Regulation on animal waste and other that can be used for agricultural purposes

''Službene novine FBiH'' broj: 08/08 Stranica 1 od 5 Na osnovu člana 58. stav 6. alineja 4. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliča i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i čumarstva, donosi PRAVILNIK O ŽIVOTINJSKOM OTPADU I DRUGIM NEOPASNIM MATERIJALIMA PRIRODNOG PORIJEKLA KOJI SE MOGU KORISTITI U POLJOPRIVREDNE SVRHE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste životinjskog otpada i drugih neopasnih materijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, uvjeti pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste životinjskog otpada i drugih materijala čija je upotreba u poljoprivredi zabranjena. Član 2. Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja: Životinja označava: svako četveronožno biće koje nije sisar; • perad • svakog sisara, osim čovjeka • ribe, reptile i ljuskare • ostala hladnokrvna bića bilo koje vrste • pčele koje prave med Životinjski otpad - obuhvata dijelove tijela ili lečeve životinja ili riba, te otpadne životinjske proizvode koji nisu namijenjeni direktnoj ljudskoj konzumaciji; isključujući fekalije; Nečkodljivo uklanjanje - propisani postupak nečkodljivog uklanjanja lečina, konfiskata, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divljači, mlijeka, jaja, meda, prerada u proizvode namijenjene za ishranu životinja ili industrijsku upotrebu kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i radi začtite zdravlja ljudi ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom, a čto se obavlja u odobrenim objektima za nečkodljivo uklanjanje, zakopavanje u groblju za životinje, jamama, grobnicama ili spaljivanjem. Otpadna životinjska materija - tekući i kruti izmet i stajnjak Veterinarska začtita okoline - postupci, uvjeti i mjere koje je potrebno preduzimati tokom uzgoja, držanja, postupanja i začtite zdravlja životinja: tokom obrade, prerade, skladičtenja i prometa proizvoda životinjskog porijekla i utilizacije lečina, konfiskata, nejestivih nusproizvoda klanja, te otpadnih životinjskih materija čija je svrha sprječavanje zagađivanja okoline. Kompostiranje - bioločka razgradnja prirodnih materija koja rezultira tamnom materijom pogodnom za đubrenje biljaka. Mulj - Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, te septičkih jama ili sličnih instalacija, kao i industrijski mulj koji je po sastavu sličan komunalnom. Hemikalije - pesticidi, herbicidi, vječtačko đubrivo i ostale vječtački proizvedene materije koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Biorazgradivi otpad - otpad prirodnog porijekla, koji može da se podvrgne anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, poput zelenog otpada, hrane ili neopasnog poljoprivrednog otpada. II. ŽIVOTINJSKI OTPAD Životinjski otpad i neopasne materije koje se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe Član 3. Životinjski otpad i drugi neopasni materijali koji nisu visokorizični materijal mogu se koristiti u svrhu poboljčanja poljoprivrednih djelatnosti, ako se koristi na način koji ne čkodi ljudskom zdravlju ili izaziva čtetu po okolič. Životinjske fekalije - otpadne životinjske materije i sadržaj predželudaca i crijeva goveda, mogu se koristiti u poljoprivredne svrhe kao đubrivo, koje će se nanositi na povrčine zemljičta, ako se na taj način neće ugroziti otvoreni vodotokovi, područje vodozahvatne zone ili druga osjetljiva područja. ''Službene novine FBiH'' broj: 08/08 Stranica 2 od 5 Drugi neopasni materijal je materijal bioločkog i prirodnog porijekla koji nije kontaminiran opasnim i čtetnim materijama, koji nije označen kao opasni životinjski otpad u katalogu otpada, te koji nije visokorizični materijal i može se koristiti u poljoprivredi direktno ili nakon procesiranja (mljevenja, kompostiranja ili sl.). Zabranjeno je otvoreno odlaganje