Surface and groundwater monitoring program for 2025

78. Na osnovu člana 58 stav 4 Zakona o vodama („Službeni list RCG“, broj 27/07 i „Službeni list CG”, br. 32/11, 47/11, 48/15, 52/16 i 84/18), Vlada Crne Gore, na sjedinici od 19. decembra 2024. godine, donijela je P R O G R A M MONITORINGA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA ZA 2025. GODINU Radi korišćenja i zaštite površinskih i podzemnih voda prate se kvalitativni i kvantitativni parametri površinskih i podzemnih voda. Program monitoringa uključuje monitoring hemijskog i ekološkog statusa površinskih voda i monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa podzemnih voda. Program monitoringa površinskih voda sastoji se od nadzornog, operativnog i istraživačkog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela površinskih voda za koje se određuje hemijski i ekološki status; spisak supstanci koje će se ispitivati; metodologije za biološke i hidromorfološke elemente ekološkog stanja; mjesta uzorkovanja po koordinatama u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri; način uzorkovanja (metod uzorkovanja) i program hidromorfološkog monitoringa. Program monitoringa podzemnih voda sastoji se od nadzornog i operativnog monitoringa i sadrži: spisak vodnih tijela podzemnih voda za koje se određuje hemijski i kvantitativni status; popis vodnih tijela površinskih voda koje prirodno ili vještački prihranjuju akvifer; mjesta mjerenja za monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa i njihovo određ ivanje u nacionalnom koordinatnom sistemu; određivanje dubine uzorkovanja i opis prethodnog crpljenja, tehnike i opreme za uzorkovanje; godišnji plan učestalosti uzorkovanja i opseg analiza parametara hemijskog statusa; definisanje metode uzorkovanja i analitičkih metoda parametara hemijskog statusa; opis konceptualnog modela vodnih tijela podzemnih voda za koje se utvrđuje kvantitativni status ; popis vodnih tijela površinskih voda koja su važna za utvrđivanje kvantitativnog statusa podzemnih voda; izbor i opis parametara monitoringa kvantitativnog statusa; obradu i arhiviranje podataka; godišnji plan učestalosti mjerenja parametara kvantitativnog statusa i definisanje metoda i načina mjerenja kvantitativnog statusa. PROGRAM MONITORINGA POVRŠINSKIH VODA  Nadzorni monitoring Nadzorni monitoring se sprovodi u cilju identifikacije vodinih tijela pod rizikom radi uspostavljanja kvantitativne osnove za buduće ocjene dugoročnih prirodnih ili antropogeno izazvanih promjena. Nadzorni monitoring ce se vršiti za svako mjerno mjesto monitoringa za period od jedne godine u toku važenja plana upravljanja riječnim slivom za parametre indikativne za sve biološke elemente kvaliteta, sve hidromorfološke elemente kvaliteta, sve fizičko-hemijske elemente kvaliteta u skladu sa Prilogom 4 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. U slučaju nedostatka podataka o monitoringu o ukupnom stanju površinskih voda u svakom vodnom području riječnog sliva ili pod-sliva, ODV ukazuje da države sprovode nadzorni monitoring svake godine, u najmanjoj mjeri tokom prve tri godine u cilju postizanja konciznih i pouzdanih podataka o monitoringu. U slučaju da nema promjena u ekološkom statusu vodnih tijela u riječnom slivu, države imaju određenu fleksibilnost da sprovode nadzorni monitoring jedanput svakog trećeg plana upravljanja riječnim slivom (odnosno jedanput u 18 godina). Monitoring stanice: ODV zahtijeva da zemlje sprovode monitoring na sljedećim mjestima gdje je: protok značajan za vodno područje kao cjelinu uključujući profile na velikim rijekama čiji je sliv već od 2.500 km2; količina prisutne vode značajna za vodno područje uključujući velika jezera i akumulacije; velika vodna tijela koja prelaze granicu države članice; mjerna mjesta utvrđena Odlukom o razmjeni informacija 77/795/EEC; i na onim mjestima gdje se zahtijeva procjena opterećenja vodnog tijela od zagađenja koje se prenosi preko granica države članice, i koje se unosi u morsku sredinu.  Operativni monitoring Ova vrsta monitoringa fokusira se na vodna tijela kod kojih je ustanovljen rizik da neće moći da zadovolje ciljeve životne sredine i sprovodi se radi ocjene promjena statusa vodnih tijela „pod rizukom” nakon sprovođenja programa mjera. Monitoring obuhvata karakteristike koje ukazuju na pritiske na vodna tijela. Okvirna direktiva o vodama naglašava potrebu za monitoringom vodnih tijela koja su najosjetljivija ili najizloženija takvim pritiscima odabirom sljedećih tipova monitoring stanica: referentne stanice (gdje je uticaj ljudske aktivnosti minimalan za mjerenje visokog i dobrog statusa); reprezentativne stanice (koja su reprezentativna za vodno tijelo u cjelosti); fluks stanice (koje predstavljaju opterećenja vodnog tijela od ispuštanja zagađujućih materija i za međunarodna poređenja i razmjenu informacija); osjetljivo vodno područje (za zaštitu izvora vode za piće, vode za kupanje, ribe, ptica, staništa, močvarnih područja, itd); Hot-Spot ili stanice za praćenje uticaja (za ocjenu uticaja koncentrisanih i rasutih izvora zagađivanja); ključne stanice (za velika ili važna vodna tijela). Parametri: Okvirna direktiva o vodama preporučuje praćenje parametara koji su indikativni za biološke i hidromorfološke elemente kvaliteta najosetljivije na pritiske kojima su vodna tijela izložena, sve ispuštene supstance sa prioritetne liste i druga zagadenja ispuštana u znatnim količinama.  Istraživački monitoring Ovaj monitoring odnosi se na specifične slučajeve i kao takav primjenjuje se u određenim akcidentalnim okolnostima (ciljevi zaštite životne sredine) i gdje postoji potreba da se utvrdi uzrok zašto određeno vodno tijelo ili vodna tijela ne postižu ciljeve životne sredine, ili da se utvrdi veličina i uticaj slučajnog zagađivanja. Imajući u vidu specifičnu prirodu ove vrst e monitoringa, u skladu sa ODV istraživački monitoring koncipira se od slučaja do slučaja. 1) Spisak vodnih tijela površinskih voda za koja se određuje hemijski i ekološki status u okviru nadzornog odnosno operativnog monitoringa Vodna tijela površinskih voda Crne Gore smještena su u 2 ekoregiona: Ekoregion 5-Dinarski Zapadni Balkan i Ekoregion 6-Grčki Zapadni Balkan. Osim toga vodna tijela su razvrstana u tipove. I-Tipovi riječnih vodnih tijela u Crnoj Gori razvrstani su po „Sistemu A” na osnovu: tipologije po nadmorskoj visini (Visok: > 800m, Srednje visok: 200 do 800m i Dolinski: < 200 m); tipologije po veličini na osnovu površine sliva (mali: 10 to 100km 2 , srednji: > 100 do 1000km 2 , Veliki: > 1000 do 10 000km 2 , i vrlo veliki: > 10 000km 2 ) i tipologije po geologiji (krečnjacki, silikatni i organski). Identifikovano je 11 tipova (slika 1.2.): 9 Dinarsko Zapadnog Balkana (male-srednje-velike; planinske srednje visine - dolinske; krečnjačke-mješovite) i 2 Grčko Zapadno Balkanski (mala- srednja; planinska; krečnjačka). Razgraničene su rijeke sa slivom većim od 100km 2 (srednje i velike rijeke). Kao rezultat toga, razgraničeno je ukupno 67 riječnih vodnih tijela (uključujući i 4 jako modifikovana vodna tijela) za 22 rijeke (Tabela 1.1). Ukupno 26 vodnih tijela površinskih voda pripada Jadranskom slivu, dok Dunavskom slivu pripada 41 vodno tijelo površinskih voda. Tabela 1.1. Riječna vodna tijela (Rijeke sa slivovima > 100km 2 uključujući pJMVT) Br. Riječno vodno tijelo Rijeka Tip Dužina, km Udaljenost od ušća 1 , km Napomene Uzvodna granica Nizvodna granica 1 Bojana 1 Bojana 9 24.6 24.6 0 Prekogranična MNE-AL 2 Bojana 2 9 2.9 2.9 0 Desni rukavac 3 Morača 1 Morača 1 3.3 105.4 102.1 4 Morača 2 2 6.5 102.1 95.6 5 Morača 3 5 19.8 95.6 75.8 6 Morača 4 6 27.5 75.8 48.3 7 Morača 5 8 48.3 48.3 0 8 Lim 1 Lim 2 7.3 83.7 76.4 9 Lim 2 5 8.1 76.4 68.3 10 Lim 3 5 17.8 68.3 50.5 11 Lim 4 7 50.5 50.5 0 12 Tara 1 Tara 1 11.9 147 135.1 13 Tara 2 4 47.5 135.1 87.6 14 Tara 3 5 27.9 87.6 59.7 15 Tara 4 7 59.7 59.7 0 16 Zeta 1 Zeta 1 4.0 81.2 77.2 17 Zeta 2 5 9.1 77.2 68.1 18 Zeta 3 No 16.4 68.1 51.7 pJMVT/VVT 19 Zeta 4 8 21.5 51.7 30.2 20 Zeta 5 8 30.2 16 Zeta 1 Zeta 21 Piva 1 Piva 1 15.8 102.8 87 Tušina; Bukovica 22 Piva 2 4 33.4 87 53.6 Bukovica; Pridvorica; Komarnica 23 Piva 3 - 43.9 53.6 9.7 pJMVT 24 Piva 4 7 9.7 9.7 0 25 Ćehotina 1 Ćehotina 1 8.3 100.3 92 26 Ćehotina 2 4 15.9 92 76.1 27 Ćehotina 3 No 7.7 76.1 68.4 pJMVT 28 Ćehotina 4 5 68.4 68.4 0 29 Ibar 1 Ibar 1 7.7 31.3 23.6 30 Ibar 2 4 23.6 23.6 0 31 Ljubovidja 1 Ljuboviđa 1 6.6 39 32.4 32 Ljubovidja 2 2 7.2 32.4 25.2 33 Ljubovidja 3 5 25.2 25.2 0 34 Mala Rijeka 1 Mala Rijeka 2 5.7 18.4 12.7 35 Mala Rijeka 2 2 3.5 12.7 9.2 36 Mala Rijeka 3 3 9.2 9.2 0 37 Bistrica 1 Bistrica (B. Polje) 1 3.8 21 17.2 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 5 - Број 8 38 Bistrica 2 2 3.4 17.2 13.8 39 Bistrica 3 5 13.8 13.8 0 40 Ljuća 1 Ljuča 5 2.7 12.5 9.8 Sa slivom rijeka Grnčar i Vruja 41 Ljuća 2 5 9.8 9.8 0 42 Gračanica 1 Gračanica 1 9.6 27.9 18.3 43 Gračanica 2 2 3.6 18.3 14.7 44 Gračanica 3 No 2.4 14.7 12.3 pJMVT 45 Gračanica 4 2 12.3 12.3 0 46 Lješnica 1 Lješnica 1 3.8 10.5 6.7 47 Lješnica 2 2 4.6 6.7 2.1 48 Lješnica 3 2 2.1 2.1 0 49 Zlorečica 1 Zlorečica (Kutska Rijeka) 1 1.4 11.2 9.8 50 Zlorečica 2 4 4.7 9.8 5.1 51 Zlorečica 3 5 5.1 5.1 0 52 Bistrica 1 Bistrica (Berane) 1 3.8 10.4 6.6 53 Bistrica 2 1 4.6 6.6 2 54 Bistrica 3 2 2.0 2 0 55 Orahovštica 1 Orahovstica 3 8.3 10.1 1.8 56 Orahovštica 2 6 1.8 1.8 0 57 Vrbnica 1 Vrbnica 2 3.3 5.6 2.3 58 Vrbnica 2 2 2.3 2.3 0 59 Cijevna 1 Cijevna 3 18.3 