Law on Nature Protection

30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE Proglašavam Zakon o zaštiti prirode, koji je donio Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. ožujka 1994. godine. Broj : PA4-50/1-94. Zagreb, 6. travnja 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuðman, v. r ZAKON o zaštiti prirode I. OPÆE ODREDBE Èlanak 1. Priroda je, u smislu ovoga Zakona, znaèajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Èlanak 2. Zaštita prirode provodi se osobito: odreðivanjem dijelova žive i nežive prirode koji maju osobitu zaštitu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: zaštiæeni dijelovi prirode), osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog ošteæivanja i nagrdivanja njenih dijelova i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka. spreèavanjem štetnih zahvata ljudi i poremeæaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode, donošenjem dugoroènih i kratkoroènih planova, provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštiæenih dijelova prirode. II. ZAŠTIÆENI DIJELOVI PRIRODE Èlanak 3. Dijelovi prirode koji su od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Država) i imaju njezinu osobitu 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] zaštituju daljnjem tekstu (zaštiæeni dijelovi prirode) prema ovom Zakonu jesu: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštiæeni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna i životinjska vrsta. Zaštiæeni dijelovi prirode iz stavka 1. ovoga èlanka rasporeðuju se u razrede: meðunarodnog znaèenja, državnog znaèenja, lokalnog znaèenja. Raspored u razrede iz stavka 2. ovoga èlanka utvrðuje Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu : Ministarstvo). Èlanak 4. Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno podruèje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaæa jedan ili više saèuvanih ili neznatno izmijenjenih eko-sistema. Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. U nacionalnom su parku dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. Turistièko rekreacijske djelatnosti moraju biti u ulozi posjeæivanja i razgledavanja koje je dozvoljeno svima pod istim uvjetima. Èlanak 5. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruèje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistièko rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode su dopuštene djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne znaèajke i uloge. Èlanak 6. Strogi rezervat je podruèje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljuèivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, izvornost prirode i ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa. Èlanak 7. Posebni rezervat je podruèje u kojem je posebno izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog znaèenja i namjene. Posebni rezervat može biti: botanièki (floristièki, šumske vegetacije i dr.), zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slièno). Èlanak 8. 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] Park-šuma je prirodna ili saðena šuma, veæe pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje èija je svrha njeno održavanje ili uredenje. Èlanak 9. Zaštiæeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veæe estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolik karakteristièan za pojedino podruèje. U zaštiæenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Èlanak 10. Spomenik prirode je pojedinaèni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (mineraloško ili paleontološko nalazište, struktura slojeva i sl.), geomorfološki (špilja, soliterna stijena itd.), hidrološki (vrelo, slap, jezero itd.), botanièki (rijetki ili lokacijom znaèajni primjerak biljnog svijeta i sl.), prostorno mali botanièki i zoološki lokalitet i dr. