IV. Action Programme for the protection of waters from pollution caused by nitrates of agricultural origin

1. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima sukladno važećem propisu kojim se određuju ranjiva područja u Republici Hrvatskoj.

2. Uvjeti i mjere propisani ovim Programom smatraju se preporukom poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima izvan ranjivih područja iz točke 1. ovoga članka. UVJETI I NAČIN PRIMJENE GNOJIDBENIH PROIZVODA Članak 5.

1. Gnojidbeni proizvodi se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe: – postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće, – optimalna opskrba usjeva/nasada hranjivima, – održavanje ili popravljanje plodnosti tla.

2. Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju: – najveću iskoristivost dodanih hranjiva, – najmanji gubitak hranjiva, – sprječavanja otjecanja hranjiva u vodene ekosustave, – zaštitu okoliša. Članak 6.

1. Gnojidbeni proizvodi se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir: – očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa, – količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla, – hranjiva unesena u tlo gnojidbom, – hranjiva iznesena iz tla prinosom, – pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, – uvjeti i tehnološki postupci tijekom proizvodnje, – zaostala hranjiva iz predkulture u plodoredu.

2. Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre: – sadržaj ukupnog dušika (N), – sadržaj biljkama pristupačnog fosfora (P2O5), – sadržaj biljkama pristupačnog kalija (K2O), – pH tla, – sadržaj humusa u tlu.

3. Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka poljoprivrednih površina gospodarstva provodi se u ovlaštenim laboratorijima za analizu tla najmanje svake četvrte godine.

4. Iznimno od stavka 3. ovoga članka, za ARKOD parcele koje su manje od 1 ha na temelju analize rizika, potrebno je utvrditi obvezu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta do 5 % parcela i/ili površina. Analiza rizika obuhvaća: način korištenja poljoprivrednog zemljišta, prijetnje prema tlu, veličinu površine, ukupnu površinu poljoprivrednog gospodarstva i dr. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će o obvezi koja proizlazi iz analize rizika obavijestiti korisnike.

5. Uz primjenu načela navedenih u točki 1. ovoga članka, gnojidba dušikom ne može biti viša od količine propisane u Dodatku II. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa. Članak 7. Evidencija korištenja gnojidbenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu vodi se kako je propisano u Dodatku III. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa. OPĆA NAČELA KORIŠTENJA GNOJIDBENIH PROIZVODA Članak 8.

1. Gnojidbeni proizvodi s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Programom zabranjeno.

2. Na poplavljenim područjima gnojidbeni proizvodi se unose u tlo po završetku razdoblja poplave, a nakon prosušivanja površinskog sloja tla.

3. Strojevi za primjenu gnojidbenih proizvoda moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojidbenih proizvoda te mogućnost ravnomjerne raspodjele, sa što manjim gubicima.

4. Kod primjene mineralnih gnojiva mora se osigurati da nema preklapanja prohoda rasipača/raspodjeljivača, odnosno stvaranja dvostrukih prohoda ili praznih mjesta na poljoprivrednoj površini.

5. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabranjena je primjena gnojidbenih proizvoda s dušikom i fosforom, a provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta gdje nije zabranjena primjena gnojidbenih proizvoda s dušikom i fosforom provode se mjere i uvjeti propisani ovim Programom. Članak 9.

1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti primjene dušika (N) od 170 kg/ha.

2. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru.

3. U cilju smanjivanja gubitaka dušika, stajski gnoj primjenjuje se kako slijedi: – gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti, – na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo, – stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla, – gnojovku prije gnojenja treba promiješati.

4. Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunata na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka I. ovoga Programa. Članak 10. U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se: 1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. prosinca do 15. ožujka; 2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Članak 11. Zabranjena je primjena gnojidbenih proizvoda: – na tlu zasićenom vodom, – na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem, – na zamrznutom tlu, – na poplavljenom tlu, – na nepoljoprivrednim zemljištima, – na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba vode stajaćice, – na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više, – na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka, – pomiješanog s otpadnim muljem, – podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami. Članak 12.

1. Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini propisana je u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

2. Iznimno od odredbi točke 1. ovoga članka, najveća dozvoljena količina stajskog gnoja prema graničnim vrijednostima može biti veća od one propisane u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa, ukoliko se provodi kemijska analiza stajskog gnoja kojom su dobivene vrijednosti dušika, fosfora i kalija manje od vrijednosti prikazanih u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

3. Kemijska analiza stajskog gnoja iz točke 2. ovog članka provodi se za sljedeće parametre: – sadržaj suhe tvari stajskog gnoja, – sadržaj ukupnog (N), – sadržaj fosfora (P2O5), – sadržaj kalija (K2O), – pH stajskog gnoja.

4. Kemijska analiza iz točke 3. ovoga članka provodi se najmanje dva puta godišnje, a prije primjene stajskog gnoja na poljoprivredne površine. SKLADIŠTENJE I ZBRINJAVANJE STAJSKOG GNOJA Članak 13.

1. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima (u daljem tekstu: spremnici).

2. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

3. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

4. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, propisana je u Tablici 4. Dodatka I. ovoga Programa.

5. Iznimno od odredbi točke 4. ovoga članka, gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica. Članak 14.

1. Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti u skladu s člankom 9. točkom 1. zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina te ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti u skladu s člankom 13. točkom 4. ovoga Programa, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti: – gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, – preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora, – zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

2. Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka.