32.6 14.3 60 Cijevna 2 6 14.3 14.3 0 61 Mrtvica 1 Mrtvica 1 7.8 14.3 6.5 62 Mrtvica 2 2 3.9 6.5 2.6 63 Mrtvica 3 5 2.6 2.6 0 64 Drcka 1 Drcka 1 8.9 10.2 1.3 65 Drcka 2 2 1.3 1.3 0 66 Voloder 1 Voloder 1 16.7 27.2 10.5 67 Voloder 2 2 10.5 10.5 0 1 Udaljenost od državne granice za Lim, Ibar, Ćehotina, Piva, Tara. Tabela 1.2. Riječna vodna tijela (Rijeke sa slivovima između 10-100km 2 ) Br. Riječno vodno tijelo Rijeka Tip Dužina, km Udaljenost od ušća 1 , km Napomene Uzvodna granica Nizvodna granica 1 Plašnica 1 Plašnica 1 13.9 13.9 0 2 Komarnica 1 Komarnica 1 16.8 16.8 0 Ne cijeli sliv već od izvora do ušća sa Pridvoricom 3 Bukovica 1 Bukovica 1 15.3 15.3 0 Ne cijeli sliv već od izvora do ušća sa Tušinom 4 Vezisnica 1 Vezišnica 1 2.4 12.2 9.8 5 Vezisnica 2 2 9.8 9.8 0 6 Komaraca 1 Komarača 1 4.4 4.4 0 7 Štitarica 1 Štitarica 1 14.3 14.3 0 8 Sjevernica 1 Sjevernica 1 1.5 14.3 12.8 9 Sjevernica 2 2 12.8 12.8 0 10 Rijeka Crnojevića 1 Rijeka Crnojevića 6 4.1 4.1 0 11 Draga 1 Draga 1 10.8 10.8 0 12 Zaslapnica 1 Zaslapnica 1 5.8 5.8 0 Slika 1.1. Razgraničena riječna vodna tijela (srednje i velike rijeke) i jako modifikovana i vještačka vodna tijela 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 7 - Број 8 Slika 1.2. Tipologija riječnih vodnih tijela, jako modifikovanih i vještačkih vodnih tijela II - Tipovi vodnih tijela jezera u Crnoj Gori Razvrstani su po: tipologiji po nadmorskoj visini (visok > 800m, srednje visok 200 - 800m, dolinski < 200m); tipologiji po dubini, prema srednjoj dubini (manje od 3m, 3–15m, više od 15m) i tipologiji po veličini na osnovu površine vodenog ogledala (0,5 – 1km2, 1–10km2, 10 – 100km2, preko 100km2) i tipologiji po geologiji (Krečnjački, silikatni, organski). Identifikovano je 5 tipova jezerskih vodnih tijela (sva su Dinarsko Zapadni Balkanski tip: malo-srednje-veliko; planinsko, srednje visine, dolinsko; srednje dubine, plitko; mješovito- krečnjačko). Kao rezultat toga, razgraničeno je 7 jezerskih vodnih tijela od kojih 5 pripada Jadranskom slivu, a 2 Dunavskom slivu. (Tabela 1.3). Tabela 1.3. Jezerska vodna tijela Br JVT Jezero Tip Jadranski sliv 1 Vučko blato/ Sjever Skadarsko jezero 4 4 2 Jugozapad 5 3 Pelagična zona 5 4 Malo blato 4 5 cijelo jezero Šasko 3 Dunavski sliv 1 cijelo jezero Plavsko jezero 2 2 cijelo jezero Crno jezero 1 Slika 1.3. Razgraničenja vodnih tijela u Skadarskom jezeru Napomena: Prosječna dubina vodnih tijela na Skadarskom jezeru treba da se potvrdi zajedno sa tipom u skladu sa tim. III – Tipovi jako modifikovanih i vještačkih vodnih tijela (JMVT) Identifikovano je 6 JMTV/VVT (Tabela 1.4., slika 1.2.), gdje su hidrološke ili morfološke promjene značajne. Tabela 1.4. Predloženo JMVT I VVT Br. ZPVT i VVT Jadranski sliv (Vodno tijelo Zeta 3 nije obuhvaćeno budući da ne može da se sprovodi monitoring) 1 Slano jezero 2 Krupačko jezero 3 Akumulacija Liverovići na Gračanici 4 Bilećko jezero Dunavski sliv 1 Pivsko jezero 2 Akumulacija Otilovići na Ćehotini IV - Tipovi mješovitih vodnih tijela Razgraničenje mješovitih vodnih tijela je izvršeno po „sistemu B“ . Identifikovana su 4 tipa mješovitih vodnih tijela. Tipologija je izvšena po: Srednjem godišnjem salinitetu ( 18 do < 30 ‰, poli-salinitet i 30 - 40 ‰, eu-salinitet) i srednjem sastavu supstrata (mulj-glina, glinovito-mulj, pijesak). Tipovi mješovitih vodnih tijela: Polihaline vode zaliva (1) (mulj-glina), Euhaline vode zaliva (2) (mulj –glina), Euhaline vode zaliva (3) (glinovito-mulj) i Euhaline vode ušća (4) (pijesak). Ukupno je razgraničeno pet mješovitih vodnih tijela (4 u Zalivu i 1 na rijeci Bojani). 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 9 - Број 8 Tabela 1.5. Razgraničena mješovita vodna tijela (MVT-TW) Br. Mješovito vodno tijelo Tip Površina, km 2 Geografske koordinate LA min LA max LO min LO max 1 Kotorski zaliv MVT 2 1 16.3 42,432 42,492 18,702 18,773 2 Risanski zaliv MVT 1 1 8.0 42,484 42,513 18,67 18,704 3 Tivatski zaliv MVT 3 2 39.6 42,407 42,48 18,603 18,727 4 Hercegnovski zaliv MVT 4 3 32.7 42,421 42,451 18,524 18,602 5 Rijeka Bojana MVT 5 4 32.5 41,849 41,884 19,264 19,335 V - Tipovi obalnih vodnih tijela Za tipologiju obalnih vodnih tijela primjenjen je „sistem A”. Karakterizacija obalnih vodnih tijela izvršena je prema: Srednjem godišnjem salinitetu (Poli-salinitet < 36 ‰, koje su tokom cijele godine pod uticajem slatke vode, dok Eu-salinitet >36 ‰ vodene mase sa preko 36 ‰ ne spadaju u tu kategoriju) i Srednja dubina ( <40m, >40m ; 40 m je granična dubina za morsku cvjetnicu Posidonia oceanica - nakon ove granice više ih ne možemo uočiti). Tipovi obalnih vodnih tijela su: Polihaline plitke morske vode (1) i Euhaline vode dubokog mora (2). Identifikovano je pet obalnih vodnih tijela (Slika 1.4. Tabela 1.6.) Slika 1.4. Razgraničena mješovita i obalna vodna tijela Tabela 1.6. Identifikovana obalna vodna tijela (OVT-CW) Br. Obalno vodno tijelo Tip Površina km 2 Geografske koordinate LA min LA max LO min LO max 1 MNE OVT 1 1 8.1 42,399 42,453 18,525 18,584 2 MNE OVT 2 zaliv Trašte 1 17.5 42,326 42,387 18,639 18,723 3 MNE OVT 3 Budvanski zaliv 1 26.2 42,224 42,281 18,801 18,907 4 MNE OVT 4 2 34.1 41,966 42,403 18,542 19,163 5 MNE OVT 5 1 331.1 41,863 41,989 19,109 19,293 2) Spisak parametara koji će se ispitivati navedeni su u tabeli 2.1. Tabela: 2.1. Parametri, učestalost i medijumi za procjenu ekološkog statusa, ekološkog potencijala i hemijskog statusa površinskih vodnih tijela na reprezentativnim lokalitetima za uzorkovanje Parametar Jedinica Učestalost Medijum Temperatura vode o C 4 Voda pH vrijednost (20 0 C) 4 Voda Provodljivost (20 0 C) µS/cm 4 Voda Rastvoreni kiseonik mgO2/l 4 Voda BPK5 mgO2 /l 4 Voda HPK (iz KMnO4) mgO2/l 4 Voda Alkalitet (CaCO3) mg/l 4 Voda P-PO4 mg/l 4 Voda P- ukupni mg/l 4 Voda N-NH4 mg/l 4 Voda NO2 mg/l 4 Voda N-NO3 mg/l 4 Voda N-ukupni mg/l 4 Voda Stepen saturacije rastv.kiseonika % 4 Voda Ukupne suspendovane materije mg/l 4 Voda Ca mg/l 4 Voda Mg mg/l 4 Voda TOC mg/l 4 Voda Metali i metaloidi (Cd, Cu, Ni, Pb, Hg, Zn, As, Cr) mg/l 2 Filtrirana voda /Biota*** Prioritetne supstance * µg/l 2 Voda /Biota*** Relevantne organske supstance (RBSPs)** µg/l 2 Voda Fitoplankton - 2 Voda Fitobentos - 1-2 Prema tipu **** Makrofite - 1 Bentički beskičmenjaci - 2 Riba - 1 Hidromorfološki elementi kvaliteta kontinuitet hidrologija morfologija 1/6 god. Kontinuirano 1/6 god. Napomena: *Prema Pravilniku o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda **Treba da se razvije *** u bioti BDE, heksahlorbenzol, heksahlorbutadien, Hg, dikofol, PFOS, dioksini i dioksinu slična jedinjenja, HBCDD, Heptahlor i Heptahlor-epoksid, fluoranten i PAH. **** Jednom godišnje u odabranim tipovima i u svim akumulacijama, dva puta godišnje u odabranim tipovima. 3) Metodologije za biološke i hidromorfološke elemente ekološkog stanja u skladu sa Prilogom 13 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda 4) Mjesta uzorkovanja i njihovo određivanje po koordinatama u nacionalnom koordinatnom sistemu u odgovarajućoj razmjeri prikazana u tabelama: 4.1. 4.2. i 4.3. Predložene lokacije visokog prioriteta za nadzorni monitoring Tabela: 4.1. Br. stanice Naziv stanice Tip vodnog tijela Stanica geog. širina Stanica geog. dužina Vodno tijelo Jadranski sliv (JS) 1 Bojana, Fraskanjel postojeća lokacija Rijeka 41,968857 N 19,984464 E Bojana 1 2 Bojana, Reč nova lokacija Rijeka 41,916108 N 19,351406 E Bojana 1 3 Morača, Podgorica ispod Sport. centra nova lokacija Rijeka 42,436815 N 19,255609 E Morača 5 4 Morača, ispod ušća Cijevne Rijeka 42,346834 N 19,209109 E Moraca 5 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 11 - Број 8 nova lokacija 5 Morača, iznad Ponara nova lokacija Rijeka 42,292115 N 19,153227 E Morača 5 6 Cijevna, Dinoša, nizvodno od mosta nova lokacija Rijeka 42,405344 N 19,328162 E Cijevna 2 7 Cijevna-Grabon (granica) Rijeka 42,43861 N 19,481 E Cijevna 8 Zeta,Vranjske njive, postojeća lokacija Rijeka 42,468271 N 19,257842 E Zeta 5 9 Gračanica, donji tok, ispod glavnog skladišta boksita nova lokacija Rijeka 42,749598 N 18,973571 E Gračanica 2 Dunavski sliv (DS) 10 Lim, Bijelo Polje, ispod grada, ispod industrijske zone nova lokacija Rijeka 43,069979 N 19,783008 E Lim 4 Podzemno vodno tijelo 11 Lim, Dobrakovo, kod HS , postojeća lokacija Rijeka 43,134953 N 19,464518 E Lim 4 12 Ljuboviđa,Lekovina (Pavino Polje), ispod naselja-kod mosta, iznad ušća nova lokacija Rijeka 43,141302 N 19,626252 E Ljuboviđa 3 13 Lješnica, iznad ušća u Lim nova lokacija Rijeka 42,931732 N 19,855931 E Lješnica 3 14 Ibar, Bać postojeća lokacija Rijeka 42,893893 N 20,308068 E Ibar 2 15 Ćehotina, Pljevalja, Ispod PPOV, nova lokacija Rijeka 43,363442 N 19,298902 E Ćehotina 4 16 Ćehotina, Gradac postojeća lokacija Rijeka 43,395066 N 19,150097 E Ćehotina 4 (JS) 1 Skadarsko jezero Vučko blato Sjever, sredina, kod Kamenika, postojeća lokacija Jezero 42,289133 N 19,105562 E Vučko blato Sjever VT 1 (JS) 2 Skadarsko jezero Jugozapad, Moračnik postojeća lokacija Jezero 42,140745 N 19,251196 E Jugozapad VT 3 (JS) 3 Skadarsko j. Pelagična zona, Sredina jezera postojeća lokacija Jezero 42,188884 N 19,287598 E Pelagična zona VT 4 (JS) 4 Skadarsko jezero Sjeveroistok , Podhum, postojeća lokacija Jezero 42,247949 N 19,345529 E Sjeveroistok VT 2 (DS) 5 Crno jezero postojeća lokacija Jezero 43,146730 N 19,096012 E Crno (JS) 6 Šasko jezero, kod restorana nova lokacija Jezero 41,976708 N 19,338696 E Šasko jezero (JS) 1 Slano jezero, blizu