Development Strategy of the Federation of Bosnia and Herzegovina 2021-2027

1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu _____________________________________ 18 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća _______________________ 19 1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa potrebama tržišta rada ___________________________________________________ 20 1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu _______________________________ 21 1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti ______ 21 PRIORITET 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija __________________________________ 22 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti _________________________ 23 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija __________________ 23 PRIORITET 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora __________________________ 24 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje _______________ 25 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada ______________________ 26 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora ____________________________ 26 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora ____________________________ 27

1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva _____________________________ 29

1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem __________________________________ 29 PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti____________ 31

1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva _________________________________ 31 1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti ______________________________________________________ 32 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti ________________ 32

1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom ______________________________________ 33 STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ _______________ 34 PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sistem __________________________________________ 34 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze ____________ 34 ii 2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve _____________________________________ 35 2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja _____________ 37 2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-а 38 2.1.5. Poboljšavati rad sa talentima i standard učenika i studenata ______________________ 38 PRIORITET 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema ______________________________ 39 2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u zdravstvenim uslugama _____________ 39

2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine _____________________________________ 40 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite ___________________ 41 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama __________________ 42 2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite ____________________________________________ 42

2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja __________ 43 PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih ________________________________________ 44

2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom ___________________________________ 44 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta ____________ 45

2.3.3. Unapređivati stambenu politiku _____________________________________________ 46 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu __________ 46

2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom _______________________________ 47 PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu _____________ 48 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja _____________ 48 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada _______________________ 49 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja _________________________ 50 PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost ___________________________ 51 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa __________________________ 51

2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite ____________________________________ 52 2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite _________________________________________________________ 53 2.5.4. Poboljšavati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada ______________________________ 53

2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva ______________ 54 STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ _________________________ 56 PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa _______________________ 56 3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina _______________________________________ 56 3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture ___________________________________________________________ 57 3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta __ 58

3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa _________________________________ 58 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa ______________________________ 59 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači ______________________ 60 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije __________ 61

3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama ___________________________________________________ 62 PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitet zraka ______________________________________________ 63 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova _____________________ 63 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš _________________________ 64 PRIORITET 3.3. Povećati energetsku efikasnost _________________________________________ 65

3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada _____________________________________ 66 iii

3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa „zelene ekonomije“ i „ekologizacije“ __________________________________ 67 PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije ________________________________ 68

3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima _______________________________ 68 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije _____________ 69

3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija ________________________________________________ 70 PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora _________________________________________ 70 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima ___________ 71 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj ________________ 72

3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača _______________________________________________ 72 PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize _____________________________________________ 73

3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama ___________________________________________ 74 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture ___________________________ 74

3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća ___ 75 STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR _______ 77 PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava ___________________________________________ 77

4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema __________________________________ 77

4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava _______________________________________________ 78 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma ____________________ 79 4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije ______________________ 79 PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana ___________________________________ 80 4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi ______________________________________________________ 80 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora __________________ 81 4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama 82

4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova ___________________________ 82 4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika ______________________ 83

4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave _________________________________ 84 PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija ______________________ 85 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama ____________________ 85 4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija ______ 86

4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda _________________________________ 87 4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija _______________ 88

4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema ____________________________________________ 88

4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu______________________________________________________________ 89 IV INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR _______________________________________________ 90 V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, MONITORINGA I IZVJEŠTAVANJA ____________ 95 VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA ___________________________________ 98 DODATAK ____________________________________________________________________ 117 DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna tijela _______________________________ 118 DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima __________________________ 123 DODATAK 3. Situaciona analiza _______________________________________________________ 130 DODATAK 4. Rezultat SWOT radionica ________________________________________________ 152 DODATAK 5. Detaljan pregled mjera ___________________________________________________ 158 iv LISTA SKRAĆENICA ADS Agencija za državnu službu Federacije BiH APFBIH Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH BiH Bosna i Hercegovina Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauke (eng. BHAAAS Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences) BH – Gas Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo BD Brčko Distrikt BDP Bruto domaći proizvod Akademska i istraživačka mreža BiH (eng. Academic and Research BiHARNET Network of BiH) DEI Direkcija za evropske integracije BiH DEP Direkcija za ekonomsko planiranje BiH DOB Dokument okvirnog budžeta Dohodak p.c. Dohodak po glavi stanovnika (per capita) DZS Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske Baza podataka o emisijama potrebnih za globalna istraživanja atmosfere EDGAR (eng. Emissions Database for Global Atmospheric Research) EES Elektroenergetski sistem EK Evropska komisija EnE Energetska efikasnost EnM Energetski menadžment EnZ Energetska zajednica EP Elektroprivreda EPO Evropski ured za patente (eng. European Patent Office) ERP Softver za upravljanje preduzećima (eng. Enterprise Resource Planning) ESS Evropski statistički sistem ESV Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH EU Evropska unija (28 zemalja članica) EU ETS Sistem trgovine emisijama EU (eng. EU Emissions Trading System) EU Instrument predpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-accession EU IPA Asssistance) Statistički ured Evropske unije (eng. Statistical Office of the European EUROSTAT Union) Sistem poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (eng. Farm FADN Accountancy Data Network) Organizacija za prehranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture FAO Organisation) Akademska i istraživačka mreža Federacije BiH (eng. Academic and FARNET Research Network of FBiH) FBA Agencija za bankarstvo Federacije BiH FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FERK Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH FIA Finansijsko-informatička agencija FMERI Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FMF Federalno ministarstvo finansija FMOIT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FMPIK Federalno ministarstvo prometa i komunikacija FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva v FMRPO Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FMRSP Federalno ministarstvo rada i socijalne politike FMT Federalno ministarstvo trgovine FMUP Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova FMZ Federalno ministarstvo zdravstva FNE Fotonaponska elektrana FUCZ Federalna uprava civilne zaštite FUP Federalna uprava policije FZS Federalni zavod za statistiku FUZIP Federalna uprava za inspekcijske poslove FZZA Federalni zavod za agropedologiju FZZG Federalni zavod za geologiju FZZJZ Federalni zavod za javno zdravstvo FZZOIR Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FZZPR Federalni zavod za programiranje razvoja FZZZ Federalni zavod za zapošljavanje GEF Globalni fond za okoliš (eng. Global Environment Fund) Gender centar Gender Centar Federacije BiH GHG emisija Emisija stakleničkih gasova (eng. greenhouse gases) HE Hidroelektrana Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (eng. International Fund for IFAD Agricultural Development) Projekat integriranog lokalnog razvoja (eng. Integrated Local Development ILDP Project) IT/IK/IKT Informaciono-komunikaciona tehnologija JLS Jedinice lokalne samouprave JPP Javno privatno partnerstvo KFW Njemačka razvojna banka (njem. Kreditanstalt fur Wiederaufbau) KM Konvertibilna marka LAN/WLAN Lokalna mreža (eng. Local Area Network)/lokalna bežična mreža Sistem identifikacije zemljišnih parcela (eng. Land Parcel Identification LPIS System) Projekat podrške monitoringu i evaluaciji u BiH (eng. Monitoring and MEASURE BIH Evaluation Support Activity in BiH) MMF Međunarodni monetarni fond MON STAT Uprava za statistiku Crne Gore MSP Mala i srednja preduzeća NCD Nezarazne bolesti (eng. Noncommunicable Diseases) Nacionalni energetski i klimatski plan (eng. National Energy and NECP Climate Plan) Nacionalni plan smanjenja emisija (eng. National Emission Reduction NERP Plan) NTP Naučno-tehnološki parkovi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (eng. Organisation for OECD Economic Cooperation and Development) OIEiEK Obnovljivi izvori energije i efikasna kogeneracija Ombudsmen Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH OMK Otvorena metoda koordinacije P/GK FBiH Privredna/Gospodarska komora FBiH PIO/MIO Penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje vi Međunarodni program procjene znanja učenika (eng. Programme for PISA International Student Assessment) PJI Program javnih investicija PU FBiH Porezna uprava Federacije BiH RB Razvojna banka Istraživanje i razvoj (eng. Research and Development) (IRI: istraživanje, R&D razvoj i inovacije) RS Republika Srpska RZS Zavod za statistiku Republike Srpske SAD Sjedinjene Američke Države SASE Sarajevska berza-burza vrijednosnih papira d.d. Sarajevo SB (WB) Svjetska banka (eng. World Bank) Strateška procjena uticaja na okoliš (engl. The Strategic Environmental SEA Assessment) Snage (eng. Strenghts), slabosti (eng. Weakness), prilike (eng. SWOT/TOWS Opportunities), prijetnje (eng. Threats) TE Termoelektrana TESTA network Evropska telekomunikaciona mreža administracija (eng. Trans European service Services for Telematics between Administrations) TI eng. Transparency International UIO BiH Uprava za indirektno oporezivanje BiH UN Ujedinjeni narodi (eng. United Nations) Odjel za ekonomska i socijalne pitanja UN-a (UN Department for UNDESA Economics and Social Affairs) Razvojni program Ujedinjenih naroda (eng. United Nations Development UNDP Program) Međunarodni dječiji fond UN-a (eng. United Nations International UNICEF Children's Fund) Ured za reviziju Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH VE Vjetroelektrana VI/UI Vještačka/umjetna inteligencija VPN Virtualna privatna mreža (eng. Virtual Private Network) VSTV Visoko sudsko i tužilačko vijeće WAN Mreža širokog područja (eng. Wide Area Network) Platforma za rangiranje institucija visokog obrazovanja (eng. Webometrics Webometrics Ranking of World Universities) WEF Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) WHO Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization) Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (eng. World Intellectual WIPO Property Organization) WJP Svjetski projekat pravde (eng. World Justice Project) ZJU Zavod za javnu upravu ZZJZ Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH vii POJMOVI Aktivnost predstavlja konkretan način na koji se izvodi mjera. Acquis Communautaire - zakonodavstvo EU, pravno nasljeđe/stečevina Zajednice. COSME - program namijenjen malim i srednjim preduzetnicima, koji nastoji povećati konkurentnost evropskih kompanija, smanjiti nezaposlenost, stvoriti poticajnu preduzetničku okolinu i razvoj preduzetništva. Cost-benefit analiza je analiza troškova i koristi, uz sistematski pristup procjeni prednosti i slabosti za određivanje najboljih opcija koje doprinose efektima i uštedama. EMS 14001 - sistem upravljanja zaštitom okoliša posvećen kontroliranju rizika od zagađenja okoliša. Erasmus+ - program EU-a kojim se daje podrška obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Evropi. ESCO model je naziv za model usluga na tržištu energije (eng. Energy Service Company); predstavlja energetska rješenja i u svijetu je prepoznatljiv kao naziv za preduzeće koje planira, provodi i finansira projekte iz područja energetske efikasanosti. EU IPA je jedinstveni finansijski instrument Evropske unije uspostavljen za finansijsku pomoć državama u njihovim nastojanjima da postanu članice EU. Indikator služi kao kvalitativni i kvantitativni pokazatelj nivoa ostvarenja planiranih promjena koje se ostvaruju kroz realizaciju mjera, odnosno prioriteta i ciljeva. Indikativni finansijski okvir predstavlja okvirni pregled potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju strategije razvoja. ISO 50001 standard - dobrovoljni međunarodni standard koji je razvila Međunarodna organizacija za standardizaciju sistema za upravljanje energijom. Jednake mogućnosti su princip definiran Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije, koja utvrđuje nediskriminaciju, ravnopravnost muškaraca i žena, prava na kulturne, vjerske i jezičke različitosti svih građana te prava djeteta, starijih osoba i invalida. Kontroling - sredstvo za poboljšanje poslovanja, optimiziranje poslovnih procesa, kapaciteta i resursa, te racionalizaciju troškova preduzeća. Upravljanje posmatra kroz tri neodvojive stavke: jasnu strategiju, plan dugoročne održivosti i procjenu rizika s kojima se preduzeće u poslovanju susreće. Mjera definira potrebno djelovanje na prepoznati problem na nekom užem području kako bi se postigla željena pozitivna promjena. Iz mjere proizilaze ključne aktivnosti kojima će se proizvesti realizacija razvojnih prioriteta i ciljeva razvoja. Naučno-tehnološki park stimulira i upravlja protokom znanja i tehnologija između univerziteta, istraživačko-razvojnih institucija, MSP-ova/kompanija i tržišta. Olakšava kreiranje i rast na inovacijama zasnovanih kompanija. viii NUTS klasifikacija - nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (eng. Nomenclature of Territorial Units for Statistics) je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na nivou Evropske unije. NUTS klasifikacija predstavlja alat koji se primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih EU politika, a posebno kohezione politike koja koristi NUTS klasifikaciju kako bi utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobijanje finansijske podrške iz fondova kohezione politike. Otvorena metoda koordinacije u razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji predstavlja, na osnovu konsultacija sa širom profesionalnom i zainteresiranom javnosti i usaglašavanja svih nivoa vlasti, definiranje i provođenje zajedničkih ciljeva i izbor zajedničkih indikatora za praćenje realizacije ciljeva. Pametna specijalizacija - definiranje teritorijalnog kapitala i potencijala svake zemlje i regije, naglašavanje konkurentnih prednosti kao i umrežavanje učesnika i resursa oko vizije budućnosti zasnovane na izvrsnosti. Cilj je potaknuti inovacije radi postizanja ekonomskog rasta i prosperiteta omogućavajući državama/regijama da se fokusiraju na svoje prednosti. Prioritet označava ključna polja i smjerove djelovanja potrebne za postizanje strateškog cilja u okviru strategije razvoja. R&D aktivnosti – (eng. research and development) skup istraživačko-razvojnih aktivnosti povezanih s nastankom inovacija, bilo u privatnom, bilo u državnom sektoru. Search Engine Optimization - Optimizacija web stranice za internetske tražilice sastoji se od niza aktivnosti usmjerenih prema podizanju posjećenosti stranica. Ovo se ostvaruje kroz poboljšanje mjesta na rezultatima pretraživanja za ciljane ključne riječi. Situaciona analiza prikazuje trenutno stanje u svim područjima razvoja, ključne pozitivne i negativne trendove, mogućnosti i resurse, odnosno identificira ključna strateška pitanja. Osnova je za kreiranje strateške platforme. Strateška platforma je osnova strategije razvoja kojom se usmjerava dugoročni razvoj teritorije za koju se radi strateški razvojni dokument. Strateška platforma, na bazi sveobuhvatne situacione analize, identificira strateške fokuse, viziju, strateške ciljeve i prioritete razvoja za dati planski period. Strateški cilj predstavlja ono što se želi postići u datom planskom periodu, odnosno obuhvata oblast unutar koje je nužno djelovati. Strateško fokusiranje je usmjeravanje razvojnih pravaca na potencijale koji su razvojno najperspektivniji i probleme koji su najkritičniji, osiguravajući da se raspoloživi resursi iskoriste na najefikasniji način. UN Agenda 2030 i ciljevi održivog razvoja - Program održivog razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja usmjerenih na iskorjenjivanje siromaštva, borbu protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanje pitanja klimatskih promjena do 2030. godine. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju nadgradnju Milenijskih razvojnih ciljeva. Upravljanje razvojem je pretvaranje razvojnih ciljeva i prioriteta u konkretne aktivnosti sa jasnim finansijskim efektom i institucionalnim odgovornostima, njihova realizacija, te monitoring i evaluacija rezultata. ix Vertikalna i horizontalna koordinacija institucija je koordinacija odgovornosti i procesa između nadležnih institucija na različitim nivoima vlasti u Federaciji, kao i usklađivanje strateških dokumenata na različitim nivoima vlasti u Federaciji prema zajedničkim razvojnim ciljevima. Vizija razvoja je slika budućnosti, odnosno zajednička perspektiva aktera o tome kakvu zajednicu žele izgraditi u dugoročnom periodu. Vještačka (umjetna) inteligencija (AI - eng. artificial inteligence) je područje kompjuterske nauke koje se bavi razvojem inteligentnih alata (mašina, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. x UVOD U skladu sa odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon)1, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021 - 2027.2 (u daljnjem tekstu Strategija). Prema navedenom Zakonu, Strategija je integrirani, multisektorski strateški dokument Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH), koji definira javne politike i usmjerava socioekonomski razvoj teritorije FBiH. Strategija je osnova za izradu Programa rada Vlade FBiH za mandatni period, godišnjeg programa rada Vlade FBiH, programa javnih investicija (PJI), trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenta okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta. Strategija je podloga za usklađivanje i izradu sektorskih strategija, strategija razvoja kantona i jedinica lokalne samouprave, odnosno to je osnovna platforma socioekonomskog razvoja FBiH. Pored koordinacije i usaglašavanja razvojnih prioriteta i politika u FBiH, Strategija istovremeno odražava prioritete Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu BiH) utvrđene u procesu evropskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za zapadni Balkan,3 EU digitalna strategija4), kao i globalno prihvaćene ciljeve održivog razvoja.5 Proces pripreme Strategije se odvijao u skladu sa odredbama Zakona, ali su se istovremeno koristila i iskustva u pripremi drugih strateških dokumenata u BiH, kao i jednog broja zemalja EU i okruženja. U procesu izrade Strategije koristili su se principi planiranja utvrđeni Zakonom, od kojih posebno izdvajamo: otvorena metoda koordinacije u Federaciji (OMK), vertikalna i horizontalna koordinacija nadležnih institucija u procesima razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH i usklađenosti razvojnih prioriteta, ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti za sve građane FBiH i partnerstvo, javnost i transparentnost u procesu razvojnog planiranja. Proces izrade Strategije koordinirao je Federalni zavod za programiranje razvoja (u daljnjem tekstu Zavod). Putem radnih tijela i drugih koordinacionih i participatornih mehanizma osiguralo se učešće institucija s nivoa BiH i FBiH, kantona, jedinica lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, akademske zajednice, te ostalih socioekonomskih aktera i zainteresiranih strana. Strategija u potpunosti uvažava postojeće ustavno uređenje, nadležnosti i kapacitete institucija uključenih u razvojni proces u cijeloj Federaciji. Strategija je pripremljena uz tehničku podršku Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajednički projekat Vlade Švicarske i Razvojnog programa UN-a u BiH 1 “Službene novine Federacije BiH“ 32/17. 2 “Službene novine Federacije BiH“ 74/18. 3 Green Agenda for the Western Balkan, https://eur-lex.europa.eu/legal- content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52020SC0223&qid=1602391200506 4 COMMUNICATION on Shaping Europe's digital future COM/2020/67 final 5 Strategija razvoja FBiH je usaglašena sa Okvirom za implementaciju ciljeva održivog razvoja u BiH, koji je u procesu izrade. Okvir za implementaciju ciljeva održivog razvoja je strateški dokument koji se izrađuje na participatoran način, postavlja šire razvojne pravce BiH i služi kao platforma za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. 1 (UNDP). Podršku integriranju Ciljeva održivog razvoja u proces izrade Strategije pružila je Vlada Kraljevine Švedske. Podršku u pripremi analize stanja i definiranju mjera u oblasti pametne specijalizacije pružila je Vlada Republike Češke u okviru partnerstva s UNDP-om za Ciljeve održivog razvoja. Dodatnu podršku pripremi Strategije je pružio njemački GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit/Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju), koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva provodi “Program jačanja javnih institucija u BiH” u oblasti transparentnosti procesa izrade i praćenja implementacije dokumenta, kao i provođenja ex-ante evaluacije. Sadržaj Strategije razvoja, kao i nalazi prikazani u njoj, ne odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske, Vlade Kraljevine Švedske, Vlade Republike Češke, Vlade Njemačke, Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, GIZ-a niti UNDP-a. Metodologija izrade Strategije i radna tijela Uredbom o izradi strateških dokumenta definirana je metodologija kojom su propisani koraci u procesu izrade i sadržaj strateških dokumenata. U procesu izrade Strategije formirana su radna i savjetodavna tijela, koja su usmjeravala dinamiku i proces izrade Strategije. Kao radna tijela formirani su Izvršni tim, 4 tematske grupe i 12 podgrupa za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo formiran je Koordinacioni odbor za izradu Strategije. Ukupno je imenovano 476 članova ovih tijela. Proces izrade Strategije počeo je analizom svih strateških dokumenata koji su bili dostupni (evropski, regionalni, državni, federalni, kantonalni). Urađena je početna situaciona analiza, te produbljena situaciona analiza sa SWOT matricom. Potom su uslijedila dva kruga tematskih radionica u periodu oktobar – novembar 2019. godine. Nakon prvog kruga radionica, usaglašena je konačna situaciona i SWOT analiza. Tokom drugog kruga radionica se raspravljalo o prijedlozima vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Zatim su u martu 2020. godine održana tri okrugla stola s predstavnicima javnog i civilnog sektora, u Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici (10. 3.). Planirani okrugli sto u Livnu, kao i četiri radionice vezane za tematske grupe Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni razvoj (12. 3.), Održivi razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna uprava (18. 3.) su otkazani zbog pandemije izazvane korona virusom. Umjesto ovih radionica, rad je nastavljen putem online konsultacija. U diskusijama tokom radionica i okruglih stolova je učestvovalo oko 1200 učesnika sa svih nivoa vlasti u BiH, članova vladinog i nevladinog sektora, te akademske i poslovne zajednice, dok su mediji izvještavali o svim događajima. U toku izrade Strategije kontinuirano su vođene konsultacije sa svim učesnicima procesa, s tim da je nakon izbijanja pandemije fokus stavljen na online konsultacije. Na kraju procesa, eksterni evaluator Centar za javne politike i ekonomske analize (CPA) iz Zenice je uradio ex-ante evaluciju Strategije. Svrha evalucije je da se, na osnovu nezavisnog mišljenja, unaprijedi kvalitet i implementabilnost dokumenta u smislu unapređenja procesa i rezultata pripreme Strategije. U svom izvještaju, evaluator je dao preporuke i adresirao nedostatke nacrta Strategije koje su, najvećim dijelom, prihvaćene. 2 Više o metodologiji, načinu izrade i evaluaciji Strategije može se saznati u dodatku br. 1. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima Proces izrade Strategije su obilježila dva ključna događaja. Prvi je započinjanje implementacije ciljeva održivog razvoja iz UN Agende 2030, a drugi je završetak Upitnika Evropske komisije i preporuke za BiH koje su proizašle iz Upitnika. U međuvremenu je usaglašen dokument Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. (Reformska agenda 2) kao kratkoročni set reformskih politika na nivou BiH, a Evropska komisija je preporučila svim zemljama EU i zemljama kandidatima za priključenje da pripreme strategije pametne secijalizacije. Strategija razvoja FBiH, kao krovni, usmjeravajući dokument, obuhvatila je sve ove dokumente, što je vidljivo u tekstu i što će biti veoma važno u narednom periodu prilikom izvještavanja o implementaciji svih obaveza koje proizilaze iz navedenih dokumenata. Tabela 1. Pregled povezanosti sa Strategijom EU preporuke i Zajedničke Pametna Ciljevi održivog Ekonomski i socioekonomske Prioriteti specijalizacija razvoja investicioni reforme za period plan 2019 - 2022. Povećavati digitaliziranost X X X X ekonomije Podržavati transfer i razvoj X X X X tehnologija Podržavati razvoj poslovnog X X X X privatnog sektora Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane X X X X vrijednosti Unapređivati obrazovni sistem X X X X Poboljšavati ishode X X X X zdravstvenog sistema Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, X X X poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito X X X dugoročnu Smanjivati siromaštvo i X X X socijalnu isključenost Unapređivati zaštitu i X X X korištenje prirodnih resursa Unapređivati kvalitet zraka X X X Povećati energetsku X X X X efikasnost Započeti realizaciju X X X X energetske tranzicije Poticati razvoj ruralnih prostora X X Povećati otpornost na krize X X Unapređivati vladavinu prava X X X X Staviti javnu upravu u službu X X X X građana Unapređivati odgovornost u X X oblasti javnih finansija X 3 Detaljniji pregled povezanosti mjera sa navedenim dokumentima se nalazi u dodatku br.3. I AKCELERATORI KOJI DONOSE NAJVEĆI RAZVOJNI EFEKAT FBiH U procesu izrade Strategije, definirani su 4 strateška cilja, 18 prioriteta i 78 mjera. Činjenica je da sve mjere koje se nalaze u ovom dokumentu nemaju istu snagu i prioritet u implementaciji, a FBiH nema dovoljno resursa da sve mjere implementira istovremeno i u punom obimu. Zbog toga smo, u ovom poglavlju, izdvojili ključne mjere koje značajno ubrzavaju ekonomski razvoj i doprinose rastu zaposlenosti i produktivnosti, što predstavlja najvažnije rezultate realizacije ovog dokumenta. Te mjere smo nazvali “ofanzivne mjere”, a grupirali smo ih u 3 akceleratora razvoja. Uslov za izdvajanje mjera u ovom dijelu je da postoje relevantne procjene uticaja u BiH ili u svijetu prema kojim one značajno doprinose rastu BDP-a i broja zaposlenih, te da daju efekte na kraći i srednji rok. Praktično, akceleratorima se označavaju najznačajnije mjere za ekonomski rast, kao preduslov za značajniji razvoj i drugih segmenata društva (penzioni sistem, zdravstvo, socijalna zaštita itd.). Razlog za izdvajanje ofanzivnih mjera je saznanje da za ekonomiju FBiH nisu prihvatljive stope rasta BDP-a niže od 6 do 7 % godišnje, a za tako nešto je neophodno imati stopu rasta produktivnosti od minimalno 3 do 5 % godišnje. U poslijeratnom periodu FBiH je samo 2006. (5,5 %) i 2008. godine (5,3 %) bila blizu ciljane stope rasta BDP-a od 6 do 7 %. Kada bi se održala stopa rasta od 7 %, za deset godina FBiH bi dostigla dohodak p.c. u iznosu od oko 10.000 $, čime bi premašila aktuelni dohodak p.c. Rumunije. S druge strane, dvocifrena stopa rasta od oko 10 % za sedam godina osigurava dostizanje dohotka p.c. od oko 12.120 $, koliki je aktuelni prag za ulazak u klub zemalja sa visokim dohotkom, odnosno koliki je aktuelni dohodak p.c. Hrvatske. Prema procjenama Izvršnog tima za izradu Strategije, puna implementacija mjera iz ovog poglavlja donosi rast BDP-a u procentu od 9,2 do 13,7 na godišnjem nivou. U nastavku je dat prikaz ključnih akceleratora i pripadajućih mjera iz Strategije, koje daju značajan doprinos rastu produktivnosti i socioekonomskom razvoju. Akcelerator 1: Inovacije i digitalizacija Podaci su novi ekonomski resurs u stvaranju blagostanja zemlje. Upravljanje podacima je od strateškog značaja za njihovo transformiranje u digitalnu inteligenciju. Teško je razvijati bilo koji lanac vrijednosti ako nije razvijena sposobnost prikupljanja, skladištenja, analiziranja i transformiranja podataka. Digitalni podaci su od temeljnog značaja za razvoj digitalnih tehnologija kao što su analiziranje podataka, umjetna inteligencija, blokčejn, internet stvari, računarstvo u oblaku i svih usluga baziranih na internetu. Modele poslovanja zasnovane na podacima ne uvode samo digitalne platforme nego i vodeće kompanije raznih sektora. Tokom posljednjih nekoliko godina ispoljava se veliki prodor umjetne inteligencije (UI) u osposobljavanju kompjutera da uče, donose odluke i rješavaju probleme bez čovjekove intervencije. 4 UI je posebno važan za privredu 4.0. tehnologije, podržava taj proces (internet stvari, 5G, računarstvo u oblaku, analitika velikih količina podataka, pametni senzori, 3D printing i robotika) i transformirat će privredu u jedinstven sajber-fizički sistem, u kojem će digitalne tehnologije, internet i proizvodnja biti ujedinjeni u obavljanju zadataka. UI doprinosi ekonomskom rastu putem povećanja produktivnosti rada, širenja inovacija, pomaganja stvaranju novih proizvoda i usluga, tržišta i djelatnosti, povećanja tražnje klijenata i novih izvora prihoda. Prema the McKinsey Global Institute, oko 70 % kompanija na globalnom nivou će koristiti barem jednu vrstu UI do 2030, dok će oko polovina kompanija koristiti pun spektar UI. Prema procjenama WEF-a, roboti će dovesti do gašenja 85 mil. radnih mjesta na globalnom nivou u narednih 5 godina, čemu će značajno doprinijeti i pandemija. IT sektor u FBiH, sa polovinom resursa (aktiva po zaposlenom iznosi 49 % od prosjeka privrede), ostvaruje skoro šest puta veći profit (560 %) od prosjeka privrede. Na dugi rok, nema rasta konkurentnosti bez rasta produktivnosti, a nema niti može biti rasta produktivnosti bez tehnološkog-inovacionog razvoja. Zbog toga je neophodno podržati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućava i potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje privrede, univerziteta, zavoda, ministarstava i naučnih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije. Izuzetno je važno omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno učestvuju u projektima EU. Tabela 2. Pregled ofanzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP-a Doprinos Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str. rastu BDP Razvijati vještačku inteligenciju i 1.1.4. 21 1,2% njenu primjenu Podržavati istraživačko-razvojne i Inovacije i inovacijske aktivnosti 1.2.1. 23 1,5 - 2%* digitalizacija Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija 1.2.2. 23 Provesti digitalnu transformaciju 4.2.6. 82 1% javne uprave *Zbirna procjena za mjere 1.2.1. i 1.2.2. Akcelerator 2: Otvaranje i razvoj preduzeća Za rast zaposlenosti, ključni faktor je otvaranje novih i razvoj postojećih kompanija. To je moguće ostvariti kroz nekoliko mjera koje su definirane u Strategiji. Najefikasnije su aktiviranje potencijala dijaspore, rasterećenje privrede i restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu. U koncipiranju politika prema dijaspori, FBiH se treba fokusirati na otklanjanje prepreka i stvaranje prilika za povezivanje s dijasporom. U slučaju vođenja takve indirektne politike dijaspore, doći će do situacije u kojoj su svi na dobitku, kako pokazuje tabela 4. 5 Tabela 3. Trostruko dobitna politika dijaspore Emigranti Zemlja imigracije FBiH Povećanje priliva ličnih Bolja zarada Povećanje radne snage doznaka Sticanje znanja, iskustava i ličnih poznanstava, što Povećanje prilika znanja i Povećanje ljudskog kapitala povećava ljudski i socijalni vještina kapital i zapošljivost Povećanje dinamike i Dobrobit integriranja u društvo raznovrsnosti preduzetništva i Povećanje priliva investicija zemlje imigracije inovatorstva Povećanje obima vanjske Povećanje obima vanjske Perspektiva za porodicu trgovine i investicija trgovine Osiguranje konkurentnih Prilika za bavljenje Priliv doznaka za finansiranje članova svojih globalnih lanaca preduzetništvom deficita tekućeg račina vrijednosti Izvor: Izvršni tim Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Evropi, samo značajno rasterećenje privrede donosi rast porezne konkurentnosti, a time i rast ukupne konkurentnosti privrede. S ciljem ublažavanja posljedica globalne finansijske krize, u periodu od 2008 -2013. godine, 16 zemalja EU i 11 zemalja OECD-a je rasteretilo privredu fiskalnom devalvacijom, odnosno smanjenjem direktnih (obaveze po osnovu rada) i povećanjem indirektnih poreza. Javna preduzeća su jedan od motora razvoja svake privrede. Na njih se granaju MSP-ovi i na taj način ona doprinose rastu broja privatnih firmi, kao i opstanku postojećih. Budući da se postojeći način upravljanja preduzećima sa većinskim državnim kapitalom pokazao nedjelotvornim, javna preduzeća je neophodno restrukturirati, distancirati ih od uticaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uslove i način poslovanja kao u uspješnim kompanijama u privatnom sektoru. Restrukturiranje i promjenu načina upravljanja javnim preduzećima treba provoditi slijedeći iskustva zemalja koje su to uradile na uspješan način. Najbolji način vođenja i upravljanja javnim preduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su OECD-ove smjernice, koje su izvedene i potpuno kompatibilne s OECD-ovim principima korporativnog upravljanja javnim preduzećima. Tabela 4. Pregled ofanzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP-a Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str. Doprinos rastu BDP-a Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 1.3.2. 26 2 - 4% Otvaranje i razvoj Stimulirati povezivanje s bh. 1.4.4. 33 0,5 - 1% preduzeća dijasporom Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju 4.3.6. 87 1 - 1,5% preduzeća s udjelom države u vlasništvu Akcelerator 3: Finansijski sistem i javne finansije Nema visokih stopa ekonomskog rasta ni rasta produktivosti i smanjivanja nezaposlenosti bez visokih stopa štednje i investicija. Danas u FBiH imamo financijski sistem zasnovan na monopolnoj poziciji banaka, koji tek u posljednje tri godine uspijeva generirati pozitivnu stopu 6 domaće štednje i koji ne može u cijelosti odgovoriti zahtjevima nerazvijene privrede kakva je naša. Stoga je neophodno uvesti nove finansijske institucije (štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl.), mehanizme (projektne finansije i sl.) i instrumente (komercijalne obveznice i sl.) radi mobiliziranja štednje i pokretanja cijelog spektra investicijskih projekata. Nedvosmisleno je da treba dalje razvijati bankarski sistem, ali je neophodno banke izložiti i konkurenciji. Kao finansijska institucija, štedionica je stara preko 300 godina. Javila se u Engleskoj još 1697. godine, a od 18. vijeka snažno se razvija u Evropi. Savremene štedionice krase 3R (retail-maloprodaja; regional-regionalno i responsible-odgovorno). Bave se bankarstvom na malo i od banaka se razlikuju po tome što se usmjeravaju na lokalna i regionalna tržišta i služe prvenstveno građanima i MMSP-ovima (mikro, mala i srednja preduzeća). Prema podacima zemalja u kojima djeluju štedionice, članica ESRB-a (the European Savings and Retail Banking Group), jednog od tri Evropljana opslužuju štedionice, koje zapošljavaju trećinu radne snage bankarskog sistema Evrope i drže skoro petinu aktive bankarskog sistema. Od zemalja regionalnih i ekonomskih komparatora (male zemlje srednje i jugoistočne Evrope), štedionice postoje u Albaniji, Bugarskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji. Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta, kao u slučaju zemalja ekonomskih komparatora, odnosno imati tržišni udio od barem pet milijardi KM. Štedno-kreditne zadruge moguće je sresti u 110 zemalja svijeta na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 evropskih, 15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i 14 okeanskih zemalja). Moguće ih je sresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i Nizozemske, do Kanade i SAD-a. Od zemalja regije štedno-kreditne zadruge imaju Hrvatska, S. Makedonija, Rumunija, Albanija i Moldavija. Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još 60-ih godina 19. vijeka, te nastavila razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH. Tabela 5. Pregled ofanzivnih mjera i njihovog doprinosa rastu BDP-a Akcelerator Naziv ofanzivne mjere Broj mjere Str. Doprinos rastu BDP-a Diverzificirati i unapređivati Finansijski 1.3.6. 29 1,5 - 2% finansijski sistem sistem i javne Povećati učinak u trošenju javnih finansije sredstava i obim i efikasnost javnih 4.3.2. 84 0,5 - 1% investicija 7 II STRATEŠKA PLATFORMA Izvod iz situacione analize COVID-19 je prouzrokovao krizu bez presedana u modernoj historiji. Utiče na sve aspekte ljudskog života u svakom kutku planete. Svijet prolazi kroz jedan od najtransformativnijih perioda u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke posljedice pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost, blagostanje i javni dug. Tragedija ne mora i neće biti jedina zaostavština pandemije. To je i prilika za ekonomski i socijalni preustroj svijeta - da postane zdraviji, ravnopravniji i prosperitetniji. Uloga države se zbog pandemije povećava jer je prati pad javnih prihoda i rast budžetskih deficita. Za razliku od nekih ranijih kriznih situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom može trajati i cijelu dekadu. Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost. One, pak, smanjuju nejednakost i ekonomsku nesigurnost efikasnije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i socijalna agenda komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć privredi i subvencioniranje investicija trebaju se zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama firmi, kako bi se omogućilo stvaranje radnih mjesta u što većoj mjeri. Pandemija podržava shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni dogovor. Za razvoj firmi neophodno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata, lak pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javni organi koji čine jednu stranu novog društvenog dogovora. Te eksterne efekte poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na taj način poštovati svoj dio dogovora. Generalni sekretar UN-a António Guterres6 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drugačije ekonomije: “Sve što radimo tokom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju ravnopravnijih, uključivijih i održivijih ekonomija i društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo.“ Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija i urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija. Pored pandemije koronavirusa, Strategija se dizajnira pod uticajem niza ograničenja, pri čemu se posebno ističu:  Smanjenje prihoda stanovništva, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna neravnopravnost;  Divergencija dohotka BiH spram EU i zemalja višeg srednjeg dohotka; 6 Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-communications-team/launch-report-socio-economic-impacts-covid-19 8  Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem;  Slab kvalitet i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i  Slab poslovni ambijent, niska produktivnost i niska konkurentnost. Prema UN DESA (Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda), procjenjuje se da će broj stanovnika BiH pasti sa 3,3 mil. u 2019. na 1,6 mil. do 2100. godine. Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta i snažne emigracije. Sredinom 2019. godine broj stanovnika FBiH iznosio je 2,19 miliona i u periodu 2013 - 2019. smanjivao se po prosječnoj stopi od 0,2 % (Graf 1). Graf 1: Stanovništvo i njegova spolna struktura; FBiH, 1991 - 2019. Izvor: (FZS, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020) Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završenom srednjom školom iznosi 405.039). Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS iznosi 98.249). Bez ikakvog obrazovanja je bilo 82.724 stanovnika ili 4,4 % (broj žena bez ikakvog obrazovanja iznosi 69.089). U 2018. godini BDP FBiH je iznosio 22 mlrd. KM, stopa njegovog realnog rasta 3,8 %, dok je BDP p.c. iznosio 10.010 KM. U odnosu na prosjek EU-28, BDP p.c. FBiH je iznosio svega 16,5 % EU prosjeka (Graf 2). Graf 2: BDP p.c. (EU-28 = 100), 2018. god, (lijevo); rast BDP-a (desno) Izvor: EUROSTAT, FZS 9 U 2019. godini, u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnog BDP-a iznosi 2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu. FBiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnotežavanje ekonomije,7 pa ima vanjskotrgovinsku neravnotežu od 1996. godine. Udio trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. god. iznosio je 23,2 %. Graf 3: Vanjskotrgovinska razmjena FBiH, 2012 - 2019. (u 000 KM) Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2020; Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stepena prerade. Prema međunarodnoj klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda, industrijski materijali čine 47,3 % ukupnog izvoza FBiH. Prosječan broj zaposlenih8 (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 nezaposlenih žena), dok je prosječan broj nezaposlenih (registrirana nezaposlenost) iznosio 313.570 (181.955 nezaposlenih žena) (Graf 4). Graf 4: Broj zaposlenih i nezaposlenih; FBiH 2013 - 2019. Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019) 7 Makroekonomske politike BiH su, prvenstveno zbog režima valutnog odbora, svedene na indirektnu fiskalnu politiku (indirektne poreze), a u FBiH su svedene na direktnu fiskalnu politiku (direktne poreze). 8 Podaci o ukupnom broju zaposlenih osoba u FBiH su podaci FZS na osnovu podataka Porezne uprave FBiH. U 2017. godini došlo je do promjene metodologije utvrđivanja broja zaposlenih i, umjesto ankete iz obrazaca RAD, prešlo se na podatke Porezne uprave FBiH. 10 Prema Anketi o radnoj snazi, FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti u okruženju u visini od 42,0 % (stopa zaposlenosti žena iznosi 30,9 %) i značajno je niža od evropskog prosjeka (69,2 %). Graf 5: Stopa zaposlenosti (15-64) u regionu, 2019. godina (%) Izvor: (EUROSTAT, FZS 2020) Također, prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti FBiH je među najvišim u odnosu na zemlje regija i EU (Graf 6). U 2019. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena - 21,7 %), dok je EU-28 prosjek iznosio 6,4 %. Graf 6: Stope nezaposlenosti FBiH, zemalja regije i EU-28, prema Anketi o radnoj snazi Izvor: EUROSTAT, FZS, RZS, DZS, MONSTAT Velike razlike u razvijenosti kantona (Graf 7) ometaju provođenje uniformne ekonomske politike FBiH i iziskuju intenzivno korištenje politika regionalnog razvoja. 11 Graf 7: Nivo razvijenosti kantona 2019. u odnosu na prosjek FBiH Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2019. Struktura zaposlenosti industrije u 2018. godini, sa stanovišta tehnološke intenzivnosti, bila je: 58,0 % u oblastima niske tehnološke intenzivnosti, 30,4 % u srednje niskim, 10,5 % u srednje visokim, te svega 1,1 % u oblastima visoke tehnološke intenzivnosti. Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuje da je razvoj tehnologije vrlo nizak. Razlog tome su nepostojanje istraživačko-razvojnih i inovacionih (IRI) politika, niska ulaganja u istraživanja i razvoj, te mali broj istraživačkih organizacija i istraživača. U 2018. godini ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila svega 38,9 mil. KM, odnosno 0,18 % BDP-a. BiH (samim tim i FBiH) ima nizak nivo obrazovanja stanovništva. Prema prosječnom broju godina formalnog obrazovanja (9,7), u nepovoljnijem je položaju od Hrvatske i Srbije, koje u prosjeku imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH. FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Evrope i kada su u pitanju informaciono- komunikacione tehnologije. U FBiH 72 % domaćinstava posjeduje internetski priključak, što je značajno ispod nivoa zemalja okruženja i prosjeka EU (90 %). Starenje stanovništva je uobičajeno u Evropi, međutim, u BiH je njegov uticaj na sistem socijalnog osiguranja uvećan zbog niskih stopa zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni pa ni u poziciji uplaćivati socijalne doprinose, što negativno utiče na finansijsku održivost zdravstvenog i penzijsko-invalidskog sistema. Prema pokazateljima kvaliteta javne uprave Svjetske banke i percepciji korupcije TI, (F)BiH najlošije stoji od svih zemalja regije. Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja ni stope siromaštva. Udio broja siromašnih domaćinstava u FBiH 2015. godine iznosio je 16 % (po spolu nosilaca domaćinstva - muški 15,7 %, ženski 17,0 %), minimalno se smanjio u odnosu na 2004. godinu, kada je iznosio 18,3 %, i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva stanovništva, prema Anketi o potrošnji u domaćinstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i ženski 16,6 %). Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (svi nivoi vlasti i fondovi) učestvuje u BDP-u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako ovom podatku dodamo i dio kojim FBiH finansira institucije na 12 nivou BiH, ovaj procenat iznosi 40,9. Ilustracije radi, učešće javne potrošnje u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje EU, Rumuniji i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %. U FBiH, direktni porezi više učestvuju u finansiranju javne potrošnje od indirektnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Pošto su direktni porezi trošak privrednih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za ekonomski rast. Prostorni plan je temelj planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu s planiranim privrednim, društvenim i historijskim razvojem. I pored toga što je Prostorni plan FBiH za period 2008 - 2028. godine usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH 2014. godine, Dom naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još nema usvojen Prostorni plan i na snazi je Prostorni plan BiH za period od 1981. do 2000. godine. Zbog toga nema saradnje i koordinacije u radu istih i različitih nivoa vlasti u FBiH ili je ona otežana u postupku odobravanja projekata i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu prepreku izvršenju kapitalnih infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja. Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Evropi i nalazi se na 90. mjestu od 190 razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran. Od pojedinačnih indikatora, BiH najlošije stoji u Lakoći početka poslovanja (184. mjesto), dobijanju građevinskih dozvola (173. mjesto) i visini poreznih opterećenja (141. mjesto). Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Europe i Centralne Azije nekonkurentniji od BiH. Vizija razvoja Federacije Bosne i Hercegovine Federacija BiH je prosperitetan životni prostor, zasnovan na vladavini prava, socijalno pravedan sa jednakim mogućnostima za sve, u kojem se njeguje bogatstvo različitosti. Baziran je na društvu znanja i inovacijama, efikasnom i održivom korištenju prirodnih i drugih resursa, uz očuvanje okoliša i pristupačno javno zdravstvo, a sve u funkciji postizanja uravnoteženog i visokog kvaliteta života. 13 III STRATEŠKI CILJEVI 1. Ubrzan ekonomski razvoj Ubrzan ekonomski rast se zasniva na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, ispoljavanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu. Pametan rast je inovacijama vođen, zasnovan na komparativnim prednostima regija/kantona, materijaliziran pretvaranjem inovativnih ideja u proizvode i usluge većeg tehnološkog sadržaja, uz postizanje ekonomije obima. To osigurava povećanje internacionalne konkurentnosti, uključivanje u globalne lance vrijednosti, zauzimanje globalnih niša, povećanje izvoza i smanjenje jaza u dohotku i životnom standardu regija u odnosu na zemlje visokog dohotka. Ubrzan razvoj će biti kreativan, tj. poticaće korištenje naprednih tehnologija u proizvodnji i potrošnji kulturnih i kreativnih proizvoda. I obratno, koristiće kreativnost u proizvodnji tehnologije. Tim kreativnim razvojem osiguravat će se jači i brži prelaz s tradicionalnog, opipljivog i fizičkog u moderno, virtuelno i neopipljivo. Pametan rast podrazumijeva striktnu primjenu pravnih i ekonomskih zakona u svim sferama društvenog života, pametno upravljanje prirodnim resursima uz korištenje čiste energije i veću otpornost na prirodne i druge katastrofe. Također, podrazumijeva i uklanjanje rodnih dispariteta, stvaranje jednakih mogućnosti za sve, uklanjanje dubokih sektorskih i regionalnih disbalansa kao i disbalansa ruralnih i urbanih područja, odnosno podrazumijeva bolje integriranje sektora, regija i generacija. Snažan razvoj privatnog sektora će se zasnivati na jačanju kvaliteta i kvantiteta preduzetništva, te jačanju pristupa kapitalu. Povoljno poslovno okruženje zahtijeva smanjivanje barijera ulasku i izlasku iz poslovne aktivnosti, kao i prisvajanje rezultata poslovne aktivnosti u skladu s doprinosom preduzetničkog faktora. Konačno će se suzbiti monopolna pozicija banaka kao kreditno-depozitnih institucija uvođenjem finansijskih institucija, instrumenata i mehanizama usmjerenih na dodatno privlačenje privatnog kapitala i štednje kao osnove uvećavajućih agregatnih investicija, bez kojih nema ubrzanog ekonomskog rasta. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost BDP po glavi stanovnika, KM FZS 10.010 (2018) 19.755 Stopa realnog rasta BDP-a, % FZS 3,8 (2018) 7,0 Prosječan broj zaposlenih FZS 531.483 (2019) 630.000 2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj Inkluzivan društveni razvoj je razvoj koji jača povjerenje u društvu, ličnu i ekonomsku sigurnost i dinamičnost, pravedniju raspodjelu dohotka, bolju socijalnu i političku koheziju (posebno uključivanjem marginaliziranih grupa), bolji pristup odgoju, obrazovanju, obuci i nauci, bolje prilike za sticanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za 21. vijek, te dobro mentalno i javno zdravlje. 14 Obrazovanje i zdravlje imaju ključnu ulogu u razvoju ljudskog kapitala, neophodnog za ubrzan ekonomski razvoj. No, oni su ne samo važni inputi (jer doprinose povećanju produktivnosti i proizvodnje) nego i važni outputi jer direktno utiču na ljudsko blagostanje. Zdravlje i obrazovanje se neće popravljati automatski, s ubraznim rastom i povećanjem dohotka. Neophodna je aktivna politika za dostizanje optimalne veličine investicija u obrazovanje i zdravstvo, koja pri tome posebno pazi da ne dolazi do distorzija i jačanja društvenih nejednakosti. Pošten i profesionalan rad izgubio je primat među društvenim vrijednostima i prestao biti osnovni stub proizvodnje u odnosu na „snalaženje“ koje je usmjereno na redistribuciju dohotka i imovine. To je dovelo do gubljenja prilika, slabljenja nastanka i razvoja srednje građanske klase, deindustrijalizacije, depopulacije i nejednakosti. Stoga je neophodna moralna obnova društva, adekvatno kreiranje i provođenje aktivne i aktivacijske politike zapošljavanja, reforma poreznog sistema usmjerena na jačanje uloge indirektnih poreza i progresivna fiskalna politika. Zbog promjena u veličini i dobnoj strukturi stanovništva, neophodno je dalje osnaživati razne starosne grupe i promovirati mogućnost povećanja dužine radnog vijeka. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, na 1.000 stanovnika FZS -1,8 (2019) 0,9 Prosječna neto plata FZS 928,0 (2019) 1.500,0 Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po stanovniku, KM FZS 817,6 (2018) 1.000,0 3. Resursno efikasan i održiv razvoj Klimatske promjene su dugoročna prijetnja održivosti planete, dok su na kratak i srednji rok prijetnja životu, snabdijevanju vodom, poljoprivredi, šumskim ekosistemima i staništima u mnogim zemljama. Nedovoljno uvažavanje klimatskih promjena i njihovih štetnih efekata, pojačano lokalnom degradacijom okoliša, rezultira sagledavanjem rasta na osnovu pogrešnih indikatora blagostanja i progresa. Stoga (F)BiH, kao globalno odgovoran politički entitet, u središte svoje razvojne strategije stavlja okolišno i socijalno prihvatljivu proizvodnju i potrošnju, kao i cirkularnu ekonomiju, smanjujući pri tome subvencioniranje problematičnih sektora i istovremeno sprečavajući adekvatnom regulativom eksternalizaciju troškova. Posebna pažnja će biti posvećena revitalizaciji devastiranih šumskih područja, jer je to od ključnog značaja za očuvanje kvaliteta zraka i vodnih resursa. To će rezultirati smanjenjem rizika od poplava i erozije zemljišta. U očuvanju kvaliteta zraka, posebno u urbanim sredinama, okolišno održiv razvoj daje prednost očuvanju i poticanju uspostave zelenih površina u gradovima, okolišno prihvatljivoj gradnji, osiguranju mobilnosti građana kroz okolišno prihvatljive modele, korištenju novih tehnologija za smanjenje i kontrolu emisija iz saobraćaja i ložišta, a sve uz ojačanu koordinaciju i intersektorsku saradnju sektora okoliša i zdravstva, te onih sektora čije aktivnosti utiču na kvalitet zraka kao što su transport, industrija i energetika. U narednom periodu potrebno je poseban akcenat staviti na osiguranje potrebnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta (uz održivo korištenje voda u svim namjenama), uzimajući pri 15 tome u obzir dugoročnu zaštitu raspoloživih vodnih resursa, prvenstveno kroz obnovu i izgradnju vodne infrastrukture za vodosnabdijevanje, te prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. Potrebno je povećavati obuhvat i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja, održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda, kao i smanjivati rizik od ekstremnih hidroloških pojava. Posebna pažnja će se posvetiti usklađivanju modela upravljanja otpadom sa principima savremenog upravljanja otpadom i ciljevima Evropske unije u smislu smanjenja količina otpada za odlaganje, te povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno korištenje, te energetsko iskorištenje, na način da se minimizira rizik za okoliš i zdravlje ljudi. U fokus će se staviti reciklažna industrija kao pokretač razvoja sistema upravljanja otpadom, a putem cirkularne ekonomije stvaraće se nova zelena radna mjesta. Neophodno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH prebacivanjem fokusa sa termoelektrana na ugalj i izvoza električne energije na razvoj obnovljivih izvora energije, odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora. Također je neophodno povećavati energetsku efikasnost, posebno u segmentu potrošnje energije, jer to ima najveći efekat na dekarbonizaciju energetskog sektora, na smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata. Kako bismo osigurali što je moguće više vlastite hrane i brži razvoj ruralnih područja, neophodno je ojačati otpornost poljoprivrednih proizvođača. S ciljem unapređenja sposobnosti sprečavanja, zaštite, ublažavanja posljedica i oporavka od globalnih i regionalnih kriza, neophodno je donijeti odgovarajuće strategije i planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % bruto dodane vrijednosti industrije srednje i FZZPR 2,51 (2018) 5,00 visoke tehnologije u BDP-u 4. Efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor Kako bi se omogućio ubrzan društveni i ekonomski razvoj, uz istovremeno postizanje okolišne održivosti, potrebne su efikasne, transparentne, inkluzivne i responzivne javne institucije, zasnovane na vladavini prava i primjerene potrebama zemlje višeg srednjeg dohotka, u funkciji građana, poslovnih subjekata i drugih društvenih i ekonomskih aktera. Javne institucije moraju imati razvijen sistem koordinacije i biti orijentirane prema inovacijama, koje se ogledaju u uvođenju i primjeni novih, posebno digitaliziranih tehnologija i usluga, kao i efikasnom upravljanju javnim resursima. Jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovnu i drugu klimu zemlje je vladavina prava. Postizanje vladavine prava podrazumijeva smanjivanje tzv. institucionalne prezasićenosti9 i ujednačenu primjenu propisa na svim administrativnim nivoima, uz precizno propisanu nadležnost i ulogu svake od javnih institucija, nezavisno eksterno i interno redovno mjerenje učinaka javnih institucija i efikasnu borbu protiv korupcije. 9 Institucionalna prezasićenost: veliki broj propisa koji su međusobno neusklađeni, a pojašnjenje njihove primjene daje veliki broj različitih organa. 16 Smanjivanje korupcije će se postizati smanjivanjem (gdje je to društveno opravdano i u skladu s praksama evropskih tranzicijskih ekonomija) monopolne moći javnih institucija putem uvođenja privatnih institucija kao i ukidanjem dualnog karaktera ekonomije, odnosno izjednačavanjem statusa javnog i privatnog sektora. Smanjivanje korupcije će se postizati i sužavanjem diskrecionog odlučivanja javnih službenika, pooštravanjem političke kontrole nad njihovim radom i prepoznavanjem dobre i loše prakse djelovanja javnih institucija i javnih službenika, uz široku podršku javnog mnijenja, uključujući i djelovanje nezavisnih medija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Povjerenje građana u rad vlada, % OECD 23 (2019) (BiH) 40 Ocjena pružanja usluga javne administracije OECD 1 (2019) (BiH) 3 17 STRATEŠKI CILJ 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ PRIORITET 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije Digitalizacija, tj. inteligentno povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari je ključna za održavanje produktivnosti i konkurentnosti ekonomije, razvoj inovacija i stvaranje radnih mjesta. Ona treba osigurati građanima lični razvoj, slobodu, sigurnost izbora, te učešće u društvu nezavisno od spola, dobi ili zanimanja. Također, ona preobražava način na koji ekonomija djeluje i osigurava osnovu za postizanje dugoročnog rasta. Pored toga što država mora osigurati digitalnu infrastrukturu, mora osigurati i obrazovanje javnosti, tj. unaprijediti digitalne vještine stanovništva i ohrabriti firme da koriste nove tehnologije. Nove tehnologije trebaju osigurati interes građana, otvoreno, demokratsko društvo i tržište koje osigurava neometan pristup kompanijama za takmičenje pod jednakim uslovima, uz poštovanje prava potrošača. Neophodno se uključivati u inicijative poput SELFIE,10 Digital Education Hackathon, EU Code Week i pan-European podatkovnu mrežu za istraživanje i edukaciju (GEANT mreža). Posebno je važno slijediti EU standarde o digitalnoj sigurnosti (cybersecurity) i EU alate i preporuke za sigurnosne rizike vezane za 5G mrežu. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % preduzeća s uspostavljenim IKT EUROSTAT (BiH) 63 (2018) (BiH) 76 funkcijama koje obavljaju eksterni dobavljači % preduzeća s uspostavljenim IKT EUROSTAT (BiH) 15 (2018) (BiH) 30 funkcijama koje obavljaju vlastiti zaposlenici % preduzeća koje imaju ERP (Integracija EUROSTAT (BiH) 24 (2019) (BiH) 50 unutrašnjih procesa) MJERE

1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu FBiH će osigurati javnu digitalnu infrastrukturu i dostupnost relevantnih podataka istraživačko-razvojnim organizacijama, fakultetima, te MSP-ovima koji ne mogu osigurati te resurse, vodeći pri tome računa o integritetu i sigurnosti podataka. Potrebno je osigurati ulaganja u gigabitnu povezanost unutar i izvan FBiH, smanjiti troškove pristupa širokopojasnom internetu, te pripremiti planove za 5G i 6G mrežu, slijediti politiku radiofrekvencijskog spektra EU, te osigurati 5G koridore na transportnim mrežama za povezanu i automatiziranu mobilnost (do 2027.). U tom smislu, potrebno je donijeti strateški okvir za razvoj digitalne ekonomije FBiH, koji će, između ostalog, ustanoviti na koji je način neophodno optimalno postaviti sveobuhvatnu platformu koja će osigurati kako FBiH, kantonima i općinama, tako i javnim i privatnim kompanijama, te obrazovnim, istraživačkim i drugim institucijama, adekvatnije vršenje njihovih funkcija, na osnovu informacija čije će prikupljanje, čuvanje, zaštitu i distribuiranje osigurati država. U tu svrhu, potrebno je osigurati interoperabilnost vlada u FBiH radi osiguravanja koordinacije i zajedničkih standarda za siguran protok podataka i usluga javnog sektora kako unutar tako i izvan FBiH. Također, treba podržati učešće u programu ISA211 i promovirati upotrebu otvorenih standarda razvijenih u programu Connecting Europe Facility (CEF). Ovo podrazumijeva i 10 SELFIE (Self-reflection on Effective Learning by Fostering the use of Innovative Educational technologies) je besplatan alat koji pomaže školama da procijene svoju poziciju u digitalnom dobu. 11 Program podrške razvoju dodatnih rješenja za prkograničnu i međusektorsku saradnju administracija, biznisa i građana. 18 uspostavljanje centra za pohranu podataka u oblaku (Cloud computing centar FBiH), koji bi omogućio suvereno upravljanje vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz jasnu strategiju i standarde, te smanjenje troškova nabavke hardvera i softvera koji su potrebni za pojedinačne institucije. Ova mjera podrazumijeva i donošenje adekvatnog zakonskog okvira za siguran ultra-brzi pristup širokopojasnom internetu, upravljanje podacima, kao i promoviranje sigurnog digitalnog identiteta na nivou BiH/FBiH, usklađenog sa zakonodavstvom EU. Od krucijalne važnosti je “mapirati IKT mrežu” te izraditi i implementirati akcioni plan razvoja ultra-brze širokopojasne infrastrukture sa univerzalnim pristupom na cijeloj teritoriji FBiH, kako bi se osiguralo održivo i konkurentno privredno i društveno digitalno okruženje. To podrazumijeva uvođenje tehnologija nove generacije brzog i ultra brzog interneta, korištenje širokog radiofrekventnog spektra za razvoj mobilnih komunikacija (potpuna implementacija 4G i uspostava 5G+ okruženja), te razvoj interoperabilnih aplikacija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Širokopojasni internetski promet, mil. GB FZS 323 (2019) 1.000 Uspostavljen Cloud computing centar FZZPR Ne (2020) Da

1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća Potrebno je donijeti program podrške digitalizaciji poslovanja malih i srednjih preduzeća, kako bi se povećala efikasnost i korisničko iskustvo kupaca i korisnika proizvoda i usluga preduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni način. To podrazumijeva da se dovrši zakonodavni i strateški okvir za e-trgovinu, uključujući kupovinu robe i usluga online, jeftiniju dostavu robe, zaštitu online prava potrošača, promociju i podršku prekogranične prodaje, razvijanje formalnih mehanizama za poticanje malih i srednjih preduzeća na prihvatanje e-trgovine, omogućavanje pristupa web portalima i stranicama e-trgovine, razvoj vlastitih online trgovina kroz priznate platforme (tipa Salesforce), te podršku inovativnim start-up kompanijama. Također, potrebno je razvijati partnerstva sa logističkim kompanijama (kurirske službe, poštanske usluge), partnerstva sa finansijskim institucijama, drugim potencijalnim partnerima u lancu stvaranja vrijednosti (npr. telekom operaterima, lokalnim i globalnim payment gatewayima i sl.), te na koncu razvoj zajednice praktičara i trenera u ovoj oblasti. U okviru ove mjere, potrebno je donijeti akcioni plan digitalne edukacije menadžmenta MSP- ova i njihovih radnika, uz zadovoljavanje zajedničkih EU standarda o zaštiti podataka i sajber sigurnosti. Edukacija treba ubijediti MSP-ove da će podići svoju konkurentnost ukoliko prihvate koncept e-poslovanja i e-trgovine, osigurati da zaposleni dobiju znanja o načinu uvođenja ovog koncepta u njihove firme i pružiti konsultantsku pomoć pri izboru IT opreme i softverskih rješenja. Također, fokus treba biti na podršci u dijeljenju znanja u različitim oblastima kao što su SEO (Search Engine Optimization), Copywriting vještine, digitalni marketing, digitalni finansijski menadžment (priznavanja upotrebe postojećih digitalnih alata za finansijski menadžment) i sl. Ovaj proces treba pratiti subvencioniranje i povoljno kreditiranje Razvojne banke za ulaganja u razvoj e-trgovine i e-poslovanja. 19 Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost E-trgovina (mikro preduzeća 1-9 radnika) FIA n/d n/d E-trgovina (mala preduzeća 10-49 radnika) EUROSTAT (BiH)* 20 (2019) (BiH) 50 E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 radnika) EUROSTAT (BiH)* 22 (2019) (BiH) 50 * E-commerce sales (isoc_ec_eseln2)

1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene s potrebama tržišta rada Kako bi građani koristili javne usluge kao što su e-zdravstvo, e-uprava, digitalne finansije i imali brojne druge koristi od učešća u globalnom društvu znanja, moraju imati relevantne digitalne vještine. Zbog toga je neophodno organizirati programe obuke koje polaznici mogu sebi priuštiti. Pored mladih i nezaposlenih, programi obuke trebaju uključiti i osjetljive kategorije kao što su stariji, manje obrazovani, siromašni, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja itd. Potrebno je osigurati budžetska sredstva kako bi obuke bile besplatne ili subvencionirane poreznim podsticajima ili, u slučaju zapošljavanja nakon obuke, troškovi bi mogli biti otplaćeni iz plata novozaposlenih. Radi povećanja digitalne pismenosti i kompetencija na svim obrazovnim nivoima, potrebno je što hitnije uraditi akcione planove za digitalno obrazovanje i obuke, koji trebaju implementirati akreditirani predavači koji će pratiti razvoj IKT sektora i usavršavati svoje znanje, kako bi potrebe poslodavaca i građana za digitalnim vještinama bile zadovoljene u najvećoj mogućoj mjeri. Paralelno sa programima obuka, potrebno je provoditi kampanje koje će podići svijest građana o potrebi usvajanja digitalnih vještina, kao i osigurati njihovo učešće u odlučivanju i procesima digitalne transformacije. Zavodi za zapošljavanje trebaju stalno pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu vršiti obuke kojim će nezaposleni steći digitalne vještine koje se traže na tržištu rada. Na osnovu sagledanih potreba privrednika, zavodi za zapošljavanje će raditi obuke prekvalifikacije i dokvalifikacije. U saradnji sa poslodavcima, zavodi za zapošljavanje mogu učestvovati u finansiranju troškova obuka koje se provode kod samih poslodavaca za njihove potrebe. Na taj način, u radnom odnosu bi bili zadržani radnici koji su već u radnom odnosu kod tih poslodavaca, a ne posjeduju odgovarajuća znanja i vještine ili je ta znanja potrebno unaprijediti. Također, potrebno je urediti zakonodavni okvir kako bi se uredila porezna pitanja koja se javljaju usljed digitalizacije društva i privrede. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % nivoa osnovnih digitalnih vještina pojedinaca EUROSTAT (BiH)* 16 (2019) (BiH) 50 % zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja EUROSTAT (BiH)** n/d n/d zaposlenih Digitalne vještine stanovništva WB 3,70 (2019) (BiH) 5,00 * Individual's level of digital skills (EUROSTAT isoc_sk_dskl_i), individuals who have basic overall digital skills ** Employed ICT specialists – total (isoc_sks_itspt) 20

