Regulation on compulsory content, methodology of design and method of valuation of county development strategies

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA 1304 Na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU, METODOLOGIJI IZRADE I NAČINU VREDNOVANJA ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadržaj, metodologija izrade i način vrednovanja županijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: ŽRS). Članak 2. (1) ŽRS je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: županija). (2) Strateški ciljevi i prioriteti ŽRS-a usklađuju se s onim utvrđenim u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima županije. Članak 3. ŽRS se donosi u postupku savjetovanja s odgovorajaćim partnerskim vijećem, u skladu s odredbama članka 6. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. SADRŽAJ ŽRS-a Članak 4. (1) ŽRS sadrži sljedeća poglavlja i dodatke: 1. Uvod 2. Sažetak 3. Analiza/Ocjena stanja Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe županije u području prirodnih resursa, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, tržišta rada, društvenih djelatnosti i upravljanja razvojem; tumačenja, usporedbe (npr. sa statističkom regijom, Republikom Hrvatskom, EU) i ocjene, potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i komentarima te nalazima iz prethodnih analiza, strategija i drugih razvojnih dokumenta. 4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija Ovo poglavlje sadrži opis i ocjene ostvarenja i provedbe ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih u prethodnoj generaciji razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) te drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji; opis i obrazloženje (ne)ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva; te obrazloženje stečenih iskustava u provedbi. 5. SWOT analiza SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar županije) te prilika i prijetnji (izvan županije) bitnih za razvoj svih važnih područja (prirodnih i ljudskih resursa, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, kulturne baštine, tržišta rada, društvenih djelatnosti, upravljanja razvojem i drugih); obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju. 6. Vizija i strateški ciljevi Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju županije. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije. Ciljevi moraju biti: – mjerljivi (kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost), – ostvarivi (imati minimum prihvatljive razine izvodivosti), – jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati), – s određenim rokom ostvarenja, – međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), – sveobuhvatni, – društveno i okolišno prihvatljivi, – takvi da pridonose razvoju županije koji je određen vizijom, – sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i statističke regije. 7. Prioriteti i mjere Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj mjere uključuje: – naziv, – povezanost sa strateškim ciljem i prioritetom ŽRS-a, – usklađenost s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim i sektorskim te programima EU-a), – svrhu, cilj i obrazloženje, – rezultat i razvojni učinak, – nositelje, korisnike i ciljne skupine, – mehanizme provedbe, – okvirna financijska sredstva i njihove izvore, – razdoblje provedbe, – pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka. 8. Politika županije prema posebnim područjima Ovo poglavlje sadrži opis i obrazloženje koja su to posebna područja u županiji (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna odnosno urbana područja, prekogranična suradnja i drugo, ovisno o posebnostima županije). 9. Financijski plan Financijski plan sadrži indikativni i okvirni pregled te alokaciju financijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama, izvorima i razdobljima. 10. Provedba ŽRS-a Ovo poglavlje sadrži opis postupaka i nadležnost subjekata u provedbi ŽRS-a, njihove kapacitete te rokove provedbe. 11. Praćenje i izvještavanje Ovo poglavlje sadrži informacije, podatke, pokazatelje i ocjene o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. 12. Dodaci Dodatak 1. Rezultati konzultacija s odgovarajućim partnerskim vijećem tijekom izrade ŽRS-a te opis na koji način će isto biti uključeno u praćenje provedbe. Dodatak 2. Izvještaj o prethodnom vrednovanju ŽRS-a. (2) Osim poglavlja i dodataka iz stavka 1. ovoga članka ŽRS može sadržavati dodatna poglavlja i dodatke. Članak 5. ŽRS se donosi za vremensko razdoblje sukladno Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske. AKCIJSKI PLAN I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA Članak 6. U svrhu provedbe ŽRS-a, županija donosi Akcijski plan za provedbu ŽRS-a koji omogućuje cjelovit pregled zadaća potrebnih za provedbu ŽRS-a, njihove izvršitelje, financijska sredstva te rokove i pokazatelje izvršenja. Članak 7. Radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije, županija donosi Komunikacijsku strategiju ŽRS-a. METODOLOGIJA IZRADE Članak 8. (1) Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi ŽRS-a te određuje postupak i način njihove izrade. (2) Metodologija izrade ŽRS-a sadržana je u Dodatku ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio. VREDNOVANJE ŽRS-a Članak 9. Županije osiguravaju izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a od strane nezavisnog tijela. Članak 10. (1) Prethodnim vrednovanjem ŽRS-a utvrđuje se njihova opravdanost, relevantnost, konzistentnost i koherentnost. (2) Prethodno vrednovanje provodi se tijekom izrade ŽRS-a, a završava prije usvajanja ŽRS-a od strane županijske skupštine. Članak 11. Prethodno vrednovanje ŽRS-a Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uzima u obzir prilikom ocjene usklađenosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske. IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI ŽRS-a Članak 12. Županija podnosi godišnje izvješće Ministarstvu o rezultatima provedbe ŽRS-a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 13. Rok za donošenje ŽRS-a je 6 mjeseci od dana usvajanja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske na sjednici Vlade Republike Hrvatske. Članak 14. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/09-02/05 Urbroj: 538-01-10-18 Zagreb, 20. travnja 2010. Potp redsj edni k Vlad e Rep ubli ke Hrva tske i mini star regi onal nog razv oja, šum arstv a i vodn oga gosp odar stva mr. sc. Boži dar Pan kret ić, v. r. DODATAK METODOLOGIJA IZRADE ŽRS-a Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup, određuje način izrade i provedbe te način vrednovanja ŽRS-a. Metodologijom se definiraju sljedeće sastavnice: 1. Partnerski pristup 2. Ocjena stanja razvoja 2.1. Prikupljanje i obrada podataka 2.2. Osnovna analiza 2.3. SWOT analiza 3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti 3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere 4. Provedba 4.1. Financijski okvir 4.2. Institucionalni okvir 4.3. Praćenje provedbe i izvještavanje 4.4. Akcijski plan 4.5. Komunikacijska strategija 5. Vrednovanje 5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a. 1. Partnerski pristup Partnerstvo za izradu i provedbu ŽRS-a ostvaruje se kroz odgovarajuće partnersko vijeće (u daljnjem tekstu: partnerstvo). Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva. Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata politike regionalnog razvoja. Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima: – konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus; – jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva; – transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu. Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS-a, od analize stanja i SWOT analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i mjera do odabira razvojnih projekta i praćenja provedbe ŽRS-a. 2. Ocjena stanja razvoja 2.1. Prikupljanje i obrada podataka Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurava se kvaliteta statističke i analitičke osnove za izradu ŽRS-a. Time se standardizira proces prikupljanja i obrade podataka za sve županije. O kvaliteti ulaznih podataka ovisi i kvaliteta ocjene stanja razvoja županije, što je osnova za utvrđivanje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera njezinog budućeg razvoja. Za učinkovito i uspješno prikupljanje i obradu podataka potrebno je: – izraditi popis osnovnih društveno-gospodarskih područja i podataka o: – geoprometnom položaju i zemljopisnim, prirodnim i kulturnim obilježjima; – stanovništvu i ljudskim resursima (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno stanje, zaposlenost i nezaposlenost i dr.); – fizičkoj infrastrukturi (prometna, komunalna i dr.); – okolišu, sustavu zaštite okoliša, zaštiti prirode i dr.; – gospodarstvu (sektorska struktura i dinamika rasta, gospodarska i tehnološka infrastruktura, ulaganja, efikasnost i dr.); – društvenim djelatnostima (obrazovanje, zdravstvo, kultura, šport i dr.); – civilnom društvu (udruge, programi, sektori djelovanja i dr.); – institucionalnom okviru za upravljanje razvojem (rukovođenje, organizacija, procedure, sposobnosti za upravljanje razvojem i dr.); – financijskim izvorima za razvojne projekte te za funkcioniranje županije; – međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji; – razvojnim planovima, strateškim programima, glavnim razvojnim projektima i dr.; – drugim područjima koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj; – izraditi popis izvora podataka: na županijskoj, državnoj (Državni zavod za statistiku, ministarstva, agencije, zavodi, komore i dr.) i međunarodnoj razini (Eurostat, Svjetska banka, OECD i dr.); – odabrati kvalitetne podatke odnosno pokazatelje, jednostavne a sadržajne, koji će biti podloga za stavove, ocjene i procjene; koji pomažu pojednostavljenju opisa složene stvarnosti, mjerenju situacija i pojava te utvrđivanju trendova u nekom od društveno-gospodarskih područja, a istovremeno predstavljaju osnovu za definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe ciljeva, prioriteta i mjera; – utvrditi statičke i dinamičke pokazatelje (statički: posljednja dostupna godina; dinamički: višegodišnji, najmanje petogodišnji vremenski niz); – odabrati sadržajan grafički prikaz podataka i pokazatelja (tablice, dijagrame, karte i dr.); – odrediti redovito prikupljanje podataka i pokazatelja (na godišnjoj osnovi); – organizirati elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje; – organizirati distribuiranje podataka i pokazatelja korisnicima u županijskim tijelima, jedinicama lokalne samouprave s područja županije, državnim tijelima i drugima. 