izlaza u kanal nova lokacija JMVT/VVT 42,751145 N 18,882644 E Slano (JS) 2 Krupačko blizu izlaza u kanal, iznad zatvaračnice nova lokacija JMVT/VVT 42,786737 N 18,893085 E Krupačko (JS) 3 Liverovićo j. kod brane,desna strana, sredina lijeve obalne linije nova lokacija JMVT/VVT 42,751323 N 19,052465 E Gračanica 3 (JS) 4 Bilećko j. Ispod sela Petrovića, ispod Miruše nova lokacija JMVT/VVT 42,777065 N 18,470771 E Bilećko (DS) 5 Akumulacija Otilovići, ispod ribarske kuće nova lokacija JMVT/VVT 43,303675 N 19,400028 E Otilovići 1 Kotorski zaliv kod IBM, ušće Škudre Postojeća lokacija MVT 42,436361 N 18,763972 E Kotorski 2 Tivatski zaliv Opatovo, ušće rijeke-na plaži Opatovo nova lokacija MVT 42,459681 N 18,681644 E Tivatski 3 Hercegnovski zaliv ušća rijeke Sutorine Blatna plaža nova lokacija MVT 42,4421 N 18,504875 E Hercegnovski 4 Bojana Desni rukavac, desna obala nova lokacija MVT 41,867991 N 19,334299 E Bojana 1 Mirišta postojeća lokacija OVT 42,394889 N 18,57919 E MNE OVT 1 2 Zaliv Trašte Plaža Oblatno nova lokacija OVT 42,381948 N 18,652448 E MNE OVT 2 Zaliv Trašte 3 Budvanski zaliv Slovenska plaža, ispod hotela Park nova lokacija OVT 42,284944 N 18,851472 E MNE OVT 3 Budvanski zaliv 4 Drobni pijesak Svetog Stefana-Petrovca nova lokacija OVT 42,234389 N 18,902333 E MNE OVT 4 5 Bar, Dobra voda, sredina plaže nova lokacija OVT 42,034400 N 19,142414 E MNE OVT 5 Tabela 4.2. Predložene lokacije srednjeg prioriteta za nadzorni monitoring Br. stanice Naziv stanice Tip vodnog tijela Stanica geografska širina Stanica geografska dužina Vodno tijelo Jadranski sliv 1 Morača Zlatica Rijeka 42,282659 N 19,175543 E Morača 5 2 Zeta Duklov most Rijeka 42,483918 N 18,553206 E Zeta 2 3 Zeta Danilovgrad Rijeka 42,333470 N 19,55807 E Zeta 4 Podzemno VT 4 Rijeka Crnojevića Rijeka 42,212367 N 19,04472 E 5 Gračanica Morakovo Rijeka 42,421305 N 9,111560 E Gračanica 1 6 Orahovštica Rijeka 42,154598 N 19,01662 E Orahovštica 1 7 Crmnica Virpazar Rijeka 42,143295 N 19,53342 E Crmnica 1 8 Crmnica gornji tok Rijeka 42,12296 N 19,42852 E Crmnica 2 9 Mala Rijeka Bioče Rijeka 42,31829 N 19,211645 E Mala Rijeka 1 10 Cijevna-gornji tok Rijeka 42,254486 N 19,29811 E Cijevna 1 Dunavski sliv 1 Bistrica Bjelopoljska Gubavač Rijeka 43,64095 N 19,47351 E Bistrica 3 2 Bistrica srednji tok Rijeka 42,503646 N 19,482051 E Bistrica 2 3 Ibar Rožaje Rijeka 42,493466 N 20,83948 E Ibar 2 4 Tara Trebaljevo Rijeka 42,521487 N 19,314309 E Tara 2 5 Tara Mojkovac nizvodno Rijeka 42,574564 N 19,341032 E Tara 3 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 13 - Број 8 6 Ljuboviđa Lekovina (Pavino Polje), ispod naselja-kod mosta Rijeka 43,65336 N 19,373730 E Ljuboviđa 3 7 Ćehotina Vrulja Rijeka 43,134277 N 19,2731.78 E Ćehotina 2 8 Ćehotina Rabitlje Rijeka 43,182313 N 19,234542 E Ćehotina 4 9 Zlorečica Andrijevica Rijeka 42,434438 N 19,474229 E Zlorečica 3 10 Popča-ispod Petnjice Rijeka 42,542888 N 19,562253 E Lješnica 2 11 Ljuča donji tok, nizvodno od mosta Rijeka 42,343137 N 19,532635 E Ljuca 1 12 Lim Vinicka, Marsenića rijeka Rijeka 42,475869 N 19,504098 E Lim 3 Podzemno VT 13 Iznad HS stanice Rijeka 43,231199 N 19,103624 E Voloder 1 Tabela 4.3. Predložene lokacije niskog prioriteta za nadzorni monitoring Br. stanice Naziv stanice Tip vodnog tijela Stanica geografska širina Stanica geografska dužina Vodno tijelo Jadranski sliv 1 Morača Pernica Rijeka 42,505558 N 19,195314 E Morača 2 2 Morača Manastir Rijeka 42,453721 N 19,232656 E Morača 3 3 Morača Ljevišta Rijeka 42,521992 N 19,18380 E Morača 2 4 Morača Dragovića polje Rijeka Morača 1 5 Mrtvica Međurečje Rijeka 42,43867 N 19,22393 E Morača 3 6 Mrtvica sredina Rijeka 42,34291 N 19,203006 E Mrtvica 3 7 Mrtvica Velje Duboko Rijeka 42,464243 N 19,171088 E Mrtvica 1 Dunavski sliv 1 Bistrica Pešča, iznad ušća Rijeka 43, 41953 N 19,511910 E Bistrica 2 2 Bistrica Beranska, nizvodno od Lubnica Rijeka 42,512851 N 19,455827 E Bistrica 1 3 Vruja Grlja Vusanje Rijeka 42,331554 N 19,50757 E 4 Tara Crne Pode Rijeka 43, 2857 N 19,233994 E Tara 3 5 Tara Premćani, splavište Rijeka 43,73530 N 19,193850 E Tara 3 6 Tara ušće, iznad ušća Šćepan polje Rijeka 43,19554 N 18,573575 E Tara 4 Podzemno VT 7 Bukovica iznad Timara Rijeka 42,583134 N 19,111801 E 8 Bijela Gornja Bijela, nizvodno od mosta Rijeka 42,562435 N 19,55852 E 9 Ćehotina Rijeka 43,94542 N 19,33014 E Ćehotina 1 10 Ljuboviđa Kovren Rijeka 43,103903 N 19,352010 E Ljubovidja 1 11 Perućica Jošanica nizvodno Rijeka 42,412148 N 19,433690 E Zlorečica 2 12 Kutska rijeka Rijeka 42,37915 N 19,465776 E Zlorečica 1 13 Veruša Rijeka 42,395125 N 19,304791 E Tara 1 14 Vrbnica nizvodno od mini centrale Rijeka 43,94477 N 18,454236 E Vrbnica 1 15 Akumulacija Piva Bukovica Komarnica ZPVT/VVT 42,591012 N 19, 0284 E Piva 2 Podzemno VT 16 Plavsko jezero, kod splava Jezero Treba da se utvrdi Treba da se utvrdi Plav 5) Način uzorkovanja u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda 6) Učestalost uzorkovanja i opseg analize parametara hemijskog statusa i pojedinih elemenata kvaliteta ekološkog statusa prikazan u tabeli 6.1. Tabela 6.1. Učestalost monitoringa elemenata kvaliteta za površinska vodna tijela (najveći dozvoljeni vremenski interval) Elementi kvaliteta Površinska vodna tijela Rijeke Jezera Prelazne vode Priobalne vode Biološki elementi kvaliteta Fitoplankton 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci 6 mjeseci Makrofita i fitobentos 3 godine 3 godine 3 godine 3 godine Makrozobentos 3 godine 3 godine 3 godine 3 godine Ribe 3 godine 3 godine 3 godine n/a Hidromorfološki elementi Kontinuitet 6 godina Hidrologija kontinuirano 1 mjesec Morfologija 6 godina 6 godina 6 godina 6 godina Osnovni fizičko-hemijski elementi Temperatura 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Režim kiseonika 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Salinitet / sadržaj jona 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Hranljive supstance 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca pH.m-alkalitet 3 mjeseca 3 mjeseca Specifične zagađujuće 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca Prioritetne supstance 1 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 Monitoring prioritetnih supstanci u površinskim vodama radiće se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima utvrđivanja statusa površinskih voda. 7) Hidromorfološki monitoring 7.1. Vrijeme monitoringa Monitoring, a time i ocjenjivanje treba sprovoditi u onim dijelovima godine kada se sva obilježja mogu sa sigurnošću opisati i kad je vidljiva struktura riječnog korita i podloge. To je u razdobljima malog protoka (ne i kad protoka nema) i kada se vrsta ili struktura vegetacije u koritu, na obali i obalnom pojasu može tačno evidentirati (april-septembar). A i kad su visoki vodostaji-varijacija dubine i širine rijeke-plavno područje. 7.2. Mjesto monitoringa Osnova hidromorfološkog monitoringa je odsječak vodotoka na kojem se sprovodi monitoring (slika 7.2.1). Veličina morfoloških oblika i obilježja mijenja se što je rijeka veća pa se stoga i dužina istraživanog odsječka srazmjerno prilagođava veličini vodotoka. Granice između kategorija veličine vodotoka utvrđene su na osnovu ocjene dostupnih podataka o širini riječnog korita (karte u razmjeri 1:25 000) i terenskih zapažanja. Odabrani istraživani odsječak treba da bude reprezentativan za to vodno tijelo u pogledu morfologije korita, korišćenja zemljišta, geologije i geomorfologije. 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 15 - Број 8 Slika 7.2.1 Hipotetski sliv s prikazom dva pristupa hidromorfološkim istraživanjima u kontekstu raspona rijeke (dionica = vodno tijelo) Dužina odsječka monitoringa na vodnom tijelu (dionici) treba da bude 200 m, 500 m, 1 km ili promjen ljivih dužina u skladu s veličinom vodotoka i stepenom morfološke ujednačenosti i/ili modifikovanosti (Tabela 7.2.1.). Tabela 7.2.1. Dužina istraživanih odsječaka u hidromorfološkom monitoringu Veličina vodotoka Širina korita Dužina odsječka Mala < 10 m 200 m Srednje velika 10 – 30 m 500 m Velika > 30 m 1000 m Na mjestu monitoringa sprovodi se lateralni monitoring (monitoring područja sa jedne i druge strane korita vodotoka). Granice lateralnog monitoringa moraju da obuhvataju sva obilježja poplavnog područja koja mogu biti prisutna. U donjim dionicama velikih, aktivnih rijeka, ta se svojstva mogu proširiti nekoliko kilometara od korita. Kad riječna dolina nije šira od 100 m, monitoring uključuje rijeku i njezino poplavno područje. Za sve druge vodotoke koristi se standardna udaljenost od 50 m s obje strane. Po potrebi se koristi kategorija „posebna obilježja“ kako bi se osiguralo uključivanje svih obilježja od važnost i za životnu sredinu, ali koja prelaze granicu od 50 m. Kad postoje nasipi, terensko istraživanje ne treba da se proteže iza nasipa. Međutim, treba da se naprave bilješke i da se opiše potencijalno poplavno područje i obilježja koja bi mogla biti prisutna kad nasipa ne bi bilo ili kad bi došlo do njihovog oštećenja usljed poplava. Obalna vegetacija se ocjenjuje u zoni širokoj 20 m uz obje strane vodotoka. Hidromorfološki podaci se prikupljaju i za lijevu i za desnu obalu, kako bi se omogućilo ocjenjivanje za svaku obalu zasebno ili zajedno za obje obale. 