Regulation on the content of plans against forest fire

Službene novine FBiH broj 10/04 1 od 30 Na osnovu člana 6. stav 8. Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02 i 29/03). federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANOVA ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehničke, preventivno - uzgojne i druge mjere zaštite šuma od požara koje su dužni provoditi kantonalna šumsko - privredna društva za državne šume. kantonalne uprave za privatne šume i pravna lica koja gospodare šumama i šumskim zemljištem sa posebnim režimom gospodarenja, (u daljem tekstu: nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem), u cilju smanjenja opasnosti od nastanka i širenja šumskih požara i ranog otkrivanja i dojave šumskog požara, te pravovremenog djelovanja u lokalizovanju I gašenju šumskih požara. Član 2. Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje: Čišćenje - uklanjanje biljnog materijala u sloju prizemnog rastinja u cilju smanjenja požarnog opterećenja; Hodogram - detaljno razrađen raspored kretanja osmatrača po imenima u smjeni, satnici i trasama obilaska Osmatračnica - čvrsta ili montažna građevina postavljena na najpogodniji visinski položaj na zemljištu s kojeg se na statičan način motri okolina radi brzog uočavanja požara; Osmatračko-dojavna služba - protivpožarna preventivna služba koja ima zadatak trenutno otkrivanje i dojavu požara otvorenog prostora, a obuhvata osmatranje sa osmatračnice ili osmatračkog mjesta kao i obilaženje terena; Osmatračko mjesto - prirodno povišeno mjesto s kojeg se na statičan način osmatra okolina, radi brzog uočavanja požara; Obilaženje - dio osmatračko-dojavne službe kojim se na dinamičan način obilaskom terena osmatra okolina radi brzog uočavanja požara; Požarno opterećenje - veličina koja je iskazana odnosom kalorične vrijednosti i količine zapaljivog i gorivog materijala s površinom na kojoj se materijal nalazi; Protivpožarna prosjeka - prosječeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća i niskog rastinja, širine od 4 - 15 metara, bez elemenata šumskog puta, koji ponekad prolazi okomito na izohipse terena. Protivpožarnom prosjekom se u ovom pravilniku ne smatra prosječeni prostor ispod trase elektroenergetskih vodova; Protivpožarna prosjeka s elementima šumskog puta - prosječeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća I niskog rastinja, širine 4-15 metara s elementima šumskog puta, koji ima namjenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta. Protivpožarnom prosjekom s elementima šumskog puta se u ovom pravilniku ne smatra prosječeni prostor ispod trase elektroenergetskih vodova; Protivpožarni put - šumska staza koja je preuska za prolaz vozila, te služi za prolazak vatrogasaca i priručne vatrogasne tehnike do požarišta. Član 3. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, dužni su sastaviti spisak šuma po stepenima ugroženosti od šumskog požara, u skladu sa mjerama za procjenu ugroženosti šuma od požara koje su štampana uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio. Popis obuhvata pregledne karte površine šuma svrstanih u stepene ugroženosti od šumskog požara. Član 4. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, dužni su: – prilikom prijema u službu ili rasporeda s jednog radnog mjesta na drugo, upoznati radnike s opasnostima od požara na tom radnom mjestu i osposobiti ih za provođenje mjera zaštite od požara. Rukovanje sredstvima za dojavu i gašenje požara, te za vođenje o tome potrebne evidencije; – provoditi obrazovne mjere radi upoznavanja stanovništva i turista, a posebno školske djece za što bolje i djelotvornije preventivno djelovanje u sprečavanju nastanka šumskih požara. Kantonalna šumsko - privredna društva, dužna su: – formirati osmatračko-dojavnu službu; Službene novine FBiH broj 10/04 2 od 30 – formirati vlastitu službu zaštite od požara, ili taj zadatak povjeriti specijalizovanom pravnom licu; – formirati i osposobiti interventne grupe šumskih radnika, obučiti ih i opremiti potrebnom opremom za sječu stabala i izradu protivpožarnih prosjeka, u svrhu izgradnje protivpožarnih prosjeka za zaustavljanje daljnjeg širenja požara ili taj zadatak povjeriti za to specijaliziranom pravnom licu. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, nedostataka u organizaciji zaštite šuma od požara, te o obavljenom izvijestiti nadležna inspekcijska tijela na njihov zahtjev. II - TEHNIČKE MJERE Član 5. Stepen ugroženosti od šumskog požara određuje se u skladu sa mjerama za procjenu ugroženosti od šumskog požara (u daljem tekstu: mjere) koje su štampane uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio, a nalaze se u prilogu broj l . Sve šume, na osnovu zbira bodova koji je dobijen upotrebom mjera, mogu se svrstati u četiri stepena ugroženosti od šumskog požara i to: Stepen ugroženosti Broj bodova I. Vrlovelika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . >480 II. Velika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381-480 III. Srednja-umjerena . . . . . . . . . . . . . . . 