1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu FBiH će, hvatajući korak s EU, donijeti strategiju razvoja umjetne inteligencije,12 te potom strategiju primijeniti u privredi. Kad je podrška razvoju vještačke inteligencije (VI) u pitanju, prvi zadatak je odrediti oblasti u kojima postoji izraziti potencijal inovativne primjene VI. Prilikom izbora oblasti treba voditi računa o potencijalu podataka koji su na raspolaganju, razvoju preduzeća IT sektora koja posluju na domaćem tržištu, privlačenju stranih investicija u IT sektor, značaju privredne grane i efektima ukoliko je oblast primjene vezana za tradicionalne privredne grane, te prioritetima koji ne moraju imati direktan ekonomski efekat kao što su zdravstvo, sigurnost, pravosuđe, javne usluge itd. Poseban doprinos VI vezan je za javnu upravu i proces analize velikih količina podataka koji nastaju digitalizacijom javne uprave. Cilj je povećanje efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave. Kao dobra praksa u drugim zemljama pokazalo se osnivanje instituta za VI. Zadatak instituta bi bio da prati razvoj VI i bavi se istraživanjima koja se odnose na primjenu VI u različitim oblastima, sa multidisciplinarnim pristupom, uz saradnju sa naučno-istraživačkim institucijama i istraživačima (unutar i izvan BiH), privredom i javnim sektorom. Institut bi bio osnovan i primarno finansiran iz federalnog budžeta, ali i dodatno podržan od privrede, EU fondova i međunarodnih institucija. Ovom mjerom neophodno je uspostaviti i platformu za vještačku inteligenciju na nivou FBiH, koju bi činio najsavremeniji računarski sistem visokih performansi, zajedno sa softverskom platformom za VI. Ova platforma bi bila dostupna akademskoj zajednici, naučno- istraživačkim institucijama, naučno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i privredi, a cilj je razvoj inovativnih rješenja u oblasti VI. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) FMPIK Ne (2020) Da Usvojena strategija VI (vještačke inteligencije) FBiH FMPIK Ne (2020) Da

1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti IT sektor bilježi značajan izvoz, sa svojim proizvodima i uslugama ne zaostaje za konkurencijom iz razvijenih zemalja, generira visokokvalificirana i iznadprosječno plaćena radna mjesta i kontinuirano investira u nove tehnologije i nove proizvodne jedinice. U tom smislu, neophodno je donijeti zakonski okvir o poticaju razvoja strateških djelatnosti, pri čemu IT sektor treba pozicionirati kao najperspektivniji i najbrže rastući sektor u FBiH, kao i osigurati neophodnu fizičku infrastrukturu. Potrebno je promovirati i stimulirati ulaganja u istraživanje i razvoj u IKT sektoru, kako bi se razvila tehnološka osnova za provođenje četvrte industrijske revolucije, razvijalo društvo i ekonomija FBiH u svim aspektima, te omogućila lakša EU integracija. S tim u vezi, potrebno 12 Evropska komisija je 7. 12. 2018. god. objavila komunikaciju Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final), u kojoj se navodi: „Sve države članice potiču se da do sredine 2019. donesu ... nacionalne strategije ili programe za umjetnu inteligenciju ili da u druge relevantne strategije ili programe uključe dimenzije umjetne inteligencije i u tu svrhu odrede nivoe ulaganja i provedbene mjere“. 21 je donijeti program istraživanja i razvoja IKT sektora, uključujući i oblast vještačke inteligencije, kojim bi se ukazalo na efekte i mogućnosti finansijske podrške istraživanjima i inovacijama u IKT industriji. Na osnovu strateških opredjeljenja, neophodno je propisati posebne uslove za uspostavu regionalnih proizvodnih i istraživačkih centara u FBiH za velike kompanije u IT sektoru. Pod povoljnim uslovima, putem Razvojne banke, potrebno je kreditirati nabavku opreme i tehničke infrastrukture za razvoj kompanija u IT industriji. Kako bi se osigurao rast i razvoj IT preduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji, neophodno je osigurati poticajnu poreznu politiku za kompanije iz IT sektora, te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti. Odgovarajuće politike poreznih poticaja bi olakšale investitorima da se odluče na investiranje u digitalizaciju vlastitih poslovnih ili tehnoloških procesa ili podrže razvoj i jačanje zajedničkih institucinalnih oblika (obrazovne i istraživačke ustanove, inovativni centri itd.), u okviru kojih se istražuju, razvijaju, testiraju i implemetiraju rješenja digitalne transformacije. Značajne poticaje je moguće ostvariti kroz uključivanje BiH u velike EU pilot projekte finansirane iz programa za konkurentnost i inovacije. Također, potrebno je donijeti odgovarajuće odluke o oslobađanju od naknada za privremeno korištenje radiofrekvencionog spektra za sve projekte koje realiziraju domaće naučno-istraživačke ustanove u cilju obuke, testiranja i izvođenja naučno-istraživačkih projekata iz oblasti IKT-a u FBiH. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % godišnje promjene broja preduzeća u IT sektoru* FZS 10,7 (2019) 20,0 % godišnje promjene broja zaposlenih u preduzećima IT FZS 18,5 (2019) 30,0 sektora % učešća bruto dodane vrijednosti IT sektora u BDP-u FZS 1,2 (2018) 4,0 * IT sektor – preduzeća koja po KD BiH posluju u oblastima 62 – Kompjutersko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima i 63 - Informacione uslužne djelatnosti PRIORITET 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija U sklopu provođenja politike rasta produktivnosti, FBiH će podržati formiranje Fonda za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija, formiranje kantonalnih naučno-tehnoloških parkova i povezivanje s evropskim preduzetničkim i naučno-istraživačkim mrežama, kako bi se uspostavila adekvatna „prevodilačka infrastruktura“, koja osigurava transfer i razvoj tehnologija. Posebno je važno djelovati na uspostavi naučno-tehnoloških parkova kroz partnerstvo javnog, privatnog i civilnog (akademskog) sektora, koji bi preko istraživačko-razvojne komponente i komponente obuke, doprinosili većem broju proizvoda više dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i konkurentnosti, te snažnijem izvozu. Oni bi pomogli u smanjivanju jaza u idejama (šta i kako proizvoditi) i jaza u tehnologijama (koju tehniku proizvodnje koristiti) u odnosu na zemlje visokog dohotka. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % izdvajanja u oblasti inženjerstva i tehnologija od bruto FZS 29,22 (2018) 40,00 izdataka za istraživanje i razvoj % bruto domaćih izdataka na istraživanje i razvoj u BDP-u FZS 0,18 (2018) 1,85 Globalni indeks inovacija (GII), rang WIPO 74/131 (2020) (BiH) 50/131 22 MJERE

1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti Neophodno je uspostaviti federalni fond za razvoj tehnologija, istraživanja i inovacija, koji će osigurati adekvatnu finansijsku podršku inovacijskim i R&D aktivnostima kako u privatnom tako i u javnom sektoru FBiH. Također, potrebno je donošenje zakonskog i strateškog okvira o inovacijama, istraživanju i razvoju, koordinaciji u oblasti inovacija i pametnoj specijalizaciji, što bi, pored ostalog, osnažilo razvoj JPP-a u obastima istraživanja, razvoja i novog industrijskog dizajna i stimuliralo osnivanje razvojnih centara i instituta u privredi, u saradnji sa akademskom zajednicom. Potrebno je osigurati adekvatnu logističku i finansijsku podršku i pristup kapitalu za nove tehnologije, posebno tehnologije za razvoj novih proizvoda i usluga koje će povećati produktivnost, povećati kvalitet ili smanjiti trošak proizvodnje s ciljem povećanja vrijednosti proizvoda i usluga i produbljivanja lanaca vrijednosti kroz podršku komercijalizaciji inovacija i stručno savjetovanje visokotehnoloških preduzetnika. Troškovi istraživanja i razvoja, uključujući dizajn, trebaju biti prepoznati kao rashod u većem iznosu (200 %) od stvarnog iznosa. Prije svega, potrebno je uraditi mapiranje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije u naučno-istraživačkom i poslovnom sektoru. Također, neophodno je podržati povezivanje visokoškolskih ustanova u inicijative poput HEInnovate13 kako bi se napravio pregled njihovog inovativnog potencijala, te pridruživanje Horizon Europe - evropskom programu za istraživanje i inovacije. Potrebna je uspostava statistike i mehanizma za praćenje i evaluaciju podrške usvajanju novih tehnologija i inovacijske politike s jasno definiranim okvirom za monitoring i nadležnom institucijom. U tom smislu, potrebno je poboljšati dostupnost podataka i omogućiti analitiku velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće i nove informacione sisteme, kao i poboljšati sveukupno statističko izvještavanje i uvesti statistiku po spolovima u oblasti istraživanja i inovacija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u FZS 0,05 (2018) 0,90 poslovnom sektoru u BDP-u % tehnološki inovativnih preduzeća FZS 39,74 (2018) 60,00 Donesen zakon o inovacijama FZZPR Ne (2020) Da

1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija Potrebno je stvaranje ambijenta koji omogućava i potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje privrede, univerziteta, zavoda, ministarstava i naučnih instituta u zajedničke projekte i procese pametne specijalizacije. Izuzetno je važno omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te da kroz strateško partnerstvo sa istraživačko-razvojnim institucijama razvijaju nove proizvode i tehnologije, ali i zajedno učestvuju u projektima EU. 13 HEInnovate je alat za procjenu kvaliteta obrazovanja visokoškolskih ustanova kako bi se istražio inovativni potencijal. 23 Privreda, u pravilu, ima nedovoljne kapacitete za istraživanje i razvoj. Zato treba pravno regulirati status inovatora (donošenjem zakonskog rješenja o inovatorima), kadrovski osnaživati/osnivati naučno-istraživačke centre kao rezultat zajedničke saradnje ili pojedinačnih investicija, uključujući doktorante na specifičnim projektima vezanim za industriju, sufinansirati (zajedno sa privredom) izradu doktorskih disertacija i izradu patentnih prijava za industriju i privredu općenito, te povećavati broj studenata na tehničkim fakultetima. Neophodno je podržati, u saradnji s institutima, strukovnom i akademskom zajednicom, osnivanje strukovnih udruženja, izdavanje naučnih časopisa, održavanje konferencija o industrijskoj tehnologiji, naprednim materijalima, hemijskoj tehnologiji, biotehnologiji, biomedicini, dizajnu, energiji i okolišu itd. Na nivou kantona (regija), neophodno je osnivati naučno-tehnološke parkove (NTP) koji bi bili specijalizirani za istraživanja, obrazovanje za istraživanja i stručnu obuku radne snage preduzeća s potencijalom da postanu internacionalni lideri u pojedinim nišama ekonomije u kojima određena regija/kanton FBiH već ima snažnu ili potencijalno snažnu internacionalnu konkurentnost. NTP je potrebno uvezivati sa EU institutom za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation & Technology Knowledge Innovation Communities (EIT KICs). NTP bi se formirao kao 'joint venture' univerziteta (privatnih i javnih) i firmi odnosne regije, predvođenih liderom ili polom razvoja regije, pri čemu bi kantonalne vlade trebale pomoći razvoj NTP-ova korištenjem subvencija.14 Potrebno je osnovati barem jedan NTP u oblasti poljoprivrede i prehrambane industrije povezivanjem privatnog sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama. U okviru NTP-ova bi trebalo razvijati i usavršavati „prevodilačku infrastrukturu“, koja osigurava brz i efikasan „prevod“ rezultata istraživačko-razvojnih aktivnosti u komercijalne proizvode15 za postojeća istraživanja u svijetu. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prijava patenta za EPO prema prioritetnoj godini* FZS n/d n/d Broj patenata, rezidenti WB 84 (2018) (BiH) 200 *Patent applications to the EPO by priority year (EUROSTAT pat_ep_ntot) PRIORITET 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Radi osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja firmi, neophodno je osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i firmi u kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Radi toga je neophodno uklanjati barijere ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kako bi se povećao broj preduzetnika (naročito žena i mladih), tj. onih koji testiraju poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija. 14 Ovaj pristup je korišten u slučaju mnogih istraživačkih centara zemalja članica OECD-a, pri čemu se subvencioniranje koristilo tokom nekoliko godina po osnivanju. U oblasti inovacija, uloga NTP-ova je ključna. NTP-ovi bi mogli doprinijeti privlačenju investicija u regiju, posebno inozemnih direktnih investicija identificiranjem investicijskih prilika, te pružanjem usluga za zadovoljenje strateških potreba (inozemnih) firmi-investitora (razvoj vještina, poboljšanje sposobnosti firmi iz lanca ponude i sl.). 15 Zemlje se utrkuju koja će bolje razviti i usavršiti ”prevodilačku infrastrukturu”. Niz zemalja je razvio vrlo uspješnu infrastrukturu ovog tipa. Nijemci imaju Fraunhofer Gesellschaft, najveću u Evropi, Tajvan ima ITRI, Južna Koreja ETRI, Nizozemci TNO, Britanci Katapult centre itd. U skladu s tim, (F)BiH bi mogla razviti “prevodilačku infrastrukturu” u okviru naučno-tehnoloških parkova. 24 Bez visokih stopa štednje i investicija nije moguće postizati visoke stope ekonomskog rasta. Stoga je potrebno ažurirati postojeće i donijeti nove zakone o finansijskim institucijama, te uvesti nove mehanizme i instrumente kako bi se povećala finansijska lepeza mobiliziranja štednje i njenog plasmana kroz investicije. Kod ažuriranja postojećih zakona posebno se imaju u vidu zakoni o bankama, koncesijama, stranim ulaganjima i javno privatnom partnerstvu, dok se uvođenje novih mehanizama i instrumenata odnosi na uvođenje projektnih finansija i vrijednosnih papira. Geografsku lokaciju (F)BiH kao mosta između Evrope i Mediterana treba iskoristiti za privlačenje inozemnih direktnih investicija i sredstava bh. dijaspore, za što treba učiniti poslovni ambijent privlačnim, prije svega, lakoćom korištenja finansijskih mehanizama i instrumenata, te davanjem poreznih olakšica i smanjivanjem tereta poreznih i neporeznih davanja. Bolji regionalni kreditni rejting za FBiH potencijalno može dodatno smanjiti sistemski rizik i uticati na povoljnije uslove finansiranja biznisa u FBiH, rast investicija i zaposlenosti. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Lakoća poslovanja, rang WB 90/190 (2019) (BiH) 70/190 Broj obrtnika na 1000 stanovnika FZS 23,8 (2019) 40,0 Broj pravnih lica na 1000 stanovnika FZS 27,8 (2019) 40,0 % udjela industrije srednje i visoke tehnologije u ukupnoj dodanoj vrijednosti u C - Prerađivačkoj FZS, FZZPR 17,79 (2018) 30,00 industriji MJERE

1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje Potrebno je ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost dograđivanjem zakonskih propisa usmjerenih na smanjivanje troškova, procedura i vremena obavljanja tih aktivnosti (online i jednošalterski sistem registracije poslovnih subjekata i izdavanja građevinskih dozvola, elektroenergetskih saglasnosti i sl.), kao i prepreke u obavljanju preduzetničke aktivnosti i izlasku iz nje. Cilj je stimulirati ulazak u preduzetništvo, finansijski ga podržati, otkloniti “kazne” i strahove za neuspjeh, pomoći u otklanjanju administrativnih prepreka itd. Potrebno je osigurati finansijske resurse (grant sredstva za start-up MSP-ove, vaučer sheme, povoljni mikrokrediti, koinvestiranje, garancije itd.), kao i stručnu podršku kroz mentorstvo, te pomoć pri povezivanju i umrežavanju sa drugim preduzećima, ali i drugim akterima na tržištu. Neophodno je umrežavanje svih relevantnih učesnika, kao što su federalna upravna tijela, obrtnička i privredna komora, naučno-istraživačke institucije, nadležna ministarstva, te drugi subjekti i institucije čiji je zadatak i interes jačanje preduzetničkih kapaciteta radi osiguranja razmjene znanja i dobre prakse, dostupnosti informacija o mogućnostima finansiranja preduzetničkih projekata, te drugih informacija koje doprinose uspješnijem poslovanju. 25 Neophodno je donijeti normativni okvir o preduzetničkoj infrastrukturi, koji će precizno propisati institucije podrške preduzetnicima.16 Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Pokretanje poslovne aktivnosti, rang WB 184/190 (2019) (BiH) 100/190 Finansiranje malih i srednjih preduzeća, rang WEF 106/141 (2019) (BiH) 70/141

1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada Jačanje troškovne konkurentnosti bi značajno unaprijedilo ukupnu konkurentnost kompanija. Stoga je potrebno rasteretiti privređivanje smanjenjem poreznog opterećenja rada, posebno za radnike s niskim primanjima, te smanjiti destimulaciju rada kako bi se podržala formalna zaposlenost,17 a javne prihode kompenzirati boljim prikupljanjem poreza, te porezima građana i drugim porezima koji ne opterećuju privrednu aktivnost. Kako je ekonomija BiH najmanje konkurentna u Evropi, samo značajno rasterećenje privrede donosi rast porezne konkurentnosti, a time i rast ukupne konkurentnosti privrede. Rasterećenje privrede treba raditi na održiv način na bazi neutralnog principa kako bi se izbjegli poremećaji u javnoj potrošnji. Pri tome bi izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima doprinijele proširenju porezne osnovice na neoporezive naknade, uz smanjenje stopa oporezivanja rada po ugledu na način oporezivanje rada u zemljama EU-a i OECD-a. Pored privrednog rasta, rasta zaposlenosti i javnih prihoda, rasterećenje privrede donosi i rast izvoza, smanjenje sive ekonomije, smanjenje siromaštva i veću finansijsku održivost javnih fondova i budžeta. Kao jedan od bitnih problema privrede FBiH ističu se neporezna davanja, odnosno parafiskalni nameti (različite vrste naknada koje su nametnule institucije javnog sektora). Neophodno je kontinuirano ažurirati registar tih nameta, zatim raditi na njihovom smanjivanju i eventualnom ukidanju, kao dio šire reforme na svim nivoima vlasti u FBiH. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH, % FZS, FZZPR 31,3 (2019) 27,0 Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH, % FZS, FZZPR 38,3 (2019) 34,0

1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora Sistemski, kroz projekte podrške i porezne olakšice, potrebno je podržati razvoj kreativnog sektora, a posebno arhitekturu, zanate, turizam, film, televiziju, video, izdavačku djelatnost, muzeje, galerije, biblioteke, muzičku, scensku i vizuelnu umjetnost, dizajn, brendiranje i 16 U parlamentarnoj proceduri je Zakon o preduzetničkoj infrastrukturi u FBiH, koji propisuje sljedeće institucije podrške preduzetništvu: preduzetničke zone, razvojne agencije, preduzetnički centri, poslovni inkubatori, preduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, naučno-tehnološki parkovi, centri kompetencija i klasteri. Prema Informaciji o stanju preduzetničke infrastrukture u FBiH Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta iz februara 2020. godine, na teritoriji FBiH egzistiraju: 122 preduzetničke zone (18 nisu aktivne), 14 razvojnih agencija, 15 preduzetničkih centara, 13 poslovnih inkubatora, jedan preduzetnički akcelerator, jedan poslovni park, pet naučno-tehnoloških parkova (još jedan je u osnivanju) i sedam klastera (tri su neaktivna). 17 Analitički izvještaj EK, Izvještaj o BiH. 26 primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija u ovim djelatnostima. Potrebno je podržati projekte izrade promotivnih filmova za industrije, klastere i kompanije, te distribuciju i promociju različitim vidovima komunikacije (internet, TV itd). Neophodno je osigurati adekvatna finansijska sredstva, prostor, opremu i radionice za obrazovne institucije koje se bave kreativnim sektorom, osigurati njihovo povezivanje sa poslovnim sektorom, te sa privredom sufinansirati sredstva za nastupe studenata na odgovarajućim domaćim i međunarodnim sajmovima. Neophodno je poduzeti aktivnosti kako bi se povećao broj diplomanata u oblasti kreativne industrije, posebno industrijskog dizajna. Potrebno je provoditi edukaciju slabije zapošljivih kategorija za rad u sektorima kreativne i IT industrije, te u tom smislu posebno poticati ranjive grupe kao što su: nezaposlene žene, žene s invaliditetom, žene žrtve nasilja, žene Romkinje itd. Potrebno je promovirati vrijednosti i važnost razvoja novog dizajna za industriju i biznise kroz omogućavanje kompanijama testiranja novih praksi i razvoja proizvoda više dodane vrijednosti. U skladu s tim, neophodno je stalno usvajanje novih tehnologija i jačanje ljudskih resursa. Ova mjera podrazumijeva osnivanje i podršku u radu dizajn centra, koji bi osigurao okruženje za daljnji razvoj bh. industrijskog dizajna. Neophodno je, također, uraditi mapiranje raspoloživih i potencijalnih resursa kreativne industrije radi sticanja uvida u stanje sektora, osigurati saradnju privrede sa domaćim institucijama znanja u kontekstu dizajna, razvoja finalnih proizvoda, osigurati oslobađanje od poreza na dohodak do tri zaposlena i poreza na dobit za tri godine poslovanja start-upova u kreativnoj industriji, IT i industrijskom dizajnu, te osigurati osnivanje NTP-ova za kreativnu industriju. Također, potrebno je osigurati veća finansijska izdvajanja za sufinansiranje kinematografije i formiranje kinematografske infrastrukture, s ciljem promocije bh. društva. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj industriji, u 000 FZS 472.190 (2018) 800.000 KM Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji FZS 16.355 (2019) 25.000

1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora Ova mjera treba osigurati razvoj inoviranih, specijaliziranih i uobičajenih turističkih proizvoda kao i aktiviranje novih turističkih proizvoda veće dodane vrijednosti. To iziskuje povećanje kvaliteta smještajnih kapaciteta i uključivanje što većeg broja lokalnih preduzetnika i njihovih proizvoda/usluga u destinacijski lanac vrijednosti, što osigurava tržišnu diferencijaciju zasnovanu na lokalnom i autentičnom. Također, potrebno je razmotriti preusmjerenje postojećih turističkih zajednica u FBiH u tzv. destinacijske menadžment organizacije, što može značajno doprinijeti uspostavljanju destinacijskog turzima i lanca vrijednosti. Potrebno je raditi na sistemskom i kontinuiranom podizanju svijesti stanovništva u ruralnim krajevima (edukativnim predavanjima i stručnim radionicama) o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom, očuvanju tradicionalnih i autohtonih proizvoda, autentične prirodne i kulturne baštine. 27 Radi što adekvatnijeg razvoja malog i srednjeg, ali i velikog turističkog preduzetništva (npr. putem pretvaranja soba/apartmana u domaćinstvima u male porodične hotele, revitalizacije tradicionalnih kuća u napuštenim selima/zaseocima nerazvijenih područja, izgradnje smještajnih objekata namijenjenih tržištima posebnih interesa, izgradnje tematskih sadržaja turističke ponude, ubrzavanja rasta planinskih i drugih turistički nerazvijenih područja), neophodno je uspostaviti sistem podrške putem povoljnih kredita Razvojne banke FBiH, osigurati edukaciju i podržati udruživanje preduzetnika kako bi se postigla uređenija, tematiziranija i sadržajnija ponuda na nivou destinacija, lanaca vrijednosti i klastera, s posebnim naglaskom na podršku preduzetništvu u ruralnim sredinama. Za razvoj turističke ponude neophodna su ulaganja, zaštita i održavanje kulturno-historijske baštine i njeno uklapanje u razvojne tokove na lokalnom i regionalnom nivou. Potrebno je animirati sve nivoe vlasti kako bi se poduzele aktivnosti na jačem i dugoročnijem rješavanju pitanja istraživanja i zaštite kulturnog i historijskog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa, kao i jasnom definiranju imaoca prava resursa, prava i obaveza imaoca prava resursa, s ciljem održivog upravljanja kulturnim naslijeđem. Neophodno je koordinirati rad svih nadležnih institucija na rješavanju pitanja upravljanja kulturnim resursima. S ciljem modernizacije i unapređenja postojećih objekata za medicinske i rehabilitacione tretmane i njihove transformacije u prepoznate destinacije zdravstvenog turizma, neophodno je donijeti strateški plan razvoja zdravstvenog turizma u oblastima rehabilitacije, stomatologije i estetske hirurgije u FBiH, s primjenom i jačanjem međunarodnih standarda kvaliteta medicinskih usluga. S ciljem razvoja planinskog i drugih oblika turizma u prirodi, u okviru turističke ponude neophodno je unapređenje i izgradnja potrebne infrastrukture (planinske staze, lokalni i šumski putevi, solarne pametne klupe, odmorišta, turistički infopaneli, vidikovci, zakloni i sl.). Uz to je potrebno i opremanje turističkih atrakcija prikladnim objektima turističke ponude (izrada internetskih stranica, online prezentacija, hrana i piće, trgovine/suveniri, ponuda specifičnih usluga – adrenalinski/zabavni sadržaji, najam rekvizita/opreme, vodiči/instruktori i izgradnja edukativnih i interaktivnih staza/učionica, organizacija stručnih predavanja i izložbi, škola u prirodi i sl.). Također, podrška u okviru ove mjere će biti usmjerena na unapređenje i integraciju sistema turističkog informiranja, uključujući web aplikacije, mrežu smeđe turističke signalizacije, kako bi se povećala aktivnost turista tokom boravka na destinaciji i time inducirala dodatna potrošnja. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja FZS 2,2 (2018) 2,5 hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u BDP-u Prosječni izdaci po putovanju*, KM FZS n/d n/d % godišnje promjene broja noćenja FZS 13,6 (2019) 15,0 * Average expenditure per trip (EUROSTAT TIN00195) 28

1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva Potrebno je podržati prostornu koncentraciju preduzetništva radi povećanja efikasnosti poslovnih subjekata jer ona omogućava specijaliziranost dobavljača, koncentraciju vještina i transfer znanja. FBiH, zajedno sa kantonima i općinama, treba koristiti, pored općenito primjenjivanih inicijativa prostornog razvoja (klasteri, poduzetničke zone, tehnološki parkovi, lanci vrijednosti i sl.), i razvojne koridore. Stoga je potrebno unaprijediti i harmonizirati postojeće propise iz domena prostornog planiranja i građenja na svim nivoima vlasti, te usvojiti odgovarajuće prostorne planove, kako bi se olakšao i ubrzao proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske dokumentacije koja služi kao podloga za dobijanje saglasnosti i dozvola za građenje. Pored toga, neophodno je izvršiti i određena prilagođavanja propisa iz oblasti imovinsko- pravnih odnosa kako bi se ubrzao proces rješavanja i uvođenja u posjed za građenje. FBiH, kantoni i općine mogu, na primjer, u slučaju koridora Vc, inicirati transformaciju transportnog koridora Vc u razvojni koridor Vc. Bez takvih inicijativa ne samo da će se propuštati razvojne šanse, nego će doći u pitanje i servisiranje inozemnih dugova kojim se finansira izgradnja autoceste koridora Vc. Pored koridora Vc postoje i drugi koridori, npr. Bihać-Karlovac, Neum-Dubrovnik, Posušje-Imotski i Goražde-Kotroman-Koridor 11, koji se mogu finansirati sredstvima EU za prekograničnu saradnju. Pokretanje izgradnje navedenih (i svih drugih koridora) mora biti u skladu sa nalazima studija izvodivosti i isplativosti, urađenim od nezavisnih institucija. Posebnu pažnju treba posvetiti uvođenju i razvoju intermodalnog transporta, uz primjenu novih tehničko-tehnoloških rješenja, IKT-a i korištenje „koridorskog“ pristupa za uvođenje drugih magistralnih infrastrukturnih komponenti (toplovodi, optika koja ne služi transportu i sl.) i donijeti pravni okvir za provedbu inteligentnog transportnog sistema na osnovnim mrežama u Bosni i Hercegovini. Na području FBiH određeni potencijali postoje u Mostaru (cesta-željeznica/“RoLa“), u Sarajevu (cesta-željeznica i cesta-avio) i Tuzli (cesta-željeznica- avio), te veza kopna i luke Ploče prema Luci Brčko željeznicom via Vareš, koja ima potencijal i za opciju vodnog transporta u intermodalnom konceptu cesta-željeznica-rijeka, kao i more-željeznica-rijeka. Svi ti potencijali bi funkcionirali na principu rada terminala, odnosno kopnenih luka, i omogućili bi povoljniji i okolišno prihvatljiv transport. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost 2 Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na 1.000 km FZS 181,5 (2019) 200,0 2 Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na 1.000 km FZS 23,3 (2019) 25,0 Promet putnika na aerodromima na 100.000 stanovnika FZS 78.856 (2019) 100.000

1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem U kreditno-depozitnom sistemu FBiH banke imaju pravni monopol jer niko osim njih ne može prikupljati depozite i odobravati kredite, što je neuobičajeno i za zemlje s netržišnom, a kamoli za zemlje s tržišnom ekonomijom. Ovako dominantna uloga banaka sprečava pojavu konkurencije, efikasniji transfer slobodnih novčanih sredstava i daljnji razvoj privrede. 29 Da bi FBiH dostigla komparatore (zemlje sa višim srednjim dohotkom), potrebno je povećati domaću štednju na minimalno 25-30 % BDP-a i smanjiti kamatne stope na kredite privrednom sektoru. To nije moguće bez veće konkurencije i zato je neophodno uvođenje nebankarskih depozitnih finansijskih institucija kao što su štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl. Za razliku od banaka, koje bi bile nacionalne institucije (djelovale na nivou BiH), štedionice bi bile regionalne institucije koje bi služile potrebama gradova i mikro, malih i srednjih preduzeća. Mogle bi steći 20-30 % kreditnog tržišta kao u zemljama komparatorima, dok bi štedno-kreditne zadruge bile lokalnog karaktera.18 Razvojnu banku FBiH treba organizirati kao tržišnu instituciju u smislu prikupljanja sredstava (emisijama vrijednosnih papira) i plasiranja sredstava. Treba je, također, osposobiti da koristi ekonomske, socijalne i okolišne kriterije, pored postojećih finansijskih, kao i da prakticira projektne finansije. Razvojna banka treba dati puni doprinos održavanju stabilnosti finansijskog i realnog sektora, posebno u kriznim situacijama, i biti promotor domaćih investicionih mogućnosti, privlačenja stranog kapitala i zajedničkih ulaganja sa stranim investitorima, uključujući i međunarodne finansijske institucije. Potrebno je osigurati nezavisnu evaluaciju projekata Razvojne banke FBiH, kako bi se, u što je moguće većoj mjeri, uticalo da doprinesu razvoju. Daljnji razvoj finansijskog sistema podrazumijeva formiranje garantnog fonda i fonda rizičnog kapitala u okviru Razvojne banke FBiH, kojim bi se podržali MSP-ovi s potencijalom rasta, kao i preduzetništvo žena i mladih. Posebno je važno osiguranje kreditnog sufinansiranja u procesu povlačenja EU sredstava posvećenog inovacijama i zelenom rastu. Donošenje zakona i odgovarajućih podzakonskih akata o multilateralnoj kompenzaciji će značajno uticati na poboljšanje likvidnosti pravnih osoba u poslovnom sektoru i uticati na smanjenje aktivnih kamatnih stopa. Težište treba staviti na daljnji razvoj tržišta kapitala, što pretpostavlja daljnje usklađivanje sa EU legislativom. Tržište kapitala će biti potpomognuto razvojem platnih usluga, koje će omogućiti samostalno učešće pružalaca digitalnih platnih usluga u platnom sistemu i razvojem digitalizacije platnog prometa i platnih sistema. Institucionalni investitori (npr. PIO) mogu dinamizirati tržište kapitala pa je potrebno stvoriti uslove za etabliranje privatnih investicionih fondova koji će biti nadzirani od države. Ulaganjem u strukturirane finansijske instumente (pokrivene obveznice) neophodno je olakšati razvoj tržišta duga i vlasničkog kapitala kao alternative finansiranju od banaka. Obuka u kantonima i općinama, te drugih zainteresiranih (javnih i privatnih preduzeća) o funkcioniranju tržišta kapitala, može dovesti do većeg korištenja finansijskih instrumenata i smanjenja javnog duga. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % učešća pravnih lica u ukupno odobrenim FBA 51,4 (2019) 60,0 kreditima Promet na berzi u odnosu na kredite date FBA, SASE, FZZPR 5,5 (2019) 10,0 pravnim licima, % Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti FBA 1.360 (2019) 1.100 (koncentracija bankarskog tržišta) Kamatni spred (aktivna - pasivna kamatna FBA n/d n/d stopa) 18 Štedno-kreditne zadruge postoje u 110 zemalja na šest kontinenata (25 afričkih, 21 azijska, 19 karibskih, 14 evropskih, 15 latinoameričkih, 2 sjevernoameričke i 14 okeanskih zemalja). Moguće ih je sresti od Burkine Faso i Ugande, preko Albanije i Nizozemske do Kanade i SAD-a. Iako ih je počela razvijati otomanska Turska još 60-ih godina 19. vijeka, te nastavili razvijati Austro-Ugarska i obje Jugoslavije, danas štedno-kreditnih zadruga nema u FBiH. 30 PRIORITET 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti (F)BiH ima malu i time neophodno otvorenu ekonomiju, pa se neminovno sučeljava sa sve većom konkurentnošću hiperglobaliziranih ekonomija. Stoga je, slijedeći strateške trgovinske politike i politike pametne specijalizacije, neophodno identificirati lidere razvoja regija oko kojih se grozdaju ili bi se mogle grozdati manje kompanije i tako formirati lanac vrijednosti/klaster/sektor ili pol razvoja, čiju bi održivost nadležne kantonalne i federalne vlasti mogle podržati kroz svoje politike lanaca vrijednosti. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % udjela zaposlenih u industrijskim oblastima srednje visoke tehnološke intenzivnosti u ukupno zaposlenim u FZS, FZZPR 10,5 (2019) 20,0 C - Prerađivačkoj industriji % udjela zaposlenih u industrijskim oblastima visoke tehnološke intenzivnosti u ukupno zaposlenim u C - FZS, FZZPR 1,1 (2019) 5,0 Prerađivačkoj industriji Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u FBiH, KM FZS, FZZPR 35.242 (2018) 65.000 % udjela izvoza visokotehnoloških oblasti u ukupnom FZS, FZZPR 2,07 (2018) 8,00 izvozu C - Prerađivačkoj industriji Izvoz FBiH, mil. KM FZS 7.620 (2019) 11.000 MJERE

1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva U oblasti prava intelektualnog vlasništva, neophodno je povećati stepen provedbe prava, odnosno jačati inspekcije i druge institucije nadležne za provedbu prava intelektualnog vlasništva za koji su nadležna različita tijela na svim nivoima vlasti (tržišna inspekcija, carina, policijska tijela, tužilaštvo, sudovi itd.), u skladu sa odgovarajućim međunarodnim politikama i praksama. Potrebno je raditi na uspostavljanju dijaloga između inspekcija i privrednih društava i kreirati tzv. registar privrednih subjekata od povjerenja. U cilju unapređenja intelektualnog vlasništva u FBiH, neophodno je provesti kampanju podizanja svijesti o značaju intelektualnog vlasništva, te popularizacije intelektualnog vlasništva uopće. Posebno je važno povećati sistemski angažman na jačanju svijesti o značaju intelektualnog vlasništva kod ciljanih grupa društva kao što su potrošači, privredni subjekti (prvenstveno mala i srednja preduzeća), mladi, univerziteti i slično, kako bi se ostvario napredak u pogledu boljeg razumijevanja intelektualnog vlasništva i potakle ciljane grupe na stvaranje i korištenje intelektualnog vlasništva kao generatora privrednog razvoja FBiH. Izmjenama Zakona o porezu na dobit, sva ulaganja u zaštitu intelektualnog vlasništva, posebno zaštitu žiga, brendiranja i industrijskog dizajna, trebaju biti priznata kao rashod u dvostrukom iznosu od stvarnog. Prihodi ostvareni po osnovu prava intelektualne svojine ostvarene u FBiH se trebaju oporezivati po umanjenoj stopi. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, (000 $) WB 8.376 (2018) (BiH) 20.000 Broj inspekcijskih kontrola od nadležnih inspekcija u FUZIP n/d n/d oblasti zaštite intelektualnog vlasništva 31

1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti Cilj ove mjere je podržati zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za koje su zainteresirani privrednici iz FBiH, kako u EU tako i izvan. Ovom mjerom moguće je podržavati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti sa međunarodnim standardima i podržati njihovu akreditaciju, podržati primjenu međunarodnih standarda vodeći se potrebama tržišta i privrede FBiH, te raditi na promociji primjene i ispunjavanja zahtjeva međunarodnih standarda. Također, potrebno je podržati akreditaciju laboratorija, inspekcijskih tijela kao i njihovu dobrovoljnu akreditaciju ukoliko to ne zahtijeva zakonska regulativa. Jedna od permanentnih aktivnosti u okviru podrške vezane za ovu mjeru mora biti informiranje, poticanje i motivacija privatnog sektora na uvođenje i unapređenje standarda kvaliteta i sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane, kroz obuke i poticaje ovakvim vrstama investicija, posebno za male kapacitete prerade, kako bi se osigurala bolja zaštita i sigurnost potrošača, te doprinijelo uklanjanju tehničkih prepreka kretanju proizvoda, procesa i usluga u i izvan BiH. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno WB 3.778 (2018) (BiH) 6.000 Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, rang WIPO 104/146 (2019) (BiH) 70/146 Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang WIPO 78/116 (2019) (BiH) 50/116

1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti Neophodno je podržavati pametnu specijalizaciju regija (kantona) na osnovu njihove komparativne prednosti i mogućnosti postizanja ekonomije obima, te stoga treba mapirati postojeće lance vrijednosti FBiH sa stanovišta veličine dodane vrijednosti izvoza. Potrebno je definirati strateške privredne oblasti koje će podržati pametnu specijalizaciju (Zakon o podsticanju razvoja strateških privrednih oblasti u Federaciji BiH), uz uvažavanje određenih kriterija za strateške oblasti kao što su orijentiranost na izvoz, tehnička opremljenost rada, tehnološki sadržaj proizvoda, ulaganja u istraživanja i razvoj, brojnost i specijaliziranost istraživačko-razvojnog kadra, iznadprosječno plaćena radna mjesta, vezivanje drugih industijskih grana, investicije i razvoj novih tehnologija, važnost industrije u kriznim situacijama i sl. Razvijenije regije mogu igrati ključnu ulogu u pružanju podrške lancima vrijednosti zasnovanim na znanju, kako bi se lakše integrirali u regionalne i globalne lance vrijednosti. Naročito je bitna podrška automobilskoj industriji da se pripremi za nove trendove (električna i autonomna vozila i sl.) i uspostavi regionalnih lanaca vrijednosti u zelenoj i kružnoj ekonomiji. Ovo uključuje posebno gradove/regije koji su sjedišta barem jednog univerziteta, poput Mostara, Sarajeva, Travnika, Tuzle i Zenice. Kako bi se ostvarila internacionalizacija i uključivanje u lance vrijednosti, potrebno je raditi na putnom, željezničkom, energetskom, podatkovnom jačanju ključnih infrastrukturnih veza sa regionom Zapadnog Balkana, a posebno sa svim glavnim gradovima (Zagreb, Beograd, Podgorica, Priština, Skoplje, Tirana). U sklopu toga, neophodno je pokrenuti inicijativu prema Ministarstvu inozemnih poslova za jačanje funkcije ekonomske diplomatije u ambasadama BiH ili putem komora i udruženja 32 poslodavaca i na druge načine osigurati bolju informiranost privrednih subjekata o tržišnim uslovima, zahtjevima i preferencijama potrošača na izvoznim tržištima, pri čemu posebno treba imati u vidu brojnost i rasprostranjenost dijaspore. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu WB 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550 Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), WB 66/218 (2019) (BiH) 50/218 rang

1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom U globaliziranom svijetu dijaspora postaje sve značajniji razvojni faktor. Kako bismo adekvatno iskoristili potenicijale dijaspore, potrebno je izraditi i stalno ažurirati bazu podataka dijaspore. U okviru ove mjere će se povezivati ključne komponente javnog i privatnog sektora sa ekspertizama koje joj nedostaju, a koje bi mogla osigurati dijaspora, i na taj način kompenzirati odliv educirane radne snage. To podrazumijeva rad na povezivanju domaćih kompanija sa istraživačima i kompanijama dijaspore, promociju i podršku razvoju lanaca vrijednosti u FBiH i povećanje stepena njihove globalizacije na osnovu pospješivanja transfera znanja, vještina, tehnologija i investicija u FBiH.19 Kao podršku saradnji domaćih i kompanija dijaspore, kao i osnivanju firmi od dijaspore u FBiH, potrebno je osigurati liniju povoljnog kreditiranja u okviru Razvojne banke FBiH. U okviru postojeće preduzetničke infrastrukture (preduzetničke zone i institucije za podršku – razvojne agencije, preduzetnički centri, poslovni inkubatori, preduzetnički akceleratori, naučno-tehnološki parkovi), potrebno je pružati snažnu podršku osnivanju i radu kompanija dijaspore. Kako bi se osiguralo lakše finansiranje razvojnih projekata, od izuzetnog značaja bi bilo formiranje investicionog fonda privatnim sredstvima dijaspore, kojim će upravljati predstavnici dijaspore. Primjeri mnogih zemalja pokazuju da se razvoj može značajno pospješiti izdavanjem obveznica za dijasporu,20 kojima bi se finansirali najvažniji razvojni projekti FBiH (npr. elektroprivrede FBiH bi mogle emitirati obveznice usmjerene na obnovljive izvore energije). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj privrednih subjekata pokrenutih od dijaspore P/GK FBiH n/d n/d Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i P/GK FBiH Ne (2020) Da naučnih radnika) Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz FBiH Razvojna Ne (2020) Da koje ostvaruju poslovnu saradnju s bh. dijasporom banka 19 Primjer Čilea je relevantan za BiH. Čile je osnovao ChileGlobal - the Talent Network for Innovation, koji promovira i pospješuje razvoj ključnih ekonomskih klastera u Čileu, jačajući njihove veze s Čileancima (i drugima) u inozemstvu koji rade na uvođenju inovativnih tehnologija u Čile. Čileanci u dijaspori posvećuju svoje vrijeme, iskustvo, kontakte, znanje i vještine da pomognu globalizirati čileanske kompanije. Posebno je interesantan primjer indijske dijaspore u oblasti informacionih tehnologija. Indijski inženjeri i preduzetnici u Silicon Valley pomogli su Indiji da postane globalni tehnološki hub, što bi moglo biti od koristi za osnivanje IK centra u Sarajevu. 20 Niz zemalja, na primjer, Izrael, Indija, Etiopija i Kenija emitirale su obveznice za dijasporu. Svjetska banka je osnovala poseban tim koji se bavi ovom vrstom obveznica i koji može pomoći FBiH da emitira ove obveznice. 33 STRATEŠKI CILJ 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ PRIORITET 2.1. Unapređivati obrazovni sistem Neophodno je visoko obrazovanje znatno više zasnivati na naučno-istraživačkom radu koji će biti od šireg društvenog značaja, povezivati obrazovne i privredne institucije, posebno kroz naučno-tehnološke parkove, povećavati obuhvat obrazovanjem, provesti cjelovitu kurikularnu reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, poboljšavati rad s talentima, djecom s razvojnim poteškoćama, djecom bez roditeljskog staranja i onoj iz socijalno ugroženih grupa, poboljšavati obrazovnu infrastrukturu, ojačati pedagoške zavode, formalno pravno regulirati obrazovanje odraslih, povećavati pristup internacionalnim bazama podataka i opremljenost obrazovnih institucija, posebno informatičku. Potrebno je reformirati finansiranje visokog obrazovanja postepeno prebacujući fokus s finansiranja institucija na finansiranje studenata, uz nastojanje da se što više poveća digitalni koeficijent društva, odnosno doprinos obrazovanja povećanju produktivnosti njegovih članova i društva u cjelini. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem i doktoratom u ukupnoj FZS 9,3 (2019) 13,0 radnoj snazi - ukupno % udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, magisterijem i doktoratom u ukupnoj FZS 9,0 (2019) 13,0 radnoj snazi - žene % stipendija i ostalih grantova učenicima/studentima u FZS 1,14 (2018) 5,0 odnosu na ukupna budžetska izdvajanja za obrazovanje MJERE

2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze Fokus mjere je na unapređenju studijskih programa kroz usklađivanje broja i profila studijskih programa s društvenim i privrednim potrebama, prilagođavanju sadržaja studijskih programa s jasno definiranim ishodima učenja i osiguranje povezanosti tržišta rada i visokog obrazovanja. Potrebno je osigurati fleksibilnost obrazovnog sistema u prilagođavanju potrebama tržišta rada kroz fleksibilnost u ponudi predmeta i stalno praćenje potreba za radnom snagom. Neophodno je razmotriti mogućnost promjene modela finansiranja studija i fakulteta na način da se fokus stavi na studentskim kreditima koje bi davale vlade kako bi osigurale zadržavanje diplomanata u zemlji. Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra, osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu univerziteta, te raditi na uključivanju privrede u istraživačko-razvojne aktivnosti univerziteta. Pored toga, potrebno je osigurati pristup istraživačkoj infrastrukturi, uključujući i pristup relevantnim domaćim i međunarodnim bazama podataka, poticati razvoj naučno- istraživačkog rada, podržavati naučno-istraživačke projekte u kojima učestvuju univerziteti iz FBiH, te osnivanje instituta i centara za napredne tehnologije pri fakultetima i finansiranje godišnjeg obrazovnog samita za bh. dijasporu i domaće istraživače. 34 Potrebno je hitno preuzimanje osnivačkih prava za BIHARNET ili uspostaviti FARNET i neophodne konekcije, te podržati izdavanje domaćih naučnih časopisa i objavljivanje stručnih tekstova u inozemnim časopisima. Pored ovih aktivnosti, neophodno je dodatno potaknuti naučno-istraživački rad kroz promociju i sistem nagrađivanja. Također, važno je osigurati podršku formiranju preduzetničke infrastrukture na visokoškolskim ustanovama, promovirati koncept tzv. “preduzetničkog univerziteta”, akademske inovativne projekte, visokokvalitetne naučne publikacije, veću mobilnost akademskog i istraživačkog osoblja, te podršku projektima koji povezuju naučno-istraživačke i visokoobrazovne institucije s evropskim naučno-istraživačkim centrima i univerzitetima. Također, neophodna je potpuna integracija unutar univerziteta, uz osiguranje mobilnosti studenata između pojedinih univeziteta. U kantonima FBiH postoji rascjepkanost javnih visokoobrazovnih institucija, koje su često deficitarne s opremom i ljudskim potencijalom, te zaostaju za svjetskim obrazovnim standardima. U uslovima pandemije, neophodno je osigurati svu neophodnu infrastrukturu i materijalno-tehničke pretpostavke za rad i nastavu na daljinu u visokoškolskim ustanovama. Potrebno je što više poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja uvođenjem predmeta i programa na engleskom jeziku, što bi podiglo kvalitet i međunarodnu prepoznatljivost univerziteta i uticalo na privlačenje stranih studenata, profesora i dijaspore, te jače integriranje u evropski i svjetski visokoobrazovni prostor, kao i uvođenje međunarodnih studentskih i profesorskih ISIC kartica. Neophodno je podržati privlačenje nastavnika/eksperata iz dijaspore u formi gostujućih nastavnika/eksperata na obrazovnim institucijama u zemlji, povezivanje domaćih institucija s institucijama u kojima radi dijaspora, privlačenje učenika u obrazovni sistem na ljetne škole, te kreiranje baze podataka akademske dijaspore kako bi se pospješilo umrežavanje i saradnja. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj Webometrics 1 (2020) 4 ljestvici rangirani bolje od 1.500-tog mjesta Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 FZS 4,5 (2019/20) 8,0 stanovnika, ukupno Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 stanovnika, FZS 2,9 (2019/20) 5,0 žene

2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve Kvalitet osnovnog i srednjeg obrazovanja potrebno je značajno unaprijediti provođenjem cjelovite kurikularne reforme, usklađivanjem različitih dokumenata obrazovne politike, povećanjem opremljenosti i dostupnosti obrazovne infrastrukture, osiguravajući potrebnu podršku za svako dijete u odgojno-obrazovnom procesu na svim nivoima vlasti, uključujući djecu koja su marginalizirana po nekom osnovu. Potrebno je razvijanje cjelovitog sistema vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o ishodima učenja, razvijanje digitalnih obrazovnih sadržaja, razvijanje alata i metoda korištenja IKT-a u učenju i poučavanju, te osiguranje prohodnosti učenika. U potrazi za odgovorima na 35 savremene potrebe odgojno-obrazovne prakse, neophodno je jačati kapacitete i ulogu pedagoških zavoda na unapređivanju, praćenju i vrednovanju kvaliteta odgoja i obrazovanja u FBiH. Neposrednijom saradnjom s privredom treba usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada, povećavajući udio praktičnih znanja i vještina, uspostaviti dualni sistem obrazovanja i dokvalifikaciju nastavnog kadra radi usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada. Potrebno je značajno povećati ulaganja u kontinuiran razvoj i obrazovanje nastavnog kadra kako bi bolje zadovoljio potrebe za obrazovanjem u digitalnom dobu. Neophodno je uvođenje STEM21 edukacije u osnovne škole u ranoj fazi školovanja i specijaliziranih STEM odjela u srednje škole, te adekvatne obuke za nastavni kadar. U uslovima pandemije, neophodno je unaprijediti postojeću infrastrukturu i stvoriti materijalno- tehničke pretpostavke za održavanje kvalitetne online nastave kako bi učenici dobili neophodno znanje za nastavak školovanja. U cilju što većeg obuhvata obrazovanjem, neophodno je uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje, za što je potrebno postepeno osiguravati sredstva. Također je važno značajno povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem kroz potpunu vaučerizaciju predškolskog sistema u FBiH, pri čemu bi trebalo izjednačiti privatni i javni sekor u ovoj oblasti. To bi, također, potaklo razvijanje adekvatne mreže ustanova predškolskog vaspitanja na način osiguranja kapaciteta i dostupnosti prema lokalnim potrebama, uvođenje centara za boravak djece u okviru preduzeća, ustanova i organizacija, kreiranje usluga i servisa (servisi za odvođenje i dovođenje djece iz škole, pružanje usluge roditeljima i starateljima - hraniteljima u vođenju domaćinstava itd.) i e-medicinsko savjetovanje. To bi omogućilo uključivanje osoba iz lokalnih zajednica (nezaposlenih, penzionerki, žena s niskim primanjima, volonterki i sl.) za pomoć u kući oko djece i starih osoba, čime bi se uskladila obaveza podizanja djece i profesionalnog angažmana roditelja, te osigurala dodatna primanja za navedene kategorije. Potrebno je omogućiti uključenje djece nezaposlenih roditelja, djece iz romskih porodica, djece iz hraniteljskih porodica i drugih oblika porodične brige u predškolski sistem putem dodatnih vaučera i besplatnog/subvencioniranog sistema produženog boravka za učenike do četvrtog razreda osnovne škole, s ciljem da roditelji/hranitelji/staratelji lakše prolaze obuke i traže posao. Za potrebe čuvanja djece kod kuće, potrebni su programi sa sadržajem svakodnevnog rada sa djecom i ishrane, te radionice i mehanizmi za rješavanje problema, kao stručni vodič za osobe koje čuvaju djecu, ali i za same roditelje. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti djeci s posebnim obrazovnim potrebama (inkluzivna nastava), te njihovim roditeljima/hraniteljima/starateljima osigurati posebu podršku u procesu studiranja, traženja posla i rada. Za roditelje koji studiraju potrebno je osigurati pravni okvir za studiranje uz rad i/ili duže studiranje bez povećanja cijene, doplatak za roditelje studente, vaučere za vrtić i podršku za 21 STEM edukacija obuhvata 4 discipline (prirodne nauke, informatika, inženjerstvo i matematika), koje, zahvaljujući interdisciplinarnom pristupu, imaju značajnu primjenu u praksi. 36 stanovanje za studente parove sa djecom i samohrane roditelje - studente, jednokratnu pomoć prilikom trudnoće i poroda itd. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Rang BiH na PISA testiranju (Program za međunarodno 62/79 (2018) OECD PISA 40/79 ocjenjivanje učenika) (BiH) % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), FZS 14,8 (2018/19) 80 ukupno % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0-6 god), FZS 14,7 (2018/19) 80 djevojčice % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, FZS 0,09 (2018/19) 0,03 ukupno % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, FZS 0,07 (2018/19) 0,02 učenice % učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, FZS 0,69 (2017/18) 0,3 ukupno % učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, FZS 0,54 (2017/18) 0,2 učenice

2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja Ova mjera podrazumijeva povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja, zatim unapređivanje i proširenje učenja, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad, poboljšanje organiziranosti, finansiranja i upravljanja procesima obrazovanja odraslih, te razvijanje procesa i sistema priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina. Ono što posebno treba je značajnija podrška ustanovama za obuku odraslih i njihova certifikacija, kao i donošenje zakonom priznatih programa obrazovanja odraslih. Ovi programi bi bili usmjereni na pružanje usluga dokvalifikacije, prekvalifikacije i pripreme za posao. Programima podrške preduzetničkoj infrastrukturi potrebno je napraviti potpuni redizajn podrške razvoju preduzetništva i manjim preduzećima i podržati pristup cjeloživotnom učenju i vještinama, kako za preduzetnike, tako i za one koji planiraju osnovati preduzeće. Posebno je potrebno osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u IT/STEM sektor, stimulirati izdvajanja za neformalno obrazovanje i osigurati porezne olakšice za troškove obrazovanja radnika i promociju programa učenja uz rad, te stažiranja. Unutar obrazovnog sistema potrebno je podržati i akreditaciju i povezivanje sa akreditiranim centrima cjeloživotnog učenja u razvijenim zemljama. Obuka i obrazovanje zaposlenih treba dobiti povećan koeficijent kao porezni odbitak. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost % osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog obrazovanja, pohađale formalno i/ili neformalno FZS 8,1 (2016/17) 20,0 obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana anketiranja Nadležna Broj certificiranih ustanova za obrazovanje odraslih kantonalna n/d n/d ministarstva % poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu FZZZ 34,8 (2020) 50,0 nastavu za učenike i studente % poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za FZZZ 19,8 (2020) 40,0 nezaposlene osobe (mentori, oprema...) 37

2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u oblasti IKT-a Promjene u obrazovnom sistemu i zaokret prema novim tehnologijama su od izuzetne važnosti za razvoj društva i ekonomije FBiH. Digitalna znanja imaju presudan značaj za inovacije, rast, konkurentnost, zaposlenost i dr. Zbog toga je neophodno poticati škole i univerzitete na veći stepen znanja i prakse u IT oblasti kao i postepeno uvođenje osnova programiranja na sve fakultete. Radi uspostavljanja balansa razvoja srednjih i naprednih stručnih vještina sa ličnim i društvenim potrebama, ove vještine trebaju biti dio školskih planova i programa nastave i učenja od osnovnog do visokoškolskog obrazovanja. Kako bi se postigao odgovarajući standard u posjedovanju digitalnih vještina učenika, potrebno je kontinuirano usavršavati znanje i rad nastavnika, posebno nastavnika informatike. Potrebno je kreirati programe stručnog usavršavanja i povećanja kompetencija nastavnog osoblja u oblasti IKT-a. U obrazovnim institucijama, uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture, potrebno je unaprijediti centralnu komunikacionu infrastrukturu, izgraditi lokalnu bežičnu komunikacionu infrastrukturu (WLAN) i osigurati digitalnu opremu neophodnu za učenje i sticanje znanja. Implementaciji ove mjere će doprinijeti i mentorski rad sa nastavnicima i mladim talentima u oblasti prirodnih nauka i informatike. U ovom procesu potrebno je osigurati saradnju obrazovnog sistema i kompanija u ovom sektoru. Poseban fokus treba staviti na interaktivno obrazovanje i uvođenje interaktivnih digitalnih sadržaja sa adekvatnim web platformama u realizaciji nastave u osnovnim i srednjim školama i STEM koncept obrazovanja od osnovne škole do fakulteta. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Nadležna kantonalna Broj nastavnih sati iz informatike, po učeniku n/d n/d ministarstva Broj kompjutera koje koriste učenici, na 100 FZS 5,7 (2018/19) 20,0 učenika (ukupno osnovna + srednja)

2.1.5. Poboljšavati rad sa talentima i standard učenika i studenata Obrazovne institucije trebaju identificirati talente i osigurati njihov daljnji razvoj posebno kreiranim programima koji će omogućiti identifikaciju, motivaciju i njihov razvoj u različitim oblastima. U slučaju da su talentirane osobe sa invaliditetom i/ili pripadaju siromašnim/marginaliziranim kategorijama stanovništva ili su djeca bez roditeljskog staranja, potrebna je posebna podrška države. Neophodno je osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda (moderni univerzitetski kampusi, dostupne kvalitetne laboratorije, baze podataka, biblioteke, sportski tereni, dostojan studentski smještaj i dr.). Pored domaćih izvora, u ovu svrhu moguće je i korištenje međunarodnih fondova i programa (razmjena studenata, međunarodni programi saradnje univerziteta, programi usavršavanja nastavnog kadra i sl.). Potrebno je promoviranje i sufinansiranje stipendiranja talentiranih srednjoškolaca, studenata i sajmova zapošljavanja, kao i sufinansiranje specijalizacija, studiranja, projekata 38 u i izvan BiH. Neophodno je uspostaviti digitalnu platformu e-student za praćenje dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata i uspostaviti grant shemu kojom će se podržavati talentirani učenici i studenti. Ovim se nastoji što više usporiti odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi u koje je društvo uložilo značajna sredstva. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Iznos budžetskih sredstava za finansiranje projekata Nadležna talentiranih učenika osnovih i srednjih škola (kantoni + n/d n/d ministarstva u FBiH FBiH), KM Iznos budžetskih sredstava iz budžeta FBiH za Nadležna

49.500 (2019) 500.000 nagrađivanje najboljih učenika, KM ministarstva u FBiH Nadležna Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta za kantonalna n/d n/d nagrađivanje najboljih učenika, KM ministarstva PRIORITET 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Potrebno je promovirati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, povećati pokrivenost zdravstvenim osiguranjem, primjenjivati cjeloživotno učenje o zdravlju, zdravom životnom stilu i zdravim izborima, štititi reproduktivno zdravlje mladih, kontinuirano osiguravati i poboljšavati kvalitet zdravstvenih usluga, teritorijalno ravnomjernije pružati zdravstvene usluge i jačati vertikalnu i horizontalnu koordiniranost i spremnost, posebno u kriznim javnozdravstvenim situacijama, što će se osigurati adekvatnijim finansiranjem usluga za poboljšanje javnog zdravlja kao i daleko boljim ekonomiranjem alociranih sredstava. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, ukupno FZS 77,3 (2018) 80,0 Očekivano trajanje života pri rođenju, godina, žene FZS 79,3 (2018) 81,0 Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, ukupno FZS 10,1 (2019) 9,0 Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, žene FZS 9,8 (2019) 8,5 MJERE

2.2.1. Unapređivati pristup i smanjivati nejednakost u zdravstvenim uslugama Mjera će se provesti povećanjem raspoloživosti resursa u zdravstvu programima ravnomjerne distribucije kadrova u svim regijama FBiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima u oblasti zdravstva, što uključuje i ravnomjernu distribuciju kadrova u urbanim i ruralnim sredinama. Također, dostupnost zdravstvenih usluga će se povećati adekvatnim planiranjem potrebnih specijalizacija u svim regijama FBiH, uključujući ravnomjerno urbane i ruralne sredine. Za realizaciju navedene mjere će također biti neophodno osigurati i dodatna budžetska i vanbudžetska sredstva za ravnomjernu pokrivenost zdravstvene infrastrukture u ruralnim i urbanim sredinama u FBiH. Nadležni nivoi vlasti će osigurati povećanje stepena dostupnosti usluga i jednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, esencijalnim lijekovima i ortopedskim pomagalima na prostoru cijele FBiH. 39 Potrebno je osigurati efektivnu raspoloživost resursa u zdravstvenom sektoru boljom funkcionalnom povezanosti i koordinacijom između kantonalnog i federalnog nivoa vlasti, te jačati koordinaciju između pojedinih „podsistema” u zdravstvenom sektoru i povećavati komplementarnost nivoa zdravstvene zaštite. Posebno je važno uspostaviti komplementarnost, kompatibilnost i konkurentnost između javnog i privatnog sektora dosljednom primjenom postojećeg zakonodavnog okvira koji izjednačava privatni i javni sektor, te kontinuiranim izmjenama i dopunama postojeće regulative kako bi se unapređivala komplementarnost i konkurentnost javnog i privatnog sektora u zdravstvu. Potrebno je poduzeti aktivnosti za povećanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, posebno rizičnih grupa, povećanjem obima usluga iz sredstava fonda solidarnosti u smislu uvođenja preventivnih programa, što će, na kraju, dovesti do ravnomjerne teritorijalne dostupnosti zdravstvenih usluga, odnosno međukantonalne saradnje u širenju dostupnosti određenih zdravstvenih usluga i sl. Pri tome je potrebno izvršiti analizu i utvrditi kategorije stanovništva koje nemaju zdravstveno osiguranje. Neophodno je promovirati pravo zdravstvene zaštite za sve građane FBiH, te uvesti mehanizme zaštite prava, ne samo pacijenata, nego i zdravstvenih radnika. Paralelno, neophodno je jačati odgovornost pacijenata u smislu brige o vlastitom zdravlju i obavezama u pridržavanju uputa ljekara. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim osiguranjem FZZOIR 89,9 (2018) 95,0 Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti (UHC WHO) WHO 61 (2017) (BiH) 80 Broj ljekara opće, odnosno porodične medicine, u primarnoj FZJZ 0,36 0,46 zdravstvenoj zaštiti, na 1.000 stanovnika

2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine Unapređenje zdravlja i kvaliteta života podrazumijeva implementaciju koncepta novog javnog zdravstva kroz intersektorski pristup blagostanju društva, zdrave javne politike i uvođenje koncepta cjeloživotnog učenja o zdravlju, zdravom životnom stilu i zdravim izborima. Programi promocije zdravlja, prevencije bolesti i unapređenja kvaliteta života imaju za cilj uključiti i osnažiti pojedince i zajednicu u pravljenju odabira zdravog ponašanja i izvršiti promjene koje smanjuju rizik od ranog razvoja hroničnih oboljenja i drugih bolesti. Posebna pažnja u oblasti prevencije i promocije zdravlja se treba usmjeriti na djecu i omladinu kako bi se prevenirao razvoj nezdravih stilova života i kako bi se mladi stimulirali za prihvatanje zdravih stilova života. U cilju potpunijeg i kvalitetnijeg odgovora na potrebe stanovništva, neophodno je unaprijediti rodno osjetljive programe koji su usmjereni na unapređenje zdravstvene prevencije i zaštite, posebno ranjivih grupa. Mjera će stimulirati razvoj i saradnju korisničkih udruženja i nevladnih organizacija s ciljem bolje komunikacije usmjerene na unapređivanje i poboljšanje zdravstvene pismenosti i zdravstvenog statusa pojedinca i cijele populacije kroz dizajniranje i provođenje promotivnih kampanja za promjene u životnom stilu, unapređenje kvaliteta života, zdravo starenje, kao i 40 podizanje svijesti o uticaju na zdravlje i značaju čistog okoliša i kvalitetnog vodosnabdijevanja. Uporedo s tim, jačaće se zdravstvena pismenost kroz razvoj i implementaciju održivih kurikuluma za školske predmete (osnovne i srednje škole) - zdravstvena edukacija, edukaciju i obuke vezane za komunikacije o zdravlju (mediji za male grupe, radio, televizija, novine, blogovi, poruke, razmjena video klipova, poruke preko mobilnih telefona i forumi na internetu, promocija zdravih stilova života, zdravstvena edukacija od zdravstvenih stručnjaka itd.). Dizajniranje i implementacija sistematskih i sveobuhvatnih preventivnih programa, s posebnim osvrtom na rano otkrivanje i prevenciju masovnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti, mentalno zdravlje, oralno zdravlje) je neophodnost u savremenim sistemima zdravstvene zaštite. Ovi programi trebaju biti ravnomjerno provođeni u cijeloj FBiH i finansirani na jedinstven način. Ključno multisektorsko pitanje je afirmacija koncepta zdravog starenja. Uvijek se govori o trošku liječenja treće generacije, ali ako se ovoj generaciji osigura pokretljivost, može biti resurs, pa je potrebno dalje otvarati centre za zdravo starenje, gdje pripadnici treće generacije mogu boraviti i gdje se može stvoriti efikasna međugeneracijska solidarnost. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 100.000 ZZJZ 501,9 (2018) 400,0 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 100.000 ZZJZ 269,1 (2018) 190,0 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ZZJZ 212,1 (2018) 150,0 ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne ZZJZ 89,0 (2018) 70,0 neoplazme sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na ZZJZ 54,2 (2018) 40,0 100.000 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na ZZJZ 21,3 (2018) 15,0 100.000 stanovnika, žene

2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite Neophodna je digitalna transformacija sistema zdravstvene zaštite korištenjem jedinstvenih standardiziranih protokola na osnovu zajedničkog evropskog formata, kako bi se građanima omogućio siguran pristup zdravstvenim podacima i njihova razmjena u (F)BiH, a poslije i u EU. Kao osnovni preduslov za povezanost, adekvatnu i blagovremenu razmjenu informacija, neophodno je postojanje baza podataka na svim nivoima zdravstvenog sektora, podržanih odgovarajućom informatičkom i informacionom strukturom i uvezanih u jedan sistem. To podrazumijeva vertikalnu i horizontalnu razmjenu podataka i informacija svih sudionika u zdravstvenom sektoru. Stoga je važna izrada i usvajanje Programa integralnog zdravstveno- informacionog sistema i e-zdravlja (e-health), kao i unapređenje sistema monitoringa i evaluacije u smislu boljeg praćenja učinka zdravstvenog sektora, s fokusom na javno zdravlje i finansiranje zdravstvene zaštite. 41 Potrebno je omogućiti analizu velike količine podataka koji se generiraju postojećim informacionim sistemima u zdravstvu, kako bi se ostvarili novi uvidi u zdravstvene trendove, te omogućilo adekvatno strateško odlučivanje u ovoj oblasti. U ove aktivnosti potrebno je uključiti odgovarajuće univerzitetske ustanove i istraživačke centre. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Informatički uvezana primarna, sekundarna i tercijarna FMZ 2/10 (2019) 7/10 zdravstvena zaštita u kantonima

