Regulation on the processed cereal-based food and baby food for infants and young children

MINISTARSTVO ZDRAVLJA 2741 Na temelju članka 4. stavka 2. podstavka 2. Zakona o hrani za posebne prehrambene potrebe (»Narodne novine«, broj 39/2013) ministar zdravlja donosi PRAVILNIK O PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti koje u pogledu sastava i označavanja mora ispunjavati prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu namijenjena prehrani dojenčadi koja se prestaje dojiti i maloj djeci kao dodatak njihovoj prehrani i/ili radi njihovog postupnog prilagođavanja uobičajenoj hrani. (2) Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Komisije 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu (Kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 339, 6. 12. 2006.). Članak 2. (1) Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu obuhvaća sljedeće: (a) »prerađenu hranu na bazi žitarica« koja se dijeli na sljedeće četiri skupine: 1. jednostavne žitarice koje se pripremaju ili se moraju pripremiti s mlijekom ili drugim odgovarajućim hranjivim tekućinama; 2. žitarice s dodatkom hrane bogate bjelančevinama, koje se pripremaju ili se moraju pripremati s vodom ili drugom tekućinom koja ne sadrži bjelančevine; 3. tjestenina koja se konzumira nakon kuhanja u kipućoj vodi ili drugim odgovarajućim tekućinama; 4. dvopeci i keksi koji se konzumiraju izravno ili nakon drobljenja uz dodatak vode, mlijeka ili odgovarajućih tekućina; (b) »dječju hranu« osim prerađene hrane na bazi žitarica. (2) Ovaj se Pravilnik ne odnosi na mlijeko namijenjeno maloj djeci. Članak 3. U smislu ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije: (a) »dojenčad« su djeca do 12 mjeseci starosti, (b) »mala djeca« su djeca u dobi od jedne do tri godine, (c) »ostaci pesticida (rezidue)« su ostaci sredstava za zaštitu bilja koja su definirana u članku 3. točki 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24. 11. 2009.), uključujući njihove metabolite koji nastaju prilikom njihovog raspada ili kemijskim reakcijama, a mogu se nalaziti u prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani. Članak 4. (1) Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu koja se stavlja na tržište mora biti sukladna odredbama propisanim ovim Pravilnikom. (2) Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu proizvodi se od sastojaka za koje je na temelju općeprihvaćenih znanstvenih saznanja potvrđeno da su prikladni za posebne prehrambene potrebe dojenčadi i male djece. Članak 5. (1) Prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu mora zadovoljavati kriterije u pogledu sastava iz Priloga I. i Priloga III. ovoga Pravilnika. (2) Dječja hrana za dojenčad i malu djecu mora zadovoljavati kriterije u pogledu sastava iz Priloga II. ovoga Pravilnika. Članak 6. (1) U proizvodnji prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane za dojenčad i malu djecu smiju se dodavati jedino hranjive tvari navedene u Prilogu IV. ovoga Pravilnika. (2) Ako su za pojedine tvari iz Priloga IV. ovoga Pravilnika posebnim propisom propisani kriteriji čistoće, ti kriteriji se primjenjuju i u ovom Pravilniku. (3) Za tvari za koje još nisu određeni kriteriji čistoće, do usvajanja odgovarajućih propisa, primjenjuju se opće prihvatljivi kriteriji čistoće koje preporučuju međunarodna tijela. Članak 7. (1) Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu ne smije sadržavati niti jednu tvar u količini koja bi mogla ugroziti zdravlje dojenčadi i male djece. (2) Prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu ne smije sadržavati ostatke pojedinih pesticida u razinama koje premašuju 0,01 mg/kg, osim za tvari na koje se primjenjuju posebno propisane razine u Prilogu VI. ovoga Pravilnika. Analitičke metode za određivanje razina ostataka pesticida su općeprihvaćene standardizirane metode. (3) Pesticidi navedeni u Prilogu