Strategy to fight against corruption 2015-2019 and Action Plan on the implementing of the Strategy to fight against corruption 2015-2019

2.1. Definiranje pojma korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

2.2. Borba protiv korupcije u javnom sektoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

2.3. Umanjenje regulatorne i distributivne uloge javnog sektora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.4. Podsticanje moralne osude i neprihvatljivosti korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.5. Smanjivanje koristi i povećanje rizika od korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.6. Umanjivanje i reguliranje diskrecionih ovlaštenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

2.7. Povećanje transparentnosti pri donošenju odluka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

2.8. Povećanje nadzora i kontrole nad donošenjem odluka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

2.9. Interaktivnost i proaktivnost u prevenciji i represiji korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2.10. Intenziviranja otkrivanja i represije korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2.11. Poboljšanje koordinacije u borbi protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 3. Vizija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 4. Opći cilj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 5. Strateški ciljevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 6. Načela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 7. Prepreke za uspješno provođenje Strategije i Akcionog plana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 8. Normativni, institucionalni i društveni okvir za borbu protiv korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 9. Strateški ciljevi i programi za njihovo provođenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

9.1. Uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje normativnog okvira za borbu protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 9.2. Razvijati, promovirati i provoditi preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru. . . 28

9.3. Unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

9.4. Podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40

9.5. Uspostava efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluaciju provođenja Strategije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 AKCIONI PLAN ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE 2015 – 2019.. . . . 49 Strateški cilj 1: Uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje normativnog okvira za borbu protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50 Strateški cilj 2: Razvijanje, promoviranje i provođenje preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Strateški cilj 3: Unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Strateški cilj 4: Podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82 Strateški cilj 5: Uspostavljanje efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluacija provođenja Strategije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 Ova publikacija je objavljena uz podršku Vlade Velike Britanije, u okviru projekta “Jačanje komunikacijskih kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini”. Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj izneseni ne odražavaju stavove Vlade Velike Britanije. UVOD Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (u daljem tekstu Agencija), u skladu sa zakonskim nadležnostima i planiranim aktivnostima iz Programa rada za 2014. godinu, u martu ove godine započela je sa pripremama na izradi Nacrta strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za period 2015‒2019. godina. Definiran je metodološki pristup izradi Strategije i Akcionog plana, vremenski okvir za izradu, te su postavljeni temeljni principi i pristupi izradi navedenog dokumenta. Ključno opredjeljenje bilo je da nova Strategija, s obzirom na propuste i nedostatke prethodnih strategija koje su tretirale korupciju u BiH, ima sveobuhvatan pristup, bude prihvatljiva za sve nivoe vlasti u BiH kroz definiranje politika, te da bude provodljiva. Imenovana je Interresorna radna grupa od predstavnika 23 institucije sa državnog nivoa, nivoa entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, te predstavnika nevladinog sektora, a po potrebi angažirani su eksperti iz akademske i međunarodne zajednice. Koordiniranje cjelokupnim procesom vodili su predstavnici Agencije u saradnji s predstavnicima IPA projekta “Jačanje antikorupcijskih kapaciteta i mreža nevladinih organizacija u BiH” (IPA-2010). Urađena je sveobuhvatna analiza međunarodnih konvencija, koje je BiH ratificirala, preporuka međunarodnih organizacija (posebno GRECO), strategija i akcionih planova zemalja u okruženju, strategija za borbu protiv korupcije i Strategije za reformu javne uprave koje su još uvijek aktuelne na pojedinim nivoima vlasti, te cjelovita analiza stanja zastupljenosti korupcije u BiH. Održana su četiri radna sastanka Interresorne radne grupe, između kojih je Agencija vršila dodatne konsultacije i pripremala radne materijale za naredne radne sastanke. Sve primjedbe i sugestije članova radne grupe, koje su iznesene na sastancima radne grupe, ali i koje su naknadno dostavljane pismenim putem, uvažavane su i pravovremeno ugrađene u predložene nacrte dokumenata. Agencija je na kraju, uvažavajući sve pristigle primjedbe i sugestije, kako članova Interresorne radne grupe tako i predstavnika međunarodne zajednice, nevladinog sektora i angažiranih eksperata, pripremila konačnu verziju Nacrta Strategije i Akcionog plana, i u skladu sa procedurom 5. januara 2015. godine uputila ih Vijeću ministara BiH na usvajanje. Kroz publiciranje Strategije za borbu protiv korupcije 2015‒2019. i Akcionog plana za provedbu Strategije, namjera nam je da što veći broj aktera dobije priliku da se upozna sa sadržajem ova dva dokumenta, te da ih na taj način približimo institucijama zaduženim za njihovu provedbu. Na kraju, koristimo ovu priliku da se zahvalimo svim učesnicima Interresorne radne grupe na njihovom predanom radu, primjedbama, sugestijama i ukupnoj podršci koju su dali u izradi ovog strateškog dokumenta, koji trasira budući petogodišnji period BiH u borbi protiv korupcije. Menadžment Agencije 7 U izradi Strategije i Akcionog plana učestvovale su sljedeće institucije i organizacije: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Komisija za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Ured koordinatora za reformu javne uprave, Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine, Komisija za praćenje i provedbu Strategije Republike Srpske, Tim za praćenje i provedbu Općeg plana za borbu protiv korupcije Federacije BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Ministarstvo pravde Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ministarstvo pravde Federacije BiH, Tim za praćenje i provedbu Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije Brčko distrikta BiH, Policija Brčko distrikta BiH, Transparency International BiH, Centar za istraživačko novinarstvo, nevladina antikorupcijska mreža ACCOUNT. Doprinos u izradi Strategije i Akcionog plana dao je: Projekat Podrška antikorupciji (PAK) 8 BOSNA I HERCEGOVINA strategija ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE 2015 – 2019. Sarajevo, decembar 2014. 9 1. Uvod Korupcija je ozbiljan problem u savremenom svijetu koji je, u različitim oblicima i razmjerama prisutan svugdje, pa i u ekonomski snažnim, demokratskim i organiziranim državama. Kao što su faktori koji utječu na stanje i razmjere korupcije raznovrsni, poput historijskih, društvenih, kulturoloških i političkih, tako su i posljedice korupcije u životu običnoga građanina i cjelokupnoga društva mnogobrojne i teške. Korupcija negativno utječe na ekonomske tokove time što uzrokuje nepredvidive troškove za investitore koji su obeshrabreni za buduća ulaganja, uzrokuje rast sive ekonomije i smanjenje prihoda države po osnovu neplaćenih poreza, carina i drugih dažbina, povećava troškove administracije, roba i usluga, te smanjuje produktivnost. Ova pojava, u društvenom smislu, utječe na izmijenjen sistem vrijednosti, pogotovo racionaliziranje, pa čak i opravdavanje nezakonitog ponašanja. U političkom smislu, narušava legitimitet i ugled institucija vlasti, ugrožava ostvarenje načela pravne države i uzrokuje nepovjerenje građana u vlast i političku nestabilnost povećanjem jaza između elita i običnog građanstva. Korupcija predstavlja posebnu opasnost za države u tranziciji, u kojima demokratski, institucionalni i vrijednosni sistemi još nisu dovoljno izgrađeni. U takvim državama, neadekvatni pravni i politički mehanizmi ne pružaju dovoljno garancija za efikasnu kontrolu raspolaganja javnim ovlastima, čiju zloupotrebu korupcija, zapravo, predstavlja. Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH), kao tranzicijska zemlja, u posljednje vrijeme preduzima određene sistematske aktivnosti na suprotstavljanju korupciji. Prema “Indikatorima upravljanja” Svjetske banke, BiH se nalazi ispod sredine ljestvice od preko 200 zemalja i teritorija, a sličnu poziciju ima i prema “Indeksu percepcije korupcije” Transparency Internationala koji rangira skoro 180 zemalja.1 Prema spomenutim i drugim pokazateljima, BiH je slabije rangirana od zemalja Zapadne Evrope, ali i većine zemalja iz regije. Pristupanje Evropskoj uniji strateški je prioritet BiH. Borba protiv korupcije jedan je od ključnih izazova vladavine prava u većini država iz procesa proširenja Evropske unije, u koje se ubraja i BiH, i povezana je sa poštivanjem pitanja temeljnih ljudskih prava, radom pravosudnih organa i institucija, pravdom i unutrašnjim poslovima. Budući da se borbi protiv korupcije posvećuje pažnja već u ranoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji, a da se otvaranje odgovarajućih poglavlja temelji na uvjerljivim rezultatima, BiH treba pokazati odlučnost u preduzimanju konkretnih, sveobuhvatnih i održivih aktivnosti na suprotstavljanju korupcijskim praksama. U BiH je do sada usvajano nekoliko strateških dokumenata za borbu protiv korupcije na državnom, entitetskim i nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu BD BiH), kao i nižim nivoima vlasti. Dosadašnji strateški dokumenti nisu adekvatno implementirani, što se konstatira i u izvještajima o napretku BiH (prilozi uz saopćenje Evropske komisije Evropskom parlamentu i Vijeću EU) za posljednjih nekoliko godina. U njima se cjelokupni angažman BiH ocjenjuje tek kao “rana faza borbe protiv korupcije”2. Borba protiv korupcije je dug i kompleksan proces u kojem nema brzih i jednostavnih rješenja. Potrebno je provoditi kontinuirane aktivnosti, zbog čega je neophodno da se u cilju nadogradnje i kontinuiteta Strategije za borbu protiv korupcije BiH 2009‒2014. i Akcionog plana za njeno provođenje nastavi sa strateškom borbom protiv korupcije, odnosno izradi Strategija za borbu protiv korupcije i njen provedbeni dokument ‒ Akcioni plan za period 2015‒2019. godina. 1 Economy Rankings, http://www.doingbusiness.org/rankings, pristupljeno 19. decembra 2014.; Globalni Indeks percepcije korupcije (CPI) 2013, http://www.mc.rs/upload/documents/saopstenja_izvestaji/2013/CPI/Srbija-CPI-2013.pdf, pristupljeno 19. decembra 2014. 2 Radni dokument osoblja Komisije, izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2013., http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/11/ izvjestaj_napredak.pdf, pristupljeno 19. decembra 2014. 10 2. Opći principi i strateški prioriteti u BiH Imajući u vidu sve izraženiju društvenu svijest i opredijeljenost za uspješniju i angažiraniju borbu protiv korupcije, međunarodne obaveze BiH na ovom planu i standarde koje zemlja treba ispuniti na putu evropskih integracija, Strategija za borbu protiv korupcije 2015‒2019. (u daljem tekstu Strategija) i Akcioni plan za provođenje Strategije (u daljem tekstu Akcioni plan) predviđaju provodive, jasne i konkretne ciljeve, koji uvažavaju sve specifičnosti administrativnog uređenja i društva u BiH. Oni su nadogradnja i kontinuitet Strategije i Akcionog plana BiH 2009‒2014, te su usklađeni sa međunarodnim standardima, obavezama zemlje iz ratificiranih antikorupcijskih konvencija sa domaćim zakonodavstvom, ali i bazirani na dobrim, domaćim i međunarodnim praksama. Borba protiv korupcije ne može se posmatrati odvojeno od ostalih srodnih strateških i reformskih procesa u zemlji, u oblasti vanjskih poslova, reforme javne uprave, sigurnosti i unutrašnjih poslova, pravosuđa i finansija. Zbog toga su Strategija i Akcioni plan usklađeni sa odgovarajućim procesima, te razvojnim i sektorskim strategijama kako na državnom, tako i na ostalim nivoima vlasti u BiH. Time se nastoji učvrstiti konsenzus o potrebi koordiniranog, sveobuhvatnog i sistematskog djelovanja protiv korupcije, čime će biti osnažene pretpostavke za uključivanje u evropsku zajednicu, ali i poboljšavanje kvaliteta života svih građana u BiH. U koncipiranju Strategije primijenjen je tzv. integrirani pristup, tretiranjem svih važnih oblasti borbe protiv korupcije ‒ prevencije, represije i koordinacije. To podrazumijeva utemeljenost antikorupcijskih aktivnosti na činjenicama, te takav pristup odlikuju transparentnost, nepristrasnost, stručnost, inkluzivnost, sveobuhvatnost, mjerljivost i orijentiranost na učinak, što su principi u borbi protiv korupcije koje zagovaraju Ujedinjene nacije. Posebna pažnja u izradi Strategije za borbu protiv korupcije 2015‒2019. posvećena je iskustvima u provođenju prethodne Strategije za borbu protiv korupcije (2009–2014.) i Akcionog plana za njeno provođenje, uočavanjem njenih prednosti i nedostataka. Strategija, pored jasno definirane vizije, strateških ciljeva, načela i prepreka u provođenju, određuje normativni, institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, prioritetne oblasti, programe implementacije, uključujući mehanizme praćenja i evaluacije njenog provođenja. U koncipiranju Strategije posebna pažnja posvećena je specifičnostima političkog i društvenog uređenja BiH, zbog postojanja više nivoa vlasti, kao i mogućnosti da “entiteti, BD BiH i kantoni razviju vlastitu strategiju za borbu protiv korupcije i akcioni plan u skladu sa općim principima utvrđenim u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije”3. Kako ne bi došlo do negativnog preklapanja sa nadležnostima entiteta, BD BiH i kantona, Strategija i prateći akcioni plan nisu sektorski orijentirani, s obzirom na činjenicu da navedeni nivoi vlasti imaju konkretne nadležnosti u sektorskim oblastima (unutrašnji poslovi, pravda, zdravstvo, obrazovanje i drugo). Strategija i Akcioni plan usmjereni su ka najvišim strateškim mjerama koje se odnose na oblast prevencije, otkrivanja, procesuiranja, koordinacije, represije, poboljšanja zakonodavnog okvira, povećanja kapaciteta institucija, obuka i podizanja javne podrške za borbu protiv korupcije. Takva orijentacija Strategije i Akcionog plana omogućava podizanje borbe protiv korupcije na viši nivo od sektorskog, koji se odvija na nivou entiteta, BD BiH i kantona, tako što omogućava strateški, ujednačen i dovoljno širok okvir za usklađivanje strategija i akcionih planova za borbu protiv korupcije na tim nivoima vlasti. Kako bi se osiguralo koordinirano provođenje Strategije na nivou BiH, na osnovu Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (u daljem tekstu Zakon o Agenciji), ona predviđa sljedeće opće principe borbe protiv korupcije: 3 Član 22. Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, (“Službeni glasnik BiH”, broj: 103/09, 58/13). 11

2.1. Definiranje pojma korupcije Pojam korupcije definiran je međunarodnim aktima na nekoliko načina, što može prouzrokovati različita tumačenja i postupke u provođenju Strategije. Zakon o Agenciji definira korupciju kao: “svaku zloupotrebu moći povjerene javnom službeniku ili licu na političkom položaju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, gradskom ili općinskom nivou, koja može dovesti do privatne koristi. Korupcija posebno može uključivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuđenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke druge nedopuštene prednosti ili njenu mogućnost, kojima se narušava odgovarajuće obavljanje bilo kakve dužnosti ili ponašanja očekivanih od primaoca mita.” Zbog uskog poimanja pojma korupcije kojeg daje ova definicija, za potrebe Strategije, kao širi okvir uzeta je jedna od najobuhvatnijih i najpotpunijih definicija te vrste koja se nalazi u Građanskopravnoj konvenciji protiv korupcije Vijeća Evrope4. Konvencija ukazuje na razne pojavne oblike korupcije koji su sankcionirani normama krivičnog zakonodavstva u BiH. Prema Konvenciji, “korupcija podrazumijeva traženje, nuđenje, davanje ili primanje, direktno ili indirektno mita ili bilo koje druge nezakonite koristi ili stavljanje toga u izgled, koje izopačuje propisano izvođenje neke dužnosti ili ponašanja koje se zahtijeva od primatelja mita, nezakonite koristi ili osobe kojoj se to stavlja u izgled”. Institucije i pojedinci koji će učestvovati u provođenju Strategije trebaju biti svjesni toga da korupcija postoji ukoliko dođe do namjernog narušavanja principa nepristrasnosti pri odlučivanju u cilju prisvajanja neke pogodnosti. Definiranje korupcije važno je kako bi se ova pojava razlikovala od slučajeva kada je pristrasnost u odlučivanju posljedica predrasuda ili naklonosti, a ne namjere da se ostvari neka pogodnost za sebe ili drugog, kao i od situacija u kojima je štetna odluka plod manjka informacija ili znanja kojim donosilac odluke raspolaže.

2.2. Borba protiv korupcije u javnom sektoru Iako se korupcija može pojaviti u svakom dijelu društva u kojem se donose odluke, najštetnije posljedice ima korupcija u javnom sektoru, uključujući i nosioce javnih ovlaštenja. Imajući u vidu širinu javnog sektora u BiH na raznim nivoima vlasti, kao i njegovu posebnu odgovornost prema građanima od čijih se sredstava finansira, dužnost ovog sektora je da primjerom pokaže spremnost za borbu protiv korupcije, te kroz državne strateške akte utvrdi obaveze za učesnike ovog sektora u prevenciji i represiji. Strategija polazi od toga da će prioriteti, prevashodno, biti usmjereni na borbu protiv korupcije u javnom sektoru, odnosno u institucijama na svim nivoima u BiH. To uključuje, između ostalog, jačanje institucija javnog sektora koje treba da se bore protiv korupcije, te izradu ili izmjenu zakonskih i podzakonskih propisa, kako bi se smanjio broj prilika da do korupcije dođe ili omogućilo njeno lakše otkrivanje i procesuiranje, kao i provođenje preventivnih aktivnosti. Usmjerenost pažnje na javni sektor ne isključuje primjenu preventivnih i represivnih mjera protiv korupcije i u privatnom sektoru, naročito u onim oblastima gdje dolazi do interakcije između javnog i privatnog sektora. Istraživanja o korupciji u BiH pokazuju da se najveći dio ovog vida kriminala odvija zloupotrebom ovlaštenja u javnom sektoru u interakciji između javnog sektora, s jedne, i privatnog sektora ili građana sa druge strane. Za najveći dio privrednih subjekata veći problem predstavlja ovaj vid korupcije od onog do kojeg dolazi u odnosima između privatnih firmi. 4 Strasbourg, 4. 11. 1999. godine, stupila na snagu 1. 11. 2003. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 11. 2003. godine; (“Službeni glasnik BiH” broj: 36/2001). 12

2.3. Umanjenje regulatorne i distributivne uloge javnog sektora Obim korupcije u javnom sektoru direktno zavisi od aktivnosti tog sektora (uređivanje društvenih odnosa u većem obimu kroz zakonsku regulativu, intervencije na tržištu, preraspodjela imovine i resursa unutar društva...). Usljed toga, umanjenje regulatorne ili distributivne uloge javnog sektora, kao jedan od efekata imat će i smanjenje broja prilika u kojima do korupcije može doći. To ne znači da će se institucije javnog sektora, zbog borbe protiv korupcije, odreći svoje regulatorne uloge ili donošenja odluka, već da je potrebno da takve aktivnosti preduzimaju kada je to neophodno ili zasnovano na utvrđenim politikama, svjesne rizika od nastanka korupcije i uz mehanizme za kontrolu koji će te rizike svesti na minimum, kao jedan od vidova prevencije korupcije. Usljed razgranatosti javnog sektora u BiH, postoji tendencija da se regulatorne funkcije organa vlasti povećavaju i kada to nije neophodno, bilo u cilju opravdanja postojanja institucija i dobijanju budžetskih prihoda, bilo radi postavljanja prepreka za poslovanje koje se mogu prevladati koruptivnim mehanizmima. Usljed slabosti i nedovoljne konkurentnosti privrede u BiH, poslovi koji se zaključuju sa organima vlasti imaju veliki značaj za finansijsko poslovanje i održivost mnogih dijelova privatnog sektora, što motivira koruptivno ponašanje. Iako su socijalna i druga slična davanja u BiH relativno niska u poređenju sa razvijenijim zemljama, potrebe pripadnika socijalno ugroženih kategorija stanovništva za tom pomoći su velike, što stvara snažan motiv za korupciju kako bi se ostvarilo učešće u distribuciji budžetskih sredstava.

2.4. Podsticanje moralne osude i neprihvatljivosti korupcije Moralna osuda i neprihvatanje korupcije, kako na kolektivnom tako i na individualnom planu, predstavljaju najsnažnije i najefikasnije sredstvo za sprečavanje korupcije, koje istovremeno zahtijeva najmanja institucionalna ulaganja. Međutim, zbog procesa formiranja etičkih vrijednosti, koje su narušavane u dugom periodu, nerealno je ove promjene očekivati u kratkom roku, ali sigurno je da se ozbiljni rezultati u borbi protiv korupcije teško postižu bez podrške javnosti. Zbog svega toga, proces jačanja moralnih vrijednosti treba uključiti u kreiranje antikorupcijskih mjera putem ugrađivanja u propise i obrazovni sistem, njegovog promoviranja nosilaca javnih ovlaštenja, te ukazivanjem na pozitivne primjere i mjere koje će uvjeriti građane da mogu utjecati i doprinijeti sprečavanju korupcije. Stoga je neophodno da se podizanjem javne svijesti o pojavi, načinu sprečavanja i posljedicama korupcije, omogući uključivanje cjelokupnog društva u ovu borbu. Građani BiH snažno osuđuju korupciju i njene pojavne oblike, ali, sudeći po istraživanjima javnog mnijenja i pokazateljima iz krivičnopravnih statistika, nisu spremni da prijave ovakva krivična djela.5

2.5. Smanjivanje koristi i povećanje rizika od korupcije Učesnici u korupciji, za razliku od počinilaca nekih drugih krivičnih djela, postupaju racionalno pri čemu odmjeravaju moguće koristi, zakonske i moralne sankcije kojima mogu biti izloženi i vjerojatnoću da do otkrivanja i kažnjavanja dođe. Zbog toga cilj antikorupcijskih mjera treba da bude promjena odnosa između koristi i rizika potencijalnih učesnika u korupciji – smanjenje koristi na koju mogu da računaju, te uvećanje vjerojatnoće da će biti otkriveni i kažnjeni. Ovo podrazumijeva i stavljanje snažnog naglaska na krivične sankcije koje će najviše pogoditi one koji su počinili korupciju, sa naglaskom na oduzimanje imovine i druge vrste koristi stečene na takav način. Realizacija ovog cilja može obuhvatiti promjenu normativnog okvira za borbu protiv korupcije, provođenje mjera prevencije, kao i bitno unaprjeđenje aktivnosti organa koji provode zakone. U BiH je, 5 Izvor: Countering corruption in Bosnia and Herzegovina: 2001-2011, http://www.csd.bg/files/Full.pdf, pristupljeno 19. decembra 2014. 13 i pored do sada preduzetih mjera, vjerojatnoća otkrivanja i kažnjavanja korupcije veoma niska, što ovu nezakonitu djelatnost i dalje čini veoma isplativom. Osim toga, u BiH je veoma malo izrečenih presuda za koruptivna djela, koje u rijetkim slučajevima prati oduzimanje nezakonito stečene imovine.

2.6. Umanjivanje i reguliranje diskrecionih ovlaštenja S obzirom na to da je korupcija uvijek u vezi sa procesom donošenja odluka, Strategija teži tome da proces donošenja odluka bude u što manjoj mjeri prepušten slobodnoj procjeni donosilaca odluka. Umjesto toga, potrebno je osmisliti i provoditi odlučivanje u jasno definiranoj proceduri, na osnovu preciznijih kriterija i uz otvorenost procesa ka javnosti. Za realizaciju ovog cilja potrebne su izmjene normativnog okvira radi uvođenja procedura odlučivanja tamo gdje one ne postoje ili nisu dovoljno precizne. Neophodno je i preispitivanje nivoa i neophodnosti diskrecionih ovlaštenja kao bitnog segmenta prevencije korupcije, te podizanje svijesti javnosti kako o rizicima diskrecionog odlučivanja, tako i o načinu na koji će civilno društvo pratiti da li se ta ovlaštenja koriste u skladu sa svrhom zbog koje postoje. Iako postoje napori u BiH da se obim diskrecionog odlučivanja ograniči, kako u kontekstu pojedinih dijelova Strategije za reformu javne uprave, tako i u kontekstu izrade planova integriteta, ono i dalje nije svedeno samo na slučajeve kada je neophodno.

2.7. Povećanje transparentnosti pri donošenju odluka Vjerojatnoća da će doći do korupcije ili da će ona ostati skrivena povećava se ukoliko proces donošenja odluka nije javan. Zbog toga, Strategija teži ka povećanju transparentnosti u procesu donošenja odluka, kroz unapređenje normativnog okvira i prakse, kao bitnog segmenta prevencije korupcije i preduslova za učešće cjelokupnog društva u sprečavanju korupcije. Proces donošenja odluka u BiH još uvijek nije dovoljno javan, a problemi se javljaju prilikom donošenja pravnih propisa (odsustvo javnih rasprava ili nedovoljna uključenost zainteresiranih aktera), skrivenost utjecanja na donošenje odluka (lobiranje), odsustva analiza i nepotpunih obrazloženja. Pored toga, korupciji pogoduje i generalni manjak transparentnosti rada institucija i nedovoljna sloboda pristupa informacijama.

