Regulation on the content, method of preparation and the process of adoption or approval for hunting grounds, wildlife breeding programs and wildlife protection programs

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA 981 Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.) uz prethodno mišljenje ministra kulture, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači osim funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno korištenje prava lova te održavanje biološke raznolikosti genofonda divljači i drugih životinjskih vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima. Članak 2. Pod izradom iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se: – utvrđivanje vrste divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište), – utvrđivanje lovnoproduktivnih površina po gospodarski značajnim vrstama divljači, – utvrđivanje boniteta staništa po gospodarski značajnim vrstama divljači, – utvrđivanje broja divljači koja se može uzgajati, – briga o drugim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje (u daljnjem tekstu: životinjske vrste). Članak 3. Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači te njihove revizije ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 4. Pod odobrenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se donošenje upravnoga akta od strane Ministarstva o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači odnosno njihove revizije te o davanju suglasnosti na program zaštite divljači. II. ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 5. U lovnom gospodarenju u smislu ovoga Pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: 1. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne; 2. matični fond (MF) – broj divljači na početku lovne godine; 3. rasplodni fond – broj divljači na početku lovne godine koja je sposobna za rasplod; 4. mladunčad – divljač do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom druge lovne godine; 5. pomladak – divljač tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je pomladak u trećoj lovnoj godini; 6. gospodarski kapacitet lovišta (GK) – bonitiranjem utvrđen mogući broj divljači u lovištu (matični fond s prirastom); 7. redovni odstrjel – izlučivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljači; 8. uzgojni odstrjel – izlučivanje uzgojno manje vrijednih ili nepoželjnih grla iz populacije krupne divljači u sklopu obavljanja redovnoga odstrjela u skladu s ciljem gospodarenja populacijom; 9. redukcijski odstrjel – izlučivanje prekobrojnih jedinki iz populacije, koji je veći od propisanoga gospodarskog kapaciteta; 10. sanitarni odstrjel – izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljači; 11. otpad – uklanjane jedinke iz populacije osim lovljenja i hvatanja (uginula divljač ili njezini dijelovi koji su nađeni u lovištu, divljač stradala u prometu i evidentirani krivolov); 12. izlučivanje – podrazumijeva svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovišta, odnosno populacije (odstrjel i otpad); 13. prihrana – hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljači kao dopuna prirodne hrane i vode kada je u prirodi nema u dostatnim količinama; 14. prehrana – hrana i voda koja je izložena divljači tijekom cijele godine; 15. lovnoproduktivna površina (LPP) – dijelovi lovišta u kojima određena vrsta divljači ima sve prirodne uvjete za obitavanje hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje; 16. umjetni uzgoj divljači – uzgoj divljači umjetnom ili kontroliranom metodom uz pomoć tehničkih sredstava; 17. uskočna rampa (uskočnica) – lovnotehnički objekt u ogradi ili na ogradi koji omogućava divljači ulazak u ograđeni prostor; 18. divljačina – meso divljači. Članak 6. Divljač se, osim prema Zakonu o lovstvu, u smislu ovoga Pravilnika razvrstava na: 1. glavne vrste – vrste divljači koje se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgajaju ili se planiraju uzgajati, ili za koje je lovište ustanovljeno, te vrste divljači za koje je određena LPP (LGO-2, PUD-2) i izvršeno bonitiranje; 2. ostale (sporedne) vrste – vrste divljači koje prirodno obitavaju u lovištu ili se unose neposredno pred lov (LGO-7, PUD-8). Članak 7. Prema načinu migracije, divljač i životinjske vrste razvrstavaju se na: 1. stalne vrste – koje obitavaju u lovištu tijekom cijele godine, nalaze hranu i zaklon te se razmnožavaju; 2. sezonske vrste – selice prolaznice – koje prelaze iz lovišta u lovište tijekom jedne lovne godine, a zavisno o godišnjem dobu (zimska i ljetna staništa, okomita i vodoravna migracija i sl.); – selice stanarice (gnjezdarice) – koje dolaze u lovište tijekom proljeća te se u istom hrane, sklanjaju i razmnožavaju, a u jesen odlaze; – selice zimovalice – koje dolaze u lovište tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju, a u proljeće odlaze; 3. povremene vrste – koje dolaze u lovište samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili razmnožavaju; 4. prolazne vrste – koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovište. Dnevno kretanje divljači i životinjskih vrsta ne smatra se migracijom u smislu ovoga Pravilnika. Članak 8. Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj lovišta se razvrstavaju na: 1. nizinska – ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u panonskom području koje se prostire u istočnom, središnjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se proteže od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Jastrebarskoga, Karlovca, Kupom do Siska željezničkom prugom do Sunje i Dubice do granice Republike Bosne i Hercegovine. Obuhvaća sva lovišta do 200 m nadmorske visine u kojima je izrazita kontinentalna klima; 2. brdska – ustanovljena u cijelosti na području opisanom pod točkom 1. ovog članka iznad 200 m nadmorske visine ili većim dijelom u dinarskom području kojem je istočna granica istovjetna zapadnoj granici panonskog područja, a zapadna granica proteže se od granice Republike Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini do 800 m te dalje ide primorskim padinama Velebita prema jugu, iznad Masleničkog kanala, skreće prema istoku na Knin, obuhvaća padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine; 3. gorska – ustanovljena na području Gorskog kotara i na dinarskom području iznad 800 m nadmorske visine gdje prevladava oštra planinska klima i stalna je prisutnost velikih predatora (vuk, ris, medvjed); 4. mediteranska – ustanovljena u cijelom dijelu jadranskoga područja koje obuhvaća Istru, Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima do istočne granice koja je istovjetna zapadnoj granici dinarskoga područja, uvjetovana su mediteranskom klimom i reljefom. Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta. Članak 9. Matični fond divljači i životinjskih vrsta na zemljištima obvezno se utvrđuje do 31. ožujka za narednu lovnu godinu, a kod sezonskih vrsta – selica stanarica po dolasku u lovište. III. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA Članak 10. Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje s lovištem, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se u lovištu uzgaja ili se njezino uzgajanje propisuje. Članak 11. Broj divljači i životinjskih vrsta iz članka 9. ovoga Pravilnika, utvrđuje se: 1. krupna divljač – opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu, a iskazuje se brojem grla po spolnoj i dobnoj strukturi; 2. sitna divljač: – zečevi, fazani, jarebice i trčke – metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama najmanje površine 50 ha čija međusobna udaljenost ne može biti manja od 1000 m, a u slučajevima kada nema mogućnosti postavljanja ploha broj divljači se utvrđuje praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine; – prepelice – prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri slušanja na jednom stajalištu najduže tri tjedna po njihovom dolasku u proljeće; – divlje patke i crne liske stalnim opažanjem, opažanjem izlazaka na vodenu površinu, na jutarnjem i večernjem preletu ili na hranilištima; – ostala sitna divljač i životinjske vrste – opažanjem, praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine. Broj divljači može se utvrditi i na drugi lovnoj struci priznati način i to: – tehničkim sredstvima – snimanjem iz zraka, radarima, radioodašiljačima, markiranjem i sl.; – Lincoln metodom – djelomičnim markiranjem; – metodom utvrđivanja tragova; – metodom utvrđivanja izmeta; – metodom osluškivanja; – metodom povratnoga računanja – na temelju višegodišnjih odstrjela pojedine vrste divljači pri čemu se kontrolira i prirast. Članak 12. Divljač se u pravilu uzgaja u omjeru spolova 1:1. Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka može se odstupiti u svrhu: – bržega postizanja utvrđenoga gospodarskog kapaciteta lovišta; – ostvarivanja većeg odstrjela u svrhu dobivanja većih količina divljačine; – uzgoja vrhunskih trofeja divljači; – ostvarivanja propisanoga cilja gospodarenja lovištem; – smanjivanja šteta od divljači; – postupnoga smanjivanja broja divljači. Članak 13. Krupna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad, pomladak, mlada, srednja i zrela (LGO-3). Sitna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad i odrasla (LGO-4). Članak 14. Prilikom izrade osnove utvrđuje se lovnoproduktivna površina za svaku vrstu divljači za koju se bonitira lovište, u skladu sa Stručnom podlogom za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Članak 15. Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj divljači koji se može uzgajati u lovištu, koji ne remeti prirodne odnose između divljači i zaštićenih životinjskih vrsta, te njihovih prirodnih staništa i gospodarskih djelatnosti. Bonitiranje lovišta obavlja se za gospodarski značajne vrste divljači koje u lovištu od prirode obitavaju odnosno koje se prvenstveno uzgajaju ili koja će se uzgajati, u skladu sa Stručnom podlogom. Mogući broj divljači za koju ne postoje upute za bonitiranje kao i drugih životinjskih vrsta, utvrđuje se procjenom. Članak 16. Prirast se obračunava svake lovne godine za svaku vrstu divljači, koja u lovištu obitava, na temelju Stručne podloge i Plana gospodarenja uzgojnim područjem, a može se mijenjati ovisno o prirodnim i drugim uvjetima iste lovne godine. Prirast divljači i životinjskih vrsta koje nisu obuhvaćene Stručnom podlogom, obračunava se procjenom. U slučaju sumnje u ostvarenje obračunatoga prirasta, može se izvršiti kontrolno prebrojavanje pred početak lovne sezone, u skladu s odredbom članka 11. ovoga Pravilnika. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ostvareni prirast sitne divljači može se utvrditi metodom probnoga odstrjela, a kod zečeva i mjerenjem težine očnih leća ili prema poprečnom presjeku zuba. Prirast divljači može se utvrditi i metodom povratnoga računanja na temelju višegodišnjih odstrjela. Članak 17. Lov stalnih vrsta divljači i sezonskih vrsta iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, omjerom spolova, razvojem dobnih razreda te utvrđenim ciljevima gospodarenja, a za jelena, divokozu i divlju svinju prema Planu gospodarenja uzgojnim područjem. Ispuštanje i lov posebno se planira za umjetno uzgojenu i u lovište unesenu sitnu divljač, uz prikaz obavljenoga lova i ostvarenoga otpada. Uginula, ranjena ili na drugi način stradala divljač (otpad), uračunava se u ukupno izlučivanje. Članak 18. Lov sezonskih vrsta divljači, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, prostornim rasporedom i ostalim elementima stabilnosti populacije (kod krupne divljači) i to: 1. za selice prolaznice – temeljem broja divljači koja migrira, dužine boravka u drugom lovištu, elemenata gospodarenja, ulaganja u uzgoj i zaštitu te divljači, a na način da se osigura i ne naruši stabilnost populacije divljači koja migrira i uz uvjet da razvoj fonda iste populacije bude razrađen i usklađen sa smjernicama budućega gospodarenja svih lovišta unutar kojih populacija obitava; 2. za selice stanarice (gnjezdarice) – temeljem uputa iz Stručne podloge, a za ostalu divljač u visini 50% utvrđenoga prirasta uz prihranu i prehranu cijele populacije; 3. za selice zimovalice – temeljem uputa iz Stručne podloge. Članak 19. Lov povremenih i prolaznih vrsta planira se na temelju uputa iz Stručne podloge. Članak 20. Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači. Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači. Objekti iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se izgraditi u broju koji osigurava provedbu propisa osnove. Članak 21. Granice lovišta se obilježavaju na drvenim ili drugim podlogama od prirodnoga materijala dimenzija ne manjih od 60 × 40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta, a kod vlastitih lovišta i vlasnik lovišta. Drvene podloge postavljaju se na vlastite nosače, na mjestima utvrđenim lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači. Članak 22. Divljač se uzgaja u otvorenim lovištima prirodnim načinom, u ograđenim lovištima prirodnim i kombiniranim načinom, te u uzgajalištima prirodnim, umjetnim ili kombiniranim načinom. Članak 23. Mjere zaštite divljači obuhvaćaju: – čuvanje lovišta; – suzbijanje nezakonitoga lova; – održavanje broja predatora u optimalnom broju; – smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnošljiv broj; – uklanjanje pasa i mačaka skitnica; – provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijensko zdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta; – spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.); – osiguranje mira u lovištu; – poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili uporabe kemijskih i drugih sredstava; – uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i održavanje prirodnih prostora gdje se zadržava voda; – osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta; – provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migracijskih vrsta. Članak 24. Osnovom se propisuje cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s mogućnostima staništa za divljač koja u lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, te koji osigurava uzgoj zdrave i otporne divljači uz očuvanje zaštićenih vrsta. Prilikom utvrđivanja cilja lovnoga gospodarenja, mora se osigurati postojanost ekosustava uz održavanje prirodnoga genofonda. Članak 25. U cilju praćenja stanja populacije pojedine vrste divljači, osnovom se može propisati obveza praćenja težina iste divljači po lovnim godinama. Težina pojedinoga grla krupne divljači evidentira se nakon odstrjela po dobnoj strukturi, a iskazuje se bez iznutrice, glave i nogu do koljena. Članak 26. Osnova sadrži: 1. Uvod 2. Podaci o lovištu – osnovni podaci o lovištu; – opis prirodnih značajki staništa; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta; – opis tehničke opremljenosti lovišta. 