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. Èlanak 11 Spomenik parkovne arhitekture je artificijelno oblikovani prostor (perivoj, botanièki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinaèno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veæu estetsku, stilsku, umjetnièku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti. Èlanak 12. Pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Zabranjena je svaka radnja kojom se zaštiæenu biljku ili životinju ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje sa staništa i ošteæivanje biljke, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeðivanje i ubijanje životinja, ošteæivanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuðivanje ili pribavljanje na drugi naèin zaštiæene biljke i životinje, kao i prepariranje zaštiæene životinje. Zaštitu iz stavka 3. ovoga èlanka uživaju i samonikle biljke i divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, kao i životinje u špiljama, iako nisu zaštiæene kao biljne i životinjske vrste. Proglašavanje zaštiæenih dijelova prirode Èlanak 13. Nacionalni park i park prirode proglašava Sabor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) posebnim zakonom. Pojedinu biljnu i životinjsku vrstu proglašava zaštiæenom ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ministar) na osnovi struène podloge, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede i šumarstva. Strogi rezervat, posebni rezervat, park-šumu, zaštiæeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. Ako zaštitu iz stavka 3. ovoga èlanka predloži Ministarstvo, a odgovarajuæe predstavnièko tijelo ne donese akt o zaštiti u roku od 3. mjeseca od primitka prijedloga, taj dio prirode zaštiæenim proglašava Sabor. Èlanak 14. Akt o proglašenju zaštiæenih dijelova prirode iz èlanka 13. stavka 2. i 3. ovoga Zakona objavljuje se u "Narodnim novinama", a akt o proglašenju iz èlanka 13. stavka 3. ovoga Zakona i u službenom glasilu županije ili Grada Zagreba. Zaštiæeni dijelovi prirode upisuju se u Upisnik zaštiæenih dijelova prirode. Upisnik zaštiæenih dijelova prirode vodi Ministarstvo. Ministar propisuje sadržaj i naèin vodenja Upisnika zaštiæenih dijelova prirode. Èlanak 15. Pojedini dijelovi prirode o kojima se vodi postupak radi stavljanja pod zaštitu nalaze se pod privremenom zaštitom 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] od dana kad je vlasnik ili drugi nositelj prava na takvom dijelu prirode obaviješten da je postupak pokrenut, a najduže godinu dana od dana primitka obavijesti. Obavijest o pokretanju postupka za stavljanje pod zaštitu dijelova prirode koje proglašava Sabor, dostavlja Ministarstvo, a za dijelove prirode koje proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba, obavijest o pokretanju postupka dostavlja poglavarstvo. Za vrijeme privremene zaštite primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kao i kod zaštiæenih dijelova prirode. Èlanak 16. Ako nestanu obilježja zbog kojih je odreðeni dio prirode proglašen zaštiæenim, nadležna tijela iz èlanka 13. ovoga Zakona donijet æe akt o prestanku zaštite, na naèin i u postupku predviðenom za proglašenje te zaštite. Upravljanje Èlanak 17. Zaštiæenim dijelovima prirode upravljaju javne ustanove. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada). Za upravljanje ostalim zaštiæenim dijelovilna prirode javne ustanove osnivaju županijske skupštine ili Skupština Grada Zagreba. Zaštiæenim dijelovima prirode iz stavka 3. ovoga èlanka, ako se nalaze na prostoru nacionalnog parka ili parka prirode, upravlja javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode. Èlanak 18. Javna ustanova iz èlanka 17. ovoga Zakona obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštiæenih dijelova prirode. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti utvrdene aktom o osnivanju i statutom ustanove, koje služe obavljanju djelatnosti iz stavke 1. ovoga èlanka, a ne radi stjecanja dobiti. Osnivaè može odluèiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove èiji je osnivaè. Èlanak 19. Sredstva za rad javne ustanove i obavljanje djelatnosti iz èlanka 18. stavka 1. ovoga Zakona osiguravaju se iz: prihoda od korištenja zaštiæenih dijelova prirode, državnog proraèuna ili proraèuna županije ili Grada Zagreba, drugih izvora u skladu sa zakonom. Èlanak 20. Javnom ustanovom upravlja upravno vijeæe, ako aktom o njenom osnivanju ili posebnom odlukom Vlade nije odreðeno da tom ustanovom upravlja ravnatelj. Sastav, naèin imenovanja, izbora èlanova i trajanje mandata upravnog vijeæa i naèin donošenja odluka utvrðuje se aktom o osnivanju ili statutom ustanove. U sastav upravog vijeæa javne ustanove iz èlanka 17 stavka 2. ovoga Zakona imenuje se na prijedlog županijske skupštine jedan predstavnik županije na èijem se podruèju nalazi taj zaštiæeni dio prirode. Èlanak 21 Upravno vijeæe ili ravnatelj donosi: godišnji program zaštite, održavanja, oèuvanja, promicanja i korištenja zaštiæenih dijelova prirode, odluku o raspolaganju kapitalom javne ustanove, statut javne ustanove, plan razvoja javne ustanove i godišnji financijski plan, akt o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih, 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] odluke o imenovanju i razrješenju službenika, odreðenih statutom javne ustanove. Akti iz stavka 1. alineje 1., 2. i 3. ovoga èlanka donose se uz suglasnost Vlade ili poglavarstva županije ili Grada Zagreba. Upravno vijeæe ili ravnatelj dostavlja Vladi ili poglavarstvu županije ili Grada Zagreba izvješæe o svom radu najmanje jedanput godišnje. Upravo vijeæe ili ravnatelj obavlja i druge poslove odreðene statutom javne ustanove i ovim Zakonom. Èlanak 22. Upravno vijeæe bira i razrješuje predsjednika Upravnog vijeæa. Naèin rada i odluèivanja Upravnog vijeæa, te druga pitanja u svezi s ustrojstvom, upravljanjem i voðenjem javne ustanove, ureðuje se statutom javne ustanove i Poslovnikom o radu Upravnog vijeæa. Èlanak 23. Ravnatelja javne ustanove imenuje i razrješuje Vlada ili poglavarstvo županije ili Grada Zagreba. Struèni rad javne ustanove vodi struèni voditelj koji mora ispunjavati uvjete odredene aktom o osnivanju ili statutom ustanove. Èlanak 24. U cilju koordiniranog djelovanja provedbe programa zaštite, održavanja, promicanja i korištenja nacionalnih parkova i parkova prirode osniva se Savjet za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Savjet). Savjet je savjetodavno tijelo, kojeg osniva Vlada. Ministar nadležan za zaštitu prirode, po funkciji je predsjednik Savjeta. Èlanovi Savjeta su: jedan èlan nadležnog odbora Zastupnièkog doma Sabora, jedan predstavnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, - ravnatelji javnih ustanova iz èlanka 17. stavka 2. ovoga Zakona, po jedan predstavnik županije na èijem se podruèju nalazi zaštiæeni dio prirode iz stavka 1. ovoga èlanka, kojeg predlaže županijska skupština, i pet predstavnika znanstvenih ili struènih institucija, na prijedlog institucija a koje odredi Vlada. Èlanak 25. Savjet daje mišljenje i prijedloge u postupku donošenja akta iz èlanka 21. stavka 1., 2. i 3. i èlanka 25. stavka 2. ovoga zakona. Savjet ocjenjuje izvješæe o radu upravnih vijeæa koje se, zajedno s izvješæem iz èlanka 21. stavka 3. ovoga Zakona dostavlja Vladi. Èlanak 26. Nadzor nad zakonitošæu rada javne ustanove iz èlanka 17. stavka 2. ovoga Zakona obavljaju nadležna ministarstva, a nadzor nad zakonitošæu rada javne ustanove iz èlanka 17. stavka 3. ovoga Zakona obavljaju nadležni županijski ili gradski uredi svaki u okviru svog djelokruga. Nadzor nad struènim radom javne ustanove obavlja Ministarstvo. Èlanak 27. Vlada može osnovati društvo s ogranièenom odgovornošæu, radi obavljanja ugostiteljske i turistièke djelatnosti na podruèju ili dijelu podruèja nacionalnog parka ili parka prirode. Društvo iz stavka 1. ovoga èlanka Vlada može osnovati zajedno s drugim domaæim, fizièkim ili pravnim osobama, time da udio Države u temeljnom kapitalu društva ne smije iznositi manje od 51% od vrijednosti temeljnog kapitala društva. Javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode i društva iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka ugovorom æe urediti medusobna prava i obveze koje proizlaze iz korištenja podruèja nacionalnog parka ili parka prirode u obavljanju djelatnosti društva. Naèin zaštite Èlanak 28. 