Regulation on measures to protect animals from infectious and parasitic diseases and their financing for the year 1997

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Temeljem èlanka 12. stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91, 26/93 i 29/94) Ministar poljoprivrede i šumarstva donosi NAREDBU O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIÈKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 1997. GODINI I. OPÆE ODREDBE Zarazne i nametnièke bolesti životinja koje se sprijeèavaju, otkrivaju i suzbijaju provoðenjem mjera odreðenih ovom naredbom, jesu: 1. Bedrenica i šuštavac, 2. Bjesnoæa, 3. Bruceloza, 4. Ehinokokoza, 5. Enzootska leukoza goveda, 6. Genitalna kampilobakterioza, 7. Infekciozna anemija kopitara, 8. Klasièna svinjska kuga, 9. Kokošiji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium, te ostale salmonelozne infekcije, 10. Leptospiroza, 11. Mastitisi, 12. Mikrosporoza, 13. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kuniæa 14. Newcastleska bolest, 15. Paratuberkuloza, 16. Q-groznica, 17. Trihomonijaza, 18. Trihineloza, 19. Tuberkuloza, 20. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis, 21. Zarazne i nametnièke bolesti pèela, 22. Zarazne i nametnièke bolesti riba i školjaka. II. IMUNOPROFILAKTIÈKE MJERE 1. Bedrenica i šuštavac Goveda i ovce vakcinirat æe se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim podruèjima najkasnije do 30. travnja. Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih podruèja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana. 2. Bjesnoæa Psi stariji od tri mjeseca vakcinirat æe se protiv bjesnoæe na èitavom teritoriju Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka. Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoæe (Flury - LEP) koje su registrirane za vakcinaciju pasa, maèaka, goveda, ovaca, koza i svinja. Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od tri mjeseca, odnosno od dana nabave. U sluèaju potrebe Ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti u pojedinim podruèjima vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnoæe. 3. Klasièna svinjska kuga Sve svinje starije od 45 dana moraju biti vakcinirane protiv klasiène svinjske kuge, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune. Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a revakcinira nakon èetiri tjedna. Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ove podtoèke, nazimice i krmaèe prije pripusta, a nerastovi dva puta godišnje. U razdoblju ožujak-lipanj i rujan-listopad moraju se vakcinirati sve svinje u obiteljskim gospodarstvima. Prinovljeni podmladak, nazimice, krmaèe i nerastove mora se vakcinirati i izvan oznaèenoga razdoblja. Svinje koje se izgoni na zajednièku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograðenim uzgajalištima, moraju prethodno biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju. U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet. Promet svinja dopušten je samo na stoènim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnom kontrolom. 4. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kuniæa Sve rasplodne kuniæe, u uzgojima s više od 20 rasplodnih životinja, mora se vakcinirati protiv miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kuniæa u dobi od šest tjedana. Na izložbe i smotre mogu se otpremati samo imuni kuniæi odnosno kuniæi u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije. 5. Newcastleska bolest Sva ekstenzivno držana perad vakcinirat æe se protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim sluèajevima samo raspršivanjem. Perad iz prethodnog stavka vakcinirat æe se protiv newcastleske bolesti izmeðu 15. svibnja i 30. lipnja prvi put te izmeðu 15. listopada i 30. studenog drugi put, a prinovljena perad izmeðu navedenih razdoblja. Perad i pernata divljaè na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna. Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuðuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktièkog postupka. Imunitet æe se kontrolirati: a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinirane peradi; b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu. Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti županijskoj veterinarskoj inspekciji. III. DIJAGNOSTIÈKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI 1. Bruceloza Na brucelozu se mora serološki pretražiti: jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla; jedanput godišnje krv svih krmaèa u uzgojima od 10 do 100 grla, i krv 20% krmaèa u uzgojima brojnijim od 100 grla; krv nabavljenih ovaca i koza prije uvoðenja u uzgoj; dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarèeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri èemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju. U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga na infekciju Brucellom ovis svih ovaca u stadu. Veterinari su dužni dostaviti krv, a po moguænosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobaèaja krava i junica, nazimica i krmaèa, ovaca i koza. 2. Enzootska leukoza goveda Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 5 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u farmama muznih krava obuhvaæenih Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda. Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda. Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostièkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana. 3. Genitalna kampilobakterioza Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje. Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje. Kod svakog pobaèaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi, a po moguænosti i pobaèeni fetus. 4. Infekciozna anemija kopitara Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti: dva puta godišnje (sijeèanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.); jednom godišnje najkasnije do 31. listopada u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopitara zajedno; kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz alineje 1. i 2. ovog stavka; kod pastuha prije licenciranja; kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanje u ergele; kada se kopitari stavljaju u promet. Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi za sluèajeve iz alineje 4. i 5. prethodnog stavka ne smije biti stariji od 90 dana, a u sluèaju iz alineje 6. prethodnog stavka od 30 dana. Radi utvrðivanja proširenosti bolesti obavit æe se jednokratno vaðenje krvi svim kopitarima na osloboðenim podruèjima županija: Sisaèko-moslavaèke, Zadarsko-kninske, Lièko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Šibenske i Karlovaèke. 5. Leptospiroza Krv bikova, ovnova, jarèeva, nerastova i pastuha, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje. Veterinari su dužni dostaviti krv na laboratorijsku pretragu kod svakog pobaèaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila. 6. Mastitisi Proizvoðaèi mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su dvaput u tijeku godine u razmaku od 6 mjeseci podvræi svaku muznu kravu, kozu i ovcu, pretrazi na poremeæenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog instituta. Prije stavljanja mlijeka i mlijeènih proizvoda u promet za javnu potrošnju proizvoðaèi su dužni podvræi svaku muznu kravu, ovcu i kozu pretrazi na poremeæenu sekreciju. Mlijeko krava, koza i ovaca s poremeæenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti. 7. Mikrosporoza Psi i maèke koji se otpremaju na izložbe i smotre moraju biti slobodni od mikrosporoze. Veterinari su dužni prijaviti pojavu mikrosporoze Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Upravi za veterinarstvo. 8. Paratuberkuloza Krv i balega bikova, ovnova i jarèeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu. 9. Q-groznica Kod svakog pobaèaja krava i junica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuæa laboratorijska pretraga na Q-groznicu. Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava. 10. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium te ostale salmonelozne infekcije Dijagnostièkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu sva jata s više od 200 nesilica (konzumna i rasplodna) što se koriste u komercijalne svrhe. Od jata sa 1000 i više nesilica pretražuje se najmanje 100 uzoraka krvi kada jato postigne 30% nesivosti te slijedeæi mjesec po 60 uzoraka krvi do kraja proizvodnje. U ostalim jatima pretražuje se krv od 20% nesilica u jatu, a svaki naredni mjesec krv od 10% nesilica do kraja proizvodnje. Jaja (konzumna i rasplodna) se mogu stavljati u promet ili inkubirati samo ako potjeèu od jata koja su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako držitelji jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija. Držatelji svih vrsta i kategorija peradi èiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji dužni su na laboratorijske pretrage dostavljati: obriske iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjeseèno. Pretražuje se 30 obrisaka uzetih s površina. Obriske uzima ovlašteni laboratorij; najmanje 30 oploðenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli piliæi, uginule piliæe i mekonij od najmanje 100 piliæa; Kontrolira se svako jato jednom mjeseèno a po potrebi i èešæe; jednodnevne piliæe uginule tijekom prijevoza od valionice do farme te one što uginu u slijedeæa dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina; lešine peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjeseèno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuæe ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi od èetiri tjedna te dva tjedna prije poèetka nesivosti, a kod nesilica jednom tromjeseèno, po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja; lešine tovnih piliæa pretražuju se najranije dva tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuæe, a najviše 20 lešina po jatu; najmanje 30 konzumnih jaja po jatu, jednom mjeseèno; Veterinari su dužni dostaviti krv, a po moguænosti i pobaèeni fetus na laboratorijske pretrage na salmonelozu kod svakog pobaèaja kobila, ovaca i koza. Tvornice i mješaonice stoène hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjeseèno uzorke gotovih krmnih smjesa. 