2.8. Povećanje nadzora i kontrole nad donošenjem odluka Nivo nadzora i kontrole u BiH generalno nije na zadovoljavajućem nivou. Osim problema koji proizlaze iz činjenice da nisu u svim slučajevima propisani rokovi za vršenje nadzora ili da nije jasno određen organ koji vrši nadzor i kontrolu, kao ni obim kontrole, ni kvalitet nadzora nije uvijek dovoljan. On se svodi na formalno odobravanje izvještaja o radu, bez razmatranja svih aspekata rada koji proizlaze iz propisanih nadležnosti institucija. S druge strane, ukoliko proces donošenja odluka nije podvrgnut nadzoru i kontroli, kao i kada ne postoji obaveza da se polože računi za (ne)učinjeno, manje je vjerojatno da će korupcija biti otkrivena. Zbog toga, Strategija teži djelotvornom nadzoru i kontroli donošenja odluka, kao i smanjivanju broja situacija u kojima donosilac ne mora polagati račune za (ne)učinjeno. Realizacija ovog cilja podrazumijeva jačanje kapaciteta institucija koje vrše nadzor i kontrolu nad donošenjem i implementacijom pravnih propisa, poboljšanje normativnog okvira, a ujedno predstavlja bitan dio prevencije korupcije i još jedan preduslov za djelotvorno učešće građana u borbi protiv korupcije. 14

2.9. Interaktivnost i proaktivnost u prevenciji i represiji korupcije Ukoliko su znanje i svijest o korupciji, njenim uzrocima, modalitetima i štetnim posljedicama veći kod svih zainteresiranih za njeno sprečavanje, povećavaju se šanse da korupcije u praksi bude manje i da se broj zainteresiranih za borbu protiv korupcije uveća. Zbog toga, Strategija predviđa i druge preventivne mjere za borbu protiv korupcije, uključujući i edukaciju o problemu korupcije, provođenje temeljnih istraživanja postojećeg stanja, učenje na osnovu uočenih obrazaca koruptivnog ponašanja i uključivanje šireg kruga subjekata i pojedinaca iz javnog i drugih sektora u borbu protiv korupcije. Nema uspješne borbe protiv korupcije ukoliko je isključivo reaktivna, odnosno ako se čeka da neko prijavi koruptivno ponašanje. Ona može biti efikasna ako podrazumijeva i proaktivan pristup. Takav pristup znači da se na osnovu uočenih obrazaca koruptivnog ponašanja kreiraju efikasniji preventivni mehanizmi, ali i da oni posluže za otkrivanje koruptivnog djelovanja i prije nego što ono bude prijavljeno.

2.10. Intenziviranja otkrivanja i represije korupcije Ukoliko veći broj slučajeva korupcije bude otkriven i primjereno kažnjen, te ukoliko rezultati tog rada budu poznati javnosti, može se očekivati da će u budućnosti biti manje takvih slučajeva. Zbog toga Strategija teži: ‒ povećanju broja prijavljenih i slučajeva koji su istraženi od strane nadležnih organa u kojima se sumnja na korupciju, kroz pojačan rad istražnih organa i ohrabrivanje lica koja imaju takve sumnje da ih podijele sa drugima; ‒ smanjivanju broja slučajeva koruptivnih ponašanja koja nisu podložna otkrivanju i represiji; ‒ primjerenom sankcioniranju korupcije, odnosno odvraćanju potencijalnih učesnika od koruptivnog ponašanja; ‒ razvijanju mehanizama koji će osigurati naknadu štete oštećenim, nastalu usljed korupcije.

2.11. Poboljšanje koordinacije u borbi protiv korupcije Da bi Strategija mogla da dovede do ostvarivanja navedenih općih principa, neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme za njeno provođenje i koordinaciju rada nadležnih organa za praćenje realizacije mjera u praksi i periodičnu evaluaciju ostvarenih rezultata. Iskustva u provođenju i koordinaciji Strategije za borbu protiv korupcije 2009.‒2014. nisu bila dovoljno uspješna, a u nedovoljnoj mjeri je bilo i koordinirano provođenje mjera i aktivnosti iz Strategije i pratećeg akcionog plana između institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Strategija, kao opći okvir za borbu protiv korupcije u BiH, obuhvata ciljeve i donosi mjere koji su relevantne i mogu se primijeniti na svim nivoima vlasti, bez negativnog preklapanja sa nadležnostima entiteta, BD BiH i kantona. Prepoznavanje modaliteta i specifičnih problema koje treba riješiti polazeći od načela, vizije i strateških ciljeva Strategije u pojedinim nivoima odlučivanja, institucijama ili dijelovima javnog sektora, bit će izvršeno u okviru Akcionog plana za provođenje Strategije 2015‒2019, te posebnih strategija i akcionih planova koji se donose ili mijenjaju za pojedine dijelove BiH ili sektore. Te strategije i planovi bit će doneseni u skladu sa Ustavom BiH i zakonom utvrđenim nadležnostima, na osnovu Strategije ili u skladu sa njom. 15 3. Vizija Korupcija je slojevit fenomen i za borbu protiv nje je nužan holistički pristup, tj. uključivanje što većeg broja društvenih aktera koji će, svako iz svog ugla, doprinijeti borbi protiv korupcije. Pod pojmom borba protiv korupcije Strategija podrazumijeva mjere i preventivne aktivnosti na planu provođenja zakonskih i podzakonskih propisa, koordinaciju rada svih institucija u BiH, jačanje kapaciteta i širenje svijesti o potrebi i mehanizmima borbe protiv korupcije, kao i standardima i vrijednostima, kako u javnom i privatnom sektoru, tako i u cjelokupnom društvu. Imajući u vidu navedeno, vizija Strategije je da se na isteku njene primjene postigne sljedeći konačan rezultat: Bosna i Hercegovina je, kroz izgradnju i unaprjeđenje institucionalnog i normativnog okvira, aktivnostima na planu jačanja svijesti o štetnosti korupcije, smanjenju tolerancije ka koruptivnom ponašanju, prevenciji korupcije, njenom proaktivnom otkrivanju i neselektivnom i efikasnom procesuiranju, prepoznata po uvjerljivim naporima i rezultatima u borbi protiv korupcije, višem stepenu vladavine prava i povećanom povjerenju građana u institucije vlasti. 4. Opći cilj Strategijom se namjerava, uz uvažavanje i koordinaciju sa strateškim i reformskim procesima na svim nivoima vlasti u BiH, stvoriti opći okvir za odlučnu i sveobuhvatnu borbu protiv korupcije, što podrazumijeva utvrđivanje prioritetnih oblasti za djelovanje, ali i određenih polaznih opredjeljenja i načina zajedničkoga djelovanja. Na osnovu toga, opći cilj Strategije je: U Bosni i Hercegovini ustanoviti prioritete na planu prevencije korupcije i borbe protiv korupcije, principe i mehanizme zajedničkoga djelovanja svih institucija u BiH kao i svih segmenata društva na tom polju, te stvoriti, odnosno unaprijediti pretpostavke za smanjenje stvarnog i percipiranog nivoa korupcije i afirmirati pozitivne društvene vrijednosti poput integriteta, odgovornosti i transparentnosti. 5. Strateški ciljevi Iz ovako formuliranog općeg cilja proizlaze sljedeći strateški ciljevi, koji se u BiH trebaju postići provođenjem Strategije: 1. Uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje normativnog okvira za borbu protiv korupcije; 2. Razvijanje, promoviranje i provođenje preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru; 3. Unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije; 4. Podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije; 5. Uspostavljanje efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluaciju provođenja Strategije. 16 6. Načela S obzirom na tzv. integrirani pristup Strategije, složenost problema korupcije, njen direktni utjecaj na poštivanje temeljnih društvenih vrijednosti, vladavine prava i samoodrživog razvoja, neophodno je pridržavati se sljedećih načela u primjeni Strategije: – Vladavina prava – usklađenost pravnih akata i svih radnji pravnih subjekata sa zakonom. U preduzimanju antikorupcijskih aktivnosti subjekti provođenja trebaju svoje postupanje temeljiti na pravu tako da njihove odluke budu u formalnoj i materijalnoj saglasnosti sa odgovarajućim pravnim aktima na svim nivoima vlasti, kao i međunarodnim obavezama BiH. U procesu donošenja pravnih akata treba da budu prepoznati i umanjeni rizici od nastanka korupcije u njihovoj primjeni i određeni organi koji mogu vršiti djelotvoran nadzor, te osiguranje sredstva za njihovo provođenje; – Zasnovanost na činjenicama – planiranje, praćenje i procjena ispunjenosti antikorupcijskih zadaća treba se zasnivati na činjenicama. Već u fazi analize i procjene stanja i pojavnih oblika subjekti provođenja obavezni su utvrditi činjenice, i na osnovu njih temeljiti mjere za suprotstavljanje korupciji. To naročito znači uzimanje u obzir prednosti i nedostataka u radu subjekata provođenja, kao i stalnu reviziju i monitoring ispunjenosti i prikladnosti strateških ciljeva; – Dobra praksa – usaglašavanje antikorupcijskih aktivnosti sa dobrim praksama na polju suprotstavljanja korupciji u zemlji i u ostalim tranzicijskim zemljama, učenjem na greškama, uočenim obrascima koruptivnog ponašanja i njihovog uzroka u sistemu. Za pojedine aspekte problema korupcije može postojati mnoštvo različitih rješenja, koja trebaju biti uzimana u obzir, zavisno od njihove primjenjivosti u BiH; – Sveobuhvatnost i inkluzivnost – koordiniranu uključenost najvećeg broja aktera i utjecaj na što je moguće veći broj faktora koji doprinose korupciji. Borba protiv korupcije nije zadatak samo pojedinih subjekata, niti postoje pojedinačni faktori koji uzrokuju korupciju. U borbu protiv korupcije dužne su se, svako u okviru svojih nadležnosti, uključiti sve institucije i službe u BiH, organizacije civilnog društva, profesionalna udruženja i građani. Stoga je potrebno stvarati partnerstva i koalicije za suprotstavljanje korupciji; Organi javnog sektora treba da omoguće drugim dijelovima društva da djelotvorno utječu na sprečavanje korupcije, ne samo kroz zaštitu svojih prava, već i kroz participiranje u donošenju odluka, pravovremeno razmatranje njihovih inicijativa, predstavki i omogućavanje pokretanja postupka za zaštitu javnog interesa; – Transparentnost i participativnost – pravovremeno upoznavanje javnosti sa donošenjem odluka i politika u institucijama na svim nivoima u BiH, kao osnova za utjecanje na njihovo donošenje je moćno sredstvo za sprečavanje korupcije. Svi subjekti provođenja Strategije, a pogotovo državni organi i službe, dužni su osigurati odgovarajuće mehanizme komunikacije i konsultacije javnosti prilikom odlučivanja. Radi veće transparentnosti, u najvećoj mjeri treba koristiti ekonomična i savremena sredstva komunikacije – objavljivanje odluka, podataka o planiranim i provedenim aktivnostima i pretraživanje baza podataka o aktivnostima organa vlasti, naročito u vezi sa sistemom javnog finansiranja i praksom postupanja. Kako bi se ostvarila prethodna načela (sveobuhvatnost i inkluzivnost), odnosno osigurala podrška u provođenju aktivnosti na planu borbe protiv korupcije, naročito je važno osigurati vidljivost antikorupcijskih napora u formi planova djelovanja, ali i izvještaja o postupanju po tim planovima; – Nepristrasnost i stručnost – politička i druga neutralnost i kompetentnost za ispunjavanje antikorupcijskih zadaća neophodni su za dug i složen proces kao što je borba protiv korupcije. Suprotstavljanje korupciji treba se smatrati dijelom rada za opće dobro i unaprjeđenja profesionalizma uprave, ali i privatnoga sektora, i u njemu nema mjesta ideološkim, političkim i 17 drugim utjecajima. Isto tako, potrebno je stalno raditi na unaprjeđenju znanja, stavova i vještina za suprotstavljanje korupciji; – Orijentiranost na učinak – utvrđivanje jasnih, mjerljivih i ostvarivih ciljeva. Upitna je efikasnost strateških dokumenata i aktivnosti za borbu protiv korupcije ako nisu jasno postavljeni ciljevi i svrha koju trebaju postići, čiju realizaciju nije moguće pratiti i koji su teško ili nikako ostvarivi. Sve ove pretpostavke trebaju ispuniti svi subjekti provođenja, kako bi se postigli optimalni rezultati za koje je moguće prikupiti pokazatelje o ispunjenosti. Budući da se značajan broj antikorupcijskih aktivnosti odnosi na javnu upravu, te javne službe i javna preduzeća, koja treba da budu servis građanima, to u definiranju i ostvarivanju antikorupcijskih, i uopće, ciljeva rada javne uprave treba voditi računa o krajnjem rezultatu i kako ga mjeriti. 18 7. Prepreke za uspješno provođenje Strategije i Akcionog plana Svaki reformski proces, a posebno borba protiv korupcije, složen je i zahtjevan proces kojeg prate prepreke za postizanje potrebnih učinaka. Kako bi se smanjio njihov utjecaj u provođenju Strategije potrebno je otkloniti sljedeće prepreke koje mogu utjecati na njeno uspješno provođenje: – Nedostatak političke i druge volje ‒ bez želje i odlučnosti donosilaca odluka na političkom i administrativnom nivou ne može se očekivati preduzimanje konkretnih i angažiranih mjera u borbi protiv korupcije, jer će one ili izostati ili biti kampanjske i selektivne; – Neispunjavanje međunarodno preuzetih obaveza – nedovoljna usklađenost zakonodavstva u BiH sa međunarodnim dokumentima za borbu protiv korupcije i manjak primjene međunarodno prihvaćenih standarda u toj oblasti, onemogućavaju upotrebu provjerenih i efikasnih mehanizama za sprečavanje korupcije; – Nedovoljna samostalnost i kompetentnost subjekata provođenja – bez odgovarajućeg znanja, vještina, i, u okviru propisa, slobode postupanja subjekata provođenja protiv kompleksnog fenomena kao što je korupcija, borba protiv nje ne može biti efikasna i dati potrebne rezultate; – Nedovoljna angažiranost subjekata provođenja – bez dovoljne posvećenosti svih nosilaca aktivnosti za provođenje Strategije, narušava se cjelovitost kompleksnog sistema za borbu protiv korupcije, što će neizbježno utjecati na postignute efekte njihovog rada; – Nedostatak finansijskih i drugih resursa – manjak finansijskih i drugih resursa neophodnih za kvalitetnu borbu protiv korupcije ozbiljno utječe na kapacitet sistema za borbu protiv korupcije i onemogućava provođenje zahtjevnijih mjera koje su važne za njeno sprečavanje; – Kompleksnost političkog sistema – nedovoljan nivo kontinuiteta u borbi protiv korupcije i konsenzusa u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i oko nje, zbog nestabilnosti ili sporosti formiranja koalicija na vlasti, kao i zbog kompleksnosti političkog sistema, imaju krajnje negativan utjecaj na njeno sprečavanje; – Nedostatak sistematičnosti i koordinacije – ni najbolje predviđene antikorupcijske politike i mjere u Strategiji ne mogu biti efikasne ako se provode povremeno, nepovezano, fragmentirano i bez dovoljno sistematičnih aktivnosti i koordiniranih subjekata provođenja; – Nedostatak podrške javnosti – borba protiv korupcije ne može biti potpuna i efikasna bez svijesti javnosti o štetnim posljedicama koje korupcija nanosi društvu i pojedincu, kao osnova za povećanu spremnost da građani zahtijevaju i podrže antikorupcijske aktivnosti i aktivno učestvuju u njima; – Neosnovana očekivanja za brze efekte u borbi protiv korupcije ‒ što je korupcija više prisutna, to je veća želja građana da ona bude spriječena. Očekuju se brzi efekti za što kraće vrijeme, što može rezultirati nestrpljivošću i smanjivanjem podrške javnosti antikorupcijskim mjerama i aktivnostima. 19 8. Normativni, institucionalni i društveni okvir za borbu protiv korupcije Svaki reformski proces, a posebno kompleksan kao što je borba protiv korupcije, zahtijeva odgovarajući efikasan okvir za njegovo provođenje, koji sadrži normativnu, institucionalnu i društvenu komponentu. Zbog postojanja više nivoa vlasti, normativni okvir za borbu protiv korupcije u BiH je kompleksan jer postoji veliki broj zakona na svim nivoima vlasti koji reguliraju ovu oblast, u kojima su, pored Zakona o Agenciji, najznačajniji oni koji reguliraju sljedeće oblasti: – krivičnopravne propise; – javne nabavke; – sukob interesa; – finansiranje političkih stranaka; – slobodan pristup informacijama; – izborne procese; – sprečavanje pranja novca; – zaštitu lica koja prijavljuju korupciju. Pored zakona, borbu protiv korupcije na različitim nivoima vlasti u BiH određuju i postojeće ili buduće strategije za borbu protiv korupcije i akcioni planovi za njihovo provođenje, koje na osnovu Zakona o Agenciji trebaju biti u skladu sa općim principima utvrđenim u Strategiji. Zbog postojanja velikog broja institucija koje na odgovarajućem nivou vlasti imaju nadležnosti, institucionalni okvir za borbu protiv korupcije u BiH je također kompleksan i obuhvata sljedeće institucije: – Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine (PS BiH); – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) i državne institucije; – Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK); – Tijela za suprotstavljanje korupciji na nivou entiteta, BD BiH i kantona; – Parlament Federacije BiH (PF BiH) i Narodnu skupštinu Republike Srpske (NS RS); – Entitetske vlade i institucije; – Skupštinu BD BiH; – Vladu i institucije BD BiH; – Zakonodavna tijela kantona; – Vlade i institucije kantona; – Javna preduzeća i ustanove u BiH. Pored normativne regulative i rada javnih institucija, veoma važnu ulogu u borbi protiv korupcije imaju i svi ostali segmenti društva koji su, ili bi trebali biti, zainteresirani za smanjenje štetnih posljedica korupcije: – Političke stranke; – Privatni sektor i drugi oblici njegovog udruživanja; 20 – Mediji; – Univerziteti i druge akademske i obrazovne institucije; – Udruženja i organizacije civilnog društva; – Građani. Uspješna borba protiv korupcije zahtijeva, koliko je moguće, viši nivo saradnje i koordinacije između svih nabrojanih institucija i društvenih subjekata, a njihova uloga u tom procesu je detaljnije obrađena u odgovarajućim strateškim ciljevima Strategije. 21 9. Strateški ciljevi i programi za njihovo provođenje Iako su predstavljeni zasebno, svi strateški ciljevi nalaze se u tijesnoj vezi, jer očekivani efekti mogu biti postignuti samo ukoliko svi ciljevi budu tretirani sa jednakom važnošću. Provođenje preventivnih i represivnih mjera zavisi i od jačanja institucionalnih kapaciteta i normativnog okvira za borbu protiv korupcije. Podizanje javne svijesti i učešće društva u borbi protiv korupcije povećava broj prijavljenih slučajeva korupcije, a ostvarivanje svih ovih ciljeva zavisi od efikasnosti mehanizma za koordinaciju antikorupcijskih aktivnosti. Strateški ciljevi su razrađeni kroz prioritetne strateške programe, iz kojih proizlaze mjere za njihovo provođenje, koje se operacionaliziraju kroz Akcioni plan, sa precizno određenim aktivnostima, izvršiocima tih aktivnosti iz različitih oblasti, pokazateljima uspješnosti, rokovima i planiranim sredstvima.

9.1. Uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje normativnog okvira za borbu protiv korupcije Borba protiv korupcije, kao sastavni dio uspostavljanja i održanja vladavine prava, podrazumijeva postojanje jasnih i sveobuhvatnih pravila, koja će se koristiti kako za sprečavanje, tako i za otkrivanje i kažnjavanje korupcije, ali i postojanje dobro uređenih institucija. Te institucije trebale bi imati jasne zadatke, potrebna ovlaštenja, sredstva, znanja i vještine za ispunjenje postavljenih ciljeva i integriteta, koji je potreban kako bi norme bile provedene u djelo. Institucionalni okvir u BiH za suprotstavljanje korupciji nije dovršen, a pojedine institucije koje su od velikog značaja za borbu protiv korupcije ne raspolažu dovoljnim kapacitetima. Osnovni normativni okvir za borbu protiv korupcije postoji, ali potrebno ga je unaprijediti, kako harmoniziranjem sa međunarodnim standardima, tako i unutar zemlje, otklanjanjem normi i procedura koje povećavaju rizik od nastanka korupcije i unošenjem pravila koja će te rizike umanjiti. Zajednički rezultat poboljšanih normi i ojačanih institucija treba da bude uspješna primjena kvalitetnih antikorupcijskih zakona, što se, po zajedničkim ocjenama domaćih i stranih aktera, smatra najvećim problemom u BiH.6 Institucionalni kapaciteti U BiH postoji više tijela i institucija koje, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja, imaju ulogu u borbi protiv korupcije, koje se mogu na osnovu svoje pozicije i nadležnosti, podijeliti u dvije grupe: U prvu grupu spadaju institucije i tijela koji imaju zajedničku karakteristiku – da koordiniraju aktivnosti u borbi protiv korupcije, gdje spadaju APIK i tijela za sprečavanje korupcije7, koja su određena ili se trebaju odrediti na nivou entiteta, kantona, i BD BiH. U drugu grupu spadaju tijela i institucije sa nadležnostima u borbi protiv korupcije iz zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na svim nivoima u BiH, posebno one iz oblasti donošenja propisa, prevencije, kontrole, nadzora, otkrivanja, dokazivanja i procesuiranja koruptivnog ponašanja. 6 Izvor: Studija sistema nacionalnog integriteta Bosna i Hercegovina 2013., http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2012/12/TIBIH-NIS-Web- FIN.pdf, pristupljeno 19. decembra 2014. 7 U smislu čl. 23. st. 1. Zakona o Agenciji. 22

9.1.1. Tijela za koordinaciju borbe protiv korupcije APIK je nadležan za izradu Strategije za borbu protiv korupcije BiH i Akcionog plana, koordinaciju i nadzor nad njihovim provođenjem, davanje mišljenja i instrukcija po pitanju njihove primjene, te koordinaciju rada javnih institucija u sprečavanju korupcije i sukoba interesa. Pored toga, APIK ima nadležnosti za propisivanje jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika, analiziranje dostavljenih podataka za utvrđivanje koruptivnog djelovanja, kao i postupanja po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja. APIK je zadužen i za koordinaciju rada institucija s javnim ovlaštenjima u sprečavanju korupcije, praćenje efekata primjene preventivnih antikorupcijskih zakona i podzakonskih akata i davanje instrukcija o pitanju njihove primjene, iniciranje aktivnosti u vezi izmjena i dopuna postojećih zakona, podzakonskih akata i njihovo usklađivanje. Na nivou entiteta, kantona i BD BiH predviđeno je određivanje tijela za sprečavanje korupcije sa nadležnostima koordiniranja antikorupcijskih aktivnosti na odgovarajućem nivou vlasti.8 Osim toga, tamo gdje postoji potreba, treba omogućiti osnivanje ovakvih tijela i na lokalnim nivoima vlasti, odnosno na nivou gradova i općina, i pored toga što nisu posebno spomenuti u Zakonu o Agenciji. Zakon o Agenciji predviđa obavezu razvijanja antikorupcijske politike u entitetima, BD BiH i kantonima, mogućnost određivanja nove ili postojeće upravne strukture koja će biti zadužena za sprečavanje korupcije, izradu i provođenje strategija za borbu protiv korupcije i akcionih planova na odgovarajućem nivou, te obavezu tih tijela i institucija na svim nivoima vlasti da sarađuju sa APIK-om. Na taj način bilo bi osigurano pravovremeno i efikasno provođenje koordiniranih politika za borbu protiv korupcije. Rješenja iz Strategije sadrže okvir i predviđaju dodatnu razradu modaliteta saradnje i koordinacije, na osnovu dosadašnjih iskustava, kako bi ga učinila efikasnijim i konzistentnijim. Imajući u vidu ustavna i zakonska ovlaštenja, uloga tijela i institucija na nivou entiteta, BD BiH i kantona i postojećih ili budućih strateških dokumenata za borbu protiv korupcije, naročito je važna kod planiranja antikorupcijskih aktivnosti u pojedinim sektorima društva (npr. školstvo, zdravstvo). Stoga će provođenje Strategije osigurati da spomenute aktivnosti budu zasnovane na istim načelima i usklađene sa općim pravnim okvirom. Unaprjeđenje rada institucija koje obavljaju najvažnije zadatke u borbi protiv korupcije i zakonskih i podzakonskih propisa po kojima postupaju, podrazumijeva osiguravanje odgovarajućih kadrovskih kapaciteta, normiranje djelatnosti, unaprjeđenje znanja i vještina i odgovarajuće resurse. Strateški programi: 1. Određivanje tijela za sprečavanje korupcije na nivoima vlasti gdje to nije učinjeno uz razvijanje međusobne saradnje i koordinacije svih tijela za sprečavanje korupcije u BiH 2. Osiguravanje administrativnih, finansijskih i institucionalnih kapaciteta tijela za sprečavanje korupcije u BiH u skladu sa njihovim nadležnostima

