Regulation on conditionality and social conditionality
صدر في 2025-04-07 · النص بتاريخ 2026-10-01
القانون العام والإرشادات الرسمية منشورة بوصفها أبحاثاً. ليست مشورة قانونية أو ضريبية أو مالية.
البحث نفسه مكتوب بالإنجليزية. العناوين والوسوم مترجمة؛ أما النتائج والاقتباسات فغير مترجمة.
عن هذا القانون
- العنوان الأصلي
- Pravilnik o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti.
- اللغة
- Croatian
- النوع
- لائحة
- الدولة
- كرواتيا
- الموضوعات
- Agricultural and rural development
- الكلمات المفتاحية
- agricultural development, farming, good practices, offences/penalties, social protection
أين تقرؤه
النص
نص القانون نفسه، مادةً مادة، كما هو محفوظ. لكل مادة رابطها.
(a) propisani zahtjevi upravljanja SMR (engl. Statutory Management Requirements) kao obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, u skladu s Prilogom III. Uredbe (EU) br. 2021/2115 i u okviru odredbi nacionalnog zakonodavstva i
(b) dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti GAEC (engl. Good Agricultural and Environmental Conditions) kao minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim površinama u svom korištenju, u skladu s Prilogom III. Uredbe (EU) br. 2021/2115 i točkom 3. Priloga Uredbe (EU) br. 2024/1468 ustanovljeni na nacionalnoj razini. (3) Socijalna uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva koji se odnose na uvjete rada i zapošljavanja te obveze poslodavaca koje se moraju poštivati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. (4) Socijalnu uvjetovanost iz stavka 3. ovoga članka čine: (a) obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati obveznik u obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, u skladu s člankom 14. i Prilogom IV. Uredbe (EU) br. 2021/2115. (5) Uvjetovanost i socijalna uvjetovanost iz stavka 2. i stavka 4. ovoga članka su vezane su uz sljedeća područja: (a) klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava, (b) javno zdravlje i zdravlje bilja,
(c) dobrobit životinja,
(d) radni odnosi, sigurnost i zaštita zdravlja na radu. Propisani zahtjevi upravljanja (SMR) Članak 4. Propisani zahtjevi upravljanja iz članka 3. stavka 2. podstavka (a) ovoga Pravilnika propisani su u Prilogu I. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC) Članak 5. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti iz članka 3. stavka 2. podstavka (b) ovoga Pravilnika propisani su u Prilogu II. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Socijalna uvjetovanost Članak 6. Zahtjevi u vezi sa socijalnom uvjetovanošću z članka 3. stavka 4. podstavka (a) ovoga Pravilnika propisani su u Prilogu V. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. Obveznici Članak 7. (1) Obveznici uvjetovanosti su poljoprivrednici i drugi korisnici potpora iz članka 12. stavka. 1 Uredbe (EU) br. 2021/2115. (2) Obveznici socijalne uvjetovanosti su poljoprivrednici i drugi korisnici potpora iz članka 14. stavka. 1 Uredbe (EU) br. 2021/2115. (3) Obveznik iz stavka 1. ovoga članka u godini zahtjeva mora poštivati sustav uvjetovanosti iz članka 3. ovoga Pravilnika prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu kojim upravlja. (4) Obveznici uvjetovanosti čija maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva ne premašuje 10 ha poljoprivredne površine prijavljene u skladu s člankom 69. stavkom 1 Uredbe (EU) br. 2021/2116 izuzimaju se od kontrola iz članka 8. i kazni iz članka 9. ovoga Pravilnika. Kontrola uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti Članak 8. (1) Administrativnu kontrolu, provjeru sustavom za nadzor površina (Monitoring), kontrolu na terenu uvjetovanosti i utvrđivanje kontrolnog uzorka za provjere na terenu (pregled gospodarstva i utvrđivanje stanja poštivanja obveza uvjetovanosti kod obveznika provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja). (2) Prilikom kontrole na terenu i administrativne kontrole koje se odnose na uvjetovanost, podaci i rezultati radnji navedenih kroz preporuke vezano uz specifične stručne kontrole na terenu, kontrolno uzorkovanje i laboratorijske analize razmjenjuju se između nadležnih institucija i Agencije za plaćanja. (3) Nadležne institucije s kojima se razmjenjuju podaci o kontrolama iz stavka 2. ovoga članka su: Državni inspektorat Republike Hrvatske, ministarstvo nadležno za upravljanje vodama, pravna osoba nadležna za upravljanje vodama, ministarstvo i javne ustanove nadležne za poljoprivredu u dijelu veterinarstva, sigurnosti hrane i stočarstva. (4) Državni inspektorat Republike Hrvatske dostavlja izvještaj o provedenom nadzoru Agenciji za plaćanja u roku od 15 dana od dana sastavljanja izvještaja u slučaju utvrđene nepravilnosti prilikom provedbe nadzora: a) Propisanih zahtjeva upravljanja (SMR): SMR1, SMR2, SMR3, SMR 4, SMR5, SMR 6, SMR 7, SMR 8, SMR 9, SMR 10, SMR11; b) Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC): GAEC 1, GAEC 2, GAEC 3, GAEC 4, GAEC 5, GAEC 6, GAEC 7, GAEC 8, GAEC 9. (5) Agencija za plaćanja u kontroli iz stavka 1. ovoga članka koristi Integrirani administrativni i kontrolni sustav. (6) Provjera sustavom za nadzor površina (Monitoring) provodi se u skladu s pravilnikom koji propisuje provedbu izravnih plaćanja poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. (7) Kao pravovaljan izvještaj o kontroli na terenu iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja, koristi zaprimljene zapisnike i/ili izvještaje o nalazima kontrolnog uzorkovanja i laboratorijskih analiza u okviru službenih kontrola ili drugih službenih aktivnosti i/ili izvještaje o obavljenom inspekcijskom nadzoru pravila iz Priloga I. i/ili Priloga II. ovoga Pravilnika. (8) Državni inspektorat Republike Hrvatske provodi inspekcijske nadzore provedbe zahtjeva socijalne uvjetovanosti u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika te u slučaju utvrđene nepravilnosti, dostavlja izvještaj o provedenom nadzoru Agenciji za plaćanja u roku od 15 dana od dana sastavljanja izvještaja. (9) Agencija za plaćanja putem zaštićene mrežne aplikacije AGRONET, dostavlja korisniku izvještaj o kontroli na terenu i Odluku o ostvarenom pravu za godinu zahtjeva, čime uz ostale obavijesti korisniku dostavlja informacije o utvrđenom stanju poštivanja obveza uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti. (10) Godišnje preispitivanje sustava kontrole uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti obavlja Ministarstvo i Agencija za plaćanja na temelju analize dobivenih rezultata te izrađuju i donose Akcijski plan za poboljšanje sustava kontrola. Administrativne kazne za nepoštivanja uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti Članak 9. (1) Administrativne kazne obvezniku iz članka 7. ovoga Pravilnika za nepoštivanje uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti iz članka 3. ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja izriče u skladu s odredbama članka 85. i članka 89. Uredbe (EU) br. 2021/2116 i člancima 8., 9., 10. i 11. Uredbe (EU) br. 2022/1172. (2) Administrativne kazne za uvjetovanost iz stavka 1. ovoga članka određuju se u skladu s Prilogom III. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. (3) Administrativna kazna iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako je njezin iznos po obvezniku u kalendarskoj godini 100 EUR ili manji, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom (b) i člankom 88. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 2021/2116. (4) U slučaju nepoštivanja sustava socijalne uvjetovanosti Agencija za plaćanja zaprima rezultate kontrola Državnog inspektorata na propisanoj kontrolnoj listi za socijalnu uvjetovanost iz Priloga VI. ovoga Pravilnika u području socijalnog i radnog zakonodavstva te primjenjuje administrativne kazne u skladu s Poglavljem V. Uredbe Komisije (EU) br. 2021/2116 i ovim Pravilnikom. (5) Obveznici uvjetovanosti čija maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva ne premašuje 10 ha poljoprivredne površine prijavljene u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2021/2116 izuzimaju se od kazni iz članka 84. stavaka 1., 2. i 3. te iz članka 85. Uredbe (EU) br. 2021/2116. (6) Administrativne kazne iz stavka 1. ovoga članka za socijalnu uvjetovanost određuju se u skladu s Prilogom VI. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika. (7) Smanjenje iz članka 89. stavak 1. alineja 3. Uredbe (EU) 2021/2116, a u svezi odredbe iz članka 85. stavak 2. Uredbe (EU) 2021/2116 u pravilu iznosi 3 %. (8) U slučajevima kada je u istoj kalendarskoj godini došlo do više nesukladnosti kod različitih područja socijalne uvjetovanosti kako je definirano u Prilogu IV. Iz članka 14. Uredbe (EU) 2021/2115, postupak za utvrđivanje smanjenja primjenjuje se na način da se ti slučajevi smatraju više slučaja utvrđene nesukladnosti. (9) Kada se utvrdi više od jednog slučaja nesukladnosti unutar jednog od dva područja socijalne uvjetovanosti postupak za utvrđivanje smanjenja određen u članku 89. stavak 1. alineje 3. Uredbe (EU) 2021/2116 primjenjuje se pojedinačno za svaku utvrđenu nesukladnost, a zatim se za primjenu smanjenja uzima najveća ocjena kršenja, a to smanjenje ne prelazi 5 % ukupnog iznosa iz članka 89. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116. (10) Ako se utvrdi kod oba područja socijalne uvjetovanosti više utvrđenih nesukladnosti, postupak za utvrđivanje smanjenja primjenjuje se pojedinačno za svako područje na način da se za primjenu smanjenja uzima najveća ocjena kršenja, a to smanjenje ne prelazi 5 % ukupnog iznosa iz članka 89. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116. (11) Ako ista nesukladnost traje ili se ponavlja jednom u tri uzastopne kalendarske godine, postotak smanjenja u pravilu iznosi 10 % ukupnog iznosa iz članka 89. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116. (12) Kada se utvrdi ponavljanje nesukladnosti, zajedno s drugim utvrđenim nesukladnostima ili drugim ponavljajućim nesukladnostima zbrajaju se dobiveni postoci smanjenja. Najveće smanjenje ne prelazi 20 % ukupnog iznosa iz članka 89. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2116. Pojmovi koji se koriste kod određivanja administrativnih kazni Članak 10. U smislu određivanja administrativnih kazni iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika, koriste se sljedeći pojmovi: 1) Nesukladnost kako je definirano u članku 6. (a) Uredbe (EU) br. 2022/1172; 2) Ponavljanje nesukladnosti kako je definirano u članku 83. stavak 5. (c) Uredbe (EU) br. 2021/2116; 3) Opseg kako je definirano u članku 7. stavak 2. Uredbe (EU) br. 2022/1172; 4) Ozbiljnost kako je definirano u članku 7. stavak 3. Uredbe (EU) br. 2022/1172; 5) Trajanje kako je definirano u članku 7. stavak 4. Uredbe (EU) br. 2022/1172; 6) Nenamjerna nesukladnost je kad se obveznik iz članka 7. ovoga Pravilnika ne pridržava uvjetovanosti iz članka 3. ovoga Pravilnika na način da nije primijenio uobičajenu pažnju, brigu ili stručnost; 7) Namjerna nesukladnost kako je definirano u članku 85. stavak 6. Uredbe (EU) br. 2021/2116. 8) Za socijalnu uvjetovanost pojmovi vezani uz ozbiljnost, opseg, trajanje ili ponavljanje definirani su u članku 89. Uredbe (EU) br. 2021/2116. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Rokovi primjene dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta i socijalne uvjetovanosti Članak 11. Obveze uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti iz članka 3. ovoga Pravilnika kod obveznika iz članka 7. ovoga Pravilnika provode se od 1. siječnja 2025. godine. Prestanak važenja Članak 12. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o višestrukoj sukladnosti (»Narodne novine«, broj 113/19) i Pravilnik o uvjetovanosti (»Narodne novine«, broj 26/23 i 137/24). Stupanje na snagu Članak 13. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/24-01/63 Urbroj: 525-06/205-25-12 Zagreb, 7. travnja 2025. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, v. r. PRILOG I. PROPISANI ZAHTJEVI UPRAVLJANJA (SMR) PODRUČJE: KLIMA I OKOLIŠ GLAVNO PITANJE: Voda SMR 1.: Standardi 1. za korištenje vode za navodnjavanje PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Direktiva 2000/60/EK o Za zahvaćanje površinskih i podzemnih voda za navodnjavanje potrebno je ishoditi uspostavi zajedničkog okvira za Zakon o vodama (»Narodne novine«, vodopravnu dozvolu za korištenje voda. vodnu politiku br. 66/19, 84/21 i 47/23) Sklopljeni ugovori o koncesiji za zahvaćanje voda za navodnjavanje važe do isteka Članak 11 stavak 3. točke e i h u Važeći Akcijski program zaštite voda razdoblja na koje su sklopljeni, odnosno do njihova raskida. pogledu obveznih zahtjeva za od onečišćenja uzrokovanog Obveznik može slobodno koristiti samo oborinske vode koje se sakupljaju na kontrolu raspršenih izvora nitratima poljoprivrednog podrijetla poljoprivrednom gospodarstvu. onečišćenja fosfatima Za korištenje vode za navodnjavanje iz sustava javne vodoopskrbe te iz sustava javnog navodnjavanja korisnik mora imati ugovorno riješen odnos s nadležnim javnim isporučiteljem vodne usluge odnosno s jedinicom područne (regionalne) samouprave u čijem se vlasništvu nalazi sustav javnog navodnjavanja. U cilju smanjenja eutrofikacije površinskih i onečišćenja podzemnih voda na ranjivim područjima definiranim Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12) uslijed onečišćenja uzrokovanog fosfatima poljoprivrednog podrijetla, gnojidba organskim i mineralnim gnojivima na bazi fosfora provodi se u skladu s utvrđenim stanjem u tlu temeljem provedene kemijske analize tla i potrebama kulture. Obveznik mora provoditi kemijsku analizu tla za svaku proizvodnu parcelu na poljoprivrednom gospodarstvu najmanje jednom u četiri godine. Kemijska analiza provodi se na slijedeće parametre: – sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N), – sadržaj fosfora (P2O5), – sadržaj kalija (K2O), – pH tla, – sadržaj humusa u tlu. Rezultati kemijske analize čuvaju se na gospodarstvu najmanje četiri godine od dana provođenja analize. Količine fosfora unesene u tlo prilikom gnojidbe poljoprivrednih kultura organskim gnojivom ne smiju prelaziti vrijednosti propisane u Dodatku Programa, a količine fosfora unesene u tlo prilikom gnojidbe poljoprivrednih kultura mineralnim gnojivima ne smiju prelaziti granične vrijednosti izražene u tablici Priloga IV. ovoga Pravilnika. SMR 2.: Standardi 2. za nitrate PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Ovaj standard obveza je obveznicima ovoga Pravilnika čija se poljoprivredna gospodarstva nalaze na ranjivim područjima definiranim Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12). Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. Zakon o vodama (»Narodne novine«, br. Obveznik mora provoditi kemijsku analizu tla za svaku proizvodnu parcelu na prosinca 1991. o zaštiti voda od 66/19, 84/21 i 47/23) poljoprivrednom gospodarstvu najmanje jednom u četiri godine. onečišćenja uzrokovanog nitratima Važeći Akcijski program zaštite voda od Kemijska analiza provodi se na sljedeće parametre: poljoprivrednog podrijetla onečišćenja uzrokovanog nitratima – sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N), Članak 4. i 5. poljoprivrednog podrijetla – sadržaj fosfora (P2O5), – sadržaj kalija (K2O), – pH tla, – sadržaj humusa u tlu. Rezultati kemijske analize čuvaju se na gospodarstvu najmanje četiri godine od dana provođenja analize. Obveznik mora voditi evidenciju korištenja gnojiva na svom gospodarstvu prema evidenciji propisanoj u Dodatku važećeg Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (u daljnjem tekstu: Program). Na poljoprivrednom gospodarstvu gnojivo se unosi u tlo na poplavljenim područjima po završetku razdoblja poplave. Na poljoprivrednom gospodarstvu u područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, primjena gnojiva s dušikom provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. Tijekom jedne kalendarske godine poljoprivred no gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti primjene dušika od 170 kg/ha (N). Od 15. prosinca do 15. ožujka na poljoprivrednim površinama poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom. Od 1. svibnja do 1. rujna na poljoprivrednim površinama poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo. Zabranjena je primjena gnojiva: – na tlu zasićenom vodom, – na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem, – na zamrznutom tlu, – na poplavljenom tlu, – na nepoljoprivrednim zemljištima, – na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode, – na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više, – na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10 % na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka, – pomiješanog s otpadnim muljem, – podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami. Stajski gnoj se na poljoprivrednim površinama poljoprivrednog gospodarstva primjenjuje tako da ne prelazi najveće dozvoljene količine propisane Dodatkom Programa. Na poljoprivrednim površinama poljoprivrednog gospodarstva može se primijeniti stajski gnoj u količinama većim od dozvoljenih, u slučajevima kada se kemijskom analizom stajskog gnoja dokaže da su dobivene vrijednosti manje od vrijednosti propisanih Programom. Poljoprivredno gospodarstvo mora predočiti dokument kojim dokazuje opravdanost primjene navedene iznimke. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, propisana je u Dodatku Programa. Poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti: – gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, – preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora, – zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine. Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja. Zbrinjavanje viška stajskog gnoja provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse. GLAVNO PITANJE: Zaštita i očuvanje bioraznolikosti i krajobraza SMR 3.: Standardi 3. za očuvanje divljih ptica PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Obveznik ne smije smanjiti ili oštetiti stanište pojedine populacije zavičajne divlje ptičje vrste do te mjere da ta populacija postane ugrožena. Stanište divlje vrste je okoliš, tj. dio prostora određen specifičnim abiotičkim i Zakon o zaštiti prirode (»Narodne biotičkim svojstvima u kojem vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog novine«, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i Direktiva Vijeća 2009/147/EZ od 30. ciklusa, neovisno o tome je li stanište potpuno prirodno ili doprirodno. 155/23) studenog 2009. o očuvanju divljih ptica Radnje u poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu dovesti do uništenja ili Uredba o ekološkoj mreži i znatne štete za stanište su zahvati koji trajno ili dugotrajno mijenjaju abiotička Članak 3. stavak 1. i stavak 2. točka b nadležnostima javnih ustanova za i biotička svojstva staništa vrste. Članak 4. stavci 1., 2 i 4. upravljanje područjima ekološke mreže Ukoliko planira provesti program ili zahvat na poljoprivrednom zemljištu, (»Narodne novine«, br. 80/19 i 119/23) obveznik je dužan obratiti se tijelu nadležnom za provođenje postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM), prema odredbama Zakona o zaštiti prirode te postupiti sukladno pribavljenom aktu. SMR 4.: Standardi 4. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Stanište divlje vrste je okoliš, tj. dio prostora određen specifičnim abiotičkim i Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja biotičkim svojstvima u kojem vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkog Zakon o zaštiti prirode (»Narodne 1992. o zaštiti prirodnih staništa i divlje ciklusa, neovisno o tome je li stanište potpuno prirodno ili doprirodno. Radnje novine«, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i flore i faune, kako je zadnje izmijenjena i u poljoprivrednoj proizvodnji koje mogu dovesti do uništenja ili znatne štete 155/23) dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EZ za stanište su zahvati koji trajno ili dugotrajno mijenjaju abiotička i biotička od 13. svibnja 2013. o prilagodbi Uredba o ekološkoj mreži i svojstva staništa vrste. određenih direktiva u području okoliša nadležnostima javnih ustanova za Ukoliko planira provesti program ili zahvat na poljoprivrednom zemljištu, zbog pristupanja Republike Hrvatske upravljanje područjima ekološke mreže obveznik je dužan obratiti se tijelu nadležnom za provođenje postupka ocjene (»Narodne novine«, br. 80/19 i 119/23) Članak 6. stavak 1. i 2. prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM), prema odredbama Zakona o zaštiti prirode te postupiti sukladno pribavljenom aktu. PODRUČJE: JAVNO ZDRAVLJE I ZDRAVLJE BILJA GLAVNO PITANJE: Sigurnost hrane SMR 5.: Standardi 5. za sigurnost hrane PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije unutar poslovanja kojim upravljaju moraju osigurati da hrana ili hrana za životinje ispunjava zahtjeve propisa o hrani koji su od važnosti za njihove aktivnosti te moraju provjeriti jesu li ti zahtjevi ispunjeni. Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog Subjekt u poslovanju s hranom (SPH) ne smije stavljati na tržište hranu koja parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. nije sigurna te je primarno odgovoran za sigurnost hrane u svim fazama o utvrđivanju općih načela i uvjeta proizvodnje, prerade i distribucije koje su pod njegovom kontrolom. zakona o hrani, osnivanju Europske SPH mora osigurati da hrana udovoljava zahtjevima propisa o hrani, a to se agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju prvenstveno odnosi na: postupaka u područjima sigurnosti hrane – udovoljavanje zahtjevima higijene; Zakon o hrani (»Narodne (SL L 31, 1. 2. 2002., str. 1.) – obvezu uspostave, provedbe i održavanja sustava i postupaka temeljenih na novine«, broj 18/23) Članak 14. načelima HACCP sustava; Članak 15. – osiguravanje sljedivosti u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije Članak 17. stavak 1. hrane; Članak 18. – obavještavanje nadležnog tijela ako smatra ili ima razloga vjerovati da hrana Članak 20. nije sigurna; – povlačenje ili opoziv hrane s tržišta ako smatra ili ima razloga vjerovati da hrana nije sigurna; – označivanje hrane odnosno informiranje potrošača u skladu s propisanim zahtjevima; – udovoljavanje standardima kvalitete hrane Pri utvrđivanju je li neka hrana nesigurna, u obzir se moraju uzeti: uobičajeni uvjeti upotrebe hrane, informacije koje su dane potrošaču, mogući trenutačni ili odgođeni učinci na zdravlje osoba, mogući kumulativni toksični učinci te posebna zdravstvena osjetljivost određenih kategorija potrošača. Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje (SPH) imaju primarnu odgovornost za sigurnost hrane. SPH u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom, moraju osigurati da hrana ili hrana za životinje udovoljava zahtjevima propisa o hrani koji su od važnosti za njihovo poslovanje i moraju dokazati da je udovoljeno propisanim zahtjevima. SPH koji obavlja primarnu proizvodnju i s njom povezane djelatnosti koje su navedene u Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 852/2004 mora se pridržavati općih pravila o higijeni koje su utvrđene u dijelu A Priloga I. te posebnih zahtjeva propisanih Uredbom (EZ) br. 853/2004. SPH koji obavlja bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane nakon primarne proizvodnje mora se pridržavati općih zahtjeva higijene koji su propisani u Prilogu II. Uredbe (EZ) br. 852/2004, kao i svih posebnih zahtjeva propisanih Uredbom (EZ) br. 853/2004. Uredba (EZ) br. 852/2004 zahtjeva da svi SPH budu registrirani ili odobreni pri nadležnom tijelu. SPH moraju obavijestiti odgovarajuće nadležno tijelo o svakom objektu koji je pod njegovom kontrolom, a koji obavlja bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane, kako bi se svaki takav objekt registrirao ili odobrio. SPH moraju osigurati da nadležno tijelo uvijek ima najnovije podatke o objektima, time što će ga, među ostalim, obavještavati o svakoj značajnoj promjeni djelatnosti i svakom zatvaranju postojećeg objekta. Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje su odgovorni za osiguranje sljedivosti hrane, hrane za životinje, životinja za proizvodnju hrane ili svake druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može očekivati da će se ugraditi u hranu ili hranu za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. SPH koji obavlja bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane, nakon primarne proizvodnje i s njom povezanih djelatnosti, mora uspostaviti, provoditi i održavati sustav i postupke temeljene na HACCP (engl. Hazard Analysis and Critical Control Point, hrvatski – Analiza opasnosti i kritične kontrolne točke) načelima. SPH su obvezni pridržavati se odredbi Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Ako subjekt u poslovanju s hranom i hranom za životinje smatra da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio ili distribuirao ne udovoljava zahtjevima sigurnosti hrane, mora odmah pokrenuti postupak povlačenja te hrane s tržišta i o tome obavijestiti nadležno tijelo. Ako je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju s hranom i hranom za životinje mora informirati potrošače o razlogu povlačenja hrane i, ako je potrebno, opozvati od potrošača proizvode kojima su već opskrbljeni. Subjekt u poslovanju s hranom i hranom za životinje mora surađivati s nadležnim tijelima u poduzimanju aktivnosti za smanjenje rizika koji potječe od hrane. SMR 6.: Standardi 6. o primjeni određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Na farmskim i akvatičnim životinjama zabranjena je primjena tvari hormonskog ili tireostatskog učinka te beta-agonista, osim u posebnim slučajevima terapijske i/ili zootehničke primjene. Neke od navedenih tvari su zabranjene ili zabranjene s izuzećem, a neke od njih su privremeno zabranjene. Zabranjene tvari su: – tireostatske tvari; stilbeni, derivati stilbena, njihove soli i esteri; 17β Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29.4.1996. o estradiol i njegovi esterima srodni derivati. zabrani primjene određenih tvari – zabranjene tvari s izuzećem – su beta-agonisti – mogu se koristiti samo u hormonskog ili tireostatskog učinka i posebnim slučajevima terapijske i/ili zootehničke primjene beta-agonista na farmskim životinjama i Privremeno zabranjene tvari su: Naredba o zabrani primjene stavljanju izvan snage direktiva određenih tvari hormonskog ili – tvari koje imaju estrogeno, androgeno ili gestageno djelovanje (osim u 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ tireostatskog učinka i beta- posebnim slučajevima terapijske i/ili zootehničke primjene) (SL L 125, 23. 5. 1996., str. 3.) agonista na farmskim životinjama Gore navedene tvari zabranjeno je ili privremeno zabranjeno držati na Članak 3. točka a., b., d. i e (»Narodne novine«, broj 51/13) gospodarstvu farmskih ili životinja akvakulture, osim u posebno određenim Članak 4. slučajevima. Članak 5. Zabranjeno je stavljati na tržište ili klati farmske životinje, stavljati na tržište Članak 7. meso od životinja te prerađivati meso za prehranu ljudi, ukoliko sadrže gore navedene tvari, osim ako se može dokazati da su te tvari bile korištene u terapijske svrhe. Dozvoljena je primjena na farmskim životinjama u terapijske svrhe (testosteron, progesteron i njihovi derivati). Na farmskim životinjama koje moraju biti vidljivo, odnosno posebno označene navedene proizvode primjenjuju samo veterinari u obliku injekcija ili kod terapije poremećaja jajnika u obliku vaginalnih spirala, ali ne i u obliku implantata. Evidenciju tretmana posebno označenih životinja mora voditi odgovorni veterinar. Evidencija mora biti dostupna na zahtjev nadležnog tijela, a mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: – vrstu tretmana (terapijska ili zootehnička primjena), – vrstu odobrenog proizvoda, – datum tretmana, – podatke o identitetu tretiranih životinja. Dozvoljena je primjena u terapijske svrhe odobrenih veterinarsko- medicinskih proizvoda (VMP) koji sadrže: (a) alil-trenbolon, za peroralnu primjenu ili beta-agoniste za primjenu na kopitarima, pod uvjetom da se primjenjuju u skladu s uputama proizvođača; (b) beta-agoniste, u obliku injekcija za poticanje tokolize u krava za vrijeme teljenja. Navedene tvari u terapijske svrhe mora primjenjivati veterinar, a VMP-i iz točke (a) mogu se primijeniti na neposrednu odgovornost veterinara. Veterinar mora voditi evidenciju o primjeni proizvoda iz prethodnog stavka. Posjednicima životinja zabranjeno je držanje VMP koji sadrže beta-agoniste, a koji se mogu koristiti za poticanje tokolize. Zabranjena je terapijska primjena beta-agonista, u obliku injekcija za poticanje tokolize na životinjama koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje (hrane), uključujući i rasplodne životinje na kraju njihovog reproduktivnog života. Dozvoljena je zootehnička primjena na farmskim životinjama veterinarsko- medicinskih proizvoda (VMP) koji imaju estrogeni, androgeni ili gestageni učinak i koji su odobreni u skladu sa Zakonom o VMP. Navedene proizvode mora primjenjivati samo veterinar, na farmskim životinjama koje moraju biti vidljivo, odnosno posebno označene. Veterinar odgovoran za terapiju mora voditi propisanu evidenciju tretmana o njihovoj primjeni. Sinkronizaciju estrusa i pripremu davateljice i primateljice za implantaciju embrija mogu obavljati i druge osobe pod neposrednom odgovornošću veterinara. Odobreni VMP s androgenim učinkom mogu se primjenjivati u prva tri mjeseca života u svrhu promjene spola na životinjama iz akvakulture. Za zootehničku primjenu veterinar mora propisati neponovljivi recept, u kojem točno navodi svrhu, način primjene i količinu proizvoda te vodi evidenciju o propisanim proizvodima. Neponovljivi recept mora se priložiti i čuvati u evidenciji o liječenju na farmi. Na životinjama koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje uključujući i rasplodne životinje koje se tove na kraju njihovog reproduktivnog života zabranjena je zootehnička primjena navedenih tvari hormonskog učinka. Životinje za uzgoj i rasplodne životinja na kraju njihovog reproduktivnog života, koje su tijekom tog razdoblja bile podvrgnute liječenju mogu se stavljati u promet te označiti oznakom zdravstvene ispravnosti meso takvih životinja ukoliko je udovoljeno propisima za terapijsku i zoohigijensku primjenu te ukoliko je poštivan propisani period karencije naveden u odobrenju za stavljanje VMP u promet. Prije isteka razdoblja karencije dozvoljeno je stavljanje na tržište visoko vrijednih konja, a posebno trkaćih konja, konja za natjecanja, konja u cirkusu, konja namijenjenih za čistokrvni uzgoj ili za izložbe, uključujući registrirane kopitare, na kojima su primjenjivani VMP koji sadrže alil-trenbolon ili beta- agoniste u terapijsku svrhu, pod uvjetom da su: – ispunjeni propisani zahtjevi za primjenu VMP, – u certifikatu ili putovnici koja prati životinju navedeni datum i vrsta tretmana. Meso ili proizvodi od životinja na kojima su primjenjivane tvari s estrogenim, androgenim ili gestagenim djelovanjem ili beta-agonisti ne smiju se stavljati na tržište za prehranu ljudi, osim ako su predmetne životinje bile tretirane veterinarsko-medicinskim proizvodima koji udovoljavaju zahtjevima iz članka 7. ove Naredbe i ako se dokaže da se prije klanja životinja pridržavalo propisanog razdoblja karencije. Meso ili proizvodi mogu se stavljati na tržište ukoliko potječu od životinja koje su tretirane hormonskim proizvodima i beta-agonistima čija je primjena dozvoljena kod farmskih životinja te ako se dokaže da se prije klanja životinja pridržavalo propisanog razdoblja karencije. U tom slučaju to ne smiju biti: – hormonski proizvodi koji djeluju kao depo-proizvodi, čije je razdoblje karencije dulje od 15 dana od prestanka primjene – proizvodi koji su bili dozvoljeni prije stupanja na snagu Uredbe (EZ) 726/2004, – proizvodi za koje nisu poznati uvjeti primjene te za koje ne postoji analitička metoda utvrđivanja prisutnosti u količini većoj od dopuštene – VMP koji sadrže beta-agoniste čija je karencija dulja od 28 dana od dana posljednje primjene. GLAVNO PITANJE: Sredstva za zaštitu bilja SMR 7.: Standardi 7. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada Sredstva za zaštitu bilja moraju se stručno upotrebljavati prema Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 2009. o stavljanju na tržište sredstava za uputama, upozorenjima, obavijestima i ograničenjima koji su 1107/2009 o stavljanju na tržište zaštitu bilja i stavljanju izvan snage navedeni na etiketi sredstva za zaštitu bilja koje se koristi ili u sredstava za zaštitu bilja rješenju o dozvoli za pojedino sredstvo za zaštitu bilja (u direktiva Vijeća 79/117/EEZ i (»Narodne novine«, br. 80/13, rješenju o dozvoli za paralelnu trgovinu ili dozvoli u hitnoj 91/414/EEZ 32/19 i 32/20) situaciji) te u skladu s načelima dobre prakse u zaštiti bilja. Članak 55. prva i druga rečenica SMR 8.: Standardi 8. o održivoj uporabi pesticida PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Svi profesionalni korisnici moraju imati zadovoljavajuće znanje o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida iz područja izobrazbe. Profesionalni korisnik je osoba koja koristi pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima u okviru obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti u poljoprivredi i drugim djelatnostima, uključujući primjenitelje, tehničare, poslodavce i samozaposlene. Zadovoljavajuću razinu znanja o područjima izobrazbe polaznici izobrazbe potvrđuju polaganjem ispita koji se održava nakon pohađanja predavanja iz osnovne i/ili dopunske izobrazbe. Provoditelji izobrazbe obvezni su polaznicima izdati potvrdu o završenoj izobrazbi generiranu iz FIS-a kojom potvrđuju znanje o područjima izobrazbe. Uređaji za primjenu pesticida podliježu redovitom pregledu uređaja koji se Direktiva 2009/128/EK od 21. listopada obavlja u skladu s važećim usklađenim standardima i normama za kontrolu 2009. godine o uspostavi Zajedničkog uređaja u uporabi niza HRN EN ISO 16122 koje je usvojila Republika okvira za održivu uporabu sredstava za Hrvatska. Redovitim pregledima uređaja provjerava se zadovoljavaju li uređaji zaštitu bilja tehničke zahtjeve u skladu sa zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim zahtjevima vezanim za pregled uređaja za primjenu pesticida s ciljem Članak 5. stavak 2. postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Članak 8. stavci 1. do 5. Vlasnik/korisnik uređaja smije koristiti samo uređaj koji je prošao pregled. Zakon o održivoj uporabi Članak 12. o ograničenjima uporabe pesticida (»Narodne novine«, broj Znak o ispravnosti uređaja vrijedi tri godine i nakon toga potrebno je ponovo pesticida u zaštićenim područjima 46/22) pregledati uređaj. Od obveze redovitog pregleda izuzimaju se ručne prskalice i definiranim na temelju Direktive leđne prskalice na ručni, baterijski i motorni pogon i leđni motorni 2000/60/EC i zakonodavstva o mreži raspršivači. Natura 2000 Novi uređaji dobivaju znak o ispravnosti uređaja bez obavljanja pregleda ako Članak 13. stavci 1. i 3. o rukovanju su u skladu s normama koje su važeće kada je distributer uređaja stavio uređaj pesticidima, njihovu skladištenju i na tržište Republike Hrvatske. Vlasnik/korisnik uređaja novi uređaj mora odlaganju ostataka prijaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kupnje te ga prije prijave ne smije koristiti. Znak o ispravnosti novoga uređaja vrijedi pet godina. Ako je prošlo više od šest mjeseci od kupnje novoga uređaja i/ili nema izjavu o sukladnosti, uređaj se smatra uređajem u uporabi i podliježe redovitom pregledu, a sljedeći pregled treba biti za tri godine. Vlasnici/korisnici uređaja obvezni su uz redovite preglede uređaja provoditi i: – redovite kalibracije i tehničke kontrole uređaja u skladu s odgovarajućom izobrazbom iz propisa o izobrazbi o sigurnom rukovanju i primjeni pesticida – održavati uređaje i po potrebi zamijeniti istrošene i neispravne dijelove uređaja – čistiti uređaje za primjenu pesticida sukladno uputama na etiketi pojedinog pesticida odnosno izobrazbi za savjetnike, distributere i profesionalne korisnike. Uzimajući u obzir nužne higijenske i zdravstvene zahtjeve, potrebu očuvanja bioraznolikosti, s obzirom na rezultate odgovarajuće procjene rizika, u određenim specifičnim područjima zabranjuje se uporaba kemijskih pesticida, osim pesticida niskog rizika te se poduzimaju odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom kao što je uporaba pesticida niskog rizika i mjere biološke kontrole te ostale nekemijske mjere zaštite od štetnih organizama. Pesticidi se moraju čuvati u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje te drugih predmeta opće uporabe, izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi. Prostorija/prostor za skladištenje mora biti sagrađena od materijala koji onemogućavaju izlijevanje / curenje / slučajno ispuštanje pesticida u okoliš te zaštićena od