2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama Sposobnost reagiranja na javnozdravstvene rizike zahtijeva sistem koji omogućava brzo otkrivanje, reagiranje, prevenciju i komunikaciju sa širom zajednicom o opasnostima za zdravlje. Neophodno je jačanje vertikalne i horizontalne komunikacije u kriznim javnozdravstvenim situacijama formiranjem mulisektorskih štabova, kao i preko zajedničke platforme, koja automatizmom pokreće relevantne faktore. Krizne javnozdravstvene situacije su uslovljene tranzicionim procesima u svijetu, kao što su snažna epidemiološka tranzicija (promjena obrazaca obolijevanja), pandemije i pojave novih zaraznih oboljenja (novi virusi), migrantska kriza, elementare nepogode (poplave, zemljotresi, požari) itd. Mjera će podržati razvoj jedinstvenih planova pripravnosti sa različitim scenarijima javnozdravstvenih prijetnji, razvoj i kontinuirano unapređenje sistema za prikupljanje podataka kao osnovu za donošenje odluka, unapređenje preventivnih mjera i usvajanje integrativnog i kooperativnog pristupa različitih sektora i nivoa vlasti uključenih u upravljanje, objavljivanje dostupnih informacija, izdavanje javnih upozorenja, te planiranje i realizaciju intervencija usmjerenih na smanjenje izloženosti zdravstvenim rizicima i minimiziranje zdravstvenih rizika. Potrebno je stvoriti preduslov za brz i efikasan odgovor u kriznim situacijama, stvoriti sistem javnog uzbunjivanja i brze reakcije kao odgovor na krizu koja utiče na zdravlje stanovništva. Ovo podrazumijeva definiranje kriznih planova, mapiranje i planiranje resursa, te provođenje kontinuranih edukacija i vježbi u smislu podizanja spremnosti za brzi odgovor. Također, mjera podržava razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika, uključujući rizike zbog sigurnosti hrane, te unapređivanje laboratorijskih kapaciteta za nadzor, dijagnosticiranje i izvještavanje o zdravstvenim rizicima. Pored federalnog štaba, i svaki kanton treba imati multisektorski štab zaštite za krizne situacije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Razvijeni planovi pripravnosti za javnozdravstvene FMZ, ZZJZ Ne (2020) Da prijetnje

2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite Ova mjera podrazumijeva provođenje konsolidacije i prestruktuiranje zdravstvenog sistema. To znači da je potrebno izvršiti finansijsku, organizacijsku i stratešku konsolidaciju, te poduzimati mjere sanacije bolnica koje generiraju gubitke. S tim u vezi, neophodno je evaluirati racionalnost organizacije zdravstvenih ustanova u javnom sektoru, s ciljem smanjenja visokih fiksnih troškova suvišnih kapaciteta, posebno u bolnicama. 42 Pri tome, važnu ulogu ima uvođenje kontrolinga i jačanje sistema finansijskog upravljanja i unutrašnjih finansijskih kontrola, odnosno interne revizije. Također, potrebno je jačati mehanizme savjesnog upravljanja zdravstvenim sistemom, što uključuje racionalnu potrošnju i upravljanje resursima i troškovima kroz osiguranje boljeg menadžmenta u zdravstvenim ustanovama, kao i korištenje i širenje modela javno privatnog partnerstva u zdravstvu na osnovu dobrih praksi. Također, u javnom zdravstvenom sektoru potrebno je kontinuirano ujednačavati liste lijekova po kantonima s ciljem osiguranja dostupnosti kvalitetenim, sigurnim, provjerenim i ekonomičnim lijekovima, te razmotriti mogućnost zajedničke nabavke esencijalnih lijekova radi racionalizacije troškova nabavki. S druge strane, potrebno je poduzimati aktivnosti na jačanju finansijske discipline u sferi naplate doprinosa zdravstvenog osiguranja, povećanju obuhvata zdravstvenim osiguranjem, kvantifikaciji i implementaciji osnovnog paketa zdravstvenih prava, te pronalaženju dodatnih izvora za njegovo ravnomjerno finansiranje u svim kantonima. Neophodno je izvršiti procjenu potreba za finansijskom konsolidacijom i redizajniranjem sadržaja federalnog fonda solidarnosti. Finansiranje zdravstva mora postati čvršće povezano s mjerljivim pokazateljima uspješnosti rada, što se može postići odgovarajućim modelima ugovaranja zdravstvenih usluga, koji će uticati i na mehanizam plaćanja zdravstvenih radnika s ciljem kreiranja motivacijskih mehanizama za bolji rad. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a FZS 8,2 (2018) 10,0 % tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u FZS 70,4 (2018) 72,0 ukupnim tekućim izdacima za zdravstvo Akumulirani gubitak zdravstvenog sektora, mil. FZZOIR, FZZPR 80,2 (2018) 0 KM

2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja Biomedicinska istraživanja su potrebna kako bi se proširila baza znanja koja podržava donošenje politika, razvoj inovativnih tehnologija i pristup složenim javnozdravstvenim i medicinsko-kliničkim problemima, kao i da se osigura primjena robusnih metoda realizacije, praćenja i ocjene u cilju postizanja djelotvornih ishoda. Ova mjera ima za cilj podržavanje primijenjenih biomedicinskih istraživanja kako bi se osigurala dostupnost novih načina liječenja i medicinskih proizvoda, poboljšanje upravljanja poslovnim procesima u zdravstvenom sektoru i razvijanje sistema upravljanja i održavanja zdravstvenih tehnologija. Potrebno je osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i akademskim institucijama kako bi se provodile blagovremene studije koje podržavaju donošenje odluka na svim nivoima vlasti u zdravstvu. Potrebno je poticati istraživanja u oblastima poput biomedicinskih, kliničkih, javnog zdravstva, zdravstvenih sistema, promocije zdravlja, prirodnih proizvoda, vakcina itd. Također, potrebno je podržati projekte patentiranja i primjene istraživačkih nalaza. Neophodno je snažnije investiranje u inovativne i kreativne programe kroz međunarodnu saradnju i sudjelovanje u zdravstvenim programima EU. Ova mjera podržava 43 kontinuiranu edukaciju istraživačkog kadra i njihovo nagrađivanje u cilju zadržavanja postojećeg i razvoja novog kadra. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u medicinske i FZS 2.096 (2018) 10.000 zdravstvene nauke, u 000 KM PRIORITET 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost porodice i položaj mladih Pružanje finansijske i stambene podrške, te usklađivanje porodiljstva s radnim i drugim obavezama pružalo bi sigurnost i poticalo na rađanje i rast stanovništva, dok bi razvijanje tolerancije i kulture dijaloga doprinijelo stabilnosti porodica. Posebnu pažnju treba posvetiti ranjivim porodicama, čemu može znatno doprinijeti jačanje institucija i kapaciteta na lokalnom nivou. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa promjene stanovništva FZS -0,28 (2019) 0,25 Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) FZS, FZZPR 111,9 (2019) 95,0 MJERE

2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom Pružanje finansijske i druge podrške porodicama koje planiraju rađanje djece pružilo bi sigurnost i potaklo njihovu odluku na rađanje. Podrška u vidu jednokratnih pomoći (za osiguranje realne nadoknade osnovnih troškova za novorođenče), redovnih roditeljskih i dječijih dodataka, te poreznih olakšica na izdvajanja za djecu, olakšala bi podizanje djece i formiranje zdravije porodice. Za ostvarivanje ovih aktivnosti potrebno je i osnivanje fonda za planiranje porodice i osiguranje optimalne porodiljske naknade za sve porodilje i pri tome ujednačavati porodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu. To podrazumijeva da država preuzme sve obaveze koje su vezane za trudnoću i porodiljsko odsustvo koje su trenutno na teretu poslodavaca, davanje olakšica poslodavcima koji imaju zaposlene majke sa djecom do 16 godina, a posebno s djecom do 7 godina, definiranje dužine minimalnog obaveznog porodiljskog odsustva, uvođenje fleksibilnosti u radnim odnosima (ugovore na određeno tretirati na isti način kao i ugovore na neodređeno vrijeme s pozicije prava na naknadu za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva i odsustva sa rada zbog njege djeteta, te fleksibilnosti u radnom vremenu), korištenje odsustva u više navrata (parcijalno), eventualno produženje odsustva i, u skladu s tim, umanjenje mjesečne naknade, promoviranje mogućnosti korištenja odsustva radi njege djeteta za očeve i sl. Neophodno je raditi na periodičnoj obuci i stručnom usavršavanju (o primjeni zakonodavstva i pružanju informacija korisnicima), uspostavi mehanizma za praćenje, evaluaciju i izvještavanje o stanju u oblasti zaštite porodica s djecom, te uspostaviti i održavati centralnu bazu podataka o korisnicima u FBiH. 44 Uspješna populacijska politika traži djelovanje u lokalnoj upravi uspostavom organizacije i tijela za porodicu, djecu, mlade, kao i izdvajanje sredstava iz budžeta za poticaje rađanja, zapošljavanja mladih i praćenje konkretnih indikatora kvalitetnijeg života različitih kategorija stanovništva. Pored toga, potrebno je na nivou Federacije BiH donijeti integrirani strateški dokument za mlade, te definirati federalno ministarstvo, koje će u svom nazivu sadržavati riječ „i mladi“.22 Neophodno je donijeti i garanciju za mlade, kao aktivacijsku shemu u skladu s Garancijom za mlade EU, kojom će se osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, nastavka školovanja ili pripravničkog staža u roku od 4 mjeseca nakon završetka školovanja. Kreiranje programa i jačanje kadra za populacionu edukaciju omogućilo bi podizanje svijesti o značaju pitanja populacije i dugoročno dalo pozitivne efekte na reprodukciju stanovništva. U tom smislu, potrebno je podržati aktivnosti uključivanja sadržaja populacione politike u obrazovne programe, uključivanje roditelja u učenje o zdravom odrastanju i toleranciji, te uključivanje tema iz populacione politike u medijske sadržaje. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa ukupnog fertiliteta FZS 1,25 (2018) 2,0 Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika FZS 8,2 (2019) 10,0 Uspostaviti fond za planiranje porodice u FBiH FMRSP Ne Da Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u FBiH ZZJZ 11,1 (2019) 5,0

2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta Biološka sposobnost roditelja za reprodukciju od izuzetnog je značaja za svako društvo. U uslovima produženog perioda seksualne aktivnosti, prije realiziranja roditeljstva, povećani su rizici od seksualno prenosivih oboljenja i narušavanja reproduktivnog zdravlja. Stoga je neophodno promoviranje važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima, prije svega, kroz sistem obrazovanja, kao i provođenje aktivnosti koje doprinose smanjenju seksualno prenosivih bolesti. Ovo podrazumijeva jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i resursa koji će omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovoj oblasti, ali i povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga vezanih za planiranje porodice, prije i tokom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci u dobi do tri, odnosno šest godina. Također, kako bi se osiguralo zdravo materinstvo, potrebno je izjednačiti zaštitu trudnica i porodilja na teritoriji FBiH. Svako ulaganje u zdrav početak života i rano prepoznavanje odstupanja od normalne trudnoće, posebno zdravstvenih indikacija unutar prve tri godine života djeteta, od neprocjenjive je važnosti za daljnji rast i razvoj djeteta i postizanje njegovog punog potencijala. Stoga je jedan od prioriteta kontinuirano unapređivanje usluga u oblasti ranog rasta i razvoja, kako u sektoru zdravstva, tako i u drugim sektorima društva, u smislu holističkog pristupa pružanja usluga vezanih za rani rast i razvoj. Kada je sektor zdravstva u 22 U skladu sa Zakonom o mladima FBiH, član 21. stav 2, potrebno je planirati da ministarstvo koje je nadležno za pitanja mladih u FBiH u svom nazivu ima i riječ ,,i mladi". Zakon o mladima u članu 11. stav 2, naglašava da ,,svi nivoi vlasti u FBiH imaju obaveze definiranja, usvajanja i provođenja strategija prema mladima”. 45 pitanju, ovo podrazumijeva jačanje pedijatrijske djelatnosti, posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i subspecijalističkih pedijatrijskih disciplina na višim nivoima zdravstvene zaštite, te razvoj centara za rani rast i razvoj pri domovima zdravlja u saradnji sa drugim organizacijama i ustanovama u Federaciji BiH koje su akreditirane za pružanje ovih usluga. U ovom smislu nastavit će se sa kontinuiranim unapređivanjem kvaliteta zdravstvene usluge, daljnjim širenjem bolnica prijatelja beba i djece, promoviranjem dojenja, zdrave ishrane za djecu, važnosti programa imunizacije i njegove sveobuhvatnije realizacije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih FZS 9,3 (2019) 4,0 % djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog UNICEF, DEP 8,9 (2015) (BiH) 3,0 lošom prehranom

2.3.3. Unapređivati stambenu politiku Visoka cijena stanova i zakupnina, uz visoku stopu nezaposlenosti mladih, predstavlja ozbiljnu prepreku za ostanak mladih ljudi u zemlji, stupanje u brak i zasnivanje, odnosno proširenje porodice. Donošenjem programa subvencioniranja i pružanja poticaja u sferi stambene politike, ova mjera će doprinijeti olakšanom rješavanju stambenog pitanja za bračne parove koji prvi put rješavaju stambeno pitanje. U tom smislu, potrebno je donijeti posebne programe za osiguravanje stambenih kredita (i kredita za indvidualnu stambenu izgradnju), pružanje poreznih olakšica prilikom kupovine ili izgradnje stana, davanje preporuka lokalnim zajednicama za osiguravanje stanova za izdavanje po povoljnim uslovima i uslovima neprofitnog zakupa smještaja mladih bračnih parova koji studiraju i porodica sa više djece. Prednost u dodjeli stanova u zakup bi trebali imati bračni parovi s lošijim materijalnim statusom (imovinski cenzus), osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji, kao i mladi bez roditeljskog staranja kojima prestaje pravo na javnu brigu, roditelji djece s invaliditetom, osobe iz marginaliziranih kategorija stanovništva, žrtve nasilja itd. FBiH će ovom mjerom osigurati podršku kroz saradnju s bankama i/ili kroz podršku stambenim fondovima. Nadalje, ova mjera podrazumijeva i podršku za ranjive grupe (raseljene osobe, porodice u stanju socijalne potrebe itd.), koje, također, imaju probleme sa rješavanjem stambenog pitanja. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Izdvajanje za subvencioniranje Vlada FBiH 10 (2020) 30 stambene politike, mil. KM Broj stambenih fondova u Nadležna kantonalna ministarstva 1/10 (2020) 10/10 kantonima

2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu U društvu je potrebno prevenirati nasilno rješavanje problema, te podržati projekte tolerancije i kulture dijaloga. Potrebno je u obrazovne programe uvesti teme o prevenciji nasilja i faktorima koji mogu uticati na nasilje u porodici i društvu. Zakonski okvir koji sprečava nasilje u društvu i porodici je potrebno razvijati uz oštrije kazne i obavezan psihosocijalni tretman počinilaca nasilja i žrtve. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti 46 sprečavanju i sankcioniranju govora mržnje. Potreban je snažniji angažman svih pravosudnih institucija protiv govora mržnje u svim pojavnim oblicima. Neophodno je razvijati i specifične programe i kvalitetne usluge u svrhu smanjenja rizika od socijalne isključenosti žrtava porodičnog i vršnjačkog nasilja, posebno za rodno senzibilne kategorije društva, kao što su žene i djeca žrtve porodičnog nasilja, žene u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, žene s invaliditetom itd. Također je potrebno podržati aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i supružnicima, kao i osigurati adekvatnu brigu i šansu za obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja. Ove aktivnosti podrazumijevaju jačanje i promociju porodice kao gradivnog elementa društva, suočavanje sa izazovima zajedničkog života, provođenje kampanje jačanja međupartnerskih odnosa i komunikacije sa djecom, smanjenje rizika odvajanja djece od porodica itd. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz FZS 1.059 (2017) 500 oblasti brak, porodica, mladi) - muškarci Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz FZS 95 (2017) 45 oblasti brak, porodica, mladi) - žene Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI* OECD 21,8 (2019) (BiH) 15,0 % razvedenih u odnosu na zaključene brakove FZS 13,6 (2019) 10,0 *SIGI - Social Institutions and Gender Index

2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom Sport je, kao dio kulture, jedna od nepravedno zapostavljenih oblasti u FBiH. Sport je vezan za širok raspon politika, proizvoda i usluga koji se tiču različitih vrijednosnih lanaca koji se međusobno prožimaju. Uz takmičarske sportske aktivnosti, definicija sporta danas u potpunosti uključuje motoričke i tjelesne aktivnosti, koje ne samo da potiču porast sportskih aktivnosti nego promoviraju zdravlje, usvajanje zdravih životnih navika i sprečavanje pojave hroničnih bolesti kod stanovništva, kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularna oboljenja, mentalne bolesti itd. Kako bi to postigli, potrebna je stalna promocija bavljenja sportom cjelokupne populacije, posebno djece u školama od najranije dobi, uključivanje u sportske i rekreativne aktivnosti osoba s invaliditetom i osoba treće dobi. Neophodno je osigurati uslove za ravnomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele FBiH, te izraditi planove izgradnje, obnove, rekonstrukcije i održavanja sportskih objekata i prostora za rekreaciju, uključujući i kupališta na prirodnim vodotocima, kao bitne pretpostavke za uspješno bavljenje sportom. Pored navedenog, neophodno je osigurati odgovarajući stručni kadar, unaprijediti stručni rad za profesionalno i rekreacijsko bavljenje sportom, kao i osigurati poticaje za stimuliranje rezultata na međunarodnim takmičenjima. 47 Za praćenje aktuelnih prilika u svim segmentima sporta i rekreacije, neophodno je izvršiti digitalizaciju sporta na federalnom nivou, što podrazumijeva uspostavu jedinstvene baze podataka iz svih raspoloživih izvora, uključujući i sportske klubove. Ovakva baza podataka je pretpostavka za kvalitetno donošenje odluka u oblasti sporta na svim nivoima vlasti u FBiH. Indikator Izvor Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Privatna potrošnja na sport FZS n/d n/d Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja FZS n/d n/d vani u satima, (65+), ukupno* Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja FZS n/d n/d vani u satima, (65+), žene** Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja FZS n/d n/d vani u satima, (15-20), ukupno** Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja FZS n/d n/d vani u satima, (15-20), žene** * Mean consumption expenditure of private households on sporting goods and services by COICOP consumption purpose (EUROSTAT sprt_pcs_hbs) **Time spent, participation time and participation rate in the main activity by sex and age group (EUROSTAT tus_00ag) PRIORITET 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu Neophodno je u politici zapošljavanja staviti fokus na neaktivne i nezaposlene koristeći aktivacijske i aktivne politike kojima se povećava radna snaga, a time i zaposlenost. Pri tome pažnju treba posvetiti ranjivim grupama koje u tržišnim uslovima ne mogu biti lako uključene u radnu snagu i zaposlenost, te integriranju imigracijske politike u politiku zaposlenosti. Neophodno je jačati ulogu i funkcije javnih službi zapošljavanja, s naglaskom na razvoj mehanizama osiguravanja kvaliteta, adekvatan monitoring politika i programa s ciljem provjere učinaka i isplativosti projekata, unapređenje znanja i vještina zaposlenika JSZZ-a (posebno savjetodavaca), unapređenje sistema evidencija nezaposlenih i kontrole utrošenih sredstava na ime poticaja zapošljavanju i naknada za nezaposlenost. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa anketne nezaposlenosti, % FZS 18,4 (2019) 14,0 Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno sposobnom FZS 60,9 (2019) 50,0 stanovništvu, % Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), muški % FZS 12,9 (2019) 9,5 Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 mjeseci +), ženski % FZS 18,0 (2019) 13,5 MJERE

2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja Aktivacijske i aktivne mjere zapošljavanja treba koncipirati uz usku saradnju s zainteresiranim stranama (neaktivni, nezaposleni, poslodavci, obrazovne institucije i sl.), redovno posjećivati preduzeća, te otvarati nove kanale komunikacije. Neophodna je promjena fokusa aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti strukturnih mjera kao što su obuka ili priprema za rad, naročito kroz veću podršku ranjivih grupa. 48 Neophodno je standardizirati sistem monitoringa i evaluacije politika zapošljavanja, te poduzimati nezavisne evaluacije učinaka, koje bi pokazale koji su projekti djelotvorni i troškovno efektivni. Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje trebaju imati uspostavljen sistem monitoringa i plan evaluacije. Svaki program treba imati adekvatan monitoring i predviđen budžet za procjenu učinaka. Monitoring sistem treba biti javno dostupan na web stranici kao i izvještaji o procjeni učinaka. U okviru ove mjere, u zavodima za zapošljavanje je neophodno osigurati sredstva za brzu obuku za poznatog poslodavca koji je iskazao interes za određenim profilom radne snage. Potrebno je uključiti korisnike novčanih naknada u mjere aktivnih politika zapošljavanja u cilju brže integracije u tržište rada i skraćenja vremena korištenja naknada. Isto tako, mjerama aktivnog zapošljavanja neophodno je promovirati i u većem omjeru osigurati i sredstva za sampozapošljavanje. Konačno, potrebno je osigurati i okvir za veće uključivanje privatnog sektora u mjere politika zapošljavanja (obuka, posredovanje, evaluacija i sl.), čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja djelovanja JSZZ-a. Unutar neaktive populacije posebno mjesto pripada mladim „obeshrabrenim“. Stoga je neophodno da JSZZ posebnu pažnju posveti efektivnoj aktivacijskoj politici. Pored mladih, potrebno se također fokusirati na neaktivne žene (posebno nedovoljno obrazovane, žene iznad 50 godina i one u ruralnim sredinama), dugoročno nezaposlene, osobe sa otežanim pristupom tržištu rada, mlade koji napuštaju javnu brigu i druge kategorije „obeshrabrenih“ osoba. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa aktivnosti, % FZS 39,1 (2019) 50,0 Stopa zaposlenosti (15+), % FZS 31,9 (2019) 45,0 Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom FZZZ n/d n/d Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški FZZZ n/d n/d Prosječno vrijeme nezaposlenosti, ženski FZZZ n/d n/d

2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada Negativni migracioni tokovi, koji se u najvećoj mjeri reflektiraju u velikom procentu odlaska mladih i cijelih porodica iz države, uzrokuju nedostatak adekvatne radne snage na tržištu rada u FBiH. Kao odgovor na navedeni problem, neophodno je kontinuirano stvarati uslove za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova, uz privlačenje relevantnih stranih državljana na domaće tržište rada. Navedeno je moguće postići pružanjem podrške programima prekvalifikacije za deficitarna zanimanja, unapređenjem pravne regulative u kantonima za dualno obrazovanje mladih, s fokusom na praktičnom radu, razvojem preduzetničkih vještina, izmjenama pravne regulative za volontiranje, javnom promocijom uspješnih naučnika, eksperata, zanatlija, ljekara i dr, podrškom programima umrežavanja i promocije industrija sa deficitarnom radnom snagom, reguliranjem pravnog okvira za samozapošljavanje uz jasno definiranje poreznih olakšica za navedenu kategoriju zaposlenih itd. Također, potrebno je unaprijediti radno zakonodavstvo u pravcu omogućavanja stručnog osposobljavanja i pripreme za rad za nezaposlene osobe bez obzira na nivo obrazovanja. 49 S druge strane, potrebno je definirati i imigracijsku politiku, koja bi osigurala kompetentnu radnu snagu (primarno u sektorima IT, medicini, inženjerstvu i sl.) kako za sezonske, tako i za godišnje i višegodišnje zapošljavanje u industrijama gdje nedostaje adekvatna radna snaga. Ova mjera podržava i donošenje Zakona o povratku, koji garantira pravo na povratak svima koji imaju bh. porijeklo, kao i podržavanje ljetnih škola i programa privlačenja dijaspore u cilju upoznavanja i očuvanja veza sa domovinom. Također je potrebno finansirati promociju prostora FBiH za visokokvalificiranu i deficitarnu radnu snagu, s fokusom na promociju relevantnih obrazovnih ustanova s ciljem privlačenja stranih studenata. Mjera treba inicirati strateški i zakonodavni okvir koji bi omogućavao pokretanje poslovanja stranim preduzetnicima u preduzetničkim zonama i poslovnim parkovima, s dobijanjem prava na stalni boravak u zemlji nakon što tehnološki park ocijeni poslovnu ideju i ponudi smještaj za pokretanje biznisa u tehnološkom parku. Također je, unapređenjem transportnih usluga, potrebno osigurati dnevnu mobilnost radne snage unutar zemlje. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Udio poslodavaca koji imaju problem s popunjavanjem radnih FZZZ n/d n/d mjesta Broj zaposlenih stranaca FZZZ 172 (2019) 1.000

2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja Potrebno je raditi na unapređenju znanja i vještina zaposlenih (posebno savjetodavaca) u FZZZ-u, kao i unapređenju sistema evidencija nezaposlenih usklađenih sa zahtjevima poslodavaca. Neophodno je na evidencijama javnih službi za zapošljavanje odvojiti nezaposlene osobe od osoba bez zaposlenja koje ne traže aktivno posao. Optimalno bi bilo izmještanje administriranja i finansiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba iz javnih službi za zapošljavanje. U strukturi registriranih nezaposlenih osoba potrebno je identificirati one na koje će savjetodavni rad imati najveći efekat, dalje raditi na razvoju procedura za rad (hodogram procesa) u FZZZ-u, koje će uključivati sve zakonski definirane aktivnosti: informiranje, savjetovanje i posredovanje, uspostava direktne saradnje i razmjena potrebnih podataka (e-uprava) između zavoda/službi i drugih organa uprave kako bi se smanjio administrativni pritisak na biroe. Potrebno je uspostaviti integralni sistem informatičke podrške za funkciju posredovanja i uvezati sistem sa poreznom upravom kako bi se osigurala precizna evidencija o prelasku radne snage iz nezaposlenih u zaposlene i obratno. Neophodno je i osigurati brzo ostvarivanje prava koja proističu iz statusa nezaposlenosti. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % poslodavaca koji traže nove radnike putem biroa za FZZZ 44,7 (2020) 70,0 zapošljavanje Uspostavljen integrirani sistem za funkciju posredovanja FZZZ Ne (2020) Da % korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj FZZZ 68,1 (2019) 30,0 evidentiranih na zavodima za zapošljavanje 50 PRIORITET 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost Donošenje novih zakona o socijalnom osiguranju i socijalnom radu, razvoj socijalnih karata i registara, praćenje smjernica za usklađivanje izvještavanja o socijalnim indikatorima sa praksom EU, bolje targetiranje porodica i osoba u potrebi, transformacija ustanova socijalne zaštite i bolja educiranost stručnog osoblja, znatno bi doprinijelo poboljšanju socijalne zaštite i smanjenju siromaštva, posebno onog energetskog. Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti treba vršiti kroz uključivanje ranjivih grupa u tržište rada, posebno invalidnih osoba i mladih koji napuštaju javnu brigu, uklanjanjem barijera njihovom uključivanju u preduzetništvo, posebno socijalno, i zapošljavanje i samozapošljavanje, što se može postići aktivnijom saradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora, te aktivnijim djelovanjem na lokalnom nivou. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Učešće socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu, FZS 19,4 (2017) 15,0 % Indeks socijalne isključenosti (HSEI) FZS 49,4 (2019) (BiH) 35,0 Stopa siromaštva stanovništva, muški % FZS 17,6 (2015) 13,0 Stopa siromaštva stanovništva, ženski % FZS 16,6 (2015) 12,5 MJERE

2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa S obzirom na heterogenost marginaliziranih i ranjivih grupa, pri čemu svaka od njih ima specifične probleme i potrebe, u narednom periodu je neophodno donijeti sveobuhvatni strateški dokument (Strategija socijalne uključenosti), koji bi sadržavao posebne politike i programe ciljane za grupe stanovništva koje su socijalno isključene ili se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Takav dokument bi sadržavao i specifične mjere socijalne zaštite, uključujući i mjere u oblastima obrazovanja, stanovanja i zdravstva, kao i porodične politike ciljane na marginalizirane grupe stanovništva. Kako bi se što adekvatnije pristupilo problemu socijalne isključenosti, neophodno je stalno razvijati javnu svijest o značaju socijalnog uključivanja, te realnim problemima koje određene pojedince ili grupe stanovništva potiskuju na rub društva i sprečavaju ih u njihovim nastojanjima da žive pristojnim životom, uz puno sudjelovanje u društvu. Radi lakšeg praćenja socijalne isključenosti i kvalitetnijeg donošenja politika koje su ciljane na marginalizirane grupe stanovništva, potrebno je unaprijediti statističku osnovu za praćenje indikatora socijalne uključenosti, harmonizirati postojeće indikatore i statističke pokazatelje, te razviti nove indikatore za praćenje socijalne uključenosti. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH FMRSP Ne (2020) Da Provedena anketa o prihodima i uslovima života (SILK) FZS Ne (2020) Da 51

2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite Aktuelno uređenje socijalne zaštite slabo dopire do populacije kojoj najviše treba, te nije efikasno u smanjenju siromaštva. Potrebno je poboljšati ciljane socijalne transfere na osnovu stvarnih potreba. Poboljšanje ciljanja u socijalnim davanjima može stabilizirati ukupna izdvajanja i potencijalno povećati naknade postojećim korisnicima iz istih finansijskih sredstava. Osnovni preduslov za kvalitetno donošenje politika u ovoj oblasti je razvoj socijalnih karata i registara, koji će osigurati informaciju o stanju i potrebama društva. Na osnovu ovih informacija, potrebno je kontinuirano praćenje stanja u oblasti i provođenje periodičnih istraživanja o uticaju, relevantnosti, efektivnosti, efikasnosti i održivosti mjera zaštite. U cilju ranog otkrivanja i rane intervencije, neophodno je razviti odgovarajući sistem i registre za prikupljanje podataka o djeci i odraslima u stanju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (djece bez roditeljskog staranja, djece nezaposlenih roditelja, djece čiji su roditelji osobe s invaliditetom ili osobe u penalnim ustanovama, djece razvedenih roditelja, djece iz jednoroditeljskih porodica, djece s invaliditetom, odraslih sa invaliditetom i starijih osoba). S tim u vezi, potrebno je donijeti smjernice za usklađivanje izvještavanja o socijalnim indikatorima sa praksom EU. Neophodno je podržati donošenje zakona o socijalnim uslugama i zakona o djelatnosti socijalnog rada kako bi se ova oblast dodatno uredila, te se omogućilo uvođenje različitih socijalnih servisa u lokalnim zajednicama kao što su dnevni centri, pomoć i njega u kući, mobilni timovi, psihosocijalna podrška porodicama, osnaživanje hraniteljskih porodica, podrška djeci bez roditeljskog staranja i sl. Socijalne politike i zakonodavstvo trebaju omogućiti olakšan pristup socijalnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na pravičan, fer i jednak način i moraju imati ulogu u suzbijanju siromaštva i socijalne isključenosti. Potrebno je unaprijediti sistem novčanih davanja i usmjeriti ih prema siromašnima, kao i osigurati materijalna izdvajanja za grupe u riziku od siromaštva (starije osobe, porodice sa djecom, porodice sa djecom sa invaliditetom, djeca koja su bili korisnici institucionalnog smještaja, a trebaju se osamostaliti). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj uspostavljenih socijalnih registara u FMRSP 0/10 10/10 kantonima Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera FZS n/d n/d po spolu, %* Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih FZS n/d n/d transfera po spolu, %** Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac FZS 15,7 (2015) 12,0 domaćinstva muškarac, % Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac FZS 17,0 (2015) 13,0 domaćinstva žena, % * At-risk-of-poverty rate before social transfers by sex (EUROSTAT TESOV250) ** At-risk-of-poverty rate after social transfers by sex (EUROSTAT TPS00184) 52

2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite Ovom mjerom želi se doprinijeti razvoju institucionalnih mehanizama koji će omogućiti jačanje intersektorske i profesionalne saradnje u formulaciji, planiranju, implementaciji, koordinaciji provođenja, monitoringu, evaluaciji i izvještavanju u različitim područjima socijalne politike. Potrebno je definirati mrežu socijalnih usluga i pružalaca socijalnih usluga, uspostaviti sistem koordinacije između pružalaca socijalnih usluga, izvršiti transformaciju institucionalnih oblika zbrinjavanja djece i odraslih osoba (djece bez roditeljskog staranja i osoba sa psihosocijalnim poteškoćama i drugih osoba) i izgraditi resurse za pružanje odgovarajućih usluga podrške u zajednici. Također, potrebno je izvršiti analizu kapaciteta zaposlenih koji rade u ustanovama i drugim oblicima porodične brige prema vrstama, dužini i broju pruženih usluga korisnicima na cjelodnevnoj osnovi i, po potrebi, ojačati ove kapacitete i izvršiti edukaciju profesionalaca za novi koncept socijalnih usluga. Također, ovom mjerom se stimulira profesionalna edukacija i usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom zaštitom, posebno educiranje stručnog kadra koji radi na poslovima brige o djeci bez roditeljskog staranja, djeci s poteškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, starijim osobama, osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i drugim ranjivim grupama. To podrazumijeva edukacije, cjeloživotno učenje i sl. Pored toga, potrebno je povećati kapacitete socijalnih radnika u centrima za socijalni rad, što bi moglo biti od velikog značaja za unapređenje efikasnosti sektora socijalne sigurnosti, što se može postići, između ostalog, i delegiranjam administrativnih poslova drugim općinskim službama (na primjer, službi za administrativno-pravne poslove), kao i saradnjom sa drugim organizacijama i ustanovama koje pružaju alternativne oblike porodične brige kao i socijalne usluge u sklopu jačanja kapaciteta, kako bi se socijalni radnici i drugi stručni zaposlenici mogli fokusirati na svoju izvornu nadležnost i funkciju. Smanjenje broja predmeta radnika u centrima za socijalni rad moglo bi unaprijediti kvalitet njihovog rada sa strankama i dugoročnu efikasnost sektora socijalne sigurnosti. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku FMRSP n/d n/d Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno na FMRSP n/d n/d obukama

2.5.4. Poboljšavati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada Aktuelno tržište rada u FBiH karakteriziraju negativni trendovi i visoke stope radno neaktivnih i nezaposlenih, posebno među pripadnicima ranjivih društvenih grupa (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji napuštaju javnu brigu, Romi i sl.). Neophodno je osigurati izradu programa zapošljavanja ranjivih grupa, programa socijalnog preduzetništva, programa grantova za formalno i neformalno obrazovanje pripadnika ranjivih kategorija, programa kojim se vrši osnaživanje ranjivih grupa za zapošljavanje i poticanje potencijalnih poslodavaca na zapošljavanje i/ili samozapošljavanje teže zapošljivih grupa, 53 programa formalizacije zapošljavanja (registraciju poljoprivrednih gazdinstava i pomoć u njihovom vođenju i sl.) i osigurati kontinuirani monitoring i povremene procjene uticaja mjera i projekata koji se provode. Mjerom treba ublažiti problem nedovoljne zastupljenosti žena i mladih u preduzetništvu, te ukazati na izazove i mogućnosti koje im se nude. Potrebno je kreirati posebne programe za ove grupe te promovirati preduzetništvo kroz formalno obrazovanje i cjeloživotno učenje i podršku ženama preduzetnicama za uključivanje u ženske evropske preduzetničke mreže. Važan pokretač za formalno zapošljavanje ranjivih kategorija je i podrška razvoju socijalnog preduzetništva kao modela koji istovremeno doprinosi zapošljavanju i podršci ugroženim grupama. U sklopu ove mjere neophodno je institucionalno i zakonodavno urediti oblast socijalnog preduzetništva, kako bi se omogućilo i olakšalo osnivanje i funkcioniranje socijalnih preduzeća, omogućio jednostavniji pristup izvorima finansiranja (osnovati centar za razvoj socijalnog preduzetništva ili fond za razvoj socijalnog preduzetništva koji bi mogao osigurati osnovni pokretački kapital za razvoj socijalnih preduzeća), dodatno poticao poslovni sektor da se aktivnije uključuje u programe socijalnog zapošljavanja (sufinansiranje programa socijalnog preduzetništva pružanjem mentorskih usluga), dale porezne olakšice za socijalna preduzeća koja reinvestiraju svoj profit u aktivnosti koje doprinose razvoju zajednice, odnosno vodila porezna politika koja će biti pogodna za razvoj koncepta i aktivnosti socijalnog preduzetništva. Također, potrebno je kreirati programe obuke zaposlenih u državnoj upravi vezane za socijalno preduzetništvo i raditi na aktivnostima promocije socijalnog preduzetništva u javnosti (i putem medija) kako bi se ovaj pojam i koncept bolje razumio, razvijati infrastrukturu, međusektorsku saradnju i umrežavanje socijalnih preduzetnika. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, žene, % FZS 21,7 (2019) 15,0 Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, mladi (15-24), FZS 39,0 (2019) 30,0 % Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, žene, % FZS 29,3 (2019) 40,0 Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, mladi (15-24), % FZS 35,0 (2019) 55,0 % dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju FZS 79,3 (2019) 60,0 nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci) % održivih privrednih subjekata nakon 3 godine poslovanja FZS n/d n/d koje su osnovali žene i mladi % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj FZZZ 1,31 (2019) 0 nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje % žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih FZZZ 0,93 (2019) 0 žena na zavodima za zapošljavanje

2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva Da bi se osiguralo minimalno, finansijski pristupačno i pouzdano snabdijevanje energijom, tj. da „niko nije zapostavljen“ u ovoj oblasti, treba planirati i provoditi programe socijalne zaštite ugroženih kupaca primjenom koncepta smanjenja energetskog siromaštva, što, između ostalog, podrazumijeva i podršku za poboljšanje energetske efikasnosti, te razmatranje, izradu i implementaciju socijalnog akcionog plana u oblasti energetike u FBiH. 54 U cilju smanjenja energetskog siromaštva, potrebno je, prije svega, identificirati energetski siromašna domaćinstva ili kategorije stanovništva koje su u riziku od energetskog siromaštva, utvrditi koje su osobe njime pogođene i koji su njegovi uzroci, povećati dio finansijskih sredstava u budžetima iz kojih bi se vršilo sufinansiranje, kreirati programe i projekte energetske efikasnosti (utopljavanje zgrada i objekata za život ugroženih kategorija stanovništva, ugradnja termoizolacionih fasada, zamjena stolarije, zamjena neefikasnog sistema grijanja i sl.), te kontinuirano pružati savjetodavne usluge u oblasti energetskog sektora. Programi zaštite ugroženih kategorija kupaca su najefikasniji kada su u njih uključene lokalne zajednice. Zbog toga je potrebno podići nivo informiranja lokalnih aktera o ciljevima i planovima energetske tranzicije. Prilikom provođenja mjera energetske efikasnosti prioritet treba biti na objektima javne infrastrukture - škole, bolnice i socijalne ustanove, čime se osigurava da socijalno ugrožene grupe imaju direktne koristi od mjera energetske tranzicije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa energetskog siromaštva domaćinstva FZS n/d n/d 55 STRATEŠKI CILJ 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ PRIORITET 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa Radi boljeg prilagođavanja klimatskim promjenama, zaštite prostora, zemljišta, voda, šuma kao i bio i geo raznovrsnosti, adekvatnijeg tretiranja otpada, te doprinosa unapređenju javnog zdravlja, potrebno je povećavati svijest o neophodnosti zaštite i očuvanja okoliša, provoditi monitoring stanja okoliša i prirodnih resursa, jačati institucije i kadrove koji se bave okolišom, prirodom i kulturnim naslijeđem, usaglašavati zakonodavstvo o okolišu sa zakonodavstvom EU, definirati prava i obaveze vlasnika resursa u upravljanju okolišem i prirodnim naslijeđem, unaprijediti ekonomske instrumente poštivanjem načela „zagađivač plaća“ i “korisnik plaća, osigurati usklađenost interesa zaštite životne sredine i interesa ekonomskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i drugim načelima ekološkog prava i provoditi sistemska geološka istraživanja. Također, potrebno je razvijati statističku osnovu u ovoj oblasti razvojem relevantnih pokazatelja. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Količine otpada iz proizvodnih djelatnosti, FZS 439 (2018) 254 tona/ mil. KM BDP-a Količine opasnog otpada iz proizvodnih FZS 0,41 (2018) 0,30 djelatnosti, tona/ mil. KM BDP-a Količine prikupljenog komunalnog otpada, kg/ FZS 284 (2018) 228 po stanovniku Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 EUROSTAT (BiH)* 51.354 (2017) (BiH) 52.000 * Renewable freshwater resources (EUROSTAT env_wat_res) MJERE

3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja zelenih vještina Da bi se podigla svijest građana o zaštiti okoliša, potrebno je identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i ranjivosti koji nastaju kao posljedica nebrige za okoliš, što će rezultirati većim naporima za integriranje politika klimatskih promjena u sve privredne sektore, kao što su energetika, transport i poljoprivreda. Neophodno je intenzivnije širenje informacija i znanja zasnovanih na činjenicama o problematici zaštite okoliša i klimatskih promjena i u sklopu toga važno je posebno stimulirati zajedničke projekte obrazovnih institucija i kompanija koje rade na ozelenjavanju svog poslovanja. Potrebno je poticati i stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od civilnog društva i privrednih subjekata, te organizirati kampanje i stimulirati debatu o politikama u ovoj oblasti, po ugledu na postojeće inicijative (Klimatska diplomatska sedmica i sl.). U cilju podizanja svijesti o zaštiti okoliša i razvoja zelenih vještina potrebno je modernizirati nastavne planove i programe osnovnih i srednjih škola u skladu s prethodno definiranim programom eko-škola, kako bi se kontinuirano provodile aktivnosti vezane za zaštitu okoliša 56 koje bi bile inkorporirane u sve segmente odgojno obrazovnog rada škola, koristeći podršku EU dostupnih incijativa. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stanje javne svijesti - provedba Arhuske konvencije* FMOIT n/d n/d *Public Awareness EEA_SEBI026)

3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne infrastrukture Potrebno je vršiti daljnje usaglašavanje zakonodavstva o okolišu sa zakonodavstvom EU, kao i vertikalno i horizontalno usklađivanje u Federaciji BiH, posebno kod donošenja novih propisa. Pri tome, posebnu pažnju treba posvetiti donošenju propisa u oblastima u kojima nedostaju (određene vrste otpada, korisnici okoliša, šumarstvo, zaštita prirode). Na nivou entiteta treba osigurati dosljednu provedbu usvojenih propisa, kao i preuzetih međunarodnih obaveza BiH kao države. Važno je omogućiti ugrađivanje EU odredbi u pogledu zelene javne nabavke u Zakon o javnoj nabavci. Također je potrebno unaprijediti pravni okvir zaštite od buke, upravljanja otpadom i dobijanja okolišnih dozvola u skladu sa EU zakonodavstvom, te uspostaviti proces provođenja procjena uticaja na okoliš strategija, planova i programa potpunim transponiranjem SEA direktive EU u domaće zakonodavstvo. Neophodno je unaprijediti proces izdavanja upravnih akata koji se odnose na procjenu uticaja na okoliš za neizgrađena postrojenja i izdavanja okolišnih dozvola i vodnih akata. Potrebno je jačanje institucionalnih kapaciteta nadležnih organa za okolišno prihvatljivo planiranje politika i projekata, monitoring i borbu protiv prekršaja u ovoj oblasti. Neophodno je uspostaviti pravni okvir i standard kvaliteta institucija koje provode procjene uticaja na okoliš. Ova mjera će podržati institucionalno jačanje sektora okoliša u FBiH, kao i uspostavu unutar sektorske i međusektorske saradnje resornih ministarstava svih nivoa vlasti putem sektorskih razvojnih vijeća. Potrebno je ojačati kapacitete i učiniti efikasnijim rad organa inspekcijskog nadzora, te ubrzati rješavanje sudskih postupaka koji se tiču zaštite okoliša i rada tužilaštava kada su u pitanju krivični postupci u oblasti okoliša. Potrebno je revidirati način raspoređivanja, odnosno korištenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Neophodno je definiranje projekata od javnog značaja za FBiH, te djelimično usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda za zaštitu okoliša u prioritetne projekte. Potrebno je unapređivati komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna preduzeća u svim segmentima kako bi osigurali održivost i dostupnost kvalitetnog vodosnabdijevanja, odgovarajuću odvodnju otpadnih voda, upravljanje otpadom, lokalnu saobraćajnu infrastrukturu, „priuštivost“ komunalnih usluga, vodeći računa o njihovoj ekonomskoj cijeni. Potrebno je osigurati uvođenje naknada za vodne usluge koje će pokrivati troškove izgradnje i održavanja izgrađene infrastrukture, te modernizaciju pravnog i instucionalnog okvira pružanja vodnih usluga, što je preduslov za postepeno postizanje njihove održivosti. 57 Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa FMOIT n/d n/d zakonodavstvom EU

3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost biodiverziteta Potrebno je poboljšati status biološke raznolikosti očuvanjem ekosistema, vrsta i genetičke raznolikosti, te jačati opće koristi od biološke raznolikosti i ekosistemskih servisa, pri čemu je potrebno napraviti inventuru ekosistema i tipova staništa i identificirati ugrožene vrste. Od ključne je važnosti uključivanje mjera očuvanja prirode i biodiverziteta u politike drugih resora (poljoprivreda, šumarstvo, energetika, transport i sl.) i usaglašavanje politika sa EU Strategijom biodiverziteta 2030 i EU strategijom šumarstva. U tom smislu, trebalo bi razviti akcioni plan biodiverziteta i učestvovati u regionalnim inicijativama i razmjeni znanja sa EU istraživačkim centrima, te poticati uzgoj i očuvanje autohtonih biljaka i životinja i njihovu zaštitu kao dio prirodnog naslijeđa. Potrebno je olakšati zaštićenim područjima da se priključe (peer) sektorskim organizacijama u EU (Parkovi Dinarida, PAN Parks i sl). Također, treba unaprijediti i postojeće baze podataka i istraživanja u oblasti biodiverziteta, povećati površine zaštićenih područja i osigurati održivo upravljanje zaštićenim područjima. Važno je minimizirati rizik za ljudsko zdravlje, biodiverzitet, prirodno i graditeljsko naslijeđe, te osigurati i unaprijediti održivi sistem upravljanja i racionalnog korištenja prostora. Mjera doprinosi i podizanju opće svijesti, posebno lokalne zajednice, o vrijednostima biološke raznolikosti i koracima koji se mogu poduzeti da se ona očuva i održivo koristi. Bitno je smanjiti direktne pritiske na biološku raznolikost i promovirati održivu upotrebu prirodnih resursa u industriji i poljoprivredi (uspostava sistema monitoringa pesticida, fertilizatora i plodnosti tla, razvijati organsku proizvodnju i sl.). Neophodno je eliminirati poticaje i subvencije koji su štetni za biološku raznolikost, te uticati na skrivene uzroke gubitka biološke raznolikosti pozicioniranjem biološke raznolikosti u odgovarajuće politike. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Površina zaštićenih područja, hektar FMOIT 103.380 (2018) 120.000

3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa U pogledu zaštite voda, treba postići i održavati dobro stanje površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda, tako da je neophodno nastaviti s izradom planova upravljanja vodama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora. U cilju smanjenja rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, neophodno je provesti mjere za povećanje stepena zaštite od poplava, izraditi mape opasnosti i mape rizika od poplava i donijeti planove upravljanja poplavnim rizikom, provesti mjere za smanjenje erozije, uspostaviti programe i mjere prilagođavanja klimatskim promjenama i borbe protiv suša. Neophodno je jačanje kontrole ispuštanja otpadnih voda u vodotoke i provoditi aktivnosti na smanjenju tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda, te smanjenju emisije štetnih i toksičnih materija koje stvaraju pojedini industrijski zagađivači. Potrebno je subvencionirati izgradnju kolektora za otpadne vode s prečišćivačima i na taj način doprinijeti i boljoj konkurentnosti poljoprivrede. Također, potrebno je uspostaviti katastar svih 58 hidroelektrana, energana i malih postrojenja s određenim podacima (snagom, vodozahvatom itd.), te osigurati da svi korisnici voda za tehnološke potrebe i proizvodnju energije moraju imati ugovor o koncesiji i plaćati odgovarajuću naknadu za korištenje vodnih resursa. Sve aktivnosti ruralnog razvoja ne smiju dovoditi do pogoršanja stanja kvantiteta i kvaliteta voda. Investiranja u objekte i opremu trebaju doprinijeti ispunjavanju zahtjeva Okvirne direktive o vodama EU i svih njenih ˝kćerki direktiva˝ (npr. nitratne direktive), odnosno smanjenju zagađenja voda. Ove aktivnosti se, prije svega, odnose na izgradnju privatnih i javnih sistema navodnjavanja za potrebe poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali i razvoj infrastrukture za vodosnabdijevanje i kanalizacije u ruralnim područjima radi poboljšanja životnih uvjeta stanovništva i nivoa usluga u turizmu. Istovremeno, aktivnosti fokusirane na opće usluge će omogućiti daljnju edukaciju kako savjetodavaca, tako i proizvođača, u smislu zaštite kvaliteta vode, odnosno korištenja praksi i tehnologija koje u najmanjoj mogućoj mjeri imaju negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda, kao i kreiranje tipskih rješenja vezanih za ispunjavanje zahtjeva direktiva EU (upravljanje stajskim gnojivom i sl.). Na kraju, potrebno je osigurati proaktivnu ulogu FMPVŠ-a usmjerenu prema ostalim nadležnim ministarstvima i institucijama, ali i zainteresiranim donatorima i internacionalnim programima pomoći (posebno onim od EU-a, FAO-a, SB-a, IFAD-a i sl.) radi osiguranja dodatnih sredstava za projekte integralnog upravljanja vodama i ispunjenje preuzetih obaveza u toj oblasti. Tim projektima treba postići održivo korištenje i zaštitu vodnih resursa za potrebe javnog vodosnabdijevanja stanovništva i sve druge namjene i djelatnosti u skladu sa sektorskim planskim dokumentima, planovima aproksimacije sa EU legislativom u oblasti voda i planovima općeg ekonomskog i društvenog razvoja FBiH. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Koeficijent gubitka vode, % FZS 56,9 50,0 Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u FZS 59,9 70,0 industrije,% Broj priključaka na kanalizacione sisteme FZS 241.662 350.000 Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na ZZJZ 198 (2019) 100 100.000 stanovnika)

3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa Resurs zemljišta je među najvažnijim prirodnim resursima i njegova primarna funkcija je proizvodnja hrane i sirovina. Zemljište je ograničeni resurs i način korištenja i promjene u korištenju zemljišta su glavni pokretači promjena u okolišu. U cilju zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta, potrebno je izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i jačati intersektorsku saradnju, koja treba doprinijeti racionalnijem korištenju i zaštiti zemljišta. U tom smislu, potrebno je donijeti okvirni zakon o zaštiti zemljišta, te ojačati institucije u FBiH koje se bave sistematskim nadzorom, praćenjem stanja i kvaliteta zemljišta, izvještavanjem i predlaganjem mjera za unapređenje ovog zakona. Kako bi se lakše pratile promjene na devastaciji i zaštiti zemljišta, neophodno je unaprijediti zemljišni informacioni sistem s relevantnim indikatorima. 59 Također, potrebno je zaštitu zemljišta uključiti u sve politike na nižim novoima, u skladu sa ustavnim nadležnostima i podržati istraživačke projekte koji su usmjereni na analizu i preporuke zaštite i rekultivacije devastiranog zemljišta. U skladu s tim, neophodno je izraditi program za rekultivaciju degradiranog zemljišta u FBiH. Neophodno je daljnje ulaganje u deminiranje zagađenih površina, pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti deminiranju zaštićenih područja, kao i remedijaciji i rekultivaciji s ciljem vraćanja funkcije degradiranog zemljišta. U okviru ove mjere neophodno je raditi na povećanju svijesti čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao neobnovljivog resursa. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % zemljišta na kojem je smanjena produktivnost (LPD) FZZA* 0,44 (2014) 0,25 % zemljišta na kojem su rani znakovi smanjenja FZZA* 0,53 (2014) 0,30 produktivnosti (LPD)** % zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom smanjenja FZZA* 15,73 (2014) 10,00 produktivnosti (LPD) * Podatke je izračunao EU-Ispra Joint Research Center na osnovu podataka CORINE Land Cover (CLC), koji su nastali satelitskim snimanjem područja Evrope. Federalni agropedološki zavod ima mandat da se bavi ovim podacima. ** Land Productivity Dinamics - kretanje produktivnosti zemljišta

3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači Potrebno je na nivou FBiH zakonski urediti oblast šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gazdinstvo šumskim resursima kao neophodnog preduslova za očuvanje šumskih ekosistema, doprinijelo ublažavanju posljedica klimatskih promjena, poboljšala hidrologija vodotokova, zaštitio biodiverzitet, smanjio rizik od požara, kao i iskoristio potencijal za diverzifikaciju ekonomskih ruralnih aktivnosti. Neophodno je osigurati usmjeravanje šumskih resursa u proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti u domaćim kompanijama. Pored smanjenja emisija zagađujućih materija i stakleničkih gasova te jačanja EnE-a i OIE- a, ciljevi dekarbonizacije se mogu postići i povećanjem „ponora“ GHG emisija, npr. kroz realizaciju programa organiziranog pošumljavanja i podizanje energetskih nasada brzorastućih vrsta drveća za proizvodnju biomase, čime se omogućava povećanje učešća biomase u energetskom bilansu OIE-a (npr. u kogenerativnim elektroenergetskim postrojenjima). Gazdinstvo šumama unutar zaštićenih područja prirode i vodozaštitinih zona potrebno je uskladiti sa propisima o njihovom proglašenju. Također, u cilju povećanja broja divljači i očuvanja njihovih staništa, potrebno je stvoriti uslove za poboljšanje upravljanja i gazdinstva lovištima, odnosno uskladiti zakonsku regulativu u oblasti lovstva sa EU zakonodavstvom i međunarodnim dokumentima. Ovom mjerom potrebno je poticati ulaganja u opremu za iskorištavanje šuma (mašine, alati i uređaji za sječu, privlačenje, izvlačenje i iznošenje šumskih drvnih sortimenata), opremu za proizvodnju šumske biomase, opremu za šumsko-uzgojne radove, opremu za zaštitu šuma od požara, biljnih bolesti i štetočina, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladištenje šumskih drvnih sortimenata, opremu za sjemensko-rasadničku proizvodnju, u 60 lovni i turizam u šumarstvu, jačanje informatizacije i digitalizacije poslovnih procesa u šumarstvu i dr. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Ukupna posječena drvna masa, m3 FZS 2.552.625 (2018) 2.600.000 Vještačko pošumljavanje, ha FZS 1.439 (2018) 3.000 % bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast KD-a 02 - FZS 0,7 (2018) 1,0 Šumarstvo i sječa drva) u BDP-u % udjela visokih šuma FMPVŠ 45 (2020) 47 Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) FMPVŠ 11,3 (2020) 11,7 Stepen razvijenosti Informacionog sistema šumarstva FBiH FMPVŠ 3 (2020) 15 (broj izrađenih modula)

3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije Mjera podržava održivo upravljanje otpadom uz uvođenje ekonomske cijene komunalnih usluga, koja će rezultirati povećanjem obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, kao i uvođenje cirkularne ekonomije u sistem upravljanja otpadom i korištenje inovativnih tehnologija. To podrazumijeva značajno unapređenje sistema odvojenog sakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog otpada u cijeloj FBiH, eliminiranje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju regionalnih sanitarnih deponija i regionalnih centara za upravljanje otpadom. Također, posebnu pažnju treba obratiti na otpad iz specifičnih tokova, opasni otpad kao i upravljanje otpadom u poljoprivredi, šumarstvu, industriji i građevinarstvu. Potrebno je osigurati efikasno odvajanje otpada (papir, metal, plastika, staklo i biootpad), uz ekonomske poticaje za smanjivanje generiranja otpada i sheme dodatnog plaćanja za generiranje. Cilj je prestanak odlaganja otpada na nesanitarne općinske deponije, minimizirati količinu otpada koja se odlaže na postojeće sanitarne deponije, te povećati broj sanitarnih deponija, povećati količinu otpada koji se reciklira, ponovno koristi i energetski iskorištava. Također, neophodno je podržati i aktivnosti na smanjenju otpada u ruralnim, šumskim i obalnim područjima (uz puteve i rijeke), te na području (F)BiH strateški predisponirati trajnu zabranu odlaganja nuklearnog i biološki opasnog otpada iz uvoza. Vrlo važno je uspostavljanje informacionog sistema upravljanja otpadom, putem kojeg će se prikupljati podaci o vrstama, količinama i kretanju otpada koji će biti osnova za donošenje planskih dokumenata. Potrebno je dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela „zagađivač plaća“ i “korisnik plaća“, što znači da plaćaju oni koji direktno onečišćuju okoliš i oni koji se direktno koriste prirodnim resursima (proširenje uvođenja naknada za posebne kategorije otpada, eventualna revizija postojećih naknada, uvođenje naknada za odlaganje, revizija naknade koja se plaća pri registraciji motornih vozila i sl.). Potrebno je provesti analize efikasnosti i ekonomičnosti postojećeg sistema upravljanja otpadom (komunalni, posebne kategorije i sve druge vrste otpada), te predložiti ekonomski i okolišno održive sisteme upravljanja otpadom. Naročito je važno raditi na modelu cirkularne 61 ekonomije, u kome se resursi održavaju koliko god je dugo moguće uz minimalnu proizvodnju otpada. Neophodno je definiranje projekata od javnog značaja za FBiH, te u tom smislu usmjeravanje sredstava prikupljenih putem Fonda za zaštitu okoliša u prioritetne projekte. Ekonomski instrumenti trebaju predstavljati dodatni razlog za aktivnosti privrednih subjekata na smanjenju zagađivanja, te uvođenju novih tehnologija. Mjera podržava jačanje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša (inspekcijski organi, donosioci politika), te reviziju postojećih i uvođenje novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada i usklađivanje postojećih propisa sa EU legislativom. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % odloženog (netretiranog) komunalnog otpada FZZPR 93,25 (2018) 60,00 od ukupno prikupljenog % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada FZZPR 0,14 (2018) 5,00 od ukupno prikupljenog Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana EUROSTAT (BiH) 157,5 (2017) (BiH) 300,0 vrijednost sektora kružne ekonomije*, mil. € * Private investments, jobs and gross value added related to circular economy sectors (EUROSTAT CEI_CIE010)

3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama U cilju osiguranja stabilnog i održivog snabdijevanja energetskih i industrijskih kapaciteta mineralnim sirovinama (energetskim, metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvaranja uslova za njihov razvoj, potrebno je na savremenim, ekonomskim, objektivnim i naučno zasnovanim principima nastaviti aktivnosti u cilju definiranja mineralnog potencijala FBiH donošenjem i implementacijom Strategije upravljanja mineralnim sirovinama FBiH, koja će, između ostalog, definirati programe provođenja osnovnih i primijenjenih geoloških istraživanja mineralnih sirovina primjenom savremene prospekcije i istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina, na osnovu čijih rezultata bi se izradile interaktivne geološke mape prirodnih bogatstava (rude, gas, nafta, minerali i sl.) širokog spektra primjene. Pri tome, neophodno je kontinuirano unapređivati bazu podataka i znanja o mineralnim sirovinama sa informacijama o tokovima i sistemu dinamičkog modeliranja primarnih i sekundarnih sirovina, što daje snažnu podršku osnovnim i primijenjenim geološkim istraživanjima metaličnih i nemetaličnih mineralnih resursa i resursa fosilnih goriva. Neophodno je uspostaviti kvalitetan sistem monitoringa mineralno-sirovinske baze FBiH izradom katastra ležišta i pojava mineralnih sirovina, koji osigurava inventarizaciju mineralnog bogatstva, efikasan menadžment, odnosno nadzor i upravljanje mineralno- sirovinskim kompleksom. Također, potrebno je postojeći zakonski okvir uskladiti sa evropskim direktivama iz oblasti rudarstva i geoloških istraživanja, prostornog planiranja, te oblasti zaštite radne i životne sredine i izvršiti njegovu horizontalnu i vertikalnu harmonizaciju na svim nivoima vlasti u FBiH. Potrebno je donijeti programe podrške uvođenju savremenih tehnologija u cilju osiguranja uslova za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i 62 sprečavanju nastanka otpada, donijeti programe promocije recikliranja i ponovne upotrebe mineralnih sirovina, uspostaviti sistem kontrole prihvatljivog nivoa rizika negativnih uticaja rudarskog sektora na okoliš, pokrenuti mrežu centara za istraživanje, obrazovanje i osposobljavanje u području održivog upravljanja mineralnim sirovinama, te promovirati očuvanje zemljišta kroz rekultivaciju i praksu kontinuiranog monitoringa ekoloških indikatora. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Donesena Strategija upravljanja mineralnim sirovinama FMERI Ne (2020) Da FBiH FZZG PRIORITET 3.2. Unapređivati kvalitet zraka Neophodno je unapređivati kvalitet zraka smanjivanjem emisija, posebno u oblasti transporta, preusmjeravanjem na adekvatne izvore mehaničke i toplinske energije, povećanjem energetske efikasnosti, ograničavanjem uvoza transportnih vozila koji imaju velike emisije zagađujućih materija i promoviranjem transportnih sredstava na električni pogon. Potrebno je u cijelosti ugraditi u domaće zakonodavstvo i poštovati EU direktive u oblasti kvaliteta zraka. Neophodno je pripremiti i implementirati Strategiju unapređenja kvaliteta zraka i pripremiti studiju procjene uticaja ranijeg ulaska u Emission Trading Scheme. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Spečifični mortalitet - smrtnost oboljelih od respiratornih ZZJZ 51,6 (2018) 40,0 oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika MJERE

3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova Neophodno je stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva, jačati inspekcijski nadzor na svim nivoima, posebno masovnih zagađivača, te uzimati u obzir mjere za zaštitu zraka u urbanističko-građevinskim aktima kada izvor emisija nije predmet okolinske dozvole. Potrebno je razmotriti uvođenje modela IoT senzora (e-zrak) kako bi se omogućilo detaljno i kontinuirano praćenje i prezentacija kvaliteta zraka u skladu sa EU direktivom (National Emissions Ceilings Directive23). Kada su u pitanju industrijski zagađivači, potrebno je težiti implementaciji Direktive o industrijskim emisijama i aplikaciji „Najbolja dostupna tehnika“ (Best Available Techniques). Neophodno je uspostavljanje federalne mreže za automatski monitoring kvaliteta zraka, izraditi katastar zagađivača zraka, uvesti ovlaštene nezavisne laboratorije ili formirati referentne laboratorije za emisije u zrak za FBiH, te uključivati se u evropske mreže kao što su Forum on Air Quality Modelling (FAIRMODE) i mreža referentnih laboratorija za kvalitet zraka (Network of Air Quality Reference Laboratories - AQUILA). Pri tome je potrebno raditi na jačanju institucionalne opremljenosti i kadrovske osposobljenosti za obavljanje različitih mjerenja, bilo da se radi o mjerenjima emisija iz pogona za sagorijevanje ili tehnoloških postrojenja, kao i kontroli kvaliteta goriva i drugim mjerenjima (zrak, voda, tlo), kako bi se raspolagalo pouzdanim podacima o emisijama. 23 Directive (EU) 2016/2284 63 Neophodno je kontinuirano pratiti realizaciju NERP-a i unapređivati i akreditirati sistem monitoringa lokalnih zagađenja i mjerenja uticaja zagađenja na zdravlje, uključujući mortalitet, te transparentno informirati javnost. Potrebno je uvesti strože standarde kvaliteta čvrstih goriva koja se koriste u domaćinstvima kao kratkoročnu mjeru, dok je, kao dugoročnu mjeru, neophodno zabraniti trgovinu ugljem za domaćinstva u cilju povećanja korištenja biomase u toplinarstvu, te kontrolirati gradnju na područjima od značaja (parkovi, planine, izletišta, zračne banje i sl.) i u područjima kotlina (zbog slabog protoka zraka). Uz to je neophodno izraditi programe subvencioniranja najugroženijih domaćinstava za prelazak sa sistema grijanja na ugalj na okolišno prihvatljive energente. Osim toga, potrebno je iskorištavati u cijelosti toplotnu energiju iz industrijskih kapaciteta kroz projekte toplifikacije, posebno u regijama Tuzle, Lašve i doline Bosne, gdje je zagađenost iz ložišta velika. U cilju smanjenja zagađenja zraka iz sistema daljinskog grijanja, potrebno je izraditi programe preusmjerenja postojećih sistema daljinskog grijanja na ugalj i mazut na sisteme koji koriste zemni gas, biomasu i geotermalnu energiju, kao i programe podrške uvođenju tehnologija dizalica topline u individualnim zgradama, posebno u urbanim sredinama s velikim zagađenjem zraka. U cilju pripreme za integraciju smanjenja zagađenja zraka u planiranje razvoja EES-a kao i realizaciju procesa dekarbonizacije, potrebno je uvesti sistem monitoringa emisija stakleničkih gasova (postojeća obaveza prema Energetskoj zajednici) i razmotriti postepeno uvođenje mehanizma plaćanja za prava za emisije stakleničkih gasova po ugledu na EU sistem trgovine emisijama - ETS.24 Potrebno je plansko i postepeno uvođenje mehanizma finansiranja tranzicije. Sredstva koja se prikupe na ovaj način uglavnom treba usmjeravati na podršku mjerama energetske efikasnosti u socijalno ugroženim domaćinstvima, kao i za realizaciju programa pravične tranzicije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Emisija CO2, t/stanovnik EDGAR* 7.831 (2018) (BiH) 6.000 Emisija GHG, Mt CO2 eq EDGAR* 30.824 (2015) (BiH) 24.000 Emisija CO2, Mt EDGAR* 27.436 (2018) (BiH) 22.000 Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti FMOIT n/d n/d (Prosječna godišnja koncentracija polutanata) * EDGAR- The Emissions Database for Global Atmospheric Research

