Law on hunting

ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOVU Proglašavam Zakon o lovu, koji je donio Zastupnièki dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 28. sijeènja 1994. godine. Broj: PA4-17/1-94. Zagreb, 2. veljaèe 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuðman, v.r. ZAKON O LOVU I. OPÆE ODREDBE Èlanak 1. (1) Ovaj Zakon ureðuje uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljaèi i njezinih dijelova. (2) Poslovi iz stavka 1. ovoga èlanka imaju gospodarsku funkciju tc funkciju zaštite i oèuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljaèi. Èlanak 2. U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedeæim znaèenjem: 1. Divljaè - zakonom odreðene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenima za intenzivni uzgoj divljaèi ili za njezin uzgoj i razmnožavanje, 2. Pravo lova - ovlast da se na odreðenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje i poduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljaèi i njezinih dijelova, 3. Ovlaštenik prava na zemlju - koncesionar prava gospodarskog korišenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu lova i zakupnik zemljišta u svrhu lova, 4. Ovlaštenik prava lova - vlasnik lovišta, ovlaštenik prava na zemljištu na kojem je ustanovljeno lovište i druga pravna ili fizièka osoba koja je stekla pravolova na temelju koncesije ili zakupom, odnosno podzakupom lovišta, 5. Korisnik zemljišta - vlasnik i ovlaštenik prava na zemljištu na kojem je ustanovljeno lovište i okolnih zemijišta, 6. Lovište - odreðena površina zemljišta koje predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljaèi i njezinih dijelova, 7. Otvoreno lovište - lovište u kojem je omoguæena nesmetana dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljaèi, 8. Ograðeno lovište - lovište ograðeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde ili slièni ureðaji ili graðevine i sl.) preprekama koje spreèavaju ili znatno umanjuju moguænost da divljaè koja se u njemu prvenstveno uzgaja, štiti i lovi napusti tu površinu, 9. Uzgajalište divljaèi - površina zemljišta veæa od 100 ha, a manja od 2000 ha ograðena ogradom ili sliènom graðevinom ili prirodnim preprekama koje osiguravaju da divljaè koja se u njemu proizvodi za reprodukciju i lov, ne može napustiti tu površnu, 10. Zvjerinjak - površina zemljišta do 100 ha ograðeno ogradom koja osigurava da divijaè koja se u njemu nalazi ne može napustiti tu površinu, 11. Lovnogospodarska osnova - planski akt kojim se detaljno ureðuje gospodarenje s divijaèi i lovištem za odreðeno razdoblje u skladu s moguænosti biotopa te brojnosti i stanjem populacije divljaèi koja se uzgaja, 12. Program uzgoja divljaèi - planski i gospodarski akt kojim se detaljno ureðuje uzgoj, zaštita i korištenje divljaèi u uzgajalištima divljaèi, 13. Program zaštite divljaèi - planski akt na temelju kojeg se divljaè štiti na površinama izvan lovišta, 14. Trofej divljaèi - divljaè ili njezini dijelovi ureðeni za duže èuvanje ili èuvanje i ocjenjivanje, 15. Vrhunski trofej divljaèi - trofej ocijenjen s veæim brojem bodova od evidentiranog najjaèeg trofeja (prvaka) pojedine vrste divljaèi u Republici Hrvatskoj. Èlanak 3. (1) Divljaè, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste: A Krupna divljaè jelen obièni (Cervus elaphus L.) jelen lopatar (Dama dama L.) jelen axis (Axis axis L.) jelen bjelorepan (Odocoilus Virginianus Zimm.) srna obièna (Capreolus capreolus L.) kozorog (Capra ibex L.) divokoza (Rupicapra rupicapra L.) muflon (Ovi aries musimon Pall.) svinja divlja (Sus scrofa L.) medvjed mrki (Ursus arctos L.) B Sitna divljaè jazavac (Meles meles L.) kuna bjelica (Martes foirka EHR.) kuna zlatica (Martes martes L.) lasica mala (Mustela nivalis L.) dabar (Castor fiber L.) zec obièni (Lepus europaeus Pall.) kuniæ divlji (Oryctolagus cuniculus L.) puh (Glis sp.) lisica (Vulpes vulpes L.) èagalj (Lanis aureus L.) tvor (Mustela putorius L.) mungos (Herpestes ishneumon L.) kunopas (Nyctereutes procyoneides Gray) lještarka gluha (Tetrastes bonasia L.) tetrijeb ruševac (Lyrurus tetrix L.) fazark-gnjetlovi (Phasianus sp. L.) jarebice kamenjarke: grivna (Alectoris graeca Meissn.) èukara (Alectoris chucar) trèka skvržulja (Perdix perdix L.) prepelice: puæpura (Coturnix coturnix L.) virðinijska (Coturnix Virginiana L.) šljuke: bena (Scolopax rusticola L.) kokošica (Gallinago gallinago L.) golub divlji: grivnjaš (Columba palumbus L.) dupljaš (Columba oenas L.) peæinar (Columba livia Gmelin) grlica divlja (Streptopelia turtur L.) guske divlje: glogovnjaèa (Anser fabalis Latham) lisasta (Aner albifrons Scopoli) patke divlje: gluhara (Anas platyrhyncos L.) glavata (Aythya ferina L.) kreketaljka (Anas strepera L.) krunasta (Aythya fuligula L.) lastarka (Anas acuta L.) pupæanica (Anas querquedula L.) žlièarka (Anas clypeata L.) kržulja (Anas crecca L.) liska crna (Fulica atra L.) vrana siva (Corvus corone cornix L.) vrana gaèac (Corvus frugilegus L.) èavka zlogodnjaèa (Coloeus monedula L.) svraka (Pica pica L.) šojka kreštalica (Garrulus glandarius L ) (2) Divljaèi se smatra i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus L.), osim na podruèju južnog Velebita te maèka divlja (Felis silvestris Schr.), osim na podruèju Gorskog kotara. (3) Ako se na teritoriju Republike Hrvatske pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njezin status divljaèi privremeno æe odrediti ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, dok se to pitanje ne uredi zakonom. Èlanak 4. Divljaè su dobro od interesa za Republiku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Èlanak 5. (1) Pravo lova stjeèe: 1. vlasnik, ustanovljenjem lovišta na vlastitom zemljištu, 2. ovlaštenik prava na zemljištu, ustanovljenjem lovišta na: zemljištu na kojem je steèeno pravo gospodarsko korištenja u svrhu lova temeljem koncesije, zakupljenom zemljištu u svrhu lova, 3. druga pravna ili fizièka osoba: koncesijom prava lova na lovištu, zakupom ili podzakupom lovišta. (2) Vlasniku i ovlašteniku prava na zemljišta bez prava lova odreðuje se naknada za ogranièenja kojima su podvrgnuti u ostvarivanju prava lova treæih osoba, u skladu s ovim Zakonom. Èlanak 6. Domaæa i strana pravna i fizièka osoba može steæi pravo lova na lovištima u vlasništvu države koncesijom (u daljnjem tekstu: koncesija prava lova) ili zakupom na naèin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Èlanak 7. (1) Ovlaštenici prava lova i drugi graðani koji se bave ili rade na poslovima iz èlanka 1. stavka 1. ovoga Zakona i lovci imaju pravo slobodnog udruživanja, radi zaštite njihovih probitaka ili promicanja uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljaèi, zaštite prirode i ljudskog okoliša u oèuvanju prirodnog staništa divljaèi, njegovanja lovaèke etike i obièaja ili druge ciljeve, u lovaèka udruženja, saveze i druge udruge, osnovati ih te se u njih ukljuèivati ili iz njih istupati. (2) Hrvatski lovaèki savez predstavlja svoje èlanove u promicanju lova u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE IZVAN LOVIŠTA 1. Lovišta Èlanak 8. (1) Lovište se ustanovljuje ovisno o vrsti divljaèi koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja na površinama zemljišta, broju divljaèi koja se prema moguænostima staništa može uzgajati na tim površinama i njegovoj namjeni. (2) Lovište ne obuhvaæa: 1. neizgraðeno i izgraðeno graðevinsko zemljište te površine do 300 m od naselja, 2. javne prometnice i druge javne površine ukljuèivši i zaštitni pojas, 3. odreðene dijelove prirode koji su proglašeni posebno zaštiæenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, strogi rezervati, specijalni zoološki i ornitološki rezrvati i drugi posebno zaštiæeni objekti prirode) i Park prirode Medvednica, 4. more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka, 5. rasadnike, voæne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograðeni ogradom koja spreèava prirodnu migraciju sve dlakave divljaèi, 6. druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. (3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na zvjerinjak. Èlanak 9. (1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograðena lovišta i uzgajališta divljaèi. (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. (3) lznimno od stavka 2 ovoga èlanka, otvoreno lovište se može ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veæe od 500 ha. (4) Ograðeno lovište obuhvaæa površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljaèi, a ne može biti manje od 1.000 ha. (5) Uzgajalište divljaèi obuhvaæa površine na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljaèi za proizvodnju veæeg broja kvalitetne i zdrave divljaèi namijenjene lovu i reprodukciji. Uzgajalište divljaèi može se ustanoviti samo za vlasnike zemljišta. (6) Iznimno od odredbe èlanka 8. stavka 2. toèke 4. i 5. ovoga Zakona, uzgajalište divljaèi može se ustanoviti na vlastitim površinama privrednog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voænim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju. Èlanak 10. (1) Granice lovišta moraju biti uoèljive, a odreðuju se ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora, ograðenim zaštitnim pojasom auto cesta i magistralnim cestama koje spreèavaju prirodnu migraciju dlakave divljaèi. (2) Ako granice lovišta nije moguæe odrediti u smislu stavka 1. ovoga èlanka, odreðuju se željeznièkim prugama, regionalnim cestama, vododjelnicama, rijekama ili na drugi slièan naèin. (3) Kod utvrðivanja granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljaèi. (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su odreðena aktom o ustanovljenju lovišta. Èlanak 11. (1) Ovlaštenici prava lova dužni su u lovištu omoguæiti rad znanstveno-istraživaèkih i znanstveno-nastavnih ustanova predviðen posebnim programom tih ustanova o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministarstvo), uz obvezu vidljivog obilježavanja površina na kojima se taj rad obavlja. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na površine iz stavka 1. ovoga èlanka. Èlanak 12. (1) U županiji se vodi katastar lovišta. (2) Katastar lovišta ustanovljuje i vodi županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove lova ( u tekstu koji slijedi: nadležni ured). (3) Oblik sadržaj i naèin voðenja katastra lovišta propisuje ministar. 2. Vrste lovišta A. Vlastita lovišta Èlanak 13. (1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu iz èlanka 5. stavka 1. toèke 1. i 2. ovoga Zakona, ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske èestice na drugu bez prijelaza preko tuðeg zemljišta. Ceste, željeznièke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slièno ne smatraju se prekidom zemljišta. Otoci se smatraju kao da su spojeni sa obalom, ako je moguæa migracija divljaèi. (2) Površine iz stavka 1. ovoga èlanka smatraju se prekinutima, ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje izmeðu tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika. (3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga èlanka nataze enklave ukupne površine manje od 1000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, iste æe se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako na tim površinaina njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divljaè u uzgajalištu divljaèi. (4) Namjeru uzgoja divljaèi, u smislu stavka 3. ovoga èlanka, vlasnik zemljišta pismeno priopæuje upravnom tijelu nadležnom za poslove lova županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) prije donošenja odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Ne zapoène li vlasnik zemljišta s uzgojem divljaèi u uzgajalištu divljaèi u roku godine dana od dana priopæenja te namjere, smatrat æe se da je odustao od svoje namjere. Èlanak 14. (1) Za površine iz èlanka 13. stavka 3. ovoga Zakona ovlaštenik prava lova na vlastitom lovištu plaæa lovozakupninu u korist posebnog raèuna proraèuna županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: proraèun) na èijem podruèju se prostire lovište. (2) Visina lovozakupnine iz stavka 1. ovoga èlanka izraèunava se tako da se najveæa lovozakupnina ostvarena na nadmetanju za davanje susjednih lovišta u zakup podijeli s brojem hektara lovišta i pomnoži s brojem hektara za koje se lovozakupnina plaæa. Èlanak 15. (1) Lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: državna lovišta) ustanovljuje ministar. (2) Dok pravo lova u državnim lovištima ne stekne pravna ili fizièka osoba, u skladu s ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske povjerit æe izvršavanje prava lova u tim lovištima pravnoj ili fizièkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu. Èlanak 16. (1) Lovišta na površinama zemljišta koja nisu u vlasništvu države ustanovljuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo). (2) Ako vlasnik, odnosno ovlaštenik prava na zemljištu iz stavka 1. ovoga èlanka želi koristiti pravo lova u vlastitom lovištu, podnijet æe pismeni zahtjev za ustanovljenje vlastitog lovišta nadležnom upravnom tijelu na èijem podruèju se nalazi zemljište, odnosno veæi dio zemljišta. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljaèe u godini isteka ugovora o zakupu lovišta ili šest mjeseci prije prvog davanja u zakup tog lovišta. (3) Uz pismeni zahtjev iz stavka 2 ovoga èlanka prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva odnosno ovlaštenja na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz odredaba èlanka 13. stavka 1., 2. i 3., èlanka 27. stavka 3. i èlanka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Vlasnik, odnosno ovlaštenik prava na zemljištu stjeèe pravo lova danom stupanja na snagu odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Èlanak 17. (1) Ako vlasnik odnosno, ovlaštenik prava na zemljištu ne podnese zahtjev za ustanovljenje vlastitog lovišta u roku iz èlanka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili odbije da primi enklave ili poluenklave pod uvjetima iz èlanka 13. stavka 3. i èlanka 14. ovoga Zakona, njegovo æe se zemljište dati u zakup kao zajednièko lovište. (2) Ako se vlastito lovište prodajom, diobom ili kojim drugim naèinom izmijeni tako, da više ne predstavlja prirodnu cjelinu ili ne ispunjava uvjete propisane èlankom 8. stavkom 1., èlankom 9. ili èlankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo po službenoj dužnosti pripojit æe njegove površine zajednièkom lovištu. (3) Spajanjem dva ili više zemljišta raznih vlasnika ne može se ostvariti pravo na ustanovljenje vlastitog lovišta. B. Zajednièka lovišta Èlanak 18. (1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta, ustanovljuju se zajednièka lovišta. (2) Zajednièka lovišta ustanovljuje nadležno tijelo na èijem podruèju se nalaze površine zemljišta, na prijedlog struène komisije Struènu komisiju osniva nadležno upravno tijelo u koju imenuje najmanje tri èlana sa završenim šumarskim, veterinarskim, agronomskim fakultetom stoèarskog smjera ili prirodoslovno-matematièkim fakultetom biološkog smjera. (3) Ako se površine zemljišta na kojima se ustanovljuju zajednièka lovišta nalaze na podruèju više županija, odnosno Grada Zagreba, lovište ustanovljuje nadležno tijelo na èijem podruèju se nalazi veæi dio lovišta, na prijedlog zajednièke struène komisije. (4) Ustanovljena zajednièka lovišta daju se u zakup na naèin propisan ovim Zakonom. (5) Vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu na èijim površinama su ustanovljena zajednièka lovišta, pripada naknada prema odredbi èlanka 35. toèki 1. ovoga Zakona. 3. Površine izvan lovišta Èlanak 19. (1) Na površinama zemljišta izvan lovišta divljaè je dužan zaštiæivati vlasnik ili ovlaštenik prava na tim zemljištima. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga èlanka, u sluèajevima kad se radi o površinama zemljišta do 100 ha raznih vlasnika ili osoba koje koriste ta zemljišta, nadležni ured povjerit æe zaštiæivanje divljaèi na takvim površinama drugoj pravnoj ili fizièkoj osobi. III. KONCESIJA PRAVA LOVA Èlanak 20. (1) Koncesija prava lova može se dati domaæoj i stranoj pravnoj i fizièkoj osobi na vrijeme od 20 do 40 godina. (2) Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom odrediti da se na pojedinim podruèjima Republike Hrvatske na kojima su ustanovljena državna lovišta ne može stjecati pravo lova koncesijom. (3) Državno lovište na kojem je steèena koncesija prava lova ne može se davati u potkoncesiju iIi zakup. Èlanak 21. (1) Odluku o koncesiji prava lova donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda i javnog natjeèaja. (2) Odluku o javnom prikupljanju ponuda, odnosno o raspisivanju javnog natjeèaja za davanje koncesije prava lova donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva. (3) Uz ponudu za davanje koncesije prava lova podnositelj ponude prilaže i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz èlanka 27. stavka 3. i èlanka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Postupak javnog prikupljanja ponuda odnosno javnog natjeèaja za davanje koncesije prava lova provodi komisija od pet èlanova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. (5) Komisija iz stavka 4. ovoga èlanka daje ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju prava lova. Èlanak 22. (1) Prijedlog za donošenje odluke o koncesiji prava lova ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, nakon pribavljenog mišljenja županije, odnosno Grada Zagreba na èijem podruèju se nalazi lovište na kojem se daje koncesija prava lova. (2) Poèetni iznos naknade za koncesiju prava lova putem javnog prikupljanja ponuda, odnosno javnog natjeèaja odreðuje se u visini vrijednosti 50% odstrela divljaèi u desetoj godini lovnogospodarske osnove obraèunate po tržnim cijenama. Èlanak 23. (1) Na temelju odluke o koncesiji prava lova ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji prava lova u Pisanom obliku. (2) Ugovor o koncesiji prava lova sadrži osobito odredbe o: položaju i velièini lovišta na kojem se ugovara koncesija prava lova, vrsti i broju divljaèi koja se uzgaja u lovištu, naèinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove, vremenu trajanja koncesije, obliku, vislni i dospjelosti naknade za koncesiju, moguænosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije, pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji, dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehnièkih objekata te njihovoj pripadnosti po isteku vremena trajanja koncesije, naknadi negativne razlike divljaèi, lovnotehnièkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka vremena trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji. drugim obvezama utvrðenim propisima o lovu. (3) lovnogospodarska osnova sastavni je dio ugovora o koncesiji prava lova. Èlanak 24. (1) Prije potpisivanja ugovora o koncesiji prava lova, ministarstvo je obvezno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o koncesiji prava lova na prethodno mišljenje Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske u roku 15 dana od dana donošenja odluke o koncesiji prava lova (2) Javno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje mišljenje u roku 15 dana od dana primitka nacrta ugovora i odluke iz stavka 1. ovoga èlanka. U protivnom, smatra se da je njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji potvrdno. (3) Sklopljeni ugovor o koncesiji prava lova dostavlja se Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske. Èlanak 25. Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji prava lova bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok, ako koncesionar: 1. se služi pravom lova protivno ugovoru o koncesiji prava lova, 2. ne provodi mjere i radnje utvrðene propisima o lovu. Èlanak 26. Uplaæene naknade za koncesiju prava lova prihod su državnog proraèuna. IV. DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP I PODZAKUP Èlanak 27. (1) Davanje zajednièkih lovišta u zakup provodi se putem javnog usmenog nadmetanja (u daljnjem tekstu nadmetanje) prava lova za pojedino lovište uz obvezno stavljanje na uvid lovnogospodarske osnove. (2) Nadmetanje iz stavka 1. ovoga èlanka provodi komisija županije, odnosno Grada Zagreba èije je nadležno tijelo ustanovilo zajednièko lovište. Komisiju za provoðenje nadmetanja prava lova osniva i njezine èlanove imenuje nadležno upravno tijelo. (3) Ponuðaè može biti pravna osoba sa sjedištem na podruèju Republike Hrvatske ili punoljetna fizièka osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, a prema odredbžx ma ovoga Zakona nije iskljuèena od nadmetanja i koja u zadnjih pet godina nije kažnjavana za krivièno djelo nezakonitog lova ili prekršaj iz èlanka 95. ili èlanka 99. toèke 1. za radnje iz èlanka 95. stavka 1. toèke 2., 3., 10. i 11. ovoga Zakona. (4) U prvom nadmetanju jamèevina koju polaže ponuðaè iznosi 10% od poèetne cijene lovozakupnine. Poèetna cijena lovozakupnine odreðuje se u visini vrijednosti 5% odstrela divljaèi u petoj godini lovnogospodarske osnove obraèunate po tržnim cijenama. Na ponovljenom nadmetanju poèetna cijena ne može biti odreðena ispod visine troškova izrade lovnogospodarske osnove. (5) Na ponovljenom nadmetanju ponuðaè može biti i strana pravna i fizièka osoba. (6) Prije objave oglasa o nadmetanju prava lova za pojedino zajednièko lovište s njegovim sadržajem upoznaje se Hrvatski lovaèki savez. (7) Nadležno tijelo propisat æe postupak i uvjete nadmetanja za davanje zajednièkih lovišta u zakup te rok za sklapanje ugovora o zakupu zajednièkog lovišta. Èlanak 28. (1) S ponuðaèem koji je uspio u nadmetanju (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) župan, odnosno gradonaèelnik Grada Zagreba sklapa ugovor o zakupu zajednièkog lovišta u pismenom obliku za razdoblje valjanosti lovnogospodarske osnove. (2) Lovozakupnik je obvezan: 1. osigeravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljaèi i lovištu i naknadu štete koju èini divljaè (osiguranjem kod osiguravajuæeg zavoda, pologom kod hanke, hipotekom na nekretnine i sl.), 2. da ima struènu službu odnosno struènjaka za provedbu lovnogospodarske osnove, 3. da ima organiziranu lovoèuvarsku službu, 4. da ima lovaèke pse odgovarajuæe pasmine za lovište koje uzima u zakup koji su registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza i imaju položen radni ispit, 5. da ima lovaèkog psa osposobljenog za praæenje krvnoga traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovište koje uzima u zakup ima predviðen odstrel krupne divljaèi. (3) Osim uvjeta iz stavka 2. ovoga èlanka, lovozakupnik koji je pravna osoba obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registrirana za obavljanje lova. (4) Lovozakupnik je obvezan platiti jednogodišnju lovozakupninu i troškove izrade lovnogospodarske osnove u roku 30 dana od dana sklopljenog ugovora o zakupu zajednièkog lovišta. (5) Sredstva iz stavka 4 ovoga èlanka i godišnji iznosi lovozakupnina uplaæuju se u korist posebnog raèuna proraèuna. Èlanak 29. (1) Ako lovozakupnik ne uplati iznos lovozakupnine do 1. ožujka za sljedeæu lovnu godinu, nadležno upravno tijelo pismeno æe ga opomenuti. Ako lovozakupnik u roku odreðenom opomenom ne izvrši uplatu dužnog iznosa lovozakupnine, smatrat æe se da je ugovor o zakupu jednostrano raskinut. (2) U sluèaju iz stavka 1. ovoga èlanka, u roku 15 dana od dana kada je po opomeni dosadašnji lovozakupnik bio dužan uplatiti lovozakupninu objavit æe se nadmetanje za davanje odnosnog zajednièkog lovišta u zakup. Èlanak 30. U sluèaju prestanka pravne osobe ili smrti lovozakupnika, nadležno upravo tijelo odredit æe pismeno rok za izjašnjenje pravnog sljednika ili nasljednika o torne da li želi koristiti steèeno pravo lova. Ako se pravni sljednik ili nasljednik zakupnika u odreðenom roku ne izjasni ili se izjasni da ne želi koristiti steèeno pravo lova, zajednièko lovište se daje na ponovno nadmetanje sa stanjem divljaèi utvrðenim lovnogospodarskom osnovom za tu godinu na vrijeme do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. Èlanak 31. (1) Lovozakupnik lovišta može pismeno otkazati ugovor o zakupu zajednièkog lovišta najkasnije tri mjeseca prije isteka lovne godine ne navodeæi razloge. (2) Župan, odnosno gradonaèelnik Grada Zagreba raskinut æe ugovor o zakupu lovišta: 1. ako se utvrdi da je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez objektivnih razloga, umanjen fond divljaèi ispod najmanjeg broja utvrðenog lovnogospodarskom osnovnom ili ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz èlanka 28. satavka 2. toèke 1., 2. i 3., odnosno stavka 3. ovoga Zakona, 2. ako se površine zajednièkog lovišta smanje za više od 20%. Èlanak 32. (1) U sluèajevima iz èlanka 29., 30. i 31. ovoga Zakona i isteka vremena na koje je ugovor o zakupu lovišta sklopljen, stanje lovišta i provoðenja lovnogospodarske osnove utvrðuje struèna komisija iz èlanka 18. stavka 2., odnosno 3. ovoga Zakona. (2) Na temelju utvrðenog stanja, u sluèajevima iz èlanka 29. i èlanka 31. stavka 2. toèke 1. ovoga Zakona, dosadašnji lovozakupnik obvezan je naknaditi negativne razlike divijaèi, lovnotehnièkih i lovnogospodarskih objekata prema tržnim cijenama i troškove ponovnog nadmetanja za davanje zajednièkog lovišta u zakup te nema pravo uèestvovati na ponovnom nadmetanju. (3) U sluèajevima iz stavka 1. ovoga èlanka, zajednièko lovište daje se u zakup putem nadmetanja. Novi ugovor o zakupu lovišta sklapa se na vrijeme do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. Èlanak 33. (1) Lovozakupnik može svoje pravo lova u zajednièkom lovištu ili dijelu lovišta èija površina nije manja od površine odreðene èlankom 9. stavku 2., 3., odnosno 4. ovoga Zakona dati u podzakup pravnoj odnosno fizièkoj osobi koja ispunjava uvjete iz èlanka 27. stavka 3. i èlanka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona uz skrglasnost nadležnog upravnog tijela one županije, odnosno Grada Zagreba èije tijelo je ustanovilo lovište. (2) Stjecanjem prava lova u cijelom lovištu podzakupnik lovišta preuzima i sva prava i obveze lovozakupnika. (3) Davanjem prava lova u dijelu lovišta u podzakup, lovozakupnik se ne oslobaða svojih prava i obveza. Èlanak 34. (1) Odredbe o zakupu i podzakupu zajednièkog lovišta iz èlanka 28. stavka 2. i 3. èlanka 33. ovoga Zakona odgovarajuæe se primjenjuju i na vlastita lovišta. (2) Ovlaštenik prava lova u vlastitom lovištu obavještava nadležno upravno tijelo o davanju tog lovišta u zakup ili podzakup. Èlanak 35. Sredstva uplaæena po lovištu na poseban raèun proraèuna na ime lovozakupnine iz èlanka 14. i 28. stavka 5. ovoga Zakona, obraèunavaju se i rasporeðuju na naèin: 1. 70% sredstava rasporeðuje se na ime naknade vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu bez prava lova proporcionalno površini koja je obuhvaæena lovištima za koje se uplaæuje lovozakupnina, 2. 20% sredstava ostaje na posebnom raèunu proraèuna za namjensko pokriæe troškova provoðenja ovoga Zakona (ustanovljavanja zajednièkih lovišta, davanja u zakup zajednièkih lovišta, zaštita i èuvanje lovišta koja nisu u zakupu, zaštita divljaèi na površinama izvan lovišta i dr.), 3. 