temperaturnih ekstrema tako da temperatura bude između 5 i 30 °C odnosno odgovarati uvjetima koji su navedeni na etiketi pojedinog pesticida. Prostorija/prostor za skladištenje mora biti izgrađena od čvrstih materijala koji ne upijaju pesticide, kao što su beton, opeka, kamen, metal, keramika ili slični materijali. U prostoru/prostoriji za čuvanje pesticida mora biti postavljen spremnik s odgovarajućim adsorpcijskim materijalom, kao što su pijesak, perlit, glina i sl. Korisnici pesticida moraju s praznom ambalažom od pesticida, ambalažom s ostacima pesticida, pesticidima kojima je istekao rok valjanosti, pesticidima kojima je istekla registracija ili dopušteno razdoblje za primjenu zaliha i ostacima škropiva kao s otpadom postupati u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom. Ostaci/višak škropiva od tretiranja ili čišćenja uređaja potrebno je zbrinuti u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom. Korisnici pri primjeni i rukovanju pesticidima moraju koristiti odgovarajuća sredstva i postupke za osobnu zaštitu i posebna zaštitna sredstva te uređaje i opremu u skladu s uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida, ovisno o pesticidu i metodi tretiranja koju primjenjuju. Korisnici pesticida moraju raditi pripremu škropiva na površini koja ne propušta pesticid u zemlju te je udaljena najmanje 20 metara od bunara i površinskih voda, ako drukčije nije naznačeno u uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida. PODRUČJE: DOBROBITI ŽIVOTINJA GLAVNO PITANJE: Dobrobit životinja SMR 9.: Standardi 9. za zaštitu teladi PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Telad, starija od 8 tjedana, mora se držati u skupinama (ne odnosi se na farme koje na dan pregleda imaju manje od šest teladi ili ako je telad koja još siše Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. smještena sa svojim majkama). Zakon o zaštiti životinja (»Narodne prosinca 2008. godine o minimalnim Od ovoga se može odstupiti samo ako doktor veterinarske medicine potvrdi novine«, br. 102/17, 32/19 i 78/24) uvjetima za zaštitu teladi (kodificirana da je tele zbog njegovoga zdravlja ili ponašanja potrebno odvojiti u svrhu verzija) Pravilnik o minimalnim uvjetima za liječenja. zaštitu teladi (»Narodne novine«, broj Članak 3. Širina pojedinačnoga odjeljka za tele mora biti najmanje jednaka visini teleta 110/10) Članak 4. u grebenu mjerena u stojećem položaju teleta, a dužina mora biti najmanje jednaka dužini tijela teleta mjerena od vrha nosa do stražnjega (kaudalnog) ruba sjedne kosti (tuber ischii) pomnoženo s 1,1. Telad mlađa od osam tjedana može se držati u skupinama. U slučaju kada se telad mlađa od osam tjedana drži u zasebnim odjeljcima (osim onih za odvajanje bolesnih životinja) odjeljci ne smiju imati potpuno pune stjenke, nego moraju imati otvore koji dopuštaju teladi izravan vizualni kontakt i dodir; (ne odnosi se na farme koje na dan pregleda imaju manje od šest teladi ili ako je telad koja još siše smještena sa svojim majkama). Sva telad u skupini ima dovoljno prostora da se bez teškoće može okrenuti, ustati i leći. Teladi držanoj u skupini, mora biti osiguran prostor bez zapreka od najmanje: – 1,5 m² za svako tele žive vage do 150 kg, – 1,7 m² za svako tele žive vage od 150 do 220 kg – 1,8 m² za svako tele žive vage od 220 kg ili više. Materijali koji se koriste za izgradnju smještaja za telad, odjeljaka i opreme s kojom telad može doći u dodir, ne smiju biti štetni za telad i moraju se moći temeljito čistiti i dezinficirati. Električne instalacije i oprema moraju se postaviti na način da se izbjegnu udari električne struje. Izolacija, grijanje i prozračivanje nastambe moraju osiguravati strujanje zraka, koncentracija plinova i prašine, temperaturu i relativnu vlažnost zraka unutar granica koje nisu štetne za telad. Automatska i mehanička oprema neophodna za zdravlje i dobrobit teladi mora se provjeravati najmanje jednom dnevno, kvarovi se moraju odmah otkloniti, ili se moraju poduzeti odgovarajući postupci za zaštitu zdravlja i dobrobiti teladi sve dok se kvar ne ukloni. Kod sustava umjetnog prozračivanja, mora se za slučaj kvara osigurati i pričuvni sustav prozračivanja dovoljan za očuvanje zdravlja i dobrobiti teladi do uklanjanja kvara na glavnom sustavu. Mora se osigurati sustav dojave koji osobu koja se brine za životinje upozorava na pojavu kvara sustava te se sustav mora redovito provjeravati. Telad se ne smije stalno držati u mraku te se mora osigurati odgovarajuće prirodno ili umjetno osvjetljenje koje omogućava normalno ponašanje i fiziologiju teladi. Trajanje umjetnog osvjetljenja mora odgovarati barem razdoblju prirodnoga svjetla u vremenu od 9.00 do 17.00 sati. U objektu mora biti osigurano fiksno ili prijenosno osvjetljenje dovoljno jako da se u svakome trenutku može obaviti provjera teladi. Telad držana u objektima mora se kontrolirati najmanje dva puta dnevno, a telad koja se drži na pašnjacima najmanje jednom dnevno. Teletu koje pokazuje znakove bolesti ili je ozlijeđeno, mora se bez odgađanja osigurati odgovarajuću skrb, te kada je to potrebno što prije zatražiti savjet veterinara. Mora postojati mogućnost odvajanja bolesne ili ozlijeđene teladi u odgovarajuće prostore sa suhom i udobnom steljom. Prostori za telad moraju biti tako konstruirani da svako tele može bez teškoća leći, odmarati se, ustati i njegovati se. Telad ne smije biti vezana. Telad držana u skupinama može se vezati najdulje jedan sat za vrijeme hranjenja mlijekom ili mliječnom zamjenom. Oprema za vezanje mora biti takva da ne uzrokuje ozljeđivanje teladi te se mora redovito kontrolirati i prema potrebi prilagođavati kako bi se osiguralo njeno udobno prianjanje. Svaki vez mora biti načinjen tako da ne može doći do gušenja ili ozljeđivanja te mora omogućavati teletu da se bez teškoća može leći, odmarati se, ustati i njegovati se. Objekti, odjeljci, oprema i potrepštine koje se koriste za telad moraju se čistiti i dezinficirati kako bi se spriječilo širenje međusobnih infekcija i pojava prijenosnika bolesti. Feces, urin i nepojedena ili rasuta hrana mora se uklanjati kako bi se na najmanju mjeru svelo stvaranje neugodnih mirisa i izbjeglo privlačenje muha ili glodavaca. Podovi moraju činiti čvrstu, ravnu i stabilnu površinu, biti glatki, ali ne skliski te izrađeni i postavljeni tako da ne uzrokuju ozljeđivanje ili patnju teladi koja na njima stoji ili leži te primjereni veličini i težini teladi. Površina za ležanje mora biti udobna i čista, s odgovarajućom drenažom te ne smije štetno djelovati na telad. Teladi mlađoj od dva tjedna mora se osigurati odgovarajuća stelja. Telad mora biti hranjena hranom prilagođena njihovoj dobi, tjelesnoj masi i fiziološkim potrebama Telad starija od osam tjedana mora imati na raspolaganju dovoljne količine vlaknaste hrane. U tu svrhu, hrana za telad mora sadržavati dovoljno željeza da se osigura prosječna razina hemoglobina u krvi od najmanje 4,5 mmol/litri. Tele starije od dva tjedna mora dobivati minimalni dnevni obrok vlaknaste hrane u količinama koje se povećavaju od 50 g do 250 g dnevno za telad starosti od osam do 20 tjedana. Teladi se ne smije stavljati brnjica. Telad se mora hraniti najmanje dva puta dnevno. Pri skupnom držanju teladi i kad se ne hrane po volji (ad libitum) ili pri hranjenju bez upotrebe automatske opreme, sva telad mora istovremeno imati pristup hrani. Telad starija od dva tjedna mora imati pristup dovoljnoj količini svježe vode ili mora moći zadovoljiti svoje potrebe pijenjem drugih tekućina. Pri visokim temperaturama okoliša ili u slučaju bolesti, teladi mora biti dostupna svježa pitka voda u svako doba. Oprema za hranjenje i napajanje mora biti oblikovana, izrađena, postavljena i održavana na takav način da se mogućnost zagađenja hrane i vode svede na najmanju moguću mjeru. Tele mora dobiti goveđi kolostrum što je moguće prije nakon telenja, a svakako unutar prvih šest sati života. SMR 10.: Standardi 10. za zaštitu svinja PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Na svim gospodarstva mora biti osigurano da: Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. Ovisno o svojoj težini svako odbijeno prase ili svinja za uzgoj držana u Zakon o zaštiti životinja (»Narodne skupinama, osim nazimica nakon pripusta i krmača, ima slobodnu površinu prosinca 2008. godine o minimalnim novine«, br. 102/17, 32/19 i 78/24) od najmanje: uvjetima za zaštitu svinja (kodificirana verzija). Pravilnik o minimalnim uvjetima za Živa vaga (kg) → m² zaštitu svinja (»Narodne novine«, broj Članak 3. do najviše 10 → 0,15 119/10) Članak 4. više od 10 do najviše 20 → 0,20 više od 20 do najviše 30 → 0,30 više od 30 do najviše 50 → 0,40 više od 50 do najviše 85 → 0,55 više od 85 do najviše 110 → 0,65 više od 110 → 1,00 Ukupna slobodna podna površina za svaku nazimicu nakon pripusta i svaku krmaču, kod skupnog držanja mora biti najmanje 1,64 m² za nazimice i 2,25 m² za krmače. Kad je skupina krmača i/ili nazimica manja od šest životinja, slobodna podna površina mora biti veća za 10 %, a kada je skupina veća od 40 životinja, može se smanjiti za 10 %. Za nazimice nakon pripusta i suprasne krmače držane u skupinama dio prethodno propisane površine poda mora biti potpuno pun i to najmanje 0,95 m² po nazimici odnosno najmanje 1,3 m² po krmači, od čega najviše 15 % površine poda može imati otvore za drenažu; Kod podova od betonskih gredica za svinje koje se drže u skupinama maksimalna širina otvora među gredicama ne smije biti šira od: – 11 mm za prasad koja siše, – 14 mm za odbijenu prasad, – 18 mm za svinje za uzgoj, – 20 mm za nazimice nakon pripusta i krmače; Minimalna širina gredice ovakvog poda mora biti: – 50 mm za prasad koja siše i za odbijenu prasad, – 80 mm za svinje za uzgoj, nazimice nakon pripusta i krmače. Krmače ili nazimice ne smiju se držati privezane. Krmače i nazimice moraju se držati u skupinama u razdoblju od četvrtog tjedna nakon pripusta do tjedan dana prije očekivanoga vremena prasenja. Stranice odjeljka u kojem se drži skupina moraju biti dulje od 2,8 m. Ako se u skupini drži manje od šest jedinki, stranice odjeljka u kojem se drži skupina moraju biti dulje od 2,4 m, (na gospodarstvima s manje od 10 krmača one se mogu držati pojedinačno u razdoblju u razdoblju od četvrtog tjedna nakon pripusta do tjedan dana prije očekivanoga vremena prasenja, ali pod uvjetom da se mogu nesmetano okrenuti u odjeljcima). Krmače i nazimice moraju imati stalan pristup materijalima kojim im se omogućuje prikladno istraživanje i manipulacija, poput slame, sijena, drva, piljevine, komposta od gljiva, treseta, njihove mješavine ili drugih prikladnih materijala kojima se ne dovodi u pitanje zdravlje životinja. Krmače i nazimice koje se drže u skupinama moraju biti hranjene na način da svaka jedinka dobiva dovoljno hrane čak kad postoji i suparništvo za hranu. U svrhu utaživanja gladi i zbog potrebe za žvakanjem, suprasne krmače i nazimice, moraju dobivati dovoljne količine voluminozne hrane ili hrane s većim sadržajem vlakana kao i hrane visoke energetske vrijednosti. U pojedinačnim odjeljcima za privremeni smještaj posebno agresivnih, napadnutih svinja ili koje su bolesne ili ozlijeđene mora se omogućiti da se one mogu nesmetano okrenuti, ukoliko to nije u suprotnosti sa savjetom doktora veterinarske medicine. Opći uvjeti (odnose se na sva gospodarstva bez obzira na kategoriju svinja) U objektu gdje se drže svinje potrebno je izbjegavati stalnu ili iznenadnu buku te razinu glasnoće veće od 85 dBA. Nastambe moraju omogućiti da svinje: – imaju pristup fizički i toplinski udobnom prostoru za ležanje koji je dreniran i čist, na njemu mogu istodobno ležati sve životinje, – mogu se normalno odmarati i ustajati, – mogu vidjeti druge svinje – (iznimka: u tjednu očekivanoga prasenja i za vrijeme prasenja, krmače i nazimice mogu biti izvan vidokruga pripadnika iste vrste). – bez obzira na kategoriju imaju stalan pristup dovoljnoj količini materijala kojim im se omogućuje prikladno istraživanje i manipulacija, poput slame, sijena, drva, piljevine, komposta od gljiva, treseta, njihove mješavine ili drugih prikladnih materijala kojima se ne dovodi u pitanje zdravlje životinja. – se drže na glatkim, ali ne skliskim podovima, napravljenim i održavanim da osiguravaju dobrobit životinja, da su primjereni veličini i težini