Regulation on edible vegetable oils, edible vegetable fats and mayonnaise

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici odr`anoj 14. decembra 2010. godine, donijelo je PRAVILNIK O JESTIVIM BILJNIM ULJIMA, JESTIVIM BILJNIM MASTIMA I MAJONEZAMA DIO PRVI - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Pravilnikom o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ure|uju se proizvodni i tr`i{ni standardi za jestiva biljna ulja, jestive biljne masti, majoneze, umake, preljeve i salate (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji se nalaze na tr`i{tu Bosne i Hercegovine. ^lan 2. (Izuze}e) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na jestivo maslinovo ulje i jestive `ivotinjske masti. ^lan 3. (Pakovanje) (1) Proizvodi se stavljaju na tr`i{te samo u originalnoj ambala`i od materijala koji su u skladu s posebnim propisima o artiklima u kontaktu s hranom i koji osigurava o~uvanje kvaliteta proizvoda do momenta otvaranja u roku upotrebe. (2) Jestiva biljna ulja i jestive biljne masti mogu se na}i na tr`i{tu i u rinfuzi, odnosno u cisternama, ako su namijenjeni kao sirovina za daljnju preradu. ^lan 4. Deklariranje) Deklariranje upakovanih proizvoda namijenjenih krajnjem potro{a~u propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) te odredbama ovog pravilnika. ^lan 5. (Aditivi) (1) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati aditivi u skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj u ishrani ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) izuzev stava (2) ovog ~lana. (2) Dodavanje aditiva nije dozvoljeno u jestivom hladno presovanom biljnom ulju. ^lan 6. (Arome) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati prirodne arome i njihovi identi~ni sintetski ekvivalenti i druge sintetske arome u skladu s posebnim propisom o aromama. ^lan 7. (Mjeriteljski zahtjevi) Netokoli~ina, dozvoljena odstupanja, te na~in ozna~avanja netokoli~ine za proizvode mora biti u skladu s posebnim mjeriteljskim zahtjevima koji va`e za upakovane proizvode. DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE POGLAVLJE I. JESTIVA BILJNA ULJA ^lan 8. (Definicija) Jestiva biljna ulja su prehrambeni proizvodi koji su sastavljeni primarno od glicerida masnih kiselina dobivenih samo iz biljnih izvora, koji u manjim koli~inama mogu sadr`avati i druge lipide kao {to su fosfolipidi, od nesaponifiraju}ih sastavnih dijelova i od slobodnih masnih kiselina koje se javljaju prirodno u mastima ili ulju. ^lan 9. (Razvrstavanje jestivih biljnih ulja) S obzirom na tehnolo{ki postupak, jestiva biljna ulja se razvrstavaju na: a) jestivo rafinirano biljno ulje; b) jestivo nerafinirano biljno ulje; c) jestivo hladno presovano biljno ulje. ^lan 10. (Jestivo rafinirano biljno ulje) (1) Jestivo rafinirano biljno ulje je ulje koje je dobiveno postupkom rafinacije iz jedne ili vi{e vrsta sirovog ulja proizvedenih iz sirovina nazna~enih u ~lanu 14. ovog pravilnika. (2) Jestivo rafinirano biljno ulje na tr`i{tu se javlja kao: a) jestivo rafinirano biljno ulje s naznakom sirovine, proizvedeno isklju~ivo od jedne vrste sirovine (npr. jestivo rafinirano suncokretovo ulje); b) jestivo rafinirano biljno ulje bez naznake sirovine proizvedeno od jedne ili vi{e vrsta ulja; c) jestivo rafinirano biljno ulje s procentom (%) vrste ulja (npr. jestivo rafinirano biljno ulje sa 60% ulja kukuruznih klica). ^lan 11. (Jestivo nerafinirano biljno ulje) Jestivo nerafinirano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno mehani~kim procesom (npr. presovanjem) uz upotrebu toplote, pre~i{}eno isklju~ivo pranjem vodom, talo`enjem, filtracijom i centrifugiranjem. ^lan 12. (Jestivo hladno presovano biljno ulje) Jestivo hladno pre{ano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno isklju~ivo mehani~kim procesom (npr. presovanjem) bez upotrebe toplote, pre~i{}eno pranjem vodom, talo`enjem, filtracijom i centrifugiranjem. ^lan 13. (Mije{ano jestivo biljno ulje) (1) Mije{ano jestivo biljno ulje dobiva se mije{anjem jestivog rafiniranog biljnog ulja, jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja. (2) Mije{ano jestivo biljno ulje mora biti ozna~eno kao "mje{avina jestivog rafiniranog biljnog ulja ili jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja". ^lan 14. (Vrste ulja) Na osnovu sirovine, jestiva biljna ulja dijele se na: a) ara{idovo ulje: ulje dobiveno od plodova ara{ida (Arachis hypogaea L.); b) babasu ulje: ulje dobiveno od ko{tice razli~itih vrsta babasu palmi (Orbignya oleifera B., Orbignya huebneri B., Orbignya martiana B.R); c) tikvino ili bu~ino ulje: ulje dobiveno od sjemenki tikve ili bu~e (Cucurbita pepo L.); d) jestivo pamukovo ulje: ulje koje se dobiva od sjemenki razli~itih vrsta pamuka (Gossypium spp.); e) kokosovo ulje: ulje dobiveno od kokosovog oraha (Cocos nucifera L.); f) palmino ulje: ulje dobiveno od mesnatog dijela (mezokarpa) ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.); g) palmin olein: teku}a frakcija koja se dobiva iz palminog ulja; h) palmin superolein: teku}a frakcija koja se dobiva iz palminog ulja, proizvedena specijalno kontroliranim procesom kristalizacije s jodnim brojem 60 ili vi{e. Utorak, 22. 3. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 21 - Strana 37 Broj 21 - Strana 38 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 22. 3. 2011. i) palmin stearin: visoko topiva frakcija koja se dobiva iz palminog ulja; j) sezamovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki sezama (Sesamum indicum L.); k) sojino ulje: ulje dobiveno iz sjemena plodova soje (Glycine max /L./ Mer.); l) suncokretovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta (Helianthus annuus L.); m) suncokretovo ulje s visokim sadr`ajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta s visokim sadr`ajem oleinske kiseline (sjeme Helianthus annuus L.); n) suncokretovo ulje sa srednjim sadr`ajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta sa srednjim sadr`ajem oleinske kiseline (Helianthus annuus L.); o) ulje iz gro`|anih ko{tica: ulje koje se dobiva od ko{tica gro`|a (Vitis vinifera L.); p) ulje od kukuruznih klica: ulje dobiveno od klica kukuruza (Zea mays L.); q) ulje od uljane repice: ulje dobiveno iz sjemena sljede}ih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti L.); r) ulje od uljane repice s niskim udjelom eruka kiselina: ulje dobiveno iz sjemena sljede}ih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L.), to ulje ne smije sadr`avati vi{e od 2% eruka kiselina; s) ulje palminih ko{tica: ulje dobiveno od ko{tica ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.); t) ulje sla~ice: ulje dobiveno od sjemena bijele sla~ice (Sinapis alba L. ili Brassicca hirta Moench), odnosno sjemena sme|e sla~ice (Brassicca juncea /L./ Czern. i Coss.), odnosno sjeme crne sla~ice (Brassicca nigra /L./ Koch); u) ulje {afranike s visokim sadr`ajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemena {afranike s visokim sadr`ajem oleinske kiseline (Carthamus tinctorius L.); ulje ne smije sadr`avati manje od 75% oleinske kiseline; v) ulje {afranike: ulje dobiveno od sjemena {afranike (Carthamus tinctorius L.); w) druga ulja dobivena od plodova ili dijelova biljaka koji sadr`e ulje i nisu toksi~ni za ljudsku upotrebu. ^lan 15. (Identifikacione oznake) Jestiva biljna ulja iz ~lana 14. ovog pravilnika moraju imati identifikacione oznake navedene u Aneksu koji je sastavni dio ovog pravilnika. ^lan 16. (Zahtjevi kvaliteta za jestiva rafinirana biljna ulja) Jestiva rafinirana biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljede}e zahtjeve: a) da su pri temperaturi 25�� bistra; b) da imaju boju svojstvenu sirovini; c) da im je okus i miris pri temperaturi 25�� blag, prijatan i svojstven sirovini; d) da sadr`e najvi{e 0,3% slobodnih masnih kiselina (izra`enih kao oleinska kiselina); e) da sadr`e najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari; f) da peroksidni broj iznosi najvi{e 7 mmol O(2)/kg ulja; g) da sadr`e najvi{e 50 mg/kg sapuna (kao Na-oleinata). ^lan 17. (Zahtjevi kvaliteta za jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno presovana biljna ulja) Jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno presovana biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljede}e zahtjeve: a) da imaju boju svojstvenu sirovini; b) da im je okus i miris blag, prijatan i svojstven sirovini; c) da sadr`e najvi{e 3% slobodnih masnih kiselina (izra`enih kao oleinska kiselina); d) da sadr`e najvi{e 0,4% vode i drugih hlapljivih tvari; e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 10 mmol O(2)/kg ulja; f) da ne sadr`e vi{e od 0,05% ne~isto}a; g) da hladno stiskana jestiva ulja ne smiju sadr`avati vi{e od 0,15 mg/kg stigmastadiena. POGLAVLJE II. JESTIVE BILJNE MASTI ^lan 18. (Jestiva rafinirana biljna mast) Jestiva rafinirana biljna mast je proizvod koji se dobiva od jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom rafiniranja i hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog naknadnog mije{anja. ^lan 19. (Biljni mrs) (1) Biljni mrs je proizvod dobiven od jestivih biljnih ulja i masti uz dodatak aditiva, postupkom mije{anja i kristalizacije. (2) Biljni mrs mora sadr`avati najmanje 95% (m/m) masno}e. ^lan 20. (Mije{ana jestiva rafinirana mast) Mije{ana jestiva rafinirana mast je proizvod dobiven od jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog naknadnog mije{anja. ^lan 21. (Zahtjevi kvaliteta za jestive biljne masti) Jestive biljne masti moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljede}e zahtjeve: a) da imaju karakteristi~nu boju; b) da im je okus i miris blag, prijatan i bez stranih primjesa; c) da sadr`e najvi{e 0,3% nezasi}enih masnih kiselina (izra`enih kao oleinska kiselina); d) da sadr`e najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari; e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 2,5 mmol O(2)/kg ulja. POGLAVLJE III. MAJONEZA ^lan 22. (Majoneza) Majoneza je proizvod u obliku emulzije tipa ulje u vodi, proizvedena od jestivog biljnog ulja, `umanca od koko{jih jaja, za~ina i drugih dozvoljenih dodataka. ^lan 23. (Ozna~avanje majoneza) Majoneza se ozna~ava kao: a) "majoneza", koja sadr`i 70% i vi{e masno}e; b) "niskokalori~na majoneza", koja sadr`i manje od 45% masno}e. ^lan 24. (Umaci na bazi majoneze) Umaci na bazi majoneze (u daljnjem tekstu: umaci), prema ovom pravilniku, proizvodi su dobiveni iz majoneze, za~ina i drugih dozvoljenih dodataka. ^lan 25. (Preljevi) (1) Preljevi (dressing) su, prema ovom pravilniku, emulgirani ili neemulgirani proizvod dobiven od jestivog biljnog ulja i drugih dozvoljenih dodataka. (2) Preljev mora sadr`avati najmanje 5% jestivog biljnog ulja. Utorak, 22. 3. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 21 - Strana 39 ^lan 26. (Salate s majonezom) (1) Salate s majonezom ili proizvodima srodnim majonezi su proizvodi dobiveni od majoneze, umaka ili preljeva i usitnjenog mesa, ribe, povr}a, vo}a, jaja, `itarica, biljnih proteina i drugih dozvoljenih dodataka. (2) Zavisno od sadr`aja sirovine, salate se stavljaju u promet kao: a) salate s mesom; b) salate s ribom; c) salate s povr}em; d) salate s biljnim proteinima; e) mije{ane salate. ^lan 27. (Skladi{tenje) Majoneza i proizvodi srodni majonezi moraju se ~uvati i skladi{titi u tamnoj, suhoj i prozra~noj prostoriji gdje temperatura nije ispod 5�� a ne prelazi 10��, osim ako na deklaraciji proizvoda nije druga~ije