3. Gospodarenje s divljači i lovištem – dosadašnje gospodarenje; – smjernice budućeg gospodarenja s uvjetima i mjerama zaštite prirode; – lovna kinologija; – lov i korištenje divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih vrsta divljači (LGO-8, LGO-9, LGO-10); – potrebna ulaganja u divljač i stanište; – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11); – lovna kronika. Članak 27. Osnovi se prilažu: – topografska karta u mjerilu 1: 25 000 ili krupnijem; – akt o ustanovljenju lovišta; – ugovor o koncesiji prava lova, zakupu prava lova, odnosno povjeravanju izvršavanja prava lova; – program razvoja lovnoga gospodarstva iz javnoga natječaja za davanje koncesije prava lova; – evidencija trofeja divljači (ETD); – ugovor o međusobnim pravima i obvezama između lovoovlaštenika i Hrvatskih šuma d.o.o. ako se na području lovišta nalaze šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske; – zapisnik stručnoga povjerenstva za pregled osnove; – akt o odobrenju osnove; – uz reviziju osnove prilaže se revidirana osnova, a uz obnovljenu osnovu istekla osnova; – mjere i uvjeti zaštite prirode izdani od tijela nadležnoga za zaštitu prirode, odnosno prethodna suglasnost ako se lovište nalazi na zaštićenim dijelovima prirode. Članak 28. Uvod sadrži osnovne napomene, a napose vrijeme trajanja osnove, naziv pravne ili fizičke osobe koja je osnovu izradila, osnovne podatke o lovoovlašteniku, odnosno izvršitelju prava lova te popis korištene literature i uputa. Članak 29. Osnovni podaci o lovištu, obuhvaćaju podatke iz akta o ustanovljenju lovišta, s obveznim prikazom opisa granice, ukupne površine razrađene po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom, te namjene lovišta. Članak 30. Opis prirodnih značajki staništa daje prikaz: – orografskih, hidrografskih i klimatskih prilika; – edafskih čimbenika; – biljnih i drugih zajednica; – infrastrukture; – antropogenih utjecaja i sl. Članak 31. Uvjeti zaštite prirode se razrađuju prema aktu koje je izdalo tijelo nadležno za zaštitu prirode. Članak 32. Prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta, iskazuje se utvrđivanjem ili procjenom zatečenoga stanja. Članak 33. Opis tehničke opremljenosti lovišta, daje prikaz zatečenoga stanja uređenosti lovišta te broja i uporabivosti svih objekata koji su značajni za lovno gospodarenje. Lovnotehnički i lovnogospodarski objekti ne smiju se planirati, niti postavljati u pojasu od 100 m od granice lovišta, osim lovnogospodarskih objekata za sitnu divljač, ukoliko je granica lovišta vodena površina. Članak 34. Dosadašnje gospodarenje, odnosi se na površine zemljišta na kojima je lovište ustanovljeno, a obuhvaća razdoblje od najmanje 10 godina za koje se iskazuju rezultati na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, štete od divljači te izvršeni radovi na uređenju staništa i briga o ostalim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje. Članak 35. Smjernice budućega gospodarenja za glavne vrste divljači (LGO-2), propisuju se za svaku vrstu divljači posebno, a utvrđuju kako slijedi: – cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s namjenom lovišta, mjerama i uvjetima zaštite prirode, a utvrđuje metodu (način) uzgoja, omjer spolova, gospodarsku starost i dobnu strukturu; – bonitetni razred, lovnoproduktivne površine, broj divljači na 100 ha LPP-a, matični fond, koeficijent prirasta, prirast i gospodarski kapacitet lovišta; – brojnost divljači; – razvoj fonda divljači za svaku lovnu godinu po spolnoj i dobnoj strukturi, s planiranim prirastom i lovom (odstrjel, hvatanje žive divljači, lov zamkama i klopkama i dr., LGO-3 i LGO-4); – potrebnu prihranu i prehranu divljači za svaku lovnu godinu (LGO-5); – mjere uređivanja lovišta za svaku lovnu godinu (LGO-6); – mjere zaštite divljači; – mjere očuvanja i poboljšanja staništa, sprječavanja šteta od divljači te usklađenja odnosa sa šumarstvom, poljoprivredom i dr.; – način lova i uporaba lovačkoga oružja i naboja; – briga o životinjskim vrstama na koje dotična vrsta može imati štetan utjecaj. Za ograđene dijelove otvorenoga lovišta namijenjene intenzivnom uzgajanju divljači, smjernice budućega gospodarenja iskazuju se posebno (primjenjuju se obrasci LGO-2, LGO 3, LGO-4, LGO-5 i LGO-6 s naznakom za ograđeni dio lovišta). Ograđeni dijelovi otvorenoga lovišta koji služe samo za lov divljači ne prikazuju se kao posebni dio. Smjernice budućega gospodarenja trebaju biti usklađene s Nacionalnim planom gospodarenja smeđim medvjedom i Planom gospodarenja uzgojnim područjem. Članak 36. Lovna kinologija, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje broj i pasmine lovačkih pasa, koji moraju biti osigurani za lov pojedinih vrsta divljači. Članak 37. Lov i korištenje divljači, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje načine lovljenja i uporabu lovačkog oružja i naboja. Lov zamkama i klopkama može se planirati sukladno članku 64. stavak 3. Zakona o lovstvu, pod uvjetom da se predvide i površine na kojima će se isti obavljati te da se propiše i utvrdi vrsta, broj i način korištenja klopki odnosno zamki, kao i obvezna osposobljenost za njihovo korištenje. Članak 38. Osnova, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje potrebnu stručnu službu za provedbu osnove i način organizacije lovočuvarske službe. Članak 39. Plan ulaganja u divljač i stanište mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova, na kraju razdoblja važenja osnove. Članak 40. Provedba propisa osnove evidentira se po lovnim godinama, a prikazuju se po isteku vremenskoga razdoblja u kojem je obvezna njegova provedba. Članak 41. Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, a naročito: – štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda; – ostvareni prirast pojedine vrste divljači; – stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta; – dolazak i odlazak sezonskih vrsta; – aktivnosti stručne i lovočuvarske službe; – štete od divljači te štete na divljači i lovištu; – opažanja i nalaze strogo zaštićenih divljih svojti koje utječu na lovno gospodarenje – pokusi za znanstvena istraživanja; – antropogeni utjecaji; – sva zbivanja koja mogu uvjetovati reviziju osnove. Članak 42. Revizija osnove obavlja se: – ako se ukupna površina lovišta ili lovnoproduktivna površina utvrđena osnovom za bilo koju vrstu divljači, promjeni za više od 20 %; – ako se matični fond divljači ne može postići prema osnovi i odredbama članka 43. ovoga Pravilnika; – ako se izgradnjom objekata i infrastrukture ili sličnim radovima bitno naruši biološka cjelina lovišta ili ako se iz bilo kojih razloga izmijeni bonitetni razred za bilo koju vrstu divljači; – ako se pojavi ili unese nova vrsta divljači; – u svrhu usklađivanja osnove s odredbama ovoga Pravilnika. Članak 43. Od smjernica budućega gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izlučivanje ne smije odstupati od planiranoga više od 25 % kod krupne divljači, osim kod divlje svinje gdje odstupanje može biti do 30 %, te najviše do 35 % kod sitne divljači. Matični fond kod krupne divljači ne smije odstupati više od 15 % od planiranoga, a kod sitne divljači više od 25 % od planiranoga tijekom tri uzastopne lovne godine. Planirani lov iz članka 18. stavaka 2. i 3. i članka 19. ovoga Pravilnika nije obvezatan. U provedbi ostalih smjernica budućega gospodarenja dozvoljena su odstupanja pod uvjetom, da nema štetnih posljedica te da lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova utvrdi i evidentira njihovu opravdanost. Članak 44. Obrasci LGO- 1 do LGO-11 sastavni su dio osnove, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. IV. PROGRAM UZGOJA DIVLJAČI Članak 45. Program uzgoja divljači (u daljnjem tekstu: program) je planski akt kojim se detaljno uređuje uzgoj divljači u uzgajalištu divljači za vrijeme od 10 lovnih godina. Članak 46. Program sadrži: 1. Uvod; 2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači; 3. Podaci o uzgajalištu: – osnovni podaci o uzgajalištu; – prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta. 4. Gospodarenje uzgajalištem: – dosadašnje gospodarenje; – podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači; – tehnologija uzgoja i korištenja divljači, usklađenje s uvjetima zaštite prirode; – prehrana divljači; – tehničko uređenje i prateći objekti; – zaštita divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – lov i korištenje divljači. 