3. Zbrinjavanje viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse. RAZDOBLJE PRIMJENE Članak 15. Ovaj Program stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine i donosi se za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 16. Stupanjem na snagu ovoga Programa prestaje važiti III. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine«, broj 73/21). Članak 17. Ovaj Program objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 001-01/25-01/2 Urbroj: 525-06/206-25-4 Zagreb, 16. lipnja 2025. Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić, v. r. DODATAK I. Tablica 1.: Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće ­životinje DOMAĆA ŽIVOTINJA UG/DOMAĆOJ ŽIVOTINJI Goveda starija od 24 mjeseca 1,0 Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 0,6 Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 0,3 Rasplodni bikovi 1,4 Telad 0,15 Konji 1,2 Ždrebad 0,5 Magarci 0,6 Pulad 0,3 Ovce i koze 0,10 Janjad, jarad 0,05 Krmače 0,3 Nerasti 0,4 Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,15 Odojci 0,02 Kokoši nesilice 0,004 Tovni pilići 0,0025 Purani 0,02 Kunići i pernata divljač 0,002 Tablica 2.: Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG VRSTA DOMAĆE ŽIVOTINJE kg N/godina Goveda 70 Kopitari 60 Ovce i koze 70 Svinje 80 Perad 85 Ostale domaće životinje 85 Tablica 3.: Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini Najveća dozvoljena količina Vrsta stajskog gnoja N P2 O 5 K 2O Granične vrijednosti stajskog gnoja prema Sadržana količina hranjiva u suhoj tvari primjene dušika (N) (kg) graničnim vrijednostima (%) (%) (%) (kg/ha) (t/ha) N P2 O 5 K 2O Goveđi 0,5 0,3 0,5 170 34 170 102 170 Konjski 0,6 0,3 0,6 170 28 170 85 170 Ovčji 0,8 0,5 0,8 170 21 170 106 170 Svinjski 0,6 0,5 0,4 170 28 170 142 113 Kokošji 1,5 1,3 0,5 170 11 170 147 57 Brojlerski 3,0 3,0 2,0 170 5.5 170 170 110 Goveđi kompost 2,1 2,2 0,8 170 8 170 180 65 Goveđa gnojovka 0,4 0,2 0,5 170 42 m³/ha 170 85 210 Svinjska gnojovka 0,5 0,4 0,3 170 34 m³/ha 170 136 102 Tablica 4.: Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m³ DOMAĆA ŽIVOTINJA GNOJOVKA KRUTI GNOJNICA STAJSKI GNOJ Goveda starija od 24 mjeseca 7,1 7,0 3,5 Goveda starosti od 12 do 24 mjeseca 5,8 4,2 2,9 Goveda starosti od 6 do 12 mjeseca 2,3 2,1 1,2 Rasplodni bikovi 7,1 7,0 3,5 Telad 1,2 1,0 0,7 Konji - 7,0 - Ždrebad - 3,5 - Magarci - 4 - Pulad - 2 - Ovce i koze - 1,0 - Janjad, jarad - 0,5 - Krmače 2,55 1,73 0,84 Nerasti 2,55 1,73 0,84 Svinje u tovu od 25 do 130 kg 0,64 0,44 0,21 Odojci 0,21 0,09 0,035 Kokoši nesilice 0,032 0,016 - Tovni pilići - 0,006 - Purani - 0,03 - Kunići i pernata divljač - 0,042 - DODATAK II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI UNOSA DUŠIKA U TLO, PREMA BILJNIM VRSTAMA GRANIČNA BILJNE VRSTE VRIJEDNOST (kg N/ha) Krma s trajnih travnjaka i pašnjaka: 2 – kosni travnjak 170 3 – kosni travnjak 240 4 – kosni travnjak 320 Pašno-košna uporaba 240 Djeteline i djetelinske mješavine 80 Djetelinsko-travne mješavine 240 Trave, travne mješavine i djetelinsko-travne mješavine 320 Kukuruz za zrno 270 Kukuruz za silažu 270 Krumpir 240 Pšenica 180 Ječam 150 Tritikale 150 Zob 120 Raž 120 Druge žitarice 120 Uljana repica 200 Druge uljarice 80 Hmelj 270 Soja 80 Suncokret 150 Šećerna repa 300 Korjenaste krmne kulture 200 Drugi jednogodišnji usjevi 200 Duhan 80 Voćne vrste: Voće 150 Masline 100 Drugo voće (jagode, borovnice) 80 Vinova loza 100 Povrće: Plodovito 250 Korjenasto i gomoljasto 170 Lisnato 150 Zeljasto 300 Lukovičasto 120 Poriluk 250 Mahunasto 60 DODATAK III. EVIDENCIJA KORIŠTENJA GNOJIDBENIH PROIZVODA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU NAZIV GOSPODARSTVA MIBPG ARKOD PARCELA / KATASTARSKA ČESTICA (broj) POVRŠINA (ha) KULTURA/ha STAJSKI GNOJ MINERALNO GNOJIVO DATUM DOMAĆA TIP KOLIČINA (t, UKUPNO DATUM TIP GNOJIVA KOLIČINA UKUPNO ŽIVOTINJA GNOJIVA m³/ha) (t, m3) (FORMULACIJA) (kg/ha) (t)  