaciona komisija, ponovo stavljaju na snagu odreĊene urbanistiĉke saglasnosti, razrješavaju sa duţnosti odreĊeni zvaniĉnici Vlade Distrikta, nalaţu odreĊene izmjene propisa o urbanistiĉkom planiranju u Distriktu i nameću odreĊene izmjene zakona u vezi sa radom Apelacione komisije U skladu sa ovlaštenjima koja su mi data stavovima 8, 10, 11, 13, 36 i 37 Konaĉne odluke, od 5. marta 1999. godine, Arbitraţnog tribunala za spor oko meĊuentitetske linije razgraniĉenja u oblasti Brĉkog (“Tribunal za Brĉko”); Imajući naročito u vidu ovlaštenja supervizora predviĊena u stavu 24 Dopunske odluke Tribunala za Brĉko od 15. marta 1998. godine, a koji u odgovarajućem dijelu glasi da “supervizor … u oblasti Brĉkog ima ovlaštenja jednaka onim koja su, prema Bonskoj konferenciji od decembra 1997. godine, data visokom predstavniku, ukljuĉujući pravo da smijeni bilo koje zvaniĉno lice koje, po mišljenju supervizora, neadekvatno saraĊuje sa njegovim naporima da obezbijedi poštovanje Dejtonskog sporazuma, uĉvrsti demokratske ustanove u oblasti i revitalizuje lokalnu privredu”; i imajući u vidu stav XI.2 Zakljuĉaka Bonske konferencije o sprovoĊenju mira odrţane 9. i 10. decembra 1997. godine, kojim se predviĊa da visoki predstavnik (a stoga, shodno stavu 24 Dopunske odluke, supervizor) moţe donositi “obavezujuće odluke, kad on smatra za neophodno … ŠkojeĆ mogu ukljuĉivati aktivnosti protiv lica koja imaju javnu sluţbu”; i imajući u vidu stav X.4 Aneksa Deklaracije Vijeća za implementaciju mira donijetog u Madridu 16. decembra 1998. godine, kojim se potvrĊuje da se licima kojima visoki predstavnik (a time i supervizor) zabrani vršenje javnih funkcija “moţe takoĊe zabraniti da se do daljnjeg kandiduju na izborima i da vrše bilo koju drugu izbornu ili imenovanu funkciju i funkciju u politiĉkim strankama”; Istiĉući da je pravna sigurnost jedan od najvaţnijih ciljeva u promovisanju vladavine prava u Distriktu, kao što je propisano stavovima 4, 5 i 6 Aneksa Konaĉne odluke od 18. avgusta 1999. godine; Nadalje ističući da je efektan, efikasan, praviĉan, nepristrasan i jednostavan reţim urbanistiĉkog planiranja od kljuĉnog znaĉaja za unapreĊenje trajne privredne revitalizacije Distrikta, da bi se olakšalo investiranje u graĊevinske projekte na podruĉju Distrikta; Izražavajući zabrinutost zbog brojnih skorašnjih prituţbi na korupciju u upravi Vlade Distrikta za urbanistiĉko planiranje, ukljuĉujući prituţbe protiv visokih javnih zvaniĉnika Distrikta, i odluĉan da iskorijenim postupke javnih zvaniĉnika u Distriktu usmjerene ka korupciji i prevari; (1) Afera Trpković Podsjećajući da je moja kancelarija, u maju i junu 2006. godine, dobila niz prituţbi od investitora na rad Odjeljenja za urbanizam, imovinske odnose i privredni razvoj (“Odjeljenje za urbanizam”, ĉiji je relevantni pravni nasljednik, od 1. septembra 2006. godine, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, prema stavu 2 Naloga supervizora od 16. avgusta 2006. godine), u kojima se iznosi na vidjelo praksa dugih odlaganja, birokratskih zavrzlama i diskriminatorskog ponašanja Vlade Distrikta u njenoj upravi za urbanistiĉke saglasnosti. Nadalje podsjećajući da je, u interesu promovisanja investiranja u Distrikt i njegov privredni razvoj, moja kancelarija uloţila znatne napore u rješavanje prituţbi koje su podnijeli nezadovoljni investitori, ukljuĉujući nekoliko sastanaka sa tim investitorima i predstavnicima Vlade, što je rezultiralo dogovorom izmeĊu moje kancelarije, gradonaĉelnika i Odjeljenja za urbanizam da bi Odjeljenje za urbanizam trebalo da riješi sva pravna pitanja u vezi sa neriješenim urbanistiĉkim saglasnostima u dogovorenim rokovima; ovo je potvrĊeno i ponovo istaknuto u pismu prethodnog supervizora Susan Johnson od 26. jula 2006. godine; Nadalje podsjećajući da je supervizor Johnson, u pismima od 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine, naknadno zatraţila od Odjeljenja za urbanizam da izda urbanistiĉke saglasnosti za devet investitora, a to su: Astra-Plan d.o.o. Brĉko, Gas Petrol d.o.o. Brĉko, Srpska pravoslavna crkva u opštini Brĉko, Mensura Omerbašić, Mitar Ţarkić i Indira Adţić, Nevresa Đonlić, Amir Sarajlić i Zidar d.o.o. Brĉko (“investitori”); a kao rezultat toga Odjeljenje za urbanizam je investitorima izdalo urbanistiĉke saglasnosti, sa datumima poĉev od 17. avgusta 2006. godine, do 29. avgusta 2006. godine (“devet saglasnosti”), a neki od investitora su naknadno dobili graĊevinske dozvole i zapoĉeli graĊevinske radove; Konstatujući da je, kao rezultat toboţnjeg zahtjeva za poništenje devet saglasnosti, koji je navodno podnio takozvani “gdin Dimitrije Trpković”, a koji je Apelaciona komisija Brĉko distrikta primila 19. januara 2007. godine, 25. januara 2007. godine Apelaciona komisija donijela rješenje o ukidanju svih devet saglasnosti (“Rješenje”); meĊutim, ovaj proces je bio u velikoj mjeri neregularan, u najmanju ruku na sljedeće naĉine: (a) dva zahtjeva su podnijeta na ime takozvanog “gdina Trpkovića”; u prvom zahtjevu, koji je Apelaciona komisija primila 16. oktobra 2006. godine (“prvi zahtjev”), navedena je adresa za korespondenciju na kojoj nije