2.2. Osnovna analiza Za utvrđivanje razvojnih obilježja i problema u pojedinim društveno-gospodarskim područjima te za ocjenu stanja i trendova u društveno-gospodarskom razvoju županije koriste se kvalitativne i kvantitativne analize, i to za: – prostornu distribuciju resursa; – strukturu društveno-gospodarskog razvoja, odnose, procese i tokove svih važnih komponenti razvoja; – dinamiku promjena, trendove (najmanje 5 zadnjih godina); – procjenu konkurentnosti županija; – ocjenu unutar županijskih razlika prema gospodarskoj i društvenoj; – usporedbu razvijenosti: položaj županije u odnosu na statističku regiju, prosjek Republike Hrvatske i prosjek EU-a; – vrednovanje ostvarenja rezultata i učinaka po razvoj županije prethodne generacije razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) i drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji; – vrednovanje provedbe razvojnih programa za posebna područja (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna i urbana područja, granična područja i drugo, ovisno o posebnostima županije); – utvrđivanje drugih obilježja koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj. Osim navedenog, u izradi osnovne analize koriste se metode i rezultati drugih relevantnih analiza koje su provedene na državnoj i županijskoj razini (npr. analiza poduzetničkog potencijala, analiza stranih ulaganja, analiza tržišta rada, analiza zaštite okoliša i dr.). Analiza svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije završava zaključcima, kojima se iskazuju: a) pozitivna i negativna obilježja; b) razvojni problemi i razvojne potrebe županije u pojedinom području. Osnovna analiza je temelj za izradu SWOT analize i dalje, za utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera. 2.3. SWOT analiza SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije, kao i županije u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar županije na koje se ona može osloniti u razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar županije ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje bi županija mogla iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti). Svaka ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji treba biti: argumentirana, sukladna s drugim ocjenama (ne smije biti njima proturječna) te rangirana po važnosti za razvoj županije. SWOT analiza mora pokazati: – što je i zašto snaga, slabost, prilika odnosno prijetnja; – da su snage i slabosti povezane sa županijskim unutarnjim područjima, resursima i sposobnostima, te da se zasnivaju na rezultatima osnovne analize; – jesu li prilike i prijetnje povezane sa županijskim okružjem; – jesu li i na koji način prilike povezane sa snagama i/ili slabostima županije, te predstavljaju li, i na koji način, mogući potencijal za razvoj županije; – jesu li prijetnje, kao vanjski čimbenici (regionalni, nacionalni ili međunarodni), povezane sa snagama i/ili slabostima odnosno na koji način predstavljaju moguću prijetnju smanjenju snaga i jačanju slabosti. Sadržaj SWOT analize je poveznica između (do)sadašnjeg razvoja i željenog budućeg razvoja izraženog u viziji, strateškim ciljevima i prioritetima razvoja županije. 3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti 3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere 3.1.1. Vizija razvoja županije (u daljnjem tekstu: vizija) je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju županije. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova u užem i širem okružju te idejama o budućnosti županije. Iz vizije se izvode strateški ciljevi i prioriteti. 3.1.2. Strateški ciljevi razvoja županije (u daljnjem tekstu: strateški ciljevi) su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja ŽRS-a. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u županiji kao i one koje nameće njezino okružje. Hijerarhija strateških ciljeva određuje se tako da dugoročno usmjerava razvoj županije i to tako da optimalno iskorištava njezine razvojne snage i prilike te prevladava i zaobilazi njezine slabosti i prijetnje. Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na osnovnoj analizi i SWOT analizi. Strateški ciljevi moraju biti: mjerljivi (kako bi se mogla ocjeniti uspješnost njihovog ostvarenja), ostvarivi (imati prihvatljivu razinu izvodivosti i predvidive aktivnosti za provedbu), jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati), s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, usuglašeni s ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim relevantnim županijskim i državnim strateškim dokumentima kao i smjernicama EU-a te strukturirani prema osnovnim komponentama (ljudski potencijali, tehnologija, procesi, organizacija). 3.1.3. Prioriteti razvoja županije (u daljnjem tekstu: prioriteti) sadrže razradu strateških ciljeva a moraju logično proizlaziti iz vizije i strateških ciljeva. Oni trebaju konkretizirati i utvrditi sve sastavnice strateških ciljeva. Prioriteti moraju biti: mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, određeni rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, u skladu s prioritetima statističkih regija utvrđenih u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i s ciljevima u drugim relevantnim strateškim županijskim i državnim strategijama. U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja strateških ciljeva i prioriteta, koji obuhvaća naziv strateškog cilja odnosno prioriteta, njihovu hijerarhijsku povezanost i usklađenost te povezanost i usklađenost s ciljevima u drugim strateškim dokumentima i programima, razdoblje njihove provedbe, okvirna financijska sredstva te pokazatelje za praćenje njihovog ostvarenja. 3.1.4. Mjere za razvoj županije (u daljnjem tekstu: mjere) su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Mjere proizlaze iz prioriteta i strateških ciljeva i s njima tvore hijerarhijsku strukturu. U procesu oblikovanja mjera polazi se od toga da mjera nije projekt već da će se u nekoj kasnijoj fazi pretvoriti u jedan ili više projekata, da treba direktno voditi ostvarenju prioriteta a onda i odgovarajućeg strateškog cilja te da daje podlogu za identifikaciju, prioritizaciju i selekciju razvojnih projekata. Mjere moraju biti: mjerljive, ostvarive, jasno formulirane, s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladne (ne smiju se preklapati), sveobuhvatne, društveno i okolišno prihvatljive, konzistentne s drugim mjerama i s utvrđenim strateškim ciljevima i prioritetima te biti u skladu s ciljevima i prioritetima u drugim relevantnim strateškim dokumentima. U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja mjera, koji obuhvaća naziv mjere, hijerarhijsku povezanost i usklađenost mjere s prioritetima i strateškim ciljevima ŽRS-a, njenu svrhu, cilj i obrazloženje, njen rezultat i razvojni učinak, nositelje, ciljne skupine i korisnike mjere, mehanizme njene provedbe, okvirna financijska sredstva i njihove izvore za provedbu mjere, razdoblje njene provedbe te pokazatelje za praćenje ostvarenja mjere. 4. Provedba 4.1. Financijski okvir Financijski okvir sadrži indikativni, okvirni pregled i alokaciju financijskih sredstava po cijevima, prioritetima odnosno mjerama. Osnovni elementi su: izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU-a i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja ŽRS-a). Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se s Planom razvojnih programa koji županija donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave. Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se svake godine. U procesu izrade financijskog okvira ŽRS-a, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, županija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom te svim ostalim potencijalnim izvorima financiranja provedbe ŽRS-a. 4.2. Institucionalni okvir Institucionalni okvir sadrži kratki popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća vezano uz izradu, donošenje, provedbu i praćenja provedbe ŽRS-a, kao i način njihove komunikacije i koordinacije. 4.3. Praćenje provedbe ŽRS-a i izvještavanje Županija prati sljedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, sudjelovanje i doprinos partnerstva. Županija prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost ŽRS-a u javnosti županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima. Praćenje provedbe ŽRS-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se odgovarajuće partnerstvo. 4.4. Akcijski plan Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom razdoblju. Akcijski plan sadrži sljedeće glavne sastavnice: – ciljeve; – predviđene aktivnosti; – razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti; – izvršitelje aktivnosti; – međusobnu povezanost aktivnosti; – prioritizaciju aktivnosti; – troškove provedbe pojedinih aktivnosti; – izvore financiranja aktivnosti; – načine i indikatore praćenje ostvarivanja plana; – kontrolu provedbe plana. 4.5. Komunikacijska strategija Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju. Komunikacijska strategija sadrži ciljeve, mjere, aktivnosti, nositelje, ciljne skupine i vremenski raspored, a može imati i akcijski plan. Komunikacijska strategija za ŽRS izrađuje se sukladno Komunikacijskoj strategiji politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske te njenom akcijskom planu. 5. Vrednovanje 5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a Za svaku ŽRS izrađuje se prethodno vrednovanje (ex-ante evaluacija). Osnovna svrha prethodnog vrednovanja je poboljšanje kvalitete svake ŽRS, a time ujedno i kvalitete cjelokupnog procesa programiranja. Vrednovanje treba doprinijeti postizanju nužne povezanosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske te osigurati usklađenost s drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima kao i onima na razini EU-a. Prethodnim vrednovanjem osigurava se da svaka ŽRS bude ocijenjena na temelju sljedećih osnovnih kriterija: – opravdanost (utvrđivanje opravdanosti ŽRS-a); – relevantnost (važnost i snaga informacija te njihova potpunost); – konzistentnost (dosljednost ciljeva); – koherentnost (unutarnja: ocjena postojanja sinergije između ciljeva ŽRS-a, te vanjska: ocjena usklađenosti izrađene strategije s drugim razvojnim programima). Dodatni elementi prethodnog vrednovanja koji se ocjenjuju su uspješnost i korisnost ŽRS-a za razvoj županije. Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade ŽRS-a a završava prije njenog usvajanja. Županija organizira izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a, koje provodi nezavisno stručno tijelo.