VII. ovoga Pravilnika ne smiju se koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji namijenjenoj proizvodnji prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane za dojenčad i malu djecu. Kod provedbe službene kontrole smatra se: (a) da pesticidi navedeni u Tablici 1. Kemijski naziv tvari (objašnjenje ostatka) Priloga VII. ovoga Pravilnika nisu upotrebljavani ako razina njihovog ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se vrijednost smatra granicom kvantifikacije analitičkih metoda, koja se redovito revidira u skladu s tehničkim napretkom, (b) da pesticidi navedeni u Tablici 2. Kemijski naziv tvari Priloga VII. ovoga Pravilnika nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta se razina redovito revidira u skladu s podacima o onečišćenju okoliša. (4) Maksimalno dopuštene razine ostataka iz stavka 2. i 3. ovoga članka odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu, odnosno, koji su pripremljeni prema uputama proizvođača. Članak 8. (1) Prilikom označavanja prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane za dojenčad i malu djecu, pored odredbi navedenih u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine«, broj 63/11, 79/11 i 90/13) ili Uredbi (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 22. 11. 2011.), obvezno se navodi sljedeće: (a) izjava o dobi prikladnoj za uporabu proizvoda s obzirom na njegov sastav, teksturu ili druga posebna svojstva. Bez obzira na proizvod, dob koja se navodi ne smije biti manja od četiri mjeseca. Na proizvodima koji se preporučuju za uporabu od četvrtog mjeseca starosti može se navesti da su prikladni za tu dob, osim ako drugačije ne ocijene neovisni stručnjaci iz područja nutricionizma ili ostali neovisni medicinski stručnjaci odgovorni za skrb o majkama i djeci, (b) podatak o prisutnosti ili odsutnosti glutena, ako je dob manja od šest mjeseci navedena kao dob prikladna za uporabu proizvoda, (c) iskoristiva energetska vrijednost izražena u kJ i kcal, te sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izražen u brojčanom obliku na 100 g, odnosno 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je prikladno, za predloženu količinu pojedinog obroka, (d) prosječnu količinu pojedinih mineralnih tvari, odnosno pojedinih vitamina prema posebno propisanim razinama iz Priloga I. i Priloga II. ovoga Pravilnika, izraženu u brojčanom obliku na 100 g ili 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je prikladno, za predloženu količinu pojedinog obroka, (e) upute za pravilnu pripremu i, prema potrebi, izjavu o važnosti pridržavanja tih uputa. (2) Pri označavanju prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane za dojenčad i malu djecu, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, može se navoditi sljedeće: (a) prosječna količina hranjivih tvari navedenih u Prilogu IV. ovoga Pravilnika, kad ti navodi nisu obuhvaćeni odredbama stavka 1. točke (d) ovoga članka, izražena u brojčanom obliku na 100 g ili 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te gdje je to prikladno, za predloženu količinu pojedinog obroka, (b) osim u brojčanom obliku, podatke o vitaminima i mineralima navedenim u Prilogu V. ovoga Pravilnika, izražene postotkom od referentnih vrijednosti na 100 g ili 100 ml proizvoda, u obliku u kojem se prodaje te gdje je prikladno, za količinu pojedinog obroka, pod uvjetom da su prisutne količine jednake ili više od 15 % referentnih vrijednosti, (c) podaci o prisutnosti odnosno odsutnosti glutena, ako je dob veća od šest mjeseci navedena kao prikladna za uporabu proizvoda, (d) prehrambene i zdravstvene tvrdnje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 9. Prilozi I., II., III., IV., V., VI. i VII. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. Članak 10. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaju važiti odredbe Pravilnika o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu »Narodne novine«, br. 74/08 i 106/10), u dijelu koji se odnosi na prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu za dojenčad i malu djecu. Članak 11. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/13-02/132 Urbroj: 534-10-1-1-1/2-13-01 Zagreb, 20. rujna 2013. Ministar prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., v. r. PRILOG I. OSNOVNI SASTAV PRERAĐENE HRANE NA BAZI ŽITARICA ZA DOJENČAD I MALU DJECU Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se javljaju na tržištu, odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača. 1. SADRŽAJ ŽITARICA Prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu uglavnom se priprema od jedne ili više mljevenih žitarica i/ili proizvoda iz škroba gomolja/korijena. Udio žitarica i/ili proizvoda iz škroba gomolja/korijena u gotovom proizvodu ne smije biti manji od 25 % ukupne suhe tvari. 2. BJELANČEVINE 2.1. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 2. i 4., sadržaj bjelančevina ne smije biti viši od 1,3 g/100 kJ (5,5 g/100 kcal). 2.2. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 2., količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,48 g/100 kJ (2 g/100 kcal). 2.3. Za kekse navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 4., kojima je dodana hrana bogata bjelančevinama i koji su takvima deklarirani, količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,36 g/100 kJ (1,5 g/100 kcal). 2.4. Kemijski indeks dodane bjelančevine ne smije biti manji od 80 % referentne bjelančevine, (kazeina u smislu Priloga III. ovoga Pravilnika), ili omjer iskoristivosti bjelančevina (PER-protein efficiencyratio) u mješavini ne smije biti manji od 70 % referentne bjelančevine. U oba slučaja dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti mješavine bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnim za tu svrhu. 3. UGLJIKOHIDRATI 3.1. Dodaju li se proizvodima iz članka 2. stavka 1. točke (a) podstavka 1. i 4. saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup ili med, tada: – količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,8 g/100 kJ (7,5 g/100 kcal), – količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,9 g/100 kJ (3,75 g/100 kcal). 3.2. Dodaju li se proizvodima iz članka 2. stavka 1. točke (a) podstavka 2. saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup ili med, tada: – količina dodanih ugljikohidrata iz ovih izvora ne smije biti viša od 1,2 g/100 kJ (5 g/100 kcal), – količina dodane fruktoze ne smije biti viša od 0,6 g/100 kJ (2,5 g/100 kcal). 4. MASTI 4.1. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 1. i 4., sadržaj masti ne smije biti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal). 4.2. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 2., sadržaj masti ne smije biti viši od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). Ako je sadržaj masti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal), tada: – količina laurinske kiseline ne smije biti viša od 15 % ukupnog sadržaja masti, – količina miristinske kiseline ne smije biti viša od 15 % ukupnog sadržaja masti, – količina linolne kiseline, (u obliku glicerida = linoleata), ne smije biti manja od 70 mg/100 kJ, (300 mg/100 kcal), ni veća od 285 mg/100 kJ (1 200 mg/100 kcal). 5. MINERALI 5.1. Natrij – natrijeve se soli smiju dodavati prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu isključivo u tehnološke svrhe, – sadržaj natrija u prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu ne smije biti viši od 25 mg/100 kJ (100 mg/100 kcal). 5.2. Kalcij 5.2.1. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 2., količina kalcija ne smije biti niža od 20 mg/100 kJ (80 mg/100 kcal). 5.2.2. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 4., proizvedene s dodatkom mlijeka, (mliječni keksi), i koji su označeni kao takvi, količina kalcija ne smije biti niža od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal). 