na poljoprivredno zemljičte većih komada mesa i drugog životinjskog otpada, koje će vidno naručavati prirodno okruženje te privlačiti lečinare. Član 4. Sav proizvedeni životinjski otpad mora se nečkodljivo ukloniti. Zabranjeno je u poljoprivredne svrhe, koričtenje proizvoda-materijala koji u svom sastavu sadrže životinjski otpad. Visokorizičnim životinjskim otpadom, u smislu ovog Pravilnika, smatra se: • sva stoka, perad, krmad, ovce, koze i druge životinje koje se drže u svrhe stočarstva, te koje su uginule na farmi ili drugdje, a nisu zaklane radi proizvodnje hrane, uključujući mrtvorođene i nerođene životinje; • sve životinje koje nisu navedene u tački 1) ovog člana a koje su određene od strane službenog organa, bilo federalnog, državnog, kantonalnog ili općinskog; • životinje koje su ubijene u cilju suzbijanja zaraze, na farmi ili na drugoj lokaciji, • životinjski otpad, uključujući i krv od životinja koje, u vrijeme veterinarske inspekcije prije ili poslije samog klanja, pokazuju znake bolesti koja se može prenijeti na čovjeka ili na druge životinje; • svi dijelovi zaklane životinje koji nisu ostavljeni za post-mortem inspekciju, isključujući kožu, krzno, papke, kopita, perje, vunu, rogove, krv i slično; • meso, riba i prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla koji su pokvareni, i koji predstavljaju rizik po zdravlje ljudi i životinja; • životinje, svježe meso, perad, riba, lovina, meso i mliječni proizvodi koji su uvezeni iz trećih zemalja ali nisu pročli veterinarsku inspekciju, te nisu ponovno izveženi u zemlju porijekla; • životinjski otpad koji sadrži materije koje mogu biti čtetne po ljudsko zdravlje; • meso, mlijeko ili životinjski proizvodi koji su čtetni za peroralnu konzumaciju od strane ljudi i • riba koja pokazuje znake zaraznih bolesti za čovjeka ili druge ribe. Zabranjeno je koričtenje visokorizičnog otpada u poljoprivredne svrhe. III. MULJ OD OTPADNIH VODA Koričtenje mulja od otpadnih voda u poljoprivredi Član 5. Mulj iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, iz septičkih jama ili sličnih instalacija može se koristiti u poljoprivredi samo na kontrolisani način. Mulj iz industrijskih postrojenja može se koristiti u poljoprivredi samo ako je po sastavu sličan mulju iz komunalnih postrojenja. Koričtenje mulja u poljoprivredi ne smije ugroziti kvalitet tla niti poljoprivrednih proizvoda. Uvjeti za koričtenje mulja u poljoprivredi Član 6. Mulj iz postrojenja za tretman otpadnih voda se mora tretirati prije razastiranja na zemljičte. Tretman obuhvata bioločki, hemijski ili termalni tretman prilikom kojeg bi mulj bio sterilizovan odnosno uničteni patogeni organizmi tj. potencijalni uzročnici oboljenja, kao i dugoročno skladičtenje putem kojeg bi mulj pročao eventualnu fazu fermentacije čime bi se smanjio rizik po zdravlje usljed koričtenja mulja. Tlo na koje će se primjenjivati ovaj mulj treba da bude kontrolisano kako putem mjerenja koncentracija tečkih metala u tlu tako i putem mjerenja koncentracija tečkih metala u mulju. Nanočenje mulja na zemljičte ne ''Službene novine FBiH'' broj: 08/08 Stranica 3 od 5 smije da doprinese koncentraciji tečkih metala u tlu koji bi prevazičli dozvoljene vrijednost. Granične vrijednosti su date u slijedećim tabelama: Tabela 1. Granične vrijednosti koncentracija tečkih metala u tlu na koji se nanosi mulj (mg/kg suhe materije u reprezentativnom uzorku, sa pH vrijednočću od 6 do 7) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 1 do 3 Bakar 50 do 140 Nikl 30 do 75 Olovo 50 do 300 Cink 150 do 300 Živa 1 do 1,5 Hrom Tabela 2. Granične vrijednosti koncentracija tečkih metala u mulju koji se koristi u poljoprivredi (mg/kg suhe tvari) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 20 do 40 Bakar 1.000 do 1.750 Nikl 300 do 400 Olovo 750 do 1.200 Cink 2.500 do 4.000 Živa 16 do 25 Hrom Tabela 3. Granične