svinja i ukoliko nije osigurana stelja, moraju imati ravnu i stabilnu površinu. Sve se svinje moraju hraniti najmanje jednom dnevno. Kod skupnog hranjenja i ne po volji (ad libitum) ili automatskim sustavom za pojedinačno hranjenje životinja, sve svinje u skupini moraju imati stalan pristup hrani u isto vrijeme. Svinje starije od dva tjedna moraju imati stalan pristup dovoljnoj količini svježe vode. Zahvati, osim onih u svrhu liječenja, dijagnosticiranja ili propisanog označavanja svinja, a koji imaju za posljedicu oštećenje ili gubitak osjetljivog dijela tijela ili promjenu strukture kostiju su zabranjeni. Iznimno, dopušteno je: – ujednačeno smanjenje zubi brušenjem ili rezanjem do sedmoga dana života prasadi koja siše pri čemu nastaje glatka površina; – prema potrebi skraćivanje kljova nerasta, kako bi se spriječilo ranjavanje ostalih životinja ili iz sigurnosnih razloga, – skraćivanje dijela repa, – kastriranje mužjaka svinje drugim načinima osim kidanjem tkiva, – stavljanje prstena na nos samo pri slobodnom sustavu držanja životinja. Skraćivanje dijela repa i zubi ne smije se provoditi rutinski, nego samo onda kad postoje dokazi da je došlo do ranjavanja sisa krmača te uški ili repova drugih svinja. Prije provedbe takvih zahvata moraju se poduzeti druge mjere kako bi se spriječilo grizenje repova ili druge loše navike, pri čemu treba voditi računa o načinu smještaja i gustoći naseljenosti. Opisane zahvate mora obavljati veterinar ili osposobljena osoba koja ima iskustvo u obavljanju zahvata s primjerenim sredstvima i pod higijenskim uvjetima. Kastraciju ili skraćivanje repa nakon sedmoga dana života mora provoditi veterinar uz primjenu anestezije i sredstava za ublažavanje boli produženog djelovanja. Posebne odredbe za različite kategorije svinja Nerasti U odjeljku se nerast mora moći okretati, čuti, namirisati i vidjeti druge svinje. Odrasli nerast mora imati slobodnu podnu površinu od najmanje 6 m². Ako se odjeljak koristi za prirodni pripust podna površina mora biti najmanje 10 m² i bez ikakvih prepreka. Krmače i nazimice Moraju se poduzeti mjere za smanjivanje agresije u skupini svinja. (Izbjegavati miješanje nepoznatih svinja, davanje dovoljnih količina materijala za manipulaciju i istraživanje). Moraju se prema potrebi tretirati protiv vanjskih i unutarnjih parazita. Moraju se temeljito očistiti prije stavljanja u odjeljke za prasenje. U tjednu prije očekivanoga prasenja mora im se dati dovoljne količine odgovarajućeg materijala za ležaj osim ako je to tehnički neprovedivo zbog sustava odvodnje stajnjaka na gospodarstvu. Iza krmače ili nazimice mora se predvidjeti slobodan prostor za lakše prirodno ili potpomognuto prasenje. Boksovi za prasenje moraju biti opremljeni zaštitom za prasad koja siše kao što je npr. zaštitna pregrada. Prasad koja siše Dio ukupne površina poda mora biti dovoljno velik da omogućava istovremeni odmor sve prasadi te mora biti pun ili prekriven pokrovom, ili nasteljen slamom /drugim primjerenim materijalom. U odjeljcima za prasenje, prasad koja siše mora imati dovoljno mjesta za neometano sisanje. Prasad se ne smije prije 28. dana starosti odbiti od krmače, osim u slučaju kad je ugroženo zdravlje ili dobrobit krmače ili prasadi. Prasad koja siše smije se odbiti od krmače u starosti od 21. dana, ako ih se premješta u posebne nastambe koje su temeljito očišćene i dezinficirane prije uvođenja nove skupine prasadi te odijeljene od nastamba u kojima se drže krmače. Odbijena prasad i tovljenici Moraju se poduzeti mjere za sprječavanje sukoba pri držanju svinja u skupinama. Svinje se moraju držati u stabilnim skupinama, pri miješaju svinja koje se ne poznaju to treba učiniti u što ranijoj dobi, po mogućnosti prije ili do jednoga tjedna nakon odbića te im se mora osigurati jednake mogućnost za bijeg i sakrivanje od ostalih svinja. Kod znakova ustrajne borbe potrebno je poduzeti mjere za sprječavanje borbi, primjerice opskrbiti životinje većim količinama stelje, ako je to moguće ili drugim materijalima za istraživanje. Ugrožene životinje ili posebno agresivne životinje moraju se držati odvojeno od skupine. Pri miješenje svinja dopuštena je upotreba sredstva za smirenje samo u izuzetnim slučajevima i to samo od strane veterinara. SMR 11.: Standardi 11. za zaštitu životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje PROPIS EU PROPIS RH ZAHTJEVI Posjednik mora poduzeti sve razumne mjere da osigura dobrobit životinja za koje skrbi te da se tim životinjama ne nanosi nikakva nepotrebna bol, patnja ili ozljeda. Posjednik životinje mora osigurati uvjete u kojima se životinje (osim riba, Zakon o zaštiti životinja (»Narodne gmazova ili vodozemaca) uzgajaju ili drže, s obzirom na njihovu vrstu i njihov Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja novine«, br. 102/17, 32/19 i 78/24) stupanj razvoja, prilagodbu i udomaćenost te njihove fiziološke i etološke 1998. o zaštiti životinja koje se uzgajaju u Pravilnik o zaštiti životinja koje se potrebe u skladu sa stečenim iskustvom i znanstvenim spoznajama. svrhu proizvodnje uzgajaju u svrhu proizvodnje (»Narodne O životinjama treba skrbiti dovoljan broj odgovarajuće osposobljenog osoblja Članak 4. novine«, broj 44/10) s primjerenim znanjem i stručnošću. Sve životinje držane u sustavima proizvodnje u kojima njihova dobrobit zavisi od redovite skrbi posjednika, moraju biti kontrolirane najmanje jednom dnevno. Životinje u drugim sustavima uzgoja treba kontrolirati onoliko često koliko je potrebno da se spriječi patnja životinja. U objektu je za preglede/kontrolu životinja potrebno osigurati primjereno fiksno ili prijenosno osvjetljenje. Bolesnim i ozlijeđenim životinjama mora odmah biti osigurana pomoć i njega te mora postojati mogućnost njihova odvajanja u primjereni prostor sa, tamo gdje je to primjenjivo, suhom i udobnom steljom. Posjednik životinja mora imati evidenciju o svakom liječenju životinja i o broju uginulih životinja nađenih prilikom svakog pregleda. Navedenu evidenciju posjednik mora čuvati najmanje tri godine od zadnjeg unosa podataka te je dati na uvid na zahtjev nadležnog tijela. Životinjama mora biti osigurana sloboda kretanja primjerena njihovoj vrsti te u skladu s postojećom praksom i znanstvenim spoznajama čime će se spriječiti nepotrebne patnje ili ozljede. Ako je životinja stalno ili povremeno privezana ili boravi u ograničenom prostoru, treba joj na temelju postojeće prakse i znanstvenih spoznaja osigurati dovoljno prostora u skladu s njezinim fiziološkim i etološkim potrebama (ako su životinje vezane način vezanja im mora dopuštati da neometano liježu, leže i ustaju te da nisu zategnute oko vrata). Materijali koji se koriste za izgradnju prostora za smještaj životinja, odjeljaka i opreme s kojom životinje mogu doći u doticaj, ne smiju biti štetni za zdravlje životinja i moraju se moći temeljito čistiti i dezinficirati. Prostor za smještaj životinja i oprema s kojom životinje dolaze u doticaj moraju biti izgrađeni i održavani tako da nemaju oštrih rubova ili izbočina na koje bi se životinje mogle ozlijediti. Strujanje zraka, koncentracija prašine i plinova, temperatura i relativna vlažnost zraka moraju biti u granicama koje nisu štetne za životinje. Životinje držane u objektima ne smiju biti cijelo vrijeme u mraku niti bez razdoblja odmora od umjetnog osvjetljenja. Ukoliko dostupno prirodno svjetlo nije dostatno za osiguranje fizioloških i etoloških potreba životinja, mora se osigurati primjereno umjetno osvjetljenje. Životinjama koje se drže izvan objekata, treba osigurati zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta, grabežljivaca i drugih opasnosti za njihovo zdravlje. Sva automatska ili mehanička oprema nužna za zdravlje i dobrobit životinja mora se kontrolirati barem jednom dnevno. Nedostaci se moraju odmah ispraviti, ili ukoliko je to nemoguće, moraju se poduzeti radnje radi osiguranja zdravlja i dobrobiti životinja. Ukoliko zdravlje i dobrobit životinja ovise o sustavu umjetnog prozračivanja, mora se osigurati pričuvni sustav prozračivanja koji će u slučaju kvara osigurati dovoljnu obnovu zraka u svrhu očuvanja zdravlja i dobrobiti životinja te mora biti ugrađen sustav uzbunjivanja radi upozorenja u slučaju kvara. Sustav uzbunjivanja treba se redovito provjeravati. Životinjama mora biti osigurana hrana primjerena njihovoj dobi i vrsti, u količini dovoljnoj da ih se održi u dobrom zdravlju i da se zadovolje njihove nutritivne potrebe. Niti jedna životinja se ne smije hraniti niti joj se smije nuditi tekućina na način kojima im se može uzrokovati nepotrebna patnja ili ozljeda. Hrana ili tekućina koja se daje životinjama ne smije sadržavati bilo koje tvari, kojima im se može uzrokovati nepotrebna patnja ili ozljeda. Sve životinje moraju imati pristup hrani u vremenskim razmacima koji su primjereni njihovim fiziološkim potrebama. Svim životinjama mora biti osiguran pristup vodi primjerene kvalitete u dovoljnim količinama ili moraju biti u mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe za unosom tekućine na drugi način. Oprema za hranjenje i napajanje mora biti osmišljena, izrađena i postavljena tako da se na najmanju moguću mjeru smanji zagađenje hrane i vode i sukob među životinjama. U hranu za životinje smiju se dodavati samo dopuštene tvari koje se koriste u preventivi, liječenju i u zootehničke svrhe. Zahvati na životinjama se provode na način kojim se ne utječe na odredbe posebnog propisa o zaštiti svinja. U uzgoju se ne smiju primjenjivati prirodni ili umjetni načini uzgoja životinja koji uzrokuju ili mogu uzrokovati patnju ili povredu bilo koje životinje. Iznimno je dopušteno korištenje određenih načina uzgoja životinja za koje je vjerojatno da će uzrokovati samo minimalnu ili trenutnu patnju ili ozljedu, ili tijekom kojih bi se mogli provoditi postupci koji ne uzrokuju trajnu ozljedu. Životinje se ne smiju držati u svrhu proizvodnje, ako se ne može razumno očekivati, na temelju njezinog genotipa ili fenotipa, da se mogu držati bez štetnog učinka po njihovo zdravlje ili dobrobit. PRILOG II. DOBRI POLJOPRIVREDNI I OKOLIŠNI UVJETI (GAEC) PODRUČJE: KLIMA I OKOLIŠ Broj uvjeta Uvjet Glavni cilj standarda Opis uvjeta (pravila) GLAVNO PITANJE: SMANJENJE NEGATIVNOG UTJECAJA NA KLIMU I PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA Kako bi se osiguralo očuvanje površina trajnih travnjaka na nacionalnoj razini, godišnji omjer površine trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine na nacionalnoj razini ne smije se smanjiti za više od 5 % u odnosu na omjer istih površina u 2018. godini. Održavanje trajnih Opća zaštita od Ako se na razini svake pojedine godine utvrdi smanjenje omjera za više od 5 % u odnosu travnjaka na temelju prenamjene u druge na 2018. godinu, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a omjera trajnih GAEC 1 poljoprivredne travnjaka i Agencija za plaćanja će do 31. prosinca tekuće godine obavijestiti korisnike o pravilima namjene radi očuvanja poljoprivredne sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka i obnavljanja prenamijenjenih travnjaka. zaliha ugljika površine Korisnici koji su prenamijenili površine trajnih travnjaka u svojem korištenju u oranične površine u razdoblju dvije godine prije utvrđivanja smanjenja omjera za više od 5 % na razini Hrvatske, dužni su obnoviti prenamijenjene travnjake. Močvare i tresetišta su zemljišta prekrivena ili zasićena vodom povremeno ili tijekom cijele godine, uključujući područja kopnenih i slanih močvara te područja pod utjecajem plime i oseke. Tresetišta obuhvaćaju i područja tresetnih tala bogatih ugljikom koja nisu izložena trajnom ili povremenom utjecaju vode. Poljoprivredne oranične površine i /ili površine pod trajnim nasadima na području Zaštita močvarnih Zaštita tla bogatog močvara i tresetišta mogu se ograničeno obrađivati primjenjujući tehnike reducirane GAEC 2 područja i tresetišta ugljikom obrade tla do 10 centimetara dubine. Travnjaci na području močvara i tresetišta koriste se za košnju i ispašu i ne smiju se preoravati. Bilo kakva prenamjena močvara i tresetišta u obradivo zemljište, kao i isušivanje i paljenje močvara i tresetišta te iskopavanje ili uklanjanje treseta s područja tresetišta su zabranjeni. Geografska područja primjene GAEC 2 definirana su u Prilogu IV. ovoga Pravilnika. Zabrana paljenja Žetveni