10% sredstava prihod su Republike koja se vode na posebnom raèunu ministarstva za namjenske troškove provoðenja ovoga Zakona. Èlanak 36. (1) Državno lovište može se dati u zakup domaæoj i stranoj pravnoj i fizièkoj osobi na vrijeme od 10 godina, odnosno do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. (2) Odluku o javnom prikupljanju ponuda ili raspisivanju javnog natjeèaja za davanje državnog lovišta u zakup donosi Vlada Repriblike Hrvatske na prijedlog ministarstva. Èlanak 37. (1) Odluku o davanju državnog lovišta u zakup donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju provedenog postupka javnog prikupljanja ponuda ili javnog natjeèaja. (2) Postupak javnog prikupljanja ponekda ili javnog natjeèaja provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija koju osniva Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. (3) Najpovoljnija je ponuda kojom je ponuðena najviša lovozakupnina (4) Ako dva ili više ponuditelja ponude istu lovozakupninu, povoljnijom smatrat æe se ponuda ponuditelja koji koristi zemljište. Èlanak 38. (1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu državnog lovišta u pismenom obliku. (2) Odredbe èlanka 23., 24., 25., 27. stavka 1., 3., 4. i 5., èlanka 28. stavka 2., 3. i 4. i èlanka 29., 30., 31. i 32. ovoga Zakona odgovarajuæe se primjenjuju i na zakup državnih lovišta. (3) Državno lovište ne može se dati u podzakup. Èlanak 39. Uplaæene lovozakupnine za državna lovišta prihod su državnog proraèuna. V. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, PROGRAM UZGOJA DIVLJAÈI I PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAÈI Èlanak 40. (1) Pravo lova u lovištu izvršuje se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarske osnove. (2) Bez lovnogospodarske osnove lov divljaèi nije dopušten. Èlanak 41. (1) Lovnogospodarska osnova utvrðuje gospodarenje lovištem u razdoblju od 1. travnja tekuæeg godine do 31. ožujka desete godine. (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljaèi koje stalno ili sezonski žive u lovištu, kao i na broju divljaèi koja se može uzgajati u lovištu. (3) Brojno stanje divljaèi koja se uzgoja, odnosno može uzgajati u lovištu mora se postiæi u roku utvrðenom lovnogospodarskom osnovom koji ne može biti duži od pet godina za sitnu divljaè, a deset godina za krupnu divljaè. (4) Planiranje odstrela divljaèi mora biti u skladu s brojnim stanjem te dobnom i spolnom strukturom divljaèi u lovištu. Èlanak 42. (1) Lovnogospodarska osnova donosi se nakon ustanovljenja lovišta. (2) Ovlaštenik prava lova u lovištu u vlasništvu države donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište uz odobrenje ministarstva, a za druga vlastita lovišta njegov vlasnik odnosno ovlaštenik prava na zemljištu uz odobrenje nadležnog ureda, u roku 90 dana od dana ustanovljenja lovišta. (3) Za zajednièko lovište lovnogospodarsku osnovu donosi nadležni ured prije nadmetanja prava lova za odnosno lovište. Èlanak 43. (1) Divljaè u uzgajalištu divljaèi, uzgaja se u skladu s programom uzgoja divijaèi. (2) Program iz stavka 1. ovoga èlanka donosi vlasnik zemljišta prije ustanovljenja uzgajališta divljaèi uz odobrenje nadležnog ureda. Èlanak 44. (1) Divijaè na površinama zemljišta izvan, lovišta zaštiæuje se u skladu s programom zaštite divljaèi. (2) Program iz stavka 1. ovoga èlanka donosi ministar na prijedlog nadležnog ureda na èijem podruèju se nalaze površine izvan lovišta. Èlanak 45. (1) Lovnogospodarska osnova i program zaštite divljaèi mora biti u skladu sa osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i programima za gospodarenje šumama, uvjetima i naèinom iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i potvrðenim meðunarodnim ugovorima iz podruèja lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divijaèi. (2) Provedba lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljaèi i programa zaštite divljaèi obvezna je za ovlaštenika prava lova odnosno pravne i fizièke osobe koje zaštiæuju divljaè na površinama izvan lovišta. (3) Sadržaj, naèin izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, pr-ograma uzgoja divljaèi i programa zaštite divljaèi propisuje ministar. Èlanak 46. Izrada lovnogospodarske osnove ili programa zaštite divljaèi te njihove revizije i programa uzgoja divljaèi može se povjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima uposlenog djelatnika sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom stoèarskog smjera ili fizièkoj osobi s navedenom struènom spremom koji ima obrtnicu za obavljanje te djelalnosti. Èlanak 47. (1) Revizija lovnogospodarske osnove i programa zaštite divljaèi obavlja se kad su se trajnije ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarska osnova ili program zaštite divljaèi. (2) Revizija lovnogospodarske osnove i programima zaštite divljaèi obavlja se po postupku propisanom za njihovo donošenje. VI. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAÈI Èlanak 48. (1) Uzgoj i zaštita divljaèi obuhvaæa sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja divljaèi ili programom zaštite divljaèi te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima. (2) Zabranjen je uzgoj divljaèi u broju kojim se remete prirodni odnosi staništa i divljaèi, osim u uzgajalištima divljaèi. Èlanak 49. Nove vrste divljaèi mogu se unositi u lovište ili na površine izvan lovišta samo uz dopuštenje ministarstva koje se izdaje po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Èlanak 50. Uzgoj i zaštita divljaèi obuhvaæa osobito: 1. lovostaju za odreðene vrste divljaèi, 2. privremenu zabranu lova divljaèi, 3. provedbu radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljaèi koja trajno ili sezonski živi u lovištu, te mjere za oèekvanje i poboljšanje staništa, 4. održavanje utvrðene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljaèi koja se uzgaja, 5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i voðenje mladunèadi, 6. unošenje i èuvanje divljaèi radi postizanja brojnosti utvrðene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja, 7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostièkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljaè uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljaèi, 8. smanjivanje broja divljaèi koja èini štetu na podnosiv broj te uklanjanje pasa i maèaka skitnica, 9. spašavanje divljaèi od elementarnih nepogoda, 10. provedba mjera za osiguranje dovoljne kolièine kvalitetne hrane i pitke vode, 11. podizanje i održavanje lovnotehnièkih i lovnogospodarskih objekata, 12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljaèi) prilikorn obavljanja poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima, 13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan naèin i poduzimanje preventivkaih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenja strništa, kukuruzišta, tršæaka i sl., 14. korištenje odreðenih pasmina radno ispitanih lovaèkih pasa, 15. èuvanje lovišta, 16. suzbijanje nezakonitog lova. Èlanak 51. (1) Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljaèi kada je visoko breða ili dok vodi sitnu mladunèad te pernatu divljaè kad sjedi na jajima i dok hrani mladunèad, uništavanje i prisvajanje mladunèadi te uništavanje i ošteæivanje legla, gnijezda i jaja divljaèi. (2) Dok zajednièko lovište nije u zakupu, zabranjen je lov divijaèi, a na tim površinama mjere uzgoja i zaštite divljaèi provodi nadležno upravno tijelo ili pravna, odnosno fizièka osoba koja na to ovlasti. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga èlanka ovtaštenik prava lova može dopustiti za potrebe znanosti, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi, uz prethodno dopuštenje ministarstva, u granicama tih potreba, lov divljaèi i njihove mladunèadi u vrijeme kada je lov zabranjen, ošteæivanje legla i gnijezda te sakupljanje jaja. Èlanak 52. Zabranjeno je ošteæivanje i uništavanje lovnogospodarskih i lovnotehnièkih objekata, kao i znakova obilježbe granica lovišta. Èlanak 53. (1) Bez dopuštenja ovlaštenika prava lova zabranjeno je kretanje lovištem s lovaèkom ili drugom puškom ili s drugim lovaèkim oružjem. (2) Kretanje javnim cestama u lovištu dopušteno je samo s praznim lovaèkim oružjem i drugim ispražnjenim puškama u navlaci ili zaštitnoj kutiji. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga èlanka ne odnose se na službene osobe za vrijeme obavljanja službe. Èlanak 54. (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i maèke nihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreæu lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno od stada. (3) Ovlaštenik prava lova ima pravo u lovištu ukloniti pse i maèke koji se kreæu lovištem protivno odredbi stavka 2. ovoga èlanka bez naknade vlasniku psa ili maèke. (4) Nije dozvoljeno ubiti pse koji u organiziranom lovu, na ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divljaèi prijeðu u drugo lovište. Èlanak 55. (1) Sredstva za zaštitu bilja i druga kemijska sredstva smiju se upotrebljavati samo na naèin koji nije štetan za zdravlje divljaèi. (2) Pravna ili fizièka osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršæake ili sl. dužna je o tome prethodno obavijestiti ovlaštenika prava lova najmanje 48 sati prije poèetka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljaèi. (3) Poljoprivredni strojevi prilikom obavljanja radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljaè, moraju imati u funkciji ureðaj za plašenje divljaèi. (4) Pravna ili fizièka osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja ili druga kemijska sredstva na nepropisan naèin, pali strništa, kukuruzišta ili tršæake ili upotrijebi stroj protivno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga èlanka, dužna je naknaditi štetu nastalu na divljaèi upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Èlanak 56. (1) Ovlaštenik prava lova dužan je organizirati struènu službu ili imati struènjaka za provedbu lovnogospodarske osnove i lovoèuvarsku službu. (2) Za obavljanje poslova struène službe provedbe lovnogospodarske osnove ovlaštenik prava lova obvezan je imati uposlenog djelatnika s najmanje srednjom struènom spremom šumarsko-biološkog, veterinarskog ili stoèarskog smjera, ako nije odgovarajuæe struèno osposobljen. (3) Lovoèuvarsku službu obavlja lovoèuvar uposlen kod ovlaštenika prava lova. (4) Lovoèuvar može biti osoba koja ima nižu struènu spremu i struèno je osposobljen za lovoèuvara i udovoljava uvjetima za nošenje oružja. (5) Program za struèno osposobljavanje lovoèuvara donose ustanove i druge pravne osobe za srednjoškolsko obrazovanje odraslih, u skladu s propisima o srednjoškolskom obrazovanju uz suglasnost ministra. (6) Potanji propis o struènoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove donosi ministar. Èlanak 57. (1) Lovoèuvar u obavljanju svoje dužnosti, ovlašten je osobito: 1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljaè ili se kreæe u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljaèi, 2. izvršiti pregled prijevoznih sredstava i prtljage radi otkrivanja sredstava za lov ili ulova (divljaè i njezini dijelovi), 3. privremeno oduzeti sredstva upotrebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divijaè i njezine dijelove, ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona, 4. spreèavati uništavanje i prisvajanje divljaèi i njezinih mladunaca te uništavanje i kvarenje njezinih legla, gnijezda i jaja, 5. spreèavati lov divljaèi na nedozvoljen naèin, nedozvoljenim sredstvima i korištenje pasa s kojima lov nije dozvoljen, 6. nadzirati držanje i prenošenje divljaèi i njezinih dijelova u lovištu, 7. odstreliti ranjenu ili bolesnu divljaè, 8. obavijestiti bez odgaðanja ovlaštenika prava lova i veterinarsku službu o pojavi bolesti i uginuæa divljaèi i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda, poplave, snježnih nanosa, poledice, požara i dr.), 9. prikupljati obavještenja i podatke o lovu obavljenom protivno odredbama ovoga Zakona i o tome obavijestiti ovlaštenika prava lova i nadležno državno tijelo. (2) Potanji propis o lovoèuvarskoj službi, obrascu iskaznice i znaèki èuvara lovišta, naèinu njihovog izdavanja te o naèinu upotrebe vatrenog oružja pri obavljanju lovoèuvarske dužnosti donosi ministar. VII. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAÈI I NJEZINIH DIJELOVA Èlanak 58. (1) Lov divljaèi obuhvaæa traženje, doèekivanje, osmatranje, vabljenje, slijeðenje, odstrel i hvatanje žive divljaèi, puštanje ptica grabljivica, sakupljanje uginule divljaèi i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i sakupljanje jaja pernate divljaèi. (2) Lov divljaèi u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom, a na površinama izvan lovišta u skladu s programom zaštite divljaèi i namjenom tih površina. (3) Zabranjeno je loviti divljaè za vrijeme propisane lovostaje, osim u sluèajevima odreðenim ovim Zakonom. (4) Lovostaju po vrstama divljaèi ovisno o njezinim svojstvima i uvjetima u kojima ona obitava propisuje ministar po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Èlanak 59. Divljaè koja se uzgaja u uzgajalištu divljaèi može se loviti cijele godine. Èlanak 60. (1) Ranjenu i bolesnu divljaè dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaje, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljaèi. (2) Odstrel, u smislu stavka 1. ovoga èlanka, ovlaštenik prava lova dužan je bez odgode prijaviti nadležnom uredu uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljaè bila ranjena ili bolesna. Èlanak 61. Ministarstvo je ovlašteno: 1. skratiti lovostaju, ako je to potrebno radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljaèi koja ugrožava poljoprivredne, šumske i akva kulture te ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguæe izvršiti planirani odstrel divljaèi, 2. dozvoliti lov u lovostaji, ako to z.ahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divlèjaèi, 3. zabraniti lov za pojedinu vrstu divljaèi, ako je to potrebno radi zaštite njezinog brojnog stanja, pojave kcmijskog ili radiološkog zagaðivanja te otklanjanja posljedica ratnog djelovanja i razaranja. Èlanak 62. Nadležni ured ovlašten je u lovištu. 1. produžiti lovostaju ili zabraniti lov pojedine vste divljaèi za odreðeno vrijeme kad je to potrebno radi zaštite njezinog brojnog stanja, osim u državnom lovištu. 2. zabraniti lov divljaèi na poljoprivrednim zemljištima zasijanim ili zasaðenim poljoprivrednim kulturama u vrijeme kad bi to štetilo tim kulturama. Èlanak 63. (1) Zabranjeno je loviti divljaè: 1. naèinom i sredstvima kojima se ona masovno uništava, 2. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, požarom ili na drugi slièan naèin, osim u svrhu spasavanja, 3. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, pomoæu živih i umjetnih mamaca ili vabaka, magnetofonima, gramofonima, upotrebom reflektora ili sliènih svijetleæih sredstava, ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuæe sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz èlanka 51. stavka 3. ovoga Zakona i toèke 2. ovoga stavka. 4. gaženjem vozilima bilo koje vrste, a naroèito motornim vozilima, 5. èamcima na motorni pogon, 6. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovaèki te lovaèkim psima koji nemaju položen radni ispit, 7. pticama grabljivicama i zvijerima, 8. samostrelom i sliènim napravama, 9. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divljih svinja, medvjeda i lisice na meèilištima. (2) U pojedinaènom lovu na jelena, jelena lopatara, srnjaka, lisicu i šojku dozvoljena je upotreba rikalica, vabaka i piska. (3) Puha i kune dopušteno je loviti zamkama i klopkama za tu namjenu, u skladu s odredbama lovnogospodarske osnove. (4) Lukom i strijelom dopušteno je loviti divljaè u lovištu samo u ograðenom prostoru i na propisan naèin. (5) Iznimno od odredbe stavka 1. toèke 3. ovoga èlanka, nadležni ured može dopustiti odstrel divljih svinja na doèeku pomoæu reflektora i sliènih svijetleæih sredstava. (6) Iznimno od odredbe stavka 1. toèke 7. ovoga èlanka, osobi koja ima položen sokolarski ispit dopušten je lov divljaèi pticama grabljivicama koje su zato posebno školovane ako ima dopuštenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša i ovlaštenika prava lova. (7) Sokolarski ispit polaže se kod Hrvatskog lovaèkog saveza. (8) Program sokolarskog ispita, naèin lova divijaèi lukom i strijelom i s pticama grabljivicama (sokolarenje) propisuje ministar. Èlanak 64. Ovlaštenik prava lova ili osoba kojoj dopusti može, radi razmnožavanja divljaèi umjetnim naèinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljaè primamljivati hranom i vodom te hvatati mrežama, lovkama i omamljujuæim sredstvima tako da ostane živa. Èlanak 65. (1) Divljaè je dopušteno loviti odstrelom samo lovaèkim puškama i lovaèkim nabojima, koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljaèi koja se lovi, a iznimno lukom i strijelom te pticama grabljivicama. (2) Odstrel krupne divljaèi dopušten je samo zrnom iz lovaèke puške s užlijebljenim cijevima. (3) Zabranjen je lov divljaèi nabojima koji nisu lovaèki i lovaèkom puškom s glatkim cijevima koja je izraðena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru te poluautomatskim i automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima. (4) Zabranjen je lov krupne divljaèi, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili sa psima. (5) Odredba stavka 3. ovoga èlanka ne odnosi se na lov pernate divljaèi koja se umjetno uzgaja na površinama koje su namijenjene takvom uzgoju. (6) naæin upotrebe lovaèkog oružja i naboja propisuje ministar. Èlanak 66. (1) U lovu se smiju koristiti lovaèki psi koji udovoljavaju uvjetima iz èlanka 28. stavka 2. toèke 4. i 5. ovoga Zakona. (2) Za lov na pojedinu vrstu divljaèi u odreðenim podruèjima smije se koristiti samo odgovarajuæa vrsta pasa. (3) Uvjerenja o položenom radnom ispitu i osposobljenosti za praæenje krvnog traga za lovaèke pse iz stavka 1. ovoga èlanka izdaje Hrvatski lovaèki savez. (4) Vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstu divljaèi u odreðenim podruèjima propisuje ministar na prijedlog Hrvatskog lovaèkog saveza. Èlanak 67. (1) Divljaè smije loviti osoba koja je položila lovaèki ispit i strani državljanin koji raspolaže znanjem i vještinama neophodnim za lov divljaèi prema propisima države èiji je državljanin, uz prethodno pismeno dopuštenje ovlaštenika prava lova. (2) Prije davanja pismenog dopuštenja za lov divljaèi, ovlaštenik prava lova utvrdit æe