6. VITAMINI 6.1. Za prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu količina tiamina ne smije biti niža od 25 μg/100 kJ (100 μg/100 kcal). 6.2. Za proizvode navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podstavku 2. vrijede sljedeća ograničenja: Na 100 kJ Na 100 kcal Najmanje Najviše Najmanje Najviše Vitamin A (μg RE)(1) 14 43 60 180 Vitamin D (μg)(2) 0,25 0,75 1 3 (1)RE = retinol ekvivalent (2)U obliku kolekalciferola, 10 μg kojeg odgovara 400 i.j. vitamina D. Ova ograničenja također vrijede za vitamine A i D dodane drugoj prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. 7. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA, AKO SU DODANI HRANI Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se stavljaju na tržište, odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, na koje se odnose zahtjevi za proizvode u obliku u kojem se stavljaju na tržište. Hranjiva tvar Najveća vrijednost na 100 kcal Vitamin A (μg RE) 180 Vitamin E (mg α-TE)(1) 3 Vitamin D (μg) 3 Vitamin C (mg) 12,5/25(2) Tiamin (mg) 0,5 Riboflavin (mg) 0,4 Niacin (mg NE)(3) 4,5 Vitamin B6 (mg) 0,35 Folna kiselina (μg) 50 Vitamin B12 (μg) 0,35 Pantotenska kiselina (mg) 1,5 Biotin (μg) 10 Kalij (mg) 160 Kalcij (mg) 80/180(4)/100(5) Magnezij (mg) 40 Željezo (mg) 3 Cink (mg) 2 Bakar (μg) 40 Jod (μg) 35 Mangan (mg) 0,6 (1)α-TE = d-α-tokoferol ekvivalent. (2)Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza. (3)NE = Niacin ekvivalenti = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60. (4)Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 2. stavka 1. točke (a)podstavka 1. i 2. (5)Ograničenje se odnosi na proizvode iz članka 2. stavka 1. točke (a) podstavka 4.. PRILOG II. OSNOVNI SASTAV DJEČJE HRANE ZA DOJENČAD I MALU DJECU Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se javljaju na tržištu, odnosno, na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača. 1. BJELANČEVINE 1.1. Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina jedini sastojci navedeni u nazivu proizvoda, tada: – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina zajedno moraju biti zastupljeni sa najmanje od 40 % ukupne mase proizvoda, – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni s manje od 25 % ukupne mase navedenog izvora bjelančevina, – ukupna količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1,7 g/100 kJ (7 g/100 kcal). 1.2. Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno prvi navedeni u nazivu proizvoda, bez obzira je li proizvod označen kao obrok ili ne, tada: – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina zajedno ne smiju biti zastupljeni s manje od 10 % ukupne mase proizvoda, – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni s manje od 25 % ukupne mase navedenog izvora bjelančevina, – količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 1 g/100 kJ (4 g/100 kcal). 1.3. Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno navedeni u nazivu proizvoda, ali nisu istaknuti prvi, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada: – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina zajedno ne smiju biti zastupljeni s manje od 8 % ukupne mase proizvoda, – navedeno meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ne smiju biti zastupljeni s manje od 25 % ukupne mase navedenog izvora bjelančevina, – količina bjelančevina iz navedenih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal), – ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal). 1.4. Ako se u nazivu hrane uz ostale sastojke navodi sir, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada: – količina bjelančevina iz mliječnih izvora ne smije biti manja od 0,5 g/100 kJ (2,2 g/100 kcal), – ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal). 