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] Zaštita, ureðenje, unapreðenje i korištenje nacionalnog parka i parka prirode utvrðuju se prostornim planom. Prostorni plan iz stavka 1. ovog èlanka donosi Sabor. Èlanak 29. Mjere zaštite zaštiæenih biljnih i životinjskih vrsta propisuje ministar. Mjere zaštite ostalih zaštiæenih dijelova prirode propisuje županijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba, uz suglasnost Ministarstva. Èlanak 30. Ministar, na prijedlog upravnog vijeæa ili ravnatelja javne ustanove, donosi pravilnik o unutarnjem redu u nacionalnom parku i parku prirode. Pravilnikom o unutarnjem redu iz stavka 1. ovoga èlanka ureðuju se potanko pitanja zaštite, unapreðenja i korištenja nacionalnog parka i parka prirode, te propisuju prekršaji i odreðuju upravne mjere za nepoštovanje odredaba toga pravilnika. Èlanak 31. Neposrednu zaštitu u nacionalnom parku i parku prirode obavljaju nadzornici. Nadzornike imenuje Upravno vijeæe ili ravnatelj javne ustanove. Nadzornik ima ovlaštenja propisana ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Ako nadzornik zatekne u nacionalnom parku ili parku prirode osobu koja vrši radnju protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, ima pravo: 1. zatražiti od nje osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe, 2. pregledati njezinu prtljagu ili prevozno sredstvo, 3. privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio živog i neživog svijeta, koji pripadaju nacionalnom parku ili parku prirode kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje. Ako nadzornik zateèe u nacionalnom parku ili parku prirode osobu koja vrši radnje protivne odredbama pravilnika o unutarnjem redu, pored ovlaštenja iz stavka 4. ovoga èlanka ima pravo na licu mjesta naplatiti kaznu u sluèajevima odreðenim tim pravilnikom. Sredstva iz stavka 4. ovoga èlanka pripadaju javnoj ustanovi. Nadzornik može biti osoba koja ima najmanje srednju struènu spremu. Èlanak 32. Nisu dopuštene radnje koje mogu prouzroèiti promjene i ošteæenja na zaštiæenom dijelu prirode. Na zaštiæenom dijelu prirode dopuštene su one radnje i djelatnosti koje ga ne ošteæuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašen zaštiæenim. Radnje iz stavka 2. ovoga èlanka dopuštene su samo uz ishoðenje uvjeta zaštite prirode. Uvjete iz stavka 3. ovoga Èlanka izdaje Ministarstvo. Za poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga èlanka za koje je prema posebnom propisu obvezno ishoditi lokacijsku dozvolu uvjeti zaštite prirode utvrðuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Graðevna dozvola može se izdati, a izvoðenje drugih radova dopustiti u sluèajevima iz stavka 2. ovoga èlanka, samo ako Ministarstvo izda potvrdu da je glavni projekt ili odgovarajuæa dokumentacija izraðena u skladu s uvjetima zaštite prirode iz stavka 3. ovoga èlanka. Èlanak 33. Branje zaštiæenih biljaka i njihovih dijelova, te rastjerivanje, hvatanje, držanje, ubijanje i prepariranje zaštiæenih životinja i njihovih razvojnih oblika i uklanjanje gnijezda dopušteno je samo za znanstveno-istraživaèke svrhe uz prethodno pribavljeno dopuštenje Ministarstva. Èlanak 34. Zaštiæene biljke i životinje ne smiju se izvoziti ni iznositi u inozemstvo a niti uvoziti iz inozemstva. Iznimno, pojedine zaštiæene biljke i životinje smiju se izvoziti i uvoziti iz inozemstva u znanstveno-istraživaèke svrhe radi razmjene, izlaganja i slièno na osnovi dopuštenja Ministarstva. Postupak, naèin i uvjeti za davanje dopuštenja iz stavka 2. ovoga èlanka propisat æe ministar. Èlanak 35. Zabranjeno je unošenje (introdukcija) novih biljnih i životinjskih vrsta u prirodu na podruèju Države, osim prema 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] posebnim zakonskim propisima i uz suglasnost Ministarstva. Ponovno unošenje (reintrodukcija) nestalih biljnih i životinjskih vrsta u prirodu na podruèju Države može se obavljati samo uz dopuštenje Ministarstva po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Èlanak 36. Dopuštenje Ministarstva treba ishoditi i za sakupljanje biljaka i njihovih dijelova, hvatanje ili ubijanje životinja koje nisu zaštiæene na temelju ovoga ili drugih zakona, za