5. Ulaganja u uzgajalište: – ulaganja u divljač; – ulaganja u zemljište; – ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte; – sumarni prikaz plana i izvršenja prihrane, prehrane i izlučivanja glavnih vrsta divljači, (PUD-9, PUD-10, PUD-11); – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12); – lovna kronika. Članak 47. Prilozi programu identični su prilozima iz članka 27. ovoga Pravilnika. Osim priloga iz stavka 1. ovoga članka, programu se prilaže i karta uzgajališta u mjerilu 1:10 000 ili krupnijem, s prikazom površina prema namjeni te namjenskim objektima. Članak 48. Prilikom izrade programa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 11., 12., 13., 16., 17., 20., 21., 22., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 36., 37., 38., 39., 40., 41. i 42. ovoga Pravilnika. Članak 49. Program utvrđuje podizanje ili obnovu neophodnih ograda i pregrada te dinamiku njihove izgradnje, kao i dinamiku razvoja fonda odnosno ispuštanja pojedine divljači u iste prostore. U vanjskoj ogradi uzgajališta divljači nije dozvoljena izgradnja uskočnih rampi (uskočnica) osim uz suglasnost lovoovlaštenika odnosno izvršitelja prava lova u lovištu uz čiju granicu se gradi uskočna rampa. Članak 50. Program utvrđuje tehnologiju uzgoja i korištenja divljači s obveznim prikazom: – omjera spolova prema potrebi; – načina uzgoja uz prikaz predviđenoga prirasta; – namjene uzgajane divljači; – broja divljači koja se mora uzgajati po lovnim godinama; – načina korištenja divljači. Članak 51. Program propisuje prehranu divljači tijekom cijele godine, koja divljači osigurava dovoljne količine hrane i vode izlaganjem u objektima, te uređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i zadržavanje vode. Članak 52. Program propisuje zaštitu divljači koja, osim mjera iz članka 23. ovoga Pravilnika, za glavne vrste divljači obuhvaća: – trajni nadzor i praćenje zdravstvenog stanja; – provedbu propisanih dijagnostičkih, imunoprofilaktičkih i ostalih veterinarsko-sanitarnih mjera. Članak 53. Programom se, osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a naročito: – stalno praćenje stanja staništa radi uočavanja nastanka šteta i njezinih uzroka; – mjere zaštite šuma i poljoprivrednih kultura. Članak 54. Program se revidira kada se trajnije i značajnije izmjene uvjeti i okolnosti na kojima je utemeljen program. Članak 55. U provedbi programa dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da vlasnik zemljišta utvrdi i evidentira njihovu opravdanost. Članak 56. Obrasci PUD-1 do PUD-12 sastavni su dio programa, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. V. PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAČI Članak 57. Program zaštite divljači (u daljnjem tekstu: program zaštite) je planski akt za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5. Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: površine izvan lovišta), a donosi ga pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na vrijeme od 10 godina, osim u nacionalnim parkovima gdje je to regulirano Prostornim planom, Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja. Članak 58. Program zaštite sadrži: – akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta; – osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom; – procjenu brojnoga stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama izvan lovišta ili preko istih prelazi; – uvjeti zaštite prirode; – mjere zaštite divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – brigu o drugim životinjskim vrstama; – prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite; – kroniku zaštite divljači. Članak 59. Mjere zaštite divljači obuhvaćaju: – zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom; – provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke; – spašavanje divljači od elementarnih nepogoda; – poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova; – pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji; – suzbijanje nezakonitoga lova. Članak 60. Mjere za sprječavanje šteta od divljači obuhvaćaju: – edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta; – nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev; – zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi vlasnici i korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku; – uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka; – smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta. Članak 61. Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti: 1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna; 2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja; 3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom; 4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. alineje 5. ovoga Pravilnika. Članak 62. Lov divljači iz članka 61. ovoga Pravilnika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o lovstvu. Obavljeni lov iz stavka 1. ovoga članka, evidentira se po lovnim godinama. Odstrijeljena divljač pripada pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem izvan lovišta. Članak 63. Briga o životinjskim vrstama obuhvaća mjere koje osiguravaju njihovo obitavanje. Članak 64. Revizija programa zaštite izrađuje se kada se trajnije i značajnije izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se temelji program zaštite. Članak 65. U provedbi programa zaštite dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da nema štetnih posljedica te da pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem utvrdi i evidentira njihovu opravdanost. Članak 66. Obrasci PZD-1 do PZD-4 sastavni su dio programa zaštite, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 67. Osnove, programi i programi zaštite doneseni u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne novine«, br. 53/95. i 39/05.), provode se dok se ne steknu uvjeti za njihovu reviziju prema odredbama ovoga Pravilnika, a najduže pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. U postupku prve revizije, a najkasnije do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je usklađivanje osnova, programa i programa zaštite s odredbama ovoga Pravilnika. Članak 68. Ako su osnova, program ili program zaštite istekli, a nisu doneseni novi, korištenje prava lova se temelji na propisu postojeće osnove odnosno programa prema zadnjoj godini gospodarenja, najduže za jednu lovnu godinu, uz obvezno utvrđivanje brojnoga stanja divljači i planiranja na temelju istoga. Planiranje pokazatelja iz stavka 1. ovoga članka i njihova provedba sastavni su dio nove osnove, programa ili programa zaštite. Članak 69. Do donošenja programa zaštite, divljač na površinama izvan lovišta zaštićuje se u skladu s planovima zaštite divljači donesenih u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja div ljači i programa zaštite divljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.). Članak 70. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja div ljači i programa zaštite divljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.). Članak 71. Stručna podloga tiskana je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Članak 72. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/06-01/26 Urbroj: 525-1-06-1 Zagreb, 3. travnja 2006. Ministar Petar Čobanković, v. r. LGO – 1 ISKAZ POVRŠINA NAZIV POVRŠINE VRSTA POVRŠINE KULTURA ZEMLJOVLASNIČKO RAZMJERJE HA 1 2 3 4 5 ZEMLJIŠTE UNUTAR LOVIŠTA ŠUMSKO OBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ NEOBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO ŠUMSKO DRŽAVNO PRIVATNO POLJO PRIVREDNO ORANICE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ LIVADE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ PAŠNJACI DRŽAVNO PRIVATNO ∑ VIŠEGODIŠNJI NASADI (neograđeni) DRŽAVNO PRIVATNO ∑ OSTALO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO SVEUKUPNO ŠUMSKO I POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO ∑∑ VODE UNUTAR LOVIŠTA TEKUĆICE PRIRODNE RIJEKE POTOCI ∑ UMJETNE KANALI i dr. ∑∑ STAJAĆICE PRIRODNE JEZERA MOČVARE I BARE OSTALO ∑ UMJETNE AKUMULACIJE RETENCIJE OSTALO ∑ ∑∑ SVEUKUPNE VODE SVEUKUPNO LOVIŠTE PREMA VLASNIŠTVU DRŽAVNO PRIVATNO SVEUKUPNE LOVNE POVRŠINE POVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJUJE LOVIŠTE, A OPISANE SU GRANICOM LOVIŠTA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE JAVNE POVRŠINE (ceste i dr.) POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE OGRAĐENI NASADI PRIVREDNI RIBNJACI OSTALO (minirane površine i dr.) ∑ POVRŠINE OPISANE GRANICOM LOVIŠTA LGO – 2 SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA VRSTA DIVLJAČI NAMJENA LOVIŠTA CILJ LOVNOG GOSPODARENJA METODE (NAČIN) UZGOJA OMJER SPOLOVA (m: ž) GOSPODARSKA STAROST (samo za krupnu divljač) DOBNA STRUKTURA (samo za krupnu divljač) LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA (LPP) BONITETNI RAZRED BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha) MATIČNI FOND (MF) KOEFICIJENT PRIRASTA PRIRAST (P) GOSPODARSKI KAPACITET (GK=MF + P) Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g. LGO – 3 RAZVOJ FONDA ................................................ (glavna vrsta krupne divljači) FONDOVI DOBNA STRUKTURA ∑ ∑ MLADUNČA D POMLADA K MLAD A SREDNJ A ZREL A ∑ M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1 4 15 MATIČNI FOND PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI OSTVARENI PLANIRANO RASPLODNI FOND OSTVARENO PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI LO V PLANIRANI PRIRODNO UZGOJEN A DIVLJAČ LOV (prema osnovi) LOV (prema stvarno m stanju) ISPUŠTEN A DIVLJAČ LOV OTPAD OSTVAREN I PRIRODNO UZGOJEN A DIVLJAČ LOV OTPAD ISPUŠTEN A DIVLJAČ LOV OTPAD ∑ % IZVRŠENJA OBRAZLOŽENJE FOND NAKON PLANIRANO LOVA (FOND PRIJELAZA) OSTVARENO PRIJELAZ PLANIRANO OSTVARENO Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g. LGO – 4 RAZVOJ FONDA .................................................. (glavna vrsta sitne divljači) FONDOVI DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD ODRASLA M Ž M Ž M Ž grla/kljunova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 MATIČNI FOND PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI OSTVARENI PLANIRANO RASPLODNI fond OSTVARENO PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI LOV PLANIRANI PRIRODNO UZGOJENA DIVLJAČ LOV (prema osnovi) LOV (prema stvarnom stanju) ISPUŠTENA DIVLJAČ LOV OTPAD OSTVARENI PRIRODNO UZGOJENA DIVLJAČ LOV OTPAD ISPUŠTENA DIVLJAČ LOV OTPAD ∑ % IZVRŠENJA OBRAZLOŽENJE FOND NAKON LOVA PLANIRANI OSTVARENI LGO – 5 PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI LOVNA GODIN A PRIHRANA (kg) PREHRANA (ha) NAPO MENA VRSTA HRAN E PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJ A VRSTA NASAD A PLA NIRA NO OSTVA RENO ODSTUPANJA + – % OBRAZ LOŽE NJE + – % OBRAZ LOŽENJ E 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. 04. …/ 31. 03... LGO – 6 MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA LOVNA GODIN A LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI NAPO MENA VRSTA OBJEKT A JEDINIC A MJERE IZGRADNJA ODRŽAVANJE PLA NIRA NO OSTVA RENO ODSTUPANJ A PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJ A + – % OBRAZ LOŽE NJE + – % OBRAZ LOŽE NJE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. 04. …/ 31. 03... LGO – 7a SMJERNICE GOSPODARENJA ZA ..................................................... (sporedna vrsta krupne divljači) LOVNA GODINA PRO LJETNO BROJNO STANJE PRI RAST IZLUČIVANJE ∑ ∑∑ MLA DUN ČAD POMLA DAK MLADA SREDNJA ZRELA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. PLAN. OSTV. 03… 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. 1. 04…/ 31. 03… PLAN. OSTV. LGO – 7b SMJERNICE GOSPODARENJA ZA ............................................. (sporedna vrsta sitne divljači) LOVNA GODINA PROLJETN O BROJNO STANJE KOEFICI JENT PRIRA STA PRIRAS T IZLUČIVANJE IZVRŠENJ E % ODSTRJE L OTPA D ∑ 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN STALNE . O GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNICE OSTVAREN O STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNICE SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA PRIHRANE LGO – 8 LOVNA GODINA VRSTA HRANE ZRNATA VOLUMI-NOZNA SOČNA SILAŽA KONCEN TRAT SOL, MINERALNI DODACI MESO ∑ kg 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. … 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA LGO- 9 ……..……..………………..……. (glavna vrsta krupne divljači) LOVNA GODINA DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL …/ 31. 03... OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA LGO – 10 ……..……..………………..……. (glavna vrsta sitne divljači) LOVNA GODINA DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD ODRASLA M Ž M Ž M Ž grla/kljunova 1 2 3 4 5 6 7 8 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. PLANIRANO …/ 31. 03... OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ LGO – 11 OČEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA VRSTA OBJEKTA REDNI BROJ OBJEKTA LOKACIJA GODINA IZGRADNJE GODINA ODRŽA VANJA VRIJEDNOST PREMJEŠTANJE OBJEKTA GODINA LOKACIJA NOVI BROJ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 PUD – 1 ISKAZ POVRŠINA NAZIV POVRŠINE VRSTA POVRŠINE KULTURA ZEMLJOVLASNIČKO RAZMJERJE HA 1 2 3 4 5 ZEMLJIŠTE UNUTAR UZGAJALIŠTA ŠUMSKO OBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ NEOBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO ŠUMSKO DRŽAVNO PRIVATNO POLJOPRIVREDNO ORANICE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ LIVADE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ PAŠNJACI DRŽAVNO PRIVATNO ∑ VIŠEGODIŠNJI NASADI (neograđeni) DRŽAVNO PRIVATNO ∑ OSTALO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO UKUPNO ŠUMSKO I POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO VODE UNUTAR UZGAJALIŠTA TEKUĆICE PRIRODNE RIJEKE POTOCI ∑ UMJETNE KANALI i dr. ∑∑ STAJAĆICE PRIRODNE JEZERA MOČVARE I BARE OSTALO ∑ UMJETNE AKUMULACIJE RETENCIJE OSTALO ∑ ∑∑ SVEUKUPNE VODE SVEUKUPNO UZGAJALIŠTE prema vlasništvu DRŽAVNO PRIVATNO SVEUKUPNE LOVNE POVRŠINE POVRŠINE NA KOJIMA SE NEUSTANOVLJAVA UZGAJALIŠTE, A OPISANE SU GRANICOM UZGAJALIŠTA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE JAVNE POVRŠINE (ceste i dr.) POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE OGRAĐENI VIŠEGODIŠNJI NASADI PRIVREDNI RIBNJACI OSTALO (minirane površine i dr.) ∑ POVRŠINE OPISANE GRANICOM UZGAJALIŠTA PUD – 2 SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA VRSTA DIVLJAČI NAMJENA UZGAJALIŠTA CILJ LOVNOG GOSPODARENJA TEHNOLOGIJA UZGOJA OMJER SPOLOVA (m: ž) GOSPODARSKA STAROST (samo za krupnu divljač) DOBNA STRUKTURA (samo za krupnu divljač) LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA (LPP) BONITETNI RAZRED BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha) MATIČNI FOND (MF) KOEFICIJENT PRIRASTA (P) PRIRAST GOSPODARSKI KAPACITET (GK =MF + P) Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g. PUD – 3 DINAMIKA RAZVOJA FONDA I ISPUŠTANJA ………..…....................……… (glavna vrsta krupne divljači) FONDOVI DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADU NČAD POML ADAK MLAD A SREDN JA ZRELA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 MATIČNI FOND PLANIRANI ISPUŠTANJE DIVLJAČI OSTVARENI PLANIRANO RASPLODNI fond OSTVARENO PLANIRANI PRIRAST OSTVARENI PLANIRANI FOND PRED LOV OSTVARENI PLANIRANI LOV PLANIRANI OSTVARENI PRIRODNO UZGOJENA DIVLJAČ LOV (prema osnovi) LOV (prema stvarnom stanju) ISPUŠTENA DIVLJAČ LOV OTPAD OSTVARENI PRIRODNO UZGOJENA DIVLJAČ LOV OTPAD ISPUŠTENA DIVLJAČ LOV OTPAD ∑ % IZVRŠENJA OBRAZLOŽENJE FOND NAKON LOVA (FOND PRIJELAZA) PLANIRANI OSTVARENI PRIJELAZ PLANIRANI OSTVARENI Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g. PUD – 4 DINAMIKA RAZVOJA FONDA I ISPUŠTANJA ………..…..