281-380 IV. Mala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . <280 Član 6. Pregledne karte u kojima su ucrtane šume po stepenima ugroženosti od požara moraju biti u razmjeri 1:25.000 ili većoj. U pregledne karte moraju se ucrtati i odgovarajućom bojom označiti: - šumske površine po stepenima ugroženosti od požara i to: I stepen - crvenom bojom II stepen - narandžastom bojom III stepen - svijetložutom bojom IV stepen - zelenom bojom – protivpožame prosjeke (tanka smeđa crtkana linija debljine 0,3 mm) i protivpožarne prosjeke s elementima šumske ceste (smeđa crta tačka linija debljine 0,6 mm); – putevi i šumske ceste prohodne za vatrogasna vozila I tehniku (smeđa linija debljine 0,8 mm): – željezničke pruge (dvije paralelne crne linije razmaka l mm i debljine 0,3 mm): – prirodne prepreke koje mogu spriječiti širenje šumskih požara (plavo - vodena površina, sivo -kamena golet): – mjesto osmatračko-dojavnih mjesta sa zonom osmatranja i odgovornosti (crni krug s ucrtanim trouglom - položaj osmatračnice ili osmatračkog mjesta, crvena isprekidana linija debljine 0,3 mm - zona osmatranja): – kaptaže za vatrogasna vozila i pumpe (crni krug); – mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara (crni kvadrat); – trase elektroenergetskih vodova (crna isprekidana linija debljine 0,4 mm); – tumač znakova. 1. OSMATRAČKO - DOJAVNA SLUŽBA Član 7. Osmatračko-dojavnu službu dužna su formirati kantonalna šumsko-privredna društva. Na osnovu naloga ovlaštenih inspekcijskih tijela u obavljanje osmatračko-dojavne službe uključuju se i pravna lica za upravljanje i održavanje javnih puteva, željeznica, elektroprivrede, pravna lica za pružanje poštanskih i telekomu-nikacijskih usluga, te druga lica koja obavljaju javne radove na šumskom području ili uz njega. Član 8. Osmatračko-dojavna služba obuhvata osmatranje s osmatračnice ili osmatračkog mjesta, te obilazak pješice i prijevoznim sredstvima (motocikl, automobil, furgon, kombi ili terensko vozilo, čamac i dr.). Osmatračko-dojavna služba uspostavlja se u periodu proljetno - ljetne požarne sezone koja traje 01. marta do 01. oktobra tekuće godine. Skraćivanje navedenog roka uslijed promjena klimatskih I drugih okolnosti koje umanjuju opasnost od požara na određenom lokalitetu, može odobriti Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) rješenjem na osnovu podnesenog pisanog zahtjeva kantonalnog šumsko-privrednog društva, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo). Službene novine FBiH broj 10/04 3 od 30 Osmatračko-dojavna služba može se na isti način uspostaviti i izvan navedenog roka zavisno od klimatskih i drugih okolnosti koje povećavaju opasnost od šumskog požara, a prema procjeni inspekcijske službe Federalnog ministarstva, uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstava. Raspored obavljanja osmatračko-dojavne službe propisuje se općim aktom pravnog lica. U vrijeme vrlo velike opasnosti od nastanka požara u šumama razvrstanih u I. stepen ugroženosti od požara, osmatračko dojavna služba radi danonoćno (od 0-24 h), tamo gdje za to postoji potreba. Osmatračko-dojavnu službu obavljaju za taj posao osposobljena punoljetna lica koja su pismeno ovlastila pravna lica, koja su dužna službu i oformiti. Radnici osmatračko-dojavne službe moraju biti odjeveni u prepoznatljivu odjeću u kojoj se ističu oznake djelatnosti pravnog lica ili trake na kojima je ispisano - osmatrač požara, te imati odgovarajuće službene iskaznice koju je izdalo pravno lice za koje rade. Član 9. Osposobljavanje pripadnika osmatračko-dojavne službe sastoji se od: – upoznavanja pripadnika sa kartografijom, topografijom, orijentacijom u prostoru i rukovanjem sredstvima dojave, a provodi se u skladu sa općim aktom pravnog lica; – osposobljavanja u području zaštite od požara koje se provodi u skladu sa propisima o programu i načinu osposobljavanja stanovništva za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara, početno gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine u opasnosti od požara. Član 10. Položaj osmatračnice ili osmatračkog mjesta mora biti izabran tako da obezbjeđuje širok i slobodan pregled okoline, a određivanje njihovog broja zavisi od oblika terena i ugroženosti područja od požara. Udaljenost između osmatračnica i osmatračkih mjesta po pravilu ne smije biti veća od 20 km, u slučaju da nije organizovana patrolna služba. Osmatračnica i osmatračko mjestomoraju biti snabdjeveni sa dvogledom, preglednim kartama područja osmatranja, odgovarajućom opremom za dojavu požara i popisom učesnika koji su uključeni u gašenje požara (vatrogasci, policija, centar osmatranja i obavještavanja, ovlaštene osnovane jedinice pravnih lica za gospodarenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištima i dr.), te ukoliko se osmatračnica ili osmatračko mjesto nalazi unutar šume i osnovnim priručnim alatom za gašenje početnih požara (željezne metle, brentače ili naprtnjače, sjekira, lopata i dr.). Dojava požara s osmatračnice ili osmatračkog mjesta obavlja se radio vezom, mobitelom ili telefonom. Za potrebe osmatračko-dojavne službe vode se dnevnici (obrasci) osmatranja odnosno patroliranja koji su označeni kao u obrascima 3a., 3b., 4a. i 4b., koji su štampani uz ovaj pravilnik I njegov su sastavni dio (Prilog 2). Za potrebe unutrašnjeg nadzora osmatračko – nadzorne službe koriste se obrasci koji su označeni kao obrasci 3c. i 4c., štampani su uz ovaj pravilnik i njegov su sastavni dio (Prilog 2.). Član 11. Osmatrač za vrijeme obavljanja osmatračko dojavne službe ne smije napustiti osmatračnicu ili osmatračko mjesto. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u slučaju da se požar pojavio neposredno uz osmatračnicu ili osmatračko mjesto, a nakon što je pojavu požara dojavio vatrogasnoj službi, osmatrač može napustiti osmatračnicu ili osmatračko mjesto u slijedećim slučajevima: – radi gašenja početnog požara za koji je procijenio da ga raspoloživim priručnim alatom može sam ugasiti, s tim da je prethodno obavijestio vatrogasnu službu o pojavi požara, ali se po lokalizovanju mora vratiti na obavljanje osmatračko-dojavne službe; – ako su osmatračnica ili osmatračko mjesto neposredno ugroženi pojavom požara; – po nalogu neposrednog rukovodioca, službenog lica ili vođe gašenja. U slučaju da je primijetio požar za koji je procijenio da ga ne može sam ugasiti i da ga požar neće neposredno ugroziti, osmatrač ne smije napuštati osmatračnicu ili osmatračko mjesto već ostaje u obavezi osmatranja i daje ovlaštenim službama i vatrogascima jasne i bitne podatke o razvoju požara i događajima na požarištu. U slučaju vanrednih prilika ili poteškoća u radu (iznenadna bolest ili sl.), osmatrač je dužan na vrijeme zatražiti od ovlaštenog lica zamjenu, putem odgovarajućeg sredstva dojave. Zamjena se mora obaviti tako da na osmatračnici ili osmatračkom mjestu bude lice koje će obavljati osmatračko-dojavnu funkciju. Član 12. Patroliranje - osmatranje (pješačke, vozilo - motocikl, automobil, furgon, kombi ili terensko vozilo i dr.) upotpunjuje službu osmatranja sa osmatračnice ili osmatračkog mjesta. Patrolno prijevozno sredstvo (izuzev motocikla), uz uređaj za dojavu požara iz člana 10. stava 3. ovog pravilnika, mora biti opremljeno Službene novine FBiH broj 10/04 4 od 30 priručnim alatom i aparatom za početno gašenje požara. Osnovni priručni alat za početno gašenje požara sastoji se od: – najmanje jedne motorne pile; – najmanje jedne naprtnjače V-25 s vodom; – najmanje jedne metle; – najmanjeg jednog kosira i sjekire; – najmanje jedne lopate; – spremnika s vodom zapremine najmanje 50 litara. Član 13. Smjer i raspored (hodogram) kretanja, te broj osmatrača i operativnost patroliranja -osmatranja prilagođava se površini I obliku zemljišta, a određuje se općim aktom pravnog lica (Planom zaštite šuma od požara), s posebnim nadzorom površina koje nisu u pregledu ili nisu dostupne vidokrugu s osmatračnica ili osmatračkih mjesta. Osim osmatračko-dojavnog zadatka, osmatrači su dužni započeti gasiti početni požar nakon dojave i učestvovati u gašenju požara. 2. INTERVENTNE GRUPE Član 14. Kantonalna - privredna društva šumarstva moraju imati osposobljene interventne grupe radnika koje imaju vozilo, odgovarajući alat i opremu za sječu stabala i izradu protivpožarnih prosjeka u svrhu izrade vanrednih protivpožarnih prosjeka radi zaustavljanja daljeg širenja požara. Pripadnici interventnih grupa moraju biti osposobljeni u području zaštite od požara po programu osposobljavanja, te osposobljeni za rad sa motornim pilama. III - PREVENTIVNO - UZGOJNE MJERE Član 15. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, kao i ovlaštenici drugih stvarnih prava nad šumama i šumskim zemljištima, u svrhu smanjenja opasnosti i mogućih šteta od požara, moraju u šumama planirati i provoditi preventivno - uzgojne radove i druge mjere zaštite od požara. Član 16. Pod preventivno - uzgojnim radovima smatraju se: – njega sastojina; – pravovremena proreda sastojina; – kresanje i uklanjanje suhog granja; – izrada i održavanje protivpožarnih prosjeka i puteva; – izrada i održavanje protivpožarnih prosjeka s elementima šumske ceste; – čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne puteve I željezničke pruge; – čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova; – održavanje čistim i uređivanje postojećih izvora vode u šumama i ostali preventivno - uzgojni radovi planirani godišnjim planovima i programima gospodarenja ili drugim općim aktom pravnog lica. Ušumama razvrstanim u I. i II. stepen ugroženosti od požara, šumske radove kresanja i uklanjanja suhog granja iz šume I uspostavu šumskog reda treba provesti prema principima šumarske nauke i prakse i obavezno završiti do početka ljetne požarne sezone. Član 17. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, u svim šumama, bez obzira na stepen ugroženosti od požara moraju uređivati i održavati čistim postojeće pristupačne vodene resurse za potrebe gašenja šumskog požara. Ako se u šumi ili šumskom zemljištu nalazi vanjska hidrantska mreža, vlasnici hidrantske mreže imaju obavezu redovno održavati, istu obilježiti i osposobljavati upotrebnu funkciju. Službene novine FBiH broj 10/04 5 od 30 Član 18. U šumskim predjelima koji su ispresijecani putevima I elektroenergetskim vodovima, projektovanje i izradu protivpožarnih prosjeka i prosjeka sa elementima šumskog puta treba prilagoditi tim objektima, a u brdskim područjima i obliku zemljišta. Protivpožarne prosjeke, ukoliko se ne moraju prilagođavati već postojećim objektima, treba izvesti tako da se ne postavljaju vertikalno na izohipse. Tokom planiranja i projektovanja protivpožarnih prosjeka sa elementima šumskog puta, a obavezno prije izvedbe protivpožarnih prosjeka sa elementima šumskog puta, treba pribaviti mišljenje kantonalnog ministarstva. Širina protivpožarnih prosjeka i protivpožarnih prosjeka sa elementima šumskog puta treba da iznosi od 4 - 15 m, zavisno o vrsti drveća (lišćari i četinari), starosti sastojina, obliku i sastavu zemljišta, te jačini stalnih i povremenih vjetrova. Protivpožarne prosjeke, prosjeke sa elementima šumskog puta i protivpožarne puteve treba redovno čistiti od drvenastog korova i održavati ih prohodnim za vatrogasna vozila i vatrogasce. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem imaju obavezu kao sastavni dio općeg akta, voditi evidenciju o stanju prohodnosti protivpožarnih prosjeka i puteva, kao I prohodnosti prosjeka sa elementima šumskog puta za vatrogasna vozila i tehniku tokom godine, ažurirati je do početka požarne sezone i o uočenim nedostacima i promjenama na trasama tokom požarne sezone izvještavati nadležnu vatrogasnu jedinicu. Lica iz stava 6. ovog člana imaju obavezu unutrašnjeg nadzora stanja protivpožarnih prosjeka i to najmanje jednom prije početka ljetne požarne sezone, te periodično tokom sezone, prema rasporedu navedenom u općem aktu pravnog lica. Za potrebe unutrašnjeg nadzora stanja protivpožarnih prosjeka koristi se obrazac koji je označen kao obrazac 5., a štampan je uz ovaj pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 2.). Lica iz stava 6. ovog člana dužna su navedeni obrazac dati na uvid nadležnim inspekcijskim tijelima na njihov zahtjev. Planiranje i projektovanje protivpožarnih puteva mora biti obuhvaćeno Izvedbenim projektom a kod dugoročnog planiranja da se ugradi u šumsko -privredne osnove i to za šume i šumska zemljišta I. i II. stepena ugroženosti. Član 19. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, moraju u šumama visoko uzgojnog oblika, razvrstanih u prvi stepen opasnosti od požara, te onim od posebnog privrednog, ekološkog, zaštitnog ili drugog posebnog značaja na rubnom dijelu koji graniči sa zapuštenim poljoprivrednim površinama, livadama i pašnjacima, tokom cijele požarne sezone održavati šumski red u cilju sprječavanja prijenosa požara sa tih površina na šumu. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, moraju sastaviti evidenciju šuma visoko uzgojnog oblika, razvrstanih u I. stepen ugroženosti od požara, onih od posebnog privrednog, ekološkog, zaštitnog ili drugog posebnog značaja I onih kojih smatraju da su posebno u opasnosti od šumskog požara koji bimogao preći sa zapuštenih poljoprivrednih imanja, livada, pašnjaka i sl. i obavijest o opasnosti dati na uvid jedinicama lokalne samouprave i uprave, te nadležnim inspekcijskim tijelima za zaštitu od požara. Vlasnici poljoprivrednih zemljišta koja graniče sa šumama visoko uzgojnih oblika, razvrstanih u I. stepen ugroženosti od požara, kao i onima od posebnog privrednog, ekološkog, zaštitnog ili drugog posebnog značaja, dužni su tokom cijele požarne sezone čistiti rubne dijelove svojih parcela uz šumu, a u cilju sprječavanja prijenosa požara sa tih površina na šumu. Član 20. Pravna lica koja na osnovu posebnih propisa imaju obavezu održavanja javnih puteva dužna su na bankinama i razdjelnom pojasu puteva uz šume svrstane u I. i II. stepen ugroženosti od šumskog požara pokositi travu do početka juna, na području unutrašnjosti i u mjesecu septembru, a cestovni pojas očistiti od lako zapaljivih tvari, suhe trave i korova, suhog šiblja, granja I drveća, papira, otpadaka i drugih tvari koje bi mogle izazvati požar ili preko kojih bi se on mogao širiti. Član 21. Pravna lica koja na osnovu posebnih propisa imaju obavezu održavanje željezničkih pruga, dužna su uz željezničke pruge koje prolaze kroz šumska područja I. i II. stepena ugroženosti od šumskog požara, preduzimati mjere zaštite od požara tako da pružili pojas bude potpuno očišćen od lako zapaljivih tvari, suhe trave i korova, suhog šiblja, granja i drveća, papira, otpadaka I drugih tvari koje bi mogle izazvati požar ili preko kojih bi se on mogao širiti. Član 22. Pravna lica koja na osnovu posebnih propisa imaju obavezu održavanje elektroenergetskih objekata, dužna su u šumama svrstanim u I. i II. stepena ugroženosti od šumskog požara, prilikom uspostave Službene novine FBiH broj 10/04 6 od 30 sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova, posječenu gorivu masu ukloniti s trase ili poslagati unutar postojeće širine trase tako da se maksimalno smanji požarno opterećenje. Pravna lica koja na osnovu posebnih propisa imaju obavezu održavanje elektroenergetskih objekata, dužna su ukloniti sav posječeni i očišćeni biljni materijal ispod trasa elektroenergetskih