3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš U cilju smanjenja lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport, potrebno je transponirati odgovarajuće direktive EU za tečna goriva, kao što je Odluka EU/EnZ-a o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tečnim gorivima, uvažavajući stepen ekonomskog razvoja BiH. Potrebno je zabraniti uvoz neefikasnih transportnih vozila koja imaju velike emisije zagađujućih materija, donijeti nedostajući zakonski okvir za oblast biogoriva za saobraćaj, kojim treba urediti proizvodnju, trgovinu, skladištenje i korištenje biogoriva u saobraćaju, te donijeti program i plan za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u saobraćaju, sa jasno 24 Ova shema (EU ETS) predstavlja osnovni mehanizam procesa dekarbonizacije u EU i primjenjuje se u svim zemljama EU još od 2005. god. (trenutno je u primjeni treća faza do 2020. god.). 64 definiranim odgovornostima kod utvrđivanja i provođenja politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u saobraćaju. Neophodno je kreirati adekvatne sheme poticaja nabavke i upotrebe električnih vozila (npr. oslobađanje od carina i odgovarajućih taksi za zagađivanje okoline), uvesti cjenovne razrede okolišnih taksi za vozila s različitim nivoima emisija i osigurati provedbu propisa koji se odnose na emisije iz transporta u dijelu adekvatne kontrole ispušnih gasova kod tehničkih pregleda. Također, započinjanje procesa elektrifikacije transporta u planskom periodu 2021 - 2027. zahtijeva izradu studije e-mobilnosti i planova izgradnje punionica električnih vozila. Potrebno je napraviti plan prelaska 80 % taksi vozila na ona s hibridnim pogonom ili na električni pogon, te poticati nabavku takvih vozila (e-taksi). Isto tako, potrebno je raditi na elektrifikaciji, revitalizaciji i proširenju željezničke mreže kao održive alternative putnom transportu. Potrebno je modernizirati vozne parkove javnih gradskih prevoznih kompanija, uvodeći energetski efikasna vozila s niskim ili nultim emisijama, poticati razvoj urbanih eko-zona, promovirati biciklizam, pješačenje i sl, poticati korištenje usluga javnog gradskog saobraćaja, naročito u gradskim sredinama s izraženim lokalnim zagađenjem iz transporta. Potrebno je razmotriti potpunu elektrifikaciju javnog gradskog i međugradskog prevoza, posebno u velikim urbanim centrima koji imaju izražen problem zagađenosti, naročito u tuzlanskom regionu i dolini Bosne kao najzagađenijim oblastima. Neophodno je pripremiti i implementirati planove održive urbane mobilnosti i mobilnih rješenja u gradovima, uz asistenciju EU. To podrazumijeva elektrifikaciju gradskog prevoza, uvođenje „Pametnih transportnih sistema“ (ITS), adekvatno uvezivanje i povećanje dostupnosti željezničkog i lokalnog javnog prevoza i uvođenje tehničkih EU standarda za željeznički i autobuski saobraćaj (posebno Evropski željeznički saobraćajni informacioni upravljački sistem - ERTMS), korištenje gasa i eko-norme za privatna i javna preduzeća koja obavljaju gradski i prigradski saobraćaj. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina FZS 55,2 (2019) 35,0 starosti u ukupnom broju registriranih vozila % registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u FZS n/d n/d ukupnom broju registriranih vozila PRIORITET 3.3. Povećati energetsku efikasnost Povećanje energetske efikasnosti (EnE), posebno u segmentu potrošnje energije, ima najveći efekat na dekarbonizaciju energetskog sektora, smanjenje troškova energije, kao i na povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrednih subjekata. Kod njenog povećanja fokus treba staviti na: (I) poboljšanje energetskih karakteristika zgrada, posebno onih koje koriste organizacije javnog sektora, kao i na tehničku i finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) i javnim komunalnim preduzećima, (II) podržavanje provođenja energetskih audita i uvođenje sistema upravljanja energijom, uključujući i implementaciju ISO 50001 standarda, (III) usvajanje modela kontinuiranog osiguranja sredstava za realizaciju planova EnE uspostavom održivog namjenskog fonda, korištenjem mehanizma obligacionih shema i sredstava iz budžeta, (IV) podržavanje uspostavljanja shema 65 finansiranja EnE iz privatnih sredstava, između ostalog, putem energetskih zadruga, javno- privatnog partnerstva i kompanija za pružanje energetskih usluga (prema ESCO modelu) i (V) finansiranje projekata EnE formiranjem namjenske kreditne linije Razvojne banke FBiH za projekte u MSP-ima i lokalnim zajednicama. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Primarna potrošnja energije, u mil. tona EUROSTAT (BiH)* 6,69 (2017) (BiH) 6,5 ekvivalentne nafte Normativna regulativa energetske efikasnosti WEF** 71,4 (2019) (BiH) 80,0 % potrošnje obnovljive energije u odnosu na WEF*** 40,8 (2019) (BiH) 60,0 ukupnu potrošnju energije * Energy efficiency, MTOE (milion tonnes of oil equivalent) (EUROSTAT nrg_ind_eff) ** Energy efficiency regulation *** Renewable energy consumption share

3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada Na osnovu NECP-a za BiH, potrebno je donijeti akcione planove energetske efikasnosti na svim nivoima vlasti u FBiH za period 2021 - 2027. Poseban fokus treba staviti na energetsku obnovu zgrada koje koristi javni sektor i uvođenje sistema za upravljanje korištenjem energije u tim zgradama, uključujući i implementaciju ISO 50001 standarda. Potrebno je podržati i projekte EnE u građevinarstvu i industriji uvođenjem najnovijih standarda i normi. Vlada FBiH treba usvojiti model kontinuiranog osiguranja sredstava za realizaciju planova energetske efikasnosti uspostavom održivog fonda. EnE treba poboljšavati korištenjem obligacionih shema, sredstava iz budžeta kao i formiranjem ECSO kompanija. Obligacione sheme energetske efikasnosti propisuju da distributeri i/ili snabdjevači energije (obvezne strane) moraju postići određene uštede na strani krajnjih kupaca (domaćinstva, poslovni subjekti i sl.). Obvezne strane djelomično ili u potpunosti finansiraju mjere energetske efikasnosti kod krajnjih kupaca s ciljem postizanja ciljanih ušteda, a svoje troškove nadoknađuju kroz cijene energije. Na nivou lokalne samouprave, a po usvajanju NECP-a kojim će se definirati ciljevi za BiH/FBiH, treba usvojiti i implementirati akcione planove održivog energetskog i klimatskog razvoja. Zajedničkim naporima entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave potrebno je uspostaviti programe podrške/subvencioniranja individualnih projekata EnE građana i lokalnih energetskih zadruga, uz osiguranje finansiranja iz kantonalnih/općinskih budžeta. Potrebno je aktivno promoviranje energetske efikasnosti s ciljem jačanja svijesti da se dosljednim provođenjem mjera EnE otplaćuju investicije u ovaj segment kroz uštede u potrošnji energije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Finalna potrošnja toplotne energije, TJ FZS 3.788 (2018) 5.000 Finalna potrošnja toplotne energije, po m2 zagrijavane površine FZS n/d n/d 66

3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske efikasnosti i principa „zelene ekonomije“ i „ekologizacije“ Poboljšanje energetske efikasnosti malih i srednjih preduzeća putem nabavke efikasnije opreme i/ili uvođenja sistema energetskog menadžmenta i upravljanja energijom predstavlja i mogućnost povećanja produktivnosti. Potrebno je razviti namjenske programe finansijske i tehničke podrške finansiranju EnE iz privatnih sredstava. Neophodno je formirati namjenske kreditno-garantne fondove za podršku projektima energetske efikasnosti, EnM i proizvodnju energije za vlastite potrebe (proizvođači- protrošači energije) u MSP-ovima i lokalnim zajednicama. Kroz dodatne instalacije, kogeneracijska postrojenja i prečišćivače u krugu kompanija, preduzetničkih zona, poslovnih inkubatora i sl, potrebno je povećati iskoristivost energije kao i smanjiti emitiranje štetnih materija. Ovim se potiču kompanije da investiraju u mala postrojenja, koja će im generirati energiju i smanjiti zagađenje. Indirektna korist je pojačan imidž održive kompanije i smanjenje troškova. Potrebno je stimuliranje energetskih audita u industriji, instaliranje alternativnih generatora energije, prečišćivača i rekuperatora, daljnja edukacija energetskih menadžera koordinatora, energetskih menadžera i energetskih saradnika u upravljanju energijom, te korištenje termalnih i rashladnih voda za toplifikaciju. Također, u cilju osiguranja privatnih investicija, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke i podržati uspostavljanje shema finansiranja energetske efikasnosti korištenjem mehanizama energetskih zadruga, javno privatnog partnerstva i uspostavljanjem kompanija za pružanje energetskih servisa (prema ESCO modelu). Razvojna banka FBiH (RB) treba imati važnu ulogu u finansiranju projekata energetske efikasnosti. Po ugledu ne samo na razvojne nego i na brojne komercijalne banke da plasmane usmjeravaju na „čiste tehnologije“, i RB treba donijeti sličnu odluku. Treba uvesti namjensku kreditnu liniju za MSP-ove i lokalne zajednice. Posebno je potrebno subvencionirati provođenje energetskih audita i uvođenje standarda ISO 50001 i EMS 14001, aktivnosti „ekologizacije” i „zelene ekonomije“ i upotrebu inovativnih čistih tehnologija u sektoru MSP-a u skladu s konceptom održivog razvoja. Zakonima uspostavljenje obligacione sheme u oba entiteta u BiH predstavljaju odličan mehanizam za poticanje privrede i sektora MSP-a. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Udio MSP-a koji su implemetirali mjere EE u odnosu FMRPO n/d n/d na ukupan broj MSP-a Uspostavljen fond za podršku projektima energetske FMERI, FMPU Ne (2020) Da efikasnosti 67 PRIORITET 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije Neophodno je promijeniti paradigmu energetskog razvoja FBiH prebacivanjem fokusa s termoelektrana (TE) na ugalj i izvoza električne energije na razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno započeti dekarbonizaciju energetskog sektora. Posebno je važno otklanjati prepreke investiranju u sektor energije i uvoditi nove sheme i mehanizme poticanja OIE-a, usklađene s EU regulativom, naročito poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju, pri čemu je potrebno provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % proizvedene energije u termoelektranama u FZS 61,1 (2018) 51,5 ukupnoj proizvodnji električne energije Pokazatelj energetske zavisnosti, % EUROSTAT (BiH)* 24,3 (2018) (BiH) 10,0 * Energy dependence (EUROSTAT online data code: T2020_RD320) MJERE

3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima U cilju osiguranja pouzdanog dugoročnog snabdijevanja potrebnim energentima (uključujući i vanredne situacije), a naročito tokom realizacije procesa dekarbonizacije, neophodno je razvijati i stalno pratiti pokazatelje sigurnosti snabdijevanja za sve energente i poduzimati potrebne aktivnosti na povećanju optimalizacije zaliha i pravaca snabdijevanja, u skladu s EU direktivom o sigurnosti snabdijevanja električnom energijom i prirodnim gasom, te graditi odgovarajuću infrastrukturu. Stoga je potrebno izraditi program dugoročnog osiguranja sigurnosti snabdijevanja električnom i toplotnom energijom, vodeći računa o postojećem portfoliju TE u FBiH. Neophodno je da Parlament FBiH da saglasnost na Program prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH i izvršiti njegovu implementaciju. Potrebno je provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prenosa, distribucije i snabdijevanja električnom energijom. Potpuna implementacija Trećeg energetskog paketa zahtijeva formiranje berze električne energije u BiH u skladu s preuzetim obavezama BiH (ugovor o EnZ). U skladu sa EU direktivama, BiH mora uskladiti zakone i regulative kojima će osigurati kreiranje i održavanje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata. Donošenjem Zakona o naftnim derivatima u FBiH stvoreni su preduslovi za ispunjavanje direktive 2009/119/EC. FBiH je izvršila obnovu skladišnih kapaciteta na terminalu u Živinicama kapaciteta 5.700 m3 (prva faza), a provode se intenzivne aktivnosti na obnovi kapaciteta na drugim lokacijama. Sigurnost snabdijevanja gasom je od vitalnog interesa za sve veće urbane sredine u kojima nivo zagađenja zraka u zimskom periodu značajno prelazi dozvoljene vrijednosti. Potrebno je intenzivno raditi na uspostavljanju zakonodavnog okvira za gas u skladu sa Ugovorom o Energetskoj zajednici, koji će propisati potreban regulatorni nadzor i omogućiti širenje 68 transportne i distributivne gasne mreže u FBiH. Neophodno je poduzimanje aktivnih mjera za učešće FBiH u regionalnim projektima, kao što je izgradnja projekta Južna interkonekcija BiH i HR, samostalno, ili kao dio IAP-a, s ciljem diverzifikacije izvora i pravaca snabdijevanja, te liberalizacije tržišta i povećanja cjenovne konkurentnosti ovog energenta na tržištu FBiH. U procesu prestrukturiranja EES-a posebno se potencira potreba ažuriranja podataka o domaćim rezervama energenata (uglja, nafte, prirodnog gasa i drugih značajnih mineralnih sirovina). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje prirodnim gasom BH-Gas 1 (2020) 2 Dužina gasovodne mreže u FBiH, km BH-Gas 189 (2020) 250 Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 000 m3 FERK 153 (2018) 200 Rezerve naftnih derivata u mjesecima FMT n/d n/d

3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije U FBiH najveći potencijal povećanja učešća OIE-a postoji u proizvodnji električne energije iz hidropotencijala, kao i potencijala energije vjetra i sunca. Stoga je potrebno implementirati nalaze regionalne hidroenergetske strategije, s fokusom na održivo korištenje vodnih resursa kao osnove za planiranje izgradnje hidroelektrana (HE), kao i elaborate za razvoj vjetroelektrana (VE) i solarnih fotonaponskih elektrana (FNE). Potrebno je izvršiti izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva u oblasti OIE-a, kojim bi se otklonile uočene prepreke u bržoj implementaciji investicija u sektoru energije i uvele nove poticajne sheme. Za velike projekte potrebno je koristiti mehanizme aukcija i tendera. Za manje projekte (obično FNE) posebno je važno poticati proizvodnju za vlastitu potrošnju (tzv. kategorija proizvođači-protrošači ili prosumeri) ili proizvodnju organiziranu unutar lokalnih energetskih zadruga (tzv. kategorija građanska energija). Stoga je potrebno usvojiti zakonske i podzakonske akte koji omogućavaju brži razvoj OIE-a i na taj način poticati demokratizaciju energetskog sektora. Potrebno je uspostaviti i institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u oblasti energetske tranzicije (npr. za specijalizirane tematike: integracija OIE-a i električnih vozila, energetska efikasnost, upravljanje potrošnjom, tehnologije čistog uglja i proizvodnje prirodnog gasa iz uglja). Također, u cilju podrške kreiranju tržišta za istraživanja i preduzetništvo, potrebno je poticati projekte digitalizacije i pametnih energetskih mreža (npr. pametnih distributivnih energetskih mreža, pametnih gradova i sl.) kao i dati podršku kreiranju energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP-a u sektoru „čiste energije“ u FBiH. U oblasti podrške istraživanjima i inovacijama potrebno je podržati razvoj mreže odgovarajućih laboratorija na tehničkim fakultetima u FBiH (budućih istraživačkih centara kompetencija), između ostalog, u cilju njihovog osposobljavanja za učešće na međunarodnim istraživačkim i razvojnim projektima. Klastere MSP-a u sektoru „čiste energije“, kao buduće centre kompetencija za inovacije, treba razvijati u saradnji s elektroprivrednim kompanijama i budućim istraživačkim centrima 69 izvrsnosti. Potrebno je planirati sredstva za finansiranje/sufinansiranje pilot projekata u oblastima pametnih energetskih mreža. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji FERK 49,3 (2018) 55,0 energije (BFPE)

3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije rudarskih regija Provođenje Programa restrukturiranja rudnika uglja, s ciljem povećanja njihove produktivnosti i povećanja konkurentnosti termoenergetskog sektora u EPBiH, posebno na regionalnom tržištu, predstavlja aktivnost koja se treba realizirati s visokim prioritetom, uključujući izradu i implementaciju akcionog plana realizacije ovog programa. Proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije iz uglja trebaju pratiti programi ekonomskog restrukturiranja rudarskih regija (tzv. programi pravične tranzicije), koji će omogućiti ekonomsku budućnost ovakvih područja kao i pronalaženje alternativnih zaposlenja za radnike koji u ovom procesu ostanu bez radnih mjesta. Potrebno je postepeno smanjivati broj upisane djece u određene strukovne škole kako bi se izbjegli troškovi prekvalifikacije i stvaranja viška radne snage, a pri tome se bazirati na alternativna zanimanja i mogućnost zapošljavanja. Pri tome je moguće koristiti fondove EU-a (npr. EU program Coal Regions in Transition) i podršku međunarodnih finansijskih institucija (npr. Svjetske banke). Izrada ovakvih programa, kao što su programi podrške radnicima u procesu prekvalifikacije, novog zapošljavanja i mobilnosti, posebne penzione sheme za prijevremeno penzioniranje radnika u procesu realizacije Programa prestrukturiranja rudnika uglja, programi podrške razvoju novih poslovnih zona i poticaja razvoju preduzetništva i poduzetničkog obrazovanja, zahtijevaju postizanje konsenzusa svih zainteresiranih aktera, tako da je, pored predstavnika kompanija u EES-u, potrebno uključivanje predstavnika vlada (FBiH i kantona), lokalnih samouprava, sindikata i organizacija civilnog društva. Potrebno je izraditi programe sanacije iskorištenih rudarskih kopova kako bi se oni iskoristili za druge društveno-ekonomske namjene (solarni parkovi, industrijske zone, tehnološki parkovi i sl). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom FMERI 626 (2018) 800 Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak), u KM po FMERI -5.866 (2018) 1.000 zaposlenom PRIORITET 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora Brojne slabosti ometaju djelovanje poljoprivrede koja čini kičmu ruralne ekonomije u FBiH, kao što su: snažan uticaj eksternih okolišnih faktora, nepostojanje izvjesnih tržišta, izloženost monopolima na tržištu inputa, nedostatak ekonomije obima, informacijska asimetrija u pogledu kvaliteta priozvoda, te nedostatak institucija i infrastrukture. To je 70 dovelo do pojave dualne ekonomije, tj. do toga da se ruralna ekonomija razvija po znatno nižoj stopi rasta nego urbana ekonomija uprkos tome što izvjesni poljoprivredni sektori (prerada mlijeka, uzgoj ranog voća i povrća) imaju internacionalnu konkurentnu prednost kao i niz nepoljoprivrednih ruralnih aktivnosti. U cilju bržeg razvoja ruralnih područja neophodno je: (I) povećanje produktivnosti i konkurentnosti malih farmi putem tehnoloških, finansijskih i cjenovnih poticaja, (II) stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih pretpostavki neophodnih za razvoj ruralne ekonomije i povećanje kvaliteta života, (III) podržavanje uvođenja i razvoja ruralnih aktivnosti s visokom dodanom vrijednosti, (IV) osiguranje održivosti i efikasnosti prirodnih resursa neophodnih za odvijanje ruralnih aktivnosti, (V) povećanje komercijaliziranosti zemljišta, (VI) povećanje domaće tražnje za proizvodima ruralnih aktivnosti i (VII) zaštita zemljišta primjenom odgovarajućih agropedoloških mjera u cilju povećanja konkurentnosti plasmana proizvoda na tržišta EU i postizanja što većeg broja proizvoda s oznakom “bio” i “organic". Stvaranje preduslova za razvoj novih privrednih aktivnosti u ruralnim i slabije razvijenim područjima podrazumijeva podršku aktivnostima koje doprinose jačanju svijesti o važnosti privrednog razvoja u ruralnim područjima, usvajanju principa „multifunkcionalne poljoprivrede“, pravnom reguliranju i rastu i razvoju porodičnih poljoprivrednih gazdinstava (OPG-ova), agroturizmu, diverzifikaciji i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti poput ruralnog turizma, te osnivanju i razvoju nepoljoprivrednih MSP-a u ruralnim područjima, uz provođenje posebno stimulirajućih mjera za mlade i žene, što bi rezultiralo većim godišnjim prihodima. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih poljoprivrednih FMPVŠ n/d n/d proizvođača i/ili poljoprivrednih proizvoda % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A - FZS 4,3 (2018) 6,0 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov u BDP-u % promjena dohotka ruralnog stanovništva FZS n/d n/d

3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima Mjera promovira uravnoteženi ruralni teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uslova života i rada ruralnog stanovništva i unapređenje cjelokupne povezanosti i pristup infrastrukturi. Podrška će se pružati kroz sufinansiranje, bespovratna sredstva (grantove) i kreditna sredstva za ulaganja u fizičku infrastrukturu u ruralnim područjima (putna infrastruktura, postavljanje turističke signalizacije, parking, odmarališta, vidikovci, turistički info centri, elektrosnabdijevanje, vodosnabdijevanje, kanalizacija, radio, TV, internet, revitalizacija otvorenih/zatvorenih tržnica) i unapređenje dostupnosti usluga koje su potrebne ruralnom stanovništvu (npr. ambulante, sportske sekcije, plesne škole, muzičke sekcije, besplatni udžbenici, obrok i prevoz za učenike, vrtići itd.). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog FZS 56,7 (2013) 58,0 broja stanovnika % žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja FZS 55,4 (2013) 57,0 stanovnika 71

3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj U okviru ove mjere potrebno je osnivati naučno-tehnološke parkove (NTP) u oblastima poljoprivrede i prehrambane industrije i na taj način povezati privatni sektor s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama, s ciljem razvoja inovativnih tehnologija i metoda poslovnog upravljanja u skladu s potrebama i mogućnostima poljoprivrednog sektora. S tim u vezi, potrebno je unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju znanja i tehnologija nastalih kao rezultat istraživanja i inovacija, podržati programe obuke, vršnjačko učenje, savjetodavne sesije i sheme razmjene znanja od farmera do farmera, te aktivno promovirati održivu proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda veće dodane vrijednosti. Neophodno je razviti različite programe savjetovanja mladih poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gazdinstava, mladih i žena koji se žele baviti turizmom i dr. Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje osnova održivog upravljanja poljoprivrednim sektorom. S tim u vezi, prvenstveno treba napraviti kvalitetan popis poljoprivrede, završiti proces definiranja statističkih regija prema NUTS klasifikaciji Evropske unije, te ubrzati uspostavu i primjenu savremenih i tehnološki naprednih registara (FADN, LPIS, zemljišne knjige). Usvajanjem i prilagođavanjem zakonskih okvira regulirat će se odnosi u domenu prometa, zakupa, nasljeđivanja zemljišta i oporezivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Neophodno je jačanje institucionalnih kapaciteta za efikasno upravljanje zemljištem, kao što je uspostavljanje funkcionalnih sistema evidencije, registara i baza podataka (LPIS, zemljišne knjige, pedološke karte i dr.). Neophodno je fokus staviti na ubrzan rad na harmonizaciji veterinarskog, uzgojno- selekcijskog i fitosanitarnog zakonodavstva i praksi s EU standardima, kako bi se podržao razvoj konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Isto tako, potrebno je ojačati kapacitete nadležnih tijela i inspekcija za veterinarstvo i fitosanitarnu oblast, te unaprijediti sistem identifikacije i kontrole kretanja životinja, u skladu s ustavnim nadležnostima. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj osnovanih NTP-a u sektoru poljoprivrede FMVPŠ 0 1 Broj poljoprivrednih gazdinstava FMVPŠ 7.244 (2017) 10.000 % bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti u vezi s njima (Oblast 01 KD FZS 3,6 (2018) 5,0 BiH 2010) u BDP-u

3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača Sistem poticaja poljoprivredi treba unaprijediti u cilju osiguranja efikasnije i pravednije raspodjele poticaja i prilagođavanja zahtjevima za očuvanje okoliša. Veći dio poticaja treba usmjeravati na strukturno prilagođavanje poljoprivrednih proizvođača, s naglaskom na razvoj konkurentnih podsektora poljoprivrede, kako bi se osigurala dugoročna produktivnost i snabdjevenost domaće potražnje. Poseban fokus poticaja treba usmjeriti na male i perspektivne farme i mlade poljoprivrednike, imajući u vidu njihovu veću fleksibilnost i prilagodljivost novim znanjima i tehnologijama. 72 Potrebno je ojačati sanitarnu kontrolu u cijelom lancu proizvodnje hrane, poboljšati slijedivost (mogućnost praćenja nekog proizvoda kroz faze proizvodnje, prerade i distribucije) i unaprijediti označavanje proizvoda (uključujući harmonizirani elektronski sistem certifikacije), kako bi se osigurala sigurnost hrane. Također, neophodno je podržati i sufinansirati saradnju između naučne zajednice, obrazovnih tijela i proizvođača i prerađivača u agro-food sektoru kako bi se omogućila veća produktivnost uz okolišnu prihvatljivost. Potrebno je olakšati trgovinu poljoprivrednim proizvodima (uključujući prerađene poljoprivredne proizvode) u skladu sa sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima EU, putem integriranog sistema upravljanja EU za službenu kontrolu. Treba pomoći integraciji u relevantne EU sisteme (TRACES, RASFF, Europhyt, AAC) i sarađivati u borbi protiv bolesti životinja i antimikrobne rezistencije. Dugoročna stabilnost raspoloživih finansijskih izvora za podršku poljoprivredi, kao i ravnopravan i nesmetan pristup svih potencijalnih korisnika finansijskom tržištu, osnovni su preduslovi rasta investicione aktivnosti u sektoru poljoprivrede. U okviru Razvojne banke potrebno je osigurati bolji pristup kreditnim sredstvima za poljoprivredne proizvođače. U cilju povećanja otpornosti i održivosti poljoprivrednih proizvođača, potrebno je uspostaviti adekvatan okvir za upravljanje rizicima povezanim sa nestabilnošću proizvodnje i cijena izazvanih uticajem prirodnih ili tržišnih uslova, te kreirati efikasne instrumente zaštite i interventnog djelovanja s ciljem osiguranja stabilnog dohotka poljoprivrednih proizvođača. Potrebno je sistemom poticaja podržavati individualne poljoprivrednike u uspostavljanju održivih sistema za organsku proizvodnju, navodnjavanje i odvodnju vode, te sistema zaštite od ekstremno niskih temperatura i mraza (sistemi zagrijavanja plastenika, agrotekstil i sl.), baziranih na obnovljivim izvorima energije. Potrebno je poduzeti aktivnosti na stvaranju uslova za uspostavu sistemskog navodnjavanja (unapređenje regulatornog okvira, izrada planova sistemskog navodnjavanja). Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Pokrivenost uvoza izvozom, % (Područje KD-a A - FZS 19,96 (2018) 40,00 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića, % (Međunarodna FZS 20,54 (2018) 40,00 klasifikacija ekonomske namjene proizvoda (BEC) Rev.4) PRIORITET 3.6. Povećati otpornost na krize Svako društvo, pa tako i FBiH, se susreće s prijetnjama, rizicima i nesrećama koje predstavljaju rizik za nju. Stoga je neophodno razvijati sposobnosti njihovog sprečavanja, zaštite, ublažavanja, reagiranja na njih i oporavljanja od njih. Zbog toga treba donijeti odgovarajuće strategije kao i razviti planove za upravljanje krizama, rizicima i nesrećama. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % izdvajanja sredstava iz budžeta po stanovniku za prevenciju FMF n/d n/d i sanaciju šteta nastalih prirodnim nesrećama 73 MJERE

3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama Na svim nivoima vlasti u FBiH, boljom i neposrednijom saradnjom relevantnih institucija, potrebno je dalje razvijati sistem praćenja i ranog upozoravanja, koji bi blagovremeno upozoravao na dolazak kriza. To podrazumijeva uspostavljanje i razvoj baza podataka koje će, u definiranju politika, uključivati i kreiranje i prilagođavanje odgovora u vremenu kriza. Potrebno je osigurati kontinuirano modeliranje kriza i procjene uticaja na stanovništvo kao što su rodno osjetljivi, zdravstveni, fiskalni i socioekonomski efekti. U doba kriza neophodno je da javno upravljanje krizama bude efikasno, uz transparentan i nezavisan nadzor nad utroškom sredstava. Važno je osigurati da pomoć koja se dodjeljuje firmama bude u funkciji povećanja produktivnosti i ispunjavanja širih društvenih ciljeva. Za bolju pripremljenost u slučaju kriza do kojih neminovno dolazi, neophodno je usmjeravanje proizvodnih kapaciteta na prevladavanje snažno rastućih nestašica opreme i usluga neophodnih za efikasan odgovor na krizu, kao i podržavanje firmi koje nisu direktno uključene u savladavanje krize kako bi se mogli i u doba krize proizvoditi ključni proizvodi i pružati usluge neophodne za efikasan odgovor na krizu. Neophodno je osigurati dovoljno sredstava stanovništvu da može kupiti ključne proizvode i usluge i uspostaviti finansijski mehanizam pomoći onima koji ne mogu otplatiti hipotekarne kredite i platiti druge obaveze i tako ublažiti rizike s kojima se suočava finansijski sektor. Pošto je neophodno mijenjati namjene tvornicama u doba kriza, država treba uslovljavati podršku privatnim firmama na osnovu toga da li proizvode opremu od vitalnog značaja (u skladu s specifikacijom ustanovljenoj od medicinskih i drugih eksperata) i vršiti plaćanje na osnovu razboritih cijena. Kako bi se spriječilo lihvarstvo, medicinska i druga oprema mora biti nabavljana uz striktnu kontrolu cijena. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Transparentan utrošak sredstava institucija u kriznim FMF Ne (2020) Da situacijama Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća u FBiH FUCZ 0 11

3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture Brojni su prirodni (ekstremni vremenski događaji, šumski i poljski požari, seizmički događaji, epidemije i pandemije vezane za ljude, životinje i biljke, kosmički događaji poput pada kometa i meteora), tehnički (pad sistema, nebriga, nesretni događaji itd.) i oružani rizici i prijetnje (terorizam, sabotaža, građanski nemiri, ratovi itd.) kojima je izložena (F)BiH. Pod kritičnom tehničkom bazičnom infrastrukturom podrazumijeva se snabdijevanje energijom, transport, snabdijevanje (pitkom) vodom i odlaganje otpada, a pod infrastrukturom socioekonomskih usluga podrazumijeva se javno zdravlje, hrana za ljude i životinje, usluge spašavanja, kontrola upravljanja nesrećama, finansijske i osiguravajuće usluge, sredstva informiranja, kulturni objekti (kulturno-historijsko naslijeđe) i dr. 74 Zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine pomoći će ne samo u odbrani od terorističkih i drugih napada nego će i smanjiti ranjivost na prirodne nesreće, organizirani kriminal i kompjuterske napade. Stoga je neophodno donijeti planske dokumente „Zaštita kritične infrastrukture - koncept temeljne zaštite“ i „Zaštita kritične infrastrukture - upravljanje rizicima i krizama“. Tim dokumentima bi se osigurao jedinstven pristup zaštiti infrastrukture, provođenju i održavanju cjelovite i ažurne ocjene kritične infrastrukture i ključnih postrojenja i objekata FBiH i provođenje zaštite od vanjskih i unutrašnjih prijetnji. Pri osiguranju zaštite i funkcioniranja kritične infrastrukture neophodno je osigurati partnerstvo s drugim institucijama, kako na nivou BiH (i tim putem s internacionalnom zajednicom), tako i na nivou FBiH (saradnja s kantonima i općinama), te s privatnim i civilnim sektorom. U stalno mijenjajućim prijetnjama u kibernetskom okruženju, (F)BiH treba imati fleksibilnu i dinamičnu strategiju kibernetičke i sajber sigurnosti FBiH kako bi mogla odgovoriti na nove globalne prijetnje. Ova strategija treba osigurati sigurnost i otpornost infrastrukture i usluga (F)BiH. Praksa svih zemalja EU je da imaju strategiju kibernetičke sigurnosti pa je, slijedeći svoj EU put, treba donijeti i (F)BiH kako bi se odgovorilo na rizike koji imaju potencijal potkopati ekonomske i socijalne koristi kibernetičkog prostora. Ta strategije treba biti odgovor na rizike, ali i osigurati partnerstvo javnog i privatnog sektora kao i zajedničko korištenje informacija. U sklopu saradnje s privatnim sektorom, posebnu pažnju treba posvetiti operabilnosti informacijske tehnologije i na kompjuterima zasnovano funkcioniranje infrastrukture. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Donijeti dokument „Zaštita kritične infrastrukture - FUCZ Ne (2020) Da koncept temeljne zaštite“ Donijeti dokument „Zaštita kritične infrastrukture - FUCZ Ne (2020) Da upravljanje rizicima i krizama“ Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti FBiH FMUP, FUP Ne (2020) Da

3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Uspostava efikasnog sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća podrazumijeva poboljšanje infrastrukture, posebno transportne i zemljišne (poljoprivredne) infrastrukture (sistemi ranog upozoravanja, protugradna zaštita, zaštita od poplava i sl.), unapređenje tehničkih i ljudskih kapaciteta, te uspostavu efikasnog sistema koordinacije na svim nivoima vlasti u cilju osiguranja većeg stepena pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za potrebe spašavanja, sanacije i obnove područja. Potrebno je donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju prirodnih i drugih nesreća, unaprijediti metodologije za procjenu šteta, kao i donijeti rodno osjetljive akcione planove podrške stanovništvu u pogođenim područjima. Također, potrebno je unaprijediti nivo stručnosti u razumijevanju i upravljanju rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te ulagati u razvoj i implementaciju preventivnih mjera ublažavanja ovih rizika. To podrazumijeva i periodičnu izradu Procjene ugroženosti FBiH od 75 prirodnih i drugih nesreća i sveobuhvatne mape rizika, izradu okvira za planiranje hitnog odgovora na prirodne i druge nesreće, uključujući mapiranje sigurnih zona (lokacija i skloništa), izradu plana evakuacije, definiranje mjera direktne asistencije ugroženim osobama i upravljanja ugroženom imovinom, detaljnu razradu prostornih planova ranjivih područja, usvajanje i implementaciju sigurnosnih standarda, tehnologija i tehnika u građevinarstvu u cilju povećanja otpornosti objekata na prirodne nesreće, izradu sistema ranog upozoravanja, te informiranje i podizanje svijesti stanovništva o značaju preventivnih mjera upravljanja rizicima, zaštite, spašavanja, sanacije i obnove. Potrebno je donijeti i implementirati strategije smanjenja rizika od katastrofa na lokalnom nivou koje bi bile koherentne sa strategijom na nivou FBiH. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % JLS-a koji provode lokalne strategije/planove smanjenja rizika od katastrofa u skladu sa državnom ili FUCZ n/d Da entitetskom strategijom/Programom za smanjenje rizika Izrađena analiza stanja spremnosti sistema za odgovor FUCZ Ne (2020) Da na krize u FBiH 76 STRATEŠKI CILJ 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR PRIORITET 4.1. Unapređivati vladavinu prava Vladavina prava je ključni aspekt ukupnog razvoja jednog društva i osnovno mjerilo napretka društva u EU integracijama. Za dostizanje većeg stepena vladavine prava (postoji kad se svi dijelovi društva, prije svega, nosioci vlasti, u svom djelovanju rukovode isključivo zakonima) kao temelja za efikasnu, transparentnu i odgovornu javnu upravu, neophodno je povećati efikasnost pravosudnog sistema, što se postiže povećavanjem i proširivanjem pristupa pravdi, posebno za ranjive grupe društva, te slamanjem korupcije, kriminala i terorizma. Na toj osnovi će se jačati preduzetništvo i investiranje, striktnije će biti poštovani ugovori i svojina, što za posljedicu ima razvoj privatnog i civilnog sektora, odnosno društva u cjelini. Kad postoji monopolno pružanje usluga (diskreciono pravo odlučivanja ko će i koliko usluga dobiti i kad se ne traži da osobe koje donose odluke snose odgovornost), kao i javno mnijenje koje podržava takve aktivnosti, postoji izražena korupcija u zemlji. Stoga je neophodno uvoditi konkurenciju u pružanje usluga, uvoditi automatska pravila djelovanja radi smanjivanja diskrecionog odlučivanja, utvrđivati odgovornost za koruptivne radnje i što je moguće više to činiti transparentno. Napredak u slamanju korupcije traži dva osnovna preduslova: dobru organiziranost civilnog društva i razvijeno okruženje koje štiti građanske slobode, posebno prijavitelje korupcije. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na 100.000 Ombudsman 90 (2019) (BiH) 50 stanovnika za FBiH (Sarajevo, Mostar, Livno) Indeks vladavine prava BiH WB -0,23 (2018) (BiH) 1,00 Punoljetni učinioci krivičnih djela, ukupno FZS 12.114 (2019) 8.000 Punoljetni učinioci krivičnih djela, žene FZS 1.326 (2019) 800 % neriješenih prijava od ukupnog broja prijava u VSTV 29,3 (2019) 20,0 tužilaštvu FBiH Zastarjelost krivičnog gonjenja VSTV 29 (2019) 0 Neriješeni predmeti na dan 31. 12. VSTV 13.036 (2019) 10.000 Povjerenje građana u pravni sistem i sudove, % OECD 30 (2018) (BiH) 50 MJERE

4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema Kako bi se podržao ekonomski razvoj povećanjem investicija i drugih komercijalnih aktivnosti u zemlji, pravosudni sistem u (F)BiH mora pokazati nepristrasnost, nezavisnost, efikasnost, djelotvornost i transparentnost u svom radu. Efikasno funkcioniranje pravosudnog sistema prvenstveno se postiže kontinuiranom provedbom Strategije za reformu sektora pravde u BiH, transparentnim i unaprijeđenim radom tijela za upravljanje sistemom pravde, kontinuiranom nezavisnom ocjenom rada sudija i tužilaca, nezavisnošću sudija i tužilaca, odgovornošću, efikasnošću i moralnim integritetom zaposlenih kako u izvršnoj, tako i u sudskoj vlasti. 77 Brzo rješavanje sporova između poslovnih subjekata, efikasno provođenje stečajnih i likvidacijskih postupaka nad poslovnim subjektima, te zaštita njihovih imovinskih prava, neki su od aspekata u kojima unapređenje pravosudnog sistema može doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje. Neophodno je ubrzati edukaciju stečajnih sudija i upravnika i omogućiti da jedan stečajni upravnik vodi ograničen broj stečajnih postupaka, što će u znatnoj mjeri doprinijeti efikasnijem i bržem provođenju postupaka. Potrebno je osnaživanje i evaluacija rada i organizacije privrednih odjela pri sudovima radi utvrđivanja potreba i optimalne organizaciono-funkcionalne strukture. Neophodno je izraditi analizu rada privrednih odjela sudova s ciljem sagledavanja opravdanosti uvođenja i osnivanja privrednih sudova. Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjit će se troškovi pravosudnog sistema kao preduslov smanjenja troškova rada advokata. Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata, na način da se njihova visina prilagodi standardu građana FBiH, smanjit će se troškovi pravnih lica i građana. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % neriješenih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta VSTV 10 (2019) (BiH) 5 u sudovima FBiH Broj neriješenih privrednih predmeta u sudovima VSTV 17.757 (2019) (BiH) 10.000 Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang WEF 133/141 (2019) (BiH) 80/141

4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava Strateški, pravni, institucionalni okvir i okviri politika za zaštitu ljudskih prava trebaju biti u potpunosti provedeni. Pored toga, u (F)BiH je potrebno nastaviti usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir u smislu uspostave harmoniziranog, efikasnog i besplatnog sistema pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući pristup pravdi. To podrazumijeva uspostavljanje centara za pravnu pomoć tamo gdje nisu uspostavljeni i osigurati adekvatne ljudske, tehničke i finansijske resurse, uključujući dostupnost komunikacija i informacija, te pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja u ratu u krivičnim i parničnim postupcima, kao i svim ostalim ranjivim kategorijama stanovništva. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju osiguravanju odgovarajuće zaštite i podrške za svjedoke ratnih zločina i svjedoke u drugim krivičnim predmetima, uključujući psihološku pomoć prije, tokom i nakon krivičnih postupaka, kao i ojačati kapacitete odjela za podršku svjedocima pri sudovima i tužilaštvima, te sistemski i institucionalno zaštititi novinare od prijetnji i nasilja. Također, potrebno je podizanje svijesti javnosti o tome kako pravosudni sistem u (F)BiH treba funkcionirati i kako se može pristupiti informacijama. Ciljna Indikator Izvor Polazna vrijednost vrijednost Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana Ombudsman 3.218 (2019) (BiH) 1.000 Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu pomoć FMP 9/10 (2020) 10/10 Prosječan broj pruženih usluga po centru za besplatnu FMP n/d n/d pravnu pomoć Prosječan broj zaposlenih po centru za besplatnu FMP n/d n/d pravnu pomoć 78

4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma U okviru ove mjere potrebno je donijeti Strategiju borbe protiv korupcije. S ciljem postizanja visokog stepena sigurnosti, neophodno je dodatno jačati saradnju i kapacitete sigurnosnih struktura u (F)BiH. Borba protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki kriminal i terorizam, treba se intenzivirati uspostavom kvalitetnijih evidencija o istragama, krivičnim gonjenjima i osuđujućim presudama i zapljeni i oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. Neophodno je uspostaviti kontakt tačku za relevantne pojavne oblike kriminala u svakom posebnom odjelu tužilaštava. Od nadležnih organa u FBiH se posebno očekuje da dalje jačaju i usklađuju pravni okvir s pravnom stečevinom EU, posebno propise u oblasti kibernetičkog kriminala, civilnog posjedovanja oružja, eksploziva za civilnu upotrebu i prevoza opasnih materija. Neophodno je intenzivirati prevenciju, praćenje i sankcioniranje djela i govora mržnje pravovremenim djelovanjem nadležnih institucija. Potrebno je uspostaviti pravni okvir za tehnologije prepoznavanja lica i mrežu kantonalnih centara za obradu podataka, koji bi imali mogućnosti vještačke inteligencije za prepoznavanje i analizu lica, tablica vozila i drugih podataka, pri tom poštujući Zakon o zaštiti ličnih podataka. Evidencije o istragama, krivičnim gonjenjima i osuđujućim presudama trebaju sadržavati podatke o broju i spolu počinilaca i žrtava krivičnih djela, te podatke o dobi, invaliditetu, etničkoj pripadnosti, mjestu i društveno-ekonomskom statusu i eventualno drugim relevantnim podacima. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma WB -0,39 (2018) (BiH) 1,00 Indeks prisutnosti terorizma WEF 99,9 (2019) (BiH) 100,0

4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije Izgradnja sistema prevencije korupcije podrazumijeva zakonodavnu uspostavu profesionalnog tijela za procjenu rizika od korupcije, s ciljem pravovremene koordinacije borbe protiv korupcije i sistemskog razvoja prevencije korupcije. Koordinaciju je potrebno ojačati uspostavom sistema permanentnih kontakt tačaka u institucijama s javnim ovlaštenjima u FBiH za borbu protiv korupcije, strukturiranih mehanizama saradnje i koordinacije, te uspostavom direktnih kanala komunikacije s ciljem razmjene informacija i uzajamnog izvještavanja između FBiH, kantona, lokalnih organa uprave, organizacija civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija. Također, treba osigurati koordinaciju i dati puni doprinos saradnji organa za prevenciju korupcije i Agencije za prevenciju koorupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te donijeti sedmogodišnju Strategiju borbe protiv korupcije u FBiH. Normativni okvir je potrebno unaprijediti donošenjem normativnih akata usklađenih sa zakonodavstom EU iz oblasti zaštite uzbunjivača, sukoba interesa, lobiranja, te jačanja proaktivnog principa pružanja informacija od građana. Važna karika u lancu sistema borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala je oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom i nakon toga upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom. U tom smislu, neophodno je jačati instituciju koja je u FBiH nadležna 79 za ovu oblast, ali jačati i postojeći pravni okvir kroz izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva, koje će biti usklađeno s propisima EU, te pozitivnim praksama drugih država. U okviru procesa digitalizacije javne uprave i javnog sektora, potrebno je razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja korupciji kroz uspostavu elektronskog registra rizika od korupcije i IT alata za procjenu rizika od korupcije u zakonodavstvu. Na kraju, sistem treninga, edukacije i podizanja svijesti javnosti (posebno marginaliziranih grupa) o njihovim pravima, kao i o borbi protiv korupcije treba biti usaglašen i prilagođen dinamičkom planu aktivnosti koji će se revidirati na godišnjoj osnovi. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) TI BiH 36 (2019) (BiH) 80 Odsustvo korupcije WJP 72/126 (2019) (BiH) 40/126 Kontrola korupcije WB -0,57 (2018) (BiH) 1,00 PRIORITET 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Neophodno je istrajno i konzistentno mjeriti efektivnost i efikasnost javne službe (benchmarking i ankete građana) i stavljati je u službu građana na osnovu njenog reformiranja i funkcionalnog ustrojavanja, što se može postići preuzimanjem pravne stečevine EU, razvojem partnerskih odnosa s civilnim sektorom, digitaliziranošću i jačanjem statističke osnove. To će poslužiti, između ostalog, i za bolje koncipiranje razvojnih i drugih politika kao i veću apsorpciju EU fondova. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Rang razvijenosti e-uprave MEASURE-BIH 105/193 (2018) (BiH) 80/193 % zadovoljstva korisnika javnih usluga u FBiH MEASURE-BIH 42 (2016) 80 MJERE

4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i ekonomskih reformi Potrebno je izmijeniti pravni okvir kojim će se identificirati vodeća institucija odgovorna za kreiranje, predlaganje i koordinaciju politike reforme javne uprave u FBiH, naročito imajući u vidu uspostavu standarda organizacije javne uprave, politiku upravljanja i razvoja ljudskih resursa, politiku razvoja e-uprave, politiku i standarde pružanja javnih usluga i e-usluga. Također, neophodno je identificirati pitanja od značaja za funkcioniranje javne uprave u FBiH koja nisu obuhvaćena Strateškim okvirom za Reformu javne uprave u BiH, provesti analizu stanja i izazova, te razviti okvir modernizacije javne uprave u (F)BiH. U cilju efikasne koordinacije, potrebno je uspostaviti zajedničke koordinacione strukture federalnih organa i mehanizme saradnje u kreiranju, provedbi i izvještavanju o napretku u procesu reforme javne uprave i unapređenju javnih usluga, te omogućiti sudjelovanje socioekonomskih partnera u kreiranju i praćenju reformskih mjera, uz kontinuiranu saradnju sa drugim nivoima izvršne vlasti u BiH. 80 Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za reformu javne ZJU Ne (2020) Da uprave u FBiH Donijeti okvir za modernizaciju uprave ZJU Ne (2020) Da

4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora Predložena mjera podrazumijeva uspostavu racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave koja će otkloniti nepotrebno trošenje resursa. Neophodno je učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija na nivou Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave sa informacijama o djelokrugu i organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Potrebno je uraditi funkcionalnu analizu optimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima vlasti u FBiH (širi javni sektor). Također, potrebno je osigurati transparentnost organizacionih struktura, opisa poslova i sistematizacije radnih mjesta organa javne uprave u cijeloj FBiH njihovim objavljivanjem na internetskim stranicama organa uprave. Neophodno je promovirati projektno-orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi, angažiranje na određeno vrijeme na pojedinim projektima, umjesto zapošljavanja na neodređeno vrijeme (programsko budžetiranje), te uspostaviti okruženje u javnoj upravi koje podržava inovacije i potiče razvoj politika koje podržavaju inovacije, unaprijediti postojeće regulative, promovirati značaj inovacija u javnom sektoru, kao i jačanje saradnje sa fakultetima i privatnim sektorom. Potrebno je poboljšati postojeće zakonodavstvo u smislu otvorenijeg, transparentnijeg i zapošljavanja zasnovanog na zaslugama za visoke, srednje i stručne pozicije državnih službenika, poboljšati okvir kompetencija potrebnih za ova radna mjesta povećanjem korištenja online alata za zapošljavanje i odabirom najbolje rangiranih kandidata. Neophodno je osigurati procjene kvaliteta rada zaposlenika na osnovu učinka i u skladu s tim uvesti nagrade ili sankcije, uspostaviti odgovornost za rad i djelovanje, te uspostaviti kriterije i poticati i nagraditi inovativne ideje zaposlenika. Također, neophodno je provoditi interne premještaje u skladu s postupkom zasnovanom na zaslugama, institucionalnim potrebama za ljudskim resursima i pristanku državnih službenika. Pri tome je potrebno ojačati kapacitete Agencije za državnu službu FBiH u cilju poboljšanja upravljanja ljudskim potencijalima i kvaliteta obuka. Pravni okvir za pružanje javnih usluga treba uskladiti s tehnološkim razvojem i omogućiti pružanje usluga različitim kanalima i uspostavom «one stop shop» modela, pojednostavljenjem procedura i racionalizacijom posebnih upravnih postupaka, te uspostavom efikasnijih mehanizama kontrole i zaštite prava i interesa korisnika u postupku pružanja javnih usluga. U tom smislu, potrebno je i revidirati diskreciona ovlaštenja organa uprave i regulatornih tijela. Potrebno je poticati politiku proaktivne transparentnosti u pružanju javnih usluga javnim objavljivanjem procedura, uslova, rokova postupanja i mehanizmima zaštite prava korisnika od pružaoca usluga, te podrškom ciljanih javnih kampanja i saradnji sa socioekonomskim partnerima. 81 Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % izdataka za bruto plate i naknade u ukupnim rashodima FMF 8,1 (2018) 7,0 (konsolidirano) Uspostavljen funkcionalan registar organa uprave i upravnih ADS Ne (2020) Da organizacija Provedena funkcionalna analiza javne uprave ADS Ne (2020) Da

4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim politikama Cilj mjere je da se kroz saradnju i sistem otvorene koordinacije multipliciraju efekti ulaganja sredstava u razvoj. U sklopu mjere ojačat će se saradnja i koordinacija različitih nivoa vlasti, horizontalno i vertikalno, s mogućnošću kreiranja podvijeća za različite sektore, uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu politiku, turizam itd, u okviru Vijeća za razvojno planiranje FBiH. Shodno tome, podržaće se razvoj lokalnih partnerstava kao i javno privatnog partnerstva između vladinih i nevladinih struktura s ciljem donošenja javnih razvojnih politika. U cilju promocije i podrške saradnji i aktivnom sudjelovanju civilnog društva u izradi i provedbi javnih razvojnih politika, potrebno je unaprijediti pravni okvir kojim će se jačati uloga civilnog društva u procesu donošenja odluka, dizajnu i praćenju reformskih procesa, uključujući bolju saradnju sa poslovnom zajednicom kroz promociju preduzetništva, socijalne inovacije i kreiranje radnih mjesta. Nadalje, neophodno je osigurati da se pravni okvir za javne konsultacije poboljša i dosljedno primjenjuje u praksi, te da se prijedlozi politika koji se predlažu provjeravaju u pogledu njihove usklađenosti sa standardima i zahtjevima za konsultacijama. Strateški okvir saradnje javnog sektora i civilnog društva potrebno je formalizirati sporazumom o saradnji, koji će uključiti mehanizme praćenja i izvještavanja o njegovoj provedbi, te jasno uspostaviti institucionalnu odgovornost za ovu saradnju na nivou Vlade FBiH i vlada kantona. Kooperativnu mrežu potrebno je dalje jačati imenovanjem kontakt tačaka u organima i organizacijama uprave. Raspodjela javnih sredstava organizacijama civilnog društva nije u potpunosti transparentna niti sistematična, te je neophodno uspostaviti pravni okvir za transparentno finansiranje organizacija civilnog društva na osnovu jasno utvrđenih kriterija i alata za praćenje i evaluaciju. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje FBiH FZZPR Ne (2020) Da Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno FZZPR 5/10 (2020) 10/10 planiranje kantona Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje razvojem u UNDP/ILDP 73 (2019) 90 kantonima – zbirno

4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova Potrebno je da FBiH ojača institucionalne i administrativne kapacitete u smislu programiranja, provedbe, monitoringa i evaluacije sredstava EU. 82 Neophodno je osigurati uslove za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta finansijske podrške IPA – sektorske budžetske podrške, kroz dijalog sa drugim nivoima vlasti, primarno sa RS. Osim toga, ovom mjerom će se dodatno promovirati sve mogućnosti korištenja evropskih fondova (IPA, Erasmus+, COSME i dr.) i uspostava decentraliziranog sistema programiranja sredstava, što je najefikasniji način za veću i bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova. Potrebno je podržati domaća preduzeća kod pripreme projekata kako za EU fondove tako i za prijedloge rješenja za određene društvene i tehničke izazove. Potrebno je pomoći domaćim preduzećima za učešće u međunarodnoj saradnji i na evropskim projektima, posebno istraživačko-tehnološkim (zajedno sa institutima). Poljoprivrednici, proizvođači hrane i turistički djelatnici nisu dovoljno pripremljeni za pisanje projekata kojima bi se povukla sredstva iz predpristupnih fondova, te je potrebno posebnim promotivnim aktivnostima povećati svijest poljoprivrednika, prerađivača, aktera u ruralnom razvoju i turističkih djelatnika o mogućnostima dobijanja bespovratnih sredstava za poljoprivredu, proizvodnju hrane, ruralni razvoj i turizam. Potrebno je dodatno jačati razvojne timove na nivou kantona i JLS-a za pisanje i implementaciju projekata IPA fondova stalnom organizacijom treninga, kao i planirati sredstva za sufinansiranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju problem sa osiguranjem učešća u finansiranju. Isto tako, s ciljem dobijanja sredstava iz EU fondova, neophodno je osigurati brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (sufinansiranje legalizacije poljoprivrednih objekata, te postojećih i potencijalnih turističkih objekata). Također, mjera će podržati stvaranje revolving fonda/linija u Razvojnoj banci FBiH za finansiranje projekata do momenta refundacije sredstava iz EU fondova. Ovaj fond se može iskoristiti za sufinansiranje konsultantskih usluga u pripremi projekata, poslovnih planova i adekvatno iskazivanje prihvatljivih troškova. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) DEI n/d n/d IPA III % primljenih EU sredstava u odnosu na dostupna (apsorpcija) DEI 50 (2019) 100 IPA II % isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA III DEI n/d n/d % isplaćenih EU sredstava u odnosu na alocirana IPA II DEI 30 (2019) 100

4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika Daljnji razvoj statističkog sistema je neophodan kako bi se buduće politike mogle kreirati na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza. Potpuno harmonizirana statistika sa evropskim statističkim sistemom (ESS) omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života, što uključuje i razvoj nedostajućih rodnih indikatora. Raspolaganje kvalitetnim podacima postaje osnova projekcija i prognoza. Potrebno je poboljšanje efikasnosti statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa upotrebom savremenih tehnika, tehnologija i korištenjem naprednih IT rješenja. Potrebno je intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih sekundarnih izvora podataka, te razmotriti izradu plana uspostavljanja registra stanovništva. Neophodno je promovirati i jačati 83 povjerenje javnosti u statistiku, što će posljedično ojačati saradnju sa davaocima i korisnicima podataka. Neophodno je promoviranje šire upotrebe statističkih podataka među korisnicima, uz pojednostavljen pristup i pretraživanje statističkih podataka i informacija. Izvještavanje o kvalitetu je integralni dio politike osiguranja kvaliteta u statističkim institucijama. Neophodno je obogaćivanje postojećih i kreiranje i dizajn novih diseminacionih baza za statistička istraživanja. Također je potrebna optimizacija procesa i zadataka u statističkom proizvodnom procesu. Reorganizacijom dosadašnjih tradicionalnih načina prikupljanja i obrade statističkih podataka i uvođenjem novog centraliziranog i korisnički prihvatljivog sistema putem „stand-alone“ i web-aplikacija doći će se do efikasne upotrebe resursa (tehnički, ljudski i finansijski). Veoma je važno izraditi vlastiti sistem indikatora za praćenje ostvarivanja ciljeva definiranih u Strategiji po uzoru na evropske standarde. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj indikatora, ukupno FZS n/d n/d Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa EU FZS n/d n/d Broj rodnih indikatora FZS n/d n/d

4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave Ova mjera predviđa uspostavu efektivnog upravljačkog i organizacionog okvira informatizacije i digitalizacije na nivou federalnih, kantonalnih i lokalnih organa uprave. Digitalnu transformaciju javne uprave treba raditi u skladu sa politikama i strategijom razvoja informacionog društva u BiH, što će omogućiti ravnomjeran i koordiniran razvoj e-uprave, usaglašen sa pravcima i ciljevima Strateškog okvira za reformu javne uprave i standardima sigurnosti i zaštite podataka. Na taj način će FBiH pratiti trendove razvoja Digitalne agende EU. Jedan od osnovnih načina reforme i modernizacije javne uprave je e-uprava. Zato je na nivou FBiH potrebno donijeti Strategiju razvoja e-uprave. Na osnovu iskustava zemalja koje su uspostavile e-upravu, prvi korak u stvaranju efikasne i efektivne e-uprave treba biti imenovanje centraliziranog tijela sa jakim mandatom, dovoljnim resursima i blizinom donosiocima političkih odluka, koje će upravljati i koordinirati cijelim procesom uvođenja e-uprave. Kako organi uprave imaju veliki nivo samostalnosti u nabavci IKT infrastrukture, dizajnu i implementaciji IKT sistema, neophodna je koordinacija ovih aktivnosti i donatorskih inicijativa, što je zadatak centraliziranog tijela. U okviru ove mjere, potrebno je hitno usvojiti Zakon o elektronskom potpisu i izmijeniti Zakon o upravnom postupku, jer postojeći ne predviđa mogućnost elektronske komunikacije između stranaka i organa uprave i implementacije e-usluga. Javne usluge u FBiH su još organizirane na način koji je praktičniji za upravu, a ne prema potrebama korisnika usluga. Interoperabilni registri su više izuzetak nego pravilo i javne usluge nisu organizirane po principu „one stop shop“ (sve usluge na jednom mjestu), što je osnovni smisao e-uprave. Zbog toga je, u što je moguće kraćem roku, neophodno uvezati 84 postojeće izvorne registre koji su definirani u okviru interoperabilnosti kako bi se omogućila integracija registara i pristup podacima i javnoj usluzi na jednom mjestu.25 Također, potrebno je uspostaviti sistem za mjerenje zadovoljstva korisnika uslugama. Na nivou institucija FBiH, potrebno je donijeti obavezujuća pravila i standarde koji će se slijediti prilikom izbora i korištenja telekomunikacionih linkova (LAN/WAN, VPN, routing i ostalih relevantnih protokola) kako bi se osigurale adekvatne performanse mrežnih resursa, smanjili troškovi zakupa telekomunikacionih linkova i osigurala uspostava interoperabilne mreže, koja će omogućiti funkcioniranje digitalne servisne infrastrukture za e-upravu po uzoru na TESTA network service koji koriste institucije u EU. Veoma je važno osigurati potpunu implementaciju Regionalnog roaming sporazuma. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Godišnja promjena broja registara podataka koji su FMPIK n/d n/d postavljeni na platformu za interoperabilnost (GSB) Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim poslovnim modelima WEF 2,4 (2019) (BiH) 6,0 E-učešće (e-participation) WEF 0,43 (2019) (BiH) 0,80 PRIORITET 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija U cilju jačanja poreznog morala, boljeg prikupljanja javnih prihoda i njihovog efektivnijeg i efikasnijeg trošenja kroz javne rashode, neophodno je plaćanja državi shvatati kao ugovor između platiše (građani, pravna lica) koji se obavezuje plaćati i države koja se, s druge strane, obavezuje efektivno i efikasno proizvoditi javna dobra i dijeliti ih na pravičan način. Stoga je neophodno što više uključivati javnost u razmatranje budžeta i angažirati nezavisne stručnjake za ocjenu efektivnosti i efikasnosti djelovanja javnog sektora, posebno u domenu poduzimanja javnih investicija i djelovanja javnih kompanija. Bh. društvo sve više stari, što dodatno ugrožava funkcioniranje zdravstvenog sektora i penzionih fondova. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost % ukupne konsolidirane javne potrošnja u FBiH u BDP-u FMF, 33,0 (2018) 30,0 (bez učešća u finansiranju institucija na nivou BiH) FZS % doprinosa u ukupnim poreznim prihodima od direktnih PU 44,9 (2018) 40,0 poreza u FBiH FBiH MJERE

4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama Putem fiskalnog koordinacionog tijela neophodno je inicirati izmjene zakona o budžetima u cilju poboljšanja transparentnosti sektora javnih finansija, posebno objavljivanjem „Budžeta za građane“ na svim nivoima vlasti u FBiH. Većom uključenosti građana i organizacija 25 U 2016. godini Vlada FBiH je donijela Okvir interoperabilnosti, Dugoročni plan implementacije okvira interoperabilnosti i imenovala Koordinaciono tijelo za interoperabilnost FBiH. U sklopu donesenog okvira interoperabilnosti, na svakom nivou vlasti FBiH je uspostavljena platforma za interoperabilnost (GSB), koja je namijenjena standardiziranoj razmjeni podataka unutar javne uprave. Međutim, kako korištenje GSB-a pri razmjeni podataka još nije obavezno, većina postojećih digitalnih registara nije objavljena na GSB-u. 85 civilnog društva u budžetski proces, doprinosi se usmjeravanju Vlade ka većoj odgovornosti i efektivnijem planiranju i izvršenju budžeta i olakšava se monitoring izvršenja budžeta od javnosti. Neophodno je nastaviti rad na razvoju inicijative za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u svim fazama budžetskog procesa. Ured za reviziju institucija u FBiH treba uvrstiti sve kantone i značajan broj općina u godišnje planove za provođenje revizija. Također, potrebno je osigurati budžetsku nezavisnost Ureda za reviziju institucija, te pravovremeno i sistematsko provođenje preporuka iz revizorskih izvještaja. Neophodno je izvršiti izmjene i dopune zakona prema čestim podnesenim zahtjevima za tumačenje propisa kako bi se zakonska materija učinila jasnijom, predvidljivijom i kako bi se rasteretili porezna uprava, ministarstva finansija i drugi organi uprave. Jačanjem funkcije budžetske inspekcije potrebno je osigurati veće poštovanje Zakona o budžetima i drugih zakona prilikom trošenja budžetskih sredstava. Neophodno je provoditi stalnu obuku poreznih organa i informiranje poreznih obveznika s ciljem unapređenja fiskalne discipline u FBiH. Većom primjenom IT tehnologija u planiranju i trošenju javnih finansijskih sredstava može se unaprijediti efikasnost sistema javnih finansija. Potrebno je nastaviti razvoj sistema e-nabavki, te uspostaviti portal e-ponuđači (jedinstveni elektronski registar preduzeća koja zadovoljavaju uslove za prijavu na javne nabavke), s ciljem smanjenja troškova prikupljanja dokumentacije, te sastavljanja crne liste preduzeća koja ne izvršavaju svoje obaveze. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Izrađen Budžet za građane na nivou FBiH i kantona FMF 2/11 (2019) 11/11 % negativnih mišljenja u ukupnom broju provedenih Ured za reviziju 17,1 (2018/19) 10,0 revizija u javnom sektoru Broj provedenih revizija Ured za reviziju 82 (2018/19) 160