…. (glavna vrsta sitne divljači) FONDOVI DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD ODRASLA M Ž M Ž M Ž grla/kljunova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 MATIČNI FOND PLANIRANI OSTVARENI RASPLODNI FOND PLANIRANI OSTVARENI PRIRAST PLANIRANI OSTVARENI ISPUŠTANJE DIVLJAČI PLANIRANO OSTVARENO FOND PRED LOV PLANIRANI OSTVARENI LO V PLANIRA NI PRIRODNO UZGOJEN A DIVLJAČ LOV (prema osnovi) LOV (prema stvarnom stanju) ISPUŠTEN A DIVLJAČ LOV OTPAD OSTVA RENI PRIRODNO UZGOJEN A DIVLJAČ LOV OTPAD ISPUŠTEN A DIVLJAČ LOV OTPAD ∑ % IZVRŠENJA OBRAZLOŽENJE FOND NAKON LOVA PLANIRANI OSTVARENI PUD – 5 PREHRANA DIVLJAČI LOVNA GODIN A IZLAGANJE HRANE (kg) PROIZVODNJA HRANE (ha) NAPO MEN A VRSTA HRAN E PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJ A VRSTA NASAD A PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJA + – % OBRAZ LOŽENJ E + – % OBRAZLO ŽENJE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. 04. …/ 31. 03... PUD – 6 TEHNIČKO UREĐENJE I PRATEĆI OBJEKTI LOVNA GODIN A LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI NAPO MEN A VRSTA OBJEKT A JEDINIC A MJERE IZGRADNJA ODRŽAVANJE PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJ A PLANI RANO OSTVA RENO ODSTUPANJA + – % OBRAZ LOŽE NJE + – % OBRAZ LOŽENJ E 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1. 04. …/ 31. 03... PUD – 7 ZAŠTITA DIVLJAČI LOVNA GODINA ZAŠTITNE MJERE NAPOMENA VRSTA ZAŠTITE JEDINICA MJERE PLANIRANO OSTVARENO ODSTUPANJA + – % OBRAZL0ŽENJE 1 2 3 4 5 6 7 8 1. 04. …/ 31. 03... PUD – 8 SMJERNICE GOSPODARENJA ZA ………..…………..........……. (sporedna vrsta sitne divljači) LOVNA GODINA PROLJETN KOEFICIJEN PRIRAS IZLUČIVANJE IZVRŠENJ O BROJNO STANJE T PRIRASTA T ODSTRJE L OTPA D ∑ E % 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNIC E 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRAN O STALNE – GNJEZDARIC E PROLAZNIC E OSTVAREN O STALNE GNJEZDARIC E PROLAZNIC E SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA PRIHRANE PUD – 9 LOVNA GODINA VRSTA HRANE ZRNAT A VOLUMINOZN A SOČN A SILAŽ A KONCENTRA T SOL I MINE RALNI DODAC I MESN O ∑ kg 1. 04. …/ 31. PLANIRANO OSTVAREN O 03.. . 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O 1. 04. …/ 31. 03.. . PLANIRANO OSTVAREN O SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA PUD – 10 ……..……..………………..……. (glavna vrsta krupne divljači) LOVNA GODINA DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA PUD – 11 ……..……..………………..……. (glavna vrsta sitne divljači) LOVNA GODINA DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ MLADUNČAD ODRASLA M Ž M Ž M Ž grla/kljunova 1 2 3 4 5 6 7 8 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. PLANIRANO …/ 31. 03... OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ 1. 04. …/ 31. 03... PLANIRANO OSTVARENO ODSTRJEL OTPAD ∑ PUD – 12 OČEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA VRSTA OBJEKT A REDNI BROJ OBJEKT A LOKACIJ A GODINA IZGRADNJ E GODINA ODRŽAVANJ A VRIJEDNOS T PREMJEŠTANJE OBJEKTA GODIN A LOKACIJ A NOV I BRO J 1 2 3 4 5 6 7 8 9 PZD – 1 STRUKTURA POVRŠINA NAZIV POVRŠINE VRSTA POVRŠINE KULTURA ZEMLJOVLASNIČKO RAZMJERJE HA 1 2 3 4 5 KULTURE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE OBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ NEOBRASLO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO ŠUMSKO DRŽAVNO PRIVATNO POLJOPRIVREDNO ORANICE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ LIVADE DRŽAVNO PRIVATNO ∑ PAŠNJACI DRŽAVNO PRIVATNO ∑ VIŠEGODIŠNJI NASADI (neograđeni) DRŽAVNO PRIVATNO ∑ OSTALO DRŽAVNO PRIVATNO ∑ UKUPNO POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO SVEUKUPNO ŠUMSKO I POLJOPRIVREDNO DRŽAVNO PRIVATNO JAVNE POVRŠINE PROMETNICE DRUGE JAVNE POVRŠINE ∑ OGRAĐENI VOĆNJACI VIŠEGODIŠNJI NASADI VINOGRADI RASADNICI OSTALO ∑ PRIVREDNI OBJEKTI RIBNJACI OSTALO ∑ DRUGE POVRŠINE ∑ ∑∑ PZD – 2 PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑ POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž grla 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. PZD – 3 PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI LOVNA GODINA VRSTA DIVLJAČI DOBNA STRUKTURA ∑ MLADI ODRASLA M Ž M Ž grla/kljunova 1 2 3 4 5 6 7 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. 1. 04. ……/ 31. 03. ….. PZD – 4 OBAVLJENI LOV LOVNA GODINA PODACI O ULOVLJENOJ DIVLJAČI VRIJEME, MJESTO I NAČIN LOVA PODACI O LOVCU RAZLOG ZA OBAVLJANJE LOVA VRSTA SPOL (m:ž) DOB (god.) TEŽINA (kg) 1 2 3 4 5 6 7 8 1. 04. ……/ 31. 03. ….. STRUČNA PODLOGA ZA BONITIRANJE I UTVRĐIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH POVRŠINA U LOVIŠTIMA REPUBLIKE HRVATSKE 1. UVOD Stručne podloge za utvrđivanje lovnoproduktivnih površina (u daljnjem tekstu LPP) i bonitetnih razreda (u daljnjem tekstu: bonitet) u lovištima Republike Hrvatske predstavljaju polazne osnove za određivanje okvira gospodarenja gospodarski značajnim vrstama divljači. Ujednačavanje kriterija kod određivanja LPP-a i boniteta prvi je korak u usklađivanju smjernica gospodarenja lovištima i divljači u određenom cjelovitom prostoru, identičnih ili sličnih stanišnih uvjeta u kojima obitava divljač, a kojom se gospodari u lovištima i na prirodan način. Iako dugogodišnja praksa lovnog gospodarenja predstavlja osnovu za okvire ove Stručne podloge, za njihovo oblikovanje i sadržaj korištena je sva dosadašnje naša i strana literatura koja obrađuje ovu tematiku. Od strane literature korištena je literatura zemalja koja imaju dugogodišnja iskustva i sličan pristup gospodarenju lovištima i divljači, poput Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske. S obzirom na veliku raznolikost stanišnih uvjeta u Hrvatskoj, nužno je podijeliti prostor na nekoliko zona, odnosno tipova lovišta. Razvrstavanje lovišta po tipovima uvjetovano je razlikama u nadmorskoj visini, reljefu, klimi i vegetaciji, te su stoga lovišta podijeljena na: – nizinska do 200 mnv, – brdska 200 – 800 mnv, – gorska < 800 mnv, – mediteranska (uključuju eumediteransku i submediteransku zonu), (napomena: s obzirom na vrlo malu zastupljenost visokog gorja s obilježjima planina, u kontekstu lovišta zadržan je naziv gorsko lovište). Unutar ovih podjela potrebno je, posebno kod utvrđivanja boniteta i kapaciteta lovišta, uzeti u obzir još neke dodatne ali vrlo značajne čimbenike koji imaju znatan utjecaj na divljač i lovno gospodarenje, pa se nizinski tip lovišta dijeli na: – lovišta bez poplava (poplavljeni dio ne prelazi 40 % površine) – lovišta pod utjecajem poplava (lovišta u retencijama i lovišta u kojima su poplavljene površine zastupljene sa više od 40 %). U brdskim, gorskim i mediteranskim lovištima treba razlikovati lovišta odnosno područja u kojima obitavaju krupni predatori (vuk, ris, medvjed) od lovišta u kojima ih nema. U područjima gdje obitavaju krupni predatori znatno je smanjen prirast divljači zbog njihovog utjecaja, odnosno povećan je otpad tijekom čitave godine. Stoga se ovom Stručnom podlogom želi uskladiti broj divljači i predatora, dakle odrediti optimalni broj predatora na određenom prostoru kako bi osigurali potrajnost gospodarenja s divljači, ali i opstanak predatora u optimalnom broju i strukturi. S obzirom na dosadašnja iskustva sa Stručnom podlogom iz 1994. godine, gdje su za pojedine vrste divljači propisani premaleni kapaciteti (prenisko brojno stanje) kao i niski koeficijenti prirasta, ovom Stručnom podlogom propisani su matični fondovi i koeficijenti prirasta koji su prilagodljiviji sadašnjim stanišnim uvjetima, kako bi se i ekonomski efekti lovnog gospodarenja uskladili sa željama ovlaštenika prava lova, stanišnim mogućnostima i zakonskim propisima (naknade šteta, utjecaj divljači na stanište, očuvanje bioraznolikosti). POJMOVNIK Pojedini pojmovi u smislu Zakona o lovstvu (»Narodne novine« broj 140/05.) i ove Stručne podloge imaju sljedeća značenja: 1. Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. 2. Fizička osoba – osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik). 3. Korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište. 4. Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. 5. Otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači. 6. Ograđeno lovište – lovište najmanje površine od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi. 7. Uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov. 8. Lovnogospodarska osnova – planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta. 9. Program uzgoja divljači – planski i gospodarski akt kojim se uređuju uzgoj, zaštita i korištenje divljači u uzgajalištima. 10. Program zaštite divljači – planski akt temeljem kojeg se divljač štiti na površinama zemljišta na kojem se lovište ne smije ustanoviti. 12. Uzgojno područje – životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje optimalni stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom. 13. Naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači. 14. Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike. 15. Lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine. 16. Lovna jedinica – 100 ha lovnoproduktivne površine za pojedinu vrstu divljači. 2. UTVRĐIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH POVRŠINA Utvrđivanje LPP-a je prvi korak pri određivanju gospodarskog kapaciteta lovišta. Pri tome se utvrđuje za koje vrste divljači postoje osnovni uvjeti za njeno obitavanje i razmnožavanje te koja površina lovišta pruža potrebne uvjete za potrajno gospodarenje određenom vrstom div ljači. Utvrđivanje LPP-a provodi se posebno za svaku gospodarski značajnu vrstu divljači. LPP se određuje jednom u 10 godina, odnosno tijekom izrade lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljači, iznimno ako je došlo do značajnih promjena površine lovišta LPP se utvrđuje i kod revizije lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljači. Stoga je potrebno dobro utvrditi i uskladiti stvarno stanje iskaza površina (katastar lovišta), odnosno utvrditi stvarnu zastupljenost pojedinih kultura (obrazac LGO-1), a ne na temelju katastarskih podataka, pogotovo ako su zastarjeli. O stvarnoj strukturi, njihovom udjelu i rasporedu u lovištu (strukturi vegetacije) ovisi njihovo učešće u LPP-u za pojedinu vrstu divljači. Napomena: Stvarnu zastupljenost pojedinih kultura dužan je iskazati izrađivač lovnogospodarske osnove, odnosno programa uzgoja divljači. Tablica za izračunavanje LPP-a Vrsta div ljači Kultura zemljišta (% udio u LPP) Šume i šumsko zemljište Poljoprivredne površine Vode, bare, tršćaci Oranice Livade Pašnjaci Smeđi medvjed < 90 < 10 < 20 < 30 Jelen obični < 80 < 30 < 50 < 70 < 20 Jelen lopatar < 50 < 30 < 80 < 80 Srna obična < 80 < 80 < 80 < 80 Svinja divlja < 90 < 5 <20 <50 < 20 Divokoza < 50 < 80 Muflon < 70 <10 <80 <80 Zec obični <40 <80 <60 <40 Fazan < 30 < 70 < 20 <20 Prepelice < 40 < 70 < 30 Jarebice kamenjarke < 20 < 30 < 40 < 40 Patke divlje Obračunava se prema tipu i veličini vodenih površina (vidi u prilogu) Napomena: Zapuštene poljoprivredne površine suvislo obrasle grmljem i drvećem tretiraju se kao šuma i šumsko zemljište kod utvrđivanja LPP-a i boniteta. Kod izračuna LPP-a za krupnu divljač ne uzimaju se sastojine I. dobnog razreda do starosti 10 godina (osim za divlju svinju) te sastojine u fazi oplodnih sječa. 3. ODREĐIVANJE BONITETNIH RAZREDA Određivanje boniteta, odnosno vrijednosti ili kvalitete lovišta za određenu vrstu divljači predstavlja vrlo značajnu stručnu ocjenu uvjeta koje lovište pruža pojedinoj vrsti divljači o kojoj u najvećoj mjeri ovisi kapacitet lovišta. Bonitira se samo LPP, s obzirom na to da divljač na njima ima sve potrebne uvjete za obitavanje i razmnožavanje, odnosno zadovoljava sve osnovne elemente koji se ujedno i ocjenjuju kod bonitiranja. Bonitiranje se provodi zasebno za svaku pojedinu gospodarski značajnu vrstu divljači, koja obitava u lovištu ili se želi njome gospodariti u uvjetima prirodnog uzgoja. Dosadašnja praksa i stručni rad koristili su dva pristupa (metode) bonitiranja. Po jednom se bonitiranje vrši za krupnu divljač a po drugome za sitnu divljač. Kod bonitiranja za krupnu divljač postoji također više načina određivanja boniteta (poput J. Brne, koji je za jelena bonitetne razrede vezao za nadmorsku visinu odnosno sastav vegetacije), od kojih se najviše koristi način određivanja boniteta na temelju osnovnih čimbenika lovišta. U ovoj Stručnoj podlozi preporuča se klasična metoda u kojoj se ocjenjuju osnovni faktori lovišta te se nakon toga putem bodovnog raspona određuje bonitetni razred. Kod krupne divljači potrebno je uskladiti bonitetne razrede na širem području ili zoni, kako bi se ujednačeno gospodarilo s populacijom krupne divljači na većem prostoru zbog većeg radijusa dnevne i sezonske migracije. S obzirom na to da su pojedine ocjene i rasponi bodova različiti za svaku pojedinu vrstu krupne divljači, u prilogu su tablice s okvirnim ocjenama i rasponom bodova za pojedini bonitetni razred. Kod divokoze su određena 3 bonitetna razreda, a kod ostale krupne divljači (osim medvjeda) 4 razreda. Bonitiranje za krupnu divljač – raspon bodova za pojedine čimbenike Vrsta divljači Osnovni čimbenici lovišta Hrana i voda Vegetacija Mir u lovištu Tlo Opća prikladnost Jelen obični 25 17 12 9 20 15 10 7 20 12 8 15 14 10 8 20 8 Jelen lopatar 20 15 10 20 15 10 25 15 14 10 20 6 7 10 8 9 Srna obična 25 18 12 8 20 15 10 7 20 10 6 15 12 10 8 20 11 Svinja divlja 25 17 12 9 20 15 10 7 20 12 8 15 14 10 8 20 8 Divokoza 20 13 9 15 11 8 20 11 5 5 3 20 5 Muflon 25 20 10 8 20 15 10 6 20 8 15 8 20 10 Bonitetni razredi Vrsta divljači Raspon bodova po bonitetnim razredima I II III IV Jelen obični > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50 Jelen lopatar > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50 Srna obična > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50 Svinja obična > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50 Divokoza > 65 46 – 65 30 – 45 Muflon > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50 Bonitiranje za sitnu divljač– raspon bodova za pojedine čimbenike Osnovni faktor lovišta Ocjena osnovnog čimbenika Koeficijent vrijednosti Zbroj bodova Kvaliteta tla 1 – 5 4 4 – 20 Hrana i voda 1 – 5 5 5 – 25 Vegetacija 1 – 5 4 4 – 20 Mir u lovištu 1 – 5 2 2 – 10 Konfiguracija 1 – 5 1 1 – 5 Klimatski uvjeti 1 – 5 2 2 – 10 Prikladnost lovišta 1 – 5 2 2 – 10 Ukupan zbroj bodova 20 – 100 Bonitetni razredi Raspon bodova po bonitetnim razredima I II III IV V 85 – 100 69 – 84 53 – 68 37 – 52 20 – 36 4. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA 4.1. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OTVORENIM LOVIŠTIMA Tablica MF-a i prirasta za krupnu divljač Vrsta div ljači Tip lovišta Bonitet I II III IV Ograničenja MF PR MF PR MF PR MF PR Medvjed Iz Akcijskog plana Jelen obični Nizinsko Bez poplava 5 – 8 0,8 3 – 4 0,7 2 0,6 1 0,6 Poplavna 5 – 8 0,6 3 – 4 0,5 2 0,4 1 0,4 Brdsko Bez kr. predatora 5 – 6 0,7 3 – 4 0,6 2 0,6 1 0,6 Krupni predatori 4 – 6 0,6 3 – 4 0,5 2 0,4 1 0,4 Gorsko Krupni predatori 2 – 4 0,5 1 – 2 0,4 <1 0,4 Srna obična Nizinsko Bez poplava 10 – 16 1,0 8 – 10 0,9 5 – 7 0,8 2 – 4 0,6 Poplavna 6 – 8 0,7 4 – 6 0,6 3 – 4 0,5 1 – 3 0,5 Brdsko Bez kr. predatora 8 – 10 0,8 6 – 8 0,7 4 – 6 0,6 2 – 4 0,5 Krupni predatori 6 – 8 0,6 4 – 6 0,5 3 – 4 0,4 1 – 3 0,4 Gorsko Krupni predatori 3 – 5 0,5 2 – 3 0,4 1 – 2 0,4 Mediteransko Bez kr. predatora 4 – 6 0,7 3 – 4 0,6 1 – 3 0,6 Krupni predatori 3 – 5 0,5 2 – 3 0,4 1 – 2 0,4 Svinja divlja Nizinsko Bez poplava 2 – 4 3,0 2 – 3 2,5 1 – 2 2,0 0,5 1,5 Poplavna 2 – 4 2,5 2 – 3 2,0 1 – 2 1,0 0,5 1,0 Brdsko Bez kr. predatora 2 – 4 3,0 1,5 – 2,5 2,5 0,5 1,5 2,0 0,5 1,5 Krupni predatori 2 – 3 1,5 1 – 2 1,5 0,5-1,5 1,0 0,5 1,0 Gorsko Krupni predatori 0,5-1,5 1,0 0,5 0,5 Mediteransko Bez kr. predatora 1 – 3 3,0 0,5 1,5 2,0 0,5 1,5 Krupni predatori 1 – 2 