vodova koje prolaze neposredno uz javne puteve i željezničku prugu ili se s njima ukrštaju, a postupak uklanjanja biljnog materijala podrazumijeva: – spaljivanja na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme prema odredbama Zakona o šumama i odlukom o spaljivanju korova i biljnog otpada koje donosi kantonalno ministarstvo; – ukoliko vlasnik namjerava iskoristit posječeni biljni materijal za svoje potrebe, spaljivanje nije potrebno, već se u tom slučaju vlasnik obavezuje ukloniti posječeni biljni materijal s trase dalekovoda na zemljište čiji je vlasnik, ali na udaljenosti najmanje 10mod svih puteva I željezničke pruge. Čišćenje vegetacije ispod trasa elektroenergetskih vodova I izrada protivpožarnih prosjeka u neposrednoj blizini trasa elektroenergetskih vodova mora biti u skladu sa propisima o zaštiti na radu pri korištenju električne energije. Čišćenje i uspostava sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova provodi se sa propisima o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od lKVdo 400KV. Član 23. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u predjelima i površinama vrlo velike i velike ugroženosti od šumskih požara mediterana i submediterana prilikom izrade privrednih osnova, odnosno programa gospodarenja za privredne jedinice na kršu, trebaju vodeći se načelima šumarske nauke preferirati prvenstveno vrste autohtone provenijencije. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem moraju održavati i uzgojnim postupcima ubrzavati izmjenu kultura četinara prema autohtonim ili staništu prihvatljivim fitocenozama, naročito na terenima uz puteve i rubne pojaseve uz naselja. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem moraju u optimalnom roku nakon požara sanirati teren i obnoviti biljni pokrov, zavisno o uslovima staništa (preferirati autohtone pionirske vrste lišćara, gdje je moguće). IV - OSTALE ODREDBE Član 24. Kantonalna šumsko-privredna društva za državne šume, te kantonalna ministarstva putem kantonalnih uprava za šumarstvo za privatne šume, dužni su postaviti i uredno održavati i po potrebi obnavljati znakove upozorenja i zabrane (zabrana loženja vatre, pušenja, kampovanja, zabrana ulaza vozila i lica u šume, opasnosti od požara) na ivicama šuma uz puteve koje prolaze šumom ili uz šumu, a posebno u onim svrstanim u I. i II. Stepen ugroženosti od požara. Znakovi iz stava l. ovog člana postavljaju se uz javne puteve u skladu sa odredbama Zakona o javnim putevima i drugim propisima koji utvrđuju i uslove postavljanja saobraćajnih znakova. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, dužni su na putevima koji nisu od javnog značaja postaviti I uredno održavati rampe koje sprječavanju ulaz vozila u šumu. Rampe moraju biti zatvorene i zaključane, a primjerak ključeva od katanca moraju imati osmatrači i vatrogasci. Član 25. Zabranjeno je paljenje vatre u šumu, na udaljenosti manjoj od 150 m od ivice šume, te na trasama dalekovoda. Mogućnost i potreba iznimnog paljenja vatre uslijed spaljivanja korova, biljnih otpadaka i drugih materijala na udaljenosti većoj od 200mod ivice šume može biti u vrijeme i na način kako to određuje odluka o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose kantonalna ministarstva. Član 26. Mjesto u šumi na kome se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad, u cilju provođenja uzgojno - zaštitnih radova mora biti dovoljno udaljeno od krošanja stojećih stabala, kao i od vodiča i stubova dalekovoda da ih plamen ne može zahvatiti. Potrebno je da prisustvuje odgovorno lice za zaštitu od požara. Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpadci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala. Spaljivanju granja i otpadakamoraju biti prisutna lica koja suzapalila vatru, a uz sebemoraju imati sredstva za početno gašenje požara. Lice koje je naložilo vatru dužno ju je ugasiti i tek kada je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto. Službene novine FBiH broj 10/04 7 od 30 Član 27. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem kao i ovlaštenici drugih stvarnih prava na šumama i šumskim zemljištima dužni su redovno pratiti, obavijestiti o opasnosti za nastanak šumskih požara na pojedinim područjima i u skladu s tim preduzimati odgovarajuće mjere i radnje propisane ovim pravilnikom i Zakonom o šumama. Član 28. Svako lice koje se nalazi u šumi ili u blizini šume, a primijeti neposrednu opasnost od nastanka šumskih požara ili šumski požar, dužno je tu opasnost ukloniti odnosno ugasiti požar, ako to može učiniti bez opasnosti za sebe ili drugo lice. Ako to lice to ne može učiniti, dužno je obavijestiti najbližu šumariju, policijsku upravu, vatrogasnu jedinicu, centar za osmatranje i obavještavanje, ili drugo tijelo lokalne uprave i samouprave. Član 29. U šumama gdje postoje organizovani kampovi provode se mjere zaštite od požara prema propisima o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata. Član 30. U cilju edukacije stanovništva i turista, a naročito školske djece, za što bolju i djelotvorniju preventivu nastanka šumskih požara tokom cijele