poznat, niti je ikada bio, niko pod imenom Dimitrije Trpković i nisu navedeni broj telefona ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, a stvarni stanari na toj adresi ne znaju ništa u vezi sa predmetnim pitanjem; u drugom zahtjevu, koji je Apelaciona komisija primila 19. januara 2006. godine (“drugi zahtjev”), nisu navedeni nikakvi podaci za ostvarivanje kontakta; ime “gdin Dimitrije Trpković” nije registrovano u CIPS-u (baza podataka drţavljana BiH sa liĉnim kartama); stoga je jasno da je gdin Dimitrije Trpković nepostojeća osoba i da su prvi zahtjev i drugi zahtjev laţni. (b) ni u prvom zahtjevu ni u drugom zahtjevu ne daje se nikakvo objašnjenje o tome kakav je interes takozvani “gdin Trpković” imao da traţi poništenje devet saglasnosti, gdje su zemljišta na koja se one odnose sasvim razliĉito prostorno razmještena; i zapravo jedina stvar koja povezuje devet saglasnosti koje su predmet zahtjeva gdina Trpkovića je to što su one bile predmet instrukcija supervizora Johnson u njenim pismima od 26. jula 2006. godine, 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine, što me navodi na zakljuĉak da su ovi zahtjevi podnijeti sa namjerom da se smišljeno na pogrešan kolosjek skrene inicijativa supervizora Johnson da se pomogne investitorima koji su joj se ţalili; (c) poreĊenjem sadrţine prvog zahtjeva i drugog zahtjeva jasno se vidi da su Apelaciona komisija i autori tih ţalbi bili u dosluhu: (i) prvi zahtjev sadrţi detaljno navedene razloge kojima se obrazlaţe pravna neosnovanost devet saglasnosti; rješenjem Apelacione komisije po prvom zahtjevu, od 30. novembra 2006. godine, odbacuje se zahtjev zbog toga što gdin Trpković, prema ĉlanu 220(1) Zakona o upravnom postupku Brĉko distrikta, nije ovlašten da podnese ţalbu; kada rješenje od 30. novembra 2006. godine nije moglo biti dostavljeno, zbog toga što niko pod imenom gdin Trpković ne stanuje na adresi koja se navodi u prvom zahtjevu, za Apelacionu komisiju je to trebalo da bude znak upozorenja u pogledu legitimnosti prvog zahtjeva; (ii) drugim zahtjevom se od Apelacione komisije traţi da po sluţbenoj duţnosti ukine devet saglasnosti, ali ovo je nelogiĉno; suština razmatranja po sluţbenoj duţnosti je da se ono vrši bez podnešene ţalbe, a ĉlanom 244(2) Zakona o upravnom postupku Brĉko distrikta predviĊa se da jedina osoba ovlaštena da od Apelacione komisije zatraţi da naloţi ukidanje rješenja po sluţbenoj duţnosti jeste ombudsman BiH; ukoliko je Apelaciona komisija htjela da po sluţbenoj duţnosti razmatra devet saglasnosti, mogla je to da uĉini u bilo kom trenutku nakon što je primila prvi zahtjev, na primjer u isto vrijeme kada je donijela rješenje po prvom zahtjevu 30. novembra 2006. godine; ali umjesto toga, prije nego što je to uĉinila, ona je ĉekala oko dva i po mjeseca dok nije primila zahtjev od nepostojeće osobe koja piše sa fiktivne adrese bez ovlaštenja da traţi razmatranje po sluţbenoj duţnosti; (iii) drugi zahtjev ne sadrţi detaljno navedene razloge zbog kojih se traţi ukidanje, ĉak ni adresu toboţnjeg podnosioca zahtjeva; u ovakvim okolnostima i okolnostima opisanim u prethodnim podstavovima (i) i (ii) Apelaciona komisija je trebalo to da shvati kao znak upozorenja u pogledu legitimnosti drugog zahtjeva; (iv) u gorepomenutim okolnostima, Apelaciona komisija nije trebalo da prihvati drugi zahtjev i nije trebalo po njemu da postupa, i trebalo je da obavijesti policiju i/ili tuţioca i/ili gradonaĉelnika i/ili sluţbenika za etiku; ali umjesto toga, Apelaciona komisija je, bez razmatranja ovog pitanja sa bilo kojim od gorepomenutih lica, donijela pozitivno rješenje po drugom zahtjevu u roku od samo šest dana nakon što ga je primila, što je za Apelacionu komisiju do sada nezabiljeţena brzina rada, što ukazuje na to da je drugi zahtjev bio unaprijed oĉekivan i da je rješenje po istom bilo unaprijed donijet zakljuĉak; (v) ĉinjenica da je u drugom zahtjevu korištena druga odredba Zakona o upravnom postupku u pokušaju da se izbjegne nepostojanje nadleţnosti po prvom zahtjevu ukazuje na to da je podnosilac zahtjeva dobio primjerak rješenja po prvom zahtjevu i kao odgovor na isto saĉinio drugi zahtjev; meĊutim, s obzirom na to da je adresa iz prvog zahtjeva bila fiktivna, podnosilac zahtjeva nije mogao biti obaviješten o tom rješenju dostavljanjem istog na datu adresu; stoga je podnosilac zahtjeva morao biti obaviješten od strane Apelacione komisije na neki drugi naĉin, što upućuje na sauĉesništvo Apelacione komisije i podnosioca zahtjeva; (vi) ĉinjenica da drugi zahtjev ne sadrţi detaljno navedene razloge niti bilo kakve podatke za ostvarivanje kontakta ukazuje na to da je podnosilac zahtjeva znao da je rješenje unaprijed donijet zakljuĉak, što upućuje na sauĉesništvo Apelacione komisije i podnosioca zahtjeva; (vii) sve gorepomenute stvari, kada se posmatraju u cjelini, ukazuju na to da je autoru drugog zahtjeva od strane Apelacione komisije reĉeno da, nakon što je prvi zahtjev bio odbaĉen, jednostavno ponovo podnese zahtjev na osnovu druge odredbe Zakona o upravnom postupku; (viii) u svim okolnostima, Apelaciona komisija je znala, ili je trebalo da zna, da