7.3. Oprema potrebna za monitoring terenski računar ili tablet sa internetskom vezom; terenski protokol; pribor za pisanje (hemijska olovka, vodootporni flomaster); fotoaparat s GPS-om; gumene čizme (ribarske, duge sa i bez naramenica); zaštitna i terenska oprema: kabanica, jakna, pantalone, terenske cipele, kapa ili šešir, krema sa zaštitnim faktorom protiv UV zračenja; GPS uređaj; topografske karte u raznim razmjerama (obavezno 1:25 000); i istorijske karte istraživanog područja. 7.4. Način monitoringa Opšti postupak monitoringa za ocjenu hidromorfoloških obilježja se sastoji od četiri koraka: prikupljanje podataka; definisanje istraživanih odsječaka unutar vodnog tijela; ocjena parametara na osnovu karata; i terensko istraživanje. 7.4.1. Prikupljanje podataka Prije odlaska na teren izuzetno je važno detaljno prikupiti podatke i pripremiti terensko istraživanje. Kvalitetna priprema u kancelariji smanjuje stvarno vrijeme potrebno za terensko istraživanje (mnoga obilježja i parametri se već mogu ocijeniti bez stvarnog istraživanja) i poboljšava kvalitet prikupljanja podataka na terenu. Izvori podataka koji se prikupljaju su karte, snimci iz vazduha i GIS slojevi, karte koje prikazuju razgraničenje vodnih tijela unutar slivova. Za pripremu istraživanja mogu da se koriste sljedeći materijali: topografske karte u razmjeri 1:25 000 za definisanje trenutnog tlocrtnog oblika; istorijske karte po mogućnosti vojne karte ili starije; istorijske fotografije; slojevi GIS baza podataka ili karte za analizu korišćenja zemljišta na poplavnom području i slivu; geološke i geomorfološke karte (1:100 000); snimci iz vazduha (ortofoto) i/ili karte vegetacije za ocjenu korišćenja zemljišta i vegetacije na poplavnim područjima i obalnim područjima; hidrološki vremenski podaci (protoci, vodostaji i drugo); ostali materijali o zahvatanju vode, upravljanju akumulacijama i drugo. 7.4.2. Definisanje odsječaka za sprovođenje monitoringa unutar vodnog tijela Reprezentativne lokacije se biraju na osnovu rezultata gore navedenih prikupljenih podataka (Poglavlje 7.4.1.) i ciljeva monitoringa. Tačna lokacija istraživanih odsječaka utvrđuje se na osnovu proučavanja karte, zajedno s postojećim saznanjima s terena. Osnov za taj rad je podjela vodotoka na vodna tijela. Odsječci koji se istražuju treba da budu označeni na topogra fskoj karti, zajedno sa tačnim granicama pojedinih istraživanih odsječaka. NAPOMENA: Postoje dva pristupa hidromorfološkom monitoringu vodnog tijela. Prvi je ocjena cijelog vodnog tijela kao jedne jedinstvene cjeline, a drugi je ocjena više odsječaka na jednom vodnom tijelu nakon čega slijedi osrednjavanje rezultata svih istraživanih odsječaka. Koji način će se odabrati za istraživanje i ocjenu zavisi od prethodno utvrđenoj hidromorfološkoj raznolikosti i veličini vodnog tijela, a zasniva se na stručnoj procjeni istraživača. 7.4.3. Ocjena parametara na osnovu karata Ocijenjeni parametri na osnovu karata uključuju parametre sliva i parametre koji se odnose na promjene korita. Parametri koji se odnose na oblik riječne doline (karte i snimci iz vazduha) takođe pomažu u ocjeni korišćenja zemljišta i strukture poplavnog područja. Rezultati se potom provjeravaju na terenu. Rezultati se prije odlaska na teren unose u terenski protokol, uključujući ostale parametre terenskog protokola koji se mogu izvesti iz karata. U nekim slučajevima ocjena parametara na osnovu karata će biti zamijenjena stručnim ocjenama, na primjer kada kartografski podaci nisu dostupni. Stručne ocjene uključuju prenos podataka ili znanja o sličnim lokacijama na drugim slivovima ili obližnjim lokacijama uzvodno ili nizvodno od dionice koja se istražuje. 7.4.4. Terensko istraživanje Osobe koje sprovode terensko istraživanje (monitoring) moraju dobro poznavati metodu istraživanja i biti upoznate s karakteristikama koje se evidentiraju. Monitoringom se analiziraju karakteristike vodotoka utvrđivanjem prisutnosti hidromorfoloških karakteristika i svojstava, bili oni prirodni ili vještački, a ne detaljnim opisivanjem. Popunjene protokole terenskog istraživanja treba da prate fotografije lokacije s pažljivo zabilježenim podacima o lokaciji, koji su važni za ocjenu hidromorfoloških promjena i kao evidencija za buduća upoređivanja. Lokacije (npr. uzvodna i nizvodna granica, položaj, fotografija) se tačno određuju pomoću GPS opreme. Terensko istraživanje treba sprovesti u istraživanim odsječcima kako su definisani u Poglavlju 7.4.2. Svaka izmjena u lokaciji istraživanog odsječka na terenu treba da se unese u karte i dokumentuje za buduću upotrebu. Tačna lokacija istraživanih odsječaka mijenja se samo ondje gdje je terensko istraživanje nemoguće uslijed ograničenog pristupa rijeci ili potoku. Opise pokazatelja, uključujući slike koje prikazuju razna svojstva, treba ponijeti na teren radi poboljšanja kvaliteta ocjene. Protokoli terenskih istraživanja ispunjavaju se na terenu, a (prethodno evidentirani) parametri na osnovu karata (Poglavlje 7.4.3.) provjeravaju se kad god je to moguće. Terenski rad se obavlja hodanjem uz obje strane vodotoka i (ako je moguće) gaženjem kroz njega. Kod velikih rijeka i vodnih puteva koji su preduboki za gaženje, monitoring se sprovodi čamcem i povremenim pristajanjem uz obalu. U određenim uslovima možda neće biti moguće pristupiti koritu kako bi se evidentirala obilježja kao što je riječna podloga. Ta obilježja ponekad mogu biti vidljiva s obale, no ulazak u korito radi provjere preporučuje se gdje god je moguć. 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 17 - Број 8 NAPOMENA: Prilikom istraživanja vodotoka najvažnija je sigurnost. Istraživači treba da se pridržavaju evropskih i nacionalni h propisa o zdravlju i sigurnosti na radu, kao i svih dodatnih uputstava primjenjivih na rad u rijeci ili u blizini rijeke. 7.5. Terenski dnevnik (protokol) za hidromorfološki monitoring Terenski protokol sadrži niz parametara koji se koriste za karakterizaciju vodotoka i njegove sredine. Koristi se i za utvrđivanje lokacije istraživanja i uključuje mnoge relevantne parametre koji omogućavaju niz različitih analiza. Većina parametara može da se koristiti za grupisanje vodotoka identičnih karakteristika, čime se omogućuje upoređivanje hidromorfoloških i bioloških parametara identičnih vodotoka. Terenski protokol se sastoji od 4 elementa koji obuhvataju tri široke zone riječne sredine (korito rijeke, obale/obalni pojas i poplavno područje): 1) opšti podaci o istraživanom odsječku, 2) hidrološki režim, 3) uzdužna povezanost, 4) morfologija, uključujući geometriju korita, podlogu, vegetaciju i organske ostatke u koritu, karakter erozije/taloženja, strukturu obale i promjene na obali, vrstu/strukturu vegetacije na obalama i okolnom zemljištu, korišćenje zemljišta i povezana obilježja i interakcije između korita i poplavnog područja. Prvi parametri koriste se za utvrđivanje lokacije i njenog preciznog položaja u slivu. Mnogi se parametri mogu ocijeniti iz karata, dok preostali treba da se ocijene iz drugih relevantnih izvora (Poglavlje 7.4.1.). Pojedinačni kartografski parametri treba da se prema mogućnosti izvedu iz karata istih mjerila kako bi se osigurala dosljedna ocjena parametara. Istraživač, datum istraživanja i fotografija ili skica lokacije takođe su opšti dio protokola. Ako istraživač nije siguran u dodjelu bodova, obilježje treba ostaviti neocijenjeno. Parametri terenskog protokola 1. Opšti podaci o istraživanom odsječku 1.1. Naziv potoka/rijeke Naziv rijeke ili potoka gdje se sprovodi monitoring. 1.2. Naziv lokacije Tačna lokacija na kojoj se sprovodi monitoring, obično ime obližnjeg mosta ili grada. 1.3. Tip rijeke Tip rijeke prema nacionalnoj tipologiji. 1.4. Oznaka vodnog tijela Šifra vodnog tijela. 1.5. i 1.6. Geografska širina lokacije i Geografska dužina lokacije Tačna geografska širina i dužina lokacije dobijena iz GPS-a, karte (1:25 000) ili GIS-a. 1.7. Nadmorska visina lokacije Približna nadmorska visina lokacije dobijena iz GPS-a, karte (1:25 000) ili GIS-a. 1.8. Ekoregija/Subekoregija Ime ekoregije i/ili subekoregije. 1.9. Slivno područje Površina slivnog područja (km 2 ) određuje se na osnovu karata (1:25 000) ili pomoću GIS-a. Slivno područje uključuje čitav istraživani odsječak, pa se stoga računa od nizvodnog dijela istraživanog odsječka. 1.10. Geološki sastav istraživanog odsječka (prevladavajući) Geološki sastav istraživanog odsječka (karbonatne i silikatne stijene i organsko tlo) određuje se na osnovu osnovne litološke karte. 1.11., 1.12., 1.14. i 1.15. Geografska širina i dužina početka i kraja istraživanog odsječka Tačna geografska širina i dužina početka i kraja istraživanog odsječka izvedena iz GPS-a, karte (1:25 000) ili GIS-a. 1.13. i 1.16. Nadmorska visina početka i kraja istraživanog odsječka Približna nadmorska visina početka i kraja istraživanog odsječka izvedena iz GPS-a, karte (1:25 000) ili GIS-a. 1.17. Udaljenost od izvora Udaljenost od izvora do lokacije istraživanja u kilometrima izvedena iz GIS-a ili karte (1: 25 000). 1.18. Širina vodotoka na lokaciji Širina vodotoka na lokaciji u metrima izvedena iz GIS-a (ortofoto), Google Eartha ili ako je moguće, izmjerena na terenu pomoću lasera ili metra. 1.19. Nagib vodotoka na istraživanom odsječku (‰) Nagib istraživanog odsječka se računa kao razlika u visini (m) između dvije tačke (nadmorska visina početka i kraja istraživanog odsječka) podijeljena s udaljenošću (m) između dvije tačke. 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 19 - Број 8 1.20. Skica/Fotografija Skica ili fotografija koja prikazuje karakteristike lokacije treba da bude uključena u protokol. 