ostaci s oraničnih površina ne smiju se spaljivati. obradivog strništa, Žetvenim ostacima ne smatraju se ostaci nastali orezivanjem trajnih nasada. Održavanje organske GAEC 3 osim zbog razloga tvari u tlu Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja povezanih sa zdravljem bilja organizama štetnih za bilje o čemu postoji službena naređena mjera. GLAVNO PITANJE: VODA Zaštitna zona duž vodotoka je granični pojas širine 3 m od ruba obrađene poljoprivredne površine do vanjskog ruba korita vodotoka sa slivnom površinom većom od 10 km² i jezera površine veće od 0.5 km². GAEC 4 pravilo pokriva i kanale navodnjavanja i odvodnje 3. i 4. reda, odnosno kanale koji služe za odvodnju i navodnjavanje širine 3m i više. Uspostava graničnih Zaštita riječnih tokova Na zaštitnim zonama oko vodotoka nije dozvoljena primjena gnojiva i kemijskih sredstava GAEC 4 pojaseva duž od onečišćenja od za zaštitu bilja. vodotoka poljoprivrede Poljoprivrednici s poljoprivrednim površinama unutar ranjivih područja definiranih Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12) dužni su uz odredbe GAEC 4 primjenjivati i odredbe vezane uz primjenu gnojiva iz Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla koji je na snazi, a odnose se na zaštitne zone duž vodotoka. GLAVNO PITANJE: ZAŠTITA I OČUVANJE KAKVOĆE TLA Upravljanje Minimalno upravljanje obradom tla radi poljoprivrednim Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 13 % ili više, osnovna obrada tla se mora smanjenja rizika od zemljištem prema provoditi samo okomito na pad terena. GAEC 5 propadanja i erozije specifičnim Postojeći trajni nasadi na poljoprivrednim površinama s nagibom od 13 % ili više, u tla, uključujući karakteristikama tla u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena moraju imati međuredni prostor uzimanje u obzir svrhu očuvanja tla od prekriven biljnim pokrovom. nagib tla erozije Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč) koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja. Od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja Minimalni zemljišni pokrov kako bi se Zaštita tla u zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili GAEC 6 izbjeglo golo tlo u najosjetljivijim zelenim pokrovom ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera: najosjetljivijim razdobljima – ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama; razdobljima – prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč); – obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama. Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, obveznik je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju višegodišnji usjevi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom. Plodored na obradivom Poljoprivredna gospodarstva na kojima se više od 75 % oraničnih površina koristi za Očuvanje potencijala GAEC 7 zemljištu, osim proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je tla usjeva koji rastu pod zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna vodom uspostaviti plodored. Poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75 % raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, ili u kombinaciji prethodno navedenog, nisu dužna uspostaviti plodored. Smatra se da su poljoprivredni proizvođači certificirani u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 usklađeni s ovim pravilom. GLAVNO PITANJE: ZAŠTITA I OČUVANJE BIORAZNOLIKOSTI I KRAJOBRAZA Na svim poljoprivrednim površinama gospodarstava, radi održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti sljedeća pravila: • Obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini ne smiju se uklanjati niti oštećivati; Očuvanje obilježja • Obilježja krajobraza su živice, lokve (jezerca), jarci, stabla u nizu, pojedinačna stabla, krajobraza šumarci, suhozidi; Održavanje Zabrana rezanja živica i neproizvodnih • Nije dozvoljeno orezivanje živica i šumaraka u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza; Na stabala u sezoni obilježja za poljoprivrednim površinama ne smiju biti prisutni korovi pelinolisna ambrozija GAEC 8 razmnožavanja ptica i poboljšanje (Ambrosia artemisiifolia, L.) i mračnjak (Abutilon theophrasti Med.), višegodišnji podizanja ptića bioraznolikosti na korovi invazivnih vrsta ili invazivne drvenaste biljne vrste koje rastu na poljoprivrednim Sprečavanje zarastanja poljoprivrednim površinama. gospodarstvima poljoprivrednih površina Ukoliko nadležno tijelo za zaštitu prirode potvrdi potrebu hitnog uklanjanja, ove biljne neželjenom vegetacijom vrste će se ukloniti mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida, neovisno o rokovima propisanim važećim podzakonskim aktom koji uređuje izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja. *GAEC 8 provodi se na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva, a kontrola se ne provodi na gospodarstvima čije su ukupne oranične površine manje od 10 ha. Nije dozvoljena prenamjena niti oranje okolišno osjetljivih trajnih travnjaka unutar Zabrana prenamjene ili Natura 2000 područja. preoravanja Okolišno osjetljivi trajni travnjaci su travnjaci unutar definiranih područja očuvanja GAEC 9 okolišno osjetljivih Zaštita staništa i vrsta značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) s ciljnim stanišnim tipovima travnjaka i travnjaka unutar cretova te ciljnim stanišnim vrstama livadnih leptira, kao i travnjaci unutar definiranih NATURA 2000 područja očuvanja značajnih za ptice (POP) u kojima su ciljne vrste ptica vezane uz područja travnjake (Karta staništa RH 2016.). PRILOG III. SMJERNICE AGENCIJI ZA PLAĆANJA ZA UTVRĐIVANJE UMANJENJA PLAĆANJA Matrica umanjenja plaćanja za kršenje nenamjerne nesukladnosti – Kontrola na terenu Umanjenje za prvo kršenje Umanjenje za prvo ponavljanje Opseg Ozbiljnost Trajanje (%) (%) popravljivo (minimalna) 1 10 Vrlo mala popravljivo 3 10 trajno 3 10 popravljivo 3 10 Utjecaj ograničen na Mala trajno 3 10 gospodarstvo popravljivo 3 10 Srednja trajno 4 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 popravljivo 3 10 Vrlo mala trajno 3 10 popravljivo 3 10 Mala Utjecaj proširen izvan trajno 4 10 granica gospodarstva popravljivo 4 10 Srednja trajno 4 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 Matrica umanjenja plaćanja za kršenje nenamjerne nesukladnosti prilikom provjera sustavom za nadzor površina (Monitoring) /Administrativno Umanjenje za prvo kršenje Umanjenje za prvo ponavljanje Opseg Ozbiljnost Trajanje (%) (%) popravljivo (minimalna) 0,5 10 Vrlo mala popravljivo 1 10 trajno 1 10 popravljivo 1 10 Utjecaj ograničen Mala na gospodarstvo trajno 1 10 popravljivo 1 10 Srednja trajno 3 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 popravljivo 1 10 Vrlo mala trajno 1 10 popravljivo 1 10 Utjecaj proširen Mala trajno 3 10 izvan granica gospodarstva popravljivo 3 10 Srednja trajno 3 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 Svako daljnje ponavljanje utvrđene nesukladnosti smatrat će se kršenjem namjerne nesukladnosti Matrica umanjenja plaćanja za kršenje namjerne nesukladnosti Umanjenje za prvo Umanjenje za prvo Umanjenje za drugo Opseg Ozbiljnost Trajanje kršenje ponavljanje ponavljanje (%) (%) (%) popravljivo 15 30 Vrlo mala trajno 15 30 popravljivo 15 30 Mala Utjecaj ograničen trajno 15 30 na gospodarstvo popravljivo 15 30 Srednja trajno 15 30 popravljivo 20 40 Velika trajno 20 40 100 popravljivo 20 40 Vrlo mala trajno 20 40 popravljivo 20 40 Utjecaj proširen Mala trajno 20 40 izvan granica gospodarstva popravljivo 20 40 Srednja trajno 20 40 popravljivo 20 40 Velika trajno 30 60 PRILOG IV. GRANIČNE VRIJEDNOSTI UNOSA FOSFORA U TLO, PREMA POTREBAMA POLJOPRIVREDNIH KULTURA Poljoprivredne kulture Granična vrijednost P2O5 (kg/ha) Krma s trajnih travnjaka i pašnjaka 2 – kosni travnjak 120 3 – kosni travnjak 140 4 – kosni travnjak 160 Pašno-košna uporaba 120 Djeteline i djetelinske mješavine 140 Djetelinsko-travne mješavine 140 Trave, travne mješavine i djetelinsko-travne mješavine 130 Kukuruz za zrno 150 Kukuruz za silažu 160 Krumpir 140 Pšenica 140 Ječam 120 Tritikale 140 Zob 110 Raž 140 Druge žitarice 120 Uljana repica 120 Druge uljarice 120 Hmelj 110 Soja 140 Suncokret 140 Šećerna repa 140 Korjenaste krmne kulture 120 Drugi jednogodišnji usjevi 120 Duhan 140 Voćne vrste Voće 120 Masline 120 Drugo voće (jagode, borovnice) 140 Vinova loza 120 Povrće Plodovito 160 Korjenasto i gomoljasto 120 Lisnato 110 Zeljasto 160 Lukovičasto 110 Poriluk 120 Mahunasto 120 Granične vrijednosti odnose se isključivo na: a) tla vrlo slabe do slabe opskrbljenosti biljci pristupačnim fosforom b) količine P2O5 unijete mineralnim gnojivom. Granične vrijednosti ne uključuju: c) gnojidbu na zalihu prije podizanja višegodišnjih nasada (meliorativna gnojidba), koja se provodi primjenom mineralnih gnojiva d) unošenje P2O5 organskim gnojivom te ostalim gnojidbenim proizvodima. GEOGRAFSKA PODRUČJA PRIMJENE GAEC 2 Ministarstvo nadležno za okoliš i prirodu prikuplja i održava podatke o tresetištima i močvarama koji se primjenjuju na GAEC 2 te na godišnjoj razini dostavlja iste Agenciji za plaćanja u Esri shp formatu. Geografska područja primjene GAEC 2 obaveza mogu se vidjeti na ARKOD pregledniku u GAEC 2 sloju kao posebni poligoni. Informacija o preklopu ARKOD parcela s GAEC 2 područjem bit će vidljiva i dostupna obveznicima uvjetovanosti na Zapisniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta. PRILOG V. PRAVILA O SOCIJALNOJ UVJETOVANOSTI U SKLADU S ČLANKOM 14. I PRILOGOM IV. UREDBE EU br. 2021/2115 Područje: Zapošljavanje Relevantne odredbe HR propis EU zakonodavstvo Zahtjev Direktive i zahtjevi (članak, propis) S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu Članak 14. stavak 1. i članak 15. mora biti sklopljen pisani ugovor o radu, Transparentni i Članak 3. Uvjeti Zakona o radu (»Narodne odnosno mora mu biti izdana pisana potvrda predvidivi radni uvjeti zapošljavanja trebaju se novine«, br. 93/14, 127/17, 98/19, o sklopljenom ugovoru o radu, prije početka navesti u pisanom obliku Direktive 2019/1152 151/22 i 64/23) (u daljnjem rada sukladno odredbama članka 14. Zakona o (»ugovor o radu«) tekstu: Zakon o radu) radu, s obveznim sadržajem propisanim člankom 15. Zakona o radu. S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu mora Članak 4. Osigurati da biti sklopljeni pisani ugovor o radu, odnosno mora zapošljavanje u poljoprivredi Članak 10. stavci 1. i 2. i članci 14. i mu biti izdana pisana potvrda o sklopljenom 15. Zakona o radu podliježe ugovoru o radu ugovoru o radu sukladno odredbama članka 14. i članka 15. Zakona o radu. Poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen Članak 5. Ugovor o radu treba Članak 14. stavci 3. i 5. Zakona o u pisanom obliku, odnosno izdati radniku pisanu se dostaviti u roku od sedam radu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, sukladno dana od početka rada odredbama članka 14. stavcima 3. i 5. Zakona o radu. Čanak 6. Promjene u radnom Članak 14. stavak 1. Zakona o radu – S radnikom na poljoprivrednom gospodarstvu odnosu dostavljaju se u obliku promjene u radnom odnosu unose eventualne promjene u radnom odnosu moraju se ugovoriti ugovorom o radu ili dodatkom ugovora o dokumenta se u pisani ugovor o radu radu sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o radu. S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu Članak 8. Razdoblje probnog Članak 53. Zakona o radu ugovorom o radu može se ugovoriti probni rad. rada Probni rad ne smije trajati duže od 6 mjeseci, sukladno članku 53. Zakona o radu. Obzirom da u hrvatskom Zakonu o radu ranije nije bila potpuna ili djelomična nepredvidivost obrasca rada, ovaj je članak Direktive usklađen samo u Članak 10. Uvjeti u pogledu odnosu na primjenjivu situaciju, odnosno u odnosu minimalne predvidivosti rada na novi oblik rada koji se odvija putem digitalnih radnih platformi – Članak 221.l Zakona o radu, a koji nije primjenjiv u poljoprivredi. Radniku na poljoprivredom gospodarstvu Članak 13. Obvezno poslodavac je dužan omogućiti u skladu s Članak 54. Zakona o radu mogućnostima i potrebama rada, školovanje, osposobljavanje obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje sukladno članku 54. Zakona o radu. Područje: Zdravlje i sigurnost Mjere za poticanje Članak 17. Zakona o zaštiti na Članak 5. Opća