4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih investicija Ovom mjerom se, uporedo sa racionalizacijom tekućih rashoda i izdataka, osnažuje mobilizacija i bolje korištenje javnih finansijskih resursa i povećava produktivnost ekonomije. Neophodno je unaprijediti kvalitet javnih finansija boljim srednjoročnim planiranjem i rješavanjem neefikasnosti u trošenju sredstava.26 To podrazumijeva i potpuno uvođenje programskog budžetiranja, čime će se srednjoročno i godišnje planiranje značajno unaprijediti jer će se omogućiti da se, kroz povezivanje strateških planova i dokumenata sa finansijskim planovima i resursima, unaprijed i adekvatno alociraju finansijska sredstva neophodna za njihovu implementaciju. Budući da se, u zemljama u tranziciji (pogotovo otvorenim ekonomijama kakva je BiH), fiskalnim stimulansom ne mogu postići željeni efekti rasta domaće proizvodnje, neophodno je ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u relativnom smislu kao odnos prema BDP-u. Cilj je učešće javne potrošnje svesti na jednu trećinu BDP-a. Fiskalni prostor koji se stvori racionalizacijom javne potrošnje treba upotrijebiti za javne 26 Pododbor za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku 86 investicije na osnovu prethodno provedenih cost-benefit analiza, koje će jasno pokazati gdje su najveći efekti ulaganja. Moratorij na zapošljavanje u javnu upravu (ili mogućnost zapošljavanja uz odluku nadležne vlade) neophodno je proširiti i na javna preduzeća, vladine agencije, vanbudžetske fondove i ustanove. Potrebno je osigurati da rast troškova plata u javnom sektoru proizlazi iz rasta produktivnosti i da plate javnog sektora budu uporedive s platama javnih sektora komparabilnih zemalja za isti nivo kompetencija i odgovornosti. Sistem plata će biti potrebno ujednačiti unutar institucija koje se finansiraju iz javnih prihoda, bez obzira da li se radi o budžetskim korisnicima ili vanbudžetskim fondovima i agencijama. Kako bi se racionalizirali rashodi, potrebno je osigurati usklađenost planiranja (strategije, trogodišnji i godišnji planovi rada) i programiranja javnih sredstava (dokumenti okvirnih budžeta, godišnji budžeti i programi javnih investicija - PJI), uz adekvatnu informatičku podršku i funkcionalnu uvezanost. Digitalizacijom procesa upravljanja i rada organa uprave treba smanjiti izdatke za materijal i usluge. Nadalje, potrebno je dopuniti normativni okvir za PJI u skladu sa preporukama revizije, te poboljšati efektivnost programa javnih investicija jačanjem funkcije ocjenjivanja projekata i postavljanjem praga prolaznosti, kao i praćenjem i kontrolom implementacije. Ocjenjivanje bankabilnosti projektnih prijedloga za javne investicije omogućava veću disperziju izvora za finansiranje. Također, u cilju kvalitetnije pripreme projektnih prijedloga, neophodno je formiranje stručnih timova za podršku u pripremi projekata i apliciranja na pozive EU fondova. Za projekte koji se više puta ponavljaju obavezno je potrebno osigurati evaluaciju uticaja kako bi se osiguralo da uložena sredstva ostvaruju zacrtani cilj po prihvatljivim troškovima. Potrebno je proširiti izvore finansiranja PJI saradnjom sa Razvojnom bankom, te emisijom vrijednosnih papira pojedinih javnih preduzeća za velike projekte, kao što su vjetroparkovi ili solarne elektrane. Evaluacijom efekata zakonodavstva u oblasti javno privatnog partnerstva može se optimizirati zakonska regulativa, otkloniti nedostaci sadašnjeg zakonskog okvira, te povećati uključenost privatnog sektora u planiranje i implementaciju javnih investicija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Implementacija programskog budžetiranja FMF Ne (2020) Da % utrošenih sredstava, implementacija PJI (povučena FMF 33,7 (2019) 80,0 sredstva/utrošena sredstva)

4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda U cilju većeg poštivanja propisa, potrebno je osigurati da porezna uprava svojim procedurama ne uzrokuje veće trošenje resursa preduzeća. Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se efikasnost njihovog rada i smanjiti operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja troškova poštivanja poreznih propisa kod poreznih obveznika. Podizanjem efikasnosti u radu inspekcijskih organa, tužilaštava i sudova povećat će se ubiranje zakonitih javnih prihoda. 87 Neophodno je izvršiti poreznu harmonizaciju u oblasti direktnih poreza između entiteta i BD izbjegavajući štetnu poreznu konkurenciju, ali paziti da se zdrava porezna konkurencija sačuva. Aktivnosti koje je neophodno provesti na povećanju javnih prihoda i smanjenju neformalne ekonomije su: normativne (jačanje djelovanja institucija razvojem procedura u vidu pravilnika i sličnih pravnih akata), operativne (uvezivanje djelovanja inspekcijskih službi na nivou FBiH), edukacijske (jačanje kapaciteta inspekcijskih službi u FBiH, kao i svijesti potrošača o važnosti legalnog rada), te zajedničke (koordinirano djelovanje inspekcijskih službi FBiH i RS i koordinirano djelovanje na nivou BiH saradnjom s UIO-om BiH, Centralnom bankom, Graničnom policijom i sl.) Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza (sati) WB 411 (2019) 200 % javnih prihoda od poreza i doprinosa u odnosu na BDP PU FBiH 23,8 (2018) 20,0

4.3.4. Unapređivati fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija Konverzijom akumuliranog deficita u javni dug može se stabilizirati nivo neizmirenih obaveza. Neizmirene obaveze, prisutne pretežno na nižim nivoima vlasti, potrebno je sanirati na jedinstven i pravičan način u skladu s međunarodnom praksom, te se, zbog značajnog iznosa tih obaveza, proglašenje javnog duga nameće kao jedina opcija. Neophodno je pojačati finansijsku disciplinu uvođenjem fiskalnih kazni/poticaja za (ne)pridržavanje fiskalnih propisa koji se tiču fiskalne odgovornosti kako bi se u krajnjem slučaju spriječilo kreiranje novih deficita i destabilizacija sistema javnih finansija. Izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i Zakona o porezu na imovinu, postići će se horizontalna i vertikalna raspodjela javnih prihoda koja se zasniva na stubovima derivacije i izravnanja, uzimajući u obzir fiskalni kapacitet i nadležnosti. U ministarstvima finansija treba izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika za različite nivoe vlasti u FBiH na godišnjem nivou i osigurati njihovu javnu dostupnost. U Federalnom ministarstvu finansija neophodno je pripremiti jedinstvenu metodologiju i vremenske rokove za izradu matrica fiskalnih rizika. Izradu i objavljivanje matrice fiskalnih rizika u FBiH treba učiniti obaveznom kroz izmjenu relevantnih zakona. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Broj integriranih matrica fiskalnih rizika FMF 0/11 (2020) 11/11 % javnog duga u odnosu na BDP FMF, FZS 25,7 (2018) 20,0

4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema FBiH se suočava sa problemom starenja stanovništva, što se negativno odražava na korisnike penzija. Analizom dugoročne održivosti PIO sistema potrebno je razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u penziju (u skladu sa trendom dužeg prosječnog životnog vijeka) i revidirati postojeća prava povlaštenih kategorija stanovništva. 88 Kako bi se poticala dodatna štednja/ulaganja za penziono doba i osigurala održivost, bitno je transformirati sistem PIO u aktivnog učesnika na tržištu kapitala. Potrebno je raditi na stvaranju uslova za rast ulaganja (privatni, profesionalno upravljani penzioni fondovi) namijenjenih korištenju u penzionoj dobi, primjenjivati modele za prognozu kretanja iznosa penzija u budućnosti i kroz informatizaciju PIO-a osigurati optimalan sistem penzija. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Odnos penzioneri/zaposleni FZS, PIO/MIO 1:1,27 (2019) 1:1,5 Odnos prosječna penzija/prosječna plata, % FZS, PIO/MIO 44,8 (2019) 50,0 Odnos medijana penzije/medijana plate, % FZZPR n/d n/d

4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom države u vlasništvu Potrebne su detaljne dubinske analize poslovanja javnih preduzeća i na bazi jasnih kriterija, te identifikacijom strateških bitnih sektora od interesa za FBiH/kanton, neophodno je identificirati optimalan model upravljanja javnim preduzećima, te uvesti javno dostupne registre javnih preduzeća, sa blagovremenim podacima o zaposlenosti i neizmirenim potraživanjima i obavezama u javnom sektoru.27 Postojeći način upravljanja preduzećima s većinskim državnim udjelom u kapitalu pokazao se nedjelotvornim. Najbolji način vođenja i upravljanja javnim preduzećima koji se danas primjenjuje u razvijenim zemljama su OECD-ove smjernice, koje su izvedene i potpuno kompatibilne sa OECD-ovim principima korporativnog upravljanja javnim preduzećima. Posebno je bitno osigurati primjenu standarda koji će promovirati odgovornost za rezultate, ekonomičnost i transparentnost u poslovanju, te provesti restrukturiranje dugova i dokapitalizaciju javnih preduzeća kao preduslov za poslovanje na održivim osnovama. Javna preduzeća je neophodno distancirati od uticaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im identične uslove i način rada kao i u uspješnim kompanijama u privatnom sektoru. Potrebno je osigurati optimalan broj zaposlenih i moratorijem na daljnje zapošljavanje javno dostupnim registrom, koji će davati informacije o broju zaposlenih i osnovnim finansijskim pokazateljima, osigurati transparentnost u zapošljavanju i nabavkama i pooštriti krivične odredbe za zloupotrebu položaja u odborima i upravama. Javna preduzeća koja ne pripadaju strateški važnim sektorima potrebno je privatizirati. Nakon redovnog sagledavanja rada privrednih subjekata s udjelom države u vlasništvu i ocjene njihovog poslovanja, na osnovu benčmarkinga (uporedbom s domaćim i inozemnim preduzećima istog sektora), koji će, po nalogu države, raditi nezavisna stručna tijela, donosit će se odluke o privatizaciji dijela ili cijelih javnih preduzeća. Pri tome treba imati u vidu da se objekti fizičke infrastrukture ne privatiziraju nego iznajmljuju, dok se operatori infrastrukture mogu privatizirati kao i druga neinfrastrukturna preduzeća. Indikator Izvor Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa većinskim vlasništvom FIA n/d n/d FBiH % privatiziranih preduzeća od plana APFBIH 43 (2019) 100 27 Analitički izvještaj EK 89 IV INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR STRATEGIJE RAZVOJA FBiH 2021 - 2027. Ostali izvori Struktura Ukupno Budžet Oznaka strateškog cilja, prioriteta i Naziv finansiranja (mil. institucije mjere (mil. KM) potencijalnog (%) KM) (mil. KM) izvora UBRZAN EKONOMSKI 1. 20,6 % 515,5 206,9 308,6 RAZVOJ Povećavati digitaliziranost 1.1. 2,9 % 73,0 26,4 46,6 ekonomije Uspostaviti javnu digitalnu 1.1.1. 31,0 10,3 20,7 infrastrukturu Ubrzati digitalnu transformaciju 1.1.2. 2,2 0,2 2,0 malih i srednjih preduzeća Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine 1.1.3. 0,3 0,1 0,2 usklađene sa potrebama tržišta rada Razvijati vještačku inteligenciju 1.1.4. 7,5 5,1 2,4 i njenu primjenu Poticati razvoj inovativnih 1.1.5. digitalnih rješenja i kompanija u 32,0 10,7 21,3 softverskoj djelatnosti Podržavati transfer i razvoj 1.2. 11,8 % 295,6 138,5 157,1 tehnologija Podržavati istraživačko- 1.2.1. 155,1 71,7 83,4 razvojne i inovacijske aktivnosti Podržavati povezivanje 1.2.2. privrede i naučno-istraživačkih 140,5 66,8 73,7 institucija Podržavati razvoj poslovnog 1.3. 3,9 % 98,7 32,9 65,8 privatnog sektora Olakšati i ubrzati proces ulaska 1.3.1. u poslovnu aktivnost i izlaska iz 31,2 10,4 20,8 nje Rasteretiti privredu smanjenjem 1.3.2. 13,0 4,3 8,7 fiskalnog opterećenja rada Podržavati razvoj 1.3.3. preduzetništva kreativnog 24,0 8,0 16,0 sektora Podržavati razvoj 1.3.4. preduzetništva turističkog 30,3 10,1 20,2 sektora Podržavati prostornu 1.3.5. 0,2 0,1 0,1 koncentraciju preduzetništva Diverzificirati i unapređivati 1.3.6. 0,0 0,0 0,0 finansijski sistem Podržavati izvoz i stvaranje 1.4. proizvoda više dodane 1,9 % 48,2 9,1 39,1 vrijednosti Unapređivati zaštitu 1.4.1. 0,1 0,0 0,1 intelektualnog vlasništva Podržavati primjenu međunarodnih standarda, 1.4.2. 21,1 7,0 14,1 certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti Jačati internacionalizaciju i 1.4.3. uključivanje u globalne lance 20,9 0,9 20,0 vrijednosti Stimulirati povezivanje s bh. 1.4.4. 6,1 1,1 5,0 dijasporom 90 PROSPERITETAN I 2. INKLUZIVAN DRUŠTVENI 31,9 % 800,7 333,2 467,5 RAZVOJ Unapređivati obrazovni 2.1. 7,3 % 183,6 61,2 122,4 sistem Unapređivati kvalitet visokog 2.1.1. obrazovanja, naučnog rada i 15,1 5,0 10,1 naučne baze Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i 2.1.2. srednjeg obrazovanja za 81,5 27,2 54,3 potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve Razviti funkcionalan sistem 2.1.3. obrazovanja odraslih i 17,0 5,7 11,3 cjeloživotnog učenja Poticati obrazovne institucije na 2.1.4. pružanje većeg stepena znanja 57,0 19,0 38,0 i prakse u oblasti IKT-a Poboljšati rad sa talentima i 2.1.5. 13,0 4,3 8,7 standard učenika i studenata Poboljšavati ishode 2.2. 18,2 % 455,8 217,6 238,2 zdravstvenog sistema Unaprijediti pristup i smanjiti 2.2.1. nejednakosti u zdravstvenim 2,5 0,8 1,7 uslugama Osnažiti potencijal preventivne 2.2.2. 1,0 0,3 0,7 medicine Jačati informatizaciju i 2.2.3. digitalizaciju sistema 0,3 0,1 0,2 zdravstvene zaštite Unapređivanje djelovanja u 2.2.4. kriznim javnozdravstvenim 50,0 15,7 34,3 situacijama Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i 2.2.5. 400,0 200,0 200,0 unapređenje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite Stvaranje okruženja za naučno- 2.2.6. istraživački rad i biomedicinska 2,0 0,7 1,3 istraživanja Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, 2.3. 3,8 % 95,9 32,6 63,3 poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih Poticati natalitet i zaštitu 2.3.1. 45,5 15,8 29,7 porodica s djecom Unapređivati reproduktivno 2.3.2. zdravlje i oblast ranog rasta i 9,1 3,0 6,1 razvoja djeteta

2.3.3. Unapređivati stambenu politiku 10,0 3,3 6,7 Promovirati toleranciju, 2.3.4. nenasilje i rodnu ravnopravnost 6,0 2,0 4,0 u porodici i društvu Unaprijediti uslove za razvoj i 2.3.5. 25,3 8,4 16,9 bavljenje sportom Smanjivati neaktivnost i 2.4. nezaposlenost, naročito 0,1 % 1,5 0,5 1,0 dugoročnu Razvijati i provoditi efikasnu 2.4.1. aktivacijsku i aktivnu politiku 0,8 0,3 0,5 zapošljavanja

2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost 0,3 0,1 0,2 radne snage na tržištu rada

2.4.3. Jačati funkciju posredovanja 0,4 0,1 0,3 91 javnih službi zapošljavanja Smanjivati siromaštvo i 2.5. 2,5 % 63,9 21,3 42,6 socijalnu isključenost Poboljšati socijalnu uključenost 2.5.1. 0,5 0,2 0,3 marginaliziranih grupa Podržavati bolju ciljanost 2.5.2. 20,4 6,8 13,6 socijalne zaštite Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i 2.5.3. 0,0 0,0 0,0 kompetencije pružalaca usluga socijalne zaštite Poboljšati poziciju ranjivih 2.5.4. 23,0 7,7 15,3 grupa na tržištu rada Osigurati socijalne programe za 2.5.5. smanjivanje energetskog 20,0 6,7 13,3 siromaštva RESURSNO EFIKASAN I 3. 43,3 % 1.086,3 492,8 593,5 ODRŽIV RAZVOJ Unapređivati zaštitu i 3.1. 32,2 % 808,4 399,9 408,5 korištenje prirodnih resursa Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i 3.1.1. 0,0 0,0 0,0 neophodnosti razvoja zelenih vještina Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije 3.1.2. 0,0 0,0 0,0 okoliša i razvoj komunalne infrastrukture Unapređivati zaštitu i korištenje 3.1.3. prirodnih resursa i biološku 0,7 0,2 0,5 raznolikost biodiverziteta Osiguravati održivo korištenje 3.1.4. 742,7 371,3 371,4 vodnih resursa Osiguravati održivo korištenje 3.1.5. 6,5 2,2 4,3 zemljišnog resursa Osigurati održivo upravljanje i 3.1.6. 10,0 10,0 0,0 gazdinstvo šumama i divljači Unapređivati integralno 3.1.7. upravljanje otpadom i sistem 48,5 16,2 32,3 cirkularne ekonomije Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, 3.1.8. eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama

3.2. Unapređivati kvalitet zraka 0,3 % 7,5 2,5 5,0 Smanjivati emisiju zagađujućih 3.2.1. 3,4 1,1 2,3 materija i stakleničkih gasova Smanjivati negativan uticaj 3.2.2. 4,1 1,4 2,7 sektora transporta na okoliš Povećati energetsku 3.3. 1,1 % 27,0 10,3 16,7 efikasnost Poboljšati energetsku 3.3.1. 10,0 3,3 6,7 efikasnost zgrada Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na 3.3.2. poboljšanju energetske 17,0 7,0 10,0 efikasnosti i principa „zelene ekonomije“ i „ekologizacije“

3.4. Započeti realizaciju 3,9 % 97,3 31,4 65,9 energetske tranzicije Povećavati sigurnost 3.4.1. 55,0 19,0 36,0 snabdijevanja energentima 92 Povećavati udio obnovljivih 3.4.2. izvora energije u finalnoj 2,1 0,7 1,4 potrošnji energije Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu 3.4.3. 40,2 11,7 28,5 transformaciju ekonomije rudarskih regija Poticati razvoj ruralnih 3.5. 5,4 % 135,1 45,0 90,1 prostora Razvijati ruralnu infrastrukturu i 3.5.1. dostupnost usluga u ruralnim 90,0 30,0 60,0 područjima Uspostaviti funkcionalne 3.5.2. kapacitete za poljoprivredu i 20,1 6,7 13,4 ruralni razvoj Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno- 3.5.3. prehrambene proizvodnje i 25,0 8,3 16,7 otpornost poljoprivrednih proizvođača

3.6. Povećati otpornost na krize 0,4 % 11,0 3,7 7,3 Unapređivati upravljanje 3.6.1. 10,0 3,3 6,7 krizama Osigurati zaštitu i 3.6.2. funkcioniranje kritične 0,0 0,0 0,0 infrastrukture Poboljšati funkcioniranje 3.6.3. sistema zaštite i spašavanja od 1,0 0,3 0,7 prirodnih i drugih nesreća TRANSPARENTAN, 4. EFIKASAN I ODGOVORAN 4,2 % 105,5 35,5 70,0 JAVNI SEKTOR

4.1. Unapređivati vladavinu prava 0,1 % 3,4 3,4 0,0 Povećavati efikasnost 4.1.1. 0,6 0,6 0,0 pravosudnog sistema

4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 0,3 0,3 0,0 Unapređivati borbu protiv 4.1.3. kriminala, govora mržnje i 2,0 2,0 0,0 terorizma Razvijati efikasan sistem 4.1.4. prevencije i borbe protiv 0,5 0,5 0,0 korupcije Staviti javnu upravu u službu 4.2. 3,7 % 92,5 22,5 70,0 građana Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme 4.2.1. 0,0 0,0 0,0 javne uprave i ekonomskih reformi Uspostaviti funkcionalnu i 4.2.2. racionalnu organizaciju javnog 0,2 0,2 0,0 sektora Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i 4.2.3. 0,0 0,0 0,0 izvještavanja o razvojnim politikama Osigurati preduslove za veću 4.2.4. 6,0 1,0 5,0 apsorpciju EU fondova Jačati statističku osnovu kao 4.2.5. 10,0 5,0 5,0 podlogu za utvrđivanje politika

4.2.6. Provesti digitalnu 76,3 16,3 60,0 transformaciju javne uprave Unapređivati odgovornost u 4.3. 0,4 % 9,6 9,6 0,0 oblasti javnih finansija 93 Unapređivati transparentnost u 4.3.1. 0,0 0,0 0,0 upravljanju javnim finansijama Povećati učinak u trošenju 4.3.2. javnih sredstava i obim i 5,5 5,5 0,0 efikasnost javnih investicija Povećavati efikasnost u naplati 4.3.3. 2,7 2,7 0,0 javnih prihoda Unaprijediti fiskalnu stabilnost i 4.3.4. izravnanje u oblasti javnih 1,0 1,0 0,0 finansija

4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema 0,3 0,3 0,0 Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju 4.3.6. 0,1 0,1 0,0 preduzeća s udjelom države u vlasništvu Ukupno iz strateškog dokumenta 100,0 % 2.508,0 1.068,4 1.439,6 PREGLED PO IZVORIMA Budžetska sredstva Kreditna sredstva Sredstva EU Ostale donacije 1.068,4 miliona KM 724,8 miliona KM 511,6 milona KM 203,2 miliona KM 42,6 % 28,9 % 20,4 % 8,1 % Napomena: Sredstva za finansiranje strateškog dokumenta se zasnivaju na projekcijama potrebnih, dostupnih i očekivanih finansijskih sredstava u momentu izrade strateškog dokumenta. * Struktura učešća finansiranja (u %) prioriteta i strateških ciljeva u ukupnom iznosu finansiranja strateškog dokumenta. 94 V OKVIR EVALUACIJE, IMPLEMENTACIJE, MONITORINGA I IZVJEŠTAVANJA Evaluacija Prema Uredbi o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 74/19), za sve strateške dokumente u Federaciji BiH obavezne su: - Ex-ante (prethodna evaluacija), koja se radi u fazi izrade strateških dokumenata, prije njihovog usvajanja i - Evaluacija u toku, koja se radi u pretposljednjoj godini implementacije strateških dokumenata. Ex-ante evaluacija se radi s ciljem unapređenja kvaliteta, relevantnosti i koherentnosti strateških dokumenata. Ex-ante evaluacija Strategije je urađena u periodu august - decembar 2020. godine (više o tome u Dodatku 1). Evaluacija u toku se radi s ciljem utvrđivanja stepena implementacije strateških dokumenata, te efektivnosti i efikasnosti planiranih mjera i rezultata prema zacrtanim ciljevima i očekivanjima, kao i sumiranja rezultata i osiguranja ulaznih elemenata za strateške dokumente za sljedeći planski ciklus. Evaluacija u toku će se raditi u pretposljednjoj godini implementacije Strategije razvoja (2026. godine) i nju će, također, provesti nezavisni vanjski evaluator, dok će se evaluacija na sredini perioda implementacije raditi ukoliko se za njom ukaže potreba. Implementacija Način izrade trogodišnjih i godišnjih planova rada propisan je u čl. 11. i 12. Uredbe o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 74/19). Implementacija Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021 - 2027. vršiće se putem trogodišnjih i godišnjih planova rada organa uprave na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Prilikom izrade trogodišnjeg plana rada, organi uprave imaju obavezu preuzeti relevantne mjere iz Strategije razvoja za čiju implementaciju su nadležni sa pripadajućim indikatorima, kao i polazne i ciljne vrijednosti indikatora za svaku godinu trogodišnjeg perioda. Mjere iz Strategije razvoja se unose kao programi u trogodišnjem planu rada, a svaki program u trogodišnjem planu rada utvrđuje se i kao program u Dokumentu okvirnog budžeta (DOB-u) sa dodijeljenom šifrom. To znači da je mjera iz Strategije razvoja jednaka programu u trogodišnjem planu rada i DOB-u. Za svaki od utvrđenih programa (mjera) definiraju se aktivnosti/projekti, čija realizacija u trogodišnjem periodu doprinosi ostvarenju mjere, prioriteta i strateškog cilja iz Strategije razvoja. U godišnji plan rada organi uprave svih nivoa vlasti preuzimaju odabrane programe iz trogodišnjeg plana rada. Godišnji plan rada je implementacioni dokument sa aktivnostima/projektima koji će se poduzimati na godišnjem nivou kako bi se realizirali programi iz trogodišnjeg plana rada, te ostvarili mjere, prioriteti i strateški ciljevi iz strateškog dokumenta. 95 Ako organ uprave bilo kojeg nivoa vlasti, pored trogodišnjih i godišnjih planova rada, radi i akcione planove za implementaciju strateških dokumenta, obaveza je da se aktivnosti iz akcionih planova, evidentiraju u godišnjim planovima rada. Pored godišnjeg programa rada koji radi svaki organ uprave pojedinačno na svim nivoima vlasti, Federalni zavod za programiranje razvoja radi godišnji program rada Vlade Federacije BiH, nadležna jedinica za planiranje razvoja na nivou kantona radi godišnji program rada kantona, a općinski sekretar radi godišnji program rada jedinice lokalne samouprave. Usvojeni trogodišnji i godišnji programi rada objavljuju se na web stranici vlada i organa uprave na svim nivoima vlasti. Monitoring i izvještavanje Monitoring predstavlja sistematično i kontinuirano prikupljanje, analiziranje i korištenje podataka i indikatora radi mjerenja napretka realizacije Strategije razvoja, u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera radi eventualnih korekcija i izvještavanja o ostvarenim rezultatima. Za uspješnu provedbu monitoringa sve organizacione jedinice u federalnom organu uprave, kantonalnom organu uprave, odnosno u općinskom/gradskom organu uprave, trebaju uspostaviti i redovno ažurirati elektronske evidencije o implementaciji strategija kao i indikatora ostvarenja strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz Strategije razvoja, te indikatora iz godišnjeg plana rada. Ove evidencije su osnova za izradu izvještaja o radu organa uprave na svim nivoima vlasti i izradu Izvještaja o razvoju. Godišnji izvještaj o radu priprema se s ciljem praćenja provođenja planiranih aktivnosti/projekata i ocjene doprinosa u ostvarivanju programa (mjera) organa i institucija na svim nivoima vlasti. U godišnjem izvještaju o radu precizno se navodi da li su i u kojoj mjeri izvršene planirane aktivnosti iz godišnjih programa rada, zatim očekivani i ostvareni rezultati, planirana i utrošena sredstva za izvršenje aktivnosti i, za eventualno neizvršenje, razlog za neizvršenje ili djelomično izvršenje. Federalni zavod za nivo Federacije, nadležna institucija za planiranje i izvještavanje za nivo kantona i općinski sekretar za jedinicu lokalne samouprave rade godišnji izvještaj o radu Vlade Federacije, vlade kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave. Izvještaj o razvoju je implementacioni dokument kojim se na godišnjem nivou sagledavaju stepen implementacije, opći razvojni trendovi kao i napredak u ostvarenju strateških ciljeva iz strateških dokumenata u Federaciji. Izvještaj o razvoju za Federalnu vladu radi Federalni zavod za programiranje razvoja, a izvještaje o razvoju kantona i jedinica lokalne samouprave tijela nadležna za poslove razvojnog planiranja na nivoima kantona i jedinica lokalne samouprave. Zavod vrši koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji Strategije, što podrazumijeva aktivnu saradnju sa svim institucijama nosiocima implementacije i monitoringa. Prema odredbama Zakona o razvojnom planiranju, organi uprave sudjeluju u procesu izvještavanja o realizaciji Strategije razvoja Federacije i drugih strateških dokumenata, što podrazumijeva razvoj sistema monitoringa, izvještavanja i 96 implementacije unutar organa uprave za oblasti iz njihove nadležnosti, te saradnju sa Zavodom u pripremi Izvještaja o razvoja. Vijeće Federacije je tijelo Vlade Federacije koje ima savjetodavnu ulogu u procesima implementacije, monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji razvojnih prioriteta u FBiH. Ono razmatra godišnji Izvještaj o razvoju FBiH, daje preporuke i tako unapređuje implementaciju kao i kvalitet samog izvještaja. Istu ulogu imaju i kantonalna vijeća za razvojne prioritete kantona. Nakon usvajanja na Vladi Federacije BiH, Izvještaj o razvoju za Strategiju razvoja Federacije dostavlja se Parlamentu FBiH radi informiranja. Izvještaj o razvoju se objavljuje na web stranici Zavoda. 97 VI SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA SAŽETI PREGLED STRATEŠKOG DOKUMENTA Redni broj i NAZIV Indikatori i finansijski izvori oznaka Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori strateškog cilja vrijednosti indikatora* indikatora** Ubrzan ekonomski 1. Strateški cilj BDP po glavi stanovnika, KM 10.010 (2018) 19.755 razvoj Stopa realnog rasta BDP-a, % 3,8 (2018) 7,0 Prosječan broj zaposlenih 531.483 (2019) 630.000 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 206,9 308,6 515,5 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % preduzeća s uspostavljenim IKT funkcijama koje obavljaju eksterni 63 (2018) (BiH) 75 Povećavati dobavljači

1.1. Prioritet digitaliziranost % preduzeća s uspostavljenim IKT 15 (2018) (BiH) 30 ekonomije funkcijama koje obavljaju vlastiti zaposlenici % preduzeća koje imaju ERP 24 (2019) (BiH) 50 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 26,4 46,6 73,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Širokopojasni internetski promet, mil. Uspostaviti javnu 323 (2019) 1.000 GB

1.1.1. Mjera digitalnu Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da infrastrukturu Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,3 20,7 31,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora E-trgovina (mala preduzeća 10-49 20 (2019) (BiH) 50 Ubrzati digitalnu radnika)

1.1.2. Mjera transformaciju malih i E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 22 (2019) (BiH) 50 srednjih preduzeća radnika) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,2 2,0 2,2 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unapređivati % nivoa osnovnih digitalnih vještina 16 (2019) (BiH) 50 digitalne vještine pojedinaca stanovništva, % zaposlenih IKT stručnjaka od n/d n/d

1.1.3. Mjera posebno vještine ukupnog broja zaposlenih usklađene sa potrebama tržišta Digitalne vještine stanovništva 3,70 (2019) (BiH) 5,00 rada Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,2 0,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti Razvijati vještačku indikatora

1.1.4. Mjera inteligenciju i njenu Uspostavljen institut za VI (vještačku Ne (2020) Da primjenu inteligenciju) Usvojena strategija VI (vještačke Ne (2020) Da inteligencije) FBiH Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. 98 KM) 5,1 2,4 7,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % godišnje promjene broja preduzeća u 10,7 (2019) 20,0 IT sektoru Poticati razvoj inovativnih digitalnih % godišnje promjene broja zaposlenih u 18,5 (2019) 30,0

1.1.5. Mjera rješenja i kompanija preduzećima IT sektora u softverskoj % učešća bruto dodane vrijednosti IT 1,2 (2019) 4,0 djelatnosti sektora u BDP-u Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,7 21,3 32,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % izdvajanja u oblasti inženjerstva i tehnologija od bruto izdataka za 29,22 (2018) 40,00 istraživanje i razvoj

1.2. Prioritet Podržavati transfer i razvoj tehnologija % bruto domaćih izdataka na 0,18 (2018) 1,85 istraživanje i razvoj u BDP-u 74/131 (2020) (BiH) 50/131 Globalni indeks inovacija (GII), rang Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 138,5 157,1 295,6 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom 0,05 (2018) 0,90 sektoru u BDP-u Podržavati istraživačko-razvojne 39,74 (2018) 60,00

1.2.1. Mjera % tehnološki inovativnih preduzeća i inovacijske aktivnosti Donesen zakon o inovacijama Ne (2020) Da Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 71,7 83,4 155,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Prijava patenata za EPO prema n/d n/d prioritetnoj godini Podržavati povezivanje privrede Broj patenata, rezidenti 84 (2018) (BiH) 200

1.2.2. Mjera i naučno-istraživačih institucija Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 66,8 73,7 140,5 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora

1.3. Prioritet Lakoća poslovanja, rang 90/190 (2019) (BiH) 70/190 Podržavati razvoj poslovnog Broj obrtnika na 1000 stanovnika 23,8 (2019) 40,0 privatnog sektora 27,8 (2019) 40,0 Broj pravnih lica na 1000 stanovnika % udjela industrije srednje i visoke tehnologije u ukupnoj dodanoj 17,79 (2018) 30,00 vrijednosti u C - Prerađivačkoj industriji Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 99 32,9 65,8 98,7 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Olakšati i ubrzati Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 184/190 (2019) (BiH) 100/190 proces ulaska u Finansiranje malih i srednjih preduzeća,

1.3.1. Mjera 106/141 (2019) (BiH) 70/141 poslovnu aktivnost i rang izlaska iz nje Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,4 20,8 31,2 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Porezni klin na minimalnu bruto platu u 31,3 (2019) 27,0 Rasteretiti privredu FBiH, % smanjenjem

1.3.2. Mjera Porezni klin na prosječnu bruto platu u fiskalnog opterećenja 38,3 (2019) 34,0 rada FBiH, % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 4,3 8,7 13,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i 472.190 (2018) 800.000 Podržavati razvoj kulturnoj industriji, u 000 KM

1.3.3. Mjera preduzetništva Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj

16.355 (2019) 25.000 kreativnog sektora industriji Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 8,0 16,0 24,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja 2,2 (2018) 2,5 Podržavati razvoj hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u

1.3.4. Mjera preduzetništva BDP-u turističkog sektora n/d n/d Prosječni izdaci po putovanju, KM % godišnje promjene broja noćenja 13,6 (2019) 15,0 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,1 20,2 30,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Podržavati prostornu Gustina mreže cestovne infrastrukture, 181,5 (2019) 200,0

1.3.5. Mjera koncentraciju km na 1.000 km2 preduzetništva Gustina mreže željezničke 23,3 (2019) 25,0 infrastrukture, km na 1.000 km2 Promet putnika na aerodromima na

78.856 (2019) 100.000 100.000 stanovnika Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,1 0,2 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % učešća pravnih lica u ukupno 51,4 (2019) 60,0 odobrenim kreditima Promet na berzi u odnosu na kredite 5,5 (2019) 10,0 Diverzificirati i date pravnim licima, %

1.3.6. Mjera unapređivati Hirschmann-Herfindahlov Indeks - finansijski sistem krediti (koncentracija bankarskog 1.360 (2019) 1.100 tržišta) Kamatni spred (aktivna - pasivna n/d n/d kamatna stopa) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 100 0,0 0,0 0,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % udjela zaposlenih u industrijskim oblastima srednje visoke tehnološke 10,5 (2019) 20,0 intenzivnosti u ukupno zaposlenim u C - Prerađivačkoj industriji % udjela zaposlenih u industrijskim oblastima visoke tehnološke Podržavati izvoz i 1,1 (2019) 5,0 intenzivnosti u ukupno zaposlenim u C

1.4. Prioritet stvaranje proizvoda - Prerađivačkoj industriji više dodane Bruto dodana vrijednost po zaposlenom vrijednosti 35.242 (2018) 65.000 u FBiH, KM % udjela izvoza visokotehnoloških oblasti u ukupnom izvozu C - 2,07 (2018) 8,00 Prerađivačkoj industriji

7.620 (2019) 11.000 Izvoz FBiH, mil.. KM Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 9,1 39,1 48,2 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Naknade za upotrebu intelektualnog

8.376 (2018) (BiH) 20.000 vlasništva, (000 $) Unapređivati zaštitu Broj inspekcijskih kontrola od

1.4.1. Mjera intelektualnog n/d n/d nadležnih inspekcija u oblasti zaštite vlasništva intelektualnog vlasništva Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,1 0,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Podržavati primjenu Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno 3.778 (2018) (BiH) 6.000 međunarodnih Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, standarda, 104/146 (2019) (BiH) 70/146 rang

1.4.2. Mjera certificiranje i Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang 78/116 (2019) (BiH) 50/116 akreditaciju tijela za Ukupno (mil. ocjenu usklađenosti Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 7,0 14,1 21,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Jačati % udjela bh. izvoza u ukupnom 0,0492 (2018) (BiH) 0,0550 internacionalizaciju i svjetskom izvozu

1.4.3. Mjera uključivanje u Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog globalne lance 66/218 (2019) (BiH) 50/218 izvoza), rang vrijednosti Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,9 20,0 20,9 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj privrednih subjekata pokrenutih od n/d n/d dijaspore Uspostavljena baza bh. dijaspore Stimulirati Ne (2020) Da (kompanija i naučnih radnika)

1.4.4. Mjera povezivanje s bh. Uspostavljena kreditna linija za dijasporom kompanije iz FBiH koje ostvaruju Ne (2020) Da poslovnu saradnju s bh. dijasporom Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 1,1 5,0 6,1 101 Polazne vrijednosti Ciljne Indikatori strateškog cilja indikatora* vrijednosti indikatora** PROSPERITETAN I Stopa prirodnog priraštaja stanovništva, -1,8 (2019) 0,9 INKLUZIVAN na 1.000 stanovnika 2. Strateški cilj DRUŠTVENI Prosječna neto plata 928,0 (2019) 1.500,0 RAZVOJ Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu po 817,6 (2018) 1.000,0 stanovniku, KM Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 333,2 467,5 800,7 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % udjela radno sposobnog stanovništva sa višom i visokom školom, 9,3 (2019) 13,0 magisterijem i doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - ukupno % udjela radno sposobnog stanovništva

2.1. Prioritet Unapređivati sa višom i visokom školom, 9,0 (2019) 13,0 obrazovni sistem magisterijem i doktoratom u ukupnoj radnoj snazi - žene % stipendija i ostalih grantova učenicima/studentima u odnosu na 1,14 (2018) 5,0 ukupna budžetska izdvajanja za obrazovanje Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 61,2 122,4 183,6 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj ljestvici rangirani ispod 1 (2020) 4 1.500-tog mjesta

2.1.1. Mjera Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 4,5 (2019/20) 8,0 naučnog rada i 1.000 stanovnika, ukupno naučne baze Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 2,9 (2019/20) 5,0 1.000 stanovnika, žene Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 5,0 10,1 15,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Rang BiH na PISA testiranju (Program 62/79 (2018) (BiH) 40/79 za međunarodno ocjenjivanje učenika) % obuhvata predškolskim 14,8 (2018/19) 80 obrazovanjem (0-6 god), ukupno Poboljšavati kvalitet % obuhvata predškolskim 14,7 (2018/19) 80 predškolskog, obrazovanjem (0-6 god), djevojčice osnovnog i srednjeg % učenika koji su prekinuli osnovno 0,09 (2018/19) 0,03

2.1.2. Mjera obrazovanja za obrazovanje, ukupno potrebe razvoja i % učenika koji su prekinuli osnovno 0,07 (2018/19) 0,02 osigurati inkluzivno obrazovanje, učenice obrazovanje za sve % učenika koji su prekinuli srednje 0,74 (2017/18) 0,3 obrazovanje, ukupno % učenika koji su prekinuli srednje 0,58 (2017/18) 0,2 obrazovanje, učenice Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 27,2 54,3 81,5 102 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog obrazovanja, pohađale formalno i/ili neformalno obrazovanje u 8,1 (2016/17) 20,0 prethodnih 12 mjeseci od dana anketiranja Razviti funkcionalan sistem obrazovanja Broj certificiranih ustanova za n/d n/d

2.1.3. Mjera obrazovanje odraslih odraslih i cjeloživotnog učenja % poslodavaca koji su spremni ponuditi 34,8 (2020) 50,0 praktičnu nastavu za učenike i studente % poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe (mentori, 19,8 (2020) 40,0 oprema...) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 5,7 11,3 17,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Poticati obrazovne Broj nastavnih sati iz informatike, po n/d n/d institucije na učeniku pružanje većeg Broj kompjutera koje koriste učenici, na

2.1.4. Mjera stepena znanja i 100 učenika (ukupno osnovna + 5,7 (2018/19) 20,0 prakse u oblasti IKT- srednja) a Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 19,0 38,0 57,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Iznos budžetskih sredstava za finansiranje projekata talentiranih n/d n/d učenika osnovnih i srednjih škola (kantoni + FBiH), KM Poboljšati rad sa Iznos budžetskih sredstava iz budžeta

2.1.5. Mjera talentima i standard FBiH za nagrađivanje najboljih učenika, 49.500 (2019) 500.000 učenika i studenata KM Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta za nagrađivanje n/d n/d najboljih učenika, KM Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 4,3 8,7 13,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Očekivano trajanje života pri rođenju, 77,3 (2018) 80,0 godina, ukupno Očekivano trajanje života pri rođenju, 79,3 (2018) 81,0 Poboljšavati ishode godina, žene

2.2. Prioritet zdravstvenog Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, 10,1 (2019) 9,0 sistema ukupno Stopa mortaliteta, na 1.000 stanovnika, 9,8 (2019) 8,5 žene Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 217,6 238,2 455,8 103 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % stanovništva obuhvaćenog 89,9 (2018) 95,0 zdravstvenim osiguranjem Unaprijediti pristup i Broj doktora opće, odnosno porodične 0,36 0,46 smanjiti nejednakosti

2.2.1. Mjera medicine u primarnoj zdravstvenoj u zdravstvenim zaštiti na 1.000 stanovnika uslugama Indeks univerzalne zdravstvene 61 (2017) (BiH) 80 pokrivenosti (UHC WHO) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,8 1,7 2,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa 501,9 (2018) 400,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa 269,1 (2018) 190,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa 212,1 (2018) 150,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno Osnažiti potencijal Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih

2.2.2. Mjera od bolesti maligne neoplazme sa preventivne medicine 89,0 (2018) 70,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa smrtnim 54,2 (2018) 40,0 ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i 21,3 (2018) 15,0 metaboličkih oboljenja sa smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,3 0,7 1,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Informatički uvezana primarna, Jačati informatizaciju sekundarna i tercijarna zdravstvena 2/10 (2019) 7/10 i digitalizaciju

2.2.3. Mjera zaštita u kantonima sistema zdravstvene Ukupno (mil. zaštite Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,2 0,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unapređenje Razvijeni planovi pripravnosti za djelovanja u kriznim Ne (2020) Da

2.2.4. Mjera javnozdravstvene prijetnje javnozdravstvenim situacijama Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 15,7 34,3 50,0

2.2.5. Mjera Jačanje finansijske Indikatori mjere Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti 104 održivosti indikatora zdravstvenog sistema i Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0 unapređivanje % tekućih javnih izdataka za zdravstvo pravičnosti u u FBiH u ukupnim tekućim izdacima za 70,4 (2018) 72,0 finansiranju zdravstvo zdravstvene zaštite Akumulirani gubitak zdravstvenog 80,2 (2018) 0 sektora, mil.. KM Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 200,0 200,0 400,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Stvaranje okruženja Bruto domaći izdaci u istraživanje i za naučno- 2.096 (2018) 10.000 razvoj u medicinske i zdravstvene

2.2.6. Mjera istraživački rad i nauke, 000 KM biomedicinska istraživanja Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,7 1,3 2,0 Ciljne Polazne vrijednosti Ublažiti trend Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora demografskog indikatora starenja Stopa promjene stanovništva -0,28 (2019) 0,25

2.3. Prioritet stanovništva, poboljšati Indeks starosti (odnos 60+ i 0-19) 111,9 (2019) 95,0 stabilnost porodica Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) i položaj mladih KM) 32,6 63,3 95,9 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0 Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0 Poticati natalitet i Uspostaviti fond za planiranje porodice Ne (2020) Da

2.3.1. Mjera zaštitu porodica s u FBiH djecom Maternalna smrtnost, na 100.000 11,1 (2019) 5,0 živorođenih u FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 15,8 29,7 45,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Smrtnost dojenčadi, na 1.000 Unapređivati 9,3 (2019) 4,0 živorođenih reproduktivno

2.3.2. Mjera zdravlje i oblast % djece s poteškoćama u razvoju ranog rasta i razvoja 8,9 (2015) (BiH) 3,0 uzrokovanog lošom prehranom djeteta Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,0 6,1 9,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Izdvajanje za subvencioniranje 10 (2020) 30 stambene politike, mil. KM Unapređivati

2.3.3. Mjera Broj stambenih fondova u kantonima 1/10 (2020) 10/10 stambenu politiku Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,3 6,7 10,0 Promovirati Polazne vrijednosti

2.3.4. Mjera Indikatori mjere Ciljne vrijednosti toleranciju, nenasilje indikatora 105 i rodnu Poznate osobe prijavljene kao učinioci ravnopravnost u krivičnih djela (iz oblasti brak, porodica, 1.059 (2017) 500 porodici i društvu mladi) - muškarci Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih djela (iz oblasti brak, porodica, 95 (2017) 45 mladi) - žene Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0 % razvedenih u odnosu na zaključene 13,6 (2019) 10,0 brakove Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 2,0 4,0 6,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Privatna potrošnja na sport n/d n/d Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, n/d n/d (65+), ukupno Vrijeme provedeno u sportskim i Unaprijediti uslove za n/d n/d aktivnostima treniranja vani u satima, razvoj i bavljenje (65+), žene

2.3.5. Mjera sportom Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, n/d n/d (15-20), ukupno Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima treniranja vani u satima, n/d n/d (15-20), žene Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 8,4 16,9 25,3 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Stopa anketne nezaposlenosti, % 18,4 (2019) 14,0 Broj neaktivnih osoba u ukupnom radno 60,9 (2019) 50,0 sposobnom stanovništvu, % Smanjivati

2.4. Prioritet neaktivnost i Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 12,9 (2019) 9,5 nezaposlenost, mjeseci +), muški % naročito dugoročnu Stopa dugoročne nezaposlenosti (12 18,0 (2019) 13,5 mjeseci +), ženski % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,5 1,0 1,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Stopa aktivnosti, % 39,1 (2019) 50,0 Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0 Razvijati i provoditi Troškovi aktivnih mjera po efikasnu aktivacijsku n/d n/d

2.4.1. Mjera novozaposlenom i aktivnu politiku Prosječno vrijeme nezaposlenosti, zapošljavanja n/d n/d muški Prosječno vrijeme nezaposlenosti, n/d n/d ženski Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,3 0,5 0,8 Stvarati uslove za Polazne vrijednosti

2.4.2. Mjera Indikatori mjere Ciljne vrijednosti dostupnost radne indikatora 106 snage na tržištu rada Udio poslodavaca koji imaju problem sa n/d n/d popunjavanjem radnih mjesta Broj zaposlenih stranaca 172 (2019) 1.000 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,2 0,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % poslodavaca koji traže nove radnike 44,7 (2020) 70,0 putem biroa za zapošljavanje Uspostavljen integrirani sistem za Jačati funkciju Ne (2020) Da funkciju posredovanja

2.4.3. Mjera posredovanja javnih službi zapošljavanja % korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj evidentiranih na 68,1 (2019) 30,0 zavodima za zapošljavanje Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,3 0,4 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Učešće socijalne zaštite u bruto 19,4 (2017) 15,0 domaćem proizvodu, % Smanjivati 49,4 (2019) (BiH) 35,0 Indeks socijalne isključenosti (HSEI)

2.5. Prioritet siromaštvo i socijalnu Stopa siromaštva stanovništva, muški 17,6 (2015) 13,0 isključenost % Stopa siromaštva stanovništva, ženski 16,6 (2015) 12,5 % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 21,3 42,6 63,9 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Donesena strategija socijalne Ne (2020) Da Poboljšati socijalnu uključenosti FBiH uključenost

2.5.1. Mjera Provedena anketa o prihodima i Ne (2020) Da marginaliziranih grupa uslovima života (SILK) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,2 0,3 0,5 Polazne vrijednosti Ciljne Indikatori mjere indikatora vrijednosti Broj uspostavljenih socijalnih registara u 0/10 10/10 kantonima Stopa rizika od siromaštva prije n/d n/d socijalnih transfera po spolu, % Stopa rizika od siromaštva nakon Podržavati bolju n/d n/d socijalnih transfera po spolu, %

2.5.2. Mjera ciljanost socijalne zaštite Stopa siromaštva domaćinstava, 15,7 (2015) 12,0 nosilac domaćinstva muškarac, % Stopa siromaštva domaćinstava, 17,0 13,0 nosilac domaćinstva žena, % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 6,8 13,6 20,4 Unapređivati Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti

2.5.3. Mjera međusektorsku indikatora saradnju, Prosječan broj predmeta po socijalnom n/d n/d 107 infrastrukturu i radniku kompetencije Prosječno vrijeme socijalnih radnika pružalaca usluga n/d n/d provedeno na obukama socijalne zaštite Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Stopa nezaposlenosti među ranjivim 21,7 (2019) 15,0 grupama, žene, % Stopa nezaposlenosti među ranjivim 39,0 (2019) 30,0 grupama, mladi (15-24), % Stopa aktivnosti među ranjivim 29,3 (2019) 40,0 grupama, žene, % Stopa aktivnosti među ranjivim 35,0 (2019) 55,0 grupama, mladi (15-24), % % dugoročno nezaposlenih žena u Poboljšati poziciju ukupnom broju nezaposlenih žena 79,3 (2019) 60,0

2.5.4. Mjera ranjivih grupa na (preko 12 mjeseci) tržištu rada % održivih privrednih subjekata nakon 3 godine poslovanja koje su osnovali n/d n/d žene i mladi % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih na zavodima 1,31 (2019) 0 za zapošljavanje % žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena na 0,93 (2019) 0 zavodima za zapošljavanje Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 7,7 15,3 23,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti Osigurati socijalne indikatora programe za Stopa energetskog siromaštva n/d n/d

2.5.5. Mjera smanjivanje domaćinstva energetskog Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) siromaštva KM) 6,7 13,3 20,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori strateškog cilja vrijednosti indikatora* indikatora** RESURSNO 3. Strateški cilj EFIKASAN I % bruto dodane vrijednosti industrije ODRŽIV RAZVOJ 2,51 (2018) 5,00 srednje i visoke tehnologije u BDP-u Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 492,8 593,5 1.086,3 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Količine otpada iz proizvodnih 439 (2018) 254 djelatnosti, tona/mil. KM BDP-a Unapređivati zaštitu Količine opasnog otpada iz proizvodnih

3.1. Prioritet 0,41 (2018) 0,30 i korištenje djelatnosti, tona/mil. KM BDP-a prirodnih resursa Količine prikupljenog komunalnog 284 (2018) 228 otpada, kg/stanovnik Obnovljivi izvori svježe vode, mil. m3 51.354 (2017) (BiH) 52.000 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 399,9 408,5 808,4 Podizati svijest o Polazne vrijednosti

3.1.1. Mjera Indikatori mjere Ciljne vrijednosti zaštiti okoliša, indikatora 108 klimatskim Stanje javne svijesti - provedba Arhuške promjenama i n/d n/d konvencije neophodnosti razvoja Ukupno (mil. zelenih vještina Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unapređivati pravni i institucionalni okvir Stopa usklađenosti zakonodavstva o n/d n/d

3.1.2. Mjera regulacije okoliša i okolišu sa zakonodavstvom EU razvoj komunalne Ukupno (mil. infrastrukture Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti Unapređivati zaštitu i indikatora korištenje prirodnih Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000

3.1.3. Mjera resursa i biološku Ukupno (mil. raznolikost Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) biodiverziteta 0,2 0,5 0,7 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0 Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda 59,9 70,0 u industriji, % Osiguravati održivo Broj priključaka na kanalizacione

3.1.4. Mjera korištenje vodnih 241.662 350.000 sisteme resursa Bolesti prenosive hranom i vodom 198 (2019) 100 (oboljelih na 100.000 stanovnika) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 371,3 371,4 742,7 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % zemljišta na kojem je smanjena 0,44 (2014) 0,25 produktivnost (LPD) % zemljišta na kojem su rani znakovi Osiguravati održivo 0,53 (2014) 0,30 smanjenja produktivnosti (LPD)

3.1.5. Mjera korištenje zemljišnog % zemljišta koje je stabilno, ali pod resursa pritiskom smanjenja produktivnosti 15,73 (2014) 10,00 (LPD) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 2,2 4,3 6,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Ukupna posječena drvna masa, m3 2.552.625 (2018) 2.600.000 Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018) 3.000 % bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast KD-a 02 - Šumarstvo i sječa 0,7 (2018) 1,0 drva) u BDP-u Osigurati održivo upravljanje i 45 (2020) 47

3.1.6. Mjera % udjela visokih šuma gazdinstvo šumama i Otvorenost šuma šumskim putevima divljači 11,3 (2020) 11,7 (m/ha) Stepen razvijenosti Informacionog sistema šumarstva FBiH (broj izrađenih 3 (2020) 15 modula) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,0 0,0 10,0 Unapređivati Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti

3.1.7. Mjera integralno upravljanje indikatora otpadom i sistem % odloženog (netretiranog) komunalnog 93,25 (2018) 60,00 109 cirkularne ekonomije otpada od ukupno prikupljenog % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada od ukupno 0,14 (2018) 5,00 prikupljenog Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana vrijednost sektora kružne 157,5 (2017) (BiH) 300,0 ekonomije, mil. € Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 16,2 32,3 48,5 Uspostaviti sistem Polazne vrijednosti Ciljne Indikatori mjere održivog i indikatora vrijednosti odgovornog Donesena Strategija upravljanja istraživanja, Ne (2020) Da

3.1.8. Mjera mineralnim sirovinama FBiH eksploatacije i Ukupno (mil. upravljanja Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) mineralnim sirovinama Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Spečificni mortalitet - smrtnost oboljelih

3.2. Prioritet Unapređivati od respiratornih oboljenja sa smrtnim 51,6 (2018) 40,0 kvalitet zraka ishodom, na 100.000 stanovnika Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 2,5 5,0 7,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Emisija CO2, t/stanovnik 7.831 (2018) (BiH) 6.000 Emisija GHG, Mt CO2 eq 30.824 (2015) (BiH) 24.000 Smanjivati emisiju Emisija CO2, Mt 27.436 (2018) (BiH) 22.000

3.2.1. Mjera zagađujućih materija Kvalitet zraka u odnosu na granične i stakleničkih gasova vrijednosti (Prosječna godišnja n/d n/d koncentracija polutanata) Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 1,1 2,3 3,4 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 godina starosti u 55,2 (2019) 35,0 Smanjivati negativan ukupnom broju registriranih vozila

3.2.2. Mjera uticaj sektora % registriranih cestovnih vozila na transporta na okoliš hibridni ili električni pogon u ukupnom n/d n/d broju registriranih vozila Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 1,4 2,7 4,1 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Primarna potrošnja energije, u mil. tona 6,69 (2017) (BiH) 6,5 ekvivalentne nafte Povećati

3.3. Prioritet Normativna regulativa energetske energetsku 71,4 (2019) (BiH) 80,0 efikasnosti efikasnost % potrošnje obnovljive energije u 40,8 (2019) (BiH) 60,0 odnosu na ukupnu potrošnju energije Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 10,3 16,7 27,0 Poboljšati Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti

3.3.1. Mjera energetsku indikatora efikasnost zgrada Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000 110 Finalna potrošnja toplotne energije, po n/d n/d m2 zagrijavane površine Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,3 6,7 10,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti Pružati podršku indikatora malim i srednjim Udio MSP-a koji su implemetirali mjere preduzećima na n/d n/d EE u odnosu na ukupan broj MSP-a poboljšanju

3.3.2. Mjera Uspostavljen fond za podršku energetske Ne (2020) Da efikasnosti i principa projektima energetske efikasnosti „zelene ekonomije“ i Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) Ukupno (mil. „ekologizacije“ KM) 7,0 10,0 17,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % proizvedene energije u Započeti realizaciju termoelektranama u ukupnoj proizvodnji 61,1 (2018) 51,5

3.4. Prioritet energetske električne energije tranzicije 24,3 (2018) (BiH) 10,0 Pokazatelj energetske zavisnosti, % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 31,4 65,9 97,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje 1 (2020) 2 prirodnim gasom Dužina gasovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250 Povećavati sigurnost

3.4.1. Mjera snabdijevanja Kapaciteti za skladištenja naftnih 153 (2018) 200 energentima derivata i LPG-a, 000 m3 Rezerve naftnih derivata u mjesecima n/d n/d Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 19,0 36,0 55,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Povećavati udio obnovljivih izvora % obnovljivih izvora energije (OIE) u 49,3 (2018) 55,0

3.4.2. Mjera bruto finalnoj potrošnji energije (BFPE) energije u finalnoj potrošnji energije Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,7 1,4 2,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Provesti Produktivnost rada rudnika, tona po restrukturiranje 626 (2018) 800 zaposlenom rudnika uglja i

3.4.3. Mjera strukturnu Produktivnost rudnika, neto dobit -5.866 (2018) 1.000 transformaciju (gubitak), u KM po zaposlenom ekonomije rudarskih Ukupno (mil. regija Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 11,7 28,5 40,2 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora

3.5. Prioritet Poticati razvoj indikatora ruralnih prostora Broj certificiranih ekoloških i/ili organskih poljoprivrednih proizvođača n/d n/d i/ili poljoprivrednih proizvoda 111 % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti A - Poljoprivreda, šumarstvo 4,3 (2018) 6,0 i ribolov u BDP-u % promjena dohotka ruralnog n/d n/d stanovništva Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 45,0 90,1 135,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % stanovnika u ruralnim područjima, od Razvijati ruralnu 56,7 (2013) 58,0 ukupnog broja stanovnika infrastrukturu i

3.5.1. Mjera % žena u ruralnim područjima, od dostupnost usluga u 55,4 (2013) 57,0 ukupnog broja stanovnika ruralnim područjima Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 30,0 60,0 90,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj osnovanih NTP-a u sektoru n/d n/d poljoprivrede Uspostaviti Broj poljoprivrednih gazdinstava 7.244 (2017) 10.000 funkcionalne % bruto dodane vrijednosti biljne i

3.5.2. Mjera kapacitete za stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne poljoprivredu i ruralni 3,6 (2018) 5,0 djelatnosti u vezi s njima (oblast 01 KD razvoj BiH 2010) u BDP-u Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 6,7 13,4 20,1 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unaprijediti kvalitet i Pokrivenost uvoza izvozom (%) konkurentnost (Područje KD-a A - Poljoprivreda, 19,96 (2018) 40,00

3.5.3. Mjera poljoprivredno- šumarstvo i ribolov) prehrambene Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića proizvodnje i (%) (Međunarodna klasifikacija 20,54 (2018) 40,00 otpornost ekonomske namjene proizvoda (BEC) poljoprivrednih Rev. 4) proizvođača Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 8,3 16,7 25,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % izdvajanja sredstava iz budžeta po

3.6. Prioritet Povećati otpornost stanovniku za prevenciju i sanaciju n/d n/d na krize šteta nastalih prirodnim nesrećama Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,7 7,3 11,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Transparentan utrošak sredstava Ne (2020) Da institucija u kriznim situacijama Unapređivati Broj planova zaštite od prirodnih i

3.6.1. Mjera 0 11 upravljanje krizama drugih nesreća u FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,3 6,7 10,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Osigurati zaštitu i Donijeti dokument „Zaštita kritične Ne (2020) Da

3.6.2. Mjera funkcioniranje infrastrukture - koncept temeljne zaštite“ kritične infrastrukture Donijeti dokument „Zaštita kritične infrastrukture - upravljanje rizicima i Ne (2020) Da krizama“ 112 Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti Ne (2020) Da FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % JLS-a koji provode lokalne Poboljšati strategije/planove smanjenja rizika od funkcioniranje katastrofa u skladu sa državnom ili n/d Da sistema zaštite i entitetskom strategijom/Programom za

3.6.3. Mjera spašavanja od smanjenje rizika prirodnih i drugih Izrađena analiza stanja spremnosti Ne (2020) Da nesreća sistema za odgovor na krize u FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,3 0,7 1,0 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori strateškog cilja vrijednosti indikatora* indikatora** TRANSPARENTAN, EFIKASAN I Povjerenje građana u rad vlada, % 4. Strateški cilj 23 (2019) (BiH) 40 ODGOVORAN Ocjena pružanja usluga javne JAVNI SEKTOR 1 (2019) (BiH) 3 administracije Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 35,5 70,0 105,5 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Broj zaprimljenih predmeta ombudsmana na 100.000 stanovnika za 90 (2019) (BiH) 50 FBiH (Sarajevo, Mostar, Livno) Indeks vladavine prava BiH -0,23 (2018) (BiH) 1,00 Punoljetni učinioci krivičnih djela,

12.114 (2019) 8.000 ukupno

4.1. Prioritet Unapređivati Punoljetni učinioci krivičnih djela, žene 1.326 (2019) 800 vladavinu prava % neriješenih prijava od ukupnog broja 29,3 (2019) 20,0 prijava u tužilaštvu FBiH Zastarjelost krivičnog gonjenja 29 (2019) 0 Neriješeni predmeti na dan 31. 12. 13.036 (2019) 10.000 Povjerenje građana u pravni sistem i 30 (2018) (BiH) 50 sudove, % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 3,4 0,0 3,4 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % neriješenih predmeta u odnosu na 10 (2019) (BIH) 5 ukupan broj predmeta u sudovima FBiH Povećavati Broj neriješenih privrednih predmeta u

4.1.1. Mjera efikasnost 17.757 (2019) (BiH) 10.000 sudovima pravosudnog sistema Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang 133/141 (2019) (BiH) 80/141 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,6 0,0 0,6 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj zaprimljenih žalbi instituciji

3.218 (2019) (BiH) 1.000 ombudsmana Jačati zaštitu ljudskih

4.1.2. Mjera Broj uspostavljenih centara za prava 9/10 (2020) 10/10 besplatnu pravnu pomoć Prosječan broj pruženih usluga po n/d n/d centru za besplatnu pravnu pomoć Prosječan broj zaposlenih po centru za n/d n/d 113 besplatnu pravnu pomoć Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,3 0,0 0,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unapređivati borbu Politička stabilnost i odsustvo -0,39 (2018) (BiH) 1,00 protiv kriminala, nasilja/terorizma

4.1.3. Mjera govora mržnje i Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) (BiH) 100,0 terorizma Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 2,0 0,0 2,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Promjena indeksa percepcije korupcije 36 (2019) (BiH) 80 (CPI) Razvijati efikasan sistem prevencije i Odsustvo korupcije 72/126 (2019) (BiH) 40/126

4.1.4. Mjera borbe protiv Kontrola korupcije -0,57 (2018) (BiH) 1,00 korupcije Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,5 0,0 0,5 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora Rang razvijenosti e-uprave 105/193 (2018) (BiH) 80/193

4.2. Prioritet Staviti javnu upravu % zadovoljstva korisnika javnih usluga u službu građana 42 (2016) 80 u FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 22,5 70,0 92,5 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Uspostavljena funkcionalno vodeća Jačati političko i Ne (2020) Da institucija za reformu javne uprave u institucionalno FBiH

4.2.1. Mjera vođenje i koordinaciju reforme Ne (2020) Da Donijeti okvir za modernizaciju uprave javne uprave i Ukupno (mil. ekonomskih reformi Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % izdataka za bruto plate i naknade u 8,1 (2018) 7,0 Uspostaviti ukupnim rashodima (konsolidirano) funkcionalnu i

4.2.2. Mjera racionalnu Uspostavljen funkcionalan registar Ne (2020) Da organizaciju javnog organa uprave i upravnih organizacija sektora Provedena funkcionalna analiza Ne (2020) Da Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,2 0,0 0,2 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Uspostavljeno Vijeće za razvojno Ne (2020) Da Jačati sistem i planiranje FBiH koordinaciju izrade, Uspostavljeno funkcionalno vijeće za 5/10 (2020) 10/10

4.2.3. Mjera implementacije i razvojno planiranje kantona izvještavanja o Indeks kapaciteta za planiranje i razvojnim politikama upravljanje razvojem u kantonima - 73 (2019) 90 zbirno Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 114 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora % primljenih EU sredstava u odnosu na n/d n/d dostupna (apsorpcija) IPA III % primljenih EU sredstava u odnosu na 50 (2019) 100 Osigurati preduslove dostupna (apsorpcija) IPA II

4.2.4. Mjera za veću apsorpciju % isplaćenih EU sredstava u odnosu na n/d n/d EU fondova alocirana IPA III % isplaćenih EU sredstava u odnosu na 30 (2019) 100 alocirana IPA II Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 1,0 5,0 6,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Broj indikatora, ukupno n/d n/d Jačati statističku Broj statističkih pokazatelja n/d n/d

4.2.5. Mjera osnovu kao podlogu harmoniziranih sa EU za utvrđivanje Broj rodnih indikatora n/d n/d politika Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 5,0 5,0 10,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na n/d n/d Provesti digitalnu platformu za interoperabilnost (GSB)

4.2.6. Mjera transformaciju javne Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim 2,4 (2019) (BiH) 6,0 uprave poslovnim modelima E-učešće (e-participation) 0,43 (2019) (BiH) 0,80 Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 16,3 60,0 76,3 Ciljne Polazne vrijednosti Indikatori prioriteta vrijednosti indikatora indikatora % ukupne konsolidirane javne potrošnja Unapređivati u FBiH u BDP-u (bez učešća u 33,0 (2018) 30,0