nazna~eno. DIO TRE]I - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 28. (Utvr|ivanje uskla|enosti) (1) Za utvr|ivanje uskla|enosti proizvoda s propisanim op}im zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole koriste se va`e}e metode, i to: a) ISO 5555 Uzorkovanje; b) BAS EN ISO 661 Priprema test uzorka; c) BAS EN ISO 662 Odre|ivanje sadr`aja vlage i isparljivih materija; d) BAS EN ISO 3657 Odre|ivanje broja saponifikacije; e) BAS EN ISO 3960 Odre|ivanje peroksidnog broja; f) BAS EN ISO 660 Odre|ivanje kiselinskog broja i kiselosti; g) BAS EN ISO 3961 Odre|ivanje jodnog broja; h) BAS EN ISO 15788-1 Odre|ivanje stigmastadiena u biljnim uljima - 1. dio: Metoda plinske hromatografije koriste}i kapilarnu kolonu (referentna metoda); i) BAS EN ISO 5508 Analize koje se izvode putem plinske hromatografije metil estera masnih kiselina; j) BAS EN ISO 663 Odre|ivanje sadr`aja nerastvorljivih ne~isto}a; k) ISO 6883 Odre|ivanje dogovorene mase na jedinicu volumena ("masa litra u zraku"); l) BAS EN ISO 6320 Odre|ivanje indeksa refrakcije; m) BAS EN ISO 18609 Odre|ivanje neosapunjivih materija Ekstrakciona metoda s heksanom; n) BAS EN ISO 12228 Odre|ivanje sadr`aja pojedina~nih i ukupnih sterola - Metoda plinske hromatografije. (2) Mogu se koristiti i druge validirane me|unarodnopriznate metode, a u slu~aju nejednakih rezultata smatrat }e se rezultati dobiveni po metodama navedenim u stavu (1) ovog ~lana. ^lan 29. (Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provodit }e se na na~in kako je to propisano va`e}im propisima u BiH. ^lan 30. (Prestanak va`enja odredbi) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju va`iti odredbe Pravilnika o kvalitetu jestivih ulja i masti biljnog porijekla i margarina, majoneza i njima srodnih proizvoda ("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85) od ~lana 12. do 41. i od ~lana 55. do 77., kojima se propisuje kvalitet jestivih biljnih ulja, jestivih biljnih masti i majoneza. ^lan 31. (Prijelazne odredbe) Proizvodi proizvedeni u skladu s propisima iz ~lana 30. ovog pravilnika mogu se stavljati na tr`i{te najkasnije 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. ^lan 32. (Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 333/10 14. decembra 2010. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Dr. Nikola [piri}, s. r. Broj 21 - Strana 40 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 22. 3. 2011. Utorak, 22. 3. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 21 - Strana 41 Broj 21 - Strana 42 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 22. 3. 2011. Utorak, 22. 3. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 21 - Strana 43 Broj 21 - Strana 44 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 22. 3. 2011. Broj 37 - Strana 220 S LU @ B E N I G LAS N I K B i H Utorak, 17. 5. 2011. ISPRAVKE Nakon izvr{enog sravnjivanja sa izvornim tekstom, utvr|eno je da se u Pravilniku o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/11), koji je objavljen na srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, potkrala tehni~ka gre{ka te u skladu sa ~lanom 101. Poslovnika o radu Vije}a ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 22/03) i ~lanom 55. Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 11/05), a na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (kao obra|iva~a Pravilnika i kao organa u ~ijem je djelokrugu staranje za izvr{enje Pravilnika), daje se ISPRAVKA PRAVILNIKA O JESTIVIM BILJNIM ULJIMA, JESTIVIM BILJNIM MASTIMA I MAJONEZAMA U Pravilniku o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama ("Slu`beni glasnik BiH", broj 21/11), u ~lanu 30. umjesto broja "55" treba da stoji broj "53". Broj 01-02-185-2/09 10. maja 2011. godine Sarajevo Direktor Ureda za zakonodavstvo BiH Dragan Podini}, s. r.