11. Trihomonijaza Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu. Bikovi za prirodni pripust u tijeku korištenja dva puta godišnje se moraju laboratorijski pretražiti na trihomonijazu. 12. Tuberkuloza Obvezna opæa tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na podruèjima županija: Lièko-senjske, Istarske, Primorsko-goranske, Zadarsko-kninske, Šibenske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovaèko-neretvanske. Sva rasplodna goveda u uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirati æe se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 30. rujna. Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijima od petnaest krmaèa, nazimica i nerastova, tuberkulinizirati æe se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 31. svibnja. Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti goveda i svinje koja prethodno nisu tuberkulinizirana. Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrðenom sluèaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora o mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju. 13. Zarazni rinotraheitis goveda zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti klinièkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV. Ne smiju se oploðivati krave i junice s klinièkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa. 14. Zarazne i nametnièke bolesti pèela U promet mogu iæi samo zdrave pèelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene nareðene dijagnostièke i preventivne mjere i to: a) Amerièka i Europska gnjiloæa pèelinjeg legla U mjestima u kojima je 1996. godine utvrðena amerièka gnjiloæa pèelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pèelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja komad saæa s poklopljenim leglom velièine 10x10 cm omotan u zrakopropusnu ambalažu. b) Nozemoza Držatelji pèelinjih zajednica dužni su tijekom sijeènja i veljaèe, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, uzeti uzorke zimskih gubitaka pèela i iste dostaviti na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija. c) Varooza Držatelji pèelinjih zajednica dužni su obaviti u proljeæe i jesen (ovisno o razvoju pèelinjeg legla) dijagnostièko, a po potrebi i preventivno tretiranje pèelinjih zajednica. 15. Zarazne i nametnièke bolesti riba i školjaka Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena športska ribolovna društva, obavit æe se klinièki pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi: a) Na svim uzgajalištima pastrvskih riba: u prosincu obaviti æe se virusološki pregled matiènog stada kalifornijske pastrve na prisustvo uzroènika zarazne nekroze gušteraèe i zarazne hematopoetske nekroze. Za laboratorijske pretrage treba uzeti skupne uzorke spolnih produkata od po 5 matica (od 2-5% matiènog stada) te skupni uzorak parenhimatoznih organa; u ožujku i travnju obaviti æe se virusološke pretrage po 10 skupnih uzoraka parenhimatoznih organa mlaða; mjesec dana prije mriješæenja obaviti æe se pregled uzoraka krvi matica na prisustvo antitijela za virusnu hemoragièku septikemiju (2-5% matiènog stada); kod sumnje na virusnu hemoragièku septikemiju na osnovu klinièkih znakova bolesti, obaviti æe se virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa (2-5% populacije). b) Na svim šaranskim ribnjaèarstvima: u proljeæe obaviti æe se klinièki pregled šaranskog mlaða, a po potrebi i virusološka pretraga skupnih uzoraka parenhimatoznih organa radi otkrivanja R. carpio, uzroènika proljetne viremije šarana; u rujnu treba uzeti uzorke krvi i obaviti serološke pretrage na prisustvo antitijela za virus proljetne viremije šarana. c) Na svim uzgajalištima školjaka: u sluèaju sumnje na bolest treba obaviti citološke pretrage zaraženih organa (škrge, otisci i odresci) na prisustvo uzroènika haplosporidioze; najmanje 3 do 4 mjeseca nakon što su školjke nasaðene na novo podruèje ili ako su u zaraženom podruèju prije nasaðivanja bile duže od 3 do 4 mjeseca, obaviti æe se histološka pretraga ili citološki pregled krvnih razmaza na prisustvo razvojnih ili odraslih oblika uzroènika bonamioze; pri temperaturama višim od 17 0C obaviti æe se citološka ili histološka pretraga organa školjaka na prisustvo uzroènika martelioze; pri temperaturama višim od 200C obavit æe se histološka pretraga organa školjaka na prisustvo uzroènika perkinsoze. IV. MJERE ZA SPREÈAVANJE NAMETNIÈKIH BOLESTI 1. Ehinokokoza Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoæe provesti dehelmintizaciju pasa protiv Echinococcusa granulosusa, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice. Radi sprijeèavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograðenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti. Pravne i fizièke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držitelji stoke koji stoku kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi spreèavanja širenja ehinokokoze odbaèene organe zaklane stoke uèiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem. 2. Trihineloza U sluèaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo može narediti na pojedinim podruèjima obvezno obavljanje trihineloskopskog pregleda ili drugih metoda otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaæinstva. V. ZOOSANITARNE MJERE 1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit æe deratizaciju. Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provoðenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i oèuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda. Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv graðana, pravnih i fizièkih osoba i èešæe. 2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametnièkih i drugih opasnih bolesti, držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red i to: osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila; postaviti i održavati ureðaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeæu i obuæu; pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati. VI. OZNAÈAVANJE ŽIVOTINJA 1. Oznaèavanje goveda Goveda starija od dva mjeseca, moraju se oznaèiti propisanom ušnom markicom. Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet ili za izvoz, moraju biti oznaèena propisanom ušnom markicom. 2. Oznaèavanje ovaca i koza Ovce i koze te njihov podmladak stariji od 2 mjeseca obvezno se oznaèavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutarnji promet ili za izvoz, kao i otpremanja na ispašu na podruèje druge epizootiološke jedinice, odnosno na podruèje nadležnosti druge ovlaštene veterinarske inspekcije. 3. Oznaèavanje svinja Svinje starije od dva mjeseca, kao i sve svinje koje se stavljaju u unutarnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti oznaèene propisanom ušnom markicom. Iznimno od odredbe stavka 1. ove podtoèke, tovne svinje sa svinjogojskih farmi pod selekcijskom kontrolom, namijenjene neposrednom klanju, mogu se u unutarnjem prometu otpremati u registrirane klaonice uz pripadajuæu tetovirnu oznaku - šifru farme dodijeljenu od Hrvatskog stoèarskog selekcijskog centra. Oznaka se tetovira na uški ili leðima te se obvezno unosi u svjedodžbu o zdravstvenom stanju. 4. Oznaèavanje konja Svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, kao i konji koji se otpremaju na športske priredbe, izložbe, i sl. moraju biti oznaèeni paljenim žigom brojèane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlišta ili buta, odnosno u prilogu obvezne dokumentacije raspolagati s odgovarajuæim dokumentom za konje s detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama, ovjerenim po ovlaštenom veterinarskom inspektoru. Konji za klanje namijenjeni unutarnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu biti oznaèeni dlakorezom ili na jedan od naèina iz stavka 1. ove podtoèke. Ždrijebad za klanje do starosti 6 mjeseci, pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, mora biti oznaèena dlakorezom ili drugom propisanom oznakom. 5. Provoðenje oznaèavanja životinja Propisano obvezno oznaèavanje životinja organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju struène službe veterinarskih stanica. Propisano obvezno oznaèavanje životinja u objektima specijalizirane stoèarske proizvodnje veæim farmama, organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju struène službe farmi. Nadzor nad postupkom oznaèavanja životinja obavljaju županijski veterinarski inspektori. Veterinarske stanice dužne su voditi registar oznaèenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih oznaèenih životinja pripadajuæeg epizootiološkog podruèja na propisanim obrascima "Registar oznaèene rasplodne stoke" i "Evidencija oznaèene stoke". Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stavka 4. ove podtoèke dostavljati Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo do 7. (sedmog) dana u mjesecu za proteklo mjeseèno razdoblje. Izdavanje i distribuciju ušnih markica za obvezno oznaèavanje životinja, kao i propisanih obrazaca dokumentacije o oznaèenim životinjama te obradu podataka, obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo ili pravna osoba koju ono za to ovlasti. Ovlaštena pravna osoba vodi središnju Evidenciju oznaèene stoke i Registar oznaèene rasplodne stoke te je dužna Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo dostavljati mjeseèna izvješæa o distribuciji ušnih markica i broju oznaèene stoke. Ušne markice u propisanom obliku za obvezno oznaèavanje životinja može proizvoditi samo proizvoðaè ovlašten od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo. Ovlašteni proizvoðaè ušnih markica dužan je voditi evidenciju o proizvedenim ušnim markicama po vrstama životinja, serijskim brojevima, tekuæim brojevima, oznakama županija kao i o isporuèenim kolièinama i nadnevku isporuke ovlaštenoj pravnoj osobi za izdavanje i distribuciju ušnih