su prvi zahtjev i drugi zahtjev bili laţni, te je stoga postupajući po drugom zahtjevu i ne pokrenuvši pitanje prevare kod nadleţnih organa Apelaciona komisija bila sauĉesnik u prevari; (d) Apelaciona komisija nije ĉak ni obavijestila investitore bilo o prvom zahtjevu ili o drugom zahtjevu prije nego što je po istima rješavala, a kamoli da ih je pozvala da dostave bilo kakve predstavke u vezi sa tim da li su ti zahtjevi bili dobro utemeljeni; pored toga, ni takozvani “gdin Trpković” nije pozvan da objasni razloge za podnošenje drugog zahtjeva, ili interes koji je u tome imao, ili manjkavosti u bilo kom od zahtjeva (oĉigledno zbog toga što takva osoba ne postoji); stoga je došlo do potpunog nepoštovanja propisanih procesnih radnji; (e) u najmanje još jednom drugom sluĉaju, u vezi sa investicijom koja je konkurentska jednoj od investicija iz devet saglasnosti, Apelaciona komisija je na istovrstan zahtjev primjenila priliĉno razliĉite i nedosljedne standarde; pismom od 28. jula 2006. godine skupštinski poslaniĉki klub Srpske demokratske stranke u Brĉko distriktu (“SDS”) zatraţio je da Apelaciona komisija po sluţbenoj duţnosti razmatra izdavanje urbanistiĉke saglasnosti za projekat Kvadar od strane Odjeljenja za urbanizam (ovaj projekat je direktno konkurentski projektu Srpske pravoslavne crkve); u zahtjevu SDS-a navode se detaljni razlozi za njihovu tvrdnju da je izdavanje te urbanistiĉke saglasnosti bilo nezakonito; 10. novembra 2006. godine, oko tri i po mjeseca kasnije, Apelaciona komisija je (po mom mišljenju ispravno) odbacila zahtjev SDS-a, uz obrazloţenje da SDS nije bila ovlaštena da traţi razmatranje po sluţbenoj duţnosti prema ĉlanu 244(2) Zakona o upravnom postupku, i nadalje zakljuĉila, bez davanja bilo kakvog obrazloţenja, da je izdavanje predmetne urbanistiĉke saglasnosti bilo zakonito; neizbjeţni utisak je da je Apelaciona komisija u svom nejednakom postupanju ispoljila pristrasnost prema jednom investitoru u odnosu na njegovog konkurenta; Izražavajući žaljenje što je u datim okolnostima postupanje Apelacione komisije, time što je prihvatila drugi zahtjev i postupila po istom, bilo za osudu i jasno pokazivalo pomanjkanje profesionalizma, neprihvatljivo u bilo kojoj instituciji Distrikta, a postupak je u cjelini sadrţavao brojna i ozbiljna kršenja ĉlana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ĉlana 13(4) Statuta Distrikta i ĉlanova II(2) i II(3)(c) Ustava Bosne i Hercegovine; Mišljenja da predsjednik Apelacione komisije, gĊa Desanka Jovanović, mora snositi najveću odgovornost za nepoštovanje pravila postupka od strane Apelacione komisije i njeno sauĉesništvo u prevari i pristrasnost, te sam stoga odluĉio da je razriješim sa duţnosti i da preinaĉim rješenja donijeta od strane Apelacione komisije kojima se poništavaju devet saglasnosti; Nadalje mišljenja da ostali ĉlanovi Apelacione komisije, gĊa Ehlimana Begović, gĊa Alma Ćejvanović, gdin Siniša Ravlić i gĊa Ljubica Kostić, koji su rješavali po drugom zahtjevu (i koji su, prema zapisniku, jednoglasno podrţali Rješenje) moraju snositi dio odgovornosti za propuste Apelacione komisije u ovom predmetu i zasluţuju zvaniĉnu opomenu, te ću stoga pisati tim osobama da im izreknem opomenu i obavijestim ih da supervizor moţe da ih razriješi sa duţnosti zbog njihovih bilo kakvih naknadnih prekršaja; Nadalje mišljenja da su potrebne odreĊene izmjene naĉina rada Apelacione komisije, kako bi se osiguralo da Komisija radi nezavisno i da se takvo ozbiljno nepoštovanje pravila postupka ne moţe ponovo desiti; Imajući takođe u vidu da prvi zahtjev sadrţi tekst identiĉan tekstu iz pisma prituţbe u vezi sa nekim od investitora, koje je na ime “gdina Spasoja Radanovića” poslato gdinu Adnanu Drapiću, u to vrijeme šefu Odjeljenja za urbanizam, ĉiji primjerci su, izmeĊu ostalog, dostavljeni mojoj kancelariji i Kancelariji visokog predstavnika u Sarajevu i primljeni 8. septembra 2006. godine ili pribliţno tog datuma (“Radanovićevo pismo”); u pismu nije navedena adresa ili drugi podaci za ostvarivanje kontakta, i niko pod imenom Spasoje Radanović nije registrovan u CIPS-u; na dva primjerka Radanovićevog pisma – onom koji je upućen mojoj kancelariji, i onom koji je upućen OHR-u Sarajevo – nalaze se dva potpuno razliĉita potpisa i sasvim je jasno da ih nije potpisala ista osoba; prvi zahtjev takoĊe sadrţi tekst identiĉan pismu prituţbe u vezi sa nekim od investitora koje je prethodnom supervizoru Johnson poslato na ime gdina Borivoja Ţivića i gdina Ferida Mehića, a datum na istom je 5. septembar 2006. godine (“pismo Ţivića i Mehića”); naĉin formatiranja i stil prvog zahtjeva, drugog zahtjeva, Radanovićevog pisma i pisma Ţivića i Mehića je isti; pored toga, potpis na jednom primjerku Radanovićevog pisma i jedan od potpisa na pismu Ţivića i Mehića su jako sliĉni; a potpisi na drugom primjerku Radanovićevog pisma i na prvom zahtjevu i drugom zahtjevu takoĊe su jako sliĉni; stoga izgleda da nijedna od osoba pod imenom gdin Dimitrije Trpković, gdin Spasoje Radanović, gdin Borivoj Ţivić ili gdin Ferid Mehić ne postoji, a Radanovićevo pismo, pismo Ţivića i Mehića, prvi zahtjev i drugi