sakupljanje minerala i fosila, ako se to obavlja u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa. Radnje iz stavka 1. ovoga Èlanka mogu se obavljati samo uz prethodnu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu ili vodenoj površini na kojima se obavljaju radnje iz stavka 1. ovoga èlanka. Uvjete za ishodenje dopuštenja iz stavka 1. ovoga èlanka propisat æe ministar. Èlanak 37. Za graðenje graðevina i izvoðenje radova koji se prema posebnom propisu mogu graditi ili izvoditi izvan gradevinskog podruèja potrebito je u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi uvjete zaštite prirode Ministarstva i kad se te graðevine grade i radovi izvode na podruèju koje nije zaštiæeno u smislu ovoga Zakona. Graðevna dozvola može se izdati, a izvodenje drugih radova dopustiti, u sluèajevima iz stavka 1. ovoga èlanka samo ako Ministarstvo izda potvrdu da je glavni projekt ili odgovarajuæa dokumentacija izraðena u skladu s uvjetima zaštite prirode iz stavka 1. ovoga èlanka. Èlanak 38. Ako je korištenje ili iskorištavanje zaštiæenog dijela prirode na odredeni naèin ili u odredene svrhe ogranièeno ili zabranjeno, vlasnik ili ovlaštenik prava ima pravo na naknadu za ogranièenje kojima je podvrgnut. Iznos mora biti razmjeran umanjenom prihodu. Visina naknade utvrðuje se sporazumno. U sluèaju spora o visini naknade odluèuje sud. Naknada se isplaæuje na teret sredstava državnog proraèuna ili proraèuna županije ili Grada Zagreba. Èlanak 39. Vlasnik ili drugi ovlaštenik prava na odreðenom zaštiæenom dijelu prirode, dužan je dopustiti pristup u taj dio prirode, ako je to s obzirom na prirodu i znaèenje tog dijela prirode potrebito radi zadovoljenja znanstvenih, obrazovnih, estetskih i kulturnih potreba društva, a na naèin i pod uvjetima utvrðenim rješenjem ministra. U rješenju iz stavka 1. ovoga èlanka mora biti odreðena naknada vlasniku ili drugom ovlašteniku prava na tom dijelu prirode za eventualna ogranièenja kojima je podvrgnut. Èlanak 40. Zemljište unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode na kojem pravo korištenja i raspolaganja imaju društvene pravne osobe prenosi se u vlasništvo države, ako posebnim zakonom nije drugaèije odredeno. Zemljište unutar granica zaštiæenih dijelova prirode iz èlanka 3. stavka 1. alineje 3., 4., 5., 6., 7. i 8. na kojima pravo korištenja i raspolaganja imaju društvene pravne osobe prenosi se u vlasništvo županije ili Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije drugaèije odredeno. Vlasništvo na nekretninama koje se nalaze u zaštiæenim dijelovima prirode mogu stjecati samo domaæe pravne i fizièke osobe. Èlanak 41. Nekretnine unutar zaštiæenog dijela prirode mogu se izvlastiti u skladu s odredbama posebnog zakona, ako je to u interesu što djelotvornije zaštite. Èlanak 42. Vlasnik nekretnine unutar nacionalnog parka i parka prirode, koji namjerava tu nekretninu prodati, dužan ju je najprije ponuditi na prodaju Državi, a vlasnik nekretnine u ostalim zaštiæenim dijelovima prirode, koji namjerava tu nekretninu prodati, dužan ju je najprije ponuditi županiji ili Gradu Zagrebu. Vlesnik nekretnine unutar zaštiæenog dijela prirode dužan je u ponudi navesti cijenu i uvjete prodaje. Država, županija ili Grad Zagreb dužni su ponudu prihvatiti ili odbiti u roku od 60 dana od primitka pismene ponude. Ako ponuda ne bude prihvaæena unutar roka iz stavka 4. ovoga èlanka vlasnik može nekretninu u zaštiæenom dijelu prirode prodati drugoj osobi uz cijenu koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta što ih sadrži ponuda iz 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] stavka 3. ovoga èlanka. Ako vlasnik proda nekretninu u zaštiæenom dijelu prirode, a nije prije toga postupio u skladu sa stavkom 1. i 4. ovoga èlanka, Država, županija ili Grad Zagreb imaju pravo tužbom protiv prodavatelja i kupca zahtijevati poništenje ugovora o kupoprodaji u roku do 60 dana od dana kada su saznali za sklapanje tog ugovora, ali najkasnije u roku dvije godine od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Država, županija ili Grad Zagreb mogu u