godine, a posebno tokom mjeseca marta i oktobra (oktobar mjesec je proglašen kao mjesec zaštite od požara), ministarstvo nauke, kulture i sporta, Vatrogasne brigade i jedinice lokalne samouprave i uprave gradova i općina, u saradnji sa vlasnicima ili korisnicima šuma i šumskog zemljišta i nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, dužni su kao dio opšteg akta donijeti programe izvođenja kratkih instrukcija o šumskim požarima s prezentacijom filmova, javnih oglasa, plakata, znakova upozorenja i opasnosti od šumskih požara u školama, vatrogasnim domovima, na javnim tribinama i sl. U aktivnosti iz stava jedan ovog člana mogu se uključiti i pravna lica za upravljanje i održavanje javnih puteva, željeznica, elektroprivrede, pravna lica za pružanje poštanskih i telekomunikacijskih usluga, te druga pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnosti na šumskom području ili uz njega. Član 31. Nosioci prava gospodarenja šumama i šumskim zemljištem dužni su provoditi mjere unutrašnjeg nadzora zaštite od požara, voditi službene obrasce koji se nalaze u Prilogu 2. ovog pravilnika i o izvršenom sastaviti zapisnik koji se daje na uvid pri nadzoru inspekcijskih tijela nadležnih za zaštitu šuma od požara. Obaveze iz stava 1. ovog člana odnose se i na pravna lica za upravljanje i održavanje javnih puteva, željeznice, elektroprivrede, pravna lica za pružanje poštanskih i telekomunikacijskih usluga, te druga lica koja obavljaju javne djelatnosti u šumskom području ili uz njega, ukoliko su na osnovu naloga nadležnih inspekcijskih tijela uključena u obavljanje osmatračko-dojavne službe. Član 32. Plan zaštite od požara treba da sadrži: – procjenu ugroženosti od požara; – sredstva i opremu za gašenje; – putevi unutar zone za koju se radi plan; – izvorište vode i kaptaže; – angažovanje sopstvene vatrogasne jedinice; – angažovanje profesionalne vatrogasne jedinice: – angažovanje interventnih grupa: – sadejstvo na terenu; – operativno - tehnički plan gašenja požara; – otkrivanje i dojava požara. V - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 33. Pravna lica iz člana 1. ovog pravilnika dužna su uskladiti svoje opće akte (pravilnike i planove zaštite od požara) sa ovim pravilnikom u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Službene novine FBiH broj 10/04 8 od 30 Član 34. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o mjerama zaštite od požara šuma i usjeva ("Službeni list SR BiH", broj 44/88). Član 35. Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 10-02-69/04 marta 2004. godine Sarajevo Ministar Marinko Božić, s. r. Službene novine FBiH broj 10/04 9 od 30 PRILOG 1. MJERE ZA PROCJENU UGROŽENOSTI OD ŠUMSKOG POŽARA Parametri za procjenu ugroženosti šuma od požara U mjere za procjenu ugroženosti od nastanka šumskog požara ugrađeni su slijedeći parametri: 1. vegetacija (zastupljenost vrsta drveća) 2. antropogeni faktor (rizik od čovjeka) 3. klimat 4. stanište (matični supstrat i tip zemljišta) 5. orografija 6. šumski red (higijena šume) Svi ovi činioci mogu se naći u šumskoprivrednim osnovama privrednih jedinica, područja i u programima gospodarenja šumama pravnih lica koja gospodare šumama i šumskim zemljištima. 1. S obzirom na razne oblike podjele sastojina (po vrsti drveća, načinu postanka, načinu gazdovanja, uzgojnom obliku, namjeni itd.). grupisana je šumska vegetacija na sastojine četinara, lišćara, te mješovite sastojine, a uzeti su u obzir i uzgojni oblici kao što su šikara, šibljak, makija i garik, koji su specifični u pogledu osjetljivosti na šumski požar. Kulture i plantaže, vještački podignute sastojine uz primjenu agrotehnike, u okviru daljnje podjele vegetacije, izdvojene su kao posebne kategorije bez obzira na starost. Slijedeća podjela prirodnim putem nastalih čistih I mješovitih sastojina, provedena je prema njihovoj starosti i zahtjevima za svjetlom. 2. Kako je statistički gledano veliki postotak uzroka nastanka šumskih požara u posrednoj ili neposrednoj vezi s djelatnošću čovjeka (antropogeni činioci), tako je i taj parametar određen podjelom u tri kategorije, s određenim brojem bodova. 3. Klimatski faktor djeluje s tri parametra: srednja godišnja temperatura vazduha, količina padavina i relativna vlažnost vazduha. ; 4. Matični supstrat i vrsta tla uzimaju se kao posebni parametri koji utiču na stepen opasnosti od šumskog požara. Stepen opasnosti od šumskog požara uveliko zavisi i od sadržaja vlage u gorivom materijalu na zemljištu (iglice, lišće, granje, panjevi i dr.), a stepen vlažnosti različit je na različitim zemljištima, odnosno matičnom supstratu. 5. Orografija sa svojim faktorima ima znatan uticaj na opasnost od šumskog požara. Intenzitet i trajanje insolacije utiče na brzinu isušivanja gorivog materijala, a on je različit i zavisi o ekspoziciji i inklinaciji. Nadmorska visina na kojoj se nalazi sastojina uzeta je kao korektor srednje godišnje temperature vazduha. 