zahtjev su svi laţni, jer su svi napisani od strane trećeg/trećih lica i potpisani laţnim imenima; Nakon što sam naknadno otkrio iz više izvora da je gdin Ismet Dedeić, zaposlen u Vladi Distrikta kao savjetnik gradonaĉelnika za ekonomska pitanja, odgovoran za sva ova pisma koja su poslata i izraţavajući zabrinutost što je takav visoki zvaniĉnik u Distriktu uĉesnik u obmanjivanju Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, Apelacione komisije, moje kancelarije i Kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu; Nakon što sam takođe otkrio da je gdin Ismet Dedeić, u vezi sa projektom Kvadar i devet saglasnosti, (a) u više navrata telefonirao inspektorima u Odjeljenju za javnu sigurnost, pa i vikendima, dajući im protivzakonite instrukcije, ukljuĉujući i instrukcije da izvrše rušenje navodno bespravno izgraĊenih objekata, (b) protivzakonito prijetio zvaniĉnicima u tom Odjeljenju, ukljuĉujući i prijetnje da će inspektori primiti anonimna pisma u kojima se iznose prituţbe na devet saglasnosti i (c) sazivao zvaniĉnike u Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove i davao im protivzakonite instrukcije u vezi sa devet saglasnosti; Mišljenja da je takvo ponašanje daleko ispod standarda koje oĉekujem da vidim i za koje traţim da postoje u ponašanju zvaniĉnika Distrikta bilo kojeg ranga, a pogotovo od zvaniĉnika koji se nalazi na jednoj od najviših i najuticajnijih pozicija u Distriktu; Imajući u vidu da je ova kancelarija već jednom bila primorana da razriješi gdina Dedeića sa visoke javne funkcije putem Naloga supervizora od 12. novembra 2003. godine zbog optuţnice u kriviĉnom gonjenju za zloupotrebu sluţbenog poloţaja, zbog ĉega je nakon toga proglašen krivim i osuĊen i nadalje imajući u vidu da je kriviĉno djelo za koje je proglašen krivim takoĊe bilo u vezi sa pitanjima urbanistiĉkog planiranja; Donoseći zaključak da je gdin Dedeić oĉigledno nepodobna osoba za obavljanje bilo koje javne funkcije, stoga sam odluĉio da ga razriješim sa duţnosti i da mu trajno zabranim da ponovo zauzme javnu funkciju u Distriktu; Nadalje donoseći zaključak da gorepomenuto otkriva mogućnost da su jedan ili više zvaniĉnika u Distriktu poĉinili kriviĉna djela te sam stoga odluĉio da ovu stvar uputim tuţiocu Distrikta zajedno sa dokazima koje posjedujem kako bi njegova kancelarija mogla preduzeti dalje radnje koje on smatra odgovarajućim u skladu sa zakonom; Nadalje napominjući da nakon što je Rješenje donijeto, moja kancelarija je, zabrinuta zbog gorepomenutog, dala instrukciju institucijama Distrikta da do daljnjeg ne preduzimaju nikakve dalje radnje u vezi sa devet saglasnosti, ukljuĉujući posebnu instrukciju gdinu Ţeljku Tanasiću, šefu Odjeljenja za javnu sigurnost, na sastanku odrţanom 29. januara 2007. godine, da ne ukida graĊevinske dozvole izdate u skladu sa devet saglasnosti; Izražavajući žaljenje što je, bez obzira na ove instrukcije, gdin Tanasić, 6. februara 2007. godine, donio rješenja kojima se ukidaju graĊevinske dozvole, a ta rješenja su dostavljena (ili je pokušano da budu dostavljena) 12. februara 2007. godine; gdin Tanasić je time direktno prekršio instrukciju koju mu je dala moja kancelarija. Ističući da se sve instrukcije osoblja moje kancelarije date u moje ime, bilo da su date usmeno ili u pisanoj formi, moraju tretirati kao da sam ih dao ja, a u interesu oĉuvanja integriteta i efikasnosti kancelarije supervizora, neću tolerisati zanemarivanje bilo koje takve instrukcije i ukoliko se ti sluĉajevi ponove razriješiću sa duţnosti bilo kog javnog zvaniĉnika koji ne bude postupao u skladu sa instrukcijom moje kancelarije datom u moje ime; gdin Tanasić stoga zasluţuje zvaniĉnu opomenu, te ću pisati gdinu Tanasiću da mu izreknem opomenu i obavijestim ga da ga mogu razriješiti sa duţnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja; Odlučan da riješim investitore ove neprijatne situacije u kojoj su se našli, ne svojom krivicom, odluĉio sam da ponovo vratim pravnu snagu devet saglasnosti, onako kako su predviĊene u pismima supervizora Johnson od 15. avgusta 2006. godine i 28. avgusta 2006. godine; (2) Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu životne sredine Podsjećajući da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine (koje je dio Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove), kojim rukovodi gĊa Olivera Lugonjić, stalno podbacivalo u radu time što je: (a) kancelarija koja se bavila zahtjevima za legalizaciju bespravno izgraĊenih objekata, prema Zakonu o legalizaciji bespravno izgraĊenih objekata (objavljenom u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta br. 21/03), kojom rukovodi gĊa Lugonjić, nagomilala stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a predmete obraĊivala oĉajno sporo; (b) kancelarija koja se bavila zahtjevima za urbanistiĉke saglasnosti, kojom takoĊe rukovodi gĊa Lugonjić, takoĊe nagomilala stotine predmeta bez zadovoljavajućeg objašnjenja, a u mnogim sluĉajevima je toj kancelariji trebalo više od dvije godine od podnošenja zahtjeva da izda rješenje, bez obzira na obavezu iz ĉlana 203 Zakona o upravnom postupku Brĉko distrikta da takve