1.5. Ako se proizvod označava kao obrok, ali se ne navodi kao meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalan izvor bjelančevina u nazivu proizvoda, tada ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal). 1.6. Umaci koji se označavaju kao prilozi obroku izuzimaju se iz odredbi navedene u točki 1.1. do zaključno točke 1.5. ovoga Priloga. 1.7. Slatka dječja hrana koja u imenu navodi mliječne proizvode kao prve ili jedine sastojke ne smije sadržavati manje od 2,2 g mliječne bjelančevine/100 kcal. Ostala slatka dječja hrana izuzima se iz odredbi navedene u točki 1.1. do zaključno točke 1.5. ovoga Priloga. 1.8. Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti prisutnih bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnim za tu svrhu. 2. UGLJIKOHIDRATI Količina ukupnih ugljikohidrata u voću i sokovima od povrća te nektarima, jelima na bazi voća i desertima ili pudinzima ne smije biti veća od: – 10 g/100 ml za sokove od povrća i napitke na njihovoj bazi, – 15 g/100 ml za voćne sokove i nektare te napitke na njihovoj bazi, – 20 g/100 g za jela na bazi voća, – 25 g/100 g za deserte i pudinge, – 5 g/100 g za ostale napitke koji nisu na bazi mlijeka. 3. MASTI 3.1. Za proizvode iz točke 1.1. ovoga Priloga: ako su meso ili sir jedini sastojci ili prvi navedeni u nazivu proizvoda, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,4 g/100 kJ (6 g/100 kcal). 3.2. Za sve ostale proizvode ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). 4. NATRIJ 4.1. Konačan sadržaj natrija u proizvodu ne smije biti veći od 48 mg/100 kJ, (200 mg/100 kcal), odnosno 200 mg/100 g proizvoda. Međutim, ako je sir jedini sastojak naveden u nazivu proizvoda, konačan sadržaj natrija ne smije biti viši od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal). 4.2. Natrijeve soli ne smiju se dodavati proizvodima na bazi voća, desertima i pudinzima, osim u tehnološke svrhe. 5. VITAMINI Vitamin C U voćnom soku, nektaru ili soku od povrća konačan sadržaj vitamina C ne smije biti manji od 6 mg/100 kJ (25 mg/100 kcal) odnosno 25 mg na100 g proizvoda. Vitamin A U sokovima od povrća, konačan sadržaj vitamina A u proizvodu ne smije biti manji od 25 μg RE/100 kJ (100 μg RE/100 kcal). Vitamin A ne smije se dodavati ostaloj dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu. Vitamin D Vitamin D ne smije se dodavati dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu. 6. NAJVEĆE DOPUŠTENE KOLIČINE VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA, AKO SU DODANI HRANI Odredbe vezane uz hranjive tvari odnose se na proizvode koji su spremni za uporabu u obliku u kojem se stavljaju na tržište, odnosno na proizvode pripremljene prema uputi proizvođača, osim za kalij i kalcij, na koje se odnose zahtjevi za proizvode u obliku u kojem se stavljaju na tržište. Hranjiva tvar Najveća vrijednost na 100 kcal Vitamin A (μg RE) 180(1) Vitamin E (mg α-TE) 3 Hranjiva tvar Najveća vrijednost na 100 kcal Vitamin C (mg) 12,5/25(2)/125(3) Tiamin (mg) 0,25 Riboflavin (mg) 0,4 Niacin (mg NE) 4,5 Vitamin B6 (mg) 0,35 Folna kiselina (μg) 50 Vitamin B12 (μg) 0,35 Pantotenska kiselina (mg) 1,5 Biotin (μg) 10 Kalij (mg) 160 Kalcij (mg) 80 Magnezij (mg) 40 Željezo (mg) 3 Cink (mg) 2 Bakar (μg) 40 Jod (μg) 35 Mangan (mg) 0,6 (1)U skladu s odredbama točke 5. (2)Ograničenje se odnosi na proizvode s dodatkom željeza. (3)Ograničenje se odnosi na jela na bazi voća, voćne sokove, nektare i sokove od povrća. PRILOG III. SASTAV AMINOKISELINA U KAZEINU (g na100 g bjelančevine) Arginin 3,7 Cistin 0,3 Histidin 2,9 Izoleucin 5,4 Leucin 9,5 Lizin 8,1 Metionin 2,8 Fenilalanin 5,2 Treonin 4,7 Triptofan 1,6 Tirozin 5,8 Valin 6,7 PRILOG IV. HRANJIVE TVARI 1. VITAMINI Vitamin A Retinol Retinil-acetat Retinil-palmitat Beta-karoten Vitamin D Vitamin D2 (= ergokalciferol) Vitamin D3 (= kolekalciferol) Vitamin B1 Tiamin-hidroklorid Tiamin-mononitrat Vitamin B2 Riboflavin Natrijev riboflavin-5’-fosfat