vrijednosti količina tečkih metala koji se smiju dodavati poljoprivrednom tlu godičnje, na osnovu desetogodičnjeg prosjeka (kg/hektar/god) Parametar Granične vrijednosti Kadmij 0,15 Bakar 12 Nikl 3 Olovo 15 Cink 30 Živa 0,1 Hrom Zabrana koričtenja mulja na pojedinim lokacijama ''Službene novine FBiH'' broj: 08/08 Stranica 4 od 5 Član 7. Zabranjeno je nanočenje mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda i septičkih jama ili sličnih instalacija na: • pačnjake • poljoprivredno zemljičte koje se koristi za uzgoj voća i povrća, sa izuzetkom stabala voća • zemljičte namijenjeno uzgoju plodova koji su u direktnom kontaktu sa tlom, te se konzumiraju sirovi, u periodu od 10 mjeseci prije žetve i u toku same žetve. Mulj se koristi na načine koji neće čtetiti podzemnim vodama niti naručavati kvalitet zemljičta. Ako se mulj koristi na zemljičtu sa pH vrijednosti ispod 6, onda je moguće prilagoditi vrijednosti u tabeli 1 u članu 6. Vrijednost pH ima direktan uticaj na pristupačnost tečkih metala biljkama u tlu. Evidentiranje koričtenja mulja u poljoprivredi Član 8. Evidenciju koričtenja mulja iz postrojenja za tretman otpadnih voda koja uključuje količine mulja, tačan datum i rezultate uzorkovanja mulja, povrčinu i zonu gdje je koričten, vodi organ nadležan za poljoprivredu. Uzorkovanje zemljičta i mulja, radi evidencije i mjerenja vrči se prema internim propisima ovlačtenih stručnih institucija, i prema članu 6. ovog Pravilnika. IV. OSTALI BIORAZGRADIVI OTPAD Koričtenje ostalog biorazgradivog otpada u poljoprivredi Član 9. Biorazgradivi otpad može se koristiti u poljoprivredi tek nakon kompostiranja istog odnosno razgradnje do nivoa gdje se raspadnuta materija može koristiti na otvorenim, poljoprivrednim povrčinama bez naručavanja estetskog izgleda, kvaliteta okoliča ili zdravlja ljudi. Kompostiranje se vrči na način koji neće ugroziti kvalitet tla, povrčinskih i podzemnih voda, te zdravlja ljudi i životinja. Zabranjuje se kompostiranje patogenih, infektivnih ili opasnih/otrovnih supstanci. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i čumarstva će poljoprivrednicima izdati preporuke kojima se predlaže da usvoje način kompostiranja koji najviče odgovara njihovoj djelatnosti, lokaciji, klimatskim uvjetima ili vrsti otpada koji proizvode. V. OSTACI I OTPAD NASTAO KORIŠTENJEM HEMIKALIJA U POLJOPRIVREDI Otpadne hemikalije iz poljoprivredne proizvodnje Član 10. Otpad i ostaci hemikalija koje se koriste u poljoprivredi se moraju zbrinuti na adekvatan način, koji neće ugroziti okolič. Ova vrsta otpada također obuhvata i ambalažu u kojoj su bile hemikalije, hemikalije koje su neupotrebljive ili hemikalije kojima je istekao rok trajanja. Zbrinjavanje ove vrste otpada obuhvata rukovanje ovom vrstom otpada od skladičtenja hemikalija i ambalaže, do prikupljanja, prevoza i odlaganja. Hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, a sadrže opasne materije se smatraju opasnim otpadom, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH" broj 9/05) i zbrinjavaju se na ''Službene novine FBiH'' broj: 08/08 Stranica 5 od 5 način propisan članom 36. Zakona o upravljanju otpadom. Ostale otpadne hemikalije, koje nisu opasne se adekvatno zbrinjavaju, na način na koji se kvaliteta zemljičta, vode ili zraka neće ugroziti. Član 11. Odredbe ovog Pravilnika primjenjivat će se u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa odredbama posebnih propisa koji uređuju pitanja upravljanja, začtite, koričtenja i uređenja poljoprivrednog zemljičta. Član 12. Nadzor nad provođenjem ovog Pravilnika vrči ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i čumarstva. Član 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Broj 04-02-276/06 11. decembra 2007. godine Sarajevo Ministar dr. sci. Nevenko Herceg, s. r. Broj 01-02-60/08 4. februara 2008. godine Sarajevo Ministar mr. sci. Damir Ljubić, s. r.