6. Održavanje šumskog reda također utiče na stepen n opasnosti od šumskog požara. U šumama u kojima se šumski red ne održava dolazi do povećane količine gorivog materijala na zemljištu, a time povećanog požarnog opterećenja. Uticaj svih ugrađenih faktora izražava se brojem bodova čija vrijednost iznosi najmanje 115, a najviše 580 bodova. Zavisno od ukupnog broja bodova, sve šume Federacije BiH, prema opasnosti od šumskog požara razvrstavaju se u četiri stepena: Stepen Ugroženost Broj bodova I. Vrlo velika >480 II. Velika 381 -480 III. Srednja-umjerena 281 -380 IV. Mala <280 Za mjere donosimo tekstualni prikaz i opis ugrađenih faktora razvrstanih prema intenzitetu uticaja na opasnost od šumskih požara i ocjenjenih odgovarajućim brojem bodova. Sastavni dio mjera je obrazac l.A. i l.B. koji omogućava određivanje ukupnog broja bodova na osnovu faktora, a time I stepen opasnosti od požara, te obrazac 2. u kome se iskazuju konačni podaci. GLAVNI PARAMETRI ZA ODRE\IVANJE STEPENA UGROŽENOSTI ŠUMA OD POŽARA Šifra gazd. klase Broj bodova i uzgojne grupe VEGETACIJA (zastupljenost vrsta drveća) l. Četinarske šume 1.l.l. Kulture četinara (H.I.J) 200 1.l .2. Heliofilne šume četinara (bor. ariš. čempres) 1.1.2.1. do 30 god. starosti (D 3 i 6) 200 1.1.2.2. 31 - 60 god. starosti i razdobni. (D4) 180 1.1.2.3. preko 60. god. starosti (D l i 2) 160 1.l .3. Sciofilne šume četinara (jela, smrča, tisa) 1.1.3.1. 30 godina starosti (C 3 i 6) 160 1.1.3.2. 31 60 godina starosti raznodobne (C 4) 140 1.1.3.3. preko 60 godina starosti (C l i 2) 120 1. 2. Mješovite šume (četinari i lišćari) 1. 2.1. Mješovite kulture (B) 180 Službene novine FBiH broj 10/04 10 od 30 1. 2.2. Heliofilne mješovite šume (bor, ariš, hrast, meki lišćari) 1. 2.2.1. do 30 godina starosti (B 3 i 6) 180 1. 2.2.2. 31-60 godina starosti raznodobne (B4) 160 1. 2.2.3. preko 60 godina starosti (B l i 2) 140 1. 2.3. Sciofilne mješovite šume (jela, smrča, bukva) 1.2.3.1. do 30 godina starosti (B 3 i 6) 120 1.2.3.2. 31 - 60 godina starosti i raznodobne (B 4) 100 1.2.3.3. preko 60 godina starosti (B1 i 2) 80 1.3. Lišćarske šume 1.3.1. Kulture i plantaže lišćara. (G.K.) 120 l .3.2. Heliofilne šume lišćara (hrast, meki lišćari) 1.3.2.1. Degradirane (E5 i 7, F5 i 7, M2 i 3) 120 1.3.2.2. 31 - 60 godina starosti i raznodobne (E4, F4, Ml) 100 1.3.2.3. preko 60 godina starosti (El i 2, Fl i 2) 80 l .3.3. Sciofilne šume lišćara (bukva) 1.3.3.1. Degradirane (A5 i 7, L2 i 3) 80 1.3.3.2. do 30 godina starosti (A3 i6) 80 1.3.3.3. 31-60 godina starosti i raznodobne (A4, L1) 60 1.3.3.4. preko 60 godina starosti (Al i 2) 40 l .4. Makija i garig (N, O) 200 1.5. Šikara i šibljak (P, R) 160 l .6. Neobraslo šumsko zemljište (S) 80 Gazdinske klase i uzgojne grupe l. Visoke šume A - bukve B - mješovite C - smrče D - bora E - hrasta F - mekih lišćara A do F: 3 i 6 mlade šume (do 30 godina starosti) 4 dozrijevajuće (31 - 60 godina starosti) l i 2 zrele (preko 60 godina starosti) 5 i 7 degradirane 2. Kulture G - bagrema H - bora L - smrče J - ostalih četinara K - ostalih lišćara 3. Izdanačke šume L - bukve M - hrasta L i M: l dobre 2 degradirane 3 zaštitne 4. Degradirane šume N - makija O - garik P - šikara R - šibljak S - neobraslo šumsko zemljište Kulture i plantaže su vještački podignute šume i bez obzira na starost približno su jednako ugrožene od požara. Pod četinarskim šumama se podrazumijevaju one šume u kojima su četinarske vraste drveća zastupljene sa najmanje 90%. U heliofilne četinarske šume spadaju šume u kojima preovladavaju bor, čempres, ariš i druge vrste svijetlosti. U sciofilne četinarske šume spadaju šume u kojima preovladavaju jela, smrča, tisa i druge vrste koje podnose sijenu. Mješovite šume su one šume u čijem sastavu su četinarske I lišćarske vrste drveća zastupljene sa više od 10%. Heliofilne mješovite šume su pretežno sastavljene od svjetloljubivih vreta četinara i lišćara. Službene novine FBiH broj 10/04 11 od 30 Sciofilne mješovite šume su one šume u kojima su pretežno zastupljene četinarske i lišćarske vrste drveća koje podnose sijenu. Kao lišćarske šume treba smatrati one šume u kojima su lišćarske vrste drveća zastupljene sa najmanje 90%. U heliofilne lišćarske šume spadaju one šume u kojima su pretežno zastupljeni hrast, jova, breza i druge vrste svijetlosti. U sciofilne lišćarske šume spadaju šume u kojima su pretežno zastupljeni bukva, grab, brijest i druge vrste koje podnose sijenu. Raznodobne šume svrstavaju se u starosnu klasu 31 – 60 godina - prema vrsti šume tj. drveća. Pod makijom, se podrazumijevaju površine obrasle zimzelenim vrstama drveća u kojima preovladavaju stabla iz panja. Garig je degradirana makija odnosno makija bez stabala. Kao šikaru, šibljak, treba smatrati onu šumsku površinu na kojoj se nalazi više od 50% grmolikih ostataka šumskog drveća I šiblja. 2. ANTROPOGENI FAKTOR (rizik čovjeka) Broj bodova 2.1. Kategorija I - turističke i rekreacione šume, kao i šume koje se nalaze neposredno uz poljoprivredna zemljišta i deponije smeća 60 2.2. Kategorija II - šume kroz koje prolaze javne saobraćajnice dalekovodi ili se u njima vrši ispaša 40 2.3. Kategorija III - šume u kojima se provodi sakupljanje sporednih šumskih proizvoda, lov i ribolov kao i meliorativni i uzgojni radovi 20 Ukoliko se neka šuma prema riziku od čovjeka može svrstati u više kategorija onda se uticaj ovih faktora na ugroženost te šume od požara izražava kroz ukupan broj bodova. 