1.21. Dužina istraživanog odsječka Dužina istraživanog odsječka u kilometrima između dvije tačke, početka i kraja istraživanog odsječka. 1.22. Datum istraživanja Datum istraživanja. 1.23. Istraživač Ime i prezime istraživača. 2. Hidrološki režim 2.1. Uticaj vještačkih građevina u koritu unutar dionice Ovo svojstvo obuhvata uticaj vještačkih građevina (npr. mostovi, gazovi, obaloutvrde) ili zahvatanja vode na raznolikost toka i pronos sedimenta. Svojstvo 2.1. se ne odnosi na promjene u protoku, koje se ocjenjuju u svojstvu 2.2. 2.2. Uticaj promjena širom sliva na karakter prirodnog toka Ovo svojstvo se uvijek ocjenjuje uzvodno od dionice (npr. kod brana hidroelektrana, zahvata itd.). Potrebni su hidrološki podaci za utvrđivanje značaja promjena protoka. Kada nisu dostupni dugoročni podaci o protoku, moguće je koristiti jedino stručnu ocjenu koja se primjenjuje u kvalitativnom bodovanju. 2.3. Uticaj promjene u dnevnom protoku Velike oscilacije protoka (vršno ispuštanje) su vrlo brzo povećanje protoka uslijed ispuštanja iz akumulacionih jezera hidroelektrana koja dovode do rasta i pada nivoa vode za više od 5 cm/h. Učinak režima vršnog ispuštanja varira (npr. prema trenutku ispuštanja, količini preostalog protoka), što će djelovati na bodovanje. NAPOMENA: Uspon za jednu kategoriju ako se pogođena dionica nalazi nizvodno od jezera/uspornih akumulacija ili ako je „divljanje“ protoka u rijeci znatno ublaženo. 3. Uzdužna povezanost 3.1. Uzdužna povezanost pod uticajem vještačkih građevina Ova se ocjena primjenjuje jedino na vještačke pregrade na rijekama, a ne na prirodne pregrade poput jezera ili vodopada. Nije moguće dati upustva o bodovanju vezanom uz veličinu ili visinu građevina budući da će njihov učinak varirati zavisno od tipa vodotoka, prisutnim migratornim vrstama itd. NAPOMENA: Ako su pregrade velike, a dionica se nalazi na nizvodnom dijelu sliva, one mogu djelovati na brojne druge dionice uzvodno. 4. Morfologija 4.1. Geometrija korita 4.1.1. Tlocrtni oblik U ovom se kontekstu „tlocrtni oblik“ odnosi i na promjene u zakrivljenosti korita i na promjene u prepletenom toku korita ili na višestruka korita. Ako je moguće, koristiti apsolutne ili evidentirane količine promjene umjesto procjene iz niza izvora. NAPOMENA: Kad je vodotok u određenoj mjeri na vještački način zakrivljen, ali je izgubio prirodno meandriranje, dodijeliti 5 bodova. 4.1.2. Presjek korita (uzdužni i poprečni presjek) Za ovo svojstvo treba koristiti podatke o lokaciji te iste primijeniti za čitavu dionicu. 4.2. Podloga 4.2.1. Količina vještačkog tvrdog materijala Ocjena neprirodnih sedimenata u koritu se zasniva na, npr. povećanom zbijanju šljunka/cementiranju. 4.2.2. Raznolikost „prirodnih“ podloga i odstupanje od prirodnih svojstava Evidentiraju se jedino prirodne podloge: mulj, pijesak, šljunak, stijene, kamenje, organske podloge. U nizijskim vodotocima s pjeskovitim ili ilovastim podlogama raznolikost podloga ograničena je na manje veličine čestica. Evidentiranje podloga teže j e u većim i zamućenim vodotocima i možda će trebati napraviti procjenu. 4.3. Vegetacija i organski ostaci u koritu Vrsta i količina vegetacije i organskih ostataka u koritu varira zavisno od okolnog zemljišnog pokrivača, nadmorske visine, stepenu zasjenjenosti, nedavnim poplavama itd. Na pr., organski ostaci se ne očekuju u predjelima na velikoj nadmorskoj visini gdje nema kopnene vegetacije. 4.3.1. Uklanjanje vodene vegetacije Struktura vodene vegetacije ocjenjuje se u razdoblju aktivnog rasta. Kako bi se uputstva za bodovanje pod 4.3.1. i 4.3.2. primijenila na situacije koje nisu specifično obuhvaćene bodovnim kategorijama, treba koristiti saznanja o lokalnim uslovima. 4.3.2. Količina drvenih ostataka, ako se očekuju Drvene ostatke treba ocjenjivati sa stanovišta njihove prisutnosti u koritu u količini koja je očekivana u prirodnim uslovima za taj tip vodotoka ili odsutnosti, na pr. zbog aktivnog uklanjanja, nedostatka obalne vegetacije unutar i uzvodno od dionice i dr. 4.4. Erozija Obilježja erozije unutar korita obuhvataju elemente taloženja (npr. stepenice, riflovi, sprudovi, ostrva i plićaci) i elemente erozije (npr. jezerca, duboke jame, litice), kao i elemente kao što su jastuci vodenih biljaka, veliki komadi drva itd. Ova obilježja su prvenstveno mjera kombinacije pritisaka koji djeluju na riječne procese. Ocjenjuju se pomoću stručne procjene, na osnovu tipa vodotoka, prisutnosti i raspona svojstava koja se očekuju u gotovo prirodnim uslovima u koritu (npr. promjena trase, vađenje šljunka, jaružanje) i u slivu (npr. podzemna drenaža kojom se povećava donos sedimenta). Potrebno je voditi bilješke kada je zbog poremećaja u slivu prisutno više (kao i manje) svojstava unutar korita nego što bi se moglo očekivati. 4.5. Struktura obale i promjene na obali Obale mogu biti utvrđene tvrdim vještačkim materijalima i/ili mekim materijalima. Ocjena raspona obloženosti obale zasniva se na prevladavajućem prisutnom materijalu (može biti kombinacija dveju vrsta). Za ocjenu se kombinuju podaci s obje obale. NAPOMENA: Ako su modifikovani materijali od kojih je izgrađena obala „prirodni“ (npr. drveni kolci od vrbe), maksimalni broj bodova je 3. 4.6. Vrsta/struktura vegetacije na obalama i na okolnom zemljištu Utvrđuje se prirodnost vegetacije na obalnom pojasu (pojas vegetacije uz riječno korito), pri čemu se prirodnost zasniva na zemljišnom pokrivaču, zbog čega nije potrebno mišljenje stručnjaka botaničara. Ovom Metodologijom nije propisana tačno određena širina obalnog pojasa. Ipak, istraživači treba da navedu (uključujući razloge) širinu obalnog pojasa korištenu za svaku ocjenjivanu dionicu. Širina može biti fiksna vrijednost (npr. 1m, 5m, 20m) ili može biti povezana sa širinom rijeke (npr. 1,5 x širina rijeke). Nagle promjene u zemljišnom pokrivaču mogu ukazivati na granicu između obalnog pojasa i poplavnog područja. Kategorije neprirodnog zemljišnog pokrivača uključuju: rekreacijske travnjake i intenzivne travnjake, kultivisano zemljište, urbanizovana područja itd. Kategorije gotovo prirodnog zemljišnog pokrivača uključuju prirodna močvarna područja, poplavne šume/prirodna šumska područja. 4.7. Korištenje zemljišta i sa tim povezana svojstva Ovo svojstvo uključuje poplavno područje kad ono postoji. Opšti cilj je evidentirati prirodnost vegetacije u riječnom koridoru iza obalnog pojasa gdje se prirodnost zasniva na zemljišnom pokrivaču, zbog čega nije potrebno mišljenje stručnjaka botaničara. Kategorije neprirodnog zemljišnog pokrivača uključuju: rekreacijske travnjake i intenzivne travnjake, kultivisano zemljište, urbanizovana područja itd. Kategorije gotovo prirodnog zemljišnog pokrivača uključuju prirodna močvarna područja, poplavne šume/prirodna šumska područja. Svojstva poplavnog područja uključuju ostatke korita, tresetišta i vještačko stvorena staništa otvorenih voda. 4.8. Interakcija između korita i poplavnog područja 4.8.1. Stepen lateralne povezanosti rijeke i poplavnog područja Za ovo svojstvo nužno je poznavati granice obuhvata poplavnog područja u prošlosti – npr. neka poplavna područja su danas možda nestala uslijed urbanizacije (što uključuje sve, a ne samo nedavne intervencije kojima je smanjeno prirodno plavljenje poplavnog područja). Zemljišni pokrivač može biti mjerilo – travnjaci, poplavna šumska područja i ostala močvarna područja će prije biti poplavljena nego obradivo/kultivisano i urbanizovano zemljište. NAPOMENA: Bodovanje se sprovodi jedino ako je vjerovatno da će na dionici prirodno doći do plavljenja preko obale (ili je do toga vjerovatno došlo u prošlosti). Kad su dostupni, treba koristiti podatke o površini, a kad nisu, koristi se procenat dužine dionice. Plavljenje prirodno dopušteno kao retencija u skladu s Direktivom 2007/60/EZ Evropskoga parlamenta i Vijeća od 23. oktobra 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima. 4.8.2. Stepen lateralnog kretanja riječnog korita Ovim se svojstvom ocjenjuje sposobnost rijeke da se prirodno (lateralno) kreće kroz svoja poplavna područja, bez postojanja ikakvih vještačkih prepreka. NAPOMENA: Bodovanje se sprovodi jedino ako je i dalje moguće lateralno kretanje korita kroz njegovo poplavno područje. 7.6. Bodovanje i ocjena ekološkog stanja Parametri u terenskom protokolu prikupljaju se radi utvrđivanja svojstava predjela na odsječcima, lokaciji istraživanja na sl ivu. Te informacije se koriste za bodovanje parametara hidromorfološke ocjene i za kategorizaciju istraživanog odsječka/mjesta monitoringa. Parametri ocjene su podijeljeni u tri glavne kategorije obilježja: hidrološki režim, uzdužna povezanost i morfologija. Opšti podaci o istraživanom odsječku i lokaciji istraživanja ne ulaze u bodovanje (1. dio terenskog protokola). 