roku iz stavka 5. ovoga èlanka zahtijevati poništenje ugovora o kupoprodaji nekretnine u zaštiæenom dijelu prirode i kad je taj ugovor sklopljen pod vidom darovanja, ili kad su visina cijene ili uvjeti prodaje prividni, a stvarna cijena i uvjeti ugovora povoljniji za kupca. Pravo prvokupa iz stavka 1. ovoga èlanka upisuje se u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda. Naknada štete Èlanak 43. Fizièke i pravne osobe dužne su naknaditi štetu koju prouzroèe povredama odredaba ovoga Zakona. Sredstva ostvarena naknadom štete iz stavka 1. ovoga èlanka prihod su državnog proraèuna ili proraèuna županije ili Grada Zagreba. Èlanak 44. Visina naknade štete prouzroèene nedopuštenom radnjom u odnosu na pojedine zaštiæene biljne i životinjske vrste utvrðuje se prema odštetnom cjeniku što ga donosi ministar. Èlanak 45. Štetu koju nanese zaštiæena životinja, dužna je naknaditi Država. Visina štete utvrðuje se sporazumno. U sluèaju spora o visini štete odluèuje sud. III. NADZOR Èlanak 46. Inspekcijski nadzor obavlja inspektor zaštite prirode (u daljnjem tekstu: Inspektor) i drugi inspektori, svaki u okviru svoje nadležnosti. Èlanak 47. Inspektor nadzire osobito: 1. korištenje i uporabu zaštiæenih dijelova prirode, 2. stanje kakvoæe prirode i provodenje mjera zaštite prirode, 3. izvršavanje izdatih uvjeta i odobrenja. Èlanak 48. Ako utvrdi da je povrijeðen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega Inspektor æe pismeno utvrditi nedostatke i nepravilnosti i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. U obavljanju poslova iz èlanka 46. ovoga Zakona Inspektor æe: 1. pregledati zaštiæene dijelove prirode kao i druge dijelove prirode, 2. narediti poduzimanje mjera radi usklaðivanja obavIjanja djelatnosti s odredbama ovoga Zakona i propisima na temelju ovoga Zakona, 3. privremeno obustaviti djelatnosti koje nisu u skladu s ovim Zakonom i na osnovi njega donesenim propisima, 4. narediti privremene mjere da se sprijeèi šteta koja bi mogla nastati uslijed tih djelatnosti, 5. privremeno, do konaène odluke nadležnog organa, oduzeti predmete kojima je uèinjeno krivièno djelo ili prekršaj predviðen ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega kao i predmete koji su pribavljeni tim kriviènim djelom ili prekršajem, 6. poduzimati druge mjere i radnje na koje je ovlašten propisima. Žalba na rješenje inspektora ne odgaða njegovo izvršenje. 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] Èlanak 49. U sluèajevima kada izvršitelj ne postupi po nalogu inspektora, propisane radnje izvršit æe nadležna javna ustanova na trošak izvršitelja. Èlanak 50. Poslove inspekcije zaštite prirode u drugom stupnju obavlja Ministarstvo. Poslove inspekcije zaštite prirode mogu obavljati drugi službenici Ministarstva, na temelju posebnog ovlaštenja ministra. Èlanak 51. Poslove inspektora zaštite prirode obavlja osoba koja ima struènu spremu sedmog (VII/1) stupnja obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva i položen struèni ispit. IV. KAZNENE ODREDBE Èlanak 52. Novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute od 650 do 50.000 DEM kaznit æe se za prekršaj pravna osoba ako : izvrši radnju koja može prouzroèiti promjenu ili ošteæenje na zaštiæenom dijelu prirode (èlanak 32. stavak 1.), izvrši radnju na zaštiæenom dijelu prirode a da prethodno nije ishodila uvjete zaštite prirode, odnosno potvrdu Ministarstva (èlanak 32. stavak 2., 3., 4. i 5.), izvrši radnju iz èlanka 33. ovoga Zakona, a da prethodno nije pribavila dopuštenje Ministarstva, izvozi ili uvozi zaštiæene biljke i životinje bez dopuštenja Ministarstva (èlanak 34.), unosi nove biljne i životinjske vrste ili ponovo unosi nestale biljne i životinjske vrste u prirodu na podruèju Države bez propisanih suglasnosti ili dopuštenja (èlanak 35.), izvrši radnje iz èlanka 36. ovoga Zakona a da prethodno nije pribavila propisanu suglasnost ili dopuštenje (èlanak 36.). Za prekršaj iz ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute od 20 do 10.000 DEM. Èlanak 53. Novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute od 