Niacin Nikotinamid Nikotinska kiselina Vitamin B6 Piridoksin-hidroklorid Piridoksin-5-fosfat Piridoksin-dipalmitat Pantotenska kiselina Kalcijev D-pantotenat Natrijev D-pantotenat Dekspantenol Folat Folna kiselina Vitamin B12 Cijanokobalmin Hidroksikobalamin Biotin D-biotin Vitamin C L-askorbinska kiselina Natrijev L-askorbat Kalcijev L-askorbat 6-palmitil-L-askorbinska kiselina (askorbil-palmitat) Kalijev askorbat Vitamin K Filokinon (Fitomenadion) Vitamin E D-alfa-tokoferol DL-alfa-tokoferol D-alfa-tokoferol acetat DL-alfa-tokoferol acetat 2. AMINOKISELINE L-arginin L-cistin L-histidin L-izoleucin L-leucin L-lizin L-cistein i njihovi hidrokloridi L-metionin L-fenilalanin L-treonin L-triptofan L-tirozin L-valin 3. OSTALO Kolin Kolin-klorid Kolin-citrat Kolin-bitartrat Inositol L-karnitin L-karnitinhidroklorid 4. MINERALNE SOLI I ELEMENTI U TRAGOVIMA Kalcij Kalcijev karbonat Kalcijev klorid Kalcijeve soli limunske kiseline Kalcijev glukonat Kalcijev glicerofosfat Kalcijev laktat Kalcijev oksid Kalcijev hidroksid Kalcijeve soli ortofosforne kiseline Magnezij Magnezijev karbonat Magnezijev klorid Magnezijeve soli limunske kiseline Magnezijev glukonat Magnezijev oksid Magnezijev hidroksid Magnezijeve soli ortofosforne kiseline Magnezijev sulfat Magnezijev laktat Magnezijev glicerofosfat Kalij Kalijev klorid Kalijeve soli limunske kiseline Kalijev glukonat Kalijev laktat Kalijev glicerofosfat Željezo Željezov citrat Željezov amonijevcitrat Željezov glukonat Željezov laktat Željezov sulfat Željezov fumarat Željezov difosfat (željezov pirofosfat) Elementarno željezo (reducirano karbonilom + vodikom + elektrolitički) Željezov saharat Natrijev željezovdifosfat Željezov karbonat Bakar Bakar-lizin kompleks Bakrov karbonat Bakrov citrat Bakrov glukonat Bakrov sulfat Cink Cinkov acetat Cinkov klorid Cinkov citrat Cinkov laktat Cinkov sulfat Cinkov oksid Cinkov glukonat Mangan Manganov karbonat Manganov klorid Manganov citrat Manganov glukonat Manganov sulfat Manganov glicerofosfat Jod Natrijev jodid Kalijev jodid Kalijev jodat Natrijev jodat PRILOG V. REFERENTNE VRIJEDNOSTI ZA OZNAČAVANJE HRANJIVE VRIJEDNOSTI HRANE NAMIJENJENE DOJENČADI I MALOJ DJECI Hranjiva tvar Referentna vrijednost Vitamin A (μg) 400 Vitamin D (μg) 10 Vitamin C (mg) 25 Tiamin (mg) 0,5 Riboflavin (mg) 0,8 Ekvivalenti niacina (mg) 9 Vitamin B6 (mg) 0,7 Folat (μg) 100 Vitamin B12 (μg) 0,7 Kalcij (mg) 400 Željezo (mg) 6 Cink (mg) 4 Jod (μg) 70 Selen (μg) 10 Bakar (mg) 0,4 PRILOG VI. MAKSIMALNO DOPUŠTENE RAZINE OSTATAKA PESTICIDA ILI NJIHOVIH METABOLITA U PRERAĐENOJ HRANI NA BAZI ŽITARICA I DJEČJOJ HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU Kemijski naziv tvari Maksimalno dopuštena razina ostatka (mg/kg) Kadusafos 0,006 Demeton-S-metil/demeton-S-metil sulfon/oksidemeton-metil (zasebno ili u kombinaciji, izražen kao demeton-S-metil) 0,006 Etoprofos 0,008 Fipronil (zbroj fipronila i fipronil-desulfinila, izražen kao fipronil) 0,004 Propineb/propilenetioureja (zbroj propineba i propilenetioureje) 0,006 PRILOG VII. PESTICIDI KOJI SE NE SMIJU KORISTITI U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI NAMIJENJENOJ PROIZVODNJI PRERAĐENE HRANE NA BAZI ŽITARICA I DJEČJE HRANE ZA DOJENČAD I MALU DJECU Tablica 1. Kemijski naziv tvari (objašnjenje ostatka) Disulfoton (zbroj disulfotona, disulfotonsulfoksida i disulfotonsulfona, izražen kao disulfoton) Fensulfotion (zbroj fensulfotiona, njegovog kisikovog analoga i njihovih sulfona, izražen kao fensulfotion) Fentin, izražen kao trifeniltinov kation Haloksifop (zbroj haloksifopa, njegovih soli i estera, uključujući konjugate, izražen kao haloksifop) Heptaklor i trans-heptaklorepoksid, izražen kao heptaklor Heksaklorbenzen Nitrofen Ometoat Terbufos (zbroj terbufosa, njegovog sulfoksida i sulfona, izražen kao terbufos) Tablica 2. Kemijski naziv tvari Aldrin i dieldrin, izraženi kao dieldrin Endrin