9.1.2. Institucije na svim nivoima u BiH koje imaju antikorupcijske nadležnosti Na nivou zakonodavne i izvršne vlasti nalaze se institucije koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije u BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH i ostale državne institucije, Parlament Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske, entitetske vlade i institucije, Skupština Brčko distrikta BiH, Vlada i institucije Brčko distrikta BiH, zakonodavna tijela kantona, Vlade i institucije kantona, te javna preduzeća i ustanove u BiH. 8 Ibid. 23 Posebno važnu i direktnu ulogu u borbi protiv korupcije imaju organi za represivno djelovanje protiv korupcije, kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i upravne organizacije u sastavu ovog ministarstva (Državna agencija za istrage i zaštitu, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH i Granična policija BiH); sudovi u FBiH, Federalno tužilaštvo i Federalna uprava policije, sudovi i tužilaštva u RS i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, policija i Osnovni sud u BD BiH, Tužilaštvo BD BiH te odgovarajuće institucije na nivou kantona (sudovi, tužilaštva i MUP-ovi). Ministarstvo sigurnosti BiH i upravne organizacije u okviru njega, ministarstva unutrašnjih poslova entiteta i kantona, policija BD BiH, imaju ovlaštenja za preduzimanje operativnih aktivnosti u otkrivanju počinilaca koruptivnih i drugih krivičnih djela. Osim toga, nadležna su za sprečavanje korupcije unutar samih institucija. Saradnja policijskih agencija u BiH, ali i na međunarodnom nivou, preduslov je efikasnijeg rada. Jednako je važno da policijske agencije ostvare dobru saradnju sa drugim institucijama, prije svega sa onima koje u svom radu mogu doći do podataka koji ukazuju na počinjena koruptivna djela. Ministarstva pravde na raznim nivoima vlasti imaju bitnu ulogu, prije svega, u kreiranju zakonodavnog okvira koji će pravovremeno odgovoriti izazovima u borbi protiv korupcije, ali i drugih srodnih nezakonitih ponašanja. Da bi takvu ulogu mogli valjano obaviti, a da pri tome osiguraju primjenu relevantnih međunarodnih standarda i pravnu sigurnost, potrebno je da sarađuju, kako međusobno, tako i sa drugim organima koji im mogu pružiti potrebne informacije. Tužilaštva imaju ključnu ulogu u procesuiranju počinilaca krivičnih djela jer od njihove odlučnosti zavisi da li će gonjenje biti preduzeto, da li će svi koji su osumnjičeni biti obuhvaćeni, te da li će sudu biti predstavljeni kvalitetni dokazi u toku provođenja krivičnoprocesnih radnji. Da bi njihov rad bio uspješan, neophodna je dobra saradnja, prije svega, sa policijskim organima, ali i sa svim drugim organima koji posjeduju informacije ili znanje o specifičnim pitanjima. Revizorske institucije u BiH nemaju represivnu, već preventivnu ulogu koja je od velike važnosti u procesu borbe protiv korupcije. Zadatak revizorskih institucija u BiH je preuzimanje proaktivne uloge u prevenciji korupcije, što podrazumijeva podršku izradi politika i strategija institucija u sprečavanju korupcije; jačanje svijesti i povećanje odgovornosti u korištenju javnog novca; utjecaj na transparentnost svih postupaka javnih organa, predočavanje rezultata rada revizorskih institucija u BiH parlamentima, javno objavljivanje izvještaja o reviziji te davanje preporuka i podsticanje saradnje sa drugim institucijama. Saznanja, zaključci i izvještaji inspekcijskih i revizijskih službi trebali bi biti polazna osnova za krivičnu istragu. Da bi do toga došlo, neophodno je uspostaviti redovnu razmjenu informacija i podataka. Najzad, u kontekstu provođenja sveobuhvatne politike borbe protiv korupcije, potrebno je da ova tijela imaju adekvatnu saradnju sa tijelima za suprotstavljanje korupciji na svim nivoima vlasti i sa APIK-om. Strateški programi: 3. Osiguravanje adekvatnih kapaciteta institucija sa antikorupcijskim nadležnostima 4. Unaprjeđenje saradnje i koordinacije između institucija sa antikorupcijskim nadležnostima u BiH i tijela za sprečavanje korupcije na odgovarajućem nivou vlasti

9.1.3. Upravljanje ljudskim resursima Da bi tijela i institucije za borbu protiv korupcije mogle da ispune svoje zadatke, jedan od preduslova je i da imaju odgovarajuće resurse, kako ljudske, tako i materijalne. Iako broj zaposlenih može da bude jedan od pokazatelja osposobljenosti institucije da odgovori svojim zakonskim obavezama, postoje i drugi, jednako važni faktori koji na to utječu. To su, s jedne strane, stručnost zaposlenih kadrova, a sa druge, njihova pravilna raspoređenost i organiziranost u radu. Da bi se zadovoljio kriterij stručnosti, neophodno je osigurati da zapošljavanje i napredovanje budu u skladu sa pokazanim znanjima, 24 zalaganjem i rezultatima. Da bi se postigla adekvatna struktura zaposlenih i da bi se u najvećoj mjeri iskoristile njihove mogućnosti, potrebno je da pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i opisi radnih mjesta budu kvalitetno osmišljeni, a prije svega, da se ti pravilnici ne prilagođavaju zatečenom stanju, već da se zapošljavanje vrši na osnovu unaprijed definiranih potreba. S tim u vezi, potrebno je pravilno procijeniti broj izvršilaca na osnovu analize zadataka koje institucija treba da obavi i planiranim obimom posla, koji, opet, treba da odrazi optimalan nivo ispunjenja obaveza koje proističu iz zakona i strateških akata. Ostvarivanju ovih ciljeva mogu da doprinesu funkcionalne analize, ali i provođenje planova integriteta. Pitanje materijalnih i ljudskih resursa za rad institucija je višestruko povezano. Kao što zaposlenima trebaju sredstva za rad, zbog čega se ona moraju nabaviti, isto tako i određena sredstva za rad mogu da umanje broj zaposlenih koji je potreban (npr. softverske kontrole koje mogu da zamijene u određenoj mjeri posjete inspektora). Analize potreba za resursima treba da budu podvrgnute provjeri nadležnih nadzornih organa i javno dostupne. Strateški programi: 5. Unaprjeđenje profesionalnosti javne uprave kroz uspostavljanje i primjenu transparentnih i mjerljivih kriterija za zapošljavanje i pomjeranje u javnoj službi 6. Harmoniziranje izrade planova i programa za obuku u svim javnim institucijama u BiH iz oblasti prevencije korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije

9.1.4. Nezavisnost postupanja i podrška antikorupcijskim tijelima i institucijama Uspješna borba protiv korupcije podrazumijeva neselektivnost u postupanju institucija, odnosno primjenu zakonskih propisa podjednako za sve subjekte, što nije moguće u uslovima kada su one izložene neprimjerenim internim i eksternim, političkim i koruptivnim pritiscima, prijetnjama i utjecajima. Izbor rukovodilaca javnih institucija trebao bi da se provodi na osnovu jasno propisanih kriterija i uslova i nakon provedenih konkursnih procedura, uz detaljno obrazloženje odluka. Pored kadrovske politike, i svakodnevni rad u institucijama je izložen političkom i drugom utjecaju, posebno u oblastima javnih nabavki, izdavanja dozvola i u svim drugim oblastima koje mogu biti iskorištene za ostvarivanje koristi ili utjecaja. Čak i kada je institucija izložena pritisku, ili kada je pritisak usmjeren na rukovodioca ili konkretnog službenika, njihova je dužnost da odbiju nezakoniti nalog i da se pobrinu da svoje zadatke ispune u skladu sa dodijeljenim nadležnostima i važećom zakonskom regulativom. Aktuelno stanje u BiH je u ovom pogledu nezadovoljavajuće, iako je javni sektor formalno odijeljen od politike. U stvarnosti, politička volja i njen nedostatak su ključni činioci koji utječu na uspjeh reformi, provođenje usvojenih propisa, pa i na rad institucija. S druge strane, i same institucije bi mogle učiniti više da u okviru postojećih nadležnosti, mogućnosti i podrške ostvare više zadataka za koje su nadležne. Strateški programi: 7. Osiguravanje stručnosti i profesionalnosti rukovodećih državnih službenika kroz dosljednu primjenu kriterija za izbor 8. Smanjivanje mogućnosti političkog i drugih utjecaja na rad zaposlenih u javnim institucijama

9.1.5. Finansijski i drugi resursi antikorupcijskih tijela i institucija Nedostatak finansijskih i drugih resursa neophodnih za kvalitetnu borbu protiv korupcije i ispunjavanje drugih zakonskih obaveza institucija, ozbiljno utječe na kapacitet sistema za borbu protiv korupcije i onemogućava provođenje zahtjevnijih mjera koje su važne za njeno sprečavanje. Finansijske potrebe javnog sektora u BiH su veće od mogućnosti finansiranja iz tekućih prihoda, što se nužno negativno odražava i na finansiranje antikorupcijskih aktivnosti, gdje štednja nije isplativa. Naprotiv, treba 25 razmotriti načine da se finansiranje rada, pogotovo onih institucija koje neposredno učestvuju u otkrivanju korupcije i drugih povezanih nezakonitosti, stavi u vezu sa ostvarenim finansijskim rezultatima ili sa obimom javnih sredstava, koji je podvrgnut njihovoj kontroli. Osim toga, iz političkih razloga, odnosno odsustva podrške u nekim slučajevima dolazi i do neopravdanog uskraćivanja finansijskih sredstava antikorupcijskim institucijama. Slično kao i kod procjene potrebnih ljudskih resursa, visina potrebnih finansijskih resursa treba da počiva na objektivnim procjenama. To podrazumijeva analizu zadataka koje institucija o kojoj je riječ treba da obavi, kao i planirani obim posla, koji treba da odrazi optimalan nivo ispunjenja obaveza koje proističu iz zakona i strateških akata. Nabavku sredstava za rad treba vršiti onda kada je to potrebno, kada je izvjesno da će biti iskorištena, a ne u zavisnosti od tekućeg stanja odobrenog budžeta. Osim toga, nabavke treba planirati i više godina unaprijed, na osnovu dugoročnih planova rada. Za implementaciju Strategije i Akcionog plana treba predvidjeti resurse potrebne za provođenje svake od aktivnosti institucija koje će biti zadužene za njihovu primjenu. Ti budžetski korisnici treba da uvrste i posebno iskažu sredstva koja su im potrebna radi realizacije Strategije i Akcionog plana, i da u obrazloženju svojih finansijskih zahtjeva upozore na moguće posljedice neodobravanja takvog budžeta. Odgovarajuća ministarstva finansija, vlade, Vijeće ministara BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Dom naroda PS BiH treba da učine sve moguće napore da osiguraju sredstva potrebna za tako važnu reformsku aktivnost kao što je borba protiv korupcije. Uporedo sa finansiranjem iz budžeta treba iskoristiti i mogućnosti koje pruža pravovremeno planiranje i interesovanje donatora da pomognu rad državnih organa u borbi protiv korupcije, bilo neposredno, bilo u vezi sa projektima civilnog društva. Čak i ako ne budu odobrena sva finansijska sredstva, javne institucije treba da se pobrinu da u okviru raspoloživih sredstava ispune zadatke od najvećeg prioriteta i da na taj način jasno ukažu na koristi koje društvo od njih može da očekuje. Strateški program: 9. Osiguravanje finansijskih sredstava za provođenje strategija i pratećih akcionih planova za borbu protiv korupcije na svim nivoima u BiH Normativni okvir

9.1.6. Zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije u BiH Izgradnja i stalno unaprjeđivanje normativnog okvira za borbu protiv korupcije jedna je od najvažnijih mjera koja povezuje i određuje sve druge antikorupcijske aktivnosti. Zakonima se uređuju i od njihovog kvaliteta zavise mnoga bitna pitanja prevencije korupcije. Naprimjer, kakva će biti prava građana i obaveze organa u pogledu javnosti podataka, kakve će biti obaveze funkcionera u pogledu rješavanja sukoba interesa i slično. Isto tako, u oblasti represije, od kvaliteta zakonskih rješenja zavisit će koji će oblici ponašanja moći da budu kažnjeni i koja će sredstva istražni organi moći da primijene u otkrivanju i dokazivanju korupcije. Normativni okvir je važan i za pitanja koordinacije borbe protiv korupcije i ostvarivanja saradnje među organima. Neke aktivnosti moći će biti obavljene i na osnovu dogovora, ali su pravila neophodna onda kada takva spremnost na saradnju ne postoji ili nije dovoljna. Isto tako, jačanje uloge građanskog društva i privrede u borbi protiv korupcije zavisit će, također, i od zakonskih mogućnosti koje im stoje na raspolaganju. Zato se može reći da borba protiv korupcije, kao sastavni dio uspostavljanja i održavanja vladavine prava, podrazumijeva postojanje jasnih i sveobuhvatnih pravila koja će se koristiti bilo radi sprečavanja, bilo za otkrivanje i kažnjavanje počinilaca korupcije. Osnovni zakonski okvir za borbu protiv korupcije u BiH postoji, ali ga je potrebno unaprijediti, harmoniziranjem sa međunarodnim standardima i unutar zemlje, otklanjanjem normi koje povećavaju rizik od nastanka korupcije i donošenjem pravila koja će te rizike umanjiti. 26 Poboljšanje normativnog okvira na osnovu Strategije ide u pravcu preispitivanja odredaba postojećih zakonskih propisa, uvažavajući načela Strategije, analizu primjene, kao i potrebu usaglašavanja sa međunarodnim standardima. Drugi pravac poboljšanja ide ka upotpunjavanju pravnog okvira zakonskim propisima koji još nisu doneseni (npr. Zakon o lobiranju). Strateški programi: 10. Unaprjeđenje normativnog okvira u BiH za borbu protiv korupcije, s ciljem uspješnije saradnje i koordinacije između pravosudnih organa i organa za provođenje zakona 11. Omogućavanje APIK-u i tijelima za sprečavanje korupcije u BiH da daju mišljenja na predložene antikorupcijske zakone

9.1.7. Usklađivanje antikorupcijskog zakonodavstva sa međunarodnim standardima Imajući u vidu ustavnopravno uređenje BiH i ratificirane međunarodne konvencije, radi ostvarivanja načela vladavine prava neophodno je da se u potpunosti osigura ispunjenje međunarodnih obaveza BiH. Generalno gledano, primjena međunarodnih standarda je korisna zato što vodi usklađivanju sa drugim zemljama, od čega može zavisiti efikasnost saradnje u krivičnopravnim stvarima. Međutim, treba voditi računa da se međunarodni standardi ne shvate ili ne predstave krivo za potrebe domaćih rasprava. Standardi su, u najvećem broju slučajeva minimalni, odnosno takvi da ih se sve strane potpisnice moraju pridržavati i da su prihvatljivi čak i onim najskeptičnijima. Zbog toga ni u kojem slučaju ne treba snižavati dostignuti nivo sveobuhvatnosti antikorupcijskih propisa radi “usaglašavanja” sa međunarodnim standardima, niti koristiti minimalne standarde kao izgovor za neprovođenje dodatnih reformi, za koje je jasno prepoznata potreba u zemlji. Bosna i Hercegovina je ratificirala više međunarodnih konvencija koje su od značaja za borbu protiv korupcije, među kojima su Građanskopravna i Krivičnopravna konvencija protiv korupcije Vijeća Evrope9, kao i Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije10. Osim toga, u kontekstu pridruživanja Evropskoj uniji povećat će se značaj i drugih dokumenata kao što su Rezolucija 97 (24) o dvadeset vodećih principa u borbi protiv korupcije, Zajednička pravila protiv korupcije u finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja i drugo. Norme međunarodnih konvencija nisu uvijek u potpunosti razrađene u domaćem pravu. Osim toga, sama ispunjenost pojedinih normi je upitna, jer od tumačenja zavisi koliko široko će neka obaveza biti shvaćena, naročito kada je riječ o kvalitativnim kategorijama, poput “uspostavljanja efikasnih mehanizama” i sličnih odredaba. Poznato je da u nekim oblastima usaglašenost zakonodavstva i prakse BiH sa konvencijama nije potpuna, kao što je konstatirano u izvještajima GRECO11-a, izvještajima Evropske komisije kao i drugih organizacija (npr. SIGMA12-e) i međunarodnim istraživanjima koja mjere ostvarenje nekih od međunarodnih standarda. Strateški programi: 12. Usklađivanje zakonodavnog okvira u BiH sa obavezama iz ratificiranih međunarodnih konvencija 13. Provođenje preporuka relevantnih međunarodnih institucija i organizacija za borbu protiv korupcije 9 Strasbourg, 4. 11. 1999. godine, stupila na snagu 1. 11. 2003. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 11. 2003. godine; (“Službeni glasnik BiH” broj: 36/2001). 10 Stupila na snagu 14. 12. 2005. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 26. 10. 2006. godine, (“Službeni glasnik BiH”, međunarodni ugovori, broj: 05/06). 11 Group of States against Corruption - Grupa zemalja za borbu protiv korupcije. 12 SIGMA je zajednička inicijativa Evropske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) čiji je cilj da podrži reformu administracije zemalja koje se nalaze u procesu pristupanja Evropskoj uniji. 27

9.1.8. Usklađivanje antikorupcijskog zakonodavstva na svim nivoima u BiH Načelo pravne sigurnosti i vladavine prava ostvaruje se, između ostalog, i harmonizacijom pravnog sistema unutar zemlje. U BiH postoji nekoliko vrsta neusaglašenosti propisa, koji se u nekim slučajevima odražavaju štetno i na borbu protiv korupcije. Prva vrsta problema je neusaglašenost zakonskih propisa koji se odnose na isti nivo vlasti, i njihovo harmoniziranje trebaju inicirati i koordinirati tijela za suprotstavljanje korupciji koja su osnovana za te nivoe vlasti. Druga vrsta neujednačenosti su situacije kada postoje razlike u odredbama zakona za borbu protiv korupcije između državnog, sa jedne, i nivoa entiteta, BD BiH i kantona sa druge strane. Ovdje postoje najmanje dvije situacije – kada je usaglašavanje ovih propisa obavezno, zbog pravne hijerarhije u pogledu tih pravnih pitanja ili kada za takva usaglašavanja ne postoji zakonska obaveza. Bilo da postoji zakonska obaveza usaglašavanja ili ne, ona je korisna. U kontekstu provođenja Strategije, harmonizacija je od posebne koristi radi lakše koordinacije aktivnosti, razmjene iskustava i praćenja ostvarivanja rezultata. Uočene potrebe za harmonizacijom pojedinih propisa unutar BiH navedene su u pojedinim odjelima Strategije. Strateški program: 14. Unaprjeđenje prevencije korupcije i borbe protiv korupcije kroz harmonizaciju antikorupcijskog zakonodavstva na svim nivoima u BiH

9.2. Razvijati, promovirati i provoditi preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru Prevencija je uvijek bolja opcija od represivnog djelovanja u svim oblastima, pa tako i na planu borbe protiv korupcije jer se time sprečavaju štetne posljedice prije nego što dođe do njih. Prevencija se može provoditi kroz aktivnosti koje preduprjeđuju ili eliminiraju korupciju kao što je, naprimjer, ukidanje obaveza pribavljanja neke dozvole, što je ranije stvaralo prilike za podmićivanje ili kada ovaj način prevencije nije moguć, smanjenjem vjerojatnoće da će korupcija nastati time što se jasno i precizno definira izdavanje takve dozvole. Kada je postupanje javnih službenika uređenije i kada postoje djelotvorni mehanizmi kontrole i sankcioniranja, veće su mogućnosti otkrivanja korupcije i kažnjavanja počinilaca. Isto tako, što je rad javnih službenika transparentniji, to se smanjuje mogućnost da se koruptivne prakse primjenjuju nezapaženo. Prevencija korupcije na nivou institucija obuhvata jačanje kontrolnih mehanizama i uopće kulture integriteta, djelimice kroz primjenu kodeksa ponašanja i odgovarajuće obuke. S druge strane, ako postoje faktori koji negativno utječu na primjenu pravnoga okvira, kao što su nedostatak volje, neodgovornost i nedostatak resursa, zakonski propisi neće imati adekvatan učinak. U okviru ovog cilja Strategija posvećuje posebnu pažnju prevenciji u onim oblastima koje su se u BiH do sada pokazale najproblematičnijim, ali i onima koje su prepoznate kao standardni dio antikoruptivnih aktivnosti u međunarodnim dokumentima i praksama uspješnih reformskih zahvata širom svijeta. To su: javnost u radu institucija, uređeno finansiranje političkih stranaka, jačanje etike i integriteta u javnim službama, uređeni procesi javnih nabavki, efikasno vršenje nadzora nad radom institucija i pojedinaca, kvalitetan rad zakonodavnih tijela i transparentno upravljanje javnim prihodima i javnim rashodima.