250 do 50.000 DEM kaznit æe se za prekršaj fizièka osoba ako : izvrši radnju koja može prouzroèiti promjenu ili ošteæenje na zaštiæenom dijelu prirode (èlanak 32. stavak 1.), izvrši radnju na zaštiæenom dijelu prirode a da prethodno nije ishodila uvjete zaštite prirode ili potvrdu Ministarstva (èlanak 32. stavak 2., 3., 4. i 5.). izvrši radnju iz èlanka 33. ovoga Zakona, a da prethodno nije pribavila dopuštenje Ministarstva, izvozi ili uvozi zaštiæene biljke i životinje bez dopuštenja Ministarstva (èlanak 34.), unosi nove biljne i životinjske vrste ili ponovo unosi nestale biljne i životinjske vrste u prirodu na podruèju Države bez propisanih suglasnosti ili dopuštenja (èlanak 35.), izvrši radnje iz èlanka 33. ovoga Zakona a da prethodno nije pribavila propisanu suglasnost ili dopuštenje (èlanak 36.). Èlanak 54. 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] Iznosi novèanih kazni iz èlanka 52. i 53. ovoga Zakona obraèunat æe se po srednjem teèaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 55. Dijelovi prirode utvrdeni ili proglašeni zaštiæenima na temelju Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine". br. 54/76.) smatraju se zaštiæenim dijelovima prirode prema ovom Zakonu. Dijelovi prirode proglašeni Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne novine", 54/76.) "znaèajnim krajolikom" postaju u smislu ovoga Zakona "zaštiæenim krajolikom", a "hortikulturni spomenik" postaje "spomenik parkovne arhitekture". Èlanak 56. Savjet iz èlanka 24. ovoga Zakona osnovat æe Vlada najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnike o unutarnjem redu u nacionalnim parkovima i parku prirode "Telašæica" ministar æe donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnik o unutarnjem redu u ostalim parkovima prirode ministar æe donijeti u roku od godine dana od dana osnivanja javnih ustanova tih parkova prirode. Propise iz èlanka 3.,14., 29., 36. i 44. ovoga Zakona ministar æe donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Propise iz èlanka 29. stavka 2. ovoga Zakona donijet æe županijska poglavarstva ili poglavarstvo Grada Zagreba u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 57. Uprave nacionalnih parkova osnovane do stupanja na snagu ovoga Zakona i Javno poduzeæe "Brijuni" postaju javne ustanove. Akti javnih ustanova iz stavka 1. ovoga èlanka usuglasit æe se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od njegovog stupanja na snagu. Èlanak 58. Radna organizacija park prirode "Telašæica" osnovan po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona postaje javna ustanova u vlasništvu Države. Radria organizacija Rezervat "Lokrum" osnovana po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona postaje javna ustanova u vlasništvu Županije dubrovaèko neretvanske. Akti javnih ustanova iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka usaglasit æe se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od njegovog stupanja na snagu. Èlanak 59. Do ustroja tijela upravljanja javnom ustanovom, sukladno odredbama ovoga Zakona, poslove tog tijela nastavit æe obavljati upravni odbor ili osoba koja obnaša poslovnu dužnost u pravnoj osobi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Sredstva, prava i obveze te djelatnike pravnih osoba iz èlanka 57. i 58. ovoga Zakona preuzimaju javne ustanove. Èlanak 60. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine". br. 54/76., 25/77., 41/83., 31/86. i 47/86.), Uredba o upravljanju nacionalnim parkovima ("Narodne novine", br. 14/94.), toèka 46. Uredbe o nastavljanju važenja pravnog sadržaja i uèinka odreðenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine". br. 100/93., 102/93. i 108/93.) i èlanak 20. Zakona o odreðivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 75/93.). Èlanak 61. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 351-01/93-01/10 Zagreb, 30. ožujka 1994. 30 15.04.1994 Odluka o proglašenju Zakona o zaštiti prirode file:///D/HTML/cro21062.htm[15.01.2025 11:06:12] ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupnièkog doma Sabora Stjepan Mesiæ, v. r.