da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga èlanka. (3) Pravne i fizièke osobe koje se bave lovnim turizmom obvezne su pojedinca ili voðu grupe obavijestiti o obvezama i zabranama iz èlanka 63. i 65. ovoga Zakona. Primjerak sklopljenog ugovora o lovnom turizmu dostavlja se ovlašteniku prava lova prije poèetka lova. (4) Kad ovlaštenik prava lova uputi poziv državljaninu Republike Hrvatske ili stranom dzžavljaninu da bude njegov osobni gost nije obvezno njegovo pismeno dopuštenje, ali gost mora ispunjavati uvjet iz stavka 1. ovoga èlanka. Èlanak 68. Lov divljaèi na zemljištima koja se nalaze u graniènom pojasu, utvrðuje se posebnim propisom. Èlanak 69. (1) Trofeji divljaèi moraju se ocijeniti. (2) Evidenciju trofeja divljaèi vodi ovlaštenik prava lova. (3) Trofeje divljaèi iz stavka 1. ovoga èlanka ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih ocjenjivaèa koji imaju položen ispit za ocjenjivaèa trofeja. (4) Trofeje divljaèi steèene u državnom lovištu ocjenjuje komisija ovlaštenika prava lova. (5) Trofeje divljaèi steèene u državnim lovištima, ocjenjuje komisija koju imenuje nadležni ured one županije, odnosno Grada Zagreba èije je nadležno tijelo ustanovilo lovište, na prijedlog Hrvatskog lovaèkog saveza. (6) O ocijenjenim trofejima komisije iz stavka 4. i 5. ovoga èlanka izvještavaju Hrvatski lovaèki savez koji vodi centralnu evidenciju o kapitalnim i netipiènim trofejima. Izvješæa se daju do 1. svibnja svake godine za trofeje steèene u protekloj lovnoj godini. (7) Hrvatski lovaèki savez organizira izložbe trofeja divljaèi te utvrðuje sadržaj, opseg i vrstu trofeja za izlaganje na nacionalnim i meðunarodnim izložbama. (8) Trofeje divljaèi iz lovišta ili zemlje dopušteno je iznositi uz propisani trofejni list koji izdaju komisije iz stavka 4. i 5. ovoga èlanka. (9) Naèin voðenja evidencije o trofejima divljaèi, obrazac trofejnog lista i izvješæa o ocijenjenim trofejima propisuje ministar. Èlanak 70. (1) Vrhunski trofej divljaèi ne smije se otuðiti u inozemstvo. (2) Vrhunski trofej može otkupiti Republika Hrvatska. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga èlanka, ministarslvo može dopustiti otuðenje vrhunskog trofeja u inozemstvo, ako ga ne otkupi Republika Hrvatska. (4) Vrhunski trofeji koje je otkupila Republika Hrvatska èuvaju se u Muzeju Hrvatskog lovaèkog saveza. Èlanak 71. (1) Lovaèki ispit i ispit za ocjenjivaèa trofeja polaže se pri odgovarajuæoj srednjoj školi ili drugoj pravnoj osobi. (2) Osobama koje su tijekom srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajuæi nastavni program iz lova priznaje se lovaèki ispit. (3) Lovaèkom ispitu može pristupiti graðanin koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o oružju za izdavanje odobrenja nabavke oružja. (4) Program i naèin priznavanja lovaèkog ispita i ispita za ocjenjivaèa trofeja, naèin polaganja, vrste škola, odnosno druge pravne osobe pri kojima se mogu polagati ispiti donosi se odnosno provodi u skladu s propisima o osposobljavanju i usavršavanju odraslih uz suglasnost ministra. Èlanak 72. (1) Ulovljena, ranjena i uginula divljaè te njezini dijelovi pripadaju ovlašteniku prava lova, ako prema lovnogospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljaèi u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada županiji, odnosno Gradu Zagrebu ili osobi kojoj je povjerena zaštita divljaèi na tim površinama. (2) Ovlašteniku prava lova pripada divljaè i njezini dijelovi iz stavka 1. ovoga èlanka, iako takvu divljaè ne uzgaja, dok drugi ovlaštenik prava lova ne dokaže svoje pravo na tu divljaè ili njezine dijelove. Èlanak 73. (1) Divljaè i njezini dijelovi mogu se držati ili prenositi iz jednog mjesta u drugo samo ako držatelj odnosno osoba koja prenosi divljaè ili njezine dijelove posjeduje potvrdu ovlaštenika prava lova iz èijeg lovišta potjeèe divljaè ili njezini dijelovi i da su steèeni na jedan od naèina odreðenih ovim Zakonom. (2) Stavljati u promet, uzimati na pohranu ili preradu smije se samo divljaè i njezini dijelovi za koje vlasnik posjeduje potvrdu iz stavka 1. ovoga èlanka. (3) Pravne i fiziæke osobe koje obavljaju promet ili preradu divljaèi ili njezinih dijelova dužne su voditi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljaèi i njezinih dijelova. (4) Obrazac evidencije iz stavka 3. ovoga èlanka propisuje ministar. VIII. SPREÈAVANJE I NAKNADA ŠTETE 1. Šteta od divljaèi Èlanak 74. (1) Mjere za spreèavanje štete od divljaèi jesu: smanjivanje broja divljaèi do brojnog slanja divljaèi koja se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoijno vode i hrane za divljaè u lovištu, èuvanje usjeva i nasada, izgon divljaèi s ugroženog zemljišta, ograðivanje zemljišta i upotreba mehanièkih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvuènih plašila, kao i ostale uobièajene mjere zaštite znaèajne za odreðeno podruèje i vrstu divljaèi. (2) Nadležno tijelo propisuje uobièajene mjere iz stavka 1. ovoga èlanka za podruèje županije, odnosno Grada Zagreba. Èlanak 75. (1) Aktom o ustanovljenju lovišta odreðuju se mjere za spreèavanje štete od divljaèi koje je dužan poduzimati ovlaštenik prava lova, a naroèito: 1. donošenje godišnjeg plana za poduzimanje odreðenih mjera za spreèavanje štete (sezonski, po vrstama divljaèi i vrstama šteta od divljaèi, kulturama i sl.), 2. nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana iz toèke 1. ovoga stavka mehanièkih ili kemijskih - repelenata), 3. pravovremene i besplatne raspodjele odgovarajuæih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev uz prethodnu javnu obavijest i davanja uputa za njihovu upotrebu. (2) Odredba stavka 1. toèke 3. ovoga èlanka ne primjenjuje se na ograðivanje voæaka, kultura, plantažnih i sliènih nasada korisnika zemljišta, radi spreèavanja štete od divljaèi. Èlanak 76. (1) Ovlaštenik prava lova obvezan je poduzimati odreðene mjere za spreèavanje štete koju divljaè može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište. (2) Korisnici zemljišta dužni su za spreèavanje štete od divljaèi poduzimati propisane mjere. Èlanak 77. Ako ovlaštenik prava lova održava broj divljaèi iznad stanja koje je utvrðeno u lovnogospodarskoj osnovi, dužan je na svoj trošak posebno zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajuæim mehanièkim ili kemijskim sredstvima. Èlanak 78. Korisnici zemljišta imaju pravo i dužnost: 1. odgovarajuæim sredstvima poduzimati mjere radi spreèavanja štete od divljaèi u svojim rasadnicima, voænim nasadima i na usjevima te suraðivati u poduzimanju mjera za spreèavanje štete od divljaèi na svom zemljištu sredstvima dobivenim od ovlaštenika prava lova prema njegovim uputama. 2. priopæavati bez odgaðanja, ovlašteniku prava lova o okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za spreèavanje štete koju može nanijeti divljaè na njihovu zemljištu, kao i o zapoèetoj šteti. 3. omoguæavati ovlašteniku prava lova da na njihovu zemljištu poduzima mjere za spreèavanje štete od divljaèi. 4. ukloniti poljoprivredne usjeve do propisanog agrotehnièkog roka. Èlanak 79. Korisnici zemljišta imaju pravo zahtijevati provoðenje mjera za spreèavanje šteta od divljaèi od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da ovlaštenik prava lova ne postupa u smislu odredaba èlanka 74. i 75. i èlanka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Èlanak 80. Ministarstvo može na zahtjev korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljaèi, koja èini nerazmjerno veliku štetu, ako mjere predviðene u èlanku 74., 75. i 76. ovoga Zakona nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Èlanak 81. (1) Radi zdravstvene zaštite ljudi i životinja, županija, odnosno Grad Zagreb, ovlaštenici prava lova, pravne i fizièke osobe koje obavljaju djelalnosti poljoprivrede i šumarstva dužne su organizirati, odnosno sudjelovati u smanjivanju broja divljaèi na ugroženim podruèjima na podnosiv broj. (2) U lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ili se može oèekivati njezina pojava, ovlaštenik prava lova ili osoba koja zaštiæuje divljaè obvezna je osigurati provedbu mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, uz obavještavanje nadležne veterinarske službe, dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje. Èlanak 82. (1) Za štetu koju poèini divljaè odgovoran je ovlaštenik prava lova u lovištu u kojem ta divljaè stalno živi, pod uvjetom da je ošteæeni poduzeo propisane mjere za spreèavanje štete od divijaèi, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezan poduzeti. (2) Smatra se da divljaè stalno živi u lovištu u kojem je poèinjena šteta, ako ovlaštenik prava lova u tom lovištu ne dokaže protivno. (3) Za štetu koju poèini divljaè koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je ovlaštenik prava lova u lovištu u kojem je šteta poèinjena, ali ima pravo na odstrel te divljaèi. Pravo na odstrel ostvaruje se na temelju dokaza o naknaðenoj šteti ošteæeniku i odobrenja nadležnog upravnog tijela odnosno ministarstva kad je šteta poèinjena u državnom lovištu. (4) Odstrel divljaèi iz stavka 3. ovoga èlanka odobrava se do visine naknaðene štete, raèunajuæi vrijednost mesa i trofeja prema tržnim cijenama. (5) Ne naknaðuje se šteta koju medvjed poèini na stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke. Èlanak 83. Ako je šteta koju poèini divljaè na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost pojedinaènih šteta ne može biti veæa od vrijednosti oèekivanog prinosa te kulture. Èlanak 84. Za sporove glede naknade štete koju poèini divljaè nadležan je redovni sud. 2. Šteta na divljaèi Èlanak 85. (1) Pravna ili fizièka osoba koja nanese štetu divljaèi u lovištu bespravnim lovom ili na drugi naèin obvezna ie naknaditi štetu ovlašteniku prava lova, a izvan lovišta osobi iz èlanka 19. ovoga Zakona. (2) Osobe iz stavka i ovoga èlanka ostvaruju naknadu štete nanesene divljaèi u postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka štete, ako u roku mjesec dana od dana nastale štete ne postignu sporazum o visini naknade sa štetnikom i ako naknada u tom roku ne bude isplaæena. IX. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Èlanak 86. Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega neposredno obavlja ministarstvo. Èlanak 87 (1) lnspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode lovni inspektori. (2) Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslovc lovne inspekcije (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija), a u drugom stupnju ministarstvo. Èlanak 88. (1) Poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja ima završen šumarski, veterinarski odnosno agronomski fakultet stoèarskog smjera ili prirodoslovno-matematièki fakultet biološkog smjera, položen struèni ispit za lovnog inspektora i pet godina radnog iskustva. (2) Program struènog ispita iz stavka 1. ovoga èlanka, sastav ispitne komisije i naèin polaganja struènog ispita propisuje ministar. Èlanak 89. (1) Lovni inspektor ima posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Obrazac iskaznice iz stavka 1. ovoga èlanka i naèin njenog izdavanja propisuje ministar. Èlanak 90. (1) Lovni inspektor vodi oèevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. (2) Obrazac oèevidnika iz stavka 1. ovoga èlanka propisuje ministar. Èlanak 91. Pravne i fizièke osobe èiji rad podliježe nadzoru lovnog inspektora dužni su mu omoguæiti provedbu inspekcijskog nadzora i pružiti potrebne podatke i obavijesti. Èlanak 92. (1) Lovna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je zakonom odreðeno da ih neposredno obavlja ministarstvo. (2) Lovni inspektor, u provedbi inspekcijskog nadzora: 1. provodi izravan uvid u lovnogospodarske osnove, programe uzgoja divljaèi, programe zaštite divljaèi, opæe i pojedinaène akte ovlaštenika prava lova, propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljaè i njezine dijelove, 2. provodi pregled lovišta te površine zemljišta izvan lovišta gdje divljaè obitava, lovnogospodarskih i lovnotehnièkih objekata, objekata za držanje, prenošenje, pohranu i preradu divljaèi i njezinih dijelova i naèin obilježavanja granica lovišta, 3. nadzire da li ovlaštenik prava lova ispunajva uvjete propisane ovim Zakonom, 4. nadzire provedbu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljaèi i programa zaštite divljaèi, 5. nadzire da li se odstrel divljaèi, promet i stjecanje divljaèi i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljaèi provodi u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrel, promet i stjecanje divljaèi i njezinih dijetova i ocijenjenih trofeja, 6. nadzire da li se lov obavlja, lovaèke puške, naboji, luk i strijela upotrebljavaju odnosno lovaèki psi i lovne ptice koriste u skladu s odredbama ovoga Zakona, 7. nadzire provedbu mjera zaštite kultura od divljaèi, 8. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenju divljaè i prisvojenu uginulu divljaè ili njezine dijelove, predmete kojima su izvršene nezakonite radnje te divljaè i njezine dijelove od držatelja ako ne posjeduje potvrdu da su steèeni na naèin odreðen ovim Zakonom, 9. nareðuje privremenu zebranu lova divljaèi i druge radnje, ako nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 10. nareðuje privremene mjere za spreèavanje štete na divljaèi i u lovištu, 11. obavještava nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 12. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Èlanak 93. U provedbi inspekcijskog nadzora ministarstvo: 1. provodi inspekcijski nadzor iz èlanka 92. stavka 2. toèke 1. do 12. ovoga Zakona u državnim lovištima, 2. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz èlanka 11. stavka 1. ovoga Zakona, 3. nadzire provedbu ratificiranih meðunarodnih ugovora iz podruèja lova, 4. nadzire ostvarivanje koncesije prava lova i prava lova u zakupljenim državnim lovištima, 5. rješava u drugom stupnju o žalbama protiv rješenja lovne inspekcije. Èlanak 94. (1) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeðen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega naredit æe da se utvrðene nepravilnosti i nedostaci uklone u odreðenom roku. (2) Upravne mjere iz èlanka 92. stavka 2. i èlanka 93. ovoga Zakona lovni inspektor izrièe rješenjem. (3) Žalba protiv rješenja iz èlanka 92. stavka 2. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja. (4) Rješenje iz èlanka 93. toèke 1., 2. i 5. ovoga Zakona konaèno je i izvršno dostavom stranci. X. KAZNENE ODREDBE Èlanak 95. (1) Novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 12.500 DEM kaznit æe se pravna osoba: 1. ako pravo lova u lovištu ili dijelu lovišta dade ili uzme u podzakup protivno odredbi èlanka 33. stavka 1. ovoga Zakona, 2. ako organizira ili dozvoli lov divljaèi dok zajednièko lovište nije u zakupu ili bez lovnogospodarske osnove (èlanak 40. stavak 2. i èlanak 51. stavak 2.), 3. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu (èlanak 42. stavak 2.), 4. ako ne provodi lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja odnosno program zaštite divljaèi (èlanak 45. stavak 2 i èlanak 105.), 5. ako primi ili povjeri izradu lovnogospodarske osnove ili program zaštite divljaèi i njihove revizije ili program uzgoja divljaèi pravnoj ili fizièkoj osobi, koja ne udovoljava propisanim uvjetima (èlanak 46.), 6. ako ne obavi reviziju lovnogospodarske osnove (èlanak 47. stavak 1.), 7. ako uzgaja divljaè u broju kojim se remete prirodni odnosi staništa i divljaèi (èlanak 48. stavak 2.), 8. ako lovi ženku dlakave divljaèi kada je visoko breða ili dok vodi sitnu mladunèad (èlanak 51. stavak 1.), 9. ako nema organiziranu struènu ili lovoèuvarsku službu ili nema zaposlenog struènjaka ili lovoèuvara s propisanom struènom spremom (èlanak 56. stavak 1., 2., 3. i 4.), 10. ako obavlja lov divljaèi u lovištu protivno lovnogospodarskoj osnovi ili na površinama izvan lovišta protivno programu zaštite divljaèi ili lovi za vrijeme propisane lovostaje (èlanak 56. stavak 2. i 3.), 11. ako organizira, obavlja ili dopusti lov divljaèi zabranjenim naèinom ili sredstvima (èlanak 63. stavak 1., 2. i 3.), 12. ako ne zaštiti neposredno ugrožene usjeve i nasade u sluèaju održavanja brojnog stanja divljaèi iznad stanja utvrðenog lovnogospodarskom osnovom (èlanak 77.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 3.000 DEM. Èlanak 96. (1) Novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 6000 DEM kaznit æe se pravna osoba: 1. ako novu vrstu divljaèi unosi u lovište bez dopuštenja ministarstva (èlanak 49.), 2. ako lovi pernatu divljaè kad sjedi na jajima ili dok hrani mladunèad ili uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunèadi, uništavanje ili ošteæivanje legla, gnijezda ili jaja divljaèi ili ako lovi odnosno dopusti lov divljaèi i njihove mladunèadi bez prethodnog dopuštenja ministarstva (èlanak 51. stavak 1. i 3.), 3. ako organizira, obavlja ili dopusti primamljivanje ili hvatanje žive divljaèi osim u svrhe propisane odredbom èlanka 64. ovoga Zakona, 4. ako organizira ili dopusti lov divljaèi lovaèkim puškama ili lovaèkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili otpornosti pojedine vrste divljaèi ili drugim nedozvoljenim lovaèkim puškama ili zabranjenim nabojima i oružjem ili lov divljaèi na drugi zabranjen naèin (èlanak 65. stavak 1., 2., 3., i 4.), 5. ako dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog turizma ne postupi na propisan naèin (èlanak 67. stavak 1. i 3.), 6. ako iznosi, omoguæi ili dopusti iznijeti trofej divljaèi iz lovišta ili zemlje bez propisanog trofejnog lista (èlanak 69. stavak 8.), 7. ako ne poduzima odreðene mjere za spreèavanje šteta od divljaèi (èlanak 76. stavak 1.), 8. ako ne organizira ili ne sudjeluje u smanjivanju broja divljaèi ili ne osigura provedbu mjera o zdravstvenoj zaštiti životinja dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje (èlanak 81.). ( 2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlžinka kaznit æc se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 2000 DEM. Èlanak 97. (1) Novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 3000 DEM kaznit æe se pravna osoba: 1. ako vidljivo na odreðenim mjestima ne obilježi granice lovišta ili ne omoguæi u lovištu znanstveno-istrživaèki rad ili to omoguæi bez dopuštenja ministarstva