9.2.1. Javnost u radu institucija i pristup informacijama Transparentnost u radu državnih organa jedan je od nezamjenjivih uslova za uspjeh antikorupcijskih napora. Prema međunarodnim konvencijama, ona se, pored osiguravanja pristupa javnosti informacijama pod kontrolom javnih organa, ostvaruje i kroz ustanovljavanje i promoviranje mehanizama za prijavljivanje koruptivnog ponašanja, otvaranje prostora za komentiranje rada javnih institucija, te naročito objavljivanjem osnovnih informacija o njihovom djelokrugu, načinu i rezultatima rada. 28 U izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu13 (prilog uz saopštenje Evropske komisije Evropskom parlamentu i Vijeću EU) navodi se da javne institucije i dalje neujednačeno provode zakone o slobodnom pristupu informacijama. Istraživanja provedena na ovom planu ocjenjuju da je primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH na izrazito niskom nivou. Prema izvještaju Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2013. godinu samo manji broj institucija imenovao je službenika za informiranje i dostavio je vodič i indeks registar informacija koje su pod njihovom kontrolom, te je dostavio statističke izvještaje iz oblasti pristupa informacijama. Na temelju zaprimljenih žalbi, ombudsmani ukazuju na probleme u primjeni zakonskih propisa, ponajprije u vidu odugovlačenja postupka, nepropisnom sastavljanju odluka povodom zahtjeva za pristup informacijama, te postavljanju uslova za pristup informacijama koje zakoni ne propisuju. Osim postupanja po postojećim zakonskim propisima o slobodi pristupa informacijama, čiju bi primjenu trebalo u potpunosti osigurati, i preispitati zakonske norme koje se odnose na izuzetke od omogućavanja pristupa, organi vlasti trebali bi samoinicijativno, ali i na osnovu dopunjenog normativnog okvira, objavljivati što veći broj informacija proaktivno, odnosno, kada im to nitko ne traži, i to u formi pretraživih baza podataka, kad god je moguće. Jednako je značajno osigurati da ove informacije budu ažurne i da organi odgovaraju za njihovu tačnost i potpunost. Strateški programi: 1. Smanjenje mogućnosti pojave korupcije kroz unaprjeđenje proaktivne transparentnosti institucija i poboljšanje primjene zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) 2. Unaprjeđenje prava na slobodan pristup informacijama kroz preciznije definiranje izuzetaka od općeg pravila iz zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI)

9.2.2. Finansiranje političkih stranaka Političke stranke su ključan element demokratskih društava i sredstvo za izražavanje političke volje građana. U vezi sa njihovim finansiranjem postoje određeni međunarodni standardi (npr. Preporuke Vijeća Evrope (Rec [2003.] 4. o Zajedničkim pravilima protiv korupcije kod finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja14), ali i bitne razlike u sistemima i praksama raznih država. Korupcija je uvijek povezana sa procesom donošenja odluka. Imajući u vidu moć koju političke stranke imaju u BiH očigledan je njihov utjecaj na funkcioniranje javnih institucija i proces donošenja odluka. Oblast finansiranja političkih stranaka neophodno je tretirati u kontekstu prevencije korupcije. Stanje u oblasti finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja u BiH nije zadovoljavajuće. Tako, nivo transparentnosti o donacijama i izvještavanja o troškovima aktivnosti još uvijek nije u skladu sa međunarodnim standardima, a kapaciteti kontrolnih organa su ograničeni. Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO) u trećoj rundi evaluacije utvrdila je potrebu harmoniziranja zakonske regulative u BiH o finansiranju političkih stranaka. Također je utvrđeno da i dalje postoji prostor za manipulacije u oblasti gotovinskog doniranja sredstava, te da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu CIK BiH) nema mogućnosti da nadzire troškove političkih stranaka izvan izbornih kampanja.15 Krajem 2012. godine donesen je novi Zakon o finansiranju političkih stranaka, kojim su uvedene brojne novine. U Izvještajima CIK-a BiH o provođenju Zakona su kao problem istaknuta pitanja u oblasti oko izvora finansiranja (izdavačka djelatnost i kreditna zaduženja), a naročito nepredviđenih kazni za slučaj da političke stranke ne vode evidencije o prihodima i rashodima, osim članarina i priloga fizičkih i pravnih lica, 13 Izvor: Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2013. godinu, http://www.evroparl.evropa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP// TEXT+TA+P7-TA-2014-0102+0+DOC+XML+V0//HR, pristupljeno 1. decembra 2014. 14 Izvor: Preporuke Vijeća Evrope (Rec [2003.] 4. o Zajedničkim pravilima protiv korupcije, http://www.msb.gov.ba/PDF/GRECO25122013. pdf, pristupljeno 1. decembra 2014. 15 Ibid. 29 ne vode poslovne knjige ili ne podnose finansijske izvještaje u roku i na način kako je propisala CIK BiH. Također, veoma se malo pažnje posvećuje neprijavljenim donacijama političkim strankama nefinansijske prirode, tzv. “in-kind” pomoć u vidu usluga štampanja izbornih materijala, popusta u cijenama reklamnog prostora, korištenju resursa javnih institucija i druge vrste podrške, najčešće u izborne svrhe. Strateški programi: 3. Povećanje transparentnosti prikupljanja i trošenja finansijskih sredstava političkih stranaka u BiH kroz preciznije finansijsko izvještavanje i praćenje izvještaja 4. Uvođenje obaveze za političke stranke da prijavljuju donacije nefinansijske prirode na jednak način kao i finansijske donacije

9.2.3. Etika i integritet u institucijama Visoki etički standardi i integritet javnih funkcionera i državnih službenika su najbolja, najjednostavnija i, po pitanju upotrijebljenih resursa za njih, najmanje zahtjevna prepreka korupciji. Međutim, ma kakve mjere se provodile, ne može se sa sigurnošću računati na to da će se svi državni službenici u praksi uvijek ponašati etično, naročito u situacijama kada su korupcijska iskušenja velika, bilo zbog vrijednosti moguće nezakonite koristi, zbog odsustva kontrolnih mehanizama ili zbog navodno moralnog opravdanja takvih postupaka. Poštivanje visokih etičkih standarda naročito je bitno u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa, u postupanju sa korisnicima usluga javnog sektora i poslovnim partnerima javnih institucija, jer se od javnog sektora očekuje poštivanje i promocija viših moralnih načela. Etička načela, kao što nalažu konvencije koje su donijeli Ujedinjene nacije i Vijeće Evrope, treba da budu ugrađene u zakonima i etičkim kodeksima. Kada su pravila precizna, ona olakšavaju primjenu ali i prepoznavanje ponašanja koje od tih pravila odstupa. Jednako je bitno upoznavanje javnih službenika sa sadržajem kodeksa već prilikom zapošljavanja, održavanje obuka sa temama koje su elaborirane u kodeksima, promoviranje u komunikaciji sa zaposlenicima, kao i između njih. Prilikom donošenja ili izmjene kodeksa zaposleni treba da budu konsultirani, a poštivanje kodeksa podvrgnuto i unutrašnjoj i spoljnoj provjeri, a rezultati primjene objavljeni. U BiH postoje etički kodeksi i programi obuka u vezi sa integritetom i etikom, ali postoji potreba da se oni uporede i da se harmoniziraju na osnovu najboljih postojećih iskustava. Agencija za državnu službu BiH ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obuke službenika. Neke obuke agencije provode u saradnji sa stranim donatorima, ali u tome nema dovoljno saradnje ili koordinacije sa državnim agencijama. Nedostaje ispitivanje potreba za obukom, kao i kontinuitet i koordiniranost u njihovoj organizaciji. Poštivanju etičkih kodeksa još uvijek se ne daje primjeren značaj. Etički kodeksi ne koriste se dovoljno, u skladu sa radnopravnim propisima za ocjenu kvaliteta rada ili za pokretanje disciplinske odgovornosti, a preventivne provjere poštivanja kodeksa su rijedak izuzetak. Zbog toga bi, prioritetno, trebalo podići značaj koji ovi kodeksi imaju, promovirati ih u institucijama i u javnosti, te pozvati građane da na povjerljiv način ukažu na povrede ovih pravila od strane zaposlenih ili rukovodilaca javnih institucija. Osim toga, potrebno je obratiti naročitu pažnju na integritet onih službenika čija su radna mjesta posebno izložena riziku od korupcije i primijeniti mjere iz planova integriteta u vezi sa tim. Strateški programi: 5. Smanjenje mogućnosti za zloupotrebu diskrecionih ovlaštenja 6. Razvijanje kulture integriteta i etičnosti u javnim institucijama u BiH 7. Ujednačavanje metodologije za izradu i provođenje planova za borbu protiv korupcije za javne institucije u BiH i uspostavljanje zakonske obaveze za izradu planova integriteta u svim javnim institucijama u BiH 30

9.2.4. Sukob interesa i izjave o imovinskom stanju Sukob interesa uvijek prethodi korupciji, ali ne mora nužno do nje dovesti, pa je zbog toga neophodno da postoje i da se primjenjuju jasna i sveobuhvatna pravila, koja će broj situacija u kojima uopće može doći do sukoba interesa svesti na razumni minimum. U tom smislu, potrebno je definirati nespojivost obavljanja pojedinih poslova, pravila o izuzeću iz daljeg odlučivanja u slučaju da se sukob interesa, ipak, pojavi, pravila o prijavljivanju imovine i poklona, provjeru i kažnjavanje kršenja tih pravila, kako među funkcionerima, tako i među drugim službenicima koji su u prilici osigurati sebi ili drugome finansijsku i drugu korist, a u vezi sa odlukama koje donose. Krajem 2013. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. U saopćenju Evropske komisije Evropskom parlamentu i Vijeću EU, o napretku BiH u ispunjavanju uslova i ciljeva što ih je postavila Evropska unija, stoji da se izmjenama zakonodavstva koje regulira sukob interesa ne garantira nepristranost i učinkovito sprečavanje sukoba interesa i da nije usklađen sa međunarodnim standardima. Problem je i neusaglašenost zakonskih propisa u FBiH i BD BiH na ovom planu sa državnim zakonskim propisima. Među primjedbama se navodi da bi trebalo proširiti pojam sukoba interesa na sve ekonomske interese, dugove i imovinu, veze s profitnim i neprofitnim organizacijama, političkim strankama ili profesionalnim organizacijama, prijavljivanje imovine (uključujući i značajne promjene u njoj) od strane nosilaca izvršne vlasti, ali i drugih javnih službenika. U izvještajima CIK-a BiH navodi se i niz problema u oblasti sukoba interesa iz prethodnog zakona, kao što su razna tumačenja pojma poklona i nedostavljanje izjava o imovinskom stanju. Utvrđivanje sukoba interesa povjereno je Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH koja je 2014. godine počela sa radom. Među prioritetnim mjerama za rješavanje problema treba osigurati veću javnost podataka iz izjava o imovinskom stanju, uklanjanjem prepreka u vezi sa zaštitom ličnih podataka, putem njihovog objavljivanja bez matičnih brojeva prijavitelja i adrese nekretnina. Strateški programi: 8. Unaprjeđenje procedure utvrđivanja sukoba interesa kroz sistem prikupljanja i provjere podataka o imovinskom stanju, uz efikasno sankcioniranje za neistinite podatke u prijavama

9.2.5. Javne nabavke i privatni sektor Oblast javnih nabavki u BiH odnosi se na veliki broj subjekata jer u zemlji postoji oko 2500 javnih institucija, od kojih je oko 1400 registrirano u informacijski sistem Agencije za javne nabavke. Prema izvještaju Agencije za javne nabavke za 2012. godinu, udio postupaka koji su provedeni putem direktnog sporazuma i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda, iznosi oko 13%, a oko jedne trećine odnosi se na otvorene postupke. Rezultati istraživanja projekata provedenih u BiH govore u prilog tome da ne postoji koordinirana politika javnih nabavki, ni okvirno definirani standardi i karakteristike roba i usluga koje se nabavljaju. Osim toga, istraživanja su pokazala i da je kadar koji provodi procedure brojčano neadekvatan i nedovoljno osposobljen, te da ne postoje djelotvorni mehanizmi osiguranja njihovog integriteta. Na sličan način i Evropska komisija konstatira probleme koji se tiču neusklađivanja zakonodavstva, mogućnost široke primjene pregovaračkih postupaka i nepostojanje sankcija za neobjavljivanje informacija o postupcima javnih nabavki. Međunarodni standardi i dobra antikorupcijska politika se u javnim nabavkama mogu sprovesti ako otvoreni postupak postane dominantan, ako uslovi i kriteriji budu formulirani nediskriminativno, da budu provjerljivi i u potpunosti relevantni za predmet javne nabavke i da se slijedi princip “vrijednosti za novac”. Transparentnost u javnim nabavkama ne samo da omogućava bolju kontrolu javnosti, već i direktno doprinosi povećanju konkurencije i uštedama. Veoma je bitno osigurati da u javnim nabavkama postupa stručno osoblje visokog integriteta, zbog čega posebnu pažnju treba posvetiti 31 programima obuke i ciljanim provjerama integriteta angažiranih državnih službenika, kao i mjerama iz domena sprečavanja sukoba interesa i prijave imovine. Javne nabavke, kao i drugi vidovi javnih rashoda, treba da budu podvrgnuti kontroli javnosti i nadležnih organa u svim fazama, od planiranja budžeta i određivanja na šta će se novac trošiti, do realizacije ugovornih obaveza. Kod sprečavanja korupcije u javnim nabavkama, osim državnih organa u BiH, važnu ulogu može imati i privatni sektor. Iako neke od firmi podstiču korupciju u javnim nabavkama ili učestvuju u njoj neposredno ili posredno, najveći dio privatnog sektora nesumnjivo ima interes da korupcije u ovoj oblasti bude što manje. Osnovne mogućnosti da privatni sektor utječe na popravljanje stanja jesu organizirano djelovanje preko poslovnih udruženja, u cilju zaštite interesa svojih članova, ali i individualno djelovanje firmi čiji su interesi neposredno pogođeni, propisivanjem diskriminatornih uslova i kriterija, kršenjem pravila o javnosti podataka, procedure ocjene ponuda ili naknadnim izmjenama ugovora. Zbog toga, sve nadležne institucije treba da podstiču privredne subjekte da u žalbenom postupku štite svoja prava koja su prekršena nezakonitim javnim nabavkama. S druge strane, javne institucije treba da predoče privatnom sektoru i javnosti, koje su firme ispunile svoje ugovorne obaveze, a koje nisu. Strateški programi: 9. Kontinuirano usklađivanje zakonodavnog okvira u oblasti javnih nabavki sa međunarodnim obavezama i standardima 10. Unaprjeđenje pravnog okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u antikorupcijskim aktivnostima

9.2.6. Jačanje nadzornih funkcija revizija, inspekcijskih i drugih službi U cilju efikasnije nadzorne funkcije revizije, inspekcijskih i drugih službi, neophodno je osigurati odgovarajuće kadrovske i druge kapacitete, primjerene obimu posla koji obavljaju, te uspostaviti adekvatan normativno pravni okvir za njihovo funkcioniranje. Specifičan vid nadzora, koji je od velikog značaja za borbu protiv korupcije, vrše revizorski uredi. U izvještaju SIGMA-e za 2013. godinu, navedeno je da odgovarajući podzakonski akti koji uređuju rad internih revizora još nisu doneseni. Zakoni koji uređuju rad eksternih revizorskih ureda i službi nisu dovoljno precizni u definiranju ovlaštenja. Kao problem javljaju se i pitanja nadležnosti, revizijske procedure, odnosa sa izvršnom vlašću, naročito u završnim fazama izrade izvještaja, komuniciranjem nalaza i objavljivanjem i medijskom promocijom revizorskih izvještaja. Postoje odstupanja i od pojedinih međunarodnih principa i standarda vrhovnih revizijskih institucija INTOSAI-ja (International Organization of Supreme Audit Institutions). Također, konstatirani su propusti u radu samih revizorskih ureda i službi, poput donošenja godišnjeg plana revizije bez jasnih kriterija, neadekvatne kontrole izvještaja, kao i u vezi sa procedurama za obavještavanje nadležnih organa o uočenim nezakonitostima. Zbog toga je potrebno raditi na provođenju aktivnosti s ciljem daljnjeg unaprjeđenja nezavisnosti ureda, čime bi se povećao kredibilitet ovih institucija u njihovoj preventivnoj ulozi u borbi protiv korupcije. Institucije u kojima je izvršena revizija imaju obavezu očitovati se o nalazima i preporukama, te osigurati postupanje po njima. S tim u vezi, od posebne važnosti je da se nalazi i preporuke iz izvještaja sa rezervom ili negativnim mišljenjem pravovremeno dostavljaju nadležnim institucijama za provođenje zakona na odgovarajućem nivou vlasti. Također, vrlo je važno da nalazi i preporuke iz izvještaja sa rezervom ili negativnim mišljenjem budu dostavljene nadležnim institucijama za provođenje zakona na odgovarajućem nivou vlasti. Nadzor nad radom državnih službenika i zaposlenika i uopće procesima u javnim institucijama, jedan je od temelja uspješne borbe protiv korupcije. Poseban značaj imaju rukovodeći državni službenici, kao i interni kontrolni i revizorski organi. Pretpostavka za vršenje ovog nadzora su jasni zadaci za državne službenike i zaposlenike, a od velikog značaja je i adekvatna popunjenost javnih službi. Rezultati ove vrste nadzora treba da budu dostupni i kontrolnim institucijama, a u određenoj mjeri i javnosti. 32 Strateški programi: 11. Jačanje nadzorne funkcije i odgovornosti za propuštanje nadzora u oblasti sukoba interesa, etike i integriteta, finansijskog poslovanja, poštivanja profesionalnih i drugih standarda. 12. Jačanje kadrovskih i drugih kapaciteta i pravnog okvira za unaprjeđenje rada revizorskih službi i inspekcijskih organa. 13. Uspostavljanje efikasnijih kanala komunikacije revizorskih službi i inspekcijskih organa sa institucijama za provođenje zakona u vezi nalaza koji upućuju na moguće koruptivno ponašanje.

9.2.7. Jačanje antikorupcijske uloge zakonodavne vlasti i njenih tijela Organi zakonodavne vlasti imaju višestruki značaj i nezamjenjivu ulogu u borbi protiv korupcije jer oni posjeduju najveću moć u donošenju propisa i politika, te nadzoru nad radom svih organa izvršne vlasti i ostalih javnih institucija. Zbog toga, članovi organa zakonodavne vlasti moraju imati potrebnu stručnost iz oblasti borbe protiv korupcije, što se posebno odnosi na članove tijela za nadzor nad određenom oblašću izvršne vlasti. U donošenju antikorupcijskih propisa, organi zakonodavne vlasti trebaju uzimati u obzir preuzete međunarodne obaveze iz te oblasti. Pored toga, kao i za sve druge propise, potrebno je otvoriti proces donošenja antikorupcijskih zakona za stručnu javnost, akademsku zajednicu i nevladine organizacije, kao garanciju za njihov kvalitet. Zakonodavni organi i njihova tijela su najviša instanca za ispitivanje slučajeva korupcije tzv. visokog profila, odnosno kada postoje indicije da su visoki dužnosnici uključeni u takve aktivnosti. S obzirom na to da se može očekivati da bi organi izvršne vlasti mogli biti pod pritiskom lica koja imaju politički utjecaj ili moć, ili pristrasni u vezi sa njima, potrebno je primjenjivati institut tzv. javnih rasprava (eng. public hearings). Na taj način se može doći do što kvalitetnijih zaključaka, ne samo o eventualnoj individualnoj odgovornosti, već i o reformama koje treba provesti kako se slične zloupotrebe ne bi dešavale u budućnosti. Važan nadzorni mehanizam koji skupštine imaju na raspolaganju, a koji se još uvijek nedovoljno koristi, jeste razmatranje izvještaja koje im dostavljaju nezavisna tijela, a koji često ukazuju na probleme u provođenju zakona ili na probleme u samim propisima. Vršenje takvih “krovnih” nadzornih ovlaštenja organa i tijela zakonodavne vlasti, kao i sa tim povezana mogućnost da doprinesu unaprjeđenju zakonskog okvira, u bliskoj su vezi sa djelovanjem APIK-a i tijela za suprotstavljanje korupciji na drugim nivoima vlasti da daju mišljenja o zakonima koji sadrže antikorupcijske elemente ili koji u sebi sadrže rizike za nastanak korupcije. Zbog toga bi trebalo unaprijediti skupštinske procedure i uvesti obavezu konsultacija i razmatranja ovakvih mišljenja. Strateški programi: 14. Edukacija predstavnika zakonodavnih tijela u BiH sa ciljem donošenja efikasnih propisa i politika za borbu protiv korupcije. 15. Jačanje uloge nadzornih komisija zakonodavnih tijela s ciljem efikasnijeg praćenja rada institucija i sprečavanja korupcije. 16. Uvođenje obaveze vođenja javnih rasprava o zakonima sa antikorupcijskim odredbama.

9.2.8. Prikupljanje i trošenje javnih sredstava Predmet iskorištavanja u korupciji su, gotovo uvijek, neposredno ili posredno sredstva iz budžeta ili javna imovina na raznim nivoima vlasti, kao i sredstva fondova, javnih ustanova i javnih preduzeća. Meta korupcije mogu biti i buduća javna sredstva, to jest ona koja će biti tek stvorena u budućnosti, a do kojih osobe sklone činjenju krivičnih dijela korupcije uspijevaju da dođu zaključivanjem štetnih 33 ugovora, izdavanjem državnih garancija za poslove koji neće biti uspješni ili uključivanjem u ugovore klauzula koje će dovesti do prekomjerne naknade štete drugoj strani. Do korupcije može doći kako kod raspodjele rashoda, tako i u prikupljanju javnih prihoda. U tom smislu, ključna pretpostavka borbe protiv korupcije jeste da se osigura da ne bude povlaštenih privrednih subjekata ili građana kod prikupljanja poreza, kod davanja državnih koncesija, kod naplate dažbina, kod davanja subvencija i drugih vidova državne pomoći i u postupcima javnih nabavki. Da bi se ovi problemi riješili, ključne mjere su one koje će osigurati transparentnost svih podataka o planiranju i ostvarivanju javnih prihoda i javnih rashoda kao i bilo kojeg drugog angažmana koji stvara obaveze za javni sektor ili javnu imovinu. Transparentnost posebno podrazumijeva dostupnost podataka u vezi prikupljanja i trošenja javnih sredstava, te uključuje i organiziranje javnih rasprava prilikom planiranja budžeta. Prema ocjenama međunarodnih organizacija o transparentnosti donošenja budžeta u BiH, kao i nadzora nad njegovim utroškom, situacija nije povoljna. Kapaciteti i pretpostavke su ocijenjeni veoma slabim, a nadzorna uloga zakonodavnih tijela umjerena, što rezultira neracionalnim trošenjem javnih sredstava. Tome doprinose i neadekvatni propisi, o kojima izvještavaju uredi i službe za reviziju javnih institucija. Usljed odsustva ili nepridržavanja pravila za planiranje budžeta, budžetiranje se ne vrši racionalno, a potrošnja prelazi mogućnosti, naročito u oblastima obračuna i isplate bruto plata i naknada, putnih troškova, izdataka za PTT usluge, upotrebe službenih vozila, usluga reprezentacije, ugovora o djelu, kapitalnih izdataka i tekućih grantova. Strateški programi: 17. Unaprjeđenje odgovornosti i racionalnosti u planiranju, prikupljanju i trošenju javnih sredstava, kroz unaprjeđenje transparentnosti tog procesa. 18. Osiguravanje jednakog tretmana građana i privrednih subjekata u pogledu prikupljanja poreza, carina i drugih dažbina. 19. Povećanje nadzora nad planiranjem i izvršenjem budžeta i odgovornosti za nepoštivanje pravila koja reguliraju te procese.

9.3. Unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije Druga temeljna orijentacija u suprotstavljanju korupciji, pored prevencije, jeste represija, koja počiva na državnoj prisili i mogućnosti da ona stoji iza provođenja svojih pravila primjenom formalnih sankcija. Nije realno očekivati da će se svi članovi društva pridržavati propisanih pravila, zbog čega je neophodno uspostaviti mehanizme provjere njihovog poštivanja. Represija ne može zamijeniti ostale oblike i instrumente društvene kontrole, ali kada prevencija nedostaje ili ne daje dovoljne rezultate, represija je nezamjenjiv segment ukupnih antikorupcijskih napora kojom se ostvaruju zaštitna i socijalno-etička dimenzija borbe protiv korupcije (promoviraju se pozitivne društvene vrijednosti i sankcioniranjem ukazuje na pogrešnost postupanja). Krivično gonjenje počinilaca korupcije i nadzor nad provođenjem ovih radnji također je dio uspješnoga antikorupcijskoga sistema. Svi akteri ovih procesa moraju postupati profesionalno i nezavisno od bilo kakvih utjecaja. Borba protiv korupcije zahtijeva specifična znanja i vještine, koje se moraju stalno razvijati i usavršavati. S obzirom na ovakvu istaknutu društvenu ulogu, organi za provođenje zakona i pravosudni organi i institucije treba da pokažu još veće standarde integriteta nego druge javne institucije, u skladu sa principima i vrijednostima navedenim u poglavlju 23. iz Pravne stečevine Evropske unije – pravosuđe i osnovna prava. U Izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu (prilog uz saopštenje Evropske komisije Evropskom parlamentu i Vijeću EU) navodi se da je ostvaren ograničen napredak u reformi pravosudnog sistema. 34 Što se tiče nezavisnosti pravosudnih službenika u spomenutom izvještaju, kao i Mišljenju o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u BiH Venecijanske komisije iz 2012. godine, izraženi su razlozi za zabrinutost. Domaće, kao i ocjene nekih međunarodnih organizacija (npr. Globalnog integriteta), su u pogledu integriteta pravosudnih i policijskih službenika, također, vrlo nepovoljne. Ocjenjuje se da nema dovoljno uvjerljivih rezultata u istragama i krivičnim postupcima u predmetima visokog ranga, te da su slabi kapaciteti za istrage krivičnih djela ekonomske i finansijske prirode. Postojećim podzakonskim aktima i njihovim provođenjem nisu osigurani mehanizmi uvažavanja složenosti i značaja predmeta. Pravosudni službenici obavezni su pohađati obuke u određenom broju dana. Gotovo svake godine organiziraju se obuke u centrima za edukaciju sudija i tužilaca o temama značajnim za sprečavanje korupcije, a te teme adresiraju se i u posebnim stručnim savjetovanjima i usavršavanjima pravosudnih i policijskih službenika. Nema podataka o evaluaciji naučenoga u praksi, posebno na nivou unaprjeđenja ponašanja i rezultata. Zbog svega toga, u okviru ovog cilja Strategija posebnu pažnju poklanja pitanjima prijavljivanja i otkrivanja korupcije, prikupljanju dokaza o korupciji, saradnji i koordinaciji rada organa vlasti, sudskim postupcima i kaznenoj politici, te jačanju mehanizama za monitoring provođenja ovih procesa.