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 21 - Број 8 7.6.1. Bodovanje Bodovanje parametara može se izvršiti na osnovu kvantitativnih podataka (bodovna ljestvica A) ili kvalitativnih podataka (bodovna ljestvica B). Bodovna kategorija s kvantitativnim podacima je petostepena ljestvica (1 = najniži stepen promjene, 5 = najviši stepen promjene), a bodovna ljestvica s kvalitativnim podacima je trostepena ljestvica (1, 3, 5; slijedi se isti opšt i pristup kao i za bodovnu ljestvicu A). Tabela 7.6.1. sadrži oba zasebna postupka bodovanja. Obavezno je kvalitativno bodovanje za ocjenu hidromorfološkog stanja, ali je dopušteno i kvantitativno bodovanje koje ne obuhvata sve elemente, ali ima viši stepen pouzdanosti. Tabela 7.6.1. Bodovanje hidromorfoloških parametara (bodovna ljestvica A i B) ELEMENT OCJENE OPIS BODOVI 2. Hidrološki režim 2.1. Učinci vještačkih građevina u koritu unutar dionice Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Građevine unutar dionice ne djeluju na karakter toka ili djeluju tek neznatno 1 Karakter toka umjereno izmijenjen 3 Karakter toka uveliko izmijenjen 5 2.2. Učinci promjena širom sliva na karakter prirodnog toka Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Bodovanje od 1 do 5 na kvantitativnoj ljestvici u zavisnosti u kolikoj mjeri prosječan dnevni protok odstupa od prirodnog, korištenjem tabele 7.6.2. Ocijeniti protok u proljećnom, ljetnjem, jesenjem i zimskom razdoblju i uzeti najlošiji (najviši) rezultat kao bod za 2.2. Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Protok je gotovo prirodan 1 Protok je umjereno izmijenjen 3 Protok je u velikoj mjeri izmijenjen 5 2.3. Učinci promjene u dnevnom protoku (npr. vršno ispuštanje) Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Nema promjena u prirodnom dnevnom protoku ili intervencija rezultira protokom koji je < 2% vremena (sedam dana godišnje) barem udvostručen ili prepolovljen ili raste/pada stopom > 5 cm po satu 1 Intervencija rezultira protokom koji je > 2 do 5% vremena barem udvostručen ili prepolovljen ili raste/pada stopom > 5 cm po satu 2 Intervencija rezultira protokom koji je > 5 do 20% vremena barem udvostručen ili prepolovljen ili raste/pada stopom > 5 cm po satu 3 Intervencija rezultira protokom koji je > 20 do 40% vremena barem udvostručen ili prepolovljen ili raste/pada stopom > 5 cm po satu 4 Intervencija rezultira protokom koji je > 40% vremena barem udvostručen ili prepolovljen ili raste/pada stopom > 5 cm po satu 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Nema „divljanja“ protoka ili „vršnog ispuštanja“ (< 5 % vremena) 1 Rijetko ili neredovno „divljanje“ protoka ili „vršno ispuštanje“ (oko 5% - 20% vremena) 3 Redovno „divljanje“ protoka ili „vršno ispuštanje“ (oko > 20% vremena) 5 3. Uzdužna povezanost 3. Uzdužna povezanost pod uticajem vještačkih građevina Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Građevina nema ili ako su prisutne nemaju učinka (ili imaju neznatan učinak) na migraciju ili pronos sedimenta 1 Građevine postoje ali imaju tek umjerene učinke na migratornu biotu i pronos sedimenta 3 Građevine koje su uopšteno pregrade za sve vrste i za sediment 5 4. Morfologija 4.1. Geometrija korita 4.1.1. Tlocrtni oblik Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 5% dužine dionice s promijenjenim tlocrtnim oblikom 1 > 5 - 15% dužine dionice s promijenjenim tlocrtnim oblikom 2 > 15 - 35% dužine dionice s promijenjenim tlocrtnim oblikom 3 > 35 - 75% dužine dionice s promijenjenim tlocrtnim oblikom 4 > 75% dužine dionice s promijenjenim tlocrtnim oblikom 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Gotovo prirodni tlocrtni oblik 1 Promjene u tlocrtnom obliku na dijelu dionice 3 Tlocrtni oblik promijenjen na većini dionice ili je dionica u potpunosti, ili gotovo u potpunosti, izravnata 5 4.1.2. Presjek korita Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 do 5% dužine dionice s promijenjenim presjekom korita 1 > 5 do 15% dužine dionice s promijenjenim presjekom korita 2 > 15 do 35% dužine dionice s promijenjenim presjekom korita 3 > 35 do 75% dužine dionice s promijenjenim presjekom korita 4 > 75% dužine dionice s promijenjenim presjekom korita 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Korito je gotovo prirodno: nema nikakve promjene u poprečnom i/ili uzdužnom presjeku ili je promjena minimalna 1 Korito je umjereno promijenjeno: na korito djelimično djeluje jedno ili više od sljedećeg: regulacija, učvršćivanje, propust, berma ili očit dokaz da jaružanje uzrokuje određene promjene u odnosu širina/dubina 3 Korito je u velikoj mjeri promijenjeno: na korito pretežno djeluje jedno ili više od sljedećeg: regulacija, učvršćivanje, propust, berma ili očit dokaz da jaružanje uzrokuje određene promjene u odnosu širina/dubina 5 4.2 Podloge Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 1% tvrdog vještačkog materijala 1 > 1 - 5% tvrdog vještačkog materijala 2 > 5 - 15% tvrdog vještačkog materijala 3 > 15 - 30% tvrdog vještačkog materijala 4 > 30% tvrdog vještačkog materijala 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 23 - Број 8 4.2.1. Količina vještačkih tvrdih materijala 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Tvrdog vještačkog materijala nema ili je prisutan u minimalnoj količini 1 Umjerena prisutnost tvrdog vještačkog materijala 3 Raširena prisutnost tvrdog vještačkog materijala 5 4.2.2. Mješavina „prirodnih“ podloga ili izmijenjena karakteristika Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Gotovo prirodna mješavina 1 Prirodna mješavina/karakteristika umjereno izmijenjena 3 Prirodna mješavina/karakteristika u velikoj mjeri izmijenjena 5 4.3. Vegetacija i organski ostaci u koritu 4.3.1. Uklanjanje vodene vegetacije Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Vegetacija se ne uklanja ili se uklanja u vrlo malom opsegu (npr. Pogođeno < 10% dionice) 1 Umjeren nivo uklanjanja vegetacije (npr. 10% do 50% dionice pogođeno uklanjanjem vegetacije barem svake dvije godine) 3 Visok stepen uklanjanja vegetacije (npr. Godišnje uklanjanje vegetacije pogađa > 50% dionice ) 5 4.3.2. Količina drvenih ostataka, ako se isti očekuju Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Gotovo prirodna količina i veličina drvenih ostataka, nema aktivnog uklanjanja ili dodavanja 1 Količina i veličina drvenih ostataka je neznatno do umjereno izmijenjena, povremeno aktivno uklanjanje ili dodavanje 3 Količina i veličina drvenih ostataka je u velikoj mjeri izmijenjena, redovno aktivno uklanjanje ili dodavanje 5 4.4. Karakter erozije/taloženja Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obilježje se ne boduje Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Elementi erozije/taloženja odražavaju gotovo prirodno stanje 1 Elementi erozije/taloženja odražavaju umjereno odstupanje od gotovo prirodnog stanja (odsutno 10% do 50% očekivanih elemenata) 3 Elementi erozije/taloženja odražavaju veliko odstupanje od gotovo prirodnog stanja (odsutno ≥ 50% očekivanih elemenata) 5 4.5. Struktura obale i promjene na obali Kvantitativno (bodovna ljestvica A): Obale pod uticajem 0 - 5% teških, ili 0% - 10% mekih, tvrdih materijala 1 Obale pod uticajem > 5 - 15% teških, ili > 10 - 50% mekih, tvrdih materijala 2 Obale pod uticajem > 15 - 35% teških, ili > 50 - 100% mekih, tvrdih materijala 3 Obale pod uticajem > 35 - 75% teških tvrdih materijala 4 Obale pod uticajem > 75% teških tvrdih materijala 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Obale nisu pod uticajem, ili su pod tek minimalnim uticajem, tvrdih vještačkihmaterijala ili su pod umjerenim uticajem mekih materijala 1 Obale su pod umjerenim uticajem tvrdih vještačkih materijala ili pod snažnim uticajem mekih materijala 3 Većina obala je izgrađena od tvrdih vještačkih materijala 5 4.6. Vrsta/struktura vegetacije na obalama i na okolnom zemljištu Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 5% neprirodnog zemljišnog pokrivača u obalnom pojasu 1 > 5 - 15% neprirodnog zemljišnog pokrivača u obalnom pojasu 2 > 15 - 35% neprirodnog zemljišnog pokrivača u obalnom pojasu 3 > 35 - 75% neprirodnog zemljišnog pokrivača u obalnom pojasu 4 > 75% neprirodnog zemljišnog pokrivača u obalnom pojasu 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Površine obalnog pojasa s neprirodnim zemljišnim pokrivačem nema ili su takve površine tek minimalne 1 Umjereno velike površine obalnog pojasa s neprirodnim zemljišnim pokrivačem 3 Neprirodni zemljišni pokrivač prevladava u obalnom pojasu 5 4.7. Korištenje zemljišta i s time povezana obilježja Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 5% neprirodnog zemljišnog pokrivača iza obalnog pojasa 1 > 5 - 15% neprirodnog zemljišnog pokrivača iza obalnog pojasa 2 > 15 - 35% neprirodnog zemljišnog pokrivača iza obalnog pojasa 3 > 35 - 75% neprirodnog zemljišnog pokrivača iza obalnog pojasa 4 > 75% neprirodnog zemljišnog pokrivača iza obalnog pojasa 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Područja riječnog koridora iza obalnog pojasa s neprirodnim zemljišnim pokrivačem (npr. preovladava gotovo prirodna vegetacija /ili obilježja kao što su mrtvi rukavci i , ostaci korita, tresetišta) nema ili su takva područja minimalna) 1 Umjereno velika područja riječnog koridora iza obalnog pojasa s neprirodnim zemljišnim pokrivačem 3 Neprirodni zemljišni pokrivač preovladava na riječnom koridoru iza obalnog pojasa (npr. gotovo prirodne vegetacije i/ili obilježja kao ili uopće nema) 5 4.8. Interakcija između korita i poplavnog područja 4.8.1. Stepen lateralne povezanosti rijeke I poplavnog područja. Ako je vjerovatno da će na dionici prirodno doći do plavljenja preko obale ili je do toga vjerovatno došlo u prošlosti. Ako je odgovor NE-n/p, ako je DA bodovati Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 5% dionice pod uticajem nasipa ili ostalih mjera koje sprječavaju plavljenje poplavnog područja (npr. regulacija korita I obale) 1 > 5 - 15% kao gore 2 > 15 - 35% kao gore 3 > 35 - 75% kao gore 4 > 75% kao gore 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Niti jedan dio dionice nije pod uticajem nasipa ili drugih mjera koje sprječavaju plavljenje poplavnog