zahtjeve obradi i po istima izda rješenje u roku od trideset dana od dana prijema; Nadalje podsjećajući da sam, zabrinut zbog uĉinka gĊe Lugonjić i kancelarija kojima rukovodi, pisao gĊi Lugonjić 7. novembra 2006. godine i ponovo 19. januara 2007. godine, traţeći od nje da ispuni odreĊene radne ciljeve i da podnosi mjeseĉne izvještaje o napredovanju u ispunjavanju tih ciljeva, a ukoliko ona to ne bi ispunila izrekao bih joj sankcije, u opsegu do njenog razrješenja sa duţnosti i ukljuĉujući isto; i imajući u vidu da su njeni posljednji takvi izvještaji trebalo da budu dostavljeni 7. februara 2007. godine i 7. marta 2007. godine, a da ona nije podnijela te izvještaje na vrijeme, niti uopšte, niti mi je dala bilo kakvo objašnjenje zbog ĉega to nije uĉinila, što me navodi na zakljuĉak da ona nema bilo kakvu namjeru da saraĊuje sa mojom kancelarijom ili da poboljša uĉinak kancelarija kojima rukovodi; Imajući u vidu da nikada ne bi došlo do velikih nagomilavanja neriješenih zahtjeva za urbanistiĉke saglasnosti da je Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine radilo kako treba, opravdana oĉekivanja investitora ne bi bila iznevjerena, a moja kancelarija ne bi uopšte morala da interveniše po ţalbama gorepomenutih investitora; Smatrajući da je uĉinak Pododjeljenja za osudu; i da gĊa Lugonjić, kao šef tog Pododjeljenja, mora da snosi najveću odgovornost za njegove propuste, stoga sam odluĉio da je razriješim sa duţnosti; Imajući takođe u vidu da dvoje radnika u Pododjeljenju gĊe Lugonjić, gĊa Ljerka Korjenić i gĊa SlaĊana Mitrović, snose znatan dio odgovornosti za propuste Pododjeljenja time što snose krivicu za neka od najvećih nagomilavanja predmeta u obradi urbanistiĉkih saglasnosti; znatna većina zahtjeva za urbanististiĉku saglasnost koji su neriješeni više od godinu dana su bili odgovornost ili gĊe Korjenić ili gĊe Mitrović, a evidencija Pododjeljenja pokazuje da su kašnjenja i nagomilavanja predmeta za koje su zaduţene ove dvije osobe znatno veća nego kod ostalog osoblja u njihovoj kancelariji; stoga sam odluĉio da obje ove osobe razrješim sa duţnosti; Imajući takođe u vidu da je Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, kojim rukovodi gĊa Nataša Đudurović, potreban snaţan rukovodilac zbog vaţne i osjetljive javne uloge koju ima; meĊutim, kako nije uspjela da kontroliše Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine, ona do sada nije pokazala neophodan rukovodeći potencijal; gĊa Đudurović stoga zasluţuje zvaniĉnu opomenu, te ću pisati gĊi Đudurović da joj izreknem opomenu i obavijestim je da je mogu razriješiti sa duţnosti zbog njenih bilo kakvih naknadnih prekršaja; Imajući takođe u vidu da znatnu odgovornost za propuste Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine mora snositi gdin Adnan Drapić, šef Odjeljenja za urbanizam u periodu prije 1. septembra 2006. godine, jer su nagomilavanja predmeta nastala u periodu kada je on bio šef tog Odjeljenja (a Pododjeljenje je bilo dio njegovog Odjeljenja) i on je propustio da uĉini bilo šta da sprijeĉi ta nagomilavanja ili da ih, kada je do istih došlo, ublaţi ili smanji; gdin Drapić stoga zasluţuje zvaniĉnu opomenu, te ću pisati gdinu Drapiću da mu izreknem opomenu i obavijestim ga da ga mogu razriješiti sa duţnosti zbog njegovih bilo kakvih naknadnih prekršaja; Izražavajući žaljenje zbog potrebe da razrješim neke zvaniĉnike sa duţnosti, ali ne videći nikakvu praktiĉnu alternativu u pogledu njihovih prekršaja i ozbiljnosti skandala koje sam razotkrio; i da bih razrješenima sa duţnosti omogućio praviĉan postupak (a) ja ću zasebno za svaki sluĉaj, sprovesti postupak ab initio provjere sluĉajeva razrješenja sa duţnosti koja se donose ovim Nalogom kao i uslova pod kojima se ona donose, ukoliko mi bilo koja od osoba razrješenih na ovaj naĉin podnese zahtjev u pisanoj formi u roku od dvadesetosam (28) dana od dana izdavanja ovog Naloga, u kojem se objašnjava zbog ĉega ne snose krivicu za prekršaje opisane u ovom Nalogu ili zbog ĉega ne bi trebalo da snose kazne koje su im izreĉene ovim Nalogom, nakon ĉega ću ja nepristrasno razmotriti predstavke koje dostave u svjetlu dokaza protiv njih navedenih u ovom Nalogu, i daću im pravo na praviĉno saslušanje; i (b) mogu, nakon konsultacija sa visokim predstavnikom, naknadno izdati nalog kojim se dalje predviĊa nepristrasno preispitivanje razrješenja sa duţnosti koja su predviĊena u ovom Nalogu i uslovi istog; pod uslovom, meĊutim, da nijedan dio ovog Naloga ne bude ublaţen ili stavljen van snage samim podnošenjem zahtjeva za pokretanje bilo kakvog postupka provjere navedenog u ovom stavu, te da ovaj Nalog u potpunosti ostane na snazi ukoliko i sve dok ne obavijestim bilo kojeg takvog podnosioca zahtjeva da sam odluĉio da izmijenim ovaj Nalog u mjeri u kojoj se on odnosi na njega; (3) Režim urbanističkog planiranja Distrikta Podsjećajući da od samog nastanka Distrikta, njegov reţim prostornog planiranja nije nikada funkcionisao dobro: postoji previše vrsta urbanistiĉko-planskih dokumenata, previše Vladinih odjeljenja je ukljuĉeno u proces pripreme tih planskih dokumenata i izdavanje dozvola u skladu sa