ili površine za znanstveno-nastavni rad vidno ne obilježi (èlanak 10. stavak 4. i èlanak 11. stavak 1.), 2. ako ošteæuje ili uništava lovnogospodarski ili lovnotehnièki objekt ili znakove obilježbe granica lovišta (èlanak 52.), 3. ako pastirskog psa pušta u lovište bez nadzora ili daleko od stada (èlanak 54. stavak 1. i 2.), 4. ako sredstva za zaštitu bilja ili druga kemijska sredstva upotrijebi na naèin koji je opasan za divljaè ili pali strnište, kukuruzište, tršæake ili slièno bez prethodne obavijesti u odreðenom roku ili prilikom obavljanja radova poljoprivrednim strojem nema u funkciji ureðaj za plašenje divljaèi (èlanak 55. stavak 1., 2. i 3.), 5. ako bez odgode ne prijavi nadležnorn uredu odstrel ranjene ili bolesne divljaèi uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe (èlanak 60. stavak 2.), 6. ako lovi divljaè lukom i strijelom u neograðenom prostoru ili na nedozvoljen naèin ili bez dopuštenja nadležnog ureda odstreli divlje svinje na nedozvoljen naèin ili lovi pticama grabljivicama bez propisanih dopuštenja (èlanak 63. stavak 4., 5. i 6.), 7. ako lovi ili dozvoli lov sa psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu divljaè u odreðenim podruèjima bez odgovarajuæe vrste psa (èlanak 66. stavak 1. i 2.), 8. ako ne ocijeni trofej divljaèi, ne vodi propisanu evidenciju ili ne dostavi izvješæe u odreðenom roku (èlanak 69. stavak 1., 2. i 6.), 9. ako divljaè ili njezine dijelove drži ili prenosi ili ih stavlja u promet, uzima na pohranu ili preradu bez propisane potvrde ili ne vodi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljaèi i njezinih dijelova (èlanak 73. stavak 1., 2. i 3.), 10. ako onemoguæuje lovnog inspektora u obavljanju nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke i obavijesti (ètanak 91.), 11. ako ne postupi po rješenju lovnog inspektora (èlanak 94. stavak 2.), 12. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega (èlanak 111.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 1000 DEM. Èlanak 98. Za prekršaj kaznit æe se domaæa ili strana pravna ili fizièka osoba, ako otuði u inozemstvo vrhunski trofej bez dopuštenja ministarstva (èlanak 70. stavak 3.) novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 5.000 DEM. Èlanak 99. Za prekršaj kaznit æe se fizièka osoba novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valeute do 2000 DEM: 1. ako poèini koju od radnji iz èlanka 95. stavka 1. toèke 1., 2. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. ili 12. ovoga Zakona. 2. ako poèini koju od radnji iz èlanka 96. stavka 1. toèke 1., 2., 3., 4., 6. ili 8. ovoga zakona. 3. ako dozvoli lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog turizma ne postupi na propisan naèin (èlanak 67. stavak 1., 2. i 3). Èlanak 100. Za prekršaj kaznit æe se fizièka osoba novèanom kaznom u protuvrijednosti domaæe valute do 1000 DEM: 1. ako poèini koju od radnji koju od radnji iz èlanka 97. stavka 1. toèke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. ili 12. ovoga Zakona, 2. ako se kreæe lovaèkom ili drugom puškom ili drugim lovaèkim oružjem protivno odredbama èlanka 53. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona, 3. ako lovi divljaè bez položenog lovaèkog ispita ili bez prethodnog pismenog dopuštenja (èlanak 67. stavak 1.), 4. ako ne omoguæi ovlašteniku prava lova da poduzima mjere za spreèavanje štete od divljaèi (èlanak 78. toèka 3.). Èlanak 101. Iznosi novèanih kazni iz èlnaka 95. do 100. ovoga Zakona izrièu se u valuti Republike Hrvatske prema srednjcm teèaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne, a obraèunavaju se prema srednjem teèaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izvršenja kazne. Èlanak 102. Za prekršaj iz èlanka 95. stavka 1. toèke 11., èlanka 96. stavka 1. toèke 6., èlanka 97. stavka 1. toèke 9., èlanka 99. toèke 1. za poèinjene radnje iz èlanka 95. stavka 1. toèke 11. i toèke 2., za poèinjene radnje iz èlanka 96. stavka 1. toèke 4. i 6. èlanka 100. toèke 1., za poèinjene radnje iz èlanka 97. stavka 1. toèke 9. ovoga Zakona uz novèanu kaznu izreæi æe se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta, odnosno divljaèi koji su bili upotrijebljeni, nabavljeni ili su nastali izvršenjem prekrša, a za prekršaj iz èlanka 95. stavka 1. toèke 10. i 11., èlanka 96. stavka 1. toèke 2., èlanka 99. toèke 1. za poèinjene radnje iz èlanka 95. stavka 1. toèke 10. i 11. i toæke 2. za poèinjene radnje iz èlanka 96. stavka 1. toèke 2. i èlanka 100. toèke 3. ovoga Zakona uz novèanu kaznu izreæi æe se i zaštitna mjera zabrane lova od jedne do tri godine. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 103. (1) Ugovori o davanju lovišta na gospodarenje sklopljeni na temelju Zakona o lovstvu ("Narodne novine", br. 32/73, 8/76, 25/76 i 26/93) bez obzira na rok njihovog važenja, ostaju na snazi do ustanovljenja lovišta prema odredbama ovoga Zakona. (2) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenose se sva prava i obveze zakupnika lovišta prema èlanku 28. stavku 2. i 3. ovoga Zakona na pravne osobe koje gospodare lovištima temeljem ugovora iz stavka 1. ovoga èlanka. Èlanak 104. (1) Vlasnik i ovlaštenik prava na zemljištu koji se želi složiti pravom lova u vlastitom lovištu prema odredbama ovoga Zakona, dužan je o tom podnijeti pismeni zahtjev nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 31. prosinca 1994. godine. (2) Ministarstvo, odnosno nadležna tijela ustanovit æe vlastita lovišta najkasnije do 1. ožujka 1995 godine. Èlanak 105. (1) Do osnivanja lovišta prema odredbama ovoga Zakona, pravo lova u postojeæim lovištima izvršuje se prema važeæim lovnogospodarskim osnovama. (2) U sluèaju prestanka važenja lovnogospodarske osnove, pravo lova u lovištu izvršuje se prema zadnjoj godini lovnogospodarske osnove koja je prestala važiti. Èlanak 106. (1) Nadležna tijela obvezna su ustanoviti zajednièka lovišta najkasnije do 31. prosinca 1995. godine. (2) Nadležni uredi obvezni su donijeli lovnogospodarske osnove, a nadležna upravna tijela provesti nadmetanja prava lova za zajednièka lovišta najkasnije do 1. ožujka 1996. godine. (3) Iznimno od stavka 1. Uvoga èlanka, na podruèjimu one županije, odnosno Grada Zagreba gdje su površine postojeæih lovišta izjašnjavanjem vlasnika, odnosno ovlaštenika prava na zemljištu za ustanovljenje vlastitih lovišta smanjena za više od 20% površine postojeæih lovišta, nadležna tijela ustanovit æe na tom podruèju i zajednièka lovišta od roka odreðenog u èlanku 104. stavku 2. ovoga Zakona. Èlanak 107. (1) Nadležni uredi obvezni su predložiti ministarstvu programe zaštite divljaèi na površinama zemljišta izvan lovišta najkasnije u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Programe zaštite divljaèi iz stavka 1. ovoga èlanka donijet æe ministar u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 108. (1) Do donošenja programa iz èlanka 107. stavka 2. ovoga Zakona divljaè na površinama zemljišta izvan lovišta zaštiæivat æe se u skladu s planom zaštite divljaèi nadležnih ureda. (2) Naèin izrade plana zaštite divljaèi iz stavka 1. ovoga èlanka propisat æe ministar u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 109. Odredba èlanka 46. ovoga Zakona koja se odnosi na povjeravanje izrade lovnogospodarske osnove odnosno programa zaštite divljaèi i njihove revizije, kao i programa uzgoja divljaèi poèet æe se primjenjivati protekom godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 110. Lovoèuvar koji nema struènu spremu propisanu èlankom 56. stavkom 4. ovoga Zakona dužan je tu spremu steæi u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U protivnom prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg mjeseca do kojega teæe rok. Èlanak 111. Pravna osoba koja se služi pravom lova u postojeæim lovištima dužna je svoje poslovanje, odnosno opæe akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u roku šest mjeseci od njihovog stupanja na snagu. Èlanak 112. Propise za koje je po ovom Zakonu ovlašten, ministar æe donijeti u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 113. (1) Do stupanja na snagu propisa iz èlanka 112 ovoga zakona primjenjivat æe se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o lovstvu ("Narodne novine", br. 32/73., 8/76., 25/76. i 26/93.) koji nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. (2) Pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, ostaju na snazi odredbe odluka Vlade Republike Hrvatske i dosadašnjih skupština opæina o ustanovljavanju lovišta, odnosno odluka donesenih za izvršenje Zakona o lovstvu ("Narodne novine", br. 32/73., 8/76., 25/76. i 26/93.). Èlanak 114. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o lovstvu "Narodne novine", br. 32/73., 8/76., 25/76. i 26/93.), osim odredaba èlanka 35. i 36. koje ostaju na snazi šest mješeci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Èlanak 115. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana njegove objave u "Narodnim novinama". Klasa: 323-01/93-01/01 Zagreb, 28. sijeènja 1994. ZASTUPNIÈKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupnièkog doma Sabora Stjepan Mesiæ, v. r.