9.3.1. Prijavljivanje korupcije Da bi mjere represije mogle da budu primijenjene, nužno je da organi za provođenje zakona dođu do saznanja o djelu i počiniocu, kao i do validnih dokaza pri čemu se u praksi često pouzdaju u podatke dobivene od građana, privrednih subjekata, organizacija ili u informacije koje su već objavljene u medijima ili izvještajima drugih organa. Broj tako prijavljenih slučajeva korupcije direktno zavisi od uvjerenosti prijavitelja da će institucije postupiti po prijavi i da po njega neće biti negativnih posljedica zbog prijavljivanja. Zbog toga je prioritetno da institucije razrade i uspostave efikasan sistem za primanje prijava, nepristrasno postupanje po njima i pravovremeno obavještavanje podnosioca prijave o učinjenom, a sve građane o načinu na koji se mogu obratiti instituciji, pitanjima korupcije koja spadaju u nadležnost institucije, načinu i rokovima postupanja. Jednako je važno uspostaviti mjere za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju. To uključuje davanje mogućnosti da identitet prijavitelja ostane skriven, da se dalje ispitivanje slučaja u najvećoj mogućoj mjeri zasniva na dostavljenim informacijama i dokazima, odnosno bez pozivanja prijavitelja da daje iskaz u svojstvu svjedoka, osim kada je to jedini izvor saznanja o korupciji, kao i efikasnu zaštitu prijavitelja koji ispunjava uslove. Uspješne primjere prijave korupcije, koji su doveli do pravosnažnih presuda treba promovirati, a iz slučajeva koji nisu doveli do uspješnog završetka treba učiti i unaprjeđivati sistem. Krajem 2013. godine donesen je Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH16 prema kojem su ključni nosioci implementacije APIK i Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH, a nakon toga su doneseni i podzakonski akti. Koruptivna krivična djela teška su za otkrivanje i dokazivanje. Najčešće se izvršavaju u tajnosti, tako da rijetko ima svjedoka, a vidljivih manifestacija djela, također, nema previše. Stoga je prijavljivanje korupcije u tijesnoj vezi i sa normativnim rješenjima – ukoliko učesnik u korupciji ima mogućnost da se oslobodi odgovornosti ili dobije znatno blažu kaznu ako prijavi slučaj, za očekivati je da bi broj prijavljenih slučajeva bio veći i da bi se osobe sklone činjenju krivičnih djela korupcije uzdržale od takvog ponašanja zbog povećane mogućnosti otkrivanja. Isto tako, ako zakonska kazna prijeti ne samo za dokazani slučaj podmićivanja, već i za sticanje imovine čije se porijeklo ne može objasniti zakonitim prihodima, bilo bi lakše doći do saznanja o takvom slučaju krivične odgovornosti. Osim prijavljivanja korupcije kao krivičnog djela, potrebno je izgraditi jednako snažne mehanizme za otkrivanje, gonjenje i zaštitu prijavitelja kada se prijavljuju neki drugi vidovi kršenja propisa, onih koji 16 Službeni glasnik BiH, broj: 100/13. 35 služe prevenciji korupcije i čije kršenje može da predstavlja predvorje korupcije. To posebno važi za prijavljivanje kršenja pravila o sukobu interesa, finansiranju političkih stranaka, javnih nabavki i drugih vidova raspolaganja budžetom, kao i pristupa informacijama. Strateški programi: 1. Osiguravanje odgovarajućih mehanizama za prijavu korupcije zaposlenih u javnim institucijama, kao i praćenje postupanja po prijavama. 2. Promoviranje prijavljivanja i podsticanja aktivnog učešća građana u borbi protiv korupcije.

9.3.2. Otkrivanje korupcije Pored prijava, osnova za pokretanje postupaka za sankcioniranje koruptivnog ponašanja je da organi za provođenje zakona, prvenstveno policija i tužilaštva, ali i inspekcijske i revizorske službe otkriju korupciju. Postupanje policije i tužilaštva mora da bude u velikoj mjeri zasnovano i na proaktivnosti. Dakle, indicije za postojanje korupcije moraju biti ispitane na osnovu uočenih obrazaca koruptivnog ponašanja, kroz preventivne provjere integriteta za lica koja rade na položajima kod kojih je rizik od nastanka korupcije najveći, u nalazima revizorskih i inspekcijskih organa, u izvještajima medija i organizacija civilnog društva, kao i u nalazima operativnog rada nadležnih službi. Pri tome, posebna pažnja treba biti posvećena principu “praćenja toka novca”, naročito u slučajevima kada pojedinci raspolažu sredstvima koja nemaju utemeljenja u njihovim zakonitim prijavljenim prihodima i plaćenom porezu, odnosno, kada je očigledno da troše finansijska sredstva koja nisu mogli imati na osnovu legalnih i prijavljenih prihoda. Na ovom polju, aktivnosti iz Strategije će biti usko povezane sa aktivnostima iz Strategije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Realizacija ovih mjera podrazumijeva pojačanu saradnju između poreske uprave, policije, tužilaštva, revizije, institucija za sprečavanje pranja novca, te APIK-a i tijela za suprotstavljanje korupciji na svim nivoima u BiH. Kako bi se izbjegla svaka mogućnost arbitrarnog tumačenja dužnosti organa potrebno je propisane obaveze za inspekcije i urede revizije unaprijediti tako što će pravovremeno i kvalitetno informirati policiju, tužilaštvo, Agenciju i tijela za sprečavanje korupcije na nivou entiteta, BD BiH i kantona, kako o nalazima koji upućuju na postojanje korupcije, tako i o svim drugim slučajevima u kojima je uočeno kršenje pravila. Pogotovo, kada izvještaji eksternih revizora sadrže negativno mišljenje ili mišljenje sa rezervom, i kada nakon datog roka ne bude postupljeno po nalogu ili preporuci ovih organa. S druge strane, potrebno je predvidjeti obavezu policije i tužilaštava da u određenom roku razmotre poslani materijal i obavijeste javnost i tijela za sprečavanje korupcije o svojim nalazima. Strateški programi: 3. Jačanje integriteta organa za provođenje zakona. 4. Unaprjeđenje otkrivanja korupcije kroz stvaranje, jačanje i primjenu efikasnih mehanizama i tehnika za proaktivni pristup tom procesu.

9.3.3. Koordinacija i saradnja između institucija u otkrivanju i dokazivanju korupcije Saradnja između institucija koje se neposredno bave otkrivanjem i dokazivanjem korupcije je ključna za dobivanje podataka o tome da je do korupcije došlo, te kvalitetnog dokazivanja i procesuiranja korupcije. To obuhvata saradnju u razmjeni informacija, odnosno, pravovremeno dostavljanje traženih podataka policiji i tužilaštvu, omogućavanje uvida u baze podataka, ali i pomoć u njihovom tumačenju. Naime, nije realno očekivati da bi tužioci i policija, i pored specijaliziranosti za određene oblasti kriminala, mogli 36 imati u svojim redovima stručnjake za sve oblasti, niti bi zapošljavanje takvih stručnjaka u mnogim slučajevima bilo svrsishodno. Takvi oblici saradnje mogu se urediti normativno, uz propisivanje sankcija za slučaj da se informacije ili pomoć uskrate, na osnovu memoranduma o saradnji, ili u okviru posebnih mehanizama koji se stvaraju na osnovu ove strategije i strateških dokumenata koji se donose na svim nivoima vlasti. Osim saradnje između institucija različite nadležnosti, potrebno je uspostaviti efikasnu saradnju i koordinaciju između institucija sa sličnim ili istim nadležnostima, koje imaju različitu mjesnu nadležnost, kao što su policija i tužilaštva na raznim nivoima vlasti u BiH. To je posebno važno kod kompleksnih slučajeva korupcije i organiziranog kriminala koji prevazilaze entitetske, BD BiH i kantonalne nadležnosti. Sljedeći nivo koordinacije koji treba razvijati je onaj koji se odvija između policijskih organa i tužilaštva, budući da od kvaliteta njihove komunikacije i rada u fazama postupka koje oni vode dobrim dijelom zavisi da li će osumnjičeni za krivična dijela, za koje postoje dokazi, na kraju biti i osuđeni. Najzad, potrebno je osigurati i koordinaciju između policijskih organa i tužilaštava sa jedne strane, sa tijelima za sprečavanje korupcije na nivou entiteta, BD BiH i kantona, te sa APIK-om, sa druge strane. Saradnja koju će policijski organi i tužilaštva imati sa APIK-om obuhvata i preciznije definiranje načina izdavanja preporuka i instrukcija APIK-a, njihovog prosljeđivanja tijelima za sprečavanje korupcije i institucijama na nivou entiteta, BD BiH i kantonima, kao i povratnom obavještavanju o preduzetim mjerama i njihovim efektima. Strateški programi: 5. Uspostavljanje efikasne saradnje i koordinacije između institucija u BiH u otkrivanju, dokazivanju i procesuiranju korupcije. 6. Harmoniziranje programa za obuku iz oblasti prevencije i koordinacije borbe protiv korupcije u institucijama sa antikorupcijskim nadležnostima.

9.3.4. Prikupljanje dokaza za koruptivna krivična djela Kompleksnost korupcije, činjenica da u najvećem broju slučajeva ne postoje direktni svjedoci osim neposrednih učesnika, teška uočljivost štetnih posljedica, mogućnost da se korupcija povezana sa nekim kršenjem zakona ne primijeti zbog odsustva saznanja o motivima počinilaca zbog odsustva ujednačenosti između nezakonite radnje i koristi zbog koje je ona preduzeta, izazivaju teškoće u njenom dokazivanju pred sudovima. Veliku teškoću za dokazivanje korupcije predstavlja i okolnost da o njoj najviše saznanja imaju lica koja pri tome i sama čine neku nelegalnu radnju, i koja se zbog toga suzdržavaju od davanja iskaza pred sudom, ili ga kreiraju tako da na druge prebace što veći dio odgovornosti. Teškoće stvara i pitanje pronalaženja uzročno-posljedične veze, naročito u situacijama kada se razmjena dobara i usluga ne vrši jednovremeno, već odloženo, kao i kod onih oblika korupcije koji predstavljaju trgovinu utjecajem. Kada prikupljanje dokaza nije obavljeno dovoljno kvalitetno u prethodnom postupku to može rezultirati odbacivanjem prijava ili blažim kaznama, koje ne postižu dovoljne efekte u odvraćanju od korupcije. Zbog toga je neophodno da se podigne nivo stručnosti osoba koji rade na otkrivanju i obradi slučajeva korupcije, što se posebno odnosi na primjenu savremenih posebnih istražnih radnji, te na praćenje kretanja novca preko bankarskih i drugih transakcija. Naročitu pažnju treba obratiti na obuku za postupanje u slučajevima kada se korupcija otkrije slučajno, to jest, kao nuspojava uz izvršenje nekog drugog krivičnog djela, koje je prvobitno bilo predmet istrage. Mjere za otkrivanje korupcije i prikupljanje dokaza treba stalno usavršavati, u skladu sa najboljim svjetskim praksama. Jednaku pažnju treba obratiti na ujednačavanje postupaka u ovim slučajevima na svim nivoima u BiH. U procesu podizanja nivoa efikasnosti represije korupcije ključnu ulogu ima 37 uska saradnja i koordinacija između policijskih organa i tužilaštva, koji treba da zajednički preispituju razloge zbog kojih neka optužnica nije mogla da bude dovoljno potkrijepljena dokazima, odnosno, zbog čega je sud tako presudio. Na osnovu tih nalaza neophodno je kreirati nove procedure i preporuke za podizanje kvaliteta postupanja u budućnosti. Osim preispitivanja koje će vršiti policijski organi i tužilaštvo, potrebno je osigurati i vanjski nadzor. Ovo je naročito važno u slučajevima kada su krivične prijave odbačene ili kada u toku postupka tužilac odustane od krivičnog gonjenja. Svaki takav slučaj treba da preispita viša tužilačka instanca, sa njim treba da budu upoznati i organi koji koordiniraju antikorupcijske aktivnosti, a u određenoj mjeri (koja ne ugrožava privatnost i vođenje drugih postupaka) o tome treba da bude obaviještena i javnost. Strateški programi: 7. Specijalizacija i dodatna edukacija pravosudnih i organa za provođenje zakona u BiH, posebno za primjenu naprednijih mjera za procesuiranje počinilaca koruptivnih krivičnih djela. 8. Dosljednije provođenje proširenih finansijskih istraga u predmetima sa obilježjima korupcije.

9.3.5. Procesuiranje koruptivnih krivičnih djela Jednako kao i u vezi sa dokazivanjem, kompleksnost korupcije i drugi spomenuti problemi mogu se javiti i u vezi sa postupanjem sudova koji imaju ulogu da utvrde da li je optužnica potkrijepljena valjanim dokazima, da li su optuženi krivi i kakvu kaznu im treba izreći. Krivični postupci za korupciju pred sudom nose i probleme koji su posebni za tu fazu procesa. Tako se kao problem može javiti sporost u vođenju krivičnog postupka kod kojeg je mnogo optuženih ili svjedoka, kada su povezana krivična djela vršena u dužem periodu i kada osim neposrednih učesnika u koruptivnim radnjama postoje i organizatori čija se uloga teže dokazuje, ili kada su optužnice zasnovane na korištenju posebnih istražnih tehnika, odnosno osporavanje zakonitosti pribavljenih dokaza. Jedan od najčešćih problema, osim kada je riječ o veoma jednostavnim slučajevima davanja i primanja mita u novcu i materijalnim dobrima, je utvrđivanje činjenica, jer je potrebno znanje o finansijskim transakcijama, dobro poznavanje specifičnih pravnih postupaka kao što su javne nabavke, poznavanje pravila o rješavanju sukoba interesa kod javnih funkcionera i državnih službenika, kako bi sud mogao da dođe do valjanih zaključaka o krivičnom djelu i odgovornosti počinilaca. Kako bi se ti problemi riješili potrebno je kontinuirano raditi na usavršavanju sudija i time smanjiti mogući negativni koruptivni utjecaj na sudske postupke izradom programa za obuku koji trebaju biti usklađeni sa međunarodnim standardima i najboljim svjetskim praksama, harmonizirani za sudove na svim nivoima vlasti u BiH, u mjeri u kojoj je to opravdano, s obzirom na njihove zakonske nadležnosti. Na sličan način, kao i kod obuka za slučajeve korupcije, treba planirati i sprovesti obuke za sudove i druge organe koji rješavaju u prekršajnom postupku slučajeve koji su u vezi sa kršenjem antikorupcijskih propisa. Strateški programi: 9. Unaprjeđenje efikasnosti rada sudova na predmetima iz oblasti korupcije uz uspostavljanje objektivnih normativa za rad, uvažavajući složenost predmeta. 10. Unaprjeđenje efikasnosti postupanja sudova po predmetima sa obilježjem korupcije kroz uspostavljanje i korištenje jedinstvenog sistema za statističku obradu i izvještavanje. 38

9.3.6. Razvijanje i unaprjeđivanje kaznene politike za koruptivna krivična djela Podaci o krivičnim djelima korupcije u BiH nisu potpuni ali pokazuju zabrinjavajuće trendove. Evropska komisija izvještava da još uvijek ne postoji djelotvorna krivičnopravna politika u borbi protiv korupcije. Ta se konstatacija potvrđuje u naučnim i stručnim istraživanjima, koja su ustanovila da je najčešća krivičnopravna sankcija koja se izriče u predmetima korupcije uslovna presuda, te da su široko primjenjivane ovlasti sudova za ublažavanje kazne. Većina izrečenih kazni je blizu ili tek nešto veća od zakonskog minimuma. Ukoliko se primjenjuju sporedne sankcije, uglavnom su to mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije i oduzimanja predmeta, bez provođenja postupka za oduzimanje imovinske koristi. Takva kaznena politika, koja ne obraća dovoljno pažnje na bit uspješne borbe protiv korupcije - oduzimanje, odnosno naknadu onoga što je nelegalno stečeno, ne može polučiti adekvatne rezultate u prevenciji, tako da i napori čitavoga sistema ostaju prilično neuvjerljivi. Korupcija je pojava koja nanosi ozbiljne štete društvu i kaznena politika mora reflektirati tu činjenicu. Na taj način se pored penološkog i represivnog ostvaruje i efekat opće prevencije, odnosno odvraćanje od takvih postupaka u budućnosti. U promjeni kaznene politike bi, prije svega, kriteriji za odmjeravanje kazne trebalo da budu preciznije određeni, a mogućnost da se od njih odstupi smanjena. Među kriterijima koje bi trebalo uzimati u obzir posebno treba istaći visinu ostvarene koristi, odnosno vrijednost počinjene štete i štetnih posljedica, položaj počinitelja koruptivnog djela, područje društvenog rada u kojem se koruptivno djelo desilo, kao i povjerenje koje javnost ima u instituciju u kojoj se funkcija vrši. Pri tome, potrebno je uskladiti kaznenu politiku za koruptivna krivična dijela na nivou cijele BiH, kako u pogledu visine i prirode zaprijećenih krivičnih sankcija, tako i u pogledu izricanja presuda. Osim eventualnih zakonskih izmjena, kao smjernice za dalje postupanje mogu poslužiti odluke viših sudskih instanci u ovim predmetima. Posebnu pažnju treba usmjeriti na otklanjanje glavnog motiva za korupciju, ostvarivanje materijalne koristi. To se može učiniti izmjenama prakse i zakonskih propisa tako da bude obavezno privremeno i trajno oduzimanje, i to ne samo imovinske koristi stečene korupcijom i povezanih prihoda, već i druge imovine osuđenog lica i sa njim povezanim osobama, u čije je vlasništvo ona prenošena. Kako bi aktivnosti na trajnom oduzimanju imovinske koristi bile uspješne, potrebno je preduzimati djelotvorne aktivnosti na pronalasku i privremenom oduzimanju takve koristi, što uključuje rad stručnih istražitelja i postojanje mehanizama upravljanja oduzetom imovinom. Radi ostvarivanja ovih kompleksnih ciljeva, potrebno je osigurati saradnju sudske vlasti sa svih nivoa u BiH, kao i njihovu saradnju sa APIK-om, koji sa svoje strane treba da ponudi primjere dobrih rješenja na ovom polju iz drugih zemalja i prijedloge za reforme. Strateški programi: 11. Unaprjeđenje kaznene politike za korupcijska krivična djela s ciljem proaktivnog odvraćanja od koruptivnih aktivnosti. 12. Razvijanje efikasnog sistema utvrđivanja, zamrzavanja i oduzimanja imovinske i svake druge koristi, koju su izvršioci i sa njima povezana lica stekli koruptivnim djelovanjem.

9.3.7. Jačanje mehanizma monitoringa rada pravosudnih organa i institucija Sudovi kao i organi za provođenje zakona mogu biti izloženi korupciji ili pritiscima, kako bi osumnjičeni prošao nekažnjeno, kako bi bio blaže kažnjen ili kako na njega ne bi bile primijenjene mjere za oduzimanje imovinske koristi. Rizik je utoliko veći što će barem dio odluke suda zavisiti od prikupljenih dokaza, sudijskog uvjerenja, odnosno, značaja koji je dao određenim dokazima, stepenu odgovornosti počinilaca i procjeni vrijednosti drugih faktora koji utječu na odmjeravanje kazne. Postoje mnogi mehanizmi koji se mogu primijeniti u cilju smanjenja ovih rizika. To je, prije svega, mogućnost da se odluka preispituje pred višom sudskom instancom, javno vođenje postupka i javno 39 čitanje odluke, te dužnost da se odluka obrazloži. Pored toga, postoje i mehanizmi koji imaju za cilj da pruže garanciju u pogledu integriteta i profesionalizma samih nosilaca sudijskih funkcija, kao što su zakonske norme o izuzeću u slučaju povezanosti sa okrivljenima i braniocima, prijavljivanje i kontrola imovine i poklona, kao i dužnost da se sudijama pruži zaštita u slučaju da su izloženi nekom pritisku. Većina pobrojanih mehanizama postoji u BiH, ali ih je potrebno jačati, naročito u pravcu veće transparentnosti podataka, kako bi zainteresirana i stručna javnost dobila priliku da se uvjeri u dosljednost i efikasnost postupanja sudova. Osim sudija, važnu ulogu u vođenju sudskih postupaka mogu imati čelnici pravosudnih institucija kao i sudska administracija. Zbog toga, među mjerama iz ove oblasti, potrebno je podići nivo transparentnosti procedura za dodjelu predmeta, kompjuterizirati u potpunosti sistem upravljanja predmetima, uvesti nadzor nad preduzimanjem pojedinih radnji u postupku, pravovremeno razmotriti pritužbe na rad sudija i uvesti precizne rokove tamo gdje oni nedostaju. Strateški programi: 13. Stvaranje uslova za nadzor nad radom pravosudnih organa i institucija putem javno dostupnih statističkih podataka o postupanju po koruptivnim krivičnim djelima. 14. Jačanje mehanizama disciplinske i drugih vidova odgovornosti tužilaca i sudija za nepravilno postupanje u predmetima sa obilježjima korupcije.

9.4. Podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije Iako je uloga javnog sektora primarna u osmišljavanju i provođenju antikorupcijskih mjera, one ne mogu biti dovoljno uspješne ako nisu podržane od drugih ključnih aktera društva. Aktivno učešće predstavnika drugih sektora i građana ne samo da daje demokratski legitimitet borbi protiv korupcije, već i znatno snižava njene troškove, a ujedno čini antikorupcijske aktivnosti održivijim i manje zavisnim od političke volje koju za ostvarivanje ovih ciljeva imaju nosioci vlasti. Civilno društvo, pod kojim se podrazumijevaju sve organizacije i pojedinci koji djeluju izvan državnog aparata, ima značajnu, dvostruku ulogu, u suprotstavljanju korupciji. S jedne strane, mobilizacijom javne podrške za provođenje antikorupcijskih reformi vrši se pritisak na političke i javne organe da u većoj mjeri obraćaju pažnju na interese građana, koji prijavljivanjem koruptivnih ponašanja i uskraćivanjem političke podrške mogu jasno poslati poruku da im je u interesu društvo sa više pravde i odgovornosti, i da su odlučni preduzeti aktivnosti u tom pravcu. S druge strane, državni organi često zbog nedostatka resursa, kompetencija ili drugih razloga, nisu u stanju udovoljiti stalno mijenjajućim zahtjevima savremenoga života, u kom slučaju građansko društvo može pomoći ispunjavanju tih funkcija. Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije naročito jasno promovira ulogu civilnog društva u sprečavanju korupcije. Ta uloga se može sastojati u doprinosu javnosti postupcima odlučivanja, te povećanja transparentnosti tih postupaka, osiguravanja djelotvornog pristupa javnosti informacijama, preduzimanja aktivnosti javnog informiranja koje doprinose netoleriranju korupcije, kao i programa javnog obrazovanja, poštivanja, promoviranja, primanja, objavljivanja i širenja informacija koje se tiču korupcije. U tom smislu, Strategija predviđa niz programa, koji se odnose na podizanje svijesti kod građana i drugih aktera društva o korupciji, njenim modalitetima, uzrocima, posljedicama i načinu suprotstavljanja i jačanju povjerenja između javnih institucija i drugih aktera društva. Osim toga, strateški programi posebno razrađuju ulogu pojedinih aktera, i to: akademske zajednice, medija, privrede, nevladinih organizacija i obrazovnog sistema. 40

9.4.1. Podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije Iako su građani, generalno gledano, svjesni opasnosti od korupcije i tretiraju je kao štetnu pojavu, još uvijek nisu dovoljno upoznati sa svim njenim pojavnim oblicima, uzrocima, posljedicama, aktivnostima koje organi vlasti provode u borbi protiv korupcije, efektima tih aktivnosti na poboljšanje situacije, kao ni sa mogućnostima i načinima da se i sami građani aktivnije uključe u borbu protiv korupcije. Usljed toga, pojedini oblici korupcije su i dalje djelomično prihvaćeni od strane velikog broja ljudi kao normalna stvar ili kao nepromjenljivi dio stvarnosti. Mjere koje planiraju ili preduzimaju organi vlasti nisu u dovoljnoj mjeri podržane od strane građana, a čak se ni one mogućnosti, koje građanima stoje na raspolaganju za davanje doprinosa borbi protiv korupcije, nedovoljno koriste. Korupcija donosi korist samo neposrednim učesnicima u ovim nezakonitim radnjama dok svi drugi zbog toga trpe štetu, koja u ukupnoj vrijednosti nadilazi dobitak koji ostvaruju korumpirana lica. Zbog toga postoji snažan motiv da se građani i svi drugi koji na taj način trpe neposrednu ili posrednu štetu uključe u aktivnosti koje bi ove štete umanjile. Kako bi do toga došlo, potrebno je jasno predočiti na koji način dolazi do ove štete, kako na općem nivou, tako i na konkretnim primjerima gdje je to najlakše uočiti. Pri tome, treba imati u vidu da šteta ne mora biti uvijek lako izražena u novcu (npr. kada se usljed koruptivnog djelovanja skuplje plati nabavka nekih roba), već da se može ogledati i na druge načine (npr. šteta po sigurnost ljudi kod koruptivnih djelovanja u vezi sa javnim saobraćajem, šteta po zdravlje ljudi kod koruptivnih djelovanja u vezi sa prometom hrane i slično). Aktivnosti podizanja svijesti treba da podstaknu civilno društvo, a naročito medije, akademsku zajednicu i nevladine organizacije da se više bave istraživanjem uzroka šteta koje korupcija nanosi i putem odnosa sa javnošću promoviraju nalaze i pozivaju na borbu protiv korupcije. To, naravno, ne znači da se i organi vlasti ne trebaju baviti takvim istraživanjima, naročito u situacijama kada i sami raspolažu relevantnim podacima. Da bi podizanje svijesti bilo uspješnije, institucije trebaju biti otvorene prema javnosti, i time omogućiti pristup podacima koji su potrebni za takva istraživanja, te na taj način omogućiti da se dođe do pravih pokazatelja štetnosti korupcije. Osim omogućavanja pristupa već postojećim podacima u lako pretraživom obliku, organi vlasti bi u nekim slučajevima trebalo da uvedu praksu prikupljanja, obrade i objavljivanja podataka kojima se trenutno ne posvećuje dovoljno pažnje ili se to ne radi sistematično. Organiziranje javnih kampanja jedno je od najdjelotvornijih sredstava za mobiliziranje javne podrške antikorupcijskim naporima. Međutim, treba voditi računa o tome da ova aktivnost može biti uspješna jedino ako kampanje imaju jasno i dobro identificirane ciljeve i predlažu učinkovite mjere na planu suprotstavljanja činjenja koruptivnih radnji. Kampanje koje organizira građansko društvo trebaju u najvećoj mogućoj mjeri biti organizirane i provedene u saradnji sa institucijama i javnim organima, kako bi bili podstaknuti na veći nivo transparentnosti, otvaranja prema javnosti i slanja jasne poruke da su spremne da se bore protiv korupcije. Strateški programi: 1. Provođenje kontinuirane i sistematske javne kampanje o uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama korupcije, uz promoviranje mehanizama djelovanja protiv korupcije. 2. Omogućavanje učešća organizacijama civilnog društva u aktivnostima javnih institucija u oblasti borbe protiv korupcije.