1,5 0,5-1,5 1,0 0,5 0,5 Jelen lopatar Nizinsko Bez poplava 6 – 8 1,0 4 – 5 0,8 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 Brdsko Bez kr. predatora 5 – 7 0,8 3 – 4 0,7 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 Mediteransko Bez kr. predatora 4 – 6 0,8 3 – 4 0,7 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 Muflon Nizinsko Bez poplava 4 – 6 0,8 3 – 4 0,7 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 Brdsko Bez kr. predatora 4 – 5 0,7 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 > 1 0,5 Mediteransko Bez kr. predatora 4 – 6 0,8 3 – 4 0,7 2 – 3 0,6 1 – 2 0,5 Divokoza Stanište divokoze Krupni predatori 10 – 12 0,7 7 – 9 0,6 4 – 6 0,5 1 – 3 0,4 Tablica MF-a i prirasta za sitnu divljač Bonitet I II III IV V Vrsta divljači Tip lovišta MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR Zec obični Nizinsko 18 9 15 7 12 5 9 4 6 2 Brdsko 15 7 12 5 9 4 6 2 3 1 Mediteransko 18 10 15 7 9 4 6 2 3 1 Fazan Nizinsko 4:20 20 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4 Brdsko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4 Mediteransko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4 Trčka skvržulja Nizinsko 24 24 18 18 14 10 10 7 6 4 Brdsko 14 14 10 7 6 4 Mediteransko 18 18 14 10 10 7 6 4 Jarebice kamenjarke Nizinsko Brdsko Mediteransko 14 10 10 7 6 4 4 2 Prepelice – opisno – Nizinsko 20 50 16 32 12 18 8 8 4 2 Brdsko Mediteransko Patke divlje – opisno – Nizinsko Samo stanište pataka (vidi u prilogu) Brdsko Mediteransko Crna liska – opisno – Nizinsko Samo stanište crnih liski (vidi u prilogu) Brdsko Mediteransko Napomena: – U tablicama MF-a i prirasta divljači prikazan je broj divljači na 100 ha (jedna lovna jedinica) – U lovištima ustanovljenim na otocima (mediteranski tip) ne podržava se uzgoj divljih svinja. – Kod gospodarenja sa više konkurentnih vrsta na istim površinama potrebno je uzeti u obzir faktor supstitucije. UTVRĐIVANJE STANIŠTA DIVLJIH PATAKA Obračunavanje LPP-a: 1. Svi veliki vodotoci rijeke širine preko 6 m su obale prirodne i obrasle raslinjem višim od 1 m, nisu betonirane ili obložene kamenjem te čije je zaobalje najmanje 10 m obraslo prirodnim raslinjem (šumom, grmljem, trskom i sl). 2. Svi kanali u kojima ima vode tokom proljeća i ljeta a prolaze kroz šumu ili preko šumskog ili poljoprivrednog zemljišta, ako su im obale obrasle raslinjem koje omogućuju gniježđenje pataka te od gornjeg ruba kanala ima najmanje 2 m pripadajućeg zemljišta obraslog prirodnim raslinjem (koje se ne obrađuje) koje omogućava gniježđenje. 3. Svi neregulirani vodotoci u kojima ima vode tijekom cijele godine, koji su širi od 1 m, čije obale su obrasle autohtonim raslinjem i moguće je gniježđenje pataka. 4. Površine jezera i ribnjaka obrasle autohtonim raslinjem sa pripadajućim obalama u širini do 10 m u kopno ako postoje uvjeti za gniježđenje. Ne bonitiraju se čiste vodene površine uz umjetna akumulacijska jezera s velikim oscilacijama razine voda. Postojeći otoci bonitiraju se kao obale. 5. Bare i močvare te površine na kojima leži voda krajem zime, tijekom proljeća i ljeta, obrasle močvarnim biljem visine preko 1 m površine veće od 0,5 ha ako na istim površinama postoje uvjeti za gniježđenje pataka. 6. Šume i šumska zemljišta na kojima tijekom proljeća i ljeta leži voda a biljno raslinje osigurava gniježđenje i vođenje mladunčadi. Navedene površine mogu se bonitirati samo pod uvjetom da je osiguran mir u vrijeme gniježđenja (odsutnost ribolovaca, skupljača žaba i puževa, košnja šaša, trave i sl.). Tablica MF-a i prirasta za divlje patke Na površinama pod br. ovoga bonitiranja Jedinica površine Broj gnijezda Prirast po gnijezdu Napomena 1. 1 km vodotoka 4 2 kljuna Ako su u proljeće prva gnijezda poplavljena prirast se umanjuje za 50 %. 2. i 3. 1 km kanala 6-8 2 kljuna 4. 1 ha 4-5 2 kljuna 5. i 6. 1 ha 6-8 2 kljuna Pod jedinicom površine kod širih vodotoka (redni broj 1.) podrazumijeva se samo jedna strana obale. Broj parova pataka koje gnijezde utvrđuju se opažanjem u proljeće na jutarnjem i večernjem izlasku pataka na vodene površine ili na preletu te na drugi pogodan način. Ukoliko na istim površinama gnijezde i crne liske, broj gnijezda u matičnom fondu umanjuje se za 50 %. UTVRĐIVANJE STANIŠTA CRNE LISKE (Fulica atra L.) Sve površine navedene u točkama 4. i 5. Uputstva za bonitiranje divlje patke koje se mogu bonitirati za divlje patke, mogu se bonitirati i za crne liske, na isti način i pod istim uvjetima. MF i prirast utvrđuje se prema tablici MF-a i prirasta za divlje patke. ŠLJUKE (Scolopax sp.) – s obzirom da ove vrste divljači povremeno obitavaju u našim lovištima (jesenski i proljetni prelet) mogu se loviti uz ograničenje odstrjela do 3 kljuna/lovac/dan, odnosno da ukupni odstrjel ne prelazi 4 kljuna/100 ha površine lovišta obrasle drvenastom vegetacijom. PREPELICA PUĆPURA (Coturnix coturnix L.) – Prepelica pućpura prolaznica (koja se ne gnijezdi) može se loviti uz ograničenje odstrjela do 10 kljunova/lovac/dan, odnosno do 10 % utvrđenog brojnog stanja koje obitava u lovištu. 4. 2. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OGRAĐENIM DIJELOVIMA LOVIŠTA I UZGAJALIŠTIMA Tablica kapaciteta i prirasta za krupnu divljač Vrsta divljači Makija, garig Čiste i mješovite hrastove Čiste i mješovite Mješovite sastojine Mješovite sastojine Sastojine medunca, Čiste sastojine sastojine s bujnom podstojnom etažom (rijedak sklop) hrastove sastojine s oskudnom podstojnom etažom (gust sklop) bukve i jele jasena, johe crnog i bijelog graba bukve, jele, jasena i johe MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR Jelen obični 20-25 0,9 16-19 0,9 do 15 0,8 Svinja divlja 30 4,0 30 5,0 25 5,0 20 4,5 15 4,0 15 4,0 10 14 4,0 Jelen lopatar 30 35 1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 15 19 0,8 10 14 0,8 10 14 0,7 Muflon 30-35 1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 15 19 0,8 10 14 0,8 10 14 0,7 Napomena: – U tablicama MF-a i prirasta divljači prikazan je broj divljači na 100 ha (jedna lovna jedinica). – Ukoliko se uzgaja više vrsta divljači koje koriste istu prehrambenu bazu, ukupan MF ne smije biti veći od najvećeg MF jedne od tih vrsta. – Za ograđeni dio lovišta i uzgajališta krupne divljači treba planirati isključivo sastojine starosti od II. dobnog razreda do 2/3 ophodnje. 5. BIOLOŠKI MINIMUM Ukoliko je brojnost neke vrste divljači na razini biološkog minimuma, obustavlja se daljnje izlučivanje te vrste iz lovišta, bez obzira da li je lovostajem zaštićena ili nezaštićena. Kod gospodarskih vrsta divljači biološki minimum je brojno stanje na razini 50 % propisanog matičnog fonda. Kod ostalih vrsta divljači biološki minimum je najmanji broj jedinki neke vrste na 1.000 ha koji omogućava opstanak vrste u njenom prirodnom staništu. Tablica biološkog minimuma za ostale vrste divljači Vrsta divljači Biološki minimum Jazavac 3 Kuna bjelica 4 Kuna zlatica 4 Lasica mala 5 Puh veliki 50 Kunić divlji 50 Lisica 1 Čagalj 1 Tvor 3 Mungos 4 Vrana siva 5 Vrana gačac 5 Čavka zlogodnjača 5 Svraka 3 Šojka kreštelica 10 6. DODATNA OBRAZLOŽENJA Utvrđivanje LPP-a, boniteta, kapaciteta i koeficijenta prirasta određuje se za glavne – gospodarski značajnije vrste divljači. Ostale vrste divljači koje su prisutne u lovištu evidentiraju se, prati im se brojno stanje i prirast, love se u skladu sa stanjem populacije, odnosno prema Planu gospodarenja uzgojnim područjem i za njih se u osnovi i programu utvrđuje stvarno brojno stanje, MF, P, GK, način lova, mjere zaštite, te se planira razvoj fonda (LGO-7a, LGO-7b, PUD-8) s evidencijom prema propisanim tablicama (LGO-8, PUD-9). Ove vrste u lovištu obogaćuju lovište, daju veću biološku raznolikost, obogaćuju užitak lova ali ne sudjeluju značajnije u odstrjelnoj kvoti. Ograničenje u izlučenju ovih vrsta propisano je biološkim minimumom.