istim, a zakoni su nejasni, predviĊaju preširoke i fleksibilne pravne norme koje se nedosljedno primjenjuju, te se time stvaraju nepotrebna birokratija, nepraviĉan tretman prema podnosiocima zahtjeva i mogućnosti za korupciju; Nadalje podsjećajući da Distrikt nikada nije uspio da usvoji prostorni plan od nastanka Distrikta 8. marta 2000. godine, bez obzira na obavezu iz ĉlana 137 Zakona o prostornom ureĊenju Brĉko distrikta, koji je Skupština Distrikta usvojila 29. aprila 2003. godine (“Zakon o prostornom ureĊenju”), da se prostorni plan usvoji do kraja kalendarske 2004. godine, i bez obzira na Nalog od 7. novembra 2005. godine koji je izdala prethodni supervizor Johnson, koji je imao za cilj da osigura transparentno i zakonito urbanistiĉko planiranje; Smatrajući da je prema tome potrebno niz izmjena zakona Distrikta o prostornom planiranju, da bi se usmjerio proces prostornog planiranja i da bi za investitore bio praviĉniji i lakši za upotrebu, kako bi bio omogućen privredni rast i otvaranje radnih mjesta u Distriktu; Saopštavajući da stoga razmatram mogućnost nametanja izmjena u reţimu urbanistiĉkog planiranja u Distriktu putem naknadnih naloga supervizora; Žaleći u međuvremenu zbog korištenja “struĉnih mišljenja” kao preduslova za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti, (a) prema ĉlanu 140 Zakona o prostornom ureĊenju, kojim se predviĊa mogućnost korištenja takvog mišljenja po zahtjevu za urbanistiĉku saglasnost u sluĉaju kada ne postoji regulacioni plan; i (b) prema ĉlanu 70(3) Zakona o prostornom ureĊenju koji je uvijek iznova (ali nezakonito) korišten kada predloţena graĊevina nije u skladu sa postojećim regulacionim planom, kako bi se donijelo mišljenje da neusklaĊenost u stvari ne postoji; uslovi pod kojima se ova “struĉna mišeljenja” izdaju su proizvoljni i loši, te sam stoga odluĉio da odmah ukinem korištenje bilo kojeg takvog mišljenja; Takođe žaleći zbog trenutne prakse, sadrţane u ĉlanovima 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brĉko distrikta BiH (objavljenog u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta br. 32/04), da se prije izdavanja urbanistiĉke saglasnosti plaća naknada utvrĊena od strane Odjeljenja za poljoprivredu u sluĉajevima kada je zemljište upisano u katastru kao poljoprivredno, kao nepotreban trošak i birokratska prepreka za investitore, i nakon što sam shodno tome odluĉio da odmah ukinem tu naknadu; Stoga nalaţem sljedeće: Devet saglasnosti Rješenja Apelacione komisije Distrikta pod brojevima 06-364-003014/04-AP-28/07-1, 06 364-000977/06-2-AP-28/07-8, 06-364-002923/06-AP-28/07-7, 06-364-003143/06-AP-28/07 6, 06-364-000929/06-AP-28/07-5, 06-364-000058/06-AP-28/07-4, 06-364-003179/06-AP 28/07-3, 06-364-002830/06-AP-28/07-2 i 06-364-003177/06-AP-28/07, sva od 25. januara 2007. godine, se ovim putem poništavaju i više nemaju pravno dejstvo. Pravna vaţnost svih urbanistiĉkih saglasnosti koje su ukinute gorepomenutim rješenjima Apelacione komisije se ovim putem ponovo vraća sa retroaktivnim dejstvom, kao da ove urbanistiĉke saglasnosti nikada nisu bile ukinute. GraĊevinske dozvole pod brojevima 12-361-008287/06 (od 12. decembra 2006. godine), 12 360-007444/06, 12-360-007444/06-1 i 12-360-007444/06-2 (od 15., 16. i 25. januara 2007. godine, tim redom), 12-361-007798/06 (od 14. novembra 2006. godine) i 12-360-007092/06 (od 13. oktobra 2006. godine) se ovim putem ponovo stavljaju na snagu kao da nikada nisu bile ukinute. Rješenja ĉija je svrha bila da se ukinu ove graĊevinske dozvole, pod brojevima 12-361-008287/06-1,12-360-007444/06-3, 12-361-007798/06-1, 12-360-007092/06-1, a sva od 6. februara 2007. godine, se ovim putem poništavaju sa retroaktivnim dejstvom, kao da nikada nisu bila izdata. Promjene u režimu urbanističkog planiranja Distrikta Ĉlan 9 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureĊenju, objavljenog u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta br. 15/04 (“Zakon o izmjenama i dopunama”), se stavlja van snage od dana donošenja ovog Naloga i više nema pravno dejstvo. Ĉlan 140 Zakona o prostornom ureĊenju Brĉko distrikta Bosne i Hercegovine, objavljenog u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta br. 09/03 (“Zakon o prostornom ureĊenju”), koji je izmijenjen ĉlanom 9 Zakona o izmjenama i dopunama, se danom stupanja ovog Naloga na snagu vraća u formu teksta ĉlana 140 onako kako je on glasio neposredno prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama. Trenutna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove, sadrţana u ĉlanu 140 (onako kako je izmijenjen ĉlanom 9 Zakona o izmjenama i dopunama), da izdaje urbanistiĉke saglasnosti na osnovu “struĉnog mišljenja”, izmeĊu ostalog u sluĉajevima kada ne postoji regulacioni plan, će odmah prestati i nikakva sliĉna praksa neće biti naknadno usvojena. U sluĉajevima kada ne postoji regulacioni ili urbanistiĉki plan, neće biti potrebno “struĉno mišljenje” kao preduslov za izdavanje urbanistiĉke saglasnosti – već samo uslov da predloţena graĊevina bude u skladu sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanistiĉkim planom. Ĉlan 70(3) Zakona o prostornom