9.4.2. Jačanje povjerenja građana u institucije koje se bore protiv korupcije Jedan od glavnih preduslova da se građani i njihovi oblici udruživanja civilnog društva uključe u borbu protiv korupcije je da budu uvjereni da će institucije, uistinu, nešto učiniti protiv korupcije ako je neko prijavi, kao i da neće trpjeti posljedice zbog prijavljivanja korupcije ili od uključivanja u borbu protiv korupcije. 41 Prva pretpostavka jačanja povjerenja građana u institucije je bezuslovna transparentnost organa vlasti u okviru objektivnih zakonskih ograničenja. To podrazumijeva dostavljanje svih traženih informacija u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, ali i objavljivanje najvećeg dijela podataka o aktivnostima, organizaciji i korištenju resursa proaktivno, to jest, prije nego što ih neko zatraži, i to tako da podaci budu ažurni i pouzdani. U nekim slučajevima, to će također značiti da institucije treba da sačine ili objedine dokumente ili baze podataka koje trenutno ne posjeduju. Drugi preduslov je uspostavljanje sistema odgovornosti za učinjeno i objavljivanje informacija o tome. Da bi građani mogli imati povjerenje u djelotvornost institucija, moraju im biti na raspolaganju informacije o tome koliko su njihovi zadaci i planovi rada ostvareni u praksi, kakvi su nalazi kontrolnih, nadzornih i revizijskih organa o tome i na koji način je institucija reagirala u otklanjanju uočenih nedostataka i kažnjavanju odgovornih osoba za propuste. Transparentnost i odgovornost, međutim, nisu dovoljni da bi građani stekli i održali povjerenje. Ono podliježe stalnoj provjeri u svakom novom slučaju kada se građanin obrati instituciji i kada treba u praksi demonstrirati da uspostavljeni mehanizmi za postupanje po inicijativama, predstavkama i pritužbama građana funkcioniraju onako kako je propisano i objavljeno. Promocija uspješnih primjera saradnje sa građanima može doprinijeti da se veći broj građana uključi u antikorupcijske aktivnosti. Iz istih razloga, javnost treba obavijestiti i o slučajevima kada organi nisu ispunili svoje obaveze nakon obraćanja građana, ali tako da se ujedno iznesu i podaci o reagiranju nadzornih organa i mjerama koje su preduzete protiv odgovornih rukovodilaca, državnih službenika i zaposlenika koji nisu obavili svoj dio posla. U vezi sa ovim, građanima treba omogućiti sigurne kanale komunikacije sa institucijama, kroz koje mogu, bez straha od posljedica (uključujući i mjere za očuvanje anonimnosti i sigurnosti), ukazati na koruptivne radnje i druge nezakonite i štetne pojave. Strateški programi: 3. Razvijanje, primjenjivanje i promoviranje dostupnih mehanizama prijavljivanja korupcije uz osiguravanje povjerljivosti postupanja po prijavama građana. 4. Unaprjeđenje sistema objektivnog informiranja javnosti o radu institucija uz promoviranje pozitivnih primjera postupanja za slučajeve korupcije.

9.4.3. Značaj akademske zajednice u borbi protiv korupcije Akademska zajednica, zbog velike koncentracije stručnosti u svim oblastima, može biti veoma važan faktor u borbi protiv korupcije i predstavlja potencijal koji je nedovoljno iskorišten. Akademije nauka, univerziteti, fakulteti i intelektualci uopće, mogu dati dragocjen doprinos u rasvjetljavanju korupcije i borbe protiv nje i mogu predlagati efikasne mjere za taj cilj. Preduslov za ispunjenje ove uloge akademske zajednice je dostupnost i kvalitet podataka koji bi bili podvrgnuti ozbiljnim analizama. Stoga bi institucije u BiH trebalo da objavljuju i podatke o načinima borbe protiv korupcije i rezultatima na tom polju. Do takvih podataka i akademska zajednica treba težiti da dođe, u saradnji sa naučnim institucijama iz zemalja regiona i cijelog svijeta, kako bi se kroz poređenje uspješnosti pojedinih modela i aspekata borbe protiv korupcije došlo do relevantnih zaključaka o provođenju Strategije i Akcionog plana, ali i o potencijalnim načinima za njihovu izmjenu. Organi vlasti trebaju omogućiti akademskoj zajednici uključenje u borbu protiv korupcije i otvoriti saradnju sa njom, koja može biti naročito korisna u oblastima gdje je potreban viši nivo stručnosti za ocjenu prikupljenih podataka, a posebno u oblastima u kojima javne institucije ne raspolažu sa dovoljno stručnjaka. Saradnja podrazumijeva i obavezu da javne institucije razmotre analize i prijedloge koji proističu iz rada akademija, naučnih instituta i univerziteta, koji su im upućeni, ali i aktivno interesiranje za produkte takvog rada i naučna istraživanja koja su u toku. 42 Pored toga, potrebno je iskoristiti naučni i intelektualni ugled akademske zajednice, kako bi se potencirala štetnost korupcije i promovirale antikoruptivne mjere uključivanjem njenih predstavnika u analize koje rade javne institucije, odnosno, saradnjom u predstavljanju rezultata provedenih antikorupcijskih aktivnosti. Strateški program: 5. Uključivanje akademske zajednice i udruženja intelektualaca u osmišljavanje i provođenje antikorupcijskih politika i mehanizama.

9.4.4. Značaj medija u borbi protiv korupcije Mediji imaju izuzetnu važnost u borbi protiv korupcije u svim njenim segmentima, počevši od širenja svijesti građana o štetnosti korupcije, preko istraživačkog novinarstva koje može dovesti do otkrivanja slučajeva korupcije, pa sve do promoviranja uspješnih i neuspješnih aktivnosti u sprečavanju korupcije. Da bi mediji mogli da ispune ovu svoju ulogu, potrebno je osigurati potpunu primjenu zakonskih propisa o slobodnom pristupu informacijama, ali i objavljivanje većeg broja informacija i pretraživanje baza podataka proaktivno, prije nego što ih mediji ili drugi subjekti zatraže. Organi vlasti također moraju osigurati da se prema medijima ne postupa diskriminatorno, to jest da svi imaju jednak pristup informacijama i nosiocima vlasti, a ne kroz privilegirano dostavljanje informacija medijima ili novinarima koji su bliski političkoj opciji koja je na vlasti. Za ostvarivanje uloge medija od naročitog značaja je da se osigura adekvatan pravni okvir za njihov rad, finansiranje i nezavisnost, što uključuje, između ostalog, punu javnost podataka o vlasničkoj strukturi medija, uređeno i na objektivnim kriterijima zasnovano, transparentno i kontrolirano finansiranje medija od strane javnog sektora (kako kroz direktna davanja, tako i kroz oglašavanje), javnost podataka o drugim većim finansijerima medija kako bi korisnici medijskih usluga mogli da steknu predstavu o mogućim utjecanjima na uređivačku politiku koji iz toga proističu. Od jednakog je značaja razvijanje i jačanje profesionalnih i etičkih standarda (uključujući i pitanja korupcije, sukoba interesa i primanja poklona) u okviru samih medija i mehanizama samoregulacije u situacijama kada dolazi do povrede tih standarda, ali i povezivanje pitanja poštivanja standarda sa davanjem državne pomoći medijima. Kako bi mediji dali doprinos u borbi protiv korupcije, potrebno je podizanje nivoa poznavanja problematike korupcije i njenih mehanizama, te tehnika njenog otkrivanja, zbog čega je potrebno stimulirati specijalizaciju i stručno usavršavanje novinara koji “pokrivaju” temu korupcije, ali i druge srodne teme koje mogu da ukažu na korupciju. To su, recimo, pitanja utjecanja na proces donošenja zakonodavnih i drugih odluka, javne nabavke, finansiranje političkih stranaka, planiranje i trošenje javnih resursa. Posebno je važno ukazati medijima i novinarima na značaj praćenja slučajeva korupcije od početka do kraja, to jest, od njihovog otkrivanja do pravosnažne presude, na značaj da se osim konkretnog slučaja korupcije pažnja obrati na grešku u sistemu koja je omogućila da do korupcije dođe ili da ona ne bude ranije otkrivena, i na praćenje mjera koje organi vlasti preduzimaju da bi otklonili te sistemske probleme. Sa druge strane, organi vlasti treba da imaju aktivan odnos prema onome što mediji objavljuju, i to tako što će pravovremeno reagirati u svim slučajevima kada medijske informacije koje se odnose na korupciju nisu tačne ili potpune, objavljivanjem ispravke i drugih podataka koji prikazuju potpunu sliku problema o kojem je riječ. Kada, pak, mediji ukažu na kršenje zakona i moguću korupciju, organi vlasti trebaju reagirati već na osnovu samih napisa, a ne da očekuju da mediji podnesu krivičnu prijavu ili inicijativu za pokretanje nekog drugog postupka. Najzad, organi vlasti, u okviru svojih nadležnosti treba da omoguće zaštitu medija i novinara koji izvještavaju o korupciji od eventualnih štetnih posljedica kojima su zbog toga izloženi. 43 Strateški programi: 6. Omogućavanje razvoja odgovornog i objektivnog istraživačkog novinarstva kroz unaprjeđenje otvorenosti institucija prema medijima u okvirima zakonskih propisa. 7. Unaprjeđenje nepristrasnosti i objektivnosti izvještavanja medija u vezi sa problematikom korupcije.

9.4.5. Značaj udruženja privrednog sektora u borbi protiv korupcije Privredni subjekti mogu biti žrtve korupcije, kada im je neosnovano uskraćena mogućnost poslovanja sa organima vlasti zbog njihove korumpiranosti od strane konkurencije ili zbog direktnog iznuđivanja mita koje je posljedica nejasnih i suvišnih zakonskih propisa, prevelike diskrecije ili prekoračenja službenih ovlaštenja. S druge strane, privredni subjekti mogu biti nosioci korupcije, onda kada pokušavaju da ostvare nešto što im ne pripada ili da ostvare svoje interese na štetu konkurencije i budžeta institucija. Privredni subjekti također mogu igrati značajnu ulogu u antikorupcijskim aktivnostima i na druge načine, kroz pomaganje aktivnosti nevladinih organizacija i građana, aktivnosti u okviru međunarodnih asocijacija i aktivno davanje prijedloga kako da se borba protiv korupcije u zemlji unaprijedi ili da se otklone njeni uzroci. Također, aktivnije korištenje mogućnosti koje privatni sektor ima na raspolaganju u zaštiti sopstvenih interesa može značajno doprinijeti efikasnosti borbe protiv korupcije uopće, naročito u oblasti javnih nabavki. Da bi privatni sektor ispunio ovaj potencijal potrebno je, mjerama zakonodavne i druge politike podsticati aktivno uključenje u borbu protiv korupcije, a prije svega, kao i kod drugih dijelova društva, osigurati potpun pristup informacijama, adekvatnu zaštitu licima koja prijavljuju korupciju i pravovremeno postupanje po predstavkama, inicijativama i pritužbama privrednih subjekata. Poseban značaj za jačanje uloge privatnog sektora imaju privredne komore i druge forme udruživanja privrednih subjekata. Javne institucije treba da privrednim komorama omoguće priliku da iznesu svoje probleme koji su povezani sa korupcijom, šteti koju trpe zbog toga i konkretnim modalitetima korupcije. Kako bi bile prikupljene neophodne informacije poželjno je organizirati i anonimna istraživanja, kako predstavnici firmi ne bi uskratili podatke zbog straha od štetnih posljedica. Pored toga, privredne komore treba uključiti i u planiranje antikoruptivnih mjera i aktivnosti, posebno na planu javnih nabavki, rada inspekcijskih i pravosudnih organa i institucija, procedura kod izdavanja dozvola, planiranja i trošenja budžetskih sredstava, dodjele državne pomoći i javno-privatnih partnerstava. Strateški programi: 8. Uključivanje udruženja privrednog sektora u izradu novih zakonskih rješenja i politika borbe protiv korupcije. 9. Promoviranje usvajanja i primjene kodeksa poslovne etike u poslovanju s ciljem sprečavanja pojave korupcije u odnosima između privrede i institucija. 10. Kontinuirano provođenje obuke privrednih komora i drugih privrednih udruženja iz oblasti borbe protiv korupcije.

9.4.6. Značaj organizacija civilnog društva u borbi protiv korupcije U BiH postoji preko 10.000 nevladinih udruženja, od čega je polovina aktivnih. Broj i vrsta njihovih aktivnosti varira, ali je najveći broj onih koji nemaju stalno zaposlene ili ih imaju vrlo malo. Izvjestan broj njih bavi se temama koje su u vezi sa odgovornošću i transparentnošću rada javnih institucija, te postoje primjeri zakonskih i drugih inicijativa koje su podstaknute ili su razvijane u saradnji sa institucijama građanskoga društva. Iako postoje primjeri uspješne saradnje vladinog sektora i organizacija građanskog društva, ipak, manji dio njihovih zajedničkih inicijativa, usmjerenih prema jačanju odgovornosti vlasti, rezultira promjenama zakonskih propisa ili praksi. 44 Nevladine organizacije, kao udruženja građana, također mogu imati značajnu ulogu u prevenciji i borbi protiv korupcije. Ta uloga je posebno značajna kada je riječ o predlaganju antikorupcijskih mjera, povećanju javne svijesti o štetnosti i pojavnim oblicima korupcije, praćenju rada institucija, obuka, podršci antikoruptivnih napora institucija ili kritiziranju njihovog odsustva ili nekvalitetnog provođenja. Razlog više za uključivanje nevladinih organizacija jeste i činjenica da u BiH postoji snažan interes donatora za pomoć civilnom društvu u borbi protiv korupcije, koji rezultira velikim brojem projekata koji se realiziraju u ovoj oblasti. Zbog toga javne institucije treba da pokažu interes za projekte nevladinih organizacija i njihove rezultate, i da na maksimalan način iskoriste ove resurse. To je posebno značajno u situacijama kada javne institucije ne raspolažu dovoljnim resursima da izvrše monitoring primjene antikorupcijskih mjera i zakona uopće, te njihove šire društvene efekte, ili kada javne institucije, zbog fokusiranosti na ispunjenje aktuelnih zadataka, ne uoče pravovremeno potrebu da se neka normativna ili institucionalna rješenja unaprijede. Preduslov uspješnog rada nevladinih organizacija na polju monitoringa je dostupnost informacija, a na polju zagovaračkih aktivnosti otvorenost kanala komunikacije između vlasti i građana, što naročito uključuje uvođenje prakse razmatranja konkretnih inicijativa koje dolaze iz nevladinog sektora i unaprjeđenje prakse javnih rasprava prije donošenja zakona i drugih važnih odluka. Da bi saradnja bila uspješna također je neophodno da se organi vlasti prema organizacijama civilnog društva ne odnose diskriminatorno, na osnovu toga da li su izloženi njihovim kritikama ili pohvalama, već da se određuju isključivo prema kvalitetu dostavljenih i objavljenih analiza i prijedloga. Kriteriji za saradnju i podršku aktivnostima nevladinih organizacija treba da budu unaprijed poznati i objektivni. Interes za aktivnosti nevladinih organizacija treba da ide i u pravcu upoznavanja sa njihovim programima, kako bi bilo osigurano što manje nepotrebnog preklapanja ili međusobnog dupliranja aktivnosti nevladinih organizacija ili nevladinih organizacija i organa vlasti, kao i da bi se uloženim sredstvima postigao bolji efekat. U tom smislu, treba uspostaviti i modele saradnje sa donatorima, naročito prilikom definiranja prioriteta i planiranja podrške. Strateški programi: 11. Jačanje uloge civilnog društva u borbi protiv korupcije kroz učešće u zajedničkim projektima sa javnim institucijama. 12. Podrška aktivnostima civilnog društva u praćenju i istraživanju mogućnosti korupcije i davanju preporuka za njeno sprečavanje. 13. Osiguravanje transparentnosti finansiranja nevladinog sektora, posebno iz budžetskih sredstava.

9.4.7. Značaj obrazovnog i vaspitnog procesa u borbi protiv korupcije Ostvarivanje dugoročnih i održivih rezultata u prevenciji i borbi protiv korupcije, te proces jačanja moralnih vrijednosti društva kao prepreke borbi protiv korupcije, neodvojivo je vezan za obrazovanje i vaspitanje. U tom procesu, najvažniju ulogu igraju porodica i obrazovno-vaspitni sistem, počevši od predškolskih ustanova do univerziteta. Stoga je potrebno da nadležne institucije za obrazovanje na svim nivoima vlasti posvete značajnu pažnju pitanjima etike u pripremi i izvođenju nastavnih programa. Na taj način bi se kod mladih ljudi stvarao potencijal za borbu protiv korupcije, kroz interesovanje za javne poslove, jačanje svijesti o općem dobru i upoznavanjem sa koristima za zajednicu koje donosi građanski aktivizam. Pored institucija, potrebno je u ovaj proces uključiti i druge segmente društva, kao što su organizacije civilnog društva, posebno nevladine organizacije da kroz svoje projekte doprinesu na ovom planu. U tom procesu posebnu ulogu treba imati i akademska zajednica koja bi u saradnji sa obrazovnim institucijama i nevladinim organizacijama mogla pomoći stvaranju odgovarajućih programa za tu svrhu. Organi vlasti, sa svoje strane, radi uključenja u obrazovne programe, treba da pruže informacije o uspjesima u borbi protiv korupcije, na preventivnom i represivnom planu, koji su ostvareni upravo 45 zahvaljujući etičkom postupanju pojedinaca ili zahvaljujući tome što su građani bili odlučni da daju sopstveni doprinos rješavanju društvenih problema. Strateški programi: 14. Izrađivanje, uvođenje i harmoniziranje programa etike i integriteta u obrazovnom procesu i u tematskim programima javnih emitera u BiH. 15. Podsticanje etičkog ponašanja kod djece i mladih ljudi kroz podršku vanškolskih projekata civilnog sektora.

9.5. Uspostava efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluaciju provođenja Strategije Borba protiv korupcije uključuje angažman velikog broja aktera različitog karaktera, što podrazumijeva inkluzivan i sveobuhvatan pristup, koji može uzrokovati nesistematičnost i manjak koordinacije između njih. Takvi nedostaci, naročito, mogu doći do izražaja u nepovezanom djelovanju, u smislu vremena preduzimanja određenih aktivnosti i shvatanja smisla i načina njihovog provođenja. Pošto nemaju svi antikorupcijski akteri jednaku snagu, znanje i širinu uvida u probleme, potrebno je da postoje fokusne tačke za provedbu antikorupcijskih politika i aktivnosti, što se pokazalo kao neizostavan dio uspješnih programa širom svijeta. Efikasna koordinacija, praćenje i evaluacija provođenja Strategije za borbu protiv korupcije, u situaciji kada je u aktivnosti protiv korupcije uključen veliki broj aktera, koji pri tome djeluju na raznim nivoima vlasti i po različitim pravnim osnovama, podrazumijeva nužnost da se na početku odredi uređenje antikorupcijskog okvira u BiH. Takva kompleksnost podrazumijeva potrebu jasnog usklađivanja nadležnosti, komunikaciju i saradnju, te koordinaciju između aktera na polju borbe protiv korupcije u BiH. Značajan dio tog procesa može biti ostvaren kroz mehanizme i oblike saradnje, koji će biti uspostavljeni između tih institucija u vezi sa provođenjem Strategije. S obzirom na to da se na polju borbe protiv korupcije stalno unaprjeđuju međunarodni standardi, da način borbe protiv korupcije zavisi i od promjena u širem normativnom, socijalnom i ekonomskom okviru zemlje, te da sama Strategija predviđa učenje na dobrim i lošim iskustvima iz primjene, predviđeni su i mehanizmi periodične evaluacije primjene i postupak za izmjenu i dopunu Strategije i Akcionog plana.

9.5.1. Oblici saradnje između institucija u antikorupcijskom sistemu u BiH Na osnovu dodijeljenih nadležnosti, APIK je središnja tačka koordinacije u borbi protiv korupcije u BiH, koja vodi računa o dosljednoj primjeni strateških programa, ostvarivanju aktivnosti iz Akcionog plana i odredaba iz Zakona o Agenciji, kroz donošenje antikoruptivnih mjera, preporuka i uputstava, davanje mišljenja u vezi sa planiranim i provedenim antikorupcijskim mjerama i propisima, pokretanje inicijativa za unaprjeđenje i ujednačavanje zakonskih propisa i prakse. Centralna i koordinirajuća uloga APIK-a, osim što proizlazi iz zakonskih ovlaštenja, zasnovana je i na činjenici da je ovo jedina institucija u BiH koja se isključivo bavi problematikom korupcije. Iako ni sama nije u potpunosti kadrovski popunjena, APIK je institucija sa najvećim stalnim i profesionalnim kapacitetom za borbu protiv korupcije u BiH. Zbog takve pozicije Agencije, ona može i treba poslužiti kao pomoć drugim tijelima i institucijama na svim nivoima vlasti koje raspolažu manjim kapacitetima, što predstavlja dobru osnovu i dodatan razlog za jačanje saradnje i koordinacije sa njom. APIK, u skladu sa zakonskim nadležnostima, predvodi aktivnosti na strateškom nivou borbe protiv korupcije, što podrazumijeva ne samo pravo, već i obavezu da svojim preporukama ukaže na potrebu provođenja određenih mjera. Pored toga, instrukcijama treba dodatno da objasni na koji način bi se provodile određene mjere iz Strategije i aktivnosti iz Akcionog plana, te da u svojim mišljenjima ocijeni 46 da li su mjere koje planiraju drugi organi u skladu sa Strategijom. Dalje, kroz vlastite inicijative, APIK, na osnovu uočenih dobrih praksi u svijetu, regionu ili unutar BiH, predlaže nove antikorupcijske aktivnosti ili promjene u načinu realizacije postojećih zakonskih propisa i praksi, kao i izmjene strateških akata. Saradnja i koordinacija između APIK-a i ostalih tijela i institucija na svim nivoima vlasti u BiH treba da bude dvosmjerna, odnosno da APIK bude otvoren za prijedloge i inicijative za poboljšanje borbe protiv korupcije koje dolaze sa nivoa entiteta, BD BiH i kantona. U toj saradnji, na osnovu Zakona o Agenciji, APIK će uvažavati sektorske nadležnosti tijela za suprotstavljanje korupciji na nivou entiteta, BD BiH i kantona, kada je to moguće, zadržati je na nivou najviših strateških antikorupcijskih politika i mjera, kao što je opisano u općim principima Strategije. Najveći dio saradnje između APIK-a i organa na nivou entiteta, BD BiH i kantona u smislu Zakona o Agenciji, odvijat će se u komunikaciji i koordinaciji između APIK-a i tijela za sprečavanje korupcije na ovim nivoima vlasti. To ne isključuje mogućnost da se APIK, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja, po potrebi, i direktno obrati institucijama na tim nivoima vlasti, ali će takva mogućnost biti korištena izuzetno, kada saradnja i koordinacija sa tijelima za sprečavanje korupcije izostane ili kada nije djelotvorna. S druge strane, tijela za sprečavanje korupcije na odgovarajućem nivou vlasti, osim dodijeljenih nadležnosti koje imaju na tom nivou, provodit će mjere, preporuke i instrukcije APIK-a, te će od nje tražiti i dobijati stručna mišljenja, sarađivati na realizaciji inicijativa APIK-a, ali i sami predlagati APIK-u mjere, na osnovu iskustava iz prakse, koje bi mogle imati primjenu i na drugim nivoima vlasti. Strateški programi: 1. Usvajanje i razvijanje strateških dokumenata za borbu protiv korupcije u BiH u skladu sa općim principima utvrđenim Strategijom. 2. Razvijanje, organiziranje i provođenje harmoniziranih programa obuke za borbu protiv korupcije predstavnika institucija sa antikorupcijskim nadležnostima u BiH.