markica. Uvezena stoka iz podtoèke 1., 2., 3. i 4., ukoliko je tijekom provoðenja karantenskih mjera utvrðena zdravom, mora se oznaèiti na propisani naèin, prije ukidanja i raspuštanja karantene. Ušnom se markicom oznaèavaju sve životinje u lijevoj uški. Oznaka ušne markice s brojem županije, slovom serije i tekuæim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutarnje strane uške, a kod svinja, ovaca i koza s vanjske strane uške. 6. Životinje pod selekcijskom kontrolom Od odredbi navedenih podtoèkom 1., 2., 3. i 5. ove toèke izuzimaju se rasplodna goveda, ovce, koze i svinje pod selekcijskom kontrolom oznaèene propisanom ušnom markicom Hrvatskog stoèarskog selekcijskog centra. Uvezena rasplodna goveda, ovce, koze i svinje, koje se uvode pod selekcijsku kontrolu, moraju biti oznaèena ušnom markicom Hrvatskog stoèarskog selekcijskog centra prije ukidanja i raspuštanja karantene. Oznaèavanje stoke pod selekcijskom kontrolom vrši struèna služba Hrvatskog stoèarskog selekcijskog centra. Hrvatski stoèarski selekcijski centar obvezan je, na zahtjev veterinarske inspekcije, omoguæiti žurnu identifikaciju pojedinih grla pod selekcijskom kontrolom. 7. Ušne markice s pripadnim sadržajem Ušne markice se proizvode u dvije velièine i dva oblika UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namijenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravokutnog oblika s trokutasto izduženim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji sa sljedeæim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojèana oznaka županije i broj serije (slovo) velièine 7 mm te ispod nje tekuæi peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, velièine 10 mm. Na nalièju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvoðaèa. Na poleðini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta oznaka broja županije velièine znakova od 7 mm. UŠNA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izduženog pravokutnika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm. Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm. Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekuæi peteroznamenkasti broj markice velièine znakova 8 mm. Na nalièju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvoðaèa. Na nalièju spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta brojèana oznaka županije velièine znakova od 5 mm. Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala. Ušna markica za OVCE i KOZE proizvodi se u svijetlocrvenoj osnovnoj boji materijala. Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja s pripadnim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obveznom oznaèavanju stoke: "Registar oznaèene rasplodne stoke" (Obrazac br. 1.) i "Evidencija oznaèene stoke" (Obrazac br. 2.), tiskani su uz ovu naredbu i èine njezin sastavni dio. VII. FINANCIRANJE MJERA Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proraèuna Republike Hrvatske jesu: uzimanje krvi za serološku pretragu na enzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja; laboratorijske pretrage dijagnostièkog materijala radi utvrðivanja postojanja zaraznih bolesti odreðenih èlankom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91, 26/93 i 29/94) ako se postupa u skladu s odredbom èlanka 29. citiranog zakona; kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti; pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja; bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provoðenju programa suzbijanja poremeæene sekrecije vimena; imunoprofilaktièke i dijagnostièke mjere na osloboðenim podruèjima; klinièke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti znaèajne gospodarstvene štete i poremeæaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo; prièuva vakcina i potrebitih dijagnostièkih sredstava. VIII. PROVOÐENJE MJERA Provoditelji mjera propisanih pod toèkom II i III ove naredbe dužni su donijeti program njihovog provoðenja te isti dostaviti veterinarskoj inspekciji pri Uredima za gospodarstvo županija odnosno Grada Zagreba. Dijagnostièke i druge pretrage propisane ovom naredbom obavljat æe Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo). Dijagnostiku virusnih bolesti riba propisanih ovom naredbom te dijagnostiku Amerièke i Europske gnjiloæe pèelinjeg legla obavljat æe Zavod za biologiju i patologiju riba i pèela, dok æe dijagnostiku infekciozne anemije kopitara obavljati Zavod za zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Jedinstvene cijene veterinarskih usluga što se provode temeljem odredbi ove naredbe, utvrðuje uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska veterinarska komora. IX. ZAVRŠNE ODREDBE Stupanjem na snagu ove naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametnièkih bolesti i njihovom financiranju u 1996. godini ("Narodne novine", br. 107/95). Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 322-01/96-01/118 Urbroj: 525-06-95-01 Zagreb, 17. prosinca 1996. Ministar poljoprivrede i šumarstva: mr. Zlatko Dominikoviæ, dipl. ing. v. r.