ureĊenju se stavlja van snage danom stupanja ovog Naloga na snagu i više nema pravno dejstvo. Trenutna praksa Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove da traţi mišljenje, navodno u skladu sa ĉlanom 70(3) Zakona o prostornom ureĊenju, od konsultanta zaduţenog za izradu prostorno-planskog dokumenta, kada postoji pitanje u pogledu toga da li je predloţeno ureĊenje u skladu sa tim planskim dokumentom, ili prima facie neusklaĊenost izmeĊu predloţenog ureĊenja i prostorno-planskog dokumenta, će odmah prestati i nikakva sliĉna praksa neće biti naknadno usvojena. Od sada, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će samostalno utvrĊivati da li je bilo koji predloţeni projekat, na osnovu kojeg se traţi urbanistiĉka saglasnost, u skladu sa prostornim planom i bilo kojim primjenjivim urbanistiĉkim planom, regulacionim planom ili drugim planskim dokumentom, kako je predviĊeno u ĉlanu 59 Zakona o prostornom ureĊenju. Ukoliko Odjeljenje doĊe do zakljuĉka da predloţeno ureĊenje nije u skladu sa bilo kojim primjenjivim planskim dokumentom, ono će odbaciti zahtjev. Ukoliko doĊe do zakljuĉka da je predloţeno ureĊenje u skladu sa svim primjenjivim planskim dokumentima, prihvatiće zahtjev i izdati urbanistiĉku saglasnost u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ureĊenju i Zakona o upravnom postupku. Ĉlanovi 26 do 32 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Brĉko distrikta Bosne i Hercegovine (objavljenog u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta br. 32/04) se stavljaju van snage danom donošenja ovog Naloga i više nemaju pravno dejstvo. Odmah prestaje pravni reţim iz ovih ĉlanova, kojim se predviĊa da je za graĊenje na zemljištu upisanom u katastru kao poljoprivredno zemljište potrebno prethodno platiti naknadu za pretvaranje zemljišta u graĊevinsko zemljište, utvrĊenu od strane Odjeljenja za poljoprivredu. Od sada, kada god se Odjeljenju za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove podnese zahtjev za urbanistiĉku saglasnost, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove će provjeriti katastarske podatke kao dio svog uobiĉajenog postupka. U sluĉaju kada Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove utvrdi da je zemljište za koje se podnosi zahtjev opisano u katastru kao poljoprivredno, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove će odmah dostaviti Odjeljenju za poljoprivredu primjerak bilo koje urbanistiĉke saglasnosti izdate za to zemljište, koju će Odjeljenje za poljoprivredu upotrijebiti da aţurira sopstvenu evidenciju. GraĊevinska dozvola za graĊevinu vjerskog, nacionalnog ili etniĉkog karaktera ni u kom sluĉaju neće biti izdata bez postojanja urbanistiĉkog plana, kojim se obuhvata lokacija za predloţenu graĊevinu i koji je usvojen nakon datuma usvajanja prostornog plana koji trenutno razmatra Vlada Distrikta, kojim se izriĉito predviĊa predmetna graĊevina. (U izuzetnim okolnostima, dok postoji supervizija u Brĉko distriktu, supervizor moţe dati pismeno izuzeće od ovog uslova u bilo kom pojedinaĉnom sluĉaju). Ovaj stav se ne primjenjuje na rekonstrukciju vjerskih, nacionalnih ili etniĉkih objekata oštećenih ili uništenih tokom sukoba od 1992. do 1995. godine. Razrješenja sa dužnosti Gospodin Ismet Dedeić se ovim putem odmah razrješava sa duţnosti savjetnika gradonaĉelnika u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistiĉu iz ove duţnosti prestaju odmah. Gospodinu Dedeiću se trajno zabranjuje obavljanje bilo koje duţnosti u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta, bilo da je ta duţnost zvaniĉna ili nezvaniĉna, izborna, duţnost na koju se imenuje ili neka druga duţnost po bilo kom drugom osnovu. Gospodinu Dedeiću se takoĊe zabranjuje ulazak u prostorije u koje je pristup dozvoljen samo sluţbenim licima u objektima u kojima su smještene javne institucije Distrikta. GospoĊa Olivera Lugonjić se ovim putem odmah razrješava sa duţnosti šefa Pododjeljenja za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistiĉu iz ove duţnosti prestaju odmah. GospoĊa Lugonjić neće obavljati nikakvu duţnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta duţnost zvaniĉna ili nezvaniĉna, izborna, duţnost na koju se imenuje ili neka druga duţnost po bilo kom drugom osnovu. Gradonaĉelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti konkurs za upraţnjeno radno mjesto sa kojeg se gospoĊa Lugonjić ovim putem razrješava, a u skladu sa vaţećim odredbama Zakona o drţavnoj sluţbi u organima uprave i Statutom Distrikta. GospoĊa Desanka Jovanović se ovim putem odmah razrješava sa duţnosti predsjednika Apelacione komisije Vlade Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistiĉu iz ove duţnosti prestaju odmah. GospoĊa Jovanović neće obavljati nikakvu duţnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od pet (5) godina od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta duţnost zvaniĉna ili nezvaniĉna, izborna, duţnost na koju se imenuje ili neka druga duţnost po bilo kom drugom osnovu. GospoĊa Ljerka Korjenić se ovim putem razrješava sa duţnosti sluţbenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistiĉu iz ove duţnosti prestaju odmah. GospoĊa Korjenić neće obavljati nikakvu duţnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta duţnost zvaniĉna ili nezvaniĉna, izborna, duţnost na koju se imenuje ili neka druga duţnost po bilo kom drugom osnovu. GospoĊa SlaĊana Mitrović se ovim putem razrješava sa duţnosti sluţbenika u Pododjeljenju za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu ţivotne sredine u okviru Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove u Vladi Distrikta. Sva prava na naknadu za rad, povlastice ili status koja proistiĉu iz ove duţnosti prestaju odmah. GospoĊa Mitrović neće obavljati nikakvu duţnost u bilo kojoj javnoj instituciji Distrikta u periodu od tri (3) godine od dana donošenja ovog Naloga supervizora, bilo da je ta duţnost zvaniĉna ili nezvaniĉna, izborna, duţnost na koju se imenuje ili neka druga duţnost po bilo kom drugom osnovu. Zakon o upravnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku, koji je priloţen kao Aneks ovog Naloga, se ovim putem donosi kao zakon Brĉko distrikta. Biće objavljen u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta u isto vrijeme kada i ovaj Nalog, a stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja. Nakon toga, gradonaĉelnik će odmah preduzeti sve neophodne mjere prema Zakonu o upravnom postupku u izmijenjenom tekstu kako bi osigurao da se odmah imenuje nova Apelaciona komisija. Gradonaĉelnik će, najkasnije sedam dana od dana izdavanja ovog Naloga supervizora, objaviti konkurse za upraţnjena radna mjesta potrebne radi imenovanja nove Apelacione komisije u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, i preduzeće sve dalje mjere potrebne kako bi osigurao da se odmah imenuje nova Apelaciona komisija. Protivzakonite instrukcije zvaničnicima Distrikta Nijedna osoba neće davati bilo kakvu instrukciju, direktnu ili posrednu, bilo kom zvaniĉniku Distrikta, a koja je u vezi sa urbanistiĉkim planiranjem, urbanistiĉkim saglasnostima ili graĊevinskim dozvolama, osim: (a) zakonite i odgovarajuće instrukcije u svojstvu rukovodioca ili pretpostavljenog; (b) prema vaţećem zakonu kojim se oni izriĉito ovlašćuju da daju takvu instrukciju; (c) kao dio naloga suda ili prema istom; ili (d) kao instrukciju kancelarije supervizora. Bilo kojoj osobi koja prekrši ovu zabranu moţe se, nakon što bude proglašena krivom od strane sudova Brĉko distrikta, izreći novĉana kazna u iznosu do 20.000,00 KM i/ili zatvorska kazna u trajanju do dvije godine. Ovu odredbu će sprovoditi Policija Distrikta, Tuţilaštvo Distrikta i sudovi Distrikta na isti naĉin na koji bi se sprovodila da je ona ĉlan u Kriviĉnom zakonu Brĉko distrikta. Pored toga, bilo koja osoba koja prekrši ovu zabranu, a koja je zvaniĉnik bilo koje javne institucije Distrikta, moţe biti razrješena sa duţnosti od strane supervizora prema uslovima iz ovog Naloga predviĊenim za razrješenje zvaniĉnika sa duţnosti. Odredbe ovog stava 15 su bez uticaja na ĉlan 377 Kriviĉnog zakona Brĉko distrikta, koji u potpunosti ostaje na snazi i primjenjuje se na radnje zabranjene ovim stavom. Završne odredbe Kako bi se izbjegle nejasnoće, odredbe ovog Naloga imaju veću pravnu snagu u odnosu na propise i pravne akte koji nisu u skladu sa njim, a u mjeri neophodnoj da se ovom Nalogu da puno dejstvo. Ovaj Nalog stupa na snagu odmah bez daljih proceduralnih radnji. Ništa iz ovog Naloga nema nikakvo dejstvo na Nalog supervizora Johnson od 7. novembra 2005. godine, koji u potpunosti ostaje na snazi. Ovaj Nalog supervizora će bez odlaganja biti objavljen u Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta Bosne i Hercegovine. Svi javni zvaniĉnici u Distriktu će preduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurali da se on u potpunosti sprovede. Ovaj Nalog supervizora će biti objavljen na engleskom jeziku i zvaniĉnim jezicima Bosne i Hercegovine. U sluĉaju neusklaĊenosti, verzija na engleskom jeziku je mjerodavna za sve namjene. dr Raffi Gregorian supervizor za Brĉko distrikt prvi zamjenik visokog predstavnika Aneks Naloga supervizora od 23. marta 2007. godine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku donijet kao zakon Brčko distrikta shodno stavu 14 ovog Naloga ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U ĉlanu 243. Zakona o upravnom postupku Brĉko distrikta Bosne i Hercegovine (Sluţbeni glasnik Brĉko distrikta Bosne i Hercegovine broj 3/00, 5/00, 9/02, 8/03, 8/04 i 25/05), poslije stava 2 dodaje se novi stav 3 koji glasi: «(3) U sluĉaju postojanja razloga za ukidanje rješenja pod uslovima iz stava 2 ovog ĉlana, Apelaciona komisija je duţna, prije donošenja odluke o ukidanju riješenja, uzeti u obzir mišljenje i tumaĉenje materijalnog zakona organa uprave ĉije se rješenje ukida kao i navode stranke ako se ukidanjem rješenja ta stranka stavlja u nepovoljan poloţaj ili za nju moţe nastupiti šteta. Apelaciona komisija je duţna pruţiti detaljno obrazloţenje svoje odluke i kada zakljuĉi da ne postoje razlozi za ukidanje riješenja iz stava 2 ovog ĉlana.» Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osam (8) dana nakon objavljivanja u “Sluţbenom glasniku Brĉko distrikta BiH”.