odredba Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu poboljšanja sigurnosti i radu (»Narodne novine«, br. kojom se utvrđuje obveza dužan je organizirati i provoditi zaštitu na 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) (u zdravlja radnika poslodavca da osigura radu sukladno članku 17. Zakona o zaštiti na daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti Direktiva 89/391/EEZ sigurnost i zdravlje radnika radu. na radu) Članak 17., 18., 19., 27., 29. i 32. Zakona Članak 6. Opća obveza o zaštiti na radu poslodavaca da poduzme Pravilnik o osposobljavanju i Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu mjere potrebne za zaštitu usavršavanju iz zaštite na radu te dužan je organizirati i provoditi zaštitu na sigurnosti i zdravlja, radu, procjenjivati rizike, kao i osposobljavati i polaganju stručnog ispita (»Narodne uključujući sprečavanje obavještavati radnike te osposobljavati rizika te pružanje novine«, broj 142/21) (u daljnjem ovlaštenike poslodavca sukladno članku 17., informacija i tekstu: Pravilnik o osposobljavanju i 18., 19., 27., 29. i 32. Zakona o zaštiti na radu. osposobljavanja usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita) Članak 20. i 21. Zakona o zaštiti na radu Članak 7. Zaštitne i Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na preventivne usluge: radnik dužan je osigurati i provoditi zaštitu na radu, odnosno radnici koji će biti radu (»Narodne novine«, br. 126/19 i sami ili s vanjskim suradnicima, u skladu s zaduženi za obavljanje 154/22) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o člancima 20. i 21. Zakona o zaštiti na radu, i aktivnosti u području obavljanju poslova zaštite na radu) sljedećim podzakonskim propisima. zdravlja i sigurnosti ili Pravilnik o ovlaštenjima za poslove Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na nadležne vanjske službe zaštite na radu (»Narodne novine«, br. radu i Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove koje će se angažirati 58/22 i 9/24) zaštite na radu. Članak 55. i 56. Zakona o zaštiti na radu Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu Pravilnik o pružanju prve pomoći obvezan je poduzeti mjere zaštite od požara i Članak 8. Poslodavac treba poduzeti mjere za prvu radnicima na radu (»Narodne novine«, spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja te organizirati i osigurati pružanje pomoć, gašenje požara i broj 56/83) (u daljnjem tekstu: Pravilnik prve pomoći radnicima u skladu s člancima evakuaciju radnika o pružanju prve pomoći radnicima na 55. i 56. Zakona o zaštiti na radu i Pravilnikom radu) o pružanju prve pomoći radnicima na radu. Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu obvezan je procjenjivati rizike, osigurati da su mjesta rada i sredstva rada te osobna zaštitna oprema koja se koriste u svakom trenutku Članak 9. Obveze sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u poslodavca u pogledu Članak 18., 41., 42., 61. i 65. Zakona o ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite procjene rizika, zaštitnih zaštiti na radu na radu, voditi evidencije, čuvati isprave te mjera i opreme, Pravilnik o izradi procjene rizika davati obavijesti i podatke te obavještavati evidentiranja i izvješćivanja (»Narodne novine«, br. 112/14 i 129/19) tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o o nesrećama na radu ozljedama nastalima u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad u skladu s člancima 18., 41., 42., 61. i 65. Zakona o zaštiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene rizika. Članak 10. Pružanje Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu informacija radnicima o obvezan je radnicima pružati informacije o rizicima rizicima za sigurnost i zdravlje Članak radu 32. i 62. Zakona o zaštiti na za sigurnost i zdravlje te zaštitnim i preventivnim te zaštitnim i preventivnim mjerama na mjestima rada u skladu s člankom 32. i mjerama 62. Zakona o zaštiti na radu. Članak 11. Savjetovanje i Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu sudjelovanje radnika u obvezan je savjetovati se o pitanju zaštite na radu s raspravama o svim pitanja koja Članak 33. Zakona o zaštiti na radu povjerenikom radnika za zaštitu na radu te se odnose na sigurnost i omogućiti radnicima da raspravljaju o pitanjima zdravlje na radu zaštite na radu. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 12. Poslodavac treba Članak 27. Zakona o zaštiti na radu obvezan je na temelju procjene rizika, osigurati da radnici dobiju Pravilnik o osposobljavanju i osposobiti radnika za rad na siguran način u odgovarajuće skladu s člankom 27. Zakona o zaštiti na radu i osposobljavanje u području usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita Pravilnikom o osposobljavanju i usavršavanju sigurnosti i zdravlja iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Minimalni sigurnosni i Članak 3. Opće obveze obvezan je osigurati da su mjesta rada i zdravstveni zahtjevi za osiguranja prikladnosti sredstva rada te osobna zaštitna oprema koja korištenje radne opreme radne opreme za rad koji Članak 41. Zakona o zaštiti na se koriste u svakom trenutku sigurni, obavljaju radnici bez radu od strane radnika održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom narušavanja sigurnosti ili Direktiva 2009/104/EZ stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu, zdravlja tehničkim propisima i uputama proizvođača. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 5. Pregled radne Članak 42. Zakona o zaštiti na radu obvezan je osigurati pregled i ispitivanje opreme – oprema se Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne sredstava rada (pripadajuće instalacije, pregledava nakon ugradnje opreme (»Narodne novine«, br. 16/16 i uređaja, prometnih sredstava, radne opreme), tijekom periodičnih pregleda koje provode 120/22) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o koju koristi u skladu sa Zakonom o zaštiti na pregledu i ispitivanju radne opreme) radu, pravilima zaštite na radu, posebnim nadležne osobe propisima i uputama proizvođača. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 6. Radna oprema obvezan je osigurati da se radnom opremom koja uključuje posebne čija uporaba uključuje posebne rizike za rizike treba se ograničiti na Članak 7. Pravilnika o zaštiti na radu pri sigurnost i zdravlje radnika rukuju samo za to osobe zadužene za njezinu uporabi radne opreme (»Narodne osposobljeni radnici i da popravljanje, upotrebu, a sve popravke, novine«, održavanje ili servisiranje radne opreme preinake i održavanje broj 18/17) obavljaju posebno određeni i za te poslove trebaju obavljati za to posebno osposobljeni skladu s člankom 7. određeni radnici Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu obvezan je u osiguranju minimalnih zdravstvenih i Članak 7. Ergonomija i zdravlje Članak 8. Pravilnika o zaštiti na radu sigurnosnih zahtjeva uzeti u obzir mjesto i položaj na radu pri uporabi radne opreme radnika dok koristi radnu opremu te ergonomska načela u skladu s člankom 8. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 8. Radnici trebaju Članak 9. Pravilnika o zaštiti na radu pri obvezan je osigurati informacije i upute o dobiti odgovarajuće uporabi radne opreme upotrebi radne opreme u skladu s člankom 32. informacije i, prema potrebi, pisane upute za Članak 32. stavci 2. i 3. Zakona o zaštiti stavcima 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu i na radu člankom 9. Pravilnika o pregledu i ispitivanju upotrebu radne opreme radne opreme. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Pravilnik o osposobljavanju i obvezan je osigurati osposobljavanje radnika usavršavanju iz zaštite na radu te za rad na siguran način u skladu s člankom 27. Članak 9. Radnici moraju polaganju stručnog ispita Zakona o zaštiti na radu, člankom 10. proći odgovarajuće Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne osposobljavanje Članak 10. Pravilnika o zaštiti na radu opreme i odredbama Pravilnika o pri uporabi radne opreme osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. PRILOG VI. KONTROLNA LISTA ZA SOCIJALNU UVJETOVANOST Područje: Zapošljavanje Pitanje za listu provjere Utvrđena nesukladnost Relevantne HR propis EU odredbe Zahtjev Pitanje DA NE NP Opseg Ozbiljnos Trajanje zakonodavstvo Direktive i (članak, propis) t zahtjevi S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu mora biti sklopljen pisani ugovor o radu, Transparentni i odnosno, mora mu Spoljoprivrednom radnikom na biti izdana pisana predvidivi radni članak 3. Uvjeti gospodarstvu zapošljavanja Članak 14. stavak potvrda o sklopljenom sklopljen je pisani Utjecaj proširen popravljiv uvjeti trebaju se navesti 1. i članak 15. ugovor o radu, DA NE NP Velika u pisanom obliku Zakona o radu ugovoru o radu izvan granica o Direktive (»ugovor o radu«) prije početka rada izdana mu je pisana potvrda o gospodarstva 2019/1152 sukladno članku 14. sklopljenom Zakona o radu s ugovoru o radu. obveznim sadržajem propisanim člankom 15. Zakona o radu. S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu mora biti sklopljeni pisani Ugovor o radu, članak 4. ugovor o radu, odnosno pisana Utjecaj Osigurati da Članak 10. odnosno mora potvrda o ograničen zapošljavanje u stavci 1. i 2. i mu biti izdana popravlji poljoprivredi članci 14. i 15. pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu DA NE NP na gospodarstv Velika vo podliježe Zakona o radu sklopljenom sadrži propisane o ugovoru o radu ugovoru o radu podatke. sukladno odredbama članka 14. i članka 15. Zakona o radu. Poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak članak 5. ugovora o radu Pisani ugovor Poljoprivredno kada je sklopljen odnosno pisana Utjecaj gospodarstvo je Članak 14. u pisanom obliku, potvrda o ograničen dužno Ugovor o stavci 3., i 5. odnosno izdati sklopljenom DA NE NP na Srednja trajno radu dostaviti u Zakona o radu radniku pisanu ugovoru o radu gospodarstv roku od sedam potvrdu o dostavljen je o dana od početka sklopljenom radniku prije rada ugovoru o radu početka rada. sukladno odredbama članka 14. stavcima 3. i 5. Zakona o radu. S radnikom na poljoprivrednom gospodarstvu Članak 14. eventualne U slučaju članak 6. stavak 1. promjene u Promjene u Zakona o radu radnom odnosu promjena u radnom odnosu Utjecaj ograničen radnom odnosu – promjene u moraju se sklopljen je novi DA NE NP na Srednja popravlji dostavljaju se u radnom ugovoriti vo obliku odnosu unose ugovorom o radu ugovor o radu ili dodatak ugovora gospodarstv o dokumenta se u pisani ili dodatkom o radu. ugovor o radu ugovora o radu sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o radu. S radnikom na poljoprivredom gospodarstvu ugovorom o radu Utjecaj članak 8. može se ugovoriti Probni rad ne ograničen Razdoblje Članak 53. probni rad. traje duže od 6 DA NE NP na Srednja trajno probnog rada Zakona o radu Probni rad ne smije trajati duže mjeseci. gospodarstv o od 6 mjeseci sukladno članku 53. Zakona o radu. Obzirom da u hrvatskom Zakonu o radu ranije nije bila potpuna ili djelomična nepredvidivost obrasca rada, ovaj je članak Direktive usklađen samo u odnosu na primjenjivu situaciju, članak 10. Uvjeti u odnosno u odnosu na pogledu novi oblik rada koji se NP NP NP NP NP NP NP minimalne predvidivosti rada odvija putem digitalnih radnih platformi – Članak 221.l Zakona o radu, a koji nije primjenjiv u poljoprivredi. Slijedom navedenog, Zakonom o radu rad u poljoprivredi je predvidiv. Radniku na poljoprivredom gospodarstvu poslodavac je dužan omogućiti Poslodavac je u skladu s omogućio Utjecaj članak 13. Članak 54. mogućnostima i školovanje, ograničen popravlji Obvezno Zakona o radu potrebama rada, obrazovanje, DA NE NP na Mala vo osposobljavanje školovanje, osposobljavanje i gospodarstv obrazovanje, usavršavanje. o osposobljavanje i usavršavanje sukladno članku 54. Zakona o radu. Područje: Zdravlje i sigurnost Mjere za poticanje Poslodavac je na članak 5. Opća poljoprivrednom poboljšanja odredba kojom se Članak 17. gospodarstvu dužan Poslodavac Utjecaj sigurnosti i utvrđuje obveza Zakona o zaštiti organizirati i proširen popravljiv poslodavca da provoditi zaštitu na organizira i provodi DA NE NP izvan granica Velika o zdravlja radnika osigura sigurnost i na radu radu sukladno zaštitu na radu. gospodarstva Direktiva zdravlje radnika članku 17. Zakona o zaštiti na radu. 89/391/EEZ Poslodavac na poljoprivredom članak 6. Opća Članak 17., 18., 19., gospodarstvu dužan obveza 27., 29. i 32. Zakona je organizirati i poslodavaca da o zaštiti na radu. provoditi zaštitu na poduzme mjere radu, procjenjivati Poslodavac je potrebne za zaštitu Pravilnik o rizike za život i procijenio rizike za Utjecaj sigurnosti i zdravlje radnika i proširen popravljiv zdravlja, osposobljavanju i osoba na radu, kao i život i zdravlje radnika i osoba na DA NE NP izvan granica Srednja o uključujući usavršavanju iz osposobljavati i radu. gospodarstva sprečavanje rizika zaštite na radu te obavještavati te pružanje radnike sukladno informacija i polaganju stručnog člancima 17., 18., osposobljavanja ispita 19., 27., 29. i 32. Zakona o zaštiti na radu. Utjecaj Poslodavac je proširen osposobio DA NE NP izvan Srednja popravlji radnike za rad na granica vo siguran način. gospodarstv a Poslodavac, Utjecaj odnosno njegov proširen ovlaštenik su DA NE NP izvan Srednja popravlji osposobljeni iz granica vo područja zaštite gospodarstv na radu. a Poslodavac obavještava Utjecaj radnike o svim proširen rizicima i DA NE NP izvan Srednja popravlji promjenama koje granica vo bi mogle utjecati gospodarstv na sigurnost i a zdravlje radnika. Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu dužan Članak 20. i 21. je osigurati i članak 7. Zaštitne i provoditi zaštitu na preventivne Zakona o zaštiti na radu, sam ili s usluge: radnik radu vanjskim Poslodavac je odnosno radnici suradnicima, u ugovorio obavljanje koji će biti Pravilnik o skladu s člancima poslova zaštite na Utjecaj zaduženi za obavljanju poslova 20. i 21. Zakona o radu u skladu s proširen popravljiv obavljanje zaštite na radu zaštiti na radu i procjenom rizika, DA NE NP izvan granica Srednja o aktivnosti u sljedećim stanjem zaštite na gospodarstva području zdravlja Pravilnik o podzakonskim radu i brojem i sigurnosti ili propisima: radnika. nadležne vanjske ovlaštenjima za Pravilnikom o službe koje će se poslove zaštite na obavljanju poslova angažirati radu zaštite na radu i Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu. Poslodavac na poljoprivredom Poslodavac je Članak 55. i 56. gospodarstvu poduzeo mjere popravlji Zakona o obvezan je zaštite od DA NE NP Velika vo zaštiti na radu poduzeti mjere požara? zaštite od požara i spašavanja članak 8. radnika, izraditi Poslodavac plan evakuacije i Utjecaj spašavanja te Poslodavac je treba poduzeti organizirati i izradio plan proširen popravlji mjere za prvu evakuacije i DA NE NP izvan Srednja vo pomoć, gašenje osigurati granica pružanje prve spašavanja? požara i pomoći gospodarstv evakuaciju radnicima u a radnika skladu s člancima Pravilnik o 55. i 56. Zakona o pružanju prve zaštiti na radu i Poslodavac je pomoći Pravilnikom o osigurao DA NE NP Velika popravlji radnicima na pružanju prve pružanje prve vo radu pomoći pomoći? radnicima na radu. Poslodavac je radnike ili njihove Poslodavac na predstavnike DA NE NP poljoprivredom uključio u postupak gospodarstvu izrade procjene obvezan je rizika. procjenjivati rizike, Procjena rizika je osigurati da su dostupna mjesta rada i radniku na DA NE NP sredstva rada te mjestu rada. osobna zaštitna oprema koji se Poslodavac je koriste u svakom radnicima trenutku sigurni, osigurao osobnu popravljiv održavani, Velika o prilagođeni za rad i zaštitnu opremu DA NE NP članak 9. Obveze Članak 18., 41., 42., u ispravnom stanju, u skladu s poslodavca u u skladu s pravilima procjenom pogledu procjene 61. i 65. Zakona o zaštite na radu, rizika. rizika, zaštitnih zaštiti na radu voditi evidencije, mjera i opreme, čuvati isprave, Poslodavac vodi evidentiranja i Pravilnik o izradi davati obavijesti i evidencije o izvješćivanja o procjene rizika) podatke te ozljedama na nesrećama na radu obavještavati tijelo radu, nadležno za profesionalnim DA NE NP inspekcijski nadzor bolestima i o ozljedama nezgodama na nastalima u Utjecaj prostoriji ili na radu. proširen prostoru u kojem Poslodavac je izvan granica poslodavac obavlja obavijestio tijelo gospodarstva rad u skladu s člancima 18., 41., nadležno za 42., 61. i 65. Zakona inspekcijski o zaštiti na radu i nadzor o ozljedi DA NE NP Velika popravlji Pravilnikom o nastaloj u vo izradi procjene prostoriji ili na rizika. prostoru u kojemu obavlja rad. Poslodavac na poljoprivredom Poslodavac radnicima dao je gospodarstvu pisane upute za članak 10. obvezan je Pružanje radnicima pružati rad na siguran način, upute o informacija informacije o radnom okolišu, radnicima o Članak 32. i 62. rizicima za sredstvima rada, rizicima za Zakona o sigurnost i opasnim DA NE NP Srednja popravlji sigurnost i zdravlje zaštiti na radu zaštitnim ite kemikalijama, vo zdravlje te biološkim zaštitnim i preventivnim štetnostima, preventivnim mjerama na mjerama mjestima rada u opasnostima na skladu s člancima radu, izvorima 32. i 62. Zakona o fizikalnih štetnosti. zaštiti na radu. Poslodavac na poljoprivredom gospodarstvu Poslodavac se članak 11. obvezan je Savjetovanje i savjetovati se po savjetuje sa sudjelovanje pitanju zaštite na povjerenikom zaštite na radu i Utjecaj proširen radnika u Članak 33. radu s radnicima je izvan popravlji raspravama o Zakona o povjerenikom DA NE NP Mala svim pitanja zaštiti na radu radnika za zaštitu omogućio sudjeluju i da granica gospodarstv vo koja se odnose na radu te raspravljaju o a na sigurnost i omogućiti pitanjima zaštite zdravlje na radu radnicima da na radu. raspravljaju o pitanjima zaštite na radu. Poslodavac na Članak 27. poljoprivrednom Zakona o gospodarstvu članak 12. zaštiti na radu obvezan je na Poslodavac temelju procjene treba osigurati rizika, osposobiti Utjecaj da radnici radnika za rad na Radnici su proširen dobiju siguran način u odgovarajuće Pravilnik o skladu s člankom osposobljeni rad na siguran sa DA NE NP izvan granica Srednja popravlji vo osposobljavanj 27. Zakona o osposobljavanje u i zaštiti na radu i način? gospodarstv u području usavršavanju iz Pravilnikom o a sigurnosti i zaštite na radu osposobljavanju i zdravlja te polaganju usavršavanju iz stručnog ispita zaštite na radu te polaganju stručnog ispita Poslodavac je radnicima osigurao mjesta DA NE NP Poslodavac na rada u skladu s poljoprivrednom pravilima zaštite gospodarstvu na radu. obvezan je osigurati da su Poslodavac je članak 3. Opće mjesta i sredstva radnicima obveze rada te osobna osigurao DA NE NP osiguranja zaštitna oprema ispravna sredstva Utjecaj prikladnosti koja se koriste u rada. proširen radne opreme za Članak 41. svakom trenutku Poslodavac je izvan rad koji Zakona o sigurni, radnicima granica Srednja trajno obavljaju zaštiti na radu održavani, osigurao DA NE NP gospodarstv radnici bez prilagođeni za ispravnu radnu a narušavanja rad i u ispravnom opremu. sigurnosti ili stanju, u skladu s zdravlja pravilima zaštite Poslodavac je na radu, radnicima Minimalni tehničkim osigurao sigurnosni i propisima i ispravnu osobnu zdravstveni uputama zaštitnu opremu, DA NE NP zahtjevi za proizvođača. a radnici ju korištenje koriste u skladu s radne pravilima zaštite opreme od na radu. strane Poslodavac na radnika poljoprivrednom gospodarstvu obvezan je osigurati pregled članak 5. i ispitivanje Pregled radne sredstava rada Poslodavac je opreme – Članak 42. (pripadajuće obavio preglede i oprema se Zakona o instalacije, ispitivanja Utjecaj pregledava zaštiti na radu uređaja, sredstava rada proširen nakon ugradnje Pravilnik o prometnih (pripadajuće DA NE NP izvan Mala popravlji tijekom pregledu i sredstava, radna instalacije, granica vo periodičnih ispitivanju opreme) koju uređaji, gospodarstv pregleda koje radne opreme koristi u skladu s prometna a provode Zakonom o sredstva, radna nadležne osobe zaštiti na radu, oprema) pravilima zaštite na radu, posebnim propisima i uputama proizvođača. Poslodavac na poljoprivrednom Radnom gospodarstvu opremom čija obvezan je osigurati sljedeće: uporaba uključuje – radnom posebne rizike Utjecaj opremom čija rukuju samo proširen članak 6. Radna uporaba osposobljeni DA NE NP izvan Mala popravlji oprema koja uključuje granica vo uključuje posebne rizike za radnici stručno odnosno gospodarstv sigurnost a posebne rizike treba se odnosno zdravlje osposobljeni radnici (kada je ograničiti na Članak 7. radnika rukuju to posebno osobe zadužene Pravilnika o samo za to propisano). za njezinu zaštiti na radu osposobljeni upotrebu, a sve pri uporabi radnici, – popravke, radne opreme popravljanje, preinake i održavanje ili održavanje servisiranje radne Radnu opremu trebaju obavljati opreme obavljaju čija uporaba posebno uključuje Utjecaj za to određeni određeni i za te posebne rizike radnici proširen poslove posebno popravljaju i izvan popravlji osposobljeni održavaju radnici DA NE NP granica Mala vo radnici u skladu s posebno gospodarstv člankom 7. određeni i a Pravilnika o posebno zaštiti na radu pri osposobljeni za uporabi radne te poslove. opreme Poslodavac na poljoprivrednom Poslodavac je gospodarstvu osigurao pri obvezan je u uporabi radne osiguranju opreme minimalnih minimalne zdravstvenih i zdravstvene i Članak 8. sigurnosnih Utjecaj članak 7. Pravilnika o zahtjeva uzeti u sigurnosne zahtjeve u proširen Ergonomija i zaštiti na radu obzir mjesto i izvan popravlji zdravlje na radu pri uporabi položaj radnika odnosu na DA NE NP granica Velika vo radne opreme dok koristi radnu mjesto i položaj radnika dok gospodarstv opremu te koristi radnu a ergonomska načela u skladu s opremu, odnosno poštuje člankom 8. ergonomske Pravilnika o zaštiti na radu pri zahtjeve na mjestu rada uporabi radne opreme. Poslodavac na poljoprivrednom Članak 9. Pravilnika gospodarstvu članak 8. Radnici o zaštiti na radu pri obvezan je osigurati trebaju dobiti informacije i upute Poslodavac je odgovarajuće uporabi radne o upotrebi radne radnicima osigurao Utjecaj informacije i, opreme opreme u skladu s informacije i pisane DA NE NP proširen Mala popravljiv prema potrebi, člankom 32. upute o upotrebi izvan granica o pisane upute za Članak 32. stavci 2. i stavcima 2. i 3. radne opreme. gospodarstva upotrebu radne 3. Zakona o zaštiti na Zakona o zaštiti na opreme radu i člankom 9. radu Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Poslodavac na poljoprivrednom gospodarstvu Pravilnik o obvezan je osposobljavanj osigurati ui osposobljavanje Poslodavac je usavršavanju iz radnika o zaštiti osigurao zaštite na radu na radu u skladu osposobljavanje te polaganju s člankom 27. radnika za rad na Utjecaj članak 9. stručnog ispita Zakona o zaštiti siguran način i proširen Radnici moraju na radu te posebnu stručnu izvan popravlji proći člankom 10. osposobljenost DA NE NP granica Srednja vo odgovarajuće Pravilnika o kada se ona gospodarstv osposobljavanje zaštiti na radu pri posebno a uporabi radne zahtijeva, opreme i odnosno kada je Članak 10. odredbama posebno Pravilnika o Pravilnika o propisana. zaštiti na radu osposobljavanju i pri uporabi usavršavanju iz radne opreme zaštite na radu te polaganju stručnog ispita. PRILOG VII. SMJERNICE AGENCIJI ZA PLAĆANJA ZA UTVRĐIVANJE UMANJENJA PLAĆANJA Matrica umanjenja plaćanja za kršenje socijalne uvjetovanosti Umanjenje za prvo kršenje Umanjenje za prvo ponavljanje Opseg Ozbiljnost Trajanje (%) (%) popravljivo 3 10 Vrlo mala trajno 3 10 popravljivo 3 10 Mala Utjecaj ograničen na trajno 3 10 gospodarstvo popravljivo 3 10 Srednja trajno 4 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 popravljivo 3 10 Vrlo mala trajno 3 10 popravljivo 3 10 Utjecaj proširen Mala trajno 4 10 izvan granica gospodarstva popravljivo 4 10 Srednja trajno 4 10 popravljivo 5 10 Velika trajno 5 10 Svako daljnje ponavljanje utvrđene nesukladnosti smatrati će se kršenjem namjerne nesukladnosti Matrica umanjenja plaćanja za kršenje namjerne nesukladnosti kod socijalne uvjetovanosti Umanjenje za prvo Umanjenje za prvo ponavljanje Umanjenje za drugo ponavljanje Opseg Ozbiljnost Trajanje kršenje (%) (%) (%) popravljivo 15 30 Vrlo mala trajno 15 30 popravljivo 15 30 Utjecaj Mala trajno 15 30 ograničen na gospodarstvo Srednja popravljivo 15 30 trajno 15 30 popravljivo 20 40 Velika trajno 20 40 100 popravljivo 20 40 Vrlo mala trajno 20 40 popravljivo 20 40 Utjecaj Mala proširen trajno 20 40 izvan granica popravljivo 20 40 gospodarstva Srednja trajno 20 40 popravljivo 20 40 Velika trajno 30 60