9.5.2. Provođenje i praćenje provođenja Strategije i Akcionog plana Kako bi se efikasno implementirali Strategija i Akcioni plan, potrebno je precizno predvidjeti nadležnosti i obaveze tijela i institucija koji imaju određene uloge u tom procesu. Zbog toga je potrebno definirati razne vrste uloga, u zavisnosti od toga da li je neko tijelo nadležno za iniciranje, implementaciju ili nadzor nad tim procesima. U tom smislu, postoje tri vrste uloga koje će pojedine institucije imati u procesu provođenja Strategije i Akcionog plana. Prvu grupu čine ona tijela i institucije koje će Akcionim planom biti određene kao inicijatori i koordinatori aktivnosti, drugu, institucije koje će neposredno implementirati planirane aktivnosti pratećeg Akcionog plana, i treću grupu čine tijela koja će nadgledati proces provođenja aktivnosti. Inicijatori i koordinatori aktivnosti su tijela ili institucije koje će se brinuti da se provođenje aktivnosti pokrene na vrijeme, da se osigura efikasna saradnja između institucija nadležnih za izvršavanje aktivnosti, te obavještavati tijela i institucije nadležne za nadgledanje provođenja aktivnosti. Implementatori su institucije koje neposredno provode aktivnosti, brinu se o blagovremenosti i kvalitetu provedenih aktivnosti i imaju obavezu da o tome obavještavaju instituciju koja koordinira provođenje tih aktivnosti. Treća uloga odnosi se na nadzor i pomoć u provođenju aktivnosti iz Akcionog plana, te praćenje ispunjavanja obaveza iz plana i efekata njihove implementacije, kako bi se mogla voditi ažurna evidencija o stepenu primjene aktivnosti iz njega. Centralnu ulogu u praćenju provođenja Strategije i Akcionog plana, na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja, ima APIK. Kako bi taj zadatak ispunio kvalitetno, potrebno je da dobije sve potrebne i 47 relevantne informacije o provođenju Strategije i Akcionog plana. Za tu obavezu potrebno je da APIK razradi metodologiju prikupljanja i obrade podataka za utvrđivanje stepena ispunjenosti mjera, radi pravilnog izvođenja kako kvantitativnih, tako i kvalitativnih pokazatelja. Pored toga, APIK treba periodično obavještavati javnost i Parlamentarnu komisiju za izbor i praćenje rada APIK-a o stepenu provođenja Strategije i Akcionog plana. Za situacije kada se uoči da neka aktivnost nije provedena, APIK, u koordinaciji sa tijelima za sprečavanje korupcije, treba utvrditi razloge za to, pružiti preporuke za rješavanje problema, ali i razmotriti potrebu i moguće načine za odgovarajuće izmjene Akcionog plana ili Strategije. Na isti način, APIK treba da postupi i kada uoči da neki pristup u borbi protiv korupcije donosi bolje rezultate od očekivanih, i da takvu praksu treba proširiti i na oblasti koje trenutno nisu obuhvaćene strateškim aktima. U tom poslu, APIK treba da blisko sarađuje sa Vijećem ministara BiH i Parlamentarnom skupštinom BiH, te da od njih zatraži i dobije podršku za prevazilaženje uočenih problema i širu primjenu dobrih praksi. Strateški programi: 3. Razvijanje standardiziranih smjernica za prikupljanje i obradu podataka u vezi sa provođenjem strateških antikorupcijskih programa. 4. Prikupljanje i analiza podataka o preduzetim aktivnostima u BiH na planu realizacije strateških antikorupcijskih programa, evaluacija postignutog, te periodično izvještavanje nadležnih organa i javnosti o rezultatima tih analiza i evaluacija.

9.5.3. Evaluacija provođenja Strategije i Akcionog plana Strategije i akcioni planovi donose se kako bi se postigli predviđeni rezultati i efekti u određenom reformskom procesu, što bi bilo otežano ako se periodično ne procjenjuju efekti tog procesa. Zbog toga su praćenje i evaluacija sastavni dijelovi svakog ozbiljnijeg strateškog programa. Ne može se sa sigurnošću zaključivati o uspjehu ili lošim rezultatima antikorupcijskih aktivnosti, ako o njima ne postoje precizni i pouzdani podaci. Dok je praćenje kontinuirana aktivnost sistematskog prikupljanja podataka o određenim pokazateljima kako bi se subjekti provođenja obavijestili o napretku i postizanju ciljeva, evaluacija je sistematska i objektivna procjena tekućega ili okončanoga programa ili politike. Svrha praćenja i evaluacije nije samo prikupljanje podataka o napretku ili neuspjesima i provođenju aktivnosti na planu suprotstavljanja korupciji, nego i preduzimanje mjera kako bi se uklonili ili smanjili nedostaci, te identificirali novi elementi koji bi se ugradili u postojeće ili nove strateške napore. Zbog svega toga, APIK bi trebao da razradi metodologiju za procjenu efekata provođenja Strategije i Akcionog plana, kao i da predvidi dinamiku i način primjene te metodologije i obavještavanja javnosti i Komisije za izbor i praćenje rada APIK-a o provedenim evaluacijama. Zbog realne mogućnosti da se uslovi za provođenje Strategije i Akcionog plana promijene ili da se iz nekog drugog relevantnog razloga pojavi potreba za dopune ili izmjene u tekstu Strategije ili Akcionog plana, potrebno je Strategijom predvidjeti način izmjene ovih akata. Zakon već predviđa da je APIK nadležan za izradu Strategije i Akcionog plana, što podrazumijeva i nadležnost za izradu prijedloga nacrta izmjena i dopuna ovih akata. Strateški programi: 5. Redovno praćenje provođenja aktivnosti iz Akcionog plana za provođenje Strategije i osiguravanje kontinuiranog funkcioniranja sistema za izvještavanje o provođenju aktivnosti iz Akcionog plana. 6. Procjena provođenja Strategije i Akcionog plana i obavještavanje o tome javnosti i nadležnih organa. 7. Procjena potrebe za revidiranje Strategije i Akcionog plana u skladu sa rezultatima dobivenim nakon evaluacije provođenja ovih dokumenata. 48 BOSNA I HERCEGOVINA AKCIONI PLAN ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE 2015 – 2019. Sarajevo, decembar 2014. 49 Strateški cilj 1 Uspostavljanje i jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje normativnog okvira za borbu protiv korupcije Strateški program 1.1. Određivanje tijela za sprečavanje korupcije na nivoima vlasti gdje to nije učinjeno uz razvijanje međusobne saradnje i koordinacije svih tijela za sprečavanje korupcije u BiH Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

1.1.1. Pojedinačno utvrditi nivoe vlasti gdje Šest mjeseci Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju Lista konkretnih nivoa Dopunska sredstva nisu određena tijela za sprečavanje po usvajanju borbe protiv korupcije (APIK), Tim za monitoring vlasti gdje tijela za nisu potrebna, izvršiti korupcije u skladu sa Zakonom o Strategije i koordinaciju provođenja Općeg plana Vlade sprečavanje korupcije nisu u okviru funkcionalnih Agenciji Federacije Bosne i Hercegovine u borbi protiv određena nadležnosti korupcije (Tim FBiH), Komisija za praćenje provođenja strategije i akcionog plana za borbu protiv korupcije RS (Komisija RS), Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Vlada BD BiH)

1.1.2. Inicirati novu ili postojeću upravnu Devet mjeseci APIK, zakonodavna i izvršna vlast na svim APIK pokrenuo inicijativu Dopunska sredstva strukturu tijela za sprečavanje po usvajanju nivoima u BiH za određivanje tijela i nisu potrebna, izvršiti korupcije na nivoima vlasti gdje to Strategije davanje preporuka za u okviru funkcionalnih nije učinjeno i dati preporuke za njihovo uređenje gdje to nadležnosti njihovo ustrojstvo nije učinjeno

1.1.3. Odrediti tijela za sprečavanje Druga godina Zakonodavna i izvršna vlast na svim nivoima u Donesene odluke Dopunska sredstva korupcije u skladu sa zakonskim po usvajanju BiH gdje tijela nisu formirana odgovarajućih nivoa vlasti nisu potrebna, izvršiti odredbama na onim nivoima vlasti Strategije o određivanju tijela gdje to u okviru funkcionalnih gdje to nije učinjeno nije učinjeno nadležnosti

1.1.4. Uspostaviti komunikaciju, saradnju Druga godina APIK i tijela za sprečavanje korupcije na svim Zaključeni memorandumi Dopunska sredstva i koordinaciju između APIK-a i svih po usvajanju nivoima u BiH o razumijevanju i saradnji nisu potrebna, izvršiti tijela za sprečavanje korupcije Strategije između APIK-a i tijela za u okviru funkcionalnih sprečavanje korupcije nadležnosti

1.1.5. Redovno održavati i unaprjeđivati Kontinuirano APIK i tijela za sprečavanje korupcije na svim Memorandumi o Dopunska sredstva komunikaciju, saradnju i koordinaciju (poslije nivoima u BiH razumijevanju i saradnji se nisu potrebna, izvršiti između svih tijela za sprečavanje uspostave provode u okviru funkcionalnih korupcije u BiH tijela) nadležnosti 50 Strateški program 1.2. Osiguravanje administrativnih, finansijskih i institucionalnih kapaciteta tijela za sprečavanje korupcije u BiH u skladu sa njihovim nadležnostima Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.2.1. Inicirati izradu pojedinačnih potreba tijela Šest mjeseci APIK Upućen dopis APIK-a kojim se traži Dopunska sredstva nisu za sprečavanje korupcije u BiH u skladu sa po usvajanju definiranje potreba tijela za sprečavanje potrebna, izvršiti u okviru njihovim nadležnostima Strategije korupcije u BiH funkcionalnih nadležnosti

1.2.2. Ustanoviti potrebe tijela za sprečavanje Druga godina APIK, Tim FBiH, Potrebe definirane, zahtjevi za Dopunska sredstva nisu korupcije u BiH u skladu sa njihovim po usvajanju Komisija RS, Vlada BD njihovo osiguranje poslani nadležnim potrebna, izvršiti u okviru nadležnostima Strategije BiH i vlade kantona institucijama funkcionalnih nadležnosti

1.2.3. Osigurati administrativne, finansijske i Druga godina Zakonodavna i izvršna Osigurani odgovarajući materijalno- Dopunska sredstva institucionalne kapacitete tijela za sprečavanje po usvajanju vlast na odgovarajućim tehnički, normativno pravni uslovi za osigurati kroz realizaciju korupcije u skladu sa njihovim nadležnostima Strategije nivoima u BiH rad tijela za sprečavanje korupcije strateškog programa 1.9

1.2.4. Na osnovu pojedinačnih nadležnosti tijela Treća godina APIK i tijela za Definirana lista nadležnosti za sva tijela Dopunska sredstva nisu za sprečavanje korupcije u BiH izraditi po usvajanju sprečavanje korupcije na za sprečavanje korupcije u BiH za koje potrebna, izvršiti u okviru harmonizirane planove i programe obuka Strategije svim nivoima u BiH je potrebno organizirati harmonizirane funkcionalnih nadležnosti planove i zajedničke obuke

1.2.5. Izraditi harmonizirane programe obuka za Treća godina APIK i tijela za Planovi i programi obuka izrađeni Dopunska sredstva nisu članove tijela za sprečavanje korupcije u BiH po usvajanju sprečavanje korupcije na potrebna, izvršiti u okviru Strategije svim nivoima u BiH funkcionalnih nadležnosti

1.2.6. Kontinuirano educirati članove tijela Treća godina APIK i tijela za Obuke se provode u skladu sa Dopunska sredstva osigurati za sprečavanje korupcije na osnovu po usvajanju sprečavanje korupcije na planovima i programima kroz realizaciju strateškog harmoniziranih planova i programa obuke Strategije svim nivoima u BiH programa 1.9 Strateški program 1.3. Osiguravanje adekvatnih kapaciteta institucija sa antikorupcijskim nadležnostima Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.3.1. Inicirati procjenu potreba institucija sa Šest mjeseci APIK i tijela za sprečavanje Inicirana procjena potreba u skladu sa Dopunska sredstva antikorupcijskim nadležnostima na svim po usvajanju korupcije u BiH nadležnostima nisu potrebna, izvršiti nivoima u BiH Strategije u okviru funkcionalnih nadležnosti 51

1.3.2. Ustanoviti potrebe institucija sa Prva godina Institucije sa antikorupcijskim Procjene izvršene, potrebe definirane, Dopunska sredstva antikorupcijskim nadležnostima na svim po usvajanju nadležnostima na svim nivoima zahtjevi za osiguravanjem potreba nisu potrebna, izvršiti nivoima u BiH Strategije vlasti u BiH poslani nadležnim institucijama na u okviru funkcionalnih odgovarajućem nivou vlasti nadležnosti

1.3.3. Osigurati administrativne, finansijske i Druga godina Zakonodavna i izvršna vlast Na osnovu definiranih potreba Dopunska sredstva institucionalne kapacitete institucija sa po usvajanju na svim nivoima, nadležna osigurani adekvatni administrativni, osigurati kroz antikorupcijskim nadležnostima u BiH Strategije ministarstva finansijski i institucionalni kapaciteti realizaciju strateškog programa 1.9 Strateški program 1.4. Unaprjeđenje saradnje i koordinacije između institucija sa antikorupcijskim nadležnostima u BiH i tijela za sprečavanje korupcije na odgovarajućem nivou vlasti Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.4.1. Uspostaviti formalno institucionalnu Druga godina APIK i tijela za sprečavanje Potpisani memorandumi o saradnji Dopunska sredstva saradnju između institucija sa po usvajanju korupcije, institucije sa između institucija sa antikorupcijskim nisu potrebna, antikorupcijskim nadležnostima na Strategije antikorupcijskim nadležnostima nadležnostima na odgovarajućem nivou izvršiti u okviru odgovarajućem nivou vlasti, kroz na odgovarajućem nivou vlasti vlasti funkcionalnih potpisivanje memoranduma o saradnji nadležnosti

1.4.2. Uspostaviti formalno institucionalnu Druga godina APIK i tijela za sprečavanje Potpisani memorandumi o saradnji Dopunska sredstva saradnju između srodnih institucija sa po usvajanju korupcije, institucije sa između srodnih institucija sa nisu potrebna, antikorupcijskim nadležnostima u BiH, kroz Strategije antikorupcijskim nadležnostima antikorupcijskim nadležnostima u BiH izvršiti u okviru potpisivanje memoranduma o saradnji u BiH funkcionalnih nadležnosti

1.4.3. Uspostaviti formalno institucionalne Druga godina APIK i tijela za sprečavanje Potpisani memorandumi o saradnji Dopunska sredstva mehanizme saradnje APIK-a i tijela za po usvajanju korupcije, institucije sa između APIK-a i tijela za sprečavanje nisu potrebna, sprečavanje korupcije sa antikorupcijskim Strategije antikorupcijskim nadležnostima korupcije sa antikorupcijskim izvršiti u okviru institucijama na odgovarajućem nivou vlasti, na odgovarajućem nivou vlasti institucijama na odgovarajućem nivou funkcionalnih kroz potpisivanje memoranduma o saradnji u BiH vlasti u BiH nadležnosti 52 Strateški program 1.5. Unaprjeđenje profesionalnosti javne uprave kroz uspostavljanje i primjenu transparentnih i mjerljivih kriterija za zapošljavanje i pomjeranje u javnoj službi Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.5.1. Identificirati mogućnosti za uspostavu, Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izvršena analiza zakonskih Dopunska sredstva primjenu i unaprjeđivanje transparentnih po usvajanju korupcije, Ured koordinatora za odredbi, identificirane mogućnosti nisu potrebna, i mjerljivih kriterija za zapošljavanje i Strategije reformu javne uprave (PARCO) za unaprjeđivanje propisa za izvršiti u okviru pomjeranje u javnoj službi i agencije za državnu službu/ zapošljavanje i pomjeranje u javnoj funkcionalnih upravu (ADS/ADU) u BiH službi nadležnosti

1.5.2. Inicirati izmjene i dopune propisa za Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izmjene i dopune zakona o radu u Dopunska sredstva uvođenje, primjenu i unaprjeđivanje po usvajanju korupcije, ministarstva pravde javnoj službi formulirane i poslane nisu potrebna, transparentnih i mjerljivih kriterija za Strategije u BiH, na nivou entiteta i Vlada nadležnim institucijama na usvajanje izvršiti u okviru zapošljavanje i pomjeranje u javnoj službi BD BiH funkcionalnih nadležnosti

1.5.3. Izvršiti izmjene i dopune propisa za uvođenje, Treća godina Ministarstva pravde u BiH Predložene i usvojene izmjene i Dopunska sredstva primjenu i unaprjeđivanje transparentnih po usvajanju i Pravosudna komisija BD dopune zakona i podzakonskih akata u nisu potrebna, i mjerljivih kriterija za zapošljavanje i Strategije BiH, Vijeće ministara BiH, skladu sa rezultatima analize izvršiti u okviru pomjeranje u javnoj službi zakonodavna i izvršna vlast u funkcionalnih BiH nadležnosti

1.5.4. U programe javnog i stručnog ispita za javne Druga godina Ministarstva pravde u BiH, U programe javnog i stručnog ispita Dopunska sredstva službenike uvesti oblasti koje se odnose na po usvajanju Pravosudna komisija BD BiH, uvedene oblasti koje se odnose na nisu potrebna, poznavanje antikorupcijskog zakonodavstva i Strategije ADS/ADU na svim nivoima u borbu protiv korupcije izvršiti u okviru borbe protiv korupcije BiH funkcionalnih nadležnosti

1.5.5. Izvršiti izmjene i dopune zakona koji Treća godina Zakonodavna tijela, PARCO, Usvojene izmjene i dopune zakona Dopunska sredstva reguliraju javnu službu u BiH sa ciljem da se po usvajanju ministarstva pravde, ADS/ADU koje reguliraju javnu službu u BiH, nisu potrebna, omogući vođenje disciplinskog postupka bez Strategije na odgovarajućem nivou vlasti prilagođeni pravilnici o disciplinskoj izvršiti u okviru obzira na tok krivičnog postupka odgovornosti funkcionalnih nadležnosti 53 Strateški program 1.6. Harmoniziranje izrade planova i programa za obuku u svim javnim institucijama u BiH iz oblasti prevencije korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.6.1. Analizirati osposobljenost i informiranost državnih Prva godina ADS/ADU u BiH, APIK Analiza urađena, utvrđen nivo Dopunska sredstva nisu službenika zaposlenih u javnim institucijama u vezi po usvajanju u saradnji sa tijelima za osposobljenosti i informiranost potrebna, izvršiti u okviru sa prevencijom korupcije i koordinacijom borbe Strategije sprečavanje korupcije državnih službenika zaposlenih u funkcionalnih nadležnosti protiv korupcije javnim institucijama

1.6.2. Na osnovu analize izraditi harmonizirane planove Druga godina ADS/ADU u BiH, APIK Izrađeni standardizirani planovi i Dopunska sredstva nisu i programe za obuke za prevenciju korupcije i po usvajanju u saradnji sa tijelima za programi za obuku potrebna, izvršiti u okviru koordinaciju borbe protiv korupcije u svim javnim Strategije sprečavanje korupcije funkcionalnih nadležnosti institucijama u BiH

1.6.3. Kontinuirano provoditi obuke u skladu sa Kontinuirano ADS/ADU u BiH, APIK Obuke se provode Dopunska sredstva harmoniziranim planovima i programima za nakon izrade u saradnji sa tijelima za osigurati kroz realizaciju prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv planova i sprečavanje korupcije strateškog programa 1.9 korupcije u svim javnim institucijama u BiH programa Strateški program 1.7. Osiguravanje stručnosti i profesionalnosti rukovodećih državnih službenika kroz dosljednu primjenu kriterija za izbor Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.7.1. Analizirati zakonske propise za izbor Prva godina APIK u saradnji sa tijelima za Izvršena analiza zakonskih propisa, Dopunska sredstva i imenovanje rukovodećih državnih po usvajanju sprečavanje korupcije, ADS/ definirane mjere za utvrđivanje nisu potrebna, službenika u javnim institucijama u BiH, Strategije ADU u BiH stručnosti i profesionalnosti izvršiti u okviru s ciljem osiguranja njihove stručnosti i funkcionalnih profesionalnosti nadležnosti

1.7.2. Na osnovu rezultata analize predložiti Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Predložene izmjene i dopune zakona Dopunska sredstva izmjene i dopune zakonskih propisa koji po usvajanju korupcije, Ministarstvo pravde u skladu s analizom, razvijen okvir sa nisu potrebna, reguliraju izbor i imenovanje rukovodećih Strategije BiH, ministarstva pravde na definiranim potrebnim kompetencijama izvršiti u okviru državnih službenika u javnim institucijama nivou entiteta i kantona, Vlada za rukovodeće državne službenike u funkcionalnih na osnovu jasnijih i preciznijih kriterija BD BiH javnim institucijama nadležnosti 54

1.7.3. Usvojiti izmjene i dopune zakonskih Druga godina Zakonodavna i izvršna vlast na Zakonski propisi za izbor i imenovanje Dopunska sredstva propisa koji reguliraju izbor i imenovanje po usvajanju odgovarajućim nivoima vlasti rukovodećih državnih službenika nisu potrebna, rukovodećih državnih službenika u javnim Strategije u BiH izmijenjeni i dopunjeni izvršiti u okviru institucijama u BiH, s ciljem osiguranja funkcionalnih njihove stručnosti i profesionalnosti nadležnosti Strateški program 1.8. Smanjivanje mogućnosti političkog i drugih utjecaja na rad zaposlenih u javnim institucijama Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.8.1. Analizirati zakonske propise koji reguliraju Treća godina APIK, tijela za sprečavanje Analizirani zakonski propisi. Na Dopunska sredstva rad zaposlenih u javnim institucijama u po usvajanju korupcije, PARCO, ADS/ADU osnovu analize definirana lista odredbi i nisu potrebna, BiH, s ciljem sprečavanja političkog i drugog Strategije u BiH procijenjen njihov utjecaj na sprečavanje izvršiti u okviru utjecaja na njihov rad političkog i drugog utjecaja na rad funkcionalnih državnih službenika i zaposlenika u nadležnosti javnim institucijama u BiH

1.8.2. Kroz istraživanja utvrditi način na koji se, Treća godina APIK, tijela za sprečavanje Na osnovu provedenog istraživanja Dopunska sredstva eventualno, vrši politički i drugi utjecaj na po usvajanju korupcije, PARCO, ADS/ADU utvrđeni načini i pojavni oblici nisu potrebna, rad zaposlenih u javnim institucijama u BiH Strategije u BiH ostvarivanja političkog i drugog utjecaja izvršiti u okviru na rad državnih službenika i uposlenika funkcionalnih u javnim institucijama u BiH nadležnosti

1.8.3. Na temelju rezultata analize i istraživanja Treća godina APIK, tijela za sprečavanje Prijedlog mjera sačinjen i dostavljen Dopunska sredstva predložiti mjere s ciljem sprečavanja po usvajanju korupcije, PARCO, ADS/ADU nadležnim organima na daljnje nisu potrebna, političkih i drugih neprimjerenih utjecaja na Strategije u BiH postupanje izvršiti u okviru rad zaposlenih u javnim institucijama u BiH funkcionalnih nadležnosti

1.8.4. Harmonizirati procedure internih kontrola Druga godina Sve institucije na svim nivoima Razvijene i usklađene procedure internih Dopunska sredstva u javnim institucijama, s ciljem sprečavanja po usvajanju u BiH kontrola nisu potrebna, izlaganja zaposlenih internim pritiscima Strategije izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti 55 Strateški program 1.9. Osiguravanje finansijskih sredstva za provođenje strategija i pratećih akcionih planova za borbu protiv korupcije na svim nivoima u BiH Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

1.9.1. Izraditi procjenu potrebnih sredstava za Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Sve institucije i organi izradili Dopunska sredstva nisu provođenje strategija i akcionih planova za borbu po usvajanju korupcije, institucije koje imaju procjenu potrebnih sredstava za potrebna, izvršiti u okviru protiv korupcije na svim nivoima u BiH Strategije obaveze iz strategija i akcionih provođenje obaveza iz strategija i funkcionalnih nadležnosti planova akcionih planova