područja ili je pod takvim uticajem tek minimalni dio dionice (npr. duboko jaružanje) 1 Umjereni dio dionice je pod uticajem nasipa ili drugih mjera koje sprječavaju plavljenje poplavnog područja 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 25 - Број 8 3 Većina dionice je pod uticajem nasipa ili drugih mjera koje sprječavaju plavljenje poplavnog područja 5 4.8.2. Stepen lateralnog kretanja riječnog korita (Hoće li se rijeka lateralno kretati kroz svoje poplavno područje u izostanku vještačkih prepreka? Ako je odgovor NE – n/p, ako je DA, bodovati) Kvantitativno (bodovna ljestvica A): 0 - 5% dionice ograničeno 1 > 5 - 15% dionice ograničeno 2 > 15 - 35% dionice ograničeno 3 > 35 - 75% dionice ograničeno 4 > 75% dionice ograničeno 5 Kvalitativno (bodovna ljestvica B): Slobodno 1 Djelimično ograničeno 3 Potpuno ograničeno 5 Tabela 7.6.2. Pregledna tabela za bodovanje obilježja 2.2 (bodovanje od 1 do 5) Procenat (%) dana u kojima je protok različit od prirodnog u proljeće, ljeto, jesen ili zimu (odabrati najgoru, odnosno najveću <20 20<40 40<60 60<80 ≥80 ocjenu) Protok pada < 5% ili raste < 10% 1 1 1 2 2 Protok pada 5 do < 15% ili raste 10 do < 50% 1 2 2 3 3 Protok pada 15 do < 30% ili raste 50 do < 100% 1 2 3 3 4 Protok pada 30 do < 50% ili raste 100 do < 500% 1 2 3 4 5 Protok pada ≥ 50% ili raste ≥ 500% 2 3 4 5 5 Petostepene ljestvice (bodovna ljestvica A) i trostepene ljestvice (bodovna ljestvica B) su međusobno zamjenjive (Tabela 7.6.3). Tabela 7.6.3. Način zamjene petostepene i trostepene ljestvice Petostepena ljestvica (bodovna ljestvica A) Trostepena ljestvica (bodovna ljestvica B) 1 1 2 1 3 3 4 5 5 5 Kada se koristi kategorija kvantitativnog bodovanja A, treba dodati zvjezdicu (tj. 1*) za ona obilježja gdje je bod jednak 1, za 0 - 5% promjene (obilježja 4.1.1., 4.1.2., 4.2.1., 4.5., 4.6., 4.7., 4.8.1 i 4.8.2.) i kad evidentirana promjena iznosi tek 0 - 1%. To služi tome da se istaknu dionice rijeke sa izuzetno niskim nivoima promjene. Dvije zvjezdice (**) treba dodati (tj. 5 ** ) kako bi se naznačili ekstremni nivoi promjene. 7.6.2. Ocjena ekološkog stanja Ocjena ekološkog stanja na osnovu hidromorfoloških elemenata kvaliteta dobija se osrednjavanjem vrijednosti svih 16 elemenata ocjene iz Tabele 7.6.1. Kao što je prikazano u Tabeli 7.6.1., svi parametri mogu se bodovati kvalitativno, a neki od njih i kvantitativno. Ukoliko se raspolaže s dovoljnom količinom podataka da se može izvršiti kvantitativno bodovanje, ekološko stanje zasnovano na hidromorfološkim elementima kvaliteta se ocjenjuje prema Tabeli 7.6.5. Ukoliko nije moguće izvršiti kvantitativno bodovanje parametara, oni se boduju kvalitativno, a ekološko stanje zasnovano na hidromorfološkim elementima kvaliteta se ocjenjuje prema Tabeli 7.6.4. . Tabela 7.6.4. Klasifikacijski pojmovi za hidromorfološku promjenu u tri kategorije Kategorija ekološkog Ocjena Bod Opis stanja Vrlo dobro 1,0 do 2,4 1 Gotovo prirodno do neznatno promijenjeno (referentno stanje) Umjereno 2,5 do 3,4 3 Umjereno promijenjeno Vrlo loše 3,5 do 5,0 5 Promijenjeno u velikoj mjeri do izrazito promijenjeno Tabela 7.6.5. Klasifikacijski pojmovi za hidromorfološku promjenu u pet kategorija Kategorija ekološkog Ocjena Bod Opis stanja Vrlo dobro 1 do 1,4 1 Gotovo prirodno (referentno stanje) Dobro 1,5 do 2,4 2 Neznatno promijenjeno Umjereno 2,5 do 3,4 3 Umjereno promijenjeno Loše 3,5 do 4,4 4 Promijenjeno u velikoj mjeri Vrlo loše 4,5 do 5,0 5 Izrazito promijenjeno PROGRAM MONITORINGA PODZEMNIH VODA  Nadzorni monitoring Nadzorni monitoring se sprovodi radi dopunjavanja i vrednovanja postupka analize uticaja i pribavljanja informacija za analizu dugoročnih trendova koji predstavljaju rezultat, kako promjena prirodnih uslova tako i ljudskih aktivnosti.  Operativni monitoring Operativni monitoring se sprovodi u periodima između realizacije programa nadzornog monitoringa radi utvrđivanja hemijskog statusa svih vodnih tijela podzemne vode ili grupa vodnih tijela za koje je ustanovljeno da su izložena riz iku i radi utvrđivanja postojanja dugoročnog trenda povećanja koncentracije bilo koje zagađujuće supstance, koji potiče od ljudskih aktivnosti. Na teritoriji Crne Gore prepoznato je 30 podzemnih vodnih tijela (PVT) ili grupa podzemnih vodnih tijela (GPVT) i to: 8 podzemnih vodnih tijela, i 22 grupe podzemnih vodnih tijela. U Jadranskom slivu prepoznato je 17 vodnih tijela - 4 podzemna vodna tijela i 13 grupa podzemnih vodnih tijela, dok Dunavskom slivu pripada 13 vodnih tijela, odnosno - 4 podzemna vodna tijela i 9 grupa podzemnih vodnih tijela (Slika 1.1) Više od polovine razgraničenih vodnih tijela su prekograničnog karaktera - 16 ukupno, od kojih 11 pripada Dunavskom slivu, 14 su kopnena vodna tijela, od kojih se većina nalaze u Jadranskom slivu (12). U tabeli 1.1. dat je naziv, oznaka, karakter, riječni sliv i površina razgraničenih vodnih tijela podzemnih voda i grupa vodnih tijela podzemnih voda. Ista tabela takođe sadrži podatak o vezi sa razgraničenim vodnim tijelima površinskih voda. Imena su izvedena u skladu sa postojećim glavnim geografskim / topografskim elementom (grad, planina, sliv, rijeka). Oznaka se sastoji od nekoliko elemenata: oznaka zamlje – ME sliv – A- Adriatic (Jadranski) ili DB- Danube (Dunavski) vodno tijelo – VTPV (Vodno tijelo podzemnih voda) ili GVTPV (grupa vodnih tijela podzemnih voda) akvifer – K (kraški), I (intergranularni), C (kompleksni) brojevi u nizu - 1, 2, 3 ... (počevši od područja Jadranske obale) Primjer: ME A GVTPV K 1 je grupa vodnih tijela podzemnih voda - južni obod Skadarskog jezera (korišćena skraćenica SJ) 1. Spisak vodnih tijela podzemnih voda za koje se određuje hemijski i kvantitativni status Tabela: 1.1. Vodna tijela podzemnih voda i grupe vodnih tijela podzemnih voda Br. Oznaka Skraćenica Karakter: N (unutrašnji) TBA (prekogranični) Naziv Riječni sliv Povezanost sa vodnim tijelima površinskih voda F (km 2 ) 1 ME A GVTPV K 1 SJ N Južni obod Skadarskog j. Skadarsko jezero Skadarsko (WB3) 243.3 2 ME A GVTPV I 2 UP TBA Ulcinjsko polje Bojana Bojana 1; Bojana 2; TW5; CW5; Šasko 111.1 3 ME A GVTPV K 3 MP N Možura Paštrovići Jadranski sliv CW3; CW4; CW5 399.0 4 ME A GVTPV K 4 GL N Grbalj - Luštica Jadranski sliv TW3; TW4; CW1; CW2; CW4 225.9 5 ME A VTPV K 5 OM TBA Opačica - Jadranski TW1; TW3; TW4; 136.0 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 27 - Број 8 Morinj sliv CW1 6 ME A VTPV K 6 OR TBA Orjen Jadranski sliv TW1 409.6 7 ME A VTPV K 7 LO N Lovćen (Njeguši) Jadranski sliv TW2; TW3 330.2 8 ME A GVTPV C 8 OC N Orahovštica – Rijeka Crnojevića Skadarsko jezero Skadarsko (WB 1; WB3); Orahovštica 1; Orahovštica 2; Crnojevica 1 241.3 9 ME A GVTPV K 9 KS N Karuč - Sinjac Skadarsko j. Malo blato 277.2 10 ME A GVTPV I 10 ZR N Zetska ravnica Zeta Skadarsko; Morača 5; Zeta 5; Cijevna 1; Cijevna 2 248.5 11 ME A GVTPV C 11 PB N Prekornica Bjelopavlići Zeta Zeta 4; Zeta 5 418.0 12 ME A GVTPV K 12 GA N Garač Zeta Zeta 4; Zeta 5 338.4 13 ME A GVTPV K 13 VO N Vojnik Zeta Zeta 1 448.5 14 ME A GVTPV C 14 NP N Nikšićko polje Zeta Zeta 1; Zeta 2; Zeta 3; Zeta 4; Slano jezero; Krupačko jezero; Liverovići jezero; Gračanica 1; Gračanica 2; Gračanica 3; Gračanica 4 990.2 15 ME A GVTPV K 15 TR TBA Trebišnjica (Bilećko j.) Trebišnjica Bilećko jezero; Zaslapnica 1 575.5 16 ME A GVTPV C 16 KU TBA Kuči Cijevna/ Skadarsko jezero Skadarsko; Cijevna 1; Cijevna 2; Mala Rijeka 1; Mala Rijeka 2; Mala Rijeka 3; Morača 4 430.8 17 ME A GVTPV K 17 MO N Morača Morača Morača 1; Morača 2; Morača 3; Morača 4; Mrtvica 1; Mrtvica 2; Mrtvica 3 355.2 18 ME DB VTPV K 18 BM TBA Brezna - Maglić Piva Piva 1; Piva 2; Piva 3; Piva 4; Komarnica 1; Vrbnica 1; Vrbnica 2; Pivsko jezero 702.9 19 ME DB VTPV K 19 PM N Pivska planina Piva Piva 1; Piva 2; Piva 3; Piva 4; Komarnica 1; Bukovica 1; Pivsko jezero 629.9 20 ME DB VTPV K 20 SI N Sinjajevina Tara Tara 3; Plašnica 1 406.0 21 ME DB VTPV K 21 DU TBA Durmitor Tara Tara 4; Crno 429.1 22 ME DB VTPV K 22 KO TBA Kosanica Tara Tara 3; Tara 4; Štitarica 1; Draga 1 377.5 23 ME DB GVTPV C 23 MA TBA Maoče Ćehotina Ćehotina 1; Ćehotina 2; Ćehotina 3; Ćehotina 4; Voloder 1; Voloder 2; Vezisnica 1; Vezisnica 2; Sjevernica 1; Sjevernica 2; Otilovićko j. 526.7 24 ME DB GVTPV I 24 PL TBA Basen Pljevlja Ćehotina Ćehotina 1; Ćehotina 2; Ćehotina 3; Ćehotina 4; Otilovićko j. 554.0 25 ME DB GVTPV K 25 PR TBA Prokletije Lim Ljuča 1; Ljuča 2; Lim 1; Plavsko; Komaraca 1 69.1 26 ME DB GVTPV K 26 KM TBA Komovi Lim Drcka 1; Drcka 2; Tara 1; Tara 2; Ljuča 1; Ljuča 2; Plavsko; Lim 1; Lim 2; Lim 3 127.7 27 ME DB GVTPV C 27 BB TBA Beranska Bistrica Ljuboviđa Lim Lim 1; Lim 2; Lim 3; Lim 4; Zlorečica 1; Zlorečica 2; Bistrica(BA) 1; Bistrica(BA) 2; Ljubovidja 1; Ljubovidja 2; Ljubovidja 3 327.7 28 ME DB GVTPV K 28 LJ TBA Lješnica Lim Lim 4; Lješnica 1; Lješnica 2; Lješnica 3 239.9 29 ME DB GVTPV K 29 PE TBA Pešter Lim Bistrica(BP) 1; Bistrica(BP) 2; Bistrica(BP) 3 117.0 30 ME DB GVTPV K 30 GI TBA Gornji Ibar Ibar Ibar 1; Ibar 2 253.0 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 29 - Број 8 Slika 1.1. Vodna tijela podzemnih voda ili grupe vodnih tijela podzemnih voda u Jadranskom i Dunavskom slivu Sa očekivanih 56 lokacija za monitoring podzemnih vodnih tijela, opšta gustina mjesta za osmatranje na teritoriji Crne Gore iznosiće 1 objekat na 282 km2. U zavisnosti od dobijenih rezultata kvantiteta i kvaliteta vode utvrdiće se koje od lokacija treba da se uvrste u nadzorni, a koje u operativni monitoring. Predložene lokacije su prikazane u tabelama: 2.1., 2.2. i 2.3. 