3. KLIMAT Broj bodova 3.1. Srednja godišnja temperatura vazduha 3.1.1. Preko 12oC 30 3.1.2. 9.1 - 12,0oC 20 3.1.3. do 9oC 10 3.2. Srednja godišnja količina padavina 3.2.1. do 800 mm 30 3.2.2. 801 - 1200 mm 20 3.2.3. preko 1200 mm 10 3.3. Srednja godišnja relevantna vlažnost vazduha 3.3.1. do 70% 30 3.3.2. 71-80% 20 3.3.3. preko 80% 10 4. PODLOGA (matični supstrat i zemljište) 4.1. KATEGORIJA I 4.1.1. Nevezani pijesak 80 rengosol rendzina (pararendzina) na karbonatnom pijesku ranker na kvarcnom i kiselom silikatnom pijesku 4.1.2. Dolomit litosol rendzina na saharidnom dolomitu crnica na jedrom dolomitu kamenjara 4.1.3. Laporac rendzina (pararendzina) 4.1.4. Fliš rendzina koluvij 4.1.5. Rahle gline i ilovine, les (prapor) pararendzina na lesu černozem ranker eutrični (mulranker, serpentinska renzina) na neutralnim i bazičnim silikatnim supstratima 4.1.6. Krečnjak jedri litosol crnica organogena na bokovima krečnjaka 4.2. KATEGORIJA II 60 4.2.1. Dolomit i krečnjak jedri Službene novine FBiH broj 10/04 12 od 30 smeđe zemljište, plitko i srednje duboko lerra fusca - terra rosa (crvenica) na krečnjaku 4.2.2. Kisele eruptivne stijene (granit, sijenit, trahit, riolit i dr.) ranker distrični (kiselo humusno silikatno zemljište) 4.2.3. Bazične eruptivne stijene (gabro, bazalt, peridotiti, serpentini i dr) smeđe zemljište 4.2.4. Les i jezerski sedimenti gajnjača (eutrična smeđa zemljišta), pliće varijante 4.2.5. Jezerski sedimenti i neki beziti smonica (vertična automorfna zemljišta) 4.3. KATEGORIJA III 40 4.3.1. Dolomit i krečnjak smeđe zemljište, duboko lasivirano smeđe i lesivirano zemljište 4.3.2. Kisele eruptivne stijene kiselo smeđe zemljište, duboko lesivirano kiselo smeđe i lesivirano kiselo zemljište, srednje duboko smeđe podzolasto zemljište 4.3.3. Bazične eruptivne stijene lesivirano smeđe zemljište - duboko i vrlo duboko 4.3.4. Les i jezerski sedimenti gajnjača duboka i vrlo duboka 4.4. KATEGORIJA IV 20 4.4.1. Kisele silikatne stijene (gnajs, filiti, škriljci i dr) kiselo smeđe zemljište, vrlo duboko humusno kiselo smeđe zemljište lesivirano zemljište, duboko i vrlo duboko smeđe podzolasto zemljište, vrlo duboko podzol semiglej euglej 4.4.2 Ilovine i gline (pleistocen i pliocen) pseudoglej lesivirano zemljište semiglej euglej 4.4.3. Fluvijalni ili fluviglacijalni materijali, djelomično eolski materijali (močvarni les) pseudoglej emiglej euglej ritska crnica (humoglej) aluvij (fluvisoli) tresetišta 5. OROGRAFIJA broj bodova 5.1. Ekspozicija 5.1.1. južna i ravničarska 20 5.1.2. istočna i zapadna 10 5.1.3. sjeverna 5 5.2. Nadmorska visina 5.2.1. do 500 m 15 5.2.2. 501-800 m 10 5.2.3. preko 800 m 5 5.3. Nagib (inklinacija) 5.3.1. preko 45o 15 5.3.2. 31-45o 10 5.3.3. 15-30o 5 6. UREĐENOST (HIGIJENA) broj bodova 6.1. neuređene šume 40 Službene novine FBiH broj 10/04 13 od 30 6.2. djelomično uređene šume 20 6.3. uređene šume 10 Kao uređene mogu se smatrati one šume koje imaju protupožarne prosjeke koji služe kao putevi, šumske puteve i u kojima se vrši čišćenje, kresanje grana (na rubnim stablima), prorjeđivanje i redukcija sitnog gorivog materijala. Djelomično uređenim se mogu smatrati one šume u kojima su provedene ili se provode neke od naprijed navedenih mjera. Neuređene su one šume u kojima se ne provodi nijedna naprijed navedena mjera. STEPEN UGROŽENOSTI ŠUMA OD POŽARA Ukupan broj bodova I veoma velika ugroženost preko 480 II velika ugroženost 381-480 III umjerena ugroženost 281-380 IV mala ugroženost do 280 Kantonalna ministarstva putem kantonalnih uprava i kantonalna šumsko privredna društva dužna su da za svoje Subota, 17.4.2004. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 21 - Stranica 749 područje u skladu sa ovom metodom sačine preglednu kartu ugroženosti šuma od požara i to na taj način što će površine po stepenima ugroženosti od požara obojiti na slijedeći način: I – crvena II - oranž (narandžasta) III - svijetložuta IV - zelena Ove podatke treba ucrtati na vojno - topografskoj karti R = l : 100.000. Službene novine FBiH broj 10/04 14 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 15 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 16 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 17 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 18 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 19 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 20 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 21 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 22 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 23 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 24 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 25 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 26 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 27 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 28 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 29 od 30 Službene novine FBiH broj 10/04 30 od 30