4.3. Prioritet odgovornost u finansiranju institucija na nivou BiH) oblasti javnih % doprinosa u ukupnim poreznim 44,9 (2018) 40,0 finansija prihodima od direktnih poreza u FBiH Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 9,6 0,0 9,6 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Izrađen budžet za građane na nivou 2/11 (2019) 11/11 FBiH i kantona Unapređivati % negativnih mišljenja u ukupnom broju

4.3.1. Mjera transparentnost u 17,1 (2018/19) 10,0 provedenih revizija u javnom sektoru upravljanju javnim Broj provedenih revizija 82 (2018/19) 160 finansijama Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,0 0,0 0,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Implementacija programskog Povećati učinak u budžetiranja Ne (2020) Da trošenju javnih % utrošenih sredstava, implementacija

4.3.2. Mjera sredstava i obim i PJI (povučena sredstva/utrošena 33,7 (2019) 80,0 efikasnost javnih sredstva) investicija Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 5,5 0,0 5,5

4.3.3. Mjera Povećavati Indikatori mjere Polazne vrijednosti Ciljne vrijednosti 115 efikasnost u naplati indikatora javnih prihoda Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje 411 (2019) 200 poreza (sati) % javnih prihoda od poreza i doprinosa 23,8 (2018) 20,0 u odnosu na BDP Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 2,7 0,0 2,7 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Unaprijediti fiskalnu Broj integriranih matrica fiskalnih rizika 0/11 (2020) 11/11 stabilnost i

4.3.4. Mjera % javnog duga u odnosu na BDP 25,7 (2018) 20,0 izravnanje u oblasti Ukupno (mil. javnih finansija Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 1,0 0,0 1,0 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti indikatora Odnos penzioneri/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5 Odnos prosječna penzija/prosječna 44,8 (2019) 50,0 Osigurati održivost plata, %

4.3.5. Mjera PIO sistema Odnos medijana penzije/medijana plate, n/d n/d % Ukupno (mil. Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,3 0,0 0,3 Polazne vrijednosti Indikatori mjere Ciljne vrijednosti Podržati indikatora transparentnost, Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa n/d n/d restrukturiranje i većinskim vlasništvom FBiH

4.3.6. Mjera privatizaciju % privatiziranih preduzeća od plana 43 (2019) 100 preduzeća s udjelom Ukupno (mil. države u vlasništvu Budžet (mil. KM) Ostali izvori (mil. KM) KM) 0,1 0,0 0,1 116 DODATAK 117 DODATAK 1. Metodologija izrade Strategije i radna tijela U procesu izrade Strategije, u skladu sa odlukom Vlade FBiH, Zavod je formirao radna i savjetodavna tijela koja su operativno rukovodila i usmjeravala tok i proces izrade Strategije. Kao radna tijela formirani su Izvršni tim, 4 tematske grupe i 12 podgrupa za izradu Strategije, a kao savjetodavno tijelo formiran je Koordinacioni odbor za izradu Strategije. Ukupno je imenovano 476 članova ovih tijela. (i) Radna tijela Izvršni tim za izradu Strategije Zadatak Izvršnog tima za izradu Strategije bio je operativno rukovođenje procesom izrade i koordinacija izrade svih tehničkih elemenata Strategije. To je podrazumijevalo definiranje metodologije i analitičkih alata u skladu sa savremenim pristupima održivom planiranju razvoja, pripremu projektnih zadataka za angažman eksperata i upravljanje ekspertskom podrškom, pripremne aktivnosti za prikupljanje podataka, pripremu i organizaciju sastanaka i radionica za rad tematskih grupa i podgrupa, pripremu tehničkih i stručnih podloga za Koordinacioni odbor za izradu Strategije, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa, te osiguravanje kvaliteta procesa i rezultata u svim fazama izrade Strategije primjenom principa OMK, ravnopravnosti i transparentnosti. Sastav tima činili su predstavnici Zavoda (direktor, sekretar i dva pomoćnika direktora), direktor Ureda premijera Vlade FBiH i ključni eksterni eksperti (vodeći ekspert-ekonomista i metodolog). Kao radna tijela u procesu izrade Strategije, Zavod je odredio četiri tematske grupe i 12 tematskih podgrupa i pozvao nadležne institucije i druga tijela da imenuju svoje predstavnike. Tematske grupe Svrha uspostave tematskih grupa bila je:  razmatranje i usaglašavanje ključnih razvojnih sektorskih i međusektorskih izazova i potencijala definiranih na osnovu inputa stručnih podgrupa,  usaglašavanje razvojnih ciljeva i  odabir prioriteta. Uspostavljene su četiri tematske grupe: Ekonomski razvoj, Društveni razvoj, Održivi razvoj i Dobra i inkluzivna uprava, koje su se sastojale od pripadajućih tematskih podgrupa (prikaz u Tabeli 1). Tematske grupe su imale zadatak da raspravljaju i definiraju o stanju u oblasti, utvrde moguće akceleratore i prepreke razvoja, fokusiraju pravce razvoja, učestvuju u definiranju vizije razvoja FBiH, definiraju konačne strateške ciljeve i prioritete, te rade na usaglašavanju mogućih kontradiktornosti između različitih podgrupa. Tematske grupe su sačinjavali: članovi Koordinacionog odbora za izradu Strategije, članovi Izvršnog tima za izradu Strategije, eksperti, članovi tematskih podgrupa, predstavnici federalnih ministarstava, Ureda premijera Vlade FBiH, kantona, jedinica lokalne samouprave (putem Saveza općina) i drugih vladinih i nevladinih institucija. 118 Tematske podgrupe Tematske podgrupe su imale za cilj razmatranje i detektiranje ključnih problema, izazova i potencijala u podoblastima i predlaganje razvojnih rješenja kroz definiranje prijedloga strateških ciljeva koji su u konačnici usaglašavani u okviru tematske grupe, te su, na osnovu tih strateških ciljeva, usaglašeni (ili definirani) prioriteti i mjere. Eksperti za podoblasti su osiguravali inpute za izradu tematskih analiza, a tematske podgrupe su razmatrale i validirale analize, te definirale mjere. Sastav podgrupa su činili: koordinator podgrupe, eksperti za podoblast, službenici nadležnih državnih, federalnih, kantonalnih i JLS institucija, predstavnici javnih preduzeća, poslovnog sektora, akademske zajednice, privrednih komora, udruženja poslodavaca, sindikata i drugih nevladinih organizacija. Ukupno je imenovano 12 podgrupa za svaku tematsku podoblast: ­ Konkurentnost i poslovna klima ­ Industrijski razvoj, kreativna industrija i pametna specijalizacija ­ Razvoj malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i obrta ­ Makroekonomska stabilnost i odgovorne javne finansije ­ Obrazovanje, nauka, razvoj ljudskih potencijala i tržište rada ­ Poljoprivreda i proizvodnja hrane, ruralni razvoj i turizam ­ Zdravlje i kvalitet života ­ Demografija i socijalne politike ­ Korupcija, dobro upravljanje i javne usluge ­ Transport i komunikaciona infrastruktura ­ Energija i energetska efikasnost i ­ Okoliš, komunalna infrastruktura i upravljanje prirodnim resursima (vodosnadbijevanje, otpad, šume, čist zrak). Pomoć u izradi Strategije pružili su eksperti za pojedine oblasti i podoblasti. Izabrano je 30 domaćih eksperata sa fakulteta i instituta u FBiH i jedan vanjski ekspert za pametnu specijalizaciju iz Češke. Eksperti su bili zaduženi za vođenje rada u tematskim grupama i podgrupama, tokom koga se diskutiralo o socioekonomskim temama, odnosno donosili zaključci koji su postali dio Strategije razvoja. (ii) Savjetodavna tijela Koordinacioni odbor za izradu Strategije Zadatak Koordinacionog odbora bio je osigurati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju procesa izrade Strategije kako bi se osiguralo harmonizirano učešće svih institucionalnih i socioekonomskih aktera. Odbor je usmjeravao i nadzirao cjelokupan proces izrade Strategije, te razmatrao i usaglašavao ključne dijelove dokumenta. U sastav odbora imenovani su predstavnici Ureda premijera Vlade FBiH, 11 federalnih ministarstava (službenici zaduženi za strateško planiranje), Generalnog sekretarijata Vlade FBiH, rukovodioci tijela nadležnih za poslove razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u kantonima (gdje nema ovih tijela premijeri kantona su delegirali osobe za učešće u radu 119 ovog tijela), predstavnici Saveza općina i gradova FBiH (u daljnjem tekstu: Savez općina), Gender centra FBiH, Federalnog zavoda za statistiku, Udruženja poslodavaca, Privredne komore FBiH i Zavoda. Tabela 1: Prikaz ukupnog broja imenovanih članova tematskih grupa (TG) i podgrupa (TP) 4. DOBRA I TG 1. EKONOMSKI RAZVOJ 2. DRUŠTVENI RAZVOJ 3. ODRŽIVI RAZVOJ INKLUZIVNA UPRAVA TP2. Industrijski razvoj, TP5. Obrazovanje, TP10. Transport i TP1. TP kreativna industrija i nauka, razvoj ljudskih komunikaciona Konkurentnost i pametna specijalizacija potencijala i tržište rada infrastruktura poslovna klima Broj članova 37 43 33 40 TP-a TP4. TP3. Razvoj malih i TP11. Energija i Makroekonomska TP7. Zdravlje i kvalitet TP srednjih preduzeća, energetska stabilnost i života preduzetništva i obrta efikasnost odgovorne javne finansije Broj članova 31 33 43 38 TP-a TP12. Okoliš, TP6. Poljoprivreda i komunalna TP9. Korupcija, TP8. Demografija i TP proizvodnja hrane, infrastruktura i dobro upravljanje i socijalne politike ruralni razvoj i turizam upravljanje javne usluge prirodnim resursima Broj članova 48 42 47 41 TP-a Broj članova 116 118 123 119 TG-a Ukupno 476 (iii) Proces izrade Strategije razvoja FBiH U skladu s odlukom Vlade FBiH, proces pripreme Strategije je otpočeo analizom postojećih strateških dokumenata svih nivoa vlasti u BiH. U svrhu definiranja razvojnih prioriteta, prikupljeni su i analizirani svi dostupni važeći strateški dokumenti sa nivoa BiH, FBiH, kantona, sektorski planski dokumenati, strateške odrednice Evropske unije, regionalni strateški dokumenti, preporuke EU, Agenda UN-a o ciljevima održivog razvoja 2030 itd. Analiza koju je proveo Zavod u periodu januar - mart 2019. godine obuhvatila je više od 50 strateških dokumenata. Rezultat tog rada je početna situaciona analiza socioekonomskog stanja po tematskim podoblastima, koju su uradili službenici Zavoda po metodologiji definiranoj Uredbom o izradi strateških dokumenta. Nakon izrade početne situacione analize, odabrani eksperti za pojedine podoblasti su je usavršili i pripremili produbljenu situacionu i SWOT analizu u definiranim tematskim podoblastima. 120 Potom su uslijedila dva kruga tematskih radionica u periodu oktobar – novembar 2019. godine. Rezultati prvog kruga radionica korišteni su za provjeru i nadgradnju produbljene situacione analize, te za izradu konačne situacione i SWOT analize. Urađeno je ukupno 12 situacionih analiza proizašlih iz rada tematskih podgrupa, a svaka od njih je imala okvirne mjere koje mogu adresirati rješenje problema u socioekonomskoj podoblasti. Pri tome su korišteni standardni alat SWOT-TOWS matrica kao i indikatori za implementaciju predloženih mjera. Na osnovu okvirnih mjera, eksperti, zajedno sa Izvršnim timom za izradu Strategije, su predložili viziju, strateške ciljeve i prioritete socioekonomskog razvoja, o kojima se raspravljalo na drugom krugu radionica organiziranih za rad tematskih grupa. Proces javnih konsultacija, kojim je omogućeno učešće šire zainteresirane javnosti u procesu izrade Strategije, odvijao se kroz cijeli proces izrade putem organiziranih javnih događaja, a i putem online konsultacija. Prve javne konsultacije održane su prilikom definiranja vizije razvoja. Taj proces je vođen putem javnih rasprava o Agendi UN-a 2030 o ciljevima održivog razvoja, pri čemu su održavane javne konsultacije na teritoriji cijele FBiH. O radnom dokumentu Strategije je diskutirano u martu 2020. godine na tri okrugla stola s predstavnicima javnog i civilnog sektora u Tuzli (3. 3.), Mostaru (9. 3.) i Zenici (10. 3.). Planiran je i okrugli sto u Livnu, kao i četiri radionice za tematske grupe Ekonomski razvoj (17. 3.), Društveni razvoj (12. 3.), Održivi razvoj (19. 3.) i Dobra i inkluzivna uprava (18. 3.), ali su, zbog pandemije izazvane korona virusom, ovi događaji otkazani i prešlo se na online rad. U okviru online konsultacija pristigla su i obrađena ukupno 23 prijedloga za unapređenje teksta. Veliki broj prijedloga i sugestija je uvršten u tekst Strategije. Zatim je urađena okvirna procjena potrebnih finansijskih sredstava za implementaciju Strategije (indikativni finansijski okvir), te polazne i ciljane vrijednosti indikatora kao osnove za praćenje implementacije Strategije. Nakon online konsultacija, unaprijeđen je radni tekst Strategije, a planirane završne javne konsultacije su otkazane zbog pandemije. Na kraju procesa izrade Strategije provedena je ex-ante evaluacija u skladu sa Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata. Uz finansijsku podršku njemačkog društva za međunarodnu saradnju GIZ, ex-ante evaluaciju Strategije je radio nezavisni evaluator CPA (Centar za javne politike i ekonomske analize) iz Zenice. Glavni cilj evalucije je da se, na osnovu nezavisnog mišljenja, unaprijedi kvalitet i implementabilnost dokumenta u smislu unapređenja procesa i rezultata pripreme Strategije. Osnovni zadaci evaluatora su bili: - da se sagleda proces pripreme Strategije i izvuku potrebne lekcije, - da se unaprijedi kvalitet dokumenta, - da se osigura procjena relevantnosti razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera imajući u vidu SWOT i TOWS analizu, trenutnu situaciju, te definirane strateške odrednice i ciljeve na nivou BiH, kao što su EU put i SDG okvir za BiH, - da se osigura transparentnost i dodatna odgovornost u pripremi dokumenta, - da se unaprijedi koherentnost dokumenta, uključujući prioritete, mjere i aktivnosti, i njihovog odgovarajućeg okvira indikatora, - da se izvrši procjena adekvatnosti finansijskog indikativnog okvira. 121 Evaluacija je rađena u periodu septembar - decembar 2020. godine. Na osnovu dostavljenog evaluacijskog izvještaja, Zavod je prihvatio najveći broj sugestija i izvršio korekcije dokumenta. Izvještaj o evaluaciji se nalazi na web stranici Zavoda. 122 DODATAK 2. Usklađenost s drugim relevantnim dokumentima Strategija razvoja FBiH je nastala u periodu kada je u BiH započet proces implementacije ciljeva održivog razvoja iz Agende UN-a 2030 i izrade platforme pametne specijalizacije. Također, u ovom periodu je usaglašena i Reformska agenda 2 kao nastavak socioekonomskih reformi koje su započete 2015. godine. U maju 2019. godine završen je Upitnik Evropske komisije i BiH su dostavljene preporuke za unapređenje u različitim oblastima. Svi nabrojani dokumenti su u potpunosti uključeni u Strategiju i vidljivi su u tekstu, što će biti veoma važno u narednom periodu prilikom izvještavanja o implementaciji. Ciljevi održivog razvoja su sadržani u prioritetima i mjerama Strategije navedenim u Tabeli 2. Tabela 2. Agenda i ciljevi održivog razvoja UN-a 2030 PRIORITET MJERA SDG cilj

1.1. Povećavati 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 16 digitaliziranost 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća 9 ekonomije Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine 1.1.3. 8 usklađene sa potrebama tržišta rada

1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 9 Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u 1.1.5. 9 softverskoj djelatnosti 1.2. Podržavati 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 9 transfer i razvoj 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija 4,9 tehnologija Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz

1.3 Podržavati 1.3.1. nje 8 razvoj poslovnog 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada 8 privatnog sektora 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora 8

1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva 8

1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem 8

1.4. Podržavati Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance 1.4.3. 8 izvoz i stvaranje vrijednosti proizvoda više

1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom 8 dodane vrijednosti

2.1. Unapređivati Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i 2.1.1. 4 obrazovni sistem naučne baze Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg 2.1.2. obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno 4 obrazovanje za sve Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog 2.1.3. 4 učenja Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja 2.1.4. 4 i prakse u oblasti IKT-a 2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata 4

2.2. Poboljšavati Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim 2.2.1. 3 ishode uslugama zdravstvenog 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3 sistema 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite 3 Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim 2.2.4. 3 situacijama Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i 2.2.5. 3 unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska 2.2.6. 3 istraživanja

2.3. Ublažiti trend Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja 2.3.2. 3 demografskog djeteta starenja Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u 2.3.4. 3 stanovništva, porodici i društvu 123 poboljšati stabilnost porodica i položaj 2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom 3 mladih

2.4. Smanjivati Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku 2.4.1. 8 neaktivnost i zapošljavanja nezaposlenost, naročito 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada 8 dugoročnu

2.5. Smanjivati 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa 1 siromaštvo i 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite 1 socijalnu 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada 1,8 isključenost Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog 2.5.5. 1,3,7,13 siromaštva

3.1. Unapređivati Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i 3.1.1. 13,15 zaštitu i korištenje neophodnosti razvoja zelenih vještina prirodnih resursa Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i 3.1.2. 13,14,15 razvoj komunalne infrastrukture Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku 3.1.3. 15 raznolikost biodiverziteta

3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa 14

3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa 15

3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači 15 Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne 3.1.7. 6 ekonomije Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, 3.1.8. 15 eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama

3.2. Unapređivati 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova 13 kvalitet zraka 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš 13

3.3. Povećati 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada 12 energetsku Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju efikasnost 3.3.2. energetske efikasnosti i principa „zelene ekonomije“ i 12 „ekologizacije“

3.4. Započeti 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima 7 realizaciju Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji 3.4.2. 7 energetske energije tranzicije Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju 3.4.3. 7 ekonomije rudarskih regija

3.5. Poticati razvoj Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim 3.5.1. 2 ruralnih prostora područjima Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni 3.5.2. 2 razvoj Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene 3.5.3. 2 proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača

3.6. Povećati 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama 11 otpornost na krize 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture 9 Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od 3.6.3. 11 prirodnih i drugih nesreća

4.1. Unapređivati 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema 16 vladavinu prava 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 16 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma 16 4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije 16

4.2. Staviti javnu Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme 4.2.1. 16 upravu u službu javne uprave i ekonomskih reformi građana 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora 16 Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i 4.2.3. 16 izvještavanja o razvojnim politikama

4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 16

4.3. Unapređivati Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost 4.3.2. 16 odgovornost u javnih investicija oblasti javnih 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda 16 finansija Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih 4.3.4. 16 finansija

4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema 16 Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju 4.3.6. 16 preduzeća s udjelom države u vlasništvu 124 Pametna specijalizacija je izuzetno važan dio Strategije i zastupljena je u prioritetima i mjerama navedenim u Tabeli 3. Izvod iz Strategije sadržan u ovoj tabeli predstavlja platformu pametne specijalizacije FBiH. Tabela 3. Platforma pametne specijalizacije PRIORITETI MJERA

1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu

1.1. Povećavati 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća digitaliziranost Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa 1.1.3. ekonomije potrebama tržišta rada 1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj djelatnosti 1.2. Podržavati 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti transfer i razvoj 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija tehnologija

1.3. Podržavati razvoj poslovnog 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora privatnog sektora

1.4. Podržavati 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva izvoz i stvaranje 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti proizvoda više

1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom dodane vrijednosti

2.1. Unapređivati 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze obrazovni sistem Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za potrebe 2.1.2. razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve

2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u 2.1.4. oblasti IKT-a

2.1.5. Poboljšati rad sa talentima i standard učenika i studenata

2.2. Poboljšavati 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama ishode 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite zdravstvenog

2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja sistema

3.1. Unapređivati Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti razvoja 3.1.1. zaštitu i korištenje zelenih vještina prirodnih resursa Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne 3.1.2. infrastrukture Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost 3.1.3. biodiverziteta 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja 3.1.8. mineralnim sirovinama 3.2. Unapređivati 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova kvalitet zraka 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš 3.3. Povećati energetsku 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada efikasnost

3.4. Započeti 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima realizaciju energetske 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije tranzicije

4.2. Staviti javnu 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora upravu u službu 4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova građana 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 125 Planirane aktivnosti Vlade FBiH u dokumentu Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019 - 2022. (Reformska agenda 2) su zastupljene u prioritetima i mjerama Strategije koji su prikazani u Tabeli 4. U Reformskoj agendi 2 definirane su 4 ključne mjere: 1. Održiv i ubrzan ekonomski rast, povećana konkurentnost privrede i unapređenje poslovnog okruženja, 2. Depolitizacija, veća održivost i efikasnost javnih preduzeća, 3. Sveobuhvatna reforma i poboljšanje kvaliteta zdravstvenog sistema i 4. Politike koje pružaju prilike mladima, ženama i ostalim ranjivim kategorijama. Tabela 4. Reformska agenda 2 PRIORITET MJERA Br. mjere iz RA2

1.1. Povećavati 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu 4 digitaliziranost Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih 1.1.2. 4 ekonomije preduzeća Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno 1.1.3. 4 vještine usklađene sa potrebama tržišta rada

1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu 4 Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija 1.1.5. 4 u softverskoj djelatnosti

1.2. Podržavati 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti 1 transfer i razvoj Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih tehnologija 1.2.2. 4 institucija

1.3. Podržavati Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i 1.3.1. 1 razvoj poslovnog izlaska iz nje privatnog sektora Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja 1.3.2. 1 rada

1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora 1

1.4. Podržavati izvoz Podržavati primjenu međunarodnih standarda, i stvaranje proizvoda 1.4.2. certificiranje i akreditaciju tijela za ocjenu usklađenosti 1 više dodane vrijednosti

2.1. Unapređivati Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovni sistem 2.1.2. obrazovanja za potrebe razvoja i osigurati inkluzivno 4 obrazovanje za sve Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i 2.1.3. 4 cjeloživotnog učenja Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena 2.1.4. 4 znanja i prakse u oblasti IKT-a

2.2. Poboljšavati Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim 2.2.1. 3 ishode zdravstvenog uslugama sistema 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine 3 Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i 2.2.5. unapređivanje pravičnosti u finansiranju zdravstvene 3 zaštite Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i 2.2.6. 3 biomedicinska istraživanja 2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, 2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom 4 poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih

2.4. Smanjivati Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu 2.4.2. 4 neaktivnost i rada nezaposlenost,

2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja 4 naročito dugoročnu

2.5. Smanjivati 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa 4 siromaštvo i socijalnu 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite 4 isključenost 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada 4 126

3.1. Unapređivati Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i zaštitu i korištenje 3.1.1. 3 neophodnosti razvoja zelenih vještina prirodnih resursa 3.3. Povećati energetsku 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada 3 efikasnost

3.4. Započeti 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima 1 realizaciju Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj 3.4.2. 3 energetske tranzicije potrošnji energije Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu 3.4.3. 2 transformaciju ekonomije rudarskih regija

4.1. Unapređivati Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv 4.1.4. 2 vladavinu prava korupcije

4.2. Staviti javnu Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog 4.2.2. 2 upravu u službu sektora građana 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave 2

4.3. Unapređivati Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i 4.3.2. 1 odgovornost u oblasti efikasnost javnih investicija javnih finansija 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda 1 Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju 4.3.6. 2 preduzeća s udjelom države u vlasništvu U tabelama 5. i 6. dat je pregled konzistentnosti Strategije sa preporukama iz mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU i Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan. Tabela 5. Preporuke Evropske komisije PRIORITET MJERA

1.1. Povećavati digitaliziranost 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu ekonomije

1.2. Podržavati transfer i razvoj 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti tehnologija 1.3 Podržavati razvoj 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje poslovnog privatnog

1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora sektora

2.1. Unapređivati 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze obrazovni sistem Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za 2.1.2. potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve

2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama sistema

3.1. Unapređivati Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti 3.1.1. zaštitu i korištenje razvoja zelenih vještina prirodnih resursa Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj komunalne 3.1.2. infrastrukture

3.2. Unapređivati kvalitet zraka 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova 3.4. Započeti 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima realizaciju energetske

3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije tranzicije

3.5. Poticati razvoj 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj ruralnih prostora Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i 3.5.3. otpornost poljoprivrednih proizvođača 4.1. Unapređivati 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema vladavinu prava 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma 4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije

4.2. Staviti javnu Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i 4.2.1. upravu u službu ekonomskih reformi 127 građana 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o razvojnim 4.2.3. politikama

4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova

4.3. Unapređivati 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama odgovornost u oblasti Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih javnih finansija 4.3.2. investicija Tabela 6. Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan PRIORITET MJERA

1.1. Povećavati 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu digitaliziranost 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća ekonomije Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa 1.1.3. potrebama tržišta rada

1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj 1.1.5. djelatnosti

1.2. Podržavati 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti transfer i razvoj

1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija tehnologija

1.3 Podržavati razvoj 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje poslovnog privatnog 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora sektora 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora

1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem

1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda

1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti više dodane vrijednosti

2.1. Unapređivati Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u 2.1.4. obrazovni sistem oblasti IKT-a

2.2. Poboljšavati 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite ishode zdravstvenog

2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama sistema

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva,

2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom poboljšati stabilnost porodica i položaj mladih

2.4. Smanjivati neaktivnost i

2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada nezaposlenost, naročito dugoročnu

2.5. Smanjivati 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite siromaštvo i socijalnu

2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada isključenost

3.1. Unapređivati Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti 3.1.1. zaštitu i korištenje razvoja zelenih vještina prirodnih resursa Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku raznolikost 3.1.3. biodiverziteta

3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa

3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa

3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači

3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije

3.2. Unapređivati 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova kvalitet zraka 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš

3.3. Povećati Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske energetsku efikasnost 3.3.2. efikasnosti i principa „zelene ekonomije“ i „ekologizacije“

3.4. Započeti 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima realizaciju energetske 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije 128 tranzicije Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju ekonomije 3.4.3. rudarskih regija

3.5. Poticati razvoj 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj ruralnih prostora Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i 3.5.3. otpornost poljoprivrednih proizvođača

3.6. Povećati

3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture otpornost na krize

4.1. Unapređivati 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema vladavinu prava 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava

4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma

4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije

4.2. Staviti javnu Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne uprave i 4.2.1. upravu u službu ekonomskih reformi građana 4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova

4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika

4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave

4.3. Unapređivati 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama odgovornost u oblasti Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih 4.3.2. javnih finansija investicija Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s udjelom 4.3.6. države u vlasništvu 129 DODATAK 3. Situaciona analiza Globalni kontekst COVID-19 je prouzrokovao krizu bez presedana u modernoj historiji. Utiče na sve aspekte ljudskog života u svakom kutku planete. Svijet prolazi kroz jedno od najtransformativnijih perioda u posljednjih 75 godina. Socijalne, ekonomske i političke posljedice pandemije su se tek počele osjećati. Ostavit će ozbiljne dugoročne posljedice na ekonomski rast, zaposlenost, blagostanje i javni dug. Tragedija ne mora i neće biti jedina zaostavština pandemije. To je i prilika za ekonomski i socijalni preustroj svijeta - da postane zdraviji, ravnopravniji i prosperitetniji. Uloga države se zbog pandemije povećava i prati je pad javnih prihoda i rast budžetskih deficita. Za razliku od nekih ranijih kriznih situacija kada je za izlazak iz krize bilo potrebno relativno kratko vrijeme, oporavak od krize izazvane pandemijom može trajati i cijelu dekadu. Brži ekonomski rast traži dostupnost novih tehnologija i raširenost proizvodnih prilika, koje znače i priliku za veću zaposlenost. Ona, pak, smanjuju nejednakost i ekonomsku nesigurnost efikasnije nego fiskalna politika. Stoga su ekonomski rast i socijalna agenda komplementarni u pravom smislu te riječi. Politike centrirane na fiskalnu pomoć privredi iz budžeta i subvencioniranje investicija trebaju se zamijeniti politikama pružanja poslovnih usluga skrojenih prema specifičnim potrebama firmi, kako bi se omogućilo stvaranje radnih mjesta u što većoj mjeri. Pandemija podržava shvatanja da su ekonomska nesigurnost i nejednakost strukturni problemi. Stoga je potreban novi društveni dogovor. Za razvoj firmi neophodno je osigurati vještu radnu snagu, dobru infrastrukturu, raspoloživost dobavljača i kooperanata, lak pristup tehnologiji i zaštitu vlasništva i ugovora. Većinu tih elemenata pružaju javna tijela, koja čine jednu stranu novog društvenog dogovora. Te eksterne efekte poslovni sektor mora internalizirati kroz inoviranje, investiranje i zapošljavanje i na taj način poštovati svoj dio dogovora. Generalni sekretar UN-a António Guterres28 naglašava da oporavak od krize izazvane COVIDOM-19 mora dovesti do drugačije ekonomije: “Sve što radimo tokom i poslije krize mora imati snažan naglasak na izgradnju ravnopravnijih, uključivijih i održivijih ekonomija i društava otpornijih na pandemije, klimatske promjene i brojne druge globalne izazove s kojima se suočavamo.“ Neće biti lako vratiti društvo u koliko-toliko stabilnu socijalnu ravnotežu u dobu oštrih političkih i etno-nacionalnih polarizacija i urušavanja institucionalnog kapaciteta donošenjem važnih političkih odluka izvan institucija. Pored pandemije korona virusa, Strategija se dizajnira pod uticajem niza ograničenja, pri čemu se posebno ističu:  Smanjenje, starenje, nezaposlenost, neaktivnost, emigiriranje, niska obrazovanost i rodna neravnopravnost prihoda stanovništva, 28 Guterres, A. 2020. The recovery from the COVID-19 crisis must lead to a different economy. March 31. Available at https://www.un.org/en/un-coronavirus-communications-team/launch-report-socio-economic-impacts-covid-19 130  Divergencija dohodaka BiH spram EU i zemalja višeg srednjeg dohotka,  Nizak obuhvat socijalnim osiguranjem,  Slab kvalitet i korumpiranost javne uprave i slaba vladavina prava i  Slab poslovni ambijent, niska produktivnost i niska konkurentnost. Neposredno nakon II svjetskog rata, fokus strateškog planiranja je bio na industrijalizaciji i rastu. Tokom 1950-tih godina naglasak je stavljen na faze rasta, 1960-tih na strukturnu transformaciju, 1970-tih na teoriju zavisnosti, 1980-tih i 1990-tih na 'Washingtonski konsenzus'. Od 2000-tih dominira pristup zasnovan na Milenijskim razvojnim ciljevima i njihovom sljedniku Ciljevima održivog razvoja. Fokusiranje strategije razvoja FBiH 2021 - 2027. na ciljeve održivog razvoja, tj. Agendu UN- a 2030, odvija se u okviru određenog konteksta koji je pod uticajem ključnih pokretača i ograničenja. Navodimo ih ovdje ukratko, s fokusom na trendove vezane za:  Stanovništvo, migracije, obrazovanje i ljudski kapital,  Ekonomski rast i zapošljavanje,  Socijalnu zaštitu, koheziju, nejednakost, siromaštvo i ranjivost,  Javni sektor, javne finansije i javne kompanije i  Upravu, vladavinu prava i ljudska prava. Stanovništvo BiH se smanjuje i stari zbog niske stope fertiliteta29 i snažne emigracije. Broj stanovnika BiH iznosi 3,3 mil. 2019. godine (Graf 1). UNDESA projekcija pokazuje da će broj stanovnika BiH pasti na čak 1,6 mil. do 2100. godine.30 Graf 1: Stanovništvo BiH, 1950 – 2030. (u mil.) Graf 2: Dijaspora; BiH i komparatori, 1990 – 2017. UNDESA podaci o stanovništvu, projekcije. (Projekcije UNDP izračuni, na osnovu UNDESA podataka. nakon 2015. su prosjeci za sve UNDESA scenarije). Veličina bh. dijaspore iznosi 1,7 mil, od čega se 87,1 % odnosi na Evropu, 10,1 % na Sjevernu Ameriku, 2,6 % na Okeaniju i 0,23 % na ostale dijelove svijeta. Stopa emigracije31 29 Žene u prosjeku rađaju 1,3 djece, značajno ispod 2,1 djece neophodnih za očuvanje veličine stanovništva. 30 Za više informacija o metodologiji korištenoj za UNDESA brojke, vidjeti Trends in International Migrant Stock: The 2019 Revision (Documentation). 31 Udio iseljenih osoba (emigranata) u ukupnom broju stanovnika. 131 iznosi 49,5 % i po njoj je BiH ne samo vodeća u regiji (Graf 2) nego i vodeća u Evropi i među vodećim zemljama svijeta (Graf 3). Graf 3: Evropske zemlje s najvećom stopom emigracije, 2017. (udio u stanovništvu) Kosovo: procjena Izvor: World Bank (2019) za stanovništvo, UNDESA (2017) za dijasporu Na zemlje jugosfere (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija) otpada 0,87 mil. dijaspore (52,4 %), a na zemlje izvan bivše Jugoslavije 0,79 mil. (47,6 %), pa se može govoriti o bh. dijaspori u užem (dijaspora u jugosferi) i širem smislu (u i izvan jugosfere) (Tabela 1). Tabela 5: Distribucija dijaspore i njenih doznaka; BiH, 2017. (u %) Zemlja Dijaspora Doznake Hrvatska 23,8 28,0 Srbija 20,1 15,8 Njemačka 12,1 10,5 Austrija 10,3 9,6 SAD 7,6 8,6 Slovenija 6,3 7,3 Švicarska 3,6 3,8 Švedska 3,5 3,6 Australija 2,6 2,5 Kanada 2,5 2,0 Crna Gora 1,8 0,5 Danska 1,3 1,2 Norveška 0,9 0,9 Francuska 0,9 0,9 Italija 0,7 0,6 Ostale zemlje 2,3 4,2 Ukupno 100,0 99,8 Izvor: UNDESA, 2017 i World Bank (2019) 132 Izuzetno snažna emigracija izaziva slabljenje ljudskog kapitala zbog odliva najproduktivnijeg dijela radne snage i negativno utiče na održivost socijalnih fondova. S druge strane, dijaspora (posebno u Njemačkoj, Austriji i SAD-u) može doprinijeti ubrzanju ekonomskog razvoja zbog transfera znanja, vještina, tehnologija, institucija i vrijednosti, kao i doznakama, zahvaljujući kojima se izuzetno niska stopa domaće štednje (čak i negativna u periodu 1996 - 2015.) pretvara u nisku agregatnu štednju. BiH ima prilično nizak nivo obrazovanja stanovništva. Po prosječnom broju godina formalnog školovanja (9,7 godina) u lošijem je položaju i u odnosu na susjedne zemlje. Hrvatska i Srbija imaju 1,7 godina obrazovanja više od BiH (Graf 4), pa time i bolji ljudski kapital (Graf 5). Graf 4: Prosjek završenih godina Graf 5: Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke; školovanja; BiH i komparatori, 2018. BiH i komparatori, 2018. Podaci Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom Podaci Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju (posljednja godina). Obrada Svjetske razvoju (posljednja godina). Obrada Svjetske banke. banke. Studija Lanceta iz 2016. godine svrstava BiH na 64. mjesto od 168 zemalja po ljudskom kapitalu (što predstavlja pad s 58. mjesta u 1990. godini) i po ovom indeksu BiH ima nižu poziciju od susjednih zemalja: Hrvatska (32.), Srbija (46.), Crna Gora (48.) i Sjeverna Makedonija (51.). Izvještaj Evropske komisije iz maja 2019. (Analitički izvještaj o Bosni i Hercegovini) navodi da je potrebno posvetiti posebnu pažnju „niskom kvalitetu obrazovanja i nedovoljnoj orijentaciji ka trenutnim i budućim vještinama potrebnim na tržištu rada“. Prema Programu internacionalne ocjene učenika (Programme for International Student Assessment, PISA) iz 2019. godine, koji ocjenjuje stepen u kojem učenici stiču znanje i vještine za postizanje pune participacije u društvu, BiH zauzima 62. mjesto od 79 zemalja, pri čemu su učenici BiH pokazali posebno slabe rezultate u prirodnim naukama.32 Očigledno je da se BiH suočava s velikim brojem izazova u oblasti obrazovanja, počevši od predškolskog pa naviše. Tako istraživanje iz 2017. godine navodi da 85 % djece uzrasta od 32 OECD (2019).PISA 2018 Results (Volume I) (Summary in English): What Students Know and Can Do. Paris: OECD. 133 tri do šest godina uopće nema pristup predškolskom obrazovanju,33 dok je prosjek pristupa u zemljama OECD-a za isti uzrast 86,3 %.34 Prema OECD-u (2018), zemlje Jugoistočne Evrope35 imaju u prosjeku ocjenu 2,5 za dimenziju obrazovanja i kompetencija, što znači da reforma obrazovanja nije provedena. Nakon uspješnog perioda koji je prethodio globalnoj recesiji, posebno u periodu 2004 - 2007, tokom kojeg je smanjen jaz između dohodaka BiH i EU, kao i između BiH i zemalja višeg srednjeg dohotka, podaci MMF-a pokazuju da se jaz povećao s globalnom finansijskom krizom u periodu 2008 - 2015. godina (Graf 6). BiH mora povećati stopu rasta BDP-a po stanovniku na barem 7 % godišnje kako bi značajnije smanjila jaz u odnosu na EU i zemlje visokog dohotka (Graf 6). Graf 6: Ekonomska konvergencija; BiH, EU i zemlje visokog dohotka, 1996 – 2018. (BDP pc) Izvor: Izračun na osnovu podatka Svjetske banke (2019) Udjeli štednje i investicija u BDP-u i dalje su niži od udjela koji bilježe susjedne zemlje, zbog čega je BiH u nepovoljnijem položaju kada je u pitanju pristup kapitalu i tehnologijama potrebnim za ubrzanje produktivnosti, konkurentnosti i ekonomskog rasta. Svega trećina radno sposobnog stanovništva (i samo četvrtina radno sposobnih žena) BiH je zaposlena, dok je stopa zaposlenosti EU-28 za 2018. god. iznad 69 %. Kreditni rejting BiH je procijenjen na B/stabilni izgledi (Standard & Poor's), što predstavlja najslabiji rejting od svih zemalja regije. BiH je „još uvijek u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije i ostvarenja konkurentnosti na zajedničkom tržištu”, kako navodi Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz maja 2019. godine (str. 10). U apsolutnom siromaštvu36 je bilo manje od 10 % stanovnika BiH u periodu 2001 - 2011. godina (Graf 7), mada se opaža blago povećanje nakon globalne finansijske krize iz 2008 - 33 Camović Dž. and Lejla Hodžić L, An analysis of preschool education in Bosnia and Herzegovina: Fairness and equal opportunities for all children, Sodobna pedagogika/Journal of Contemporary Educational Studies. 34 https://www.oecd.org/els/soc/PF3_2_Enrolment_childcare_preschool.pdf 35 Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija 36 Mjereno kao PPP 5,50 USD dnevno, kako preporučuje Svjetska banka za zemlje višeg srednjeg dohotka. 134 2009. godine. Relativno siromaštvo37 je bilo ispod 20 % tokom 2001 - 2011. godine, s blagim opadajućim trendom. Graf 7: Stope siromaštva; BiH, 2001 – 2015. Graf 8: Rodne nejednakosti u prihodima; BiH i komparatori * Udio stanovništva koji živi ispod PPP od 5,50 USD Procjene Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom dnevno. Podaci Svjetske banke. razvoju 2018. godine ** Udio stanovništva koji živi ispod 60 % od srednjeg prihoda. Podaci Svjetske banke. Iako je rodna ravnopravnost na naprednijem nivou u BiH nego kod drugih zemalja srednjeg dohotka, postoje značajni jazovi koje treba uklanjati. Na primjer, prema UNDP-ovom Uredu za izvještavanje o humanom razvoju, jaz između prosječnih prihoda žena i muškaraca najveći je među svim zemljama regije (Graf 8). Udio BDP-a za socijalno osiguranje u BiH je visok, posebno za zdravstvo, i relativno se ne razlikuje od udjela pojedinih zemalja članica EU, poput Slovenije i Hrvatske (Grafovi 9 i 10). Graf 9: Udio BDP-a za socijalu zaštitu; BiH i Graf 10: Obuhvat socijalne zaštite; BiH i komparatori, posljednje godine komparatori, posljednje godine UNDP izračuni, na osnovu podataka ILO-a „Svjetski izvještaj UNDP izračuni, na osnovu podataka ILO-a (za o socijalnoj zaštiti 2017-2019“ i Ured UNDP-a za posljednje dostupne godine) „Svjetski izvještaj o izvještavanje o humanom razvoju socijalnoj zaštiti 2017 - 2019“ Međutim, kada je u pitanju obuhvat građana socijalnim osiguranjem, BiH je u lošijem položaju. Podaci posljednjeg Svjetskog izvještaja o socijalnoj zaštiti Međunarodne 37 Stanovništvo s dohotkom ispod 60 % od prosječnog dohotka, prema praksi Eurostata. 135 organizacije rada pokazuju da manje od 30 % građana BiH u dobi za odlazak u penziju prima starosnu penziju i da svega 2 % nezaposlenih prima naknadu u slučaju nezaposlenosti. Graf 11: „Starenje“ radne snage Graf 12: Zaposleni radnici u odnosu na (stvarno i projecirano); BiH, 1985 – 2030. (potencijalne) penzionere po starosnoj dobi; BiH i komparatori, 2017. UNDP izračuni, na osnovu UNDESA podataka i projekcija UNDP izračuni, na osnovu podataka iz 2017. o stanovništvu (2017.) Ureda UNDP-a za izvještavanje o humanom razvoju Omjer potencijalnog broja radnika koji mogu uplaćivati doprinose (osobe u dobi od 15 do 64 godine) i potencijalnih primatelja starosnih penzija u BiH (osobe starije od 64 godine) iznosio je 12,5 1985. god, ali je pao 2015. godine na 4,9. Demografske projekcije UNDESA-e navode da će omjer pasti na 2,7 do 2030. te ispod 2 do 2050. godine (Graf 11). Starenje stanovništva je uobičajeno u Evropi, no, u BiH je njegov uticaj na sistem socijalnog osiguranja uveliko povećan zbog izuzetno niskih stopa zaposlenosti. Dvije trećine potencijalnih radnika nisu formalno zaposleni i stoga ne uplaćuju doprinose za socijalno osiguranje. Stvarni omjer penzionera i radnika koji plaćaju doprinose fondovima socijalnog osiguranja 2017. godine je bio 1,45 i najniži je u regiji (Graf 12). Ovi trendovi su prijetnja fiskalnoj održivost sistema socijalnog osiguranja. Bez bržeg ekonomskog rasta i formalnog zapošljavanja nema povećanja doprinosa fondova socijalnog osiguranja. BiH zaostaje za zemljama regije po većini indikatora javne uprave, uključujući i indikatore upravljanja Svjetske banke (Graf 13). Međutim, dok tokom posljednje decenije indikatori pokazuju trend poboljšanja kod zemalja regije, to nije slučaj kod BiH. Slično je stanje i s Indeksom percepcije korupcije Transparency Internationala, prema kojem se situacija u BiH u odnosu na susjedne zemlje pogoršava od 2012. god. (Graf 14). Kvalitet, dostupnost i mogućnost pristupa uslugama javne uprave u BiH i dalje su nezadovoljavajući, posebno za najisključenije grupe stanovništva.38 Anketa percepcije 38 Svjetska banka, Rebalancing Bosnia and Herzegovina: A Systematic Country Diagnostic(2015). 136 građana iz 2018. godine pokazuje da više od 60 % građana smatra da javna uprava loše funkcionira i da su joj usluge niskog kvaliteta. Više od 80 % ispitanika se suočilo s korupcijom pri kontaktima s javnim službenicima. Graf 13: Indikator uprave; BiH i komparatori, Graf 14: Indikator percepcije korupcije; BiH, 2005 - 2017. 2012 - 2019. Prosječni bodovi (na skali od 100 bodova) za indikatore Bodovi (na skali od 100 bodova, veći broj bodova Svjetske banke za „djelotvornost vlade“, „regulatorni ukazuje na manji stepen korucije. Izvor: Transparency kvalitet ”, „kontrolu korupcije ”, „glas i odgovornost ” i International. „političku stabilnost i nepostojanje nasilja/terorizma”. Prema indikatorima vladavine prava Svjetske banke, BiH je najniže rangirana zemlja regije, prvenstveno zbog neefikasnih vlasti i neslamanja korupcije (Graf 15). Graf 15: Indikatori vladavine prava; BiH, 2008 – 2018. Izvor: (Worldwide governance Indicators, WB 2018) Prema istraživanju Konkurentnost u Jugoistočnoj Evropi: Perspektive politika 2018 OECD-a, više od 80% bh. građana smatra da su vlasti neuspješne u borbi s korupcijom. To je i najviši 137 postotak u poređenju s ostalim zemljama regije. Također se ističe da je budžet institucija za borbu protiv korupcije (kao postotak BDP-a) najniži u BiH i Albaniji. Najčešća optužba u predmetima korupcije, koje prati OSCE u BiH, je zloupotreba položaja i iznosi skoro polovinu ukupnog broja predmeta. Izvještaj EU iz 2018. godine o pripremama BiH za pristupanje EU nalazi da je zemlja još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave. SIGMA Izvještaj o praćenju 2015 - 2017. godine navodi nedostatke u mehanizmima interne kontrole, javnih nabavki i transparentnosti budžeta. BiH zaostaje za drugim zemljama u regionu u razvoju informacionog društva općenito, a posebno kada je riječ o spremnosti e-uprave. Prema podacima UN-a, od ukupno 193 zemlje, BiH se nalazi na 105. mjestu po razvijenosti e-uprave i zauzima posljednje mjesto u Evropi. Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednje mjesto u Evropi. Štaviše, od tranzicijskih zemalja Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran. BiH stoji izuzetno loše zbog velikih barijera ulasku u poslovanje - osnivanja firme (184. mjesto od 190 zemalja), dobijanja građevinske dozvole (173. mjesto), te plaćanja poreznih obaveza (141. mjesto). Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Evrope i Centralne Azije lošije rangirani od BiH. BiH je slabo konkurentna zbog izuzetno niske inovativne sposobnosti, tj. nedostatka prominentnih istraživačkih institucija, posebno zbog neulaganja u istraživanja i razvoj. Federacija BiH Prema Federalnom zavodu za statistiku, ukupan broj stanovnika FBiH sredinom 2019. godine iznosio je 2,19 mil. U periodu 2013 - 2019. broj stanovnika se smanjivao po prosječnoj stopi od 0,2 % (Graf 16). Graf 26: Stanovništvo i njegova spolna struktura; FBiH, 1991 – 2019. Izvor: (FZS, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020) 138 Osnovne promjene u strukturi stanovništva ogledaju se u smanjenju nataliteta i udjela mlade populacije (u dobi od 0 do 14 godina), te starenju stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, indeks starenja FBiH je iznosio 79,9 % i bio je dvostruko viši od granične vrijednosti. Stiliziran profil domaćinstva FBiH je pretežno ruralan (52,4 %), s prosječno 3,09 članova i s prosječno 1,71 djece.39 Ljudski kapital u FBiH nije snažan zbog niskog obuhvata stanovništva obrazovanjem, slabog kvaliteta obrazovanja i nerazvijenog uspostavljenog cjeloživotnog učenja. Od 1.862.272 stanovnika starijih od 15 godina, srednju školu je završilo 952.320 ili 51,1 % (broj žena sa završenom školom - 405.039). Visokoškolsko obrazovanje je imalo 188.110 stanovnika (broj žena sa VSS - 98.249). Bez ikakvog obrazovanja bilo je 82.724 stanovnika ili 4,4 % (broja žena bez ikakvog obrazovanja - 69.089). Obrazovanje nije na zadovoljavajućoj nivou, između ostalog, i zbog nedostatka opreme u obrazovnim institucijama. U Studiji razvoja IT sektora u Kantonu Sarajevo se navodi: „U osnovnom obrazovanju opremljenost škola informatičkom opremom je neujednačena, čak ni svi kabineti informatike nemaju wi-fi konekciju. U srednjem obrazovanju informatička oprema koja se koristi u nastavnom procesu je zastarjela s obzirom na to da postoje informatički kabineti s opremom starom više od 10 godina“ (Strik Consulting d.o.o. Sarajevo, 2017). Prema Anketi o obrazovanju odraslih u FBiH iz 2017. godine, u formalnom i neformalnom obrazovanju osoba u dobi od 25 do 64 godine učestvovalo je svega 8,1 % odraslih osoba (56,44 % muškarci i 43,56 % žene). Međutim, unapređenje cjeloživotnog učenja bi pomoglo ženama i muškarcima svih dobnih grupa da drže korak s tehnološkim napretkom i drugim promjenama koje se dešavaju usljed ubrzanog nestanka određenih poslova i stvaranja novih. U Federaciji BiH u 2018. godini ostvaren je BDP u iznosu od 21.984 miliona KM i nominalno je veći za 7 % u odnosu na prethodnu godinu. Stopa realnog rasta BDP-a iznosi 3,8 %. BDP po glavi stanovnika u 2018. godini iznosi 10.010 KM i u periodu od 2014. do 2018. godine nominalno je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,6 %. U odnosu na prosjek EU-28, BDP po glavi stanovnika u FBiH, uz Albaniju, ima najnižu vrijednost, i u 2018. godini iznosi svega 16,5 % EU prosjeka. Graf 17: BDP po stanovniku (EU-28 = 100), 2018. godina (lijevo); rast BDP-a (desno) Izvor: EUROSTAT, FZS 39 http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/ 139 U 2019. godini u FBiH je ostvaren BDP u iznosu od 23.130,7 mil. KM i nominalno je viši za 5,2 % (stopa rasta realnog BDP-a iznosi 2,6 %) u odnosu na prethodnu godinu. Prosječan broj zaposlenih (registrirana zaposlenost) u FBiH u 2019. godini iznosio je 531.483 (222.516 žena), što je u odnosu na 2018. godinu više za 11.683 ili 2.25 %. Stepen zaposlenosti iznosio je 42 % (mjeren u odnosu na radno sposobno stanovništvo prema metodologiji Eurostata – registrirana zaposlenost). Graf 18: Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih u FBiH 2013 - 2019. godina Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019) Napomena: U 2017. godini došlo je do promjene metodologije utvrđivanja broja zaposlenih i prešlo se na podatke Porezne uprave FBiH FBiH ima najnižu stopu zaposlenosti40 u okruženju. Stopa zaposlenosti u FBiH je značajno manja od evropskog prosjeka (69,3 %). Od zemalja u širem regionu, Njemačka je imala najvišu stopu zaposlenosti (76,7 %), dok je od zemalja regija, najvišu stopu zaposlenosti u 2019. godini imala Slovenija (71,8 %). Graf 19: Stopa zaposlenosti (15-64) u regionu, 2019. godina (%) Izvor: (Eurostat, FZS 2020) 40 Stopa zaposlenosti prosjeka EU-28 u 2019. godini iznosi 69,3 %, Bugarske 70,1 %, Rumunije 65,4 %, Mađarske 70,1 % i Slovačke 68,4 %. 140 Stopa registrirane nezaposlenosti, mjerena kao odnos broja registriranih nezaposlenih osoba i radne snage (zaposleni + nezaposleni), u FBiH u 2019. godini iznosi 37,1 %, što je za 2,1 pp niže u odnosu na 2018. godinu. Stopa nezaposlenosti, prema metodologiji Ankete o radnoj snazi, je među najvišim u odnosu na zemlje regije i EU. U 2019. godini ukupna stopa anketne nezaposlenosti u FBiH iznosi 18,4 % (stopa nezaposlenosti žena je bila 21,7 %), znatno je viša u odnosu na Srbiju (10,4 %), Crnu Goru (15,1 %), Hrvatsku (6,8 %) ili prosjek EU 28 (6,4 %). Graf 20: Stope nezaposlenosti FBiH, zemalja regije i EU-28, prema Anketi o radnoj snazi Izvor: EUROSTAT, FZS, RZS, DZS, MONSTAT Graf 21: Nezaposleni po godinama i spolu; FBiH, 2009 – 2019. Izvor: (FZS); Obrada: (FZZPR) Prema studiji Dijagnoza tržišta rada,41 nezaposlenost mladih u FBiH je ozbiljan problem, pa je i emigriranje razumljiva posljedica. Prema tom istraživanju, značajan broj IK obrazovanih je 2013. godine emigrirao, a procijenjena šteta po tom osnovu je minimalno 200 miliona KM. Posljedično, visoka je strukturna nezaposlenost u FBiH (4/5 nezaposlenih čeka posao duže od godinu dana), čemu doprinose slabe obrazovne institucije, kao i slabo obučeni pojedinici i firme. Naime, nedovoljno se uvažava da se proces učenja i sticanja znanja odvija na nivou pojedinca, firme i društva.42 41 Halilbašić M, Domljan V. i Oruč N, Dijagnoza tržišta rada, Ekonomski institut Sarajevo, 2015, str. 55. 42 Halilbašić M, Domljan V. i Oruč N, Dijagnoza tržišta rada, Ekonomski institut Sarajevo, 2015, str. 60. 141 Prema procjeni Bit Alijanse, bh. IT sektor se trenutno suočava s nedostatkom od oko 6.000 osoba, čime se propušta mogućnost godišnjeg dohotka od oko 1,5 mlrd. KM, kao i smanjenje stope nezaposlenosti i zadržavanja značajnog broja mladih u zemlji. Sadašnji sistem obrazovanja ne može zadovoljiti deficit u radnoj snazi IT sektora ni za 30 godina. Dosadašnji razvoj IT industrije u BiH je rezultat inicijativa privatnih kompanija uz podršku dijaspore, ali je daljnji razvoj, kao i ostvarenje punog potencijala, nemoguć bez sistemske institucionalne podrške. S druge strane, postoji izvjestan broj nezaposlenih mladih IK stručnjaka, što ukazuje na neusklađenost tržišta rada, jer obrazovne institucije nude znanja i vještina koje ne traže poslodavci. U strukturi izvoza industrije FBiH dominiraju proizvodi nižeg stepena prerade (sirovine i poluproizvodi). Prema međunarodnoj klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda, industrijski materijali čine 47,3 % ukupnog izvoza FBiH (Tabela 6). Tabela 6: Izvoz prema ekonomskoj namjeni proizvoda; FBiH, 2014 – 2018. (u 000 KM) 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Ukupno 5.778.906 6.148.081 6.259.782 7.257.136 7.912.225 Hrana i piće 249.518 367.351 361.325 389.962 358.170 Industrijski materijali 2.994.172 3.070.318 2.985.539 3.509.893 3.745.418 Goriva i maziva 388.516 395.013 441.369 507.030 672.679 Kapitalni proizvodi (osim prevoznih sredstava), 501.521 526.181 527.064 662.100 744.126 dijelovi i pribor Prevozna sredstva, njihovi dijelovi i pribor 421.272 444.783 437.985 446.549 480.332 Proizvodi za široku potrošnju 1.132.239 1.210.400 1.336.608 1.548.873 1.707.629 Proizvodi, drugdje nespomenuti 91.668 134.035 169.892 192.729 203.871 Izvor: Federalni zavod za statistiku Struktura zaposlenosti industrije u 2018. god. sa stanovišta tehnološke intenzivnosti bila je: 58,0 % u oblastima niske tehnološke intenzivnosti, 30,4 % u srednje niskim, 10,5 % u srednje visokim, te svega 1,1 % u oblastima visoke tehnološke intenzivnosti. Struktura zaposlenosti i izvoza pokazuju da je stepen razvoja tehnologije FBiH vrlo nizak. Razlozi su nepostojanje istraživačko-razvojne i inovacione (IRI) politike, niska ulaganja u istraživanja i razvoj (Graf 22) i mali broj istraživačkih organizacija i istraživača. Jednostavno, nizak nivo tehnologije odražava nizak nivo razvijenosti istraživačko-razvojnog sektora. Graf 22: Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj po sektorima; FBiH, 2012 - 2018. (u 000 KM) (Federalni zavod za statistiku, 2018) Obrada: (Federalni zavod za programiranje razvoja, 2019) 142 U 2018. godini ulaganja u istraživanje i razvoj su iznosila 38,9 mil. KM i bilježe neznatan rast u odnosu na 2017. godinu. Bruto izdaci su bili najveći u oblastima prirodnih nauka, inženjerstva i tehnologija (60,16 %). Graf 23: Bruto domaći izdaci na istraživanje i razvoj; BiH i FBiH, 2012 - 2018. (% BDP-a) Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u FBiH kao udio u BDP-u FBiH iznosili su 0,18% u 2018. godini i manji su u odnosu na prethodnu godinu, kada su iznosili 0,19%. Graf 24: Zaposleni na poslovima istraživanja i razvoja; FBiH, 2012 – 2018. (Federalni zavod za statistiku, 2019) Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2020) U 2018. godini je bilo 2.045 ukupno zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja, 43 što je u odnosu na 2012. godinu (826) više za 147,6 %, dok je u odnosu na 2017. godinu manje za 539 zaposlenih. U 2018. godini ukupno je bilo 1.462 istraživača (557,45 istraživača - FTE na milion stanovnika), što je za 1.243 više u odnosu na 2012. godinu (219), dok je u odnosu na 2017. godinu manje za 334. Površina zaštićenih područja FBiH u odnosu na površinu BiH iznosi 1,65 %. Prema ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti, koju je BiH ratificirala 2002. godine, planirano je zaštititi 16 % područja. Šume su izuzetno važan prirodni resurs u FBiH, kojima je, osim šumskih požara, najveća prijetnja bespravna sječa. Kvalitet zemljišta i tla se narušava površinskim kopovima i eksploatacijom mineralnih ruda. Poljoprivredno zemljište se smanjuje zbog nekontrolirane urbanizacije i odlaganja otpada na plodnom poljoprivrednom zemljištu. Erozija izazvana 43 Istraživači, stručni saradnici, tehničko osoblje, rukovodeće osoblje, ostalo osoblje. 143 vodom je sve prisutniji problem. U rijekama u regijama s razvijenijom industrijom postoje visoke koncentracije nitrata, dok su prisutna zagađenja vodotoka naselja otpadnim vodama, azotom i fosforom u poljoprivredi i drugim specifičnim opasnim supstancama iz procjednih voda deponija, zbog čega se mora provoditi prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda radi zaštite površinskih i pozemnih voda. U FBiH je posljednjih godina sve izraženiji problem zagađenosti zraka. Postojeći Registar postrojenja i zagađivača ne sadrži potpune podatke o emisiji zagađenja, ne postoje precizne liste operatera postrojenja obaveznih dostaviti podatke o emisiji zagađujućih materija u zrak, ne postoje kriteriji za odabir metode mjerenja emisije zagađujućih materija u zrak u zavisnosti od vrste, tipa i kapaciteta postrojenja i nisu dovoljno efikasne kontrole mjerenja emisija zagađujućih materija u zrak. Trend povećanja ukupnog broja registriranih putničkih automobila i onih starijih od 15 godina značajno doprinosi povećanju emisija CO2 pri vrlo niskoj ekološkoj normi emisija. U 2019. god. 57,4 % registriranih putničkih motornih vozila bilo je starije od 15 godina, što negativno utiče ne samo na sigurnost saobraćaja, nego i na okoliš, udaljavajući FBiH od propisanih standarda EU o pitanju emisija štetnih ispušnih gasova (Tabela 3). Tabela 7: Broj i starosna struktura putničkih motornih vozila; FBiH, 2012 – 2019. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. do 2 god. 11.786 8.853 7.143 7.174 8.887 10.249 10.875 11.106 3-5 god. 25.086 22.127 22.998 21.419 17.739 16.394 18.6683 21.538 6-10 god. 83.303 80.043 73.105 69.123 69.643 66.696 60.652 64.748 11-15 god. 121.817 149.041 175.343 186.043 168.075 156.691 157.503 152.692 više od 15 god. 223.765 222.280 220.988 232.500 270.592 297.322 318.524 336.781 Udio vozila starijih preko 15 god. u 48,0 % 46,1 % 44,2 % 45,0 % 50,6 % 54,3 % 56,3 % 57,4 % ukupnom broju vozila UKUPNO 465.757 482.344 499.577 516.259 534.936 547.352 566.237 586.865 Izvor: FZS Radi smanjenja potrošnje fosilnih goriva i poboljšanja zaštite okoliša, ključno je povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora. Emisija CO 2 po stanovniku u BiH u 2014. godini iznosila je 6,2 tone, dok je prosjek EU bio 6,4 tone.44 Rudarstvo, koje je važan sastavni dio energetskog sektora, prouzokuje negativne efekte na okoliš, jer se u većini rudnika otpadne vode ne prečišćavaju. Okolinski kapital slabi i zbog nerazvijenosti komunalne infrastrukture širom FBiH, što utiče na stanje površinskih i podzemnih voda, kao i javno zdravlje, te čini neefikasnim vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda, tretman čvrstog otpada i reciklažu, snabdijevanje toplotnom i električnom energijom, energetsku efikasnost objekata itd. Redovno ispitivanje kvaliteta vode prakticira se samo u velikim vodovodima (preko 40 % stanovništva se snabdijeva iz vodovoda koji ne vrše nikakvu kontrolu ispravnosti), a i u tim slučajevima provode se standardna ispitivanja ograničenog broja parametara. Određeni broj 44 https://data.worldbank.org/indicator/EN.ATM.CO2E.PC?locations=EU-RS-ME-MK-BA-XK-AL 144 javnih vodovoda u nekim periodima godine ne zadovoljava osnovne potrebe korisnika za vodom, pa dolazi do redukcija isporuka. Gubici vode iznose 48.8 %.45 Samo nekoliko općina u FBiH ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pa se one u pravilu ispuštaju direktno u vodne tokove. Najviše otpadnih voda potiče iz domaćinstava (67,9 %) (FZS, 2018). Otpad je općenito jedan od najvećih problema okoliša u FBiH jer se odlaže na neadekvatan način i kao takav predstavlja rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Recikliranje se slabo prakticira. Gotovo sav komunalni otpad se odlaže na deponijama, pa je odlaganje skoro jedini način zbrinjavanja komunalnog otpada. Zbog niske javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, postoje i brojna nelegalna odlagališta. Zbog nedostatka adekvatnih postrojenja za obradu i odlaganje, otpad iz proizvodnih djelatnosti i medicinski otpad često završavaju na postojećim općinskim odlagalištima otpada. Energetsku efikasnost treba povećavati zbog više razloga, a jedan izuzetno važan je neophodnost smanjenja negativnog uticaja na okoliš. FBiH ima velik potencijal za ostvarivanje ušteda u finalnoj potrošnji energije, naročito u sektoru zgradarstva, koje sudjeluje s oko 58 % u finalnoj potrošnji energije. Kroz princip „prvo energetska efikasnost“, EU je potvrdila da je energetska efikasnost evropski najznačajniji izvor energije. No, implementacija acquisa u oblasti energije u BiH ne odvija se propisanom dinamikom. Mnogi rokovi su već istekli, pa je Sekretarijat Energetske zajednice EU pokrenuo postupke protiv BiH zbog povrede ugovornih obaveza. Otvoreno je više postupaka, a pokrenuti su prvenstveno zbog izostanka transponiranja zahtjeva iz Trećeg energetskog paketa i obavještavanja Energetske zajednice EU o poduzetim mjerama, neispunjavanja obaveza iz Direktive 2006/32/EZ o energetskoj efikasnosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama, izostanka transponiranja i implementacije obaveza koje se odnose na smanjenje emisije sumpor dioksida pri sagorijevanju teških loživih ulja i tečnih naftnih goriva.46 Tempo dekarbonizacije ekonomije FBiH je vrlo spor, iako se udio kapaciteta postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIEiEK-a značajno povećava. U 2012. godini taj je udio iznosio 1,0 %, a 2018. god. 4,9 %. Ako se ovome još dodaju i hidroelektrane u sastavu EPBiH i EPHZHB, onda ukupni kapaciteti koji koriste OIE iznose 54,7 %. U proizvodnji električne energije najviše je zastupljena proizvodnja iz termoelektrana (uglavnom sagorijevanjem uglja), koja čini, u prosjeku za period 2012 - 2018, oko 62,8 % ukupne proizvodnje. Proizvodnja iz hidroelektrana, u prosjeku za isti period, čini oko 34,3 % proizvodnje, dok proizvodnja iz OIE-a u prosjeku iznosi 1,4 % ukupne proizvodnje. 45 https://database.ib- net.org/country_profile?ctry=38&years=2018,2017,2016,2015,2014&type=report&ent=country&mult=true&table =true&chart=false&chartType=column&lang=en&exch=1 46 Koliko ovo odudara od globalnih trendova može se zaključiti na osnovu toga da je na 25. Konferenciji o klimatskim promjenama UN-a (COP-25), održanoj 2-13. 12. 2019, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel iznio ambiciju da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. god. Istovremeno se na COP-25 preko 500 kompanja javno obavezalo da će ubrzati smanjenje emisija stakleničkih gasova i svesti ih na nulu do 2030. godine, 20 godina ranije u odnosu na cilj postavljen Pariškim sporazumom na COP-21. 145 Kao strategijski izazov za idući period potrebno je definirati razvoj termo portfelja s obzirom na očekivani rast potrošnje i snižavanje sati rada pojedinih blokova. Ključni izazovi koji utiču na razvojna opredjeljenja termo sektora su: (i) stari termo blokovi pri kraju životnog vijeka, s niskom efikasnošću i bez sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju, zbog čega ne zadovoljavaju ekološke standarde i (ii) neefikasnost poslovanja rudnika uglja. Ne vrše se nova istraživanja nalazišta uglja, postojeća nalazišta su sve dublja, uslovi za rad sve teži, prisutna je prekobrojnost zaposlenih u rudnicima, ogroman je zaostatak otkrivke, veliki su akumulirani gubici, trome su i nefunkcionalne organizacije rudnika, veliki je broj invalida rada, što sve opterećuje cijenu proizvodnje uglja u uslovima kada je cijena električne energije sve niža. U pogledu izgradnje hidroelektrana i drugih kapaciteta za OIE, potrebno je doći do objektivnih pokazatelja u pogledu kapaciteta i izvodljivosti pojedinih projekata (uraditi Studiju hidroenergetskog korištenja vodotokova). Dodatno, stvaranje strateškog okvira za veće iskorištavanje HE i ostalih OIE potencijala podrazumijeva i otklanjanje niza administrativnih i finansijskih barijera za ovakve projekte. FBiH zaostaje u odnosu na zemlje regije i Evrope i kada su u pitanju informaciono- komunikacione tehnologije. U FBiH 72 % domaćinstava posjeduje internetski priključak, pa ne zaostaje mnogo za Crnom Gorom (74 %), ali je značajno ispod nivoa ostalih zemalja okruženja i prosjeka EU (90 %). Graf 25: Pokrivenost domaćinstava internetskim priključkom, FBiH i komparatori, 2018 – 2019. Izvor: FZS, EUROSTAT U FBiH u 2019. godini bilo je registrirano 505.533 internetskih pretplatnika, od čega najveći broj pretplatnika xDSL pristupa i kablovskog interneta (86,9 %), pri čemu se bilježi pozitivan trend povećanja zastupljenosti ovih tehnologija. Kada je u pitanju brzina prenosa podataka, najveći broj pretplatnika pristupa brzinom većom od 10 Mbit/s. Broj mobilnih korisnika na 100 stanovnika iznosi 106 % u 2019. godini. Operatori u zemljama okruženja pružaju usluge mobilnog interneta na mrežama 4. generacije. BiH zaostaje za zemljama regija po tom osnovu, kao i u implementaciji 4G+ tehnologije, koja omogućava znatno veće brzine prenosa informacija. U FBiH nije usvojena strategija za razvoj e-vlade i ne postoji tijelo odgovorno za razvoj informatičkog društva. Jedan od razloga za to je činjenica da se FBiH do sada oslanjala na državnu strategiju i tako se dovela u izuzetno nepovoljan položaj. 146 Zakon o elektronskom potpisu, usvojen 2006. godine, još uvijek se ne primjenjuje. Nepostojanje elektronskog potpisa primorava građane da pribavljaju potrebne dokumente na dosadašnji način, što značajno umanjuje efikasnost javnih usluga i povećava troškove građana i poslovnih subjekata. I pored velikog privatizacijskog vala državnih preduzeća u 80-im i 90-im godinama prošlog vijeka, od početka ovog vijeka raste svijest da je prisustvo države i državnih preduzeća u pojedinim industrijama potrebno, pa se javljaju procesi renacionalizacije, posebno u mrežnim djelatnostima (vodsnabdijevanje, kanalizacija i sl.). Poslije 2005. godine broj državnih preduzeća na globalnoj nivou se udvostručio. Industrije u kojima dominira prisustvo državnih preduzeća imaju status strateških industrija. Istraživanje Unapređenje dobrog upravljanja u javnim preduzećima u BiH TI ističe da su transparentnost organizacione strukture i informacije o poslovanju javnih kompanija na izrazito niskom nivou. Nadalje, planovi i dokumenti koji su dostupni ne posjeduju neophodan kvalitet koji bi omogućio uvid u uspješnost poslovanja, nivo ostvarenja ciljeva, te, na kraju, i ostvarivanje javnog interesa. Ured za reviziju institucija u FBiH (2018) opisuje zapošljavanje u javnim kompanijama ovako: „… javna preduzeća su rijetko objavljivala informacije o zapošljavanju, kako bi ih učinili dostupnim svim tražiocima posla. Izostao je i odgovarajući nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima, kao i posredovanje u zapošljavanju između osoba koje traže zaposlenje i javnih preduzeća koja imaju potrebu za radnom snagom“.47 Veće plaće u javnom sektoru nego u privatnom (što nema pokrića u produktivnosti), u kombinaciji s nepotpunim informacijama o zapošljavanju u javnom sektoru, vode politički motiviranom zapošljavanju. U sektorima energije, transporta i telekomunikacija dominiraju preduzeća u javnom vlasništvu, koja imaju preveliki broj zaposlenih i često ostvaruju gubitke, što predstavlja bitne vanredne fiskalne rizike koji se trebaju rješavati unapređenjem korporativnog upravljanja, restrukturiranjem, privatizacijom i/ili stečajevima/likvidacijom. Značajna fiskalna sredstva odlaze na subvencije preduzećima u državnom vlasništvu, od kojih većina ostvaruje gubitke. Posljedica lošeg načina upravljanja je neefikasnost državnih preduzeća u FBiH, što ima direktne reperkusije na cjelokupnu ekonomiju zemlje. Imajući u vidu da (F)BiH ne koristi instrumente politike usmjerene na eksterno uravnotežavanje ekonomije,48 ne iznenađuje da FBiH ima vanjskotrgovinsku neravnotežu od 1996. godine. Udio trgovinskog deficita u BDP-u FBiH u 2019. godini iznosio je vrtoglavih 23,2 % (Graf 26). 47 Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvještaj revizije učinka transparentnosti zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, juni 2018. 48 Makroekonomske politike BiH su, prvenstveno zbog režima valutnog odbora, svedene na indirektnu fiskalnu politiku (indirektne poreze). Makroekonomske politike FBiH svedene su na direktnu fiskalnu politiku (direktne poreze). 147 Graf 26: Vanjskotrgovinska razmjena FBiH, 2012 - 2019. (u 000 KM) Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2020; Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja Vlada FBiH ima i internu neravnotežu, kako pokazuju stope nezaposlenosti i fiskalni deficiti. Na primjer, budžet Vlade FBiH je tokom perioda 2012 - 2018. bio deficitaran.49 Veličina ukupnih tekućih rashoda budžeta Vlade FBiH je gotovo nepromijenjena tokom perioda 2012 - 2018. godina. Prosječna godišnja stopa rasta u tom periodu je iznosila 0,7 %. U strukturi tekućih javnih rashoda,50 koji su u 2018. godini iznosili 1,4 mlrd. KM, najveći udio imaju tekući transferi (1,0 mlrd. KM ili 72 %), a u sklopu njih oni za PIO/MIO (252,8 mil. KM), invalidnine (281,6 mil. KM) i za neratne invalidnine (139,6 mil. KM) (Graf 27). Graf 27: Tekući rashodi budžeta Vlade; FBiH, 2013 – 2018. (u 000 KM) Izvor: Federalno ministarstvo finansija, 2019. U periodu 2012 – 2017. god. postoji opadajući trend ulaganja u razvojne projekte. U posljednje četiri godine sredstva za ove namjene dosezala su maksimalno 0,19 % BDP‐a, 49 Razlika prihoda i rashoda, uključujući otplate dugova. 50 Plate i naknade, doprinosi poslodavca, materijalni izdaci, tekući transferi, kamate i naknade. 148 pa im je uticaj na ekonomski rast bio veoma ograničen. U 2018. godini se ovaj udio povećao na skromnih 0,93 %. Ukupna konsolidirana javna potrošnja u FBiH (svi nivoi vlasti i fondovi) učestvuje u BDP-u sa 38,0 % u 2018. godini. Ako ovom podatku dodamo i dio kojim FBiH finansira institucije na nivou BiH, ovaj procenat iznosi 40,9. Ilustracije radi, učešće javne potrošnje u BDP-u u dvije najnerazvijenije zemlje u EU, Rumuniji i Bugarskoj, iznosi 35,2 % i 36,5 %. Temeljita reforma finansijskog sektora, usmjerena na uvođenje novih instrumenata, mehanizama i 51 institucija i IK sektora, te resursi dijaspore mogu biti od ključnog značaja za akceleraciju stope ekonomskog rasta barem na nivo iz perioda 2004 - 2007. Posebno bi bilo važno provoditi digitalizaciju ekonomije i društva i podržavati integraciju većih i brzorastućih malih i srednjih („gazela“) preduzeća u globalne lance vrijednosti. Međutim, nepovoljno poslovno okruženje i izostanak reformi ograničavaju mogućnosti da se to postigne. U FBiH direktni porezi više učestvuju u finansiranju javne potrošnje od indirektnih poreza za oko 3 pp BDP-a. Pošto su direktni porezi trošak privrednih subjekata, to sasvim jasno i precizno govori o destimulativnom poslovnom ambijentu za ekonomski rast. U prihodima od direktnih poreza u FBiH, najviše učestvuju doprinosi (44,9 %), pri čemu je ovaj udio najviši u Evropi. Ilustracije radi, udio doprinosa u direktnim porezima u Slovačkoj iznosi 43,3 % (najviše u EU), u Češkoj 43,2 %, a prosjek EU je 31,4 %. Budući da se stopa zaposlenosti slabo povećava, nema osjetnijeg smanjenja stope siromaštva. Broj siromašnih domaćinstava u FBiH u 2015. godini je iznosio 16 % (po spolu nosilaca domaćinstava muški 15,7 %, ženski 17,0 %) i minimalno se smanjio u odnosu na 2004. godinu, kada je iznosio 18,3 %, i 2007. godinu, kada je iznosio 16,3 %. Stopa siromaštva stanovništva, po Anketi o potrošnji u domaćinstvima iz 2015. godine, u FBiH je iznosila 17,1 % (po spolu muški 17,6 % i ženski 16,6 %). Osigurati da niko ne bude socijalno isključen podrazumijeva rješavanje nejednakosti između ruralnih i urbanih područja, te nejednakosti između regija/kantona. Ruralna spram urbanih područja FBiH karakterizira veća nerazvijenost, veća depopulacija, brže starenje stanovništva, niža obrazovanost, niži nivo zaposlenosti, slabija fizička infrastruktura i vodosnabdijevanje, slabiji pristup javnim uslugama i lošiji socioekonomski uslovi, što ih čini manje poželjnim za život. Na primjer, stope nezaposlenosti mogu biti i 40 % više nego u glavnim urbanim centrima, plate su niže 25 %, a procijenjeni BDP po stanovniku je manji od polovine iznosa u urbanim sredinama. Migracije s ruralnih prostora u urbana središta konstantne su već decenijama, a trenutno stanje otežavaju i migracije u inozemstvo. Ovi procesi u pojedinim područjima čak i ugrožavaju korištenje resursa, dok generalno doprinose hroničnim problemima poljoprivrede (glavnoj djelatnosti ruralnih područja): niskoj produktivnosti i sporom restrukturiranju sektora. Neusklađen razvoj regija može se sagledati kroz stepen razvijenosti kantona (Graf 28). Velike diskrepance u razvijenosti kantona ometaju mogućnost provođenja uniformne ekonomske politike i iziskuju intenzivno korištenje politike regionalnog razvoja. 51 Prema IMF-u, centralnoevropske i istočnoevropske zemlje mogu povećati BDP za 1.4 procentna poena ako privuku sredstva dijaspore (v. Mitra, P., 2016. Addition by Subtraction: How Diasporas Can Boost Home-Country Growth.iMFdirect – The IMF Blog, May 18). Za BiH je moguće, imajući u vidu veličine dijaspore i doznaka, to podići na dva procentna poena. 149 Graf 28: Nivo razvijenosti kantona; FBiH, 2019. Izvor: FZZPR. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2019. Prema mišljenju Ureda za reviziju institucija u FBiH,52 “finansijska stabilnost Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje još uvijek nije osigurana, iako je za 2017. godinu iskazan višak prihoda nad rashodima u iznosu od 64.457.082 KM”. U periodu 2012 – 2019. godina, broj penzionera je rastao po prosječnoj stopi od 1,5 %. U 2019. godini odnos broja zaposlenih i broja penzionera je bio 1,25:1. Odnos broja zaposlenih i broja penzionera je u periodu 2012 - 2019. bilježio rast po prosječnoj stopi od 1,3 %. Rast prosječne mjesečne bruto plate u ovom periodu je rastao po nižoj prosječnoj stopi (1,3 %) u odnosu na rast prosječne mjesečne penzije (2,2 %). Krajem 2019. godine bilo je 424.009 penzionera, koji čine 19,36 % ukupnog stanovništva u FBiH. Tada je minimalnu penziju od 371,77 KM, koja se isplaćuje po Zakonu o PIO, primilo 248.288 korisnika, a penzije u rasponu od minimalne do zajamčene penzije, koja je u decembru 2019. iznosila 465,87 KM, primilo je 52.813 penzionera. Ove dvije kategorije čine 71 % ukupnog broja penzionera. Od 2020. godine Federalni zavod za penzijsko-invalidsko osiguranje uvršten je kao budžetski korisnik u Budžet Vlade Federacije BiH, čime je omogućeno izvršavanje uplata i isplata penzija kroz Jedinstveni račun trezora. Time će se osigurati veća transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija. Stepen razvijenosti kantona odražava se, između ostalog, i na obuhvat zdravstvenim osiguranjem, koji se kreće od 102,1 % u Kantonu Sarajevo do 57,3 % u Kantonu 10. U Izvještaju o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti (2017) se navodi da „izazov za efikasnu zdravstvenu zaštitu predstavlja izraženi teritorijalni, spolni i starosni disbalans zdravstvenih radnika u Federaciji BiH, koji ukazuje na potrebu strateškog pristupa u razvoju ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru“ (Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2018, str. 5). Ukupan akumulirani gubitak javnih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranja zaključno s 2015. godinom iznosio je 298,2 mil. KM. Kako je u naredne četiri godine ostvarena dobit u javnom zdravstvu u ukupnom iznosu od 266 mil. KM (2016. 34,6 mil. KM, 2017. 97,8 mil. KM, 2018. 85,6 mil. KM i 2019. godine 48,0 mil. KM), smanjen je akumulirani gubitak zaključno sa 2019. godinom na iznos od 32,2 mil. KM. Neefikasnost javnih zdrastvenih ustanova doprinosi razvoju privatnih zdravstvnih ustanova i porastu finansiranja zdravstva “iz džepa.” Udio privatnih zdravstvenih ustanova u izvorima 52 Ured za reviziju institucija u FBiH, Izvještaj o finansijskoj reviziji Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje/Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2017. godinu, Sarajevo, juni 2018. 150 finansiranja zdravstvene zaštite u 2018. godini iznosio je 23,9 %, dok su izdaci domaćinstava “iz džepa“ iznosili 29,1 % (Federalni zavod za statistiku, 2019). Prostorni plan je osnova planiranja u ekonomiji i on određuje dugoročne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim privrednim, društvenim i historijskim razvojem. I pored toga što je Prostorni plan FBiH za period 2008 – 2028. godina usvojen od Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 2014. godine, Dom Naroda Parlamenta FBiH ga nije prihvatio. To znači da FBiH još uvijek nema usvojen Prostorni plan i na snazi je Prostorni plan BiH za period od 1981 – 2000. godine. Zbog toga nema saradnje i koordinacije u radu istih i različitih nivoa vlasti u FBiH, ili je ona otežana, u postupku odobravanja projekata i izdavanja dozvola za izgradnju u okviru istog ili različitih sektora, što predstavlja ozbiljnu prepreku izvršenju kapitalnih infrastrukturnih projekata i mogućnosti razvoja. Prema Lakoći poslovanja Svjetske banke za 2020. godinu, BiH zauzima posljednju poziciju u Evropi i nalazi se na 90. mjestu od 190 razmatranih zemalja. Od tranzicijskih zemalja Evrope i Centralne Azije jedino je Tadžikistan lošije rangiran. Od pojedinačnih indikatora, BiH najlošije stoji u Lakoći početka poslovanja (184. mjesto), dobijanju građevinskih dozvola (173. mjesto) i visini poreznih opterećenja (141. mjesto). Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report) za 2019. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se nalazi na 92. mjestu od 141 razmatrane zemlje. Jedino su Tadžikistan i Kirgistan od zemalja Evrope i Centralne Azije nekonkurentniji od BiH. 151 DODATAK 4. Rezultat SWOT radionica Tabela koja slijedi predstavlja rezultat svih SWOT tabela po podoblastima o kojim se raspravljalo na radionicama u procesu izrade Strategije. Tabela 8: SWOT analiza razvoja - integrirana SNAGE SLABOSTI - Povoljan geografski položaj i blizina EU - Trend usporenog rasta BDP-a u FBiH tržišta - Visok trgovinski deficit - Prirodni resursi (vode, šume, rude) - Budžetski deficit (povećanje deficita u 2018. - Stabilna valuta (KM) godini) - Niska stopa inflacije - Nizak kreditni rejting zemlje - Trend rasta izvoza (rast pokrivenosti uvoza - Nizak nivo štednje izvozom) - Neefikasno trošenje sredstava u javnom - Pad učešća trgovinskog deficita u BDP-u sektoru - Likvidnost bankarskog sektora - Nedjelotvoran način upravljanja - Smanjenje javnog duga i pad učešća duga preduzećima s većinskim državnim udjelom u BDP-u u kapitalu - Pad učešća nekvalitetnih kredita - Nepostojanje strateškog okvira za razvoj - Usvojen set zakonskih i podzakonskih akata digitalne ekonomije u FBiH, uključujući i koji reguliraju sistem upravljanja razvojem u vještačku inteligenciju FBiH (sistem koordinacije izrade, - Nedostatak digitalnih vještina u poslovnom, implementacije i izvještavanja o razvojnim vladinom i nevladinom sektoru (elektronsko politikama u FBiH) poslovanje, digitalni marketing, digitalni - Tehnološki unaprijeđeno planiranje budžeta finansijski menadžment itd.) - Izvozno orijentiran, konkurentan i ubrzan - Neusklađen obrazovni sistem sa potrebama rast IT sektora u FBiH tržišta rada kao i globalnim tehnološkim - Visokokvalificirana i iznadprosječno inovacijama (hardware, software, digitalne plaćena radna mjesta u IT sektoru vještine) - Institucionalna kapacitiranost FBiH za - Nekontinuiran razvoj i obrazovanje ulaganja u nabavku opreme i tehničku nastavnog kadra kao i nedovoljna infrastrukturu preduzeća u IT industriji (npr. uključenost privrede u istraživačko-razvojne Razvojna banka FBiH) aktivnosti univerziteta - Potencijal Razvojne banke FBiH za - Nedovoljna ulaganja u razvoj IKT-a, te transformaciju u tržišnu instituciju naučno-istraživačke projekte (prikupljanje i plasiranje sredstava za razvoj, - Nedovršen i nepotpun zakonodavni i prakticiranje projektnih finansija itd.) strateški okvir za elektronsko poslovanje i - Potencijali za razvoj ruralnog, elektronsku trgovinu avanturističkog, gastronomskog turizma - Nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura - Postojanje uslova za razvoj različitih vidova za razvoj IT sektora turizma kao što su lovni, ribolovni, - Nepoticajna porezna politika za razvoj robinzonski, rekreativni, seoski, tematski kompanija iz IT sektora - Porast broja stranih turista radi liječenja - Nedovoljna uključenost BiH u velike EU pilot - Uvezanost i saradnja domaćih univerziteta projekte finansirane iz programa za sa naučnim udruženjima u bh. dijaspori konkurentnost i inovacije (npr. BHAAS ) 53 - Nedostatak „prevodilačke infrastrukture“, - Usvojena zakonska regulativa za koja osigurava transfer i razvoj tehnologija obrazovanje odraslih u FBiH (fondovi i centri za istraživanja, razvoj i - Dostupnost infrastrukture i institucija za inovacije u FBiH, kantonima i jedinicama obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje lokalne samouprave) (dokvalifikacija, prekvalifikacija i priprema za - Nepostojanje zakonskog i strateškog okvira posao) o inovacijama, istraživanju i razvoju, te - Veliki broj izuzetno nadarenih i talentiranih koordinaciji u oblasti inovacija i pametnoj mladih učenika/učenica i studenata u specijalizaciji osnovnim, srednjim i visokoškolskim - Nepostojanje zakonskih rješenja o ustanovama inovatorima 53 Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauka 152 - Dostupnost infrastrukture za intenzivniju - Nedovoljna zaštita intelektualnog vlasništva promociju reproduktivnog zdravlja (provedba prava, inspekcije, policijska tijela, (obrazovni sistem, zdravstvene ustanove i tužilaštvo, sudovi i dr.) dr.) - Neadekvatna zakonska regulativa o - Potencijal javnih službi zapošljavanja u finansijskim institucijama, finansijskim posredovanju pri zapošljavanju mehanizmima i finansijskim instrumentima - Metalni, drvni i tekstilni sektori su značajno - Nedovoljna znanja i vještine o razvijeni funkcioniranju tržišta kapitala (finansijska - Potencijali korištenja otpada iz privrede nepismenost) - Usvajanje Zakona o zaštiti okoliša i Zakona - Nepotpun i neadekvatan zakonski okvir za o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku pokretanje i zatvaranje novih start-up efikasnost preduzeća te preduzetničku infrastrukturu - Napredak u pogledu broja mjernih mjesta i - Fiskalno opterećenje rada postepenog porasta broja validnih mjerenja - Visoka stopa doprinosa po osnovu rada kvaliteta zraka u FBiH - Visok stepen sive ekonomije - Potencijal za korištenje i održavanje - Veliki broj parafiskalnih nameta potencijala zemljišnih resursa, s ciljem - Nedovoljna budžetska izdvajanja za razvoj dugoročnog ispunjavanja njihovih privrednih preduzetništva u kreativnom sektoru funkcija (kinematografija, institucije kulture i dr.) - Značaj šumskog ekosistema kod - Neharmoniziranost postojećih propisa iz ublažavanja posljedica klimatskih promjena, domena prostornog planiranja i građenja na poboljšanja hidrologije vodotokova i zaštite svim nivoima upravne vlasti biodiverziteta od poplava i klizišta, - Administrativne, trgovinske i druge barijere i smanjenja rizika od požara kao i korištenja procedure za izvoz u zemljama i na potencijala za diverzifikaciju ekonomskih tržištima na kojima nastupaju i za koje su aktivnosti (drvna industrija, lov, ribolov, zainteresirani privrednici iz FBiH branje šumskih plodova, turizam s - Nedovoljna produktivnost privrednog naglaskom na ruralni turizam) sektora kao i društva u cjelini - Potencijal šumskih resursa za proizvodnju - Nedovoljno razvijena preduzetnička proizvoda visoke dodane vrijednosti u infrastruktura na univerzitetima domaćim kompanijama - Nedovoljna pokrivenost i kapaciteti - Trend rasta energetske obnove zgrada koje predškolskih obrazovnih institucija su u vlasništvu ili ih koriste organi uprave i - Nedovoljno dostupne i razvijene usluge javne institucije u FBiH (npr. škole, bolnice) obrazovanja prema djeci s posebnim - Poljoprivredni sektor u FBiH (prerada potrebama, odraslim osobama s tjelesnim mlijeka, uzgoj ranog voća i povrća) ima zasnivati i drugim socijalnom ugroženim internacionalnu konkurentnu prednost kao i kategorijama niz nepoljoprivrednih ruralnih aktivnosti - Visoka stopa nezaposlenosti mladih - Povoljni klimatski uvjeti za razvoj ekološke - Ubrzan odlazak visokoobrazovanih mladih poljoprivredne proizvodnje (voćarstvo, sa porodicama iz FBiH vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, - Nedovoljan i neravnomjeran obuhvat pčelarstvo, ovčarstvo, peradarstvo, stanovništva zdravstvenim osiguranjem i povrtlarstvo, ljekovito bilje i dr.) uslugama - Prekogranična saradnja na polju - Dugoročna finansijska neodrživost poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja zdravstvenog sistema u FBiH - Potencijal za razvoj hladnih lanaca - Zastarjelost tehnologije zdravstvene zaštite vrijednosti u poljoprivredi - Trend odlaska zdravstvenih radnika iz FBiH - Dobri primjeri preduzetništva u kreativnom - Nedovoljna zdravstvena pismenost među sektoru (kinematografija, moda, zanati, stanovništvom FBiH muzika i sl.) - Nedovoljna horizontalna i vertikalna - Dugogodišnja tradicija proizvodnje i koordinacija zdravstvenog sistema u kriznim industrijska kultura javnozdravstvenim situacijama - Konkurentna cijena rada u odnosu na - Nizak stepen nataliteta okruženje - Nepostojanje fonda za planiranje porodice - Zakonski uređen pravosudni sistem kao i optimalnih porodiljskih naknada za sve - Uspostavljen regulatorni okvir za javne porodilje (zaposlene i nezaposlene) nabavke - Neadekvatna populacijska politika - Dobra povezanost kontinentalnog područja - Nedovoljno razvijeni kapaciteti i usluge za FBiH s pomorskim dijelom rani rast i razvoj djece - Obnova i izgradnja cestovne mreže - Rast cijena prodaje stanova i zakupnina 153 - Poticanje većeg udjela kombiniranog i - Nasilje u porodici i društvu, govor mržnje, multimodalnog prometa socijalna isključenost žrtava porodičnog - Zakonodavstvo u oblasti prometa se nasilja i dr. intenzivno usklađuje (horizontalno/vertikalno - Nedovoljni kapaciteti socijalnih radnika u u FBiH i sa EU) centrima za socijalni rad - Postojanje značajnih domaćih resursa i - Nepostojanje egzistencijalnog ili socijalnog ekspertize u izgradnji transportne minimuma koji bi mogao poslužiti kao infrastrukture referentni okvir za identificiranje osoba koje - Sudjelovanje domaćih firmi na izgradnji žive u siromaštvu infrastrukturnih domaćih i međunarodnih - Nedostatak urbane infrastrukture za sport projekata - Neravnomjerna i nedovoljna zastupljenost - Politička podrška i odlučnost za razvoj bavljenja sportom na području cijele FBiH održivog sektora transporta - Primarni fokus aktivacijskih i aktivnih mjera - Politička opredijeljenost za usvajanje novog zapošljavanja kroz subvencioniranje Zakona o podršci porodicama s djecom u - Trenutno uređenje socijalne zaštite nije Federaciji BiH treba da osigura približno efikasno u smanjenju siromaštva jednake uslove za zdrav i pravilan razvoj - Nepostojanje posebnih programa socijalne sve djece u FBiH zaštite za izrazito ranjive grupe (osobe sa - Provođenje aktivne politike zapošljavanja invaliditetom, djeca u riziku i s razvojnim pruža podršku ciljnim grupama zasnivati, starije osobe, porodice s troje i nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao više djece itd.) teže zapošljive, a posebno mladim - Nedovoljna međusektorska saradnja, osobama i ženama infrastruktura i kompetencije pružalaca - Usvojen Zakon o hraniteljstvu u FBiH usluga socijalne zaštite - Deinstitucionalizacija korisnika socijalne - Rast energetskog siromaštva u FBiH zaštite - Neadekvatna kapacitiranost inspekcije za - Pad broja maloljetnih korisnika socijalne zaštitu okoliša zaštite - Visok stepen zagađenosti zraka, tla i voda u - Pad broja maloljetnih korisnika socijalne FBiH zaštite ugroženih porodičnom situacijom - Nedovoljna uključenost zelenih vještina u - Pad broja korisnika invalidske penzije nastavne planove i programe u osnovnim i - Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima srednjim školama u FBiH - Neusklađeno zakonodavstvo (horizontalno i - Politička opredijeljenost za usvajanje vertikalno u FBiH kao i sa EU) u oblastima Zakona o organizacijama i reprezentativnim okoliša, komunalne infrastrukture, buke, organizacijama osoba sa invaliditetom i upravljanja otpadom i dr. civilnih žrtava rata - Nepostojanje ekonomske cijene komunalnih - Strategija za unapređenje prava i položaja usluga i adekvatnog sistema naplate koja će osoba s invaliditetom u FBiH za period 2016 rezultirati povećanjem obuhvata – 2021. godina stanovništva organiziranim prikupljanjem i - Strategija deinstitucionalizacije i odvozom otpada transformacije ustanova socijalne zaštite u - Značajan broj nelegalnih odlagališta otpada FBiH - Neadekvatan sistem odvojenog sakupljanja, - U sklopu Aktivne politike zapošljavanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog pruža se podrška ciljnim grupama otpada u FBiH nezaposlenih osoba koje su utvrđene kao - Visoka emisija zagađujućih materija i teže zapošljive, a posebno mladim stakleničkih gasova osobama i ženama - Negativan uticaj sektora transporta na - Uravnotežen portfolijo elektrana okoliš (hidro/termo) - Nedovoljna energetska efikasnost MSP-a - Proizvodnja električne energije veća od - FBiH još uvijek nije započela stvaranje domaće potrošnje – sigurnost snabdijevanja zaliha nafte i derivata nafte - Ostvaren napredak u implementaciji - Nizak udio obnovljivih izvora energije u pravnog naslijeđa EU i međunarodnih finalnoj potrošnji energije sporazuma - deregulacija i liberalizacija - Niska produktivnost rudnika uglja i slaba tržišta konkurentnost termoenergetskog sektora - Relativno velike količine slatke vode dobrog EPBiH kvaliteta - Nedovoljna pokrivenost stanovništva javnim - Ruralna područja u BiH cestovno povezana vodnim uslugama (vodosnabdijevanje, sa urbanim područjima kanalizacija i prečišćavanje otpadnih voda) 154 - Veliki broj nadležnih organa za upravljanje vodama - Nedovoljno razvijena ruralna infrastruktura i dostupnost usluga u ruralnim područjima - Visok stepen korupcije u društvu - Nizak stepen vladavine prava i nepovjerenje građana u pravosudni sistem - Neefikasnost pravosudnog sistema - Nedovoljna i neravnomjerna zaštita ljudskih prava - Percepcija nezadovoljstva stanovništva i privrede uslugama javne uprave - Nefunkcionalna i neracionalna organizacija javnog sektora - Nedovoljna transparentnost u upravljanju javnim finansijama - Nedovoljna racionaliziranost tekućih javnih rashoda i nedovoljan obim i efikasnost javnih investicija - Nedovoljna efikasnost u naplati javnih prihoda - Dugoročna neodrživost PIO sistema PRILIKE PRIJETNJE - Globalni rast digitalne ekonomije - Regionalna politička i sigurnosna - Četvrta industrijska revolucija (robotika, nestabilnost koja utiče na povlačenje stranih vještačka inteligencija, 5G mreža, internet investitora stvari (eng. IoT), pohrana podataka u - Kibernetički kriminal i prevare oblaku (eng. cloud), genetika i - Zakonska regulativa u zemljama EU koja bioinžinjering, analitika velike količine olakšava i potiče zaposlenje stranih radnika podataka (eng. big data) itd.) - Sigurnosni aspekt migracija (organizirani - Rast globalne produktivnosti usljed kriminal, pljačke, narušavanje javnog reda i transfera i razvoja tehnologija mira, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi i - Saradnja privrede, akademske zajednice i dr.) vlada (eng. triple helix) u procesima - Jačanje antiglobalističkih politika u svijetu pametne specijalizacije i inovacija (npr. - Uticaj globalnih pandemija na zdravlje ljudi i osnivanje naučno-tehnoloških parkova) pad globalnih ekonomija (COVID-19, SARS - Regionalne berzanske mreže i dr.) - Različiti štedni i investicioni modeli (privatni - Posljedice klimatskih promjena na ljudsko investicioni fondovi, koncesije, strana zdravlje ulaganja, javno-privatno partnerstvo, pristup - Štetni prekogranični uticaji na teritoriju i kapitalu kroz trgovinu vrijednosnim papirima stanovništvo BiH (npr. izgradnja odlagališta i derivatima, saradnja sa dijasporom, radioaktivnog i nuklearnog otpada u garantni fondovi, fondovi rizičnog kapitala, susjednim zemljama) nebankovni kreditno-depozitni sistemi i - Uticaj poplava, seizmičkih događaja, kreditno-garantni fondovi (štedionice, kosmičkih događaja poput pada kometa i štedno-kreditne zadruge, alternativni meteorita te šumskih požara na zdravlje, investicioni fondovi i dr.) sigurnost i ekonomiju - Globalni rast inovativnih start-up preduzeća - EU energetska politika dekarbonizacije - Dobre prakse oporezivanja rada u zemljama - EU zakoni koji reguliraju kreiranje i EU-a i OECD-a održavanje obaveznih rezervi nafte i naftnih - Rast kreativne industrije i njen udio u derivata ukupnoj ekonomiji - Globalni oružani rizici i prijetnje (terorizam, - Regionalni i globalni festivali kreativnih sabotaža, građanski nemiri i ratovi itd.) industrija - Balkanske rute trgovine narkoticima, ljudima - Rast globalne potrošnje u turističkom i drugim nelegalnim proizvodima sektoru - Blokada EU fondova usljed neispunjavanja - Upotreba digitalnih tehnologija u promociji uslova u procesu EU integracija turizma i turističkih atrakcija - Globalne devijacije u cijeni energenata - Integracija razvojnog koridora Vc u (nafta, gas i dr.) regionalnu i EU mrežu razvojnih koridora 155 - Primjena novih tehničko-tehnoloških - Pad stope nezaposlenosti u Eurozoni može rješenja u razvoju intermodalnog transporta prouzrokovati dodatni odlazak - Međunarodni standardi, certifikati i radnosposobnog stanovništva iz FBiH akreditacijska tijela za ocjenu usklađenosti - Starenje stanovništva kvaliteta izvoznih proizvoda - Rast broja penzionera - Internacionalizacija i globalni lanci - Neadekvatna finansijska podrška SME vrijednosti sektoru s viših nivoa vlasti - Blizina i veličina tržišta u zemljama - Jačanje konkurencije u zemljama okruženja okruženja, Mediterana i EU za izvoz - Poslovna konkurencija iz zemalja EU proizvoda i usluga - Neprovođenje ili nedovoljno provođenje - Popularnost i značaj ekonomske diplomatije konvencija i usvojenih dokumenata na nivou u svijetu države koji se odnose na sprečavanje i - Potencijal firmi bh. dijaspore za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u umrežavanje, institucionalna partnerstva, porodici prenos znanja i investiranje sa domaćim - Djelomična izloženost cijenama električne preduzećima energije na otvorenom tržištu (nesigurnost - Trend globalnog rasta emisija obveznica za prihoda) dijasporu - Nerazvijeno tržište energetske efikasnosti - Internacionalizacija visokog obrazovanja - Nemogućnost praćenja globalnih trendova u (nastava na engleskom jeziku, razmjena ispunjenju međunarodnih obaveza u oblasti akademskog osoblja i studenata sa zaštite okoliša univerzitetima iz okruženja i EU itd.) - Neizgrađenost vodne infrastukture i - Globalna ekspanzija koncepta izostanak reforme pravnog i regulatornog preduzetničkih i digitalnih univerziteta okvira vodnih usluga u FBiH - Razvoj STEAM (nauka, tehnologija, - Propusti u odobravanju, izgradnji i radu inženjerstvo, umjetnost i matematika) malih hidroelektrana obrazovanja u svijetu - Porast oboljelih od nezaraznih bolesti - Trend rasta promocije zdravog načina (NCD) života u svijetu - Izloženost cijenama gasa na otvorenom - Nove tehnologije u zdravstvu i unapređenje tržištu i zavisnost od uvoza naučno-istraživačkog rada i tehnologija u medicini - Globalni trend rasta samozapošljavanja - Potencijal stranaca za zapošljavanje, posebno u oblastima IT-a, medicine, inženjerstva i elektrotehnike - Dostupnost velikog broja domaćih i međunarodnih fondova za poboljšanje pozicije ranjivih grupa na tržištu rada - Dostupnost novih tehnologija za obradu otpada - Globalni trend rasta cirkularne ekonomije - Globalni ciljevi održivog razvoja – UN Agenda 2030 - Rast zelenih radnih mjesta u svijetu - Globalni trend rasta svijesti o zaštiti okoliša i zdravom načinu življenja - Međunarodni fondovi za projekte integralnog upravljanja vodama i ispunjenje preuzetih obaveza u ovoj oblasti (EU-a, SB- a, GEF-a, UNDP-a, KFW-a, Švicarske, Švedske i dr.) - Rast proizvodnje i potražnje za električnim prevoznim sredstvima - NECP za BiH, kojim će biti postavljeni ciljevi i definirane mjere poticanja programa poboljšanja energetske efikasnosti u periodu od 2021. do 2030. godine - Obligacione sheme energetske efikasnosti 156 - Trend rasta zelene ekonomije i ekologizacije u svijetu - Tranzicija energetskog razvoja na razvoj obnovljivih izvora energije - Implementacija trećeg energetskog paketa - Dostupnost fondova EU (npr. EU program Coal Regions in Transition) i međunarodnih finansijskih institucija (npr. Svjetske banke) za proces dekarbonizacije energetskog sektora - Trend rasta agroturizma, ruralnog, avanturističkog i zdravstvenog turizma - Dostupnost velikog broja EU fondova za reformu javne uprave - Evropski statistički sistem (ESS), koji omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života - Dostupnost savremenih tehnika i tehnologija za modernizaciju statističkih procesa - Međunarodni centri za akreditaciju programa cjeloživotnog učenja (EU) 157 DODATAK 5. Detaljan pregled mjera Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije Naziv mjere 1.1.1. Uspostaviti javnu digitalnu infrastrukturu Opis mjere sa Donijeti strateški i zakonski okvir u oblasti digitalizacije i osigurati digitalnu infrastrukturu okvirnim koja će omogućiti suvereno upravljanje vlastitim podacima, digitalizaciju javne uprave uz područjima jasnu strategiju i standarde, te smanjenje pojedinačnih troškova nabavke hardvera i djelovanja* softvera. Osigurati održivo i konkurentno privredno i društveno digitalno okruženje. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Širokopojasni internetski promet, mil. GB 323 (2019) 1.000 mjere Uspostavljen Cloud computing centar Ne (2020) Da Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje javne digitalne infrastrukture i dostupnosti relevatnih podataka istraživačko- ostvarenju razvojnim organizacijama, fakultetima, te MSP-ima. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 31 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2024. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Generalni sekretarijat Vlade FBiH Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, istraživačko-razvojne organizacije, obrazovne institucije, MSP-ovi Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije Naziv mjere 1.1.2. Ubrzati digitalnu transformaciju malih i srednjih preduzeća Opis mjere sa Podizati konkurentnosti MSP-a uz koncept e-poslovanja i e-trgovine. Razvijati partnerstvo okvirnim sa logističkim kompanijama, finansijskim institucijama i drugim potencijalnim partnerima u područjima lancu stvaranja vrijednosti. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata E-trgovina (mikro preduzeća 1-9 radnika) n/d n/d mjere E-trgovina (mala preduzeća 10-49 radnika) 20 (2019) (BiH) 50 E-trgovina (srednja preduzeća 50-249 radnika) 22 (2019) (BiH) 50 Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje efikasnosti preduzeća koji poslovanje obavljaju na uobičajeni, tradicionalni ostvarenju način. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 2,2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta koordinaciju implementacije 158 mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo trgovine, Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Razvojna banka Ciljne grupe MSP Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije

1.1.3. Unapređivati digitalne vještine stanovništva, posebno vještine usklađene sa Naziv mjere potrebama tržišta rada Opis mjere sa Osigurati relevantne digitalne vještine kako bi stanovnici koristili javne usluge kao što su okvirnim e-zdravstvo, e-uprava, digitalne finansije i imali brojne druge koristi od učešća u područjima globalnom društvu znanja. Pratiti potrebe poslodavaca i u tom smislu vršiti obuke kojim djelovanja* će nezaposleni steći digitalne vještine koje se traže na tržištu rada. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za % nivoa osnovnih digitalnih vještina pojedinaca 16 (2019) (BiH) 50 praćenje rezultata % zaposlenih IKT stručnjaka od ukupnog broja n/d n/d mjere zaposlenih 3,70 (2019) Digitalne vještine stanovništva 5,00 (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Podizanje svijesti stanovništva o potrebi usvajanja digitalnih vještina i unapređenja znanja ostvarenju u IKT sektoru. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostavljanja instituta za VI u FBiH) Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, poslodavci Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije Naziv mjere 1.1.4. Razvijati vještačku inteligenciju i njenu primjenu Opis mjere sa Razvijati inovativna rješenja u oblasti vještačke inteligencije putem Instituta i platforme za okvirnim VI koja bi bila dostupna akademskoj zajednici, naučno-istraživačkim institucijama, područjima naučno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i privredi. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Uspostavljen institut za VI (vještačku inteligenciju) Ne (2020) Da mjere Usvojena srategija VI (vještačke inteligencije) Ne (2020) Da FBiH Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje inovativnosti, efikasnosti, ekonomičnosti i transparentnosti rada javne uprave i ostvarenju privrede. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 7,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja 159 Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (do uspostavljanja instituta za VI u FBiH) Ciljne grupe Naučno-istraživačke institucije, istraživači, akademska zajednica, privreda i javni sektor Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.1. Povećavati digitaliziranost ekonomije

1.1.5. Poticati razvoj inovativnih digitalnih rješenja i kompanija u softverskoj Naziv mjere djelatnosti Opis mjere sa Promovirati i stimulirati istraživanja i inovacije u IKT industriji poticajnom poreznom okvirnim politikom za kompanije iz IT sektora i povoljnim kreditiranjem putem Razvojne banke, te područjima promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % godišnje promjene broja preduzeća u IT Indikatori za 10,7 (2019) 20,0 sektoru praćenje rezultata % godišnje promjene broja zaposlenih u mjere 18,5 (2019) 30,0 preduzećima IT sektora % učešća bruto dodane vrijednosti IT sektora u 1,2 (2019) 4,0 BDP-u Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje rasta i razvoja IT preduzetništva i start-up kompanija u softverskoj industriji. ostvarenju Pozicioniranje IT sektora kao najperspektivnijeg i najbrže rastućeg sektora u FBiH. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 32 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta implementacije mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prometa i Nosioci mjere komunikacija, Federalno ministarstvo finansija, Razvojna banka Ciljne grupe Kompanije u softverskoj industriji Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija Naziv mjere 1.2.1. Podržavati istraživačko-razvojne i inovacijske aktivnosti Osigurati adekvatnu finansijsku podršku inovacijskim i R&D aktivnostima kako u Opis mjere sa privatnom tako i u javnom sektoru FBiH. Osnažiti razvoj JPP-a u oblastima istraživanja, okvirnim razvoja i novog industrijskog dizajna, te stimulirati osnivanje razvojnih centara i instituta u područjima privredi, zajedno sa akademskom zajednicom. Osigurati adekvatnu logističku i finansijsku djelovanja* podršku i pristup kapitalu za nove tehnologije. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata % bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj 0,05 (2018) 0,90 mjere u poslovnom sektoru u BDP-u % tehnološki inovativnih preduzeća 39,74 (2018) 60,00 160 Donesen zakon o inovacijama Ne (2020) Da Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaće privrede, što utiče na povećanje ostvarenju kvaliteta i vrijednosti proizvoda i smanjenje troškova proizvodnje. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 155,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, Nosioci mjere poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Privredna komora, Udruženje poslodavaca Ciljne grupe Privredni sektor, akademska zajednica Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.2. Podržavati transfer i razvoj tehnologija Naziv mjere 1.2.2. Podržavati povezivanje privrede i naučno-istraživačkih institucija Omogućiti preduzećima pristup i korištenje istraživačko-razvojne infrastrukture, te kroz Opis mjere sa strateško partnerstvo sa istraživačko-razvojnim institucijama razvijati nove proizvode i okvirnim tehnologije, ali i zajedno učestvovati u projektima EU. Pravno regulirati status inovatora i područjima kadrovski osnaživati/osnivati naučno-tehnološke parkove kao rezultat zajedničke djelovanja* saradnje ili pojedinačnih investicija. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Prijava patenata za EPO prema prioritetnoj godini n/d n/d mjere Broj patenata, rezidenti 84 (2018) 200 (BiH) Razvojni efekat i Stvaranje ambijenta koji potiče saradnju privrede i istraživačke zajednice, te uključivanje doprinos mjere privrede, univerziteta, zavoda, ministarstava i naučnih instituta u zajedničke projekte i ostvarenju procese pametne specijalizacije. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 140,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja Nosioci mjere i nauke, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Privredna komora Ciljne grupe Privredni sektor, univerziteti, naučni instituti Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.1. Olakšati i ubrzati procese ulaska u poslovnu aktivnost i izlaska iz nje Opis mjere sa Ukloniti prepreke ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje, kao i prepreke obavljanju okvirnim preduzetničke aktivnosti. područjima 161 djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za 184/190 (2019) praćenje rezultata Pokretanje poslovne aktivnosti, rang 100/190 (BiH) mjere 106/141 (2019) Finansiranje malih i srednjih preduzeća, rang 70/141 (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Rast broja privrednih subjekata, što doprinosi rastu zaposlenosti i ekonomskom rastu. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 31,2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta za obrte, a Federalno ministarstvo koordinaciju energije, rudarstva i industrije za privredna društva implementacije mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo prostornog Nosioci mjere uređenja, Razvojna banka, privredne komore, Udruženje poslodavaca, Federalno ministarstvo pravde, FERK, elektroprivrede, kantonalne vlade, općinski sudovi, JLS-ovi Ciljne grupe Privredni sektor Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.2. Rasteretiti privredu smanjenjem fiskalnog opterećenja rada Rasteretiti privređivanje smanjenjem stopa doprinosa po osnovu rada, a javne prihode Opis mjere sa kompenzirati efikasnijim prikupljanjem poreza, te porezima građana i drugim porezima okvirnim koji ne opterećuju privrednu aktivnost. Kontinuirano raditi na smanjivanju parafiskalnih područjima nameta i njihovom eventualnom ukidanju kao dio šire reforme na svim nivoima vlasti u djelovanja* FBiH. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Porezni klin na minimalnu bruto platu u FBiH, % 31,3 (2019) 27,0 mjere Porezni klin na prosječnu bruto platu u FBiH, % 38,3 (2019) 34,0 Razvojni efekat i Rasterećenje privrede na održiv način na bazi neutralnog principa kako bi se izbjegli doprinos mjere poremećaji u javnoj potrošnji, što doprinosi poreznoj konkurentnosti, a time i ukupnoj ostvarenju konkurentnosti privrednih subjekata. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 13 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2022. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, Porezna uprava FBiH, ESV Ciljne grupe Privredni sektor, zaposlenici Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ 162 ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.3. Podržavati razvoj preduzetništva kreativnog sektora Opis mjere sa Kroz projekte podrške i porezne olakšice podržati razvoj kreativnog sektora. Osigurati okvirnim adekvatna finansijska sredstva, prostor, opremu i radionice za obrazovne institucije koje područjima se bave kreativnim sektorom, te osigurati njihovo povezivanje sa poslovnim sektorom. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Bruto dodana vrijednost u kreativnoj i kulturnoj 472.190 (2018) 800.000 mjere industriji, u 000 KM Broj zaposlenih u kreativnoj i kulturnoj industriji 16.355 (2019) 25.000 Razvojni efekat i doprinos mjere Razvoj kretivnog sektora će doprinijeti ekonomskom rastu. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 24 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta implementacije mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo obrazovanja i Nosioci mjere nauke, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, dizajn centar (nakon njegovog osnivanja) Ciljne grupe Privredni sektor, kreativna industrija, obrazovne institucije Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.4. Podržavati razvoj preduzetništva turističkog sektora Opis mjere sa Razvijati projekte povećanja prihoda od turizma, povećavanja broja dolazaka/noćenja i okvirnim projekte aktiviranja novih turističkih proizvoda veće dodane vrijednosti. Osigurati podršku područjima u promociji i opremanju turističkih atrakcija. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % bruto dodane vrijednosti područja djelatnosti I Indikatori za - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 2,2 (2018) 2,5 praćenje rezultata usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) mjere u BDP-u n/d Prosječni izdaci po putovanju, KM n/d % godišnje promjene broja noćenja 13,6 (2019) 15,0 Razvojni efekat i doprinos mjere Unaprijeđeni uslovi za razvoj turizma. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 30,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere 163 Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i Nosioci mjere obrta, turističke zajednice, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Razvojna banka, privredne komore Ciljne grupe Turistički i ugostiteljski sektor, preduzetnici, stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.5. Podržavati prostornu koncentraciju preduzetništva Opis mjere sa Olakšati i ubrzati proces donošenja i vertikalnog usklađivanja prostorno-planske okvirnim dokumentacije i koncentracije preduzetništva u preduzetničkim zonama i uz razvojne područjima koridore. Uvoditi i razvijati razvojne koridore i intermodalni transport uz primjenu novih djelovanja* tehničko-tehnoloških rješenja Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Gustina mreže cestovne infrastrukture, km na Indikatori za 181,5 (2019) 200,0 1.000 km2 praćenje rezultata Gustina mreže željezničke infrastrukture, km na mjere 23,3 (2019) 25,0 1.000 km2 Promet putnika na aerodromima na 100.000

78.856 (2019) 100.000 stanovnika Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje broja poslovnih subjekata i broja zaposlenih u preduzetničkim zonama i uz ostvarenju razvojne koridore i povećanje efikasnosti njihovog poslovanja. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i Nosioci mjere industrije, privredne komore, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Ciljne grupe Privredni sektor Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.3. Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora Naziv mjere 1.3.6. Diverzificirati i unapređivati finansijski sistem Opis mjere sa okvirnim Osigurati veću konkurenciju na finansijskom tržištu uvođenjem nebankarskih depozitnih područjima finansijskih institucija kao što su štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % učešća pravnih lica u ukupno odobrenim 51,4 (2019) 60,0 Indikatori za kreditima praćenje rezultata Promet na berzi u odnosu na kredite date 5,5 (2019) 10,0 mjere pravnim licima, % Hirschmann-Herfindahlov Indeks - krediti

1.360 (2019) 1.100 (koncentracija bankarskog tržišta) Kamatni spred (aktivna - pasivna kamatna stopa) n/d n/d 164 Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje domaće štednje, kreditiranja privrednih subjekata i smanjivanje kamatne stope ostvarenju na kredite privrednom sektoru. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo finansija, Razvojna banka, Agencija za bankarstvo FBiH Ciljne grupe Privredni sektor Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti Naziv mjere 1.4.1. Unapređivati zaštitu intelektualnog vlasništva Opis mjere sa Kreirati registar privrednih subjekata od povjerenja koji poštuju intelektualno vlasništvo. okvirnim Osigurati jačanje inspekcije i drugih institucija nadležnih za provedbu prava intelektualnog područjima vlasništva. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Naknade za upotrebu intelektualnog vlasništva, 8.376 (2018) 20.000 praćenje rezultata (000 $) (BiH) mjere Broj inspekcijskiih kontrola od nadležnih inspekcija u oblasti zaštite intelektualnog n/d n/d vlasništva Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje stepena provedbe prava intelektualnog vlasništva. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalna uprava za inspekcijske poslove implementacije mjere Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo finansija, Federalno Nosioci mjere ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo pravde Ciljne grupe Privredni sektor, autori, inovatori, potrošači Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti

1.4.2. Podržavati primjenu međunarodnih standarda, certificiranje i akreditaciju Naziv mjere tijela za ocjenu usklađenosti Opis mjere sa Podržavati tijela za certificiranje i druga tijela za ocjenu usklađenosti s međunarodnim okvirnim standarima i podržati njihovu akreditaciju. područjima 165 djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti***

3.778 (2018) Indikatori za Aplikacije za zaštitne znakove, ukupno 6.000 (BiH) praćenje rezultata 104/146 (2019) mjere Prijavljivanja zaštitnog znaka - brenda, rang 70/146 (BiH) 78/116 (2019) Prijavljivanja dizajnerskih rješenja, rang 50/116 (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Osigurati zadovoljavanje kriterija za izvoz u zemlje i na tržišta na kojima nastupaju i za ostvarenju koje su zainteresirani privrednici iz FBiH. Osigurati bolju zaštitu i sigurnost potrošača. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 21,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Privredna komora, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalna Nosioci mjere uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ciljne grupe Privredni sektor, potrošači Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti Naziv mjere 1.4.3. Jačati internacionalizaciju i uključivanje u globalne lance vrijednosti Opis mjere sa okvirnim Mapirati postojeće lance vrijednosti i pružati im podršku zasnovanu na znanju kako bi se područjima lakše integrirali u regionalne i globalne lance vrijednosti. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za 0,0492 (2018) praćenje rezultata % udjela bh. izvoza u ukupnom svjetskom izvozu 0,0550 (BiH) mjere Izvoz visoke tehnologije (% od ukupnog izvoza), 66/218 (2019) 50/218 rang (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Veći izvoz robe i usluga i doprinos smanjenju trgovinskog deficita. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 20,9 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo razvoja, 166 poduzetništva i obrta, Privredna komora FBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Razvojna banka Ciljne grupe Privredni sektor Veza sa strateškim 1. UBRZAN EKONOMSKI RAZVOJ ciljem Prioritet 1.4. Podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti Naziv mjere 1.4.4. Stimulirati povezivanje s bh. dijasporom Opis mjere sa U okviru postojeće preduzetničke infrastrukture pružati snažnu podršku osnivanju i radu okvirnim kompanija dijaspore. Osigurati lakše finansiranje razvojnih projekata formiranjem područjima investicionog fonda privatnim sredstvima dijaspore, kojim će upravljati predstavnici djelovanja* dijaspore. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Broj privrednih subjekata pokrenutih od Indikatori za n/d n/d dijaspore praćenje rezultata Uspostavljena baza bh. dijaspore (kompanija i mjere Ne (2020) Da naučnih radnika) Uspostavljena kreditna linija za kompanije iz FBiH Ne (2020) Da koje ostvaruju poslovnu saradnju s bh. dijasporom Razvojni efekat i doprinos mjere Uvođenje novih tehnologija, rast konkurentnosti domaće privrede i smanjenje odliva ostvarenju radne snage. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 6,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Privredna komora FBiH implementacije mjere Privredna komora FBiH, Razvojna banka FBiH, Federalno ministarstvo finansija, Nosioci mjere Vijeće za strane investicije FBiH Ciljne grupe Bh. dijaspora, privredni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem Naziv mjere 2.1.1. Unapređivati kvalitet visokog obrazovanja, naučnog rada i naučne baze Omogućiti unapređenje studijskih programa usklađivanjem broja i profila studijskih Opis mjere sa programa s društvenim i privrednim potrebama i prilagođavanjem sadržaja studijskih okvirnim programa s jasno definiranim ishodima učenja, te osigurati povezanost tržišta rada i područjima visokog obrazovanja. Poticati internacionalizaciju visokog obrazovanja i jačati integriranje djelovanja* u evropski i svjetski visokoobrazovni prostor. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Broj univerziteta iz FBiH koji su na međunarodnoj Indikatori za 1 (2020) 4 ljestvici rangirani ispod 1.500-tog mjesta praćenje rezultata Ukupan broj diplomiranih (20-29), na 1.000 mjere 4,5 (2019/20) 8,0 stanovnika, ukupno Ukupan broj diplomiranih (20-29) na 1.000 2,9 (2019/20) 5,0 stanovnika, žene Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje fleksibilnosti obrazovnog sistema u prilagođavanju potrebama tržišta rada. ostvarenju prioriteta Indikativna Iznos: 15,1 mil. KM 167 finansijska Izvor: Budžet, ostali izvori konstrukcija sa izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Nosioci mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Udruženje poslodavaca, univerziteti, instituti Naučno-istraživačke institucije, visokoobrazovne institucije, studenti, nastavni kadar, Ciljne grupe privredni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem

2.1.2. Poboljšavati kvalitet predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za Naziv mjere potrebe razvoja i osigurati inkluzivno obrazovanje za sve Kroz obaveznu saradnju s privredom, usklađivati upisne politike s potrebama tržišta rada Opis mjere sa i razvijati dualno obrazovanje i dokvalifikaciju nastavnog kadra. Povećati obuhvat djece okvirnim predškolskim obrazovanjem, pri čemu je potrebno posebnu pažnju posvetiti djeci s područjima posebnim obrazovnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja i djeci iz romskih djelovanja* porodica. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Rang BiH na PISA testiranju (Program za 62/79 (2018) 40/79 međunarodno ocjenjivanje učenika) (BiH) % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 14,8 (2018/19) 80 god), ukupno % obuhvata predškolskim obrazovanjem (0- 6 Indikatori za 14,7 (2018/19) 80 god), djevojčice praćenje rezultata % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, mjere 0,09 (2018/19) 0,03 ukupno % učenika koji su prekinuli osnovno obrazovanje, 0,07 (2018/19) 0,02 učenice % učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, 0,74 (2017/18) 0,3 ukupno % učenika koji su prekinuli srednje obrazovanje, 0,58 (2017/18) 0,2 učenice Razvojni efekat i Unapređenje kvaliteta predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, usklađivanje doprinos mjere različitih dokumenata obrazovne politike, povećanje opremljenosti i dostupnosti ostvarenju obrazovne infrastrukture. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 81,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Nosioci mjere udruženja poslodavaca, privredne komore, pedagoški zavodi, centri za socijalni rad Ciljne grupe Privredni sektor, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, nastavni kadar 168 Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem Naziv mjere 2.1.3. Razviti funkcionalan sistem obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja Opis mjere sa Osigurati značajniju podršku ustanovama za obuku odraslih i njihovu certifikaciju. okvirnim Podržati pristup cjeloživotnom učenju i vještinama, kako za poduzetnike, tako i za one područjima koji planiraju osnovati preduzeće. Osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u djelovanja* IT/STEM sektor i stimulirati izdvajanja za neformalno obrazovanje Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % osoba (25-64 godine) koje su, nakon redovnog obrazovanja, pohađale formalno i/ili neformalno 8,1 (2016/17) 20,0 obrazovanje u prethodnih 12 mjeseci od dana Indikatori za anketiranja, po spolu praćenje rezultata Broj certificiranih ustanova za obrazovanje mjere n/d n/d odraslih % poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu 34,8 (2020) 50,0 nastavu za učenike i studente % poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za 19,8 (2020) 40,0 nezaposlene osobe (mentori, oprema...) Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja, obrazovanja i priznavanja ostvarenju neformalno stečenih znanja i vještina. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 17 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Nosioci mjere udruženja poslodavaca, privredne komore Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, obrazovne institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem

2.1.4. Poticati obrazovne institucije na pružanje većeg stepena znanja i prakse u Naziv mjere oblasti IKT-a Kontinuirano usavršavati znanje i rad nastavnika, posebno nastavnika informatike, kako Opis mjere sa bi se postigao odgovarajući standard u posjedovanju digitalnih vještina učenika. okvirnim Unaprijediti informatičko-komunikacionu infrastrukturu u obrazovnim institucijama, područjima uključujući i predškolske ustanove i institucije kulture. Osigurati saradnju obrazovnog djelovanja* sistema i kompanija u IKT sektoru. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Broj nastavnih sati iz informatike, po učeniku n/d n/d mjere Broj računara koje koriste učenici, na 100 učenika 5,7 (2018/19) 20,0 (ukupno osnovna + srednja) Razvojni efekat i doprinos mjere Unapređenje digitalnih vještina i veći stepen znanja i prakse učenika u IT sektoru. ostvarenju prioriteta Indikativna Iznos: 57 mil. KM finansijska Izvor: Budžet, ostali izvori konstrukcija sa 169 izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Nosioci mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, obrazovne institucije Ciljne grupe Učenici, studenti, obrazovne institucije, istraživačke institucije, privredni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.1. Unapređivati obrazovni sistem Naziv mjere 2.1.5. Poboljšati rad s talentima i standard učenika i studenata Opis mjere sa Osigurati sredstva za poboljšanje studentskog standarda. Omogućiti promoviranje i okvirnim sufinansiranje stipendiranja talentiranih srednjoškolaca i studenata, sufinasiranje sajmova područjima zapošljavanja, specijalizacija i projekata u i izvan BiH, te uspostaviti digitalnu platformu e- djelovanja* student za praćenje dostupnosti statusa, analizu i zapošljavanje studenata. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Iznos budžetskih sredstava za finansiranje Indikatori za projekata talentiranih učenika osnovih i srednjih n/d n/d praćenje rezultata škola (kantoni + FBiH), KM mjere Iznos budžetskih sredstava iz budžeta FBiH za

49.500 (2019) 500.000 nagrađivanje najboljih učenika, KM Iznos budžetskih sredstava iz kantonalnih bužeta n/d n/d za nagrađivanje najboljih učenika, KM Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje boljih uslova školovanja talenata posebno kreiranim programima koji ostvarenju omogućavaju identifikaciju, motivaciju i njihov razvoj u različitim oblastima. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 13 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Kantonalna ministarstva koja imaju nadležnost za obrazovanje i nauku implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, Nosioci mjere obrazovne institucije, udruženja poslodavaca Ciljne grupe Učenici, studenti, privredni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Naziv mjere 2.2.1. Unaprijediti pristup i smanjiti nejednakost u zdravstvenim uslugama Osigurati povećanje raspoloživosti resursa u zdravstvu kroz programe ravnomjerne distribucije kadrova u svim regijama FBiH, u skladu sa ustavnom podjelom nadležnosti u Opis mjere sa oblasti zdravstva, što uključuje i ravnomjernu distribuciju kadrova u urbanim i ruralnim okvirnim sredinama, te povećati obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem. Omogućiti bolju područjima funkcionalnu povezanost i koordinaciju između kantonalnih i federalnog nivoa vlasti, te djelovanja* jačati koordinaciju između pojedinih „podsistema” u zdravstvenom sistemu i povećavati komplementarnost nivoa zdravstvene zaštite. Strateški projekti Indikatori za Indikatori Polazne Ciljne 170 praćenje rezultata vrijednosti** vrijednosti*** mjere % stanovništva obuhvaćenog zdravstvenim 89,9 (2018) 95,0 osiguranjem Broj doktora opće, odnosno porodične medicine u 0,36 0,46 primarnoj zdravstvenoj zaštiti na 1.000 stanovnika Indeks univerzalne zdravstvene pokrivenosti 61 (2017) (BiH) 80 (UHC WHO) Razvojni efekat i doprinos mjere Poboljšanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem, posebno tzv. rizičnih grupa i ostvarenju smanjenje nejednakosti zdravstvenih usluga na nivou kantona. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 2,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, sredstva doprinosa, programi EU, sektor civilnog društva izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi za javno Nosioci mjere zdravstvo, fondovi zdravstvenog osiguranja, Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Naziv mjere 2.2.2. Osnažiti potencijal preventivne medicine Opis mjere sa okvirnim Osmisliti i provesti programe promocije zdravlja, prevencije bolesti i promocije zdravih područjima stilova života. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 501,9 (2018) 400,0 100.000 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti cirkulatornog sistema sa smrtnim ishodom, na 269,1 (2018) 190,0 100.000 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti Indikatori za maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, na 212,1 (2018) 150,0 praćenje rezultata 100.000 stanovnika, ukupno mjere Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od bolesti maligne neoplazme sa smrtnim ishodom, na 89,0 (2018) 70,0 100.000 stanovnika, žene Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa 54,2 (2018) 40,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, ukupno Specifični mortalitet - smrtnost oboljelih od endokrinoloških bolesti i metaboličkih oboljenja sa 21,3 (2018) 15,0 smrtnim ishodom, na 100.000 stanovnika, žene Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju Jačanje svijesti građana o potrebi prevencije bolesti i zdravih stilova života. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, sektor civilnog društva izvorima 171 finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Federalno Nosioci mjere ministarstvo obrazovanja, kantonalna ministarstva obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, mediji Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Naziv mjere 2.2.3. Jačati informatizaciju i digitalizaciju sistema zdravstvene zaštite Omogućiti digitalnu transformaciju sistema zdravstvene zaštite sa korištenjem Opis mjere sa jedinstvenih standardiziranih protokola. Osigurati preduslove za povezanost, adekvatnu i okvirnim blagovremenu razmjenu informacija na svim nivoima zdravstvenog sektora. Omogućiti područjima analizu velike količine podataka koji se generiraju kroz postojeće informacione sisteme u djelovanja* zdravstvu. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Informatički uvezana primarna, sekundarna i mjere 2/10 (2019) 7/10 tercijarna zdravstvena zaštita u kantonima Razvojni efekat i doprinos mjere Ostvarenje preciznog uvida u zdravstvene trendove, te omogućavanje brzog i ostvarenju adekvatnog odlučivanja u ovoj oblasti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 – 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi Nosioci mjere zdravstvenog osiguranja i zavodi za javno zdravstvo Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Naziv mjere 2.2.4. Unapređenje djelovanja u kriznim javnozdravstvenim situacijama Jačati vertikalne i horizontalne komunikacije u kriznim javnozdravstvenim situacijama Opis mjere sa preko zajedničke platforme, koja automatizmom pokreće relevantne faktore. Podržavati okvirnim razvijanje procedura za procjenu ekoloških zdravstvenih rizika, uključujući rizike zbog područjima sigurnosti hrane, te unapređivati kapacitete za nadzor, dijagnosticiranje i izvještavanje o djelovanja* zdravstvenim rizicima. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Razvijeni planovi pripravnosti za Ne (2020) Da mjere javnozdravstvene prijetnje Razvojni efekat i Unaprijeđen sistem zdravstva koji omogućava brzo otkrivanje i reagiranje na 172 doprinos mjere javnozdravstvene rizike, te prevenciju i komunikaciju sa širom zajednicom o opasnostima ostvarenju za zdravlje. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 50 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, donacije izvorima finansiranja Period implementacije 2021 – 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalni zavod za javno zdravstvo implementacije mjere Federalni zavod za javno zdravstvo, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Federalno ministarstvo Nosioci mjere poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske službe civilne zaštite, ministarstva unutrašnjih poslova – uprave policije, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema

2.2.5. Jačanje finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unapređivanje Naziv mjere pravičnosti u finansiranju zdravstvene zaštite Izvršiti konsolidaciju i prestruktuiranje zdravstvenog sistema. Osigurati racionalnu Opis mjere sa potrošnju i upravljanje resursima i troškovima i javno privatna partnerstva u sektoru okvirnim zdravstva. Neophodno je izvršiti procjenu potrebnih sredstava za konsolidaciju i područjima redizajniranje sadržaja Fonda solidarnosti. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Zdravstvena potrošnja kao % BDP-a 8,2 (2018) 10,0 praćenje rezultata mjere % tekućih javnih izdataka za zdravstvo u FBiH u 70,4 (2018) 72,0 ukupnim tekućim izdacima za zdravstvo Akumulirani gubitak zdravstvenog sektora, mil. 80,2 (2018) 0,0 KM Razvojni efekat i doprinos mjere Konsolidiran i finansijski održiv zdravstveni sistem u FBiH. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 400 mil. KM konstrukcija sa Izvor: budžeti, kreditna sredstva izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Federalni zavod za javno zdravstvo, fondovi Nosioci mjere zdravstvenog osiguranja, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ 173 ciljem Prioritet 2.2. Poboljšavati ishode zdravstvenog sistema Naziv mjere 2.2.6. Stvaranje okruženja za naučno-istraživački rad i biomedicinska istraživanja Osigurati dostupnost novih načina liječenja i medicinskih proizvoda poboljšanjem Opis mjere sa upravljanja poslovnim procesima u zdravstvenom sektoru i razvijanjem novih okvirnim zdravstvenih tehnologija. Osnažiti partnerstva sa istraživačkim centrima i akademskim područjima institucijama. Poticati istraživanja u oblastima poput biomedicinskih, kliničkih, javnog djelovanja* zdravstva, zdravstvenih sistema, promocije zdravlja, prirodnih proizvoda, vakcina itd. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Bruto domaći izdaci u istraživanje i razvoj u mjere 2.096 (2018) 10.000 medicinske i zdravstvene nauke, 000 KM Razvojni efekat i doprinos mjere Proširenje baze znanja koja podržava donošenje politika, razvoj inovativnih tehnologija i ostvarenju pristup složenim javnozdravstvenim i medicinsko-kliničkim problemima. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: budžeti, donacije izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Federalno Nosioci mjere ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja, zavodi za javno zdravstvo Stanovništvo FBiH, javne i privatne zdravstvene institucije, obrazovne institucije, Ciljne grupe istraživačke institucije, civilni sektor, privredni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost Prioritet porodica i položaj mladih Naziv mjere 2.3.1. Poticati natalitet i zaštitu porodica s djecom Opis mjere sa Osigurati optimalne porodiljske naknade za sve porodilje u FBiH i pri tome ujednačavati okvirnim porodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove područjima za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu. Osigurati kreiranje programa i jačanje djelovanja* kadra za populacionu edukaciju. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Stopa ukupnog fertiliteta 1,25 (2018) 2,0 praćenje rezultata Stopa nataliteta, na 1.000 stanovnika 8,2 (2019) 10,0 mjere Uspostaviti fond za planiranje porodice u FBiH Ne (2020) Da Maternalna smrtnost, na 100.000 živorođenih u 11,1 (2019) 5,0 FBiH Razvojni efekat i doprinos mjere Rast broja stanovnika u FBiH i doprinos stabilnosti porodice i boljem položaju mladih. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 45,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija Federalno ministarstvo rada i socijalne politike 174 odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne Nosioci mjere politike, centri za socijalni rad, sindikati, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo finansija, udruženja poslodavaca Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, poslodavci, obrazovne institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost Prioritet porodica i položaj mladih Naziv mjere 2.3.2. Unapređivati reproduktivno zdravlje i oblast ranog rasta i razvoja djeteta Promovirati važnosti reproduktivnog zdravlja među mladima. Jačati kapacitet Opis mjere sa zdravstvenih ustanova i resursa koji će omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovoj okvirnim oblasti, ali i povećanje kvaliteta zdravstvenih usluga vezanih za planiranje porodice, prije i područjima tokom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci do tri odnosno djelovanja* šest godina. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Smrtnost dojenčadi, na 1.000 živorođenih 9,3 (2019) 4,0 mjere % djece s poteškoćama u razvoju uzrokovanog 8,9 (2015) (BiH) 3,0 lošom prehranom Razvojni efekat i Unapređenje usluga u oblasti ranog rasta i razvoja, kako u sektoru zdravstva, tako i doprinos mjere drugim sektorima društva, u smislu holističkog pristupa pružanja usluga vezanih za rani ostvarenju rast i razvoj, kao i doprinos povećanju populacije. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 9,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo zdravstva implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i Nosioci mjere socijalne politike, centri za socijalni rad, sindikati, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja i nauke Ciljne grupe Stanovništo FBiH, javne i privatne zdravstvene ustanove, obrazovne institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost Prioritet porodica i položaj mladih Naziv mjere 2.3.3. Unapređivati stambenu politiku Opis mjere sa Podrškom stambenim fondovima i saradnjom sa bankama olakšati rješavanje stambenog okvirnim pitanja za bračne parove koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, kao i ranjive grupe koje područjima imaju probleme sa rješavanjem stambenog pitanja. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Izdvajanje za subvencioniranje stambene politike, 10 (2020) 30 mjere mil. KM Broj stambenih fondova u kantonima 1/10 (2020) 10/10 Razvojni efekat i Olakšano rješenje stambenih problema mladih, smanjenje prepreka za ostanak mladih doprinos mjere ljudi u zemlji, stupanje u brak i osnivanje, odnosno proširenje porodice. ostvarenju 175 prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 10 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prostornog uređenja implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, zavodi za izgradnju, Federalno ministarstvo finansija, Nosioci mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kantonalna ministarstva prostornog uređenja, jedinice lokalne samouprave Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost Prioritet porodica i položaj mladih Naziv mjere 2.3.4. Promovirati toleranciju, nenasilje i rodnu ravnopravnost u porodici i društvu Prevenirati nasilno rješavanje problema, te podržati projekte tolerancije i kulture dijaloga. Opis mjere sa Osnaživati institucije koje se bave prevencijom i liječenjem od ovisnosti kako bi okvirnim hospitalizirali i izdvojili nasilnika iz porodice kao i jačati budžetsko planiranje za područjima provođenje zaštitnih mjera. Podržati aktivnosti na sprečavanju nasilja nad djecom i djelovanja* supružnicima kao i osigurati adekvatnu brigu i šansu za obrazovanje djeci bez jednog ili oba roditelja. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih Indikatori za 1.059 (2017) 500 djela (iz oblasti brak, porodica, mladi) - muškarci praćenje rezultata Poznate osobe prijavljene kao učinioci krivičnih mjere 95 (2017) 45 djela (iz oblasti brak, porodica, mladi) - žene Socijalne institucije i rodni indeks - SIGI 21,8 (2019) (BiH) 15,0 % razvedenih u odnosu na zaključene brakove 13,6 (2019) 10,0 Razvojni efekat i Smanjenje rizika od socijalne isključenosti žrtava porodičnog i vršnjačkog nasilja, doprinos mjere posebno za rodno senzibilne kategorije društva kao što su žene i djeca žrtve porodičnog ostvarenju nasilja, žene u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, žene s invaliditetom itd. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 6 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva rada i socijalne politike, centri za socijalni rad, Gender centar, Federalno ministarstvo zdravstva, Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Stanovništvo FBiH, civilni sektor, javne i privatne zdravstvene ustanove koje se bave Ciljne grupe prevencijom i liječenjem od ovisnosti 176 Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem

2.3. Ublažiti trend demografskog starenja stanovništva, poboljšati stabilnost Prioritet porodica i položaj mladih Naziv mjere 2.3.5. Unaprijediti uslove za razvoj i bavljenje sportom Osigurati stalnu promociju bavljenja sportom cjelokupne populacije. Unaprijediti stručni Opis mjere sa rad za profesionalno i rekreaciono bavljenje sportom, kao i osigurati poticaje za okvirnim postignute rezultate na međunarodnim takmičenjima. Izvršiti digitalizaciju sporta na područjima federalnom nivou i omogućiti izgradnju novih i održavanje postojećih objekata sporta i djelovanja* rekreacije. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Privatna potrošnja na sport n/d n/d Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima n/d n/d Indikatori za treniranja vani u satima, (65+), ukupno praćenje rezultata Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima n/d n/d mjere treniranja vani u satima, (65+), žene Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima n/d n/d treniranja vani u satima, (15-20), ukupno Vrijeme provedeno u sportskim i aktivnostima n/d n/d treniranja vani u satima, (15-20), žene Razvojni efekat i doprinos mjere Unapređenje uslova za ravnomjernu zastupljenost bavljenja sportom na području cijele ostvarenju FBiH. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 25,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2025. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo kulture i sporta implementacije mjere Federalno ministarstvo kulture i sporta, nadležna kantonalna ministarstva za kulturu i Nosioci mjere sport, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, sportski kolektivi, civilni sektor Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu Naziv mjere 2.4.1. Razvijati i provoditi efikasnu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja Poduzimati nezavisne evaluacije učinaka koje bi pokazale koji su projekti djelotvorni i Opis mjere sa troškovno efektivni. Osigurati okvir za veće uključivanje privatnog sektora u pružanje okvirnim tržišnih usluga, čije djelovanje treba biti integralni dio unapređenja rada JSZZ-a. područjima Staviti fokus aktivacijskih i aktivnih mjera zapošljavanja u pravcu veće zastupljenosti djelovanja* strukturnih mjera (obuke i samozapošljavanje) i veće podrške ranjivim grupama. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Stopa aktivnosti, % 39,1 (2019) 50,0 praćenje rezultata Stopa zaposlenosti (15+), % 31,9 (2019) 45,0 mjere Troškovi aktivnih mjera po novozaposlenom n/d n/d Prosječno vrijeme nezaposlenosti, muški n/d n/d Prosječno vrijeme nezaposlenosti, ženski n/d n/d Razvojni efekat i doprinos mjere Smanjenje nezaposlenosti na održiv način. ostvarenju prioriteta Indikativna Iznos: 0,8 mil. KM 177 finansijska Izvor: Budžet, ostali izvori konstrukcija sa izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalni zavod za zapošljavanje implementacije mjere Federalni zavod za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu Nosioci mjere politiku, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, udruženja poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva obrazovanja Ciljne grupe Nezaposleni, privredni sektor, obrazovne institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu Naziv mjere 2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada Opis mjere sa Osigurati uslove za zadržavanje i jačanje kapaciteta postojećih kadrova i nezaposlenih okvirnim programima prekvalifikacije na deficitarna zanimanja, dualno obrazovanje, umrežavanje i područjima promociju industrija sa deficitarnom radnom snagom, kao i unapređenjem pravnog okvira djelovanja* za volontiranje i samozapošljavanje. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Udio poslodavaca koji imaju problem sa n/d n/d mjere popunjavanjem radnih mjesta Broj zaposlenih stranaca 172 (2019) 1.000 Razvojni efekat i doprinos mjere U skladu sa zahtjevima privrede, radna snaga dostupna na tržištu rada. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, Federalni zavod za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, udruženja poslodavaca, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna Nosioci mjere ministarstva obrazovanja, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, privredne komore Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, obrazovne institucije Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, naročito dugoročnu Naziv mjere 2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja Opis mjere sa okvirnim Unaprijediti znanje i vještine zaposlenih u JSZZ-u i evidencije nezaposlenih u skladu sa područjima zahtjevima poslodavaca. djelovanja* 178 Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % poslodavaca koji traže nove radnike putem 44,7 (2020) 70,0 Indikatori za biroa za zapošljavanje praćenje rezultata Uspostavljen integrirani sistem za funkciju Ne (2020) Da mjere posredovanja % korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na ukupan broj zaposlenih evidentiranih na zavodima 68,1 (2019) 30,0 za zapošljavanje Razvojni efekat i doprinos mjere Smanjenje nezaposlenosti. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,4 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za Federalni zavod za zapošljavanje koordinaciju implementacije mjere Federalni zavod za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalno Nosioci mjere ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, udruženja poslodavaca, zavodi za zdravstveno osiguranje, Porezna uprava FBiH Ciljne grupe Nezaposleni, javne službe za zapošljavanje Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost Naziv mjere 2.5.1. Poboljšati socijalnu uključenost marginaliziranih grupa Opis mjere sa Donijeti posebne politike i programe ciljane za grupe stanovništva koje su socijalno okvirnim isključene ili se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Osigurati područjima adekvatnije pristupanje problemu socijalne isključenosti kroz stalno razvijanje javne djelovanja* svijesti o značaju socijalnog uključivanja. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Donesena strategija socijalne uključenosti FBiH Ne (2020) Da mjere Provedena anketa o prihodima i uslovima života Ne (2020) Da (SILK) Razvojni efekat i doprinos mjere Lakše praćenje socijalne isključenosti i kvalitetnije donošenje politika koje su ciljane za ostvarenju marginalizirane grupe stanovništva, uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za Nosioci mjere socijalnu politiku, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva nadležna za obrazovanje, Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva 179 zdravstva, zavodi za javno zdravstvo, službe za zapošljavanje, centri za socijalni rad Ciljne grupe Marginalizirane grupe stanovništva Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost Naziv mjere 2.5.2. Podržavati bolju ciljanost socijalne zaštite Uspostaviti socijalne karte i registre koji će osigurati informaciju o stanju i potrebama Opis mjere sa društva. Osigurati različite socijalne servise u lokalnim zajednicama i pristup socijalnim okvirnim uslugama i naknadama socijalne sigurnosti na pravičan, fer i jednak način. Unaprijediti područjima sistem novčanih davanja i bolje ih usmjeriti prema siromašnima, kao i osigurati djelovanja* materijalna izdvajanja za grupe u riziku od siromaštva. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Broj uspostavljenih socijalnih registara u 0/10 10/10 kantonima Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih Indikatori za n/d n/d transfera po spolu, % praćenje rezultata Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih mjere n/d n/d transfera po spolu, % Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac 15,7 12,0 domaćinstva muškarac, % Stopa siromaštva domaćinstava, nosilac 16,0 (2015) 13,0 domaćinstva žena, % Razvojni efekat i Socijalna davanja na osnovu stvarnih potreba, što može stabilizirati ukupna izdvajanja i doprinos mjere potencijalno povećati naknade postojećim korisnicima iz istih finansijskih sredstava, uz ostvarenju smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 20,4 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu politiku, centri za socijalni rad, javne i privatne zdravstvene ustanove, jedinice Nosioci mjere lokalne samouprave, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva nadležna za obrazovanja Ciljne grupe Korisnici socijalne zaštite, grupe u riziku od siromaštva Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost

2.5.3. Unapređivati međusektorsku saradnju, infrastrukturu i kompetencije Naziv mjere pružalaca usluga socijalne zaštite Opis mjere sa Uspostaviti sistem koordinacije između pružalaca socijalnih usluga i izgraditi resurse za okvirnim pružanje odgovarajućih usluga podrške u zajednici. Osigurati profesionalnu edukaciju i područjima usmjerenje stručnog kadra koji se bavi socijalnom zaštitom. Povećati kapacitete socijalnih djelovanja* radnika u centrima za socijalni rad. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Prosječan broj predmeta po socijalnom radniku n/d n/d mjere Prosječno vrijeme socijalnih radnika provedeno n/d n/d na obukama Razvojni efekat i Jačanje intersektorske i profesionalne saradnje u formulaciji, planiranju, implementaciji, 180 doprinos mjere koordinaciji provođenja, monitoringu, evaluaciji i izvještavanju u različitim područjima ostvarenju socijalne politike s ciljem smanjenja socijalne isključenosti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i Nosioci mjere socijalnu politiku, centri za socijalni rad, vlade kantona, jedinice lokalne samouprave Ciljne grupe Pružaoci usluga socijalne zaštite, jedinice lokalne samouprave Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost Naziv mjere 2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada Opis mjere sa Omogućiti posebne programe za ove grupe (dugotrajno nezaposleni, osobe s okvirnim invaliditetom, žene, mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji napuštaju javnu brigu, područjima Romi i sl.), te promovirati preduzetništvo formalnim obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem djelovanja* i podrškom. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, 21,7 (2019) 15,0 žene, % Stopa nezaposlenosti među ranjivim grupama, 39,0 (2019) 30,0 mladi (15-24), % Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, žene, % 29,3 (2019) 40,0 Indikatori za Stopa aktivnosti među ranjivim grupama, mladi 35,0 (2019) 55,0 praćenje rezultata (15-24), % mjere % dugoročno nezaposlenih žena u ukupnom broju 79,3 (2019) 60,0 nezaposlenih žena (preko 12 mjeseci) % održivih privrednih subjekata nakon 3 godine n/d n/d poslovanja koje su osnovali žene i mladi % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj 1,31 (2019) 0 nezaposlenih na zavodima za zapošljavanje % žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj 0,93 (2019) 0 nezaposlenih žena na zavodima za zapošljavanje Razvojni efekat i doprinos mjere Razvoj socijalnog preduzetništva kao modela koji istovremeno doprinosi zapošljavanju i ostvarenju podršci ugroženim grupama. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 23 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad, Nosioci mjere socijalnu politiku i obrazovanje, javne službe za zapošljavanje, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba 181 sa invaliditetom, udruženja poslodavaca, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo finansija Pripadnici ranjivih društvenih grupa (dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, Ciljne grupe mladi, mladi bez roditeljskog staranja koji napuštaju javnu brigu, Romi i sl.), poslodavci Veza sa strateškim 2. PROSPERITETAN I INKLUZIVAN DRUŠTVENI RAZVOJ ciljem Prioritet 2.5. Smanjivati siromaštvo i socijalnu isključenost Naziv mjere 2.5.5. Osigurati socijalne programe za smanjivanje energetskog siromaštva Opis mjere sa Identificirati energetski siromašna domaćinstva ili kategorije stanovništva koje su u riziku okvirnim od energetskog siromaštva i osmisliti i provoditi programe socijalne zaštite ugroženih područjima kupaca električne energije. Osigurati veći nivo informiranja lokalnih aktera o ciljevima i djelovanja* planovima energetske tranzicije. Strateški projekti Indikatori za Polazne Ciljne Indikatori praćenje rezultata vrijednosti** vrijednosti*** mjere Stopa energetskog siromaštva domaćinstva n/d n/d Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje finansijski pristupačnog i pouzdanog snabdijevanja energijom i smanjenje ostvarenju energetskog siromaštva. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 20 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike implementacije mjere Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, kantonalna ministarstva nadležna za rad i socijalnu politiku, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo Nosioci mjere prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, jedinice lokalne samouprave, FERK Ciljne grupe Siromašna domaćinstva Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa

3.1.1. Podizati svijest o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i neophodnosti Naziv mjere razvoja zelenih vještina Opis mjere sa Identificirati, pratiti i stalno objavljivati informacije o rizicima i ranjivosti koji nastaju kao okvirnim posljedica nebrige za okoliš. Poticati i stimulirati zajedničke projekte podizanja svijesti o područjima zaštiti okoliša i razvoja zelenih radnih mjesta od civilnog društva i privrednih subjekata. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Stanje javne svijesti - provedba Arhuske mjere n/d n/d konvencije Razvojni efekat i doprinos mjere Svijest građana o zaštiti okoliša na višem nivou. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere 182 Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, Nosioci mjere Fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, obrazovne institucije, Federalni hidrometeorološki zavod Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, obrazovne institucije, privredni sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa

3.1.2. Unapređivati pravni i institucionalni okvir regulacije okoliša i razvoj Naziv mjere komunalne infrastrukture Opis mjere sa Unaprijediti pravni okvir zaštite okoliša i dobijanja okolišnih dozvola u skladu sa EU okvirnim zakonodavstvom. Podržati institucionalno jačanje sektora okoliša u FBiH. Osigurati područjima uspostavu unutarsektorske i međusektorske saradnje resornih ministarstava svih nivoa djelovanja* vlasti. Unaprijediti komunalnu infrastrukturu i restrukturirati komunalna preduzeća. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Stopa usklađenosti zakonodavstva o okolišu sa mjere n/d n/d zakonodavstvom EU Razvojni efekat i doprinos mjere Pravni okvir zaštite okoliša usklađen sa EU standardima i unaprijeđena komunalna ostvarenju infrastruktura u svim njenim segmentima. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i Nosioci mjere turizam, Fond za zaštitu okoliša, Federalni zavod za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod, jedinice lokalne samouprave Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa

3.1.3. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa i biološku Naziv mjere raznolikost biodiverziteta Opis mjere sa Povećati površine zaštićenih područja i osigurati održivo upravljanje zaštićenim okvirnim područjima. Podizati opću svijest o vrijednostima biološke raznolikosti i koracima koji se područjima mogu poduzeti da se ona očuva i održivo koristi. djelovanja* Strateški projekti Indikatori za Polazne Ciljne Indikatori praćenje rezultata vrijednosti** vrijednosti*** mjere Površina zaštićenih područja, hektar 103.380 (2018) 120.000 Razvojni efekat i doprinos mjere Jačanje opće koristi od biološke raznolikosti i ekosistemskih servisa. ostvarenju prioriteta Indikativna Iznos: 0,7 mil. KM finansijska Izvor: Budžet, ostali izvori konstrukcija sa 183 izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i Nosioci mjere turizam, kantonalni zavodi za zaštitu prirode, Fond za zaštitu okoliša, Federalni zavod za geologiju, Federalni hidrometeorološki zavod Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa Naziv mjere 3.1.4. Osiguravati održivo korištenje vodnih resursa Opis mjere sa Osigurati održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične okvirnim flore i faune i potreba korisnika voda. Omogućiti daljnju edukaciju proizvođača u smislu područjima zaštite kvaliteta vode, odnosno korištenja praksi i tehnologija koje u najmanjoj mogućoj djelovanja* mjeri imaju negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Koeficijent gubitka vode, % 56,9 50,0 Indikatori za Koeficijent prečišćavanja otpadnih voda u praćenje rezultata 59,9 70,0 industriji,% mjere Broj priključaka na kanalizacione sisteme 241.662 350.000 Bolesti prenosive hranom i vodom (oboljelih na 198 (2019) 100 100.000 stanovnika) Razvojni efekat i Jačanje kontrole ispuštanja otpadnih voda u vodotoke, smanjenje zagađenja doprinos mjere urbanih/sanitarnih otpadnih voda, te smanjenje emisije štetnih i toksičnih materija koje ostvarenju stvaraju pojedini industrijski zagađivači. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 742,7 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna ministarstva nadležna za vode, Federalni fond za zaštitu okoliša, Agencija za vodno podučje rijeke Nosioci mjere Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, jedinice lokalne samouprave, Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske službe civilne zaštite Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa Naziv mjere 3.1.5. Osiguravati održivo korištenje zemljišnog resursa Opis mjere sa Izgraditi i osnažiti regulatorno institucionalni okvir i jačati intersektorsku saradnju. Ojačati okvirnim institucije u FBiH koje se bave sistematskim nadzorom, praćenjem stanja i kvaliteta područjima zemljišta, koje će redovno izvještavati i predlagati mjere za unapređenje. djelovanja* Strateški projekti Indikatori za Indikatori Polazne Ciljne 184 praćenje rezultata vrijednosti** vrijednosti*** mjere % zemljišta na kojem je smanjena produktivnost 0,44 (2014) 0,25 (LPD) % zemljišta na kojem su rani znakovi 0,53 (2014) 0,30 smanjenja produktivnosti (LPD) % zemljišta koje je stabilno, ali pod pritiskom 15,73 (2014) 10,00 smanjenja produktivnosti (LPD) Razvojni efekat i doprinos mjere Racionalnije korištenje i zaštita zemljišta, te povećana svijest čitave zajednice na potrebi ostvarenju očuvanja i zaštite zemljišta kao neobnovljivog resursa. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 6,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i obrazovanje, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalni Nosioci mjere zavod za agropedologiju, Federalna uprava za civilnu zaštitu, Federalni agromediteranski zavod Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa Naziv mjere 3.1.6. Osigurati održivo upravljanje i gazdinstvo šumama i divljači Zakonski urediti oblast šumarstva kako bi se osiguralo održivo upravljanje i gazdinstvo šumskim resursima. Osigurati usmjeravanje šumskih resursa u proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti u domaćim kompanijama. Poticati ulaganja u opremu za Opis mjere sa iskorištavanje šuma (mašine, alati i uređaji za sječu, privlačenje, izvlačenje i iznošenje okvirnim šumskih drvnih sortimenata), opremu za proizvodnju šumske biomase, za šumsko- područjima uzgojne radove, opremu za zaštitu šuma od požara, biljnih bolesti i štetočina, opremu za djelovanja* sjemensko-rasadničku proizvodnju, izgradnju šumske transportne infrastrukture, skladištenje šumskih drvnih sortimenata, ulaganje u lovni i turizam u šumarstvu, jačanje informatizacije i digitalizacije poslovnih procesa u šumarstvu i dr. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** 3 2.600.000 Ukupna posječena drvna masa, m 2.552.625 (2018) 3.000 Vještačko pošumljavanje, ha 1.439 (2018) Indikatori za % bruto dodane vrijednosti šumarstva (Oblast praćenje rezultata 0,7 (2018) 1,0 KD-a 02 - Šumarstvo i sječa drva) u BDP-u mjere 47 % udjela visokih šuma 45 (2020) Otvorenost šuma šumskim putevima (m/ha) 11,7 11,3 (2020) Stepen razvijenosti Informacionog sistema 3 (2020) 15 šumarstva FBiH (broj izrađenih modula) Razvojni efekat i Ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poboljšanje hidrologije vodotokova i zaštita doprinos mjere biodiverziteta od poplava i klizišta, smanjenje rizika od požara kao i korištenje potencijala ostvarenju za diverzifikaciju ekonomskih ruralnih aktivnosti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 10 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet FBiH, budžeti kantona izvorima 185 finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalni organi nadležni za šumarstvo i lovstvo, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, privredne komore, udruženja poslodavaca, Federalno ministarstvo trgovine Ciljne grupe Privredni sektor, drvna industrija Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa Naziv mjere 3.1.7. Unapređivati integralno upravljanje otpadom i sistem cirkularne ekonomije Omogućiti održivo upravljanje otpadom uz uvođenje ekonomske cijene usluga i Opis mjere sa adekvatnog sistema naplate. Unaprijediti sistem odvojenog sakupljanja, reciklaže i okvirnim ponovne upotrebe komunalnog otpada u cijeloj FBiH. Okončati odlaganja otpada na područjima nesanitarnim deponijama. Dosljedno i sveobuhvatno primijeniti načela „zagađivač plaća“ i djelovanja* “korisnik plaća“. Osigurati reviziju postojećih i uvođenje novih propisa kojima će se regulirati pitanje naknada za odlaganje otpada. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % odloženog (netretiranog) komunalnog otpada Indikatori za 93,25 (2018) 60,00 od ukupno prikupljenog praćenje rezultata % prerađenog (recikliranog) komunalnog otpada mjere 0,14 (2018) 5,00 od ukupno prikupljenog Privatna ulaganja, poslovi i bruto dodana 157,5 (2017) 300,0 vrijednost sektora kružne ekonomije, mil. € (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje obuhvata stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada, te ostvarenju jačanje stručnih kapaciteta u sektoru okoliša u FBiH. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 48,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš i/ili Nosioci mjere komunalnu privredu, Federalni zavod za statistiku, Fond za zaštitu okoliša Federacije, jedinice lokalne samouprave, komunalna preduzeća Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, industrija, poljoprivreda Veza sa 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ strateškim ciljem Prioritet 3.1. Unapređivati zaštitu i korištenje prirodnih resursa

3.1.8. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i Naziv mjere upravljanja mineralnim sirovinama Opis mjere sa Osigurati stabilno i održivo snabdijevanja energetskih i industrijskih kapaciteta Federacije okvirnim BiH mineralnim sirovinama (energetskim, metaličnim, nemetaličnim, rijetkim, termalnim i područjima mineralnim podzemnim vodama i dr.), te stvarati uslove za njihov razvoj donošenjem 186 djelovanja* programa provođenja osnovnih i primijenjenih geoloških istraživanja, programa podrške uvođenju novih tehnologija, uvođenja principa cirkularne ekonomije u oblasti mineralnih sirovina, te razvoja naučno-istraživačkih institucija u oblasti mineralnih sirovina. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Donesena Strategija upravljanja mineralnim mjere Ne (2020) Da (2022) sirovinama FBiH Razvojni efekat i doprinos mjere Razvoj industrije bazirane na mineralnim sirovinama, povećanje sigurnosti snabdijevanja energentima i drugim mineralnim sirovinama, povećanje efikasnosti eksploatacije i ostvarenju upotrebe mineralnih sirovina, smanjenje negativnog uticaja rudarstva na okoliš. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni zavod za geologiju, Nosioci mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Industrija, energetski sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitet zraka Naziv mjere 3.2.1. Smanjivati emisiju zagađujućih materija i stakleničkih gasova Opis mjere sa Stimulirati korištenje ekološki prihvatljivijeg goriva i jačati inspekcijski nadzor na svim okvirnim nivoima, posebno masovnih zagađivača. Osigurati programe subvencioniranja područjima najugroženijih domaćinstava za prelazak sa sistema grijanja na ugalj na okolišno djelovanja* prihvatljive energente. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti***

7.831 (2018) Emisija CO2, t/stanovnik 6.000 (BiH) Indikatori za

30.824 (2015) praćenje rezultata Emisija GHG, Mt CO2 eq 24.000 (BiH) mjere

27.436 (2018) Emisija CO2, Mt 22.000 (BiH) Kvalitet zraka u odnosu na granične vrijednosti n/d n/d (Prosječna godišnja koncentracija polutanata) Razvojni efekat i doprinos mjere Smanjenje zagađenja zraka iz sistema daljinskog grijanja. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 3,4 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere 187 Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, jedinice lokalne samouprave, Federalni fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo Nosioci mjere energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni zavod za statistiku Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.2. Unapređivati kvalitet zraka Naziv mjere 3.2.2. Smanjivati negativan uticaj sektora transporta na okoliš Opis mjere sa Osigurati adekvatne sheme poticaja nabavke i upotrebe električnih vozila, te modernizirati okvirnim vozne parkove javnih gradskih prevoznih kompanija. Razmotriti potpunu elektrifikaciju područjima javnog gradskog i međugradskog prevoza. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % registriranih cestovnih motornih vozila preko 15 Indikatori za godina starosti u ukupnom broju registriranih 55,2 (2019) 35,0 praćenje rezultata vozila mjere % registriranih cestovnih vozila na hibridni ili električni pogon u ukupnom broju registriranih n/d n/d vozila Razvojni efekat i doprinos mjere Smanjenje lokalnog zagađenja koje prouzrokuje transport. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 4,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, kantonalna ministarstva nadležna za promet, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantonalna ministarstva nadležna za Nosioci mjere okoliš, jedinice lokalne samouprave, Federalni fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalni hidrometeorološki zavod Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, javne gradske prevozne kompanije Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.3. Povećati energetsku efikasnost Naziv mjere 3.3.1. Poboljšati energetsku efikasnost zgrada Opis mjere sa Uspostavliti programe podrške/subvencioniranja individualnih projekata EnE poslovnih okvirnim subjekata, stambenih jedinica građana i lokalnih energetskih zadruga, uz osiguranje područjima finansiranja iz kantonalnih/općinskih budžeta. Osigurati promoviranje energetske djelovanja* efikasnosti s ciljem jačanja svijesti o potrebi EnE. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Finalna potrošnja toplotne energije, TJ 3.788 (2018) 5.000 mjere Finalna potrošnja toplotne energije po m2 n/d n/d zagrijavane površine Razvojni efekat i Poboljšanje EnE. 188 doprinos mjere ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 10 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prostornog uređenja implementacije mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja, kantonalna ministarstva nadležna za Nosioci mjere prostorno uređenje, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.3. Povećati energetsku efikasnost

3.3.2. Pružati podršku malim i srednjim preduzećima na poboljšanju energetske Naziv mjere efikasnosti i principa “zelene ekonomije” i “ekologizacije” Opis mjere sa Razviti namjenske programe finansijske i tehničke podrške finansiranju energetske okvirnim efikasnosti iz javnih i privatnih sredstava. Povećati iskoristivost energije kao i smanjiti područjima emitiranje štetnih materija. Osigurati privatne investicije stvaranjem zakonskih djelovanja* pretpostavki i uspostavljanjem shema finansiranja energetske efikasnosti. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Udio MSP-a koji su implemetirali mjere EE u praćenje rezultata n/d n/d odnosu na ukupan broj MSP-a mjere Uspostavljen fond za podršku projektima Ne (2020) Da energetske efikasnosti Razvojni efekat i doprinos mjere Poboljšanje energetske efikasnosti malih i srednjih preduzeća predstavlja i mogućnost ostvarenju povećanja produktivnosti. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 17 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta implementacije mjere Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, kantonalna ministarstva nadležna Nosioci mjere za MSP, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ciljne grupe MSP Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije Naziv mjere 3.4.1. Povećavati sigurnost snabdijevanja energentima Opis mjere sa Provesti funkcionalno razdvajanje proizvodnje, trgovine, prenosa, distribucije i okvirnim snabdijevanja energentima. Raditi na širenju transportne i distributivne gasne mreže u područjima FBiH. Poduzimati aktivne mjere za učešće FBiH u regionalnim projektima (gasovod IAP) s 189 djelovanja* ciljem diverzifikacije izvora i pravaca snabdijevanja, te povećanja cjenovne konkurentnosti ovog energenta na tržištu FBiH. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Broj ulaznih pravaca za snabdijevanje prirodnim Indikatori za 1 (2020) 2 gasom praćenje rezultata Dužina gasovodne mreže u FBiH, km 189 (2020) 250 mjere Kapaciteti za skladištenja naftnih derivata i LPG-a, 3 153 (2018) 200 000 m Rezerve naftnih derivata u mjesecima n/d n/d Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje pouzdanog dugoročnog snabdijevanja potrebnim energentima, a naročito ostvarenju tokom realizacije procesa dekarbonizacije. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 55 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, FERK, Federalno ministarstvo trgovine, Federalni zavod za geologiju, Federalno ministarstvo finansija, Federalno Nosioci mjere ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, energetski sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije Naziv mjere 3.4.2. Povećavati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije Opis mjere sa Uspostaviti institucionalni okvir za istraživanje i inovacije u oblasti energetske tranzicije. okvirnim Poticati projekte digitalizacije i pametnih energetskih mreža i dati podršku kreiranju područjima energetskih lanaca vrijednosti i klastera MSP-a u sektoru „čiste energije“ i obnovljivih djelovanja* izvora energije u FBiH. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori za Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata % obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto mjere 49,3 (2018) 70,0 finalnoj potrošnji energije (BFPE) Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje učešća OIE-a u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 2,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo okoliša i 190 turizma, Fond za zaštitu okoliša, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, FERK, nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, energetski sektor, MSP, obrazovne institucije Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.4. Započeti realizaciju energetske tranzicije

3.4.3. Provesti restrukturiranje rudnika uglja i strukturnu transformaciju Naziv mjere ekonomije rudarskih regija Opis mjere sa Podržati proces dekarbonizacije proizvodnje električne energije. Osigurati programe okvirnim ekonomskog restrukturiranja rudarskih regija, koji će omogućiti ekonomsku budućnost područjima ovih područja kao i pronalaženje alternativnih zaposlenja za radnike koji u ovom procesu djelovanja* ostanu bez radnih mjesta. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Produktivnost rada rudnika, tona po zaposlenom 626 (2018) 800 mjere Produktivnost rudnika, neto dobit (gubitak) u KM -5.866 (2018) 1.000 po zaposlenom Razvojni efekat i doprinos mjere Povećanje produktivnosti rudnika uglja i konkurentnosti termoenergetskog sektora u ostvarenju EPBiH. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 40,2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno Nosioci mjere ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo finansija, javne službe za zapošljavanje, kantonalne vlade, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, sindikati, civilni sektor, udruženja poslodavaca Ciljne grupe Zaposleni u rudarskom sektoru, privredni sektor, rudnici, energetski sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora Naziv mjere 3.5.1. Razvijati ruralnu infrastrukturu i dostupnost usluga u ruralnim područjima Opis mjere sa Osigurati podršku kroz sufinansiranje, bespovratna sredstva i kreditna sredstva za okvirnim ulaganja u fizičku infrastrukturu u ruralnim područjima. Unaprijediti dostupnost usluga područjima koje su potrebne ruralnom stanovništvu djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za % stanovnika u ruralnim područjima, od ukupnog praćenje rezultata 56,7 (2013) 58,0 broja stanovnika mjere % žena u ruralnim područjima, od ukupnog broja 55,4 (2013) 57,0 stanovnika Razvojni efekat i doprinos mjere Uravnotežen ruralni teritorijalni razvoj usmjeren na poboljšanje uslova života i rada ostvarenju ruralnog stanovništva. prioriteta Indikativna Iznos: 90 mil. KM finansijska Izvor: Budžet, ostali izvori konstrukcija sa 191 izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Federalni Nosioci mjere zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, nadležna kantonalna ministarstva iz oblasti energetike, rudarstva i obrazovanja, jedinice lokalne samouprave, udruženja poslodavaca Ciljne grupe Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, privredni sektor, civilni sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora Naziv mjere 3.5.2. Uspostaviti funkcionalne kapacitete za poljoprivredu i ruralni razvoj Unaprijediti savjetodavne službe za diseminaciju znanja i tehnologija nastalih kao rezultat Opis mjere sa istraživanja i inovacija i promovirati održivu proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih okvirnim proizvoda veće dodane vrijednosti. Razviti različite programe savjetovanja mladih područjima poljoprivrednika, šumoposjednika, poljoprivrednih gazdinstava, mladih koji se žele baviti djelovanja* turizmom i dr. Osigurati povezivanje privatnog sektora s poljoprivrednim fakultetima, školama, institutima, zavodima, te lokalnim i regionalnim razvojnim agencijama. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Broj osnovanih NTP-a u sektoru poljoprivrede n/d n/d Indikatori za Broj poljoprivrednih gazdinstava 7.244 (2017) 10.000 praćenje rezultata mjere % bruto dodane vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužnih djelatnosti u vezi s 3,6 (2018) 5,0 njima (Oblast 01 KD BiH 2010) u ukupnom BDP- u Razvojni efekat i doprinos mjere Unapređenje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i razvoj inovativnih ostvarenju tehnologija u skladu sa potrebama i mogućnostima poljoprivrednog sektora. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 20,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalni zavod za statistiku, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo Nosioci mjere obrazovanja i nauke, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne odnose, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave Ciljne grupe Stanovništvo ruralnih područja u FBiH, ruralna gazdinstva i preduzetnici Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.5. Poticati razvoj ruralnih prostora 192

3.5.3. Unaprijediti kvalitet i konkurentnost poljoprivredno–prehrambene Naziv mjere proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača Opis mjere sa Osigurati efikasniju i pravedniju raspodjelu poticaja i osigurati finansiranje i povećanje okvirnim održivosti poljoprivrednih proizvođača. Podržavati individualne poljoprivrednike u područjima uspostavljanju održivih sistema za navodnjavanje i odvodnju vode. djelovanja* Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Pokrivenost uvoza izvozom (%) (Područje KD-a 19,96 (2018) 40,00 praćenje rezultata A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) mjere Pokrivenost uvoza izvozom hrane i pića (%) (Međunarodna klasifikacija ekonomske namjene 20,54 (2018) 40,00 proizvoda (BEC) Rev.4) Razvojni efekat i doprinos mjere Rast dugoročne produktivnost i bolja snabdjevenost domaće potražnje. Povećanje ostvarenju otpornosti i održivost poljoprivrednih proizvođača. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 25 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojna banka, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Nosioci mjere Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, Ciljne grupe Poljoprivredno-prehrambena industrija, poljoprivredni proizvođači Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.6. Povećati otpornost na krize Naziv mjere 3.6.1. Unapređivati upravljanje krizama Osigurati efikasano javno upravljanje krizama, uz transparentan i nezavisan nadzor nad Opis mjere sa utroškom sredstava. Osigurati dovoljno sredstava stanovništvu kako bi kupilo ključne okvirnim proizvode i usluge, te uspostaviti finansijski mehanizam pomoći onima koji ne mogu područjima izmiriti svoje obaveze, što će ublažiti rizike s kojima se suočavaju građani i finansijski djelovanja* sektor. Usmjeriti proizvodne kapacitete na prevladavanje nestašica opreme i usluga neophodnih za efikasan odgovor na krizu. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Transparentan utrošak sredstava institucija u praćenje rezultata Ne (2020) Da kriznim situacijama mjere Broj planova zaštite od prirodnih i drugih nesreća 0 11 u FBiH Razvojni efekat i doprinos mjere Osiguranje nesmetane proizvodnje ključnih proizvoda i pružanje usluga neophodnih za ostvarenju efikasan odgovor na krizu. Osigurati stabilnost finansijskog sistema u uslovima kriza. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 10 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere 193 Institucija odgovorna za koordinaciju Vlada FBiH implementacije mjere Vlada FBiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo Nosioci mjere finansija, Agencija za bankarstvo FBiH, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna direkcija robnih rezervi Ciljne grupe Privredni sektor, stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.6. Povećati otpornost na krize Naziv mjere 3.6.2. Osigurati zaštitu i funkcioniranje kritične infrastrukture Opis mjere sa Osigurati jedinstven sistem zaštite i održavanja infrastrukture i ključnih postrojenja i okvirnim objekata FBiH, te zaštite od vanjskih i unutrašnjih prijetnji. Osigurati partnerstvo s drugim područjima institucijama, kako na nivou BiH, tako i na nivou FBiH, te s privatnim i civilnim sektorom djelovanja* kako bi u uslovima kriza ključna infrastruktura bila funkcionalna. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Donijeti dokument „Zaštita kritične infrastrukture - Ne (2020) Da praćenje rezultata koncept temeljne zaštite“ mjere Donijeti dokument „Zaštita kritične infrastrukture - Ne (2020) Da upravljanje rizicima i krizama“ Izraditi Strategiju kibernetičke sigurnosti FBiH Ne (2020) Da Razvojni efekat i doprinos mjere Unaprijeđena zaštita kritične infrastrukture i ključne imovine u uslovima kriza i smanjenje ostvarenju ranjivosti na prirodne nesreće, organizirani kriminal i kompjuterske napade. prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalna uprava civilne zaštite implementacije mjere Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo Nosioci mjere kulture i sporta, Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Federalno ministarstvo trgovine, Federalna uprava za inspekcijske poslove, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija, Agencija za bankarstvo FBiH, Agencija za nadzor osiguranja FBiH, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, mediji Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 3. RESURSNO EFIKASAN I ODRŽIV RAZVOJ ciljem Prioritet 3.6. Povećati otpornost na krize

3.6.3. Poboljšati funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih Naziv mjere nesreća Donijeti i unapređivati propise o procedurama i postupcima koji se primjenjuju u slučaju Opis mjere sa prirodnih i drugih nesreća. Unaprijediti nivo stručnosti u razumijevanju i upravljanju okvirnim područjima rizicima od prirodnih i drugih nesreća, te ulagati u razvoj i implementaciju preventivnih djelovanja* mjera ublažavanja ovih rizika. Strateški projekti 194 Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % JLS-a koji provode lokalne strategije/planove Indikatori za smanjenja rizika od katastrofa u skladu sa praćenje rezultata n/d Da državnom ili entitetskom strategijom/Programom mjere za smanjenje rizika Izrađena analiza stanja spremnosti sistema za Ne (2020) Da odgovor na krize u FBiH Razvojni efekat i Osiguranje većeg stepena pripravnosti i mogućnosti brzog i efektivnog odgovora za doprinos mjere potrebe spašavanja, sanacije i obnove područja u uslovima kriza. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalna uprava civilne zaštite implementacije mjere Federalna uprava civilne zaštite, kantonalne i općinske uprave civilne zaštite, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo Nosioci mjere prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo zdravstva, Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, zavodi za javno zdravstvo, Federalno ministarstvo finansija, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, mediji Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.1. Unapređivati vladavinu prava Naziv mjere 4.1.1. Povećavati efikasnost pravosudnog sistema Osigurati edukaciju stečajnih sudija i upravnika. Evaluirati i osnaživati rad i organizaciju Opis mjere sa privrednih odjela pri sudovima radi utvrđivanja potreba i optimalne organizaciono- okvirnim područjima funkcionalne strukture. Digitalizacijom rada u pravosuđu smanjiti troškove pravosudnog djelovanja* sistema. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % neriješenih predmeta u odnosu na ukupan Indikatori za 10 (2019) (BIH) 5 broj predmeta u sudovima FBiH praćenje rezultata

17.757 (2019) mjere Broj neriješenih privrednih predmeta u sudovima 10.000 (BiH) 133/141 (2019) Nezavisnost pravosuđa u BiH, rang 80/141 (BiH) Razvojni efekat i Doprinos ekonomskom razvoju, efikasnosti, djelotvornosti i transparentnosti u radu doprinos mjere pravosudnog sistema (F)BiH. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,6 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2025. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo pravde implementacije mjere 195 Federalno ministarstvo pravde, nadležna kantonalna ministarstva, Centar za edukaciju Nosioci mjere sudija i tužilaca u Federaciji BiH, sudovi, tužilaštva Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.1. Unapređivati vladavinu prava Naziv mjere 4.1.2. Jačati zaštitu ljudskih prava Usklađivati zakonodavstvo sa evropskim standardima, te zaokružiti pravni i institucionalni okvir u smislu uspostave harmoniziranog, efikasnog i besplatnog sistema Opis mjere sa pravne pomoći, koji treba osigurati nediskriminirajući pristup pravdi. Ojačati kapacitete okvirnim područjima odjela za podršku svjedocima pri sudovima i tužilaštvima. Podizati svijest javnosti o djelovanja* tome kako pravosudni sistem u (F)BiH treba funkcionirati i kako se može pristupiti informacijama. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti***

3.218 (2019) Broj zaprimljenih žalbi instituciji ombudsmana 1.000 (BiH) Indikatori za Broj uspostavljenih centara za besplatnu pravnu praćenje rezultata 9/10 (2020) 10/10 pomoć mjere Prosječan broj pruženih usluga po centru za n/d n/d besplatnu pravnu pomoć Prosječan broj zaposlenih po centru za n/d n/d besplatnu pravnu pomoć Razvojni efekat i doprinos mjere Unapređenje zaštite ljudskih prava. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo pravde implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo pravde, centri za pružanje pravne pomoći, sudovi, tužilaštva Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.1. Unapređivati vladavinu prava Naziv mjere 4.1.3. Unapređivati borbu protiv kriminala, govora mržnje i terorizma Opis mjere sa Ojačati i podržati borbu protiv različitih oblika kriminala, uključujući visokotehnološki okvirnim područjima kriminal i terorizam. Intenzivirati prevenciju, praćenje i sankcioniranje govora mržnje djelovanja* pravovremenim djelovanjem nadležnih institucija. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata -0,39 (2018) Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma 1,00 mjere (BiH) Indeks prisutnosti terorizma 99,9 (2019) 100,0 Razvojni efekat i Jačanjem saradnje i kapaciteta sigurnosnih struktura u (F)BiH doprinijeće se postizanju doprinos mjere visokog stepena sigurnosti građana. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period 2021 - 2027. 196 implementacije mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo pravde implementacije mjere Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalno ministarstvo Nosioci mjere unutrašnjih poslova, nadležna kantonalna ministarstva, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, sudovi, tužilaštva Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.1. Unapređivati vladavinu prava Naziv mjere 4.1.4. Razvijati efikasan sistem prevencije i borbe protiv korupcije Osigurati koordinaciju i dati puni doprinos saradnji organa za prevenciju korupcije i Opis mjere sa Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Unaprijediti okvirnim područjima normativni okvir. Razvijati mehanizme i instrumente suprotstavljanja korupciji u okviru djelovanja* procesa digitalizacije javne uprave i javnog sektora. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za Promjena indeksa percepcije korupcije (CPI) 36 (2019) (BiH) 80 praćenje rezultata 72/126 (2019) Odsustvo korupcije 40/126 mjere (BiH) -0,57 (2018) Kontrola korupcije 1,00 (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Bolja koordinacija borbe protiv korupcije i unapređenje prevencije korupcije. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Zavod za javnu upravu FBiH implementacije mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Federalna uprava policije, Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, Agencija za državnu službu Nosioci mjere FBiH, Ured Vlade Federacije BiH za borbu protiv korupcije, nadležna kantonalna i općinska tijela za borbu protiv korupcije Ciljne grupe Javni i privredni sektor, stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana

4.2.1. Jačati političko i institucionalno vođenje i koordinaciju reforme javne Naziv mjere uprave i ekonomskih reformi Uspostaviti zajedničke koordinacione strukture federalnih organa i mehanizme saradnje Opis mjere sa u kreiranju, provedbi i izvještavanju o napretku u procesu reforme javne uprave i okvirnim područjima unapređenju javnih usluga. Omogućiti sudjelovanje socioekonomskih partnera u kreiraju djelovanja* i praćenju ekonomskih reformskih mjera, uz kontinuiranu saradnju sa drugim nivoima izvršne vlasti u BiH. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori Indikatori za vrijednosti** vrijednosti*** praćenje rezultata Uspostavljena funkcionalno vodeća institucija za Ne (2020) Da mjere reformu javne uprave u FBiH Donijeti okvir za modernizaciju uprave Ne (2020) Da 197 Razvojni efekat i doprinos mjere Uspostavljanje standarda organizacije javne uprave, razvoja ljudskih resursa i e-uprave. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2025. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Zavod za javnu upravu FBiH implementacije mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu Nosioci mjere službu FBiH Ciljne grupe Javna uprava Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Naziv mjere 4.2.2. Uspostaviti funkcionalnu i racionalnu organizaciju javnog sektora Učiniti funkcionalnim registre organa uprave i upravnih organizacija u Federaciji, kantonima i jedinicama lokalne samouprave sa informacijama o djelokrugu i Opis mjere sa organizaciji, te broju sistematiziranih i popunjenih radnih mjesta. Promovirati projektno- okvirnim područjima orijentirano ostvarivanje ciljeva u javnoj upravi i poticati politiku proaktivne djelovanja* transparentnosti u pružanju javnih usluga. Osigurati inovativno okruženje i poticati inovativne ideje zaposlenika. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % izdataka za bruto plate i naknade u ukupnim Indikatori za praćenje 8,1 (2018) 7,0 rashodima (konsolidirano) rezultata mjere Uspostavljen funkcionalan registar organa Ne (2020) Da uprave i upravnih organizacija Provedena funkcionalna analiza Ne (2020) Da Razvojni efekat i Uspostavljanje racionalne i funkcionalne organizacije javne uprave, koja će otkloniti doprinos mjere nepotrebno trošenje resursa. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,2 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period 2021 - 2024. implementacije mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Zavod za javnu upravu FBiH implementacije mjere Zavod za javnu upravu FBiH, Federalno ministarstvo pravde, Agencija za državnu Nosioci mjere službu FBiH Ciljne grupe Javni sektor Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana

4.2.3. Jačati sistem i koordinaciju izrade, implementacije i izvještavanja o Naziv mjere razvojnim politikama Ojačati saradnju i koordinaciju različitih nivoa vlasti, horizontalno i vertikalno, Opis mjere sa kreiranjem podvijeća za različite sektore, uključujući industriju, poljoprivredu, socijalnu okvirnim područjima politiku i turizam u okviru Vijeća za razvojno planiranje FBiH. Podržati razvoj lokalnih djelovanja* partnerstava kao i javno privatnog partnerstva između vladinih i nevladinih struktura s ciljem donošenja javnih razvojnih politika. Strateški projekti 198 Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Uspostavljeno Vijeće za razvojno planiranje Ne (2020) Da Indikatori za praćenje FBiH rezultata mjere Uspostavljeno funkcionalno vijeće za razvojno 5/10 (2020) 10/10 planiranje kantona Indeks kapaciteta za planiranje i upravljanje 73 (2019) 90 razvojem u kantonima - zbirno Razvojni efekat i Multipliciranje efekta ulaganja sredstava u razvoj kroz saradnju i sistem otvorene doprinos mjere koordinacije. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalni zavod za programiranje razvoja implementacije mjere Nosioci mjere Vlada FBiH, Ured premijera FBiH, kantonalne vlade Ciljne grupe Javna uprava Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Naziv mjere 4.2.4. Osigurati preduslove za veću apsorpciju EU fondova Promovirati sve mogućnosti korištenja evropskih fondova (IPA, Erasmus, COSME i dr.). Podržati domaća preduzeća kod pripreme projekata kako za EU fondove tako i za Opis mjere sa prijedloge rješenja za određene društvene i tehničke izazove. Dodatno jačati razvojne okvirnim područjima timove na nivou kantona i JLS-a za kreiranje i implementaciju projekata IPA fondova djelovanja* kontinuiranim treninzima, kao i planirati sredstva za sufinansiranje IPA projekata u nerazvijenim općinama koje imaju problem sa osiguranjem učešća u finansiranju. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** % primljenih EU sredstava u odnosu na n/d n/d dostupna (apsorpcija) IPA III Indikatori za praćenje % primljenih EU sredstava u odnosu na 50 (2019) 100 rezultata mjere dostupna (apsorpcija) IPA II % isplaćenih EU sredstava u odnosu na n/d n/d alocirana IPA III % isplaćenih EU sredstava u odnosu na 30 (2019) 100 alocirana IPA II Razvojni efekat i Osiguranje uslova za korištenje dostupnog, a neiskorištenog instrumenta finansijske doprinos mjere podrške IPA. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 6 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije implementacije mjere Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije, institucije javne uprave na svim Nosioci mjere nivoima, Razvojna banka, razvojne agencije Ciljne grupe Javna uprava, privredni sektor, stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Naziv mjere 4.2.5. Jačati statističku osnovu kao podlogu za utvrđivanje politika Opis mjere sa Poboljšati efikasnost statistike FBiH modernizacijom statističkih procesa, upotrebom 199 okvirnim područjima savremenih tehnika, tehnologija i korištenjem naprednih IT rješenja. Omogućiti djelovanja* intenzivnije korištenje administrativnih, sudskih i drugih sekundarnih izvora podataka. Promovirati širu upotrebu statističkih podataka među korisnicima, uz osiguranje kvalitetne statistike, pojednostavljen pristup i pretraživanje statističkih podataka i informacija. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje Broj indikatora, ukupno n/d n/d rezultata mjere Broj statističkih pokazatelja harmoniziranih sa n/d n/d EU Broj rodnih indikatora n/d n/d Razvoj statističkog sistema koji omogućava da se buduće politike kreiraju na osnovu Razvojni efekat i činjenica i odgovarajućih analiza. Potpuno harmonizirana statistika sa evropskim doprinos mjere statističkim sistemom (ESS) omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih ostvarenju prioriteta odluka o mjerama potrebnim za unapređenje pojedinih segmenata društvenog života. Indikativna finansijska Iznos: 10 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalni zavod za statistiku implementacije mjere Federalni zavod za statistiku, institucije javne uprave na svim nivoima, privredne Nosioci mjere komore, Finansijsko-informatička agencija, udruženja poslodavaca, sudovi Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, javna uprava Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.2. Staviti javnu upravu u službu građana Naziv mjere 4.2.6. Provesti digitalnu transformaciju javne uprave Uspostaviti e-upravu na svim nivoima vlasti u FBiH. Imenovati centralizirano tijelo za Opis mjere sa upravljanje i koordinaciju procesa e-uprave. Donijeti Zakon o elektronskom potpisu i okvirnim područjima izmjeni Zakona o upravnom postupku. Donijeti obavezujuća pravila i standarde koji će djelovanja* se slijediti prilikom izbora i korištenja telekomunikacionih linkova. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Godišnja promjena broja registara podataka koji su postavljeni na platformu za interoperabilnost n/d n/d Indikatori za praćenje (GSB) rezultata mjere Prilagodljivost pravnog okvira digitalnim 2,4 (2019) (BiH 6,0 poslovnim modelima 0,43 (2019) E-učešće (e-participation) 0,80 (BiH) Razvojni efekat i doprinos mjere Efektivna i efikasana e-uprava sa što manje troškova za građane i poslovne subjekte. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 76,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet, ostali izvori izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2025. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo prometa i komunikacija implementacije mjere Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Zavod za javnu upravu FBiH, Nosioci mjere Federalno ministarstvo pravde, institucije javne uprave na svim nivoima, Finansijsko- informatička agencija, sudovi Ciljne grupe Javna uprava, privredni sektor, stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem 200 Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija Naziv mjere 4.3.1. Unapređivati transparentnost u upravljanju javnim finansijama Osigurati pravovremeno i sistematsko provođenje preporuka iz revizorskih izvještaja. Opis mjere sa Osigurati veće poštivanje Zakona o budžetima i drugih zakona prilikom trošenja okvirnim područjima budžetskih sredstava. Provoditi stalnu obuku poreznih organa i informiranje poreznih djelovanja* obveznika s ciljem unapređenja fiskalne discipline u FBiH. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Izrađen Budžet za građane na nivou FBiH i Indikatori za praćenje 2/11 (2019) 11/11 kantona rezultata mjere % negativnih mišljenja u ukupnom broju 17,1 (2018/19) 10,0 provedenih revizija u javnom sektoru Broj provedenih revizija 82 (2018/19) 160 Razvojni efekat i Unapređenje efikasnosti sistema javnih finansija u planiranju i trošenju javnih doprinos mjere finansijskih sredstava. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0 konstrukcija sa Izvor: - izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za finansije Nosioci mjere jedinica lokalne samouprave Ciljne grupe Stanovništvo BiH, privredni sektor, javna uprava Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija

4.3.2. Povećati učinak u trošenju javnih sredstava i obim i efikasnost javnih Naziv mjere investicija Ograničiti tekuću javnu potrošnju u apsolutnom iznosu i smanjivati je u relativnom smislu kao odnos prema BDP-u. Osigurati da rast troškova plata u javnom sektoru proizilazi iz rasta produktivnosti i da plate javnog sektora budu uporedive s platama Opis mjere sa okvirnim javnih sektora komparabilnih zemalja za isti nivo kompetencija i odgovornosti. područjima djelovanja* Racionalizacijom javne potrošnje, stvorena sredstva koristiti za javne investicije. Poboljšati efektivnost programa javnih investicija boljom ocjenom projekata i postavljanjem praga prolaznosti, kao i praćenjem i kontrolom implementacije. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje Implementacija programskog budžetiranja Ne (2020) Da rezultata mjere % utrošenih sredstava, implementacija PJI 33,7 (2019) 80,0 (povučena sredstva/utrošena sredstva) Razvojni efekat i Mobilizacija javnih finansijskih resursa i rast ekonomije povećanim javnim doprinos mjere investicijama. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 5,5 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za finansije Nosioci mjere jedinica lokalne samouprave, institucije javne uprave na svim nivoima, Razvojna banka FBiH, javna preduzeća Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, javna uprava 201 Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija Naziv mjere 4.3.3. Povećavati efikasnost u naplati javnih prihoda Osigurati veće poštivanja propisa, te optimiziranje procedura, što uzrokuje smanjenje Opis mjere sa okvirnim trošenja resursa preduzeća. Podizati efikasnost rada inspekcijskih organa, tužilaštava područjima djelovanja* i sudova kako bi se povećalo ubiranje zakonitih javnih prihoda. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje Godišnje vrijeme potrebno za plaćanje poreza 411 (2019) 200 rezultata mjere (sati) % javnih prihoda od poreza i doprinosa u 23,8 (2018) 20,0 odnosu na BDP Opremanjem i modernizacijom poreznih i inspekcijskih uprava i organa povećat će se Razvojni efekat i efikasnost njihovog rada i smanjiti operativni troškovi, što će dovesti do smanjenja doprinos mjere troškova poštovanja poreznih propisa kod poreznih obveznika i bolje naplate javnih ostvarenju prioriteta prihoda. Indikativna finansijska Iznos: 2,7 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2023. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Federalno ministarstvo finansija, Porezna uprava FBiH, Federalna uprava za Nosioci mjere inspekcijske poslove, nadležna kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, udruženja poslodavaca, tužilaštva, sudovi Ciljne grupe Stanovništvo FBiH, privredni sektor, javna uprava Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija Naziv mjere 4.3.4. Unaprijediti fiskalnu stabilnost i izravnanje u oblasti javnih finansija Osigurati horizontalnu i vertikalnu raspodjelu javnih prihoda koja se zasniva na stubovima derivacije i izravnanja, uzimajući u obzir fiskalni kapacitet i nadležnosti. U Opis mjere sa okvirnim ministarstvima finansija izraditi integrirane matrice fiskalnih rizika za različite nivoe područjima djelovanja* vlasti u FBiH i osigurati njihovu javnu dostupnost. Stabilizirati nivo neizmirenih obaveza konverzijom akumuliranog deficita u javni dug. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje rezultata mjere Broj integriranih matrica fiskalnih rizika 0/11 (2020) 11/11 % javnog duga u odnosu na BDP 25,7 (2018) 20,0 Razvojni efekat i doprinos mjere Jačanje finansijske discipline i doprinos stabilnosti finansijskog sistema ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Federalno ministarstvo finansija, kantonalna ministarstva finansija, službe za Nosioci mjere finansije jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća, vanbudžetski fondovi Ciljne grupe Javna uprava, javna preduzeća, vanbudžetski fondovi 202 Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija Naziv mjere 4.3.5. Osigurati održivost PIO sistema Opis mjere sa okvirnim Razmotriti podizanje starosne granice za odlazak u penziju. Osigurati optimalan područjima djelovanja* iznos penzija u skladu s mogućnostima privrede. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje Odnos penzioneri/zaposleni 1:1,27 (2019) 1:1,5 rezultata mjere Odnos prosječna penzija/prosječna plata, % 44,8 (2019) 50,0 Odnos medijana penzije/medijana plate, % n/d n/d Razvojni efekat i doprinos mjere Doprinos stabilnom sistemu PIO-a. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,3 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2027. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo finansija implementacije mjere Federalno ministarstvo finansija, Federalni zavod PIO/MIO, SASE, Komisija za Nosioci mjere vrijednosne papire FBiH Ciljne grupe Stanovništvo FBiH Veza sa strateškim 4. TRANSPARENTAN, EFIKASAN I ODGOVORAN JAVNI SEKTOR ciljem Prioritet 4.3. Unapređivati odgovornost u oblasti javnih finansija

4.3.6. Podržati transparentnost, restrukturiranje i privatizaciju preduzeća s Naziv mjere udjelom države u vlasništvu Osigurati primjenu OECD korporativnih principa upravljanja javnim preduzećima. Opis mjere sa okvirnim Distancirati javna preduzeća od uticaja političkih stranaka na vlasti i osigurati im područjima djelovanja* identične uslove i način rada kao i u uspješnim kompanijama u privatnom sektoru. Strateški projekti Polazne Ciljne Indikatori vrijednosti** vrijednosti*** Indikatori za praćenje Ukupna dobit/gubitak preduzeća sa rezultata mjere n/d n/d većinskim vlasništvom FBiH % privatiziranih preduzeća od plana 43 (2019) 100 Razvojni efekat i Optimalan model upravljanja javnim preduzećima koji doprinosi ukupnom doprinos mjere ekonomskom rastu. ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska Iznos: 0,1 mil. KM konstrukcija sa Izvor: Budžet izvorima finansiranja Period implementacije 2021 - 2025. mjere Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije implementacije mjere Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, vlade kantona, agencije za Nosioci mjere privatizaciju Ciljne grupe Preduzeća sa udjelom države u vlasništvu 203