2. Mjesta mjerenja za monitoring hemijskog i kvantitativnog statusa Tabela 2.1. Predložena lista lokacija za osmatranje (nove bušotine) Br. Lokacija Oblast Planirana dubina Vrsta akvifera Naziv podzemnog vodnog tijela ili grupe podzemnih vodnih tijela Jadranski sliv 1 Sv. Đorđe Ulcinj 20 Intergranularni Ulcinjska dolina 2 Popovići Bar 40 Intergranularni Možura-Paštrovići 3 Kajnak Bar 4 Sjenokos Crmnica 5 Lugovi-kod škole Budva 30 Intergranularni Grbalj-Luštica 6 Jaz Mrčevo polje 30 Intergranularni Grbalj-Luštica 7 Risanska pećina Risan 30 Intergranularni Kraški Orjen 8 Trgaj Cijevna kanjon 40 Intergranularni Kraški Kuči 9 Ušće rijeke Cijevne Cijevna 40 Intergranularni Zetska dolina 10 Radovče Prekornica 20 Intergranularni Kraški Prekornica-Bjelopavlići 11 Vučiji Studenac Bandići 100 Kraški Garač 12 Čevo- Čevska jama Čevo 140 Kraški Garač 13 Riječani Banjani 170 Kraški Trebišnjica 14 Goljemadi Lješanska nahija 100 Kraški Karuč-Sinjac 15 Iznad Kaluđerovog oka Karuč basen 16 Bolje sestre-blizu Malo blato 17 Plantaže Podgorica 40 Intergranularni Zetska ravnica 18 Glibavac * Nikšić 40 Intergranularni / Karstni Nikšić 19 Zagorak* Bjelopavlići 80 Karstni Prekornica - Bjelopavlići 20 Donji Štoj* Ulcinj 15 Intergranularni Ulcinjsko polje 21 Gornji Štoj* Ulcinj 15 Intergranularni Ulcinjsko polje Dunavski sliv 1 Šavnik (ispod škole) Šavnik 25 Intergranularni Brezna-Maglić 2 Ravnjak Mojkovac 60 Karst Sinjajevina 3 Bijelo Polje-kod škole Bijelo Polje 30 Intergranularni Beranska Bistrica 4 Mateševo Kolašin 5 Mojkovac Mojkovac 20 Intergranularni Sinjajevina 6 Pljevlja (blizu rijeke Ćehotine) Pljevlja 25 Intergranularni Pljevlja basen 7 Zaljutnica (2x) Golija 81+67 Karst Brezna-Maglić 8 Rožaje* Rožaje 40 Intergranularni Gornji Ibar 9 Gusinje* Gusinje 40 Intergranularni Prokletije * Ranjiva područja Tabela 2.2. Predložena lista lokacija za osmatranje (izdani i postojeće bušotine) Br. Naziv mjesta za osmatranje Tip mjesta za osmatranje Sliv Oblast Tip akvifera Uslovi za mjerenja Presuši tokom ljeta Izmjena prirodnih uslova 1. Reževića rijeka Izdan Jadranski sliv Bar Kraški Prosječno (potrebna mjerenja zahvatanja) Ne Zahvatanje 2. Podgorsko vrelo Izdan Jadranski sliv Bar 3. Bolje sestre Izdan Jadranski sliv Podgorica 4. Ribnička vrela Izdan Jadranski sliv Podgorica Kraški Povoljno Da Ne 5. Gač Bušotina Jadranski sliv Bar 6. Lisna Bori Bušotina Jadranski sliv Bar 7. Buljarica Bušotina Jadranski sliv Budva 8. Vidrovan Izdan Jadranski sliv Nikšić 9. Velje oko Bušotina Jadranski sliv Bar 10. Orahovo polje Bušotina Jadranski sliv Bar 11. Ćemovsko polje Bušotina Jadranski sliv Podgorica 12. Mareza Bušotina Jadranski sliv Podgorica 13. Zagorič Bušotina Jadranski sliv Podgorica 14. Bioče Bušotina Jadranski sliv Podgorica 15. Alipasini izvori Izdan Dunavski sliv Gusinje Kraški Nepovoljno (široka zona proticanja) Ne Ne 16. Šavnička glava Izdan Dunavski sliv Šavnik 17. Gojakovića vrelo Izdan Dunavski sliv Mojkovac 18. Manastirsko vrelo Izdan Dunavski sliv Berane 19. Vrelo Bistrice Izdan Dunavski sliv Bijelo Polje 20. Vrelo Ibra Izdan Dunavski sliv Rožaje 21. Breznica Izdan Dunavski sliv Pljevlja 22. Zmajevac Izdan Dunavski sliv Pljevlja 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 31 - Број 8 23. Gostilj* Bunar Jadranski sliv Podgorica - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 24. Vranj* Bunar Jadranski sliv Tuzi - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 25. Drešaj* Bunar Jadranski sliv Tuzi - Povoljno (postojeći bunar) Ne Zahvatanje 26. Vuksan lekići Bušotina Jadranski sliv Tuzi *Ranjiva područja Tabela 2.3. MONITORING (nadzorni) PODZEMNIH VODA – (osjenčeno radi se kvalitet) Primorje Nova bušotina Izdani Postojeća bušotina 1. Ulcinj 5 3 Sv Đorđe, Donji Štoj*, Gornji Štoj* 2 Gač, Lisna Bori 2. Bar 2 2 Popovići, Kajnak 3. Petrovac 2 - 1 Reževića r. 1 Buljarica 4. Budva 2 2 Lugovi -kod škole,Jaz 5. Risan 1 1 Risanska pećina 12 8 1 3 Srednja regija 6. Crmnica 4 1 Sjenokos 1 Podgorsko vrelo 2 Velje oko,Orahovo polje 7. Malo Blato 2 1 Bolje sestre-blizu 1 Bolje sestre 8. Karuč basen 2 2 Goljemadi, iznad Kaluđerovog oka 9. Podgorica 7 1 Plantaže 1 Ribnička vrela 5 Gostilj*,Ćemovsko polje,Mareza,Zagorič,Bioče 10. Cijevna 2 2 Trgaj, Ušće Cijevne - 11. Prekornica 1 1 Radovče 12. Bandići 1 1 Vučji Studenac - 13. Banjani 1 1 Riječani - 14. 1 1 Čevo - 15. Nikšić 2 1 Glibavac* 1 Vidrovan 16. Tuzi 3 3Vranj*,Drešaj*,Vuksan lekići 17. Bjelopavlići 1 1 Zagorak* 27 13 4 10 Sjeverna regija 16. Šavnik 2 1 ispod škole, 1 šavnička glava 17. Golija 1 1 Zaljutnica - 18. Mojkovac 3 2 Mojkovac , Ravnjak 1 Gojakovića vrelo 19. Kolašin 1 1 Mateševo - 20. Berane 1 1 manastirsko vrelo 21. Gusinje 2 1 Gusinje* 1 Alipasini izvori 22. Bijelo Polje 2 1 Bijelo Polje-kod škole 1 Vrelo Bistrice 23. Rožaje 2 1 Rožaje* 1 Vrelo Ibra 24. Pljevlja 3 1 blizu Ćehotine, 2 Breznica, Zmajevac 25 Podgorica 17 9 8 Ukupno: 56 *Ranjiva područja 3. Parametri i učestalost monitoringa Nadzorni monitoring treba da se sprovodi u najmanjoj mjeri dva puta godišnje (u proljeće i na jesen, odnosno tokom visokog i niskog vodostaja). U skladu sa ODV i Vodičem za podzemne vode iz Zajedničke strategije implementacije, minimalna učestalost monitoringa koja je data u Tabeli 3.1. treba da se koristi kao opšta smjernica. Tabela 3.1. Predložena minimalna učestalost sprovođenja NADZORNOG monitoringa Tip akvifera Ograničen Neograničen Intergranularni Pukotinski Kraški # # Značajni duboki tokovi su zajednički Plitki tok (Potpovršinski tok) Početna frekvencija # osnovni i dodatni parametri Dva puta godišnje Kvartalno Kvartalno Kvartalno Kvartalno Dugoročna frekvencija – osnovni parametri Generalno visoka prenosivost Na dvije godine Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Generalno niska prenosivost Na šest godina Godišnje Godišnje Godišnje Dva puta godišnje Dodatni parametri (validacija u toku) Na šest godina Na šest godina Na šest godina Na šest godina # Period početne frekvencije definisan je kao minimum dva puta godišnje # # Kontinuirana mjerenja temperature i provodljivosti na odabranim reprezentativnim lokacijama Kada je riječ o Crnoj Gori, monitoring vodnih tijela podzemnih voda i grupe vodnih tijela podzemnih voda koje su dio kraških i prekograničnih akvifera trebalo bi da se češće sprovodi. Pored toga, lokacije za monitoring na kojima je zabilježena značajn a varijacija hemijskih komponenti tokom cijele godine bi takođe trebalo češće da se ispituju. Operativni monitoring U skladu sa ODV i Vodičem za podzemne vode iz Zajedničke strategije implementacije operativni monitoring se sprovodi najmanje jednom godišnje i u periodima između programa nadzornog monitoringa (prikazan u tabeli 3.2.). Tabela 3.2. Predložena minimalna učestalost sprovođenja operativnog monitoringa Tip akvifera Ograničen Neograničen Intergranularni Pukotinski Kraški Značajni dubinski tok (izdani) Plitki tok (potpovršin-ski tok) Podzemne vode veće ugroženosti Kontinuirani pritisci Dva puta godišnje Dva puta godišnje Kvartalno Kvartalno Sezonski /intermitentni pritisci Godišnje Po potrebi Po potrebi Po potrebi Podzemne vode manje ugroženosti Kontinuirani pritisci Godišnje Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Kvartalno Sezonski /intermitentni pritisci Godišnje Godišnje Po potrebi Po potrebi Po potrebi Procjene trenda Godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Dva puta godišnje Izbor parametara za nadzorni i operativni moniotoring za podzemne vode:  Temperatura (T)  Sadržaj kiseonika (DO)  pH vrijednost (pH)  Elektroprovodljivost (EC)  Nitrati (NO3)  Amonijak (NH3)  Nitriti (NO2)  Fosfati (PO4) 5. фебруар 2025. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ЦРНЕ ГОРЕ Страна 33 - Број 8 Mjerenja T, DO, EC i pH treba preduzeti direktno na terenu. Na vodnim tijelima podzemnih voda za koje je utvrđen značajan rizik da neće postići dobar status, treba, takođe, pratiti one parametre koji ukazuju na uticaj tih pritisaka. Na prekograničnim vodnim tijelima podzemnih voda treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu svih upotreba vode putem korišćenja podzemne vode. Listu odabranih parametara za monitoring kvaliteta vode (hemijski parametri) potrebno je razraditi nakon sprovođenja procjene rizika i pregleda podataka o kvalitetu vode u "istražnoj" fazi. Prema tome, lista parametara koje treba pratiti za operativni monitoring će u principu obuhvatiti parametre potrebne za nadzorni monitoring, ali ista će biti proširena po potrebi kako bi se uvrstili dodatni parametri koji ukazuju na identifikovane rizike. 4. Definisanje metode uzorkovanja i analitičkih metoda parametara hemijskog statusa u skladu sa članom 27 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda 5. Izbor i opis parametara monitoringa kvantitativnog statusa u skladu sa članom 31 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda 6. Godišnji plan učestalosti mjerenja parametara kvantitativnog statusa u skladu sa članom 32 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda 7. Definisanje metoda i načina mjerenja kvantitativnog statusa u skladu sa članom 33 Pravilnika o načinu i rokovima utvrđivanja statusa podzemnih voda 8. Obrada i arhiviranje podataka Ovaj program objaviće se u „Službenom listu Crne Gore“. Broj: 10-319/24-6753 Podgorica, 19. decembra 2024. godine Vlada Crne Gore Predsjednik, mr Milojko Spajić, s.r.