1.9.2. U skladu s procjenom planirati sredstva u Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Sve institucije i organi izvršili Dopunska sredstva nisu budžetima svih tijela za sprečavanje korupcije po usvajanju korupcije, institucije koje imaju planiranje potrebnih sredstava u potrebna, izvršiti u okviru i institucija koje imaju obaveze iz strategija i Strategije obaveze iz strategija i akcionih skladu sa godišnjim budžetskim funkcionalnih nadležnosti akcionih planova planova planiranjem Osigurati sredstva u budžetima svih tijela za Druga godina Izvršna i zakonodavna vlast na Osigurana sredstva potrebna za Dopunska sredstva 1.9.3. sprečavanje korupcije i institucija koje imaju po usvajanju odgovarajućim nivoima u BiH provođenje obaveza iz strategija i osigurati kroz realizaciju obaveze iz strategija i akcionih planova Strategije akcionih planova strateškog programa 1.9 Strateški program 1.10. Unaprjeđenje normativnog okvira u BiH za borbu protiv korupcije, s ciljem uspješnije saradnje i koordinacije između pravosudnih organa i organa za provođenje zakona Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.10.1. Analizirati normativni okvir za borbu protiv Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Izvršena analiza normativnog Dopunska sredstva korupcije na svim nivoima u BiH, s ciljem po usvajanju korupcije, ministarstva pravde okvira na svim razinama u nisu potrebna, izvršiti unaprjeđenja saradnje i koordinacije između Strategije u BiH, Pravosudna komisija BD BiH, identificirane prepreke u okviru funkcionalnih pravosudnih organa i organa za provođenje BiH i institucije za provođenje za saradnju i mogućnosti nadležnosti zakona, posebno u vezi preporuka relevantnih zakona na svim nivoima u BiH unaprjeđenja saradnje i međunarodnih institucija koordinacije

1.10.2. Na osnovu rezultata analize predložiti potrebne Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Prijedlozi za izmjene i dopune Dopunska sredstva izmjene i dopune normativnog okvira za borbu po usvajanju korupcije, ministarstva pravde normativnog okvira definirani nisu potrebna, izvršiti protiv korupcije na svim nivoima u BiH, u cilju Strategije u BiH, Pravosudna komisija BD i upućeni u proceduru u okviru funkcionalnih unaprjeđenja saradnje i koordinacije između BiH i institucije za provođenje usvajanja nadležnosti pravosudnih organa i organa za provođenje zakona zakona na svim nivoima u BiH 56

1.10.3. Usvojiti predložene izmjene i dopune normativnog Treća godina Zakonodavna vlast na Usvojene izmjene i dopune Dopunska sredstva okvira za borbu protiv korupcije na svim po usvajanju odgovarajućim nivoima u BiH normativnog okvira nisu potrebna, izvršiti nivoima u BiH, u cilju unaprjeđenja saradnje i Strategije u okviru funkcionalnih koordinacije između pravosudnih organa i organa nadležnosti za provođenje zakona

1.10.4. Predložiti izmjene i dopune krivičnog Druga godina Zakonodavna i izvršna vlast na Usvojene izmjene i dopune Dopunska sredstva zakonodavstva s ciljem inkriminiranja “trgovine po usvajanju odgovarajućim nivoima u BiH krivičnog zakonodavstva osigurati kroz realizaciju utjecajem” Strategije strateškog programa 1.9

1.10.5. Donošenje zakonske regulative u oblasti lobiranja Četvrta godina Zakonodavna i izvršna vlast na Usvojeni zakoni o lobiranju Dopunska sredstva na svim nivoima u BiH po usvajanju odgovarajućim nivoima u BiH osigurati kroz realizaciju Strategije strateškog programa 1.9 Strateški program 1.11. Omogućavanje APIK-u i tijelima za sprečavanje korupcije u BiH da daju mišljenja na predložene antikorupcijske zakone Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

1.11.1. Propisati procedure o pribavljanju mišljenja Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Procedure usvojene i provode Dopunska sredstva nisu APIK-a ili tijela za sprečavanje korupcije na po usvajanju korupcije, izvršna vlast na se, zakoni sa antikoruptivnim potrebna, izvršiti u okviru prijedloge zakona koji sadrže antikorupcijske Strategije svim nivoima u BiH odredbama se dostavljaju na funkcionalnih nadležnosti odredbe, zavisno od nivoa vlasti mišljenje

1.11.2. Analizirati i predložiti unapređenje postojećeg Druga godina APIK, Parlamentarna Sačinjena samoprocjena i Dopunska sredstva nisu pravnog okvira kojim se osigurava efikasno po usvajanju skupština BiH predložene izmjene i dopune potrebna, izvršiti u okviru provođenje nadležnosti APIK-a Strategije Zakona o Agenciji funkcionalnih nadležnosti Strateški program 1.12. Usklađivanje zakonodavnog okvira u BiH sa obavezama iz ratificiranih međunarodnih konvencija Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

1.12.1. Identificirati obaveze BiH iz međunarodnih Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Identificirane obaveze BiH iz Dopunska sredstva konvencija i standarda iz oblasti borbe protiv po usvajanju korupcije na svim nivoima vlasti međunarodnih konvencija i nisu potrebna, izvršiti korupcije koje nisu sadržane u zakonskim Strategije u BiH, ministarstva pravde u BiH, standarda koje nisu sadržane u u okviru funkcionalnih propisima na svim nivoima u BiH Pravosudna komisija BD BiH zakonskim propisima nadležnosti 57

1.12.2. Inicirati izmjene i dopune zakonskih propisa Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Prijedlozi za izmjene i dopune Dopunska sredstva na osnovu obaveza iz međunarodnih po usvajanju korupcije na svim nivoima vlasti zakonskih propisa definirani nisu potrebna, izvršiti konvencija i standarda za borbu protiv Strategije u BiH, ministarstva pravde u BiH, i dostavljeni nadležnim u okviru funkcionalnih korupcije, koje nisu sadržane u zakonima na Pravosudna komisija BD BiH institucijama na usvajanje nadležnosti svim nivoima u BiH

1.12.3. Usvojiti izmjene i dopune normativnog Treća godina Zakonodavna tijela na svim Usvojene izmjene i dopune Dopunska sredstva okvira na osnovu obaveza iz međunarodnih po usvajanju nivoima vlasti u BiH zakonskih propisa nisu potrebna, izvršiti konvencija i standarda za borbu protiv Strategije u okviru funkcionalnih korupcije, koje nisu sadržane u zakonima na nadležnosti svim nivoima u BiH Strateški program 1.13. Provođenje preporuka relevantnih međunarodnih institucija i organizacija za borbu protiv korupcije Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

1.13.1. Identificirati relevantne Šest mjeseci APIK, tijela za sprečavanje Kreiran spisak relevantnih Dopunska sredstva nisu međunarodne organizacije i po usvajanju korupcije na svim nivoima vlasti međunarodnih organizacija i potrebna, izvršiti u okviru institucije koje daju preporuke iz Strategije u BiH, ministarstva pravde u BiH, institucija i dostavljen nadležnim funkcionalnih nadležnosti oblasti borbe protiv korupcije Pravosudna komisija BD BiH institucijama na svim nivoima

1.13.2. Kontinuirano pratiti i provoditi Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Preporuke identificirane, obavještenja Dopunska sredstva nisu preporuke relevantnih korupcije na svim nivoima vlasti za postupanje po njima dostavljena potrebna, izvršiti u okviru međunarodnih organizacija i u BiH, ministarstva pravde u BiH, nadležnim institucijama na svim funkcionalnih nadležnosti institucija za borbu protiv korupcije Pravosudna komisija BD BiH nivoima Strateški program 1.14. Unaprjeđenje prevencije korupcije i borbe protiv korupcije kroz harmonizaciju antikorupcijskog zakonodavstva na svim nivoima u BiH Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

1.14.1. Analizirati i identificirati neusaglašenost Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Sačinjena lista antikorupcijskih Dopunska sredstva antikorupcijskih zakona na svim po usvajanju korupcije na svim nivoima vlasti zakona za analizu, analiza nisu potrebna, izvršiti nivoima u BiH, s ciljem unaprjeđenja Strategije u BiH, ministarstva pravde u BiH, provedena, utvrđene neusaglašenosti u okviru funkcionalnih borbe protiv korupcije Pravosudna komisija BD BiH unutar antikorupcijskog nadležnosti zakonodavstva u BiH 58

1.14.2. Inicirati izmjene i dopune Treća godina APIK, tijela za sprečavanje Prijedlozi za usklađivanje Dopunska sredstva antikorupcijskih zakona, s ciljem po usvajanju korupcije na svim nivoima vlasti antikorupcijskih zakona nisu potrebna, izvršiti unaprjeđenja borbe protiv korupcije Strategije u BiH, ministarstva pravde u BiH, definirani i dostavljeni nadležnim u okviru funkcionalnih Pravosudna komisija BD BiH zakonodavnim tijelima na usvajanje nadležnosti

1.14.3. Usvojiti izmjene i dopune Do kraja Zakonodavna tijela na svim nivoima Prijedlozi za usklađivanje Dopunska sredstva antikorupcijskih zakona na svim važnosti u BiH antikorupcijskih zakona usvojeni nisu potrebna, izvršiti nivoima u BiH, s ciljem njihove Strategije u okviru funkcionalnih međusobne harmonizacije i nadležnosti unaprjeđenja borbe protiv korupcije 59 Strateški cilj 2 Razvijanje, promoviranje i provođenje preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru Strateški program 2.1. Smanjenje mogućnosti pojave korupcije kroz unaprjeđenje proaktivne transparentnosti institucija i poboljšanje primjene zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) Vremenski Aktivnost Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok

2.1.1. Analizirati sadržaj svih zakona o slobodi Prva godina Institucija ombudsmana za ljudska Analiza zakona izvršena, rješenja Dopunska sredstva pristupa informacijama u BiH zbog po usvajanju prava BiH, APIK i tijela za sprečavanje koja otežavaju slobodan pristup nisu potrebna, izvršiti identifikacije rješenja koja otežavaju Strategije korupcije, nadležne institucije na svim informacijama identificirana u okviru funkcionalnih slobodan pristup informacijama, kao nivoima vlasti u BiH nadležnosti i potrebe za harmonizacijom među zakonima

2.1.2. Na temelju analize pripremiti prijedloge za Druga godina Institucija ombudsmana za ljudska Prijedlozi za izmjene i dopune Dopunska sredstva izmjene i dopune zakona o slobodi pristupa po usvajanju prava BiH, nadležne institucije, zakona definirani, izrađeni i nisu potrebna, izvršiti informacijama u pravcu eliminacije Strategije zakonodavni i izvršni nivoi vlasti u BiH, poslani nadležnim zakonodavnim u okviru funkcionalnih odredaba koje otežavaju slobodan pristup APIK i tijela za sprečavanje korupcije tijelima na usvajanje nadležnosti informacijama

2.1.3. Na temelju analize pripremiti prijedloge za Druga godina Institucija ombudsmana za ljudska Prijedlozi za izmjene i dopune Dopunska sredstva izmjene i dopune zakona o slobodi pristupa po usvajanju prava BiH, nadležne institucije, zakona definirani, izrađeni i nisu potrebna, izvršiti informacijama za harmoniziranje ovih Strategije zakonodavni i izvršni nivoi vlasti u BiH, poslani nadležnim zakonodavnim u okviru funkcionalnih zakona APIK i tijela za sprečavanje korupcije tijelima na usvajanje nadležnosti

2.1.4. Usvojiti predložene izmjene i dopune Treća godina Zakonodavna tijela na svim nivoima u Usvojeni prijedlozi za izmjene i Dopunska sredstva za eliminaciju odredaba koje otežavaju po usvajanju BiH dopune zakona o slobodi pristupa nisu potrebna, izvršiti slobodu pristupa informacijama i uskladiti Strategije informacijama u okviru funkcionalnih zakone koji reguliraju ovu oblast na svim nadležnosti nivoima

2.1.5. Pratiti realizaciju zakona o slobodi pristupa Kontinuirano Institucija ombudsmana za ljudska Izrađuju se izvještaji o praćenju Dopunska sredstva informacijama na svim nivoima u BiH, prava BiH, APIK i tijela za sprečavanje primjene zakona o slobodi nisu potrebna, izvršiti izvještavati javnost i institucije o tome, i korupcije na svim nivoima u BiH pristupa informacijama i dostupni u okviru funkcionalnih unaprijediti njihovo provođenje su javnosti i institucijama nadležnosti 60

2.1.6. Podsticati i unaprijediti proaktivnu Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje korupcije, Izrađene strategije javnog Dopunska sredstva transparentnost u radu javnih institucija u zakonodavna i izvršna vlast na svim komuniciranja i unaprijeđena osigurati kroz BiH u skladu sa standardima Partnerstva nivoima u BiH, sve javne institucije u aktivna transparentnosti realizaciju strateškog za otvorenu vlast (Open Government BiH institucija u BiH programa 1.9 Partnership)

2.1.7. Imenovati službenika za informiranje i Prva godina Sve institucije koje podliježu obavezama Izrađen vodič i indeks registar Dopunska sredstva izraditi vodič i indeks registar informacija po usvajanju iz zakona o slobodnom pristupu informacija, određeni službenici nisu potrebna, izvršiti u onim institucijama u BiH gdje to još nije Strategije informacijama u BiH za informiranje u okviru funkcionalnih urađeno nadležnosti Strateški program 2.2. Unaprjeđenje prava na slobodan pristup informacijama kroz preciznije definiranje izuzetaka od općeg pravila iz zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

2.2.1. Analizirati primjenu zakona o slobodi pristupa Prva godina Institucija ombudsmana za ljudska Sačinjena analiza, identificirani Dopunska sredstva informacijama u BiH, s ciljem identifikacije po usvajanju prava BiH, Agencija za zaštitu ličnih problemi tumačenja izuzetaka nisu potrebna, izvršiti problema u praksi, uz tumačenje izuzetaka od Strategije podataka u BiH, APIK i tijela za primjene od pravila u okviru funkcionalnih pravila za slobodan pristup informacijama sprečavanje korupcije nadležnosti

2.2.2. U skladu sa analizom predložiti izmjene Druga godina Institucija ombudsmana za ljudska Prijedlozi izmjena i dopuna Dopunska sredstva i dopune zakona o slobodi pristupa po usvajanju prava BiH, Agencija za zaštitu ličnih zakona izrađeni i poslani nisu potrebna, izvršiti informacijama u BiH za preciznije definiranje Strategije podataka u BiH, ministarstva pravde zakonodavnim tijelima na u okviru funkcionalnih izuzetaka od prava na slobodan pristup u BiH, Pravosuđe BD BiH, APIK i odgovarajućem nivou vlasti nadležnosti informacijama tijela za sprečavanje korupcije

2.2.3. Analizirati zakone o slobodi pristupa Prva godina Institucija ombudsmana za ljudska Sačinjena analiza, Dopunska sredstva informacijama u BiH, s ciljem identifikacije po usvajanju prava BiH, Agencija za zaštitu ličnih identificirane mogućnosti nisu potrebna, izvršiti mogućnosti za uvođenje parcijalnog Strategije podataka u BiH, APIK i tijela za za parcijalno objavljivanje u okviru funkcionalnih objavljivanja informacija sprečavanje korupcije informacija nadležnosti

2.2.4. U skladu sa analizom predložiti izmjene Druga godina Institucija ombudsmana za ljudska Prijedlozi izmjena i dopuna Dopunska sredstva i dopune zakona o slobodi pristupa po usvajanju prava BiH, Agencija za zaštitu ličnih zakona izrađeni i poslani nisu potrebna, izvršiti informacijama u BiH, kojima će biti Strategije podataka u BiH, ministarstva pravde zakonodavnim tijelima na u okviru funkcionalnih omogućeno parcijalno objavljivanje informacija u BiH, Pravosuđe BD BiH, APIK i odgovarajućem nivou vlasti na nadležnosti tijela za sprečavanje korupcije usvajanje 61

2.2.5. Usvojiti izmjene i dopune zakona o slobodi Treća godina Zakonodavna tijela na Izmjene i dopune zakona Dopunska sredstva pristupa informacijama u BiH za preciznije po usvajanju odgovarajućem nivou vlasti usvojene, izuzeci preciznije nisu potrebna, izvršiti definiranje izuzetaka i parcijalno objavljivanje Strategije definirani u okviru funkcionalnih informacija nadležnosti Strateški program 2.3. Povećanje transparentnosti prikupljanja i trošenja finansijskih sredstava političkih stranaka u BiH kroz preciznije finansijsko izvještavanje i praćenje izvještaja Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.3.1. Analizirati zakone u BiH koji reguliraju finansiranje Prva godina Centralna izborna komisija Identificirati mogućnost za Dopunska sredstva političkih stranaka, s ciljem identifikacije mogućnosti za po usvajanju Bosne i Hercegovine (CIK unaprjeđenje transparentnosti nisu potrebna, izvršiti unaprjeđenje transparentnosti njihovog finansiranja Strategije BiH), APIK i nadležne finansiranja političkih stranaka u okviru funkcionalnih institucije u BiH nadležnosti

2.3.2. Na osnovu analize pripremiti i predložiti izmjene Prva godina CIK BiH, APIK i nadležne Pripremljene izmjene i dopune Dopunska sredstva i dopune zakona u BiH koji reguliraju finansiranje po usvajanju institucije u BiH zakona u BiH koji reguliraju nisu potrebna, izvršiti političkih stranaka u BiH, radi osiguranja Strategije finansiranje političkih stranaka u okviru funkcionalnih transparentnosti izvora prihoda i njihovog trošenja u BiH i poslane na usvajanje nadležnosti

2.3.3. Predložiti izmjene i dopune zakona u BiH za uvođenje Prva godina CIK BiH, APIK i nadležne Pripremljene izmjene i Dopunska sredstva sankcija za političke stranke koje ne vode detaljan po usvajanju institucije u BiH dopune zakona koji reguliraju nisu potrebna, izvršiti registar evidencija o prihodima i rashodima, poslovne Strategije finansiranje političkih stranaka u okviru funkcionalnih knjige ili ne podnesu finansijske izvještaje u roku i na u BiH i poslane na usvajanje nadležnosti način kako je propisala CIK BiH

2.3.4. Usvojiti predložene izmjene i dopune zakona u BiH Druga godina Zakonodavna tijela na Usvojene izmjene i dopune Dopunska sredstva koji reguliraju finansiranje političkih stranaka, s ciljem po usvajanju odgovarajućim nivoima zakona u BiH koji reguliraju nisu potrebna, izvršiti unaprjeđenja transparentnosti njihovog finansiranja Strategije vlasti finansiranje političkih stranaka u okviru funkcionalnih u BiH nadležnosti

2.3.5. Unaprijediti transparentnost sistema finansiranja Prva godina CIK BiH, APIK i nadležne Unaprijeđen sistem finansiranja Dopunska sredstva političkih stranaka u BiH kroz izgradnju mehanizama po usvajanju institucije u BiH političkih stranaka, redovno osigurati kroz realizaciju unutrašnje kontrole i obuke odgovornih lica u Strategije se provode kontrole i obuke strateškog programa 1.9 strankama odgovornih službenika 62

2.3.6. Unaprijediti djelotvornu kontrolu prikupljanja i trošenja Prva godina CIK BiH, APIK i nadležne Unaprijeđena kontrola, Dopunska sredstva sredstava za finansiranje stranaka kroz sankcioniranje po usvajanju institucije u BiH i definirani oblici nezakonitog osigurati kroz realizaciju nezakonitog postupanja u skladu sa preporukama Grupe Strategije zakonodavna u BiH postupanja strateškog programa 1.9 zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO-a)

2.3.7. Omogućiti CIK-u BiH kontinuirano nadziranje Prva godina CIK BiH, APIK, nadležne Osiguran nadzor troškova Dopunska sredstva prikupljanja i trošenja sredstava političkih stranaka po usvajanju institucije u BiH i političkih stranaka osigurati kroz realizaciju Strategije zakonodavna vlast u BiH strateškog programa 1.9 Strateški program 2.4. Uvođenje obaveze za političke stranke da prijavljuju donacije nefinansijske prirode na jednak način kao i finansijske donacije Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.4.1. Definiranje nefinansijskih (tzv. in-kind) donacija Prva godina CIK BiH, APIK i Nefinansijske donacije definirane i Dopunska sredstva nisu političkim strankama u vidu besplatnih ili po usvajanju nadležne institucije u usklađene između CIK-a, APIK-a i tijela potrebna, izvršiti u okviru po povlaštenim cijenama usluge štampanja, Strategije BiH za sprečavanje korupcije funkcionalnih nadležnosti reklamnog prostora i slične usluge

2.4.2. Predložiti izmjene i dopune zakona u BiH Prva godina CIK BiH, APIK i Izmjene i dopune zakona za Dopunska sredstva nisu kojima će se definirati obaveze prijavljivanja po usvajanju nadležne institucije u prijavljivanje nefinansijskih (tzv. in- potrebna, izvršiti u okviru nefinansijskih (tzv. in-kind) donacija političkih Strategije BiH kind) donacija političkim strankama funkcionalnih nadležnosti stranaka poslane na usvajanje

2.4.3. Usvojiti izmjene i dopune zakona u BiH Druga godina Parlamentarna Usvojene izmjene i dopune Zakona o Dopunska sredstva nisu kojima će se definirati obaveze prijavljivanja po usvajanju skupština BiH finansiranju političkih stranaka BiH potrebna, izvršiti u okviru nefinansijskih (tzv. in-kind) donacija političkih Strategije kada je riječ o in-kind donacijama funkcionalnih nadležnosti stranaka

2.4.4. Obavezati političke stranke da cjelokupno Prva godina CIK BiH, APIK, Predložene izmjene i dopune zakona Dopunska sredstva nisu finansiranje vrše preko jedinstvenog bankovnog po usvajanju nadležne institucije potrebna, izvršiti u okviru računa kako bi se olakšala kontrola i nadzor nad Strategije BiH, agencije za funkcionalnih nadležnosti finansijskim transakcijama bankarstvo u BiH

2.4.5. Unaprijediti podzakonske akte ‒ pravilnike Prva godina CIK BiH Unaprijeđeni podzakonski akti Dopunska sredstva nisu za podnošenje finansijskih izvještaja s ciljem po usvajanju potrebna, izvršiti u okviru definiranja pojedinačnih troškova stranaka, sa Strategije funkcionalnih nadležnosti fokusom na unaprjeđenje finansijskih izvještaja 63 Strateški program 2.5. Smanjenje mogućnosti za zloupotrebu diskrecionih ovlaštenja Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.5.1. Izvršiti analizu zakonskih propisa koji reguliraju Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izvršena analiza, identificirane Dopunska sredstva rad javnih institucija u BiH, s ciljem utvrđivanja po usvajanju korupcije, nadležne mogućnosti za sprečavanje nisu potrebna, izvršiti mogućnosti za zloupotrebu diskrecionog Strategije institucije u BiH zloupotrebe diskrecionog odlučivanja u okviru funkcionalnih odlučivanja nadležnosti

2.5.2. Izvršiti analizu korištenja diskrecionih ovlaštenja, Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izvršena analiza, utvrđene mogućnosti Dopunska sredstva s ciljem uvođenja veće transparentnosti kako bi se po usvajanju korupcije, nadležne za povećanje transparentnosti nisu potrebna, izvršiti svaka odluka u kojoj se primjenjuje ovo ovlaštenje Strategije institucije u BiH upotrebe diskrecionih ovlaštenja u okviru funkcionalnih morala obrazložiti i javno objaviti nadležnosti

2.5.3. U skladu sa rezultatima analiza odrediti kriterije Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Definirani kriteriji i uvjeti za Dopunska sredstva i uvjete pod kojim se primjenjuju diskreciona po usvajanju korupcije, nadležne primjenu diskrecionih ovlaštenja nisu potrebna, izvršiti ovlaštenja i predložiti izmjene i dopune zakonskih i Strategije institucije u BiH i predložene izmjene i dopune u okviru funkcionalnih podzakonskih akata u BiH koji reguliraju tu oblast zakonskih propisa za tu oblast nadležnosti

2.5.4. Usvojiti izmjene i dopune zakona koji reguliraju rad Treća godina Zakonodavna tijela na Usvojeni prijedlozi za izmjenu i Dopunska sredstva javnih institucija u BiH, a koji definiraju diskreciona po usvajanju odgovarajućim nivoima dopunu zakona koji reguliraju rad nisu potrebna, izvršiti ovlaštenja u pravcu smanjenja mogućnosti za Strategije vlasti javnih institucija u BiH i definiraju u okviru funkcionalnih njihovu zloupotrebu i povećanje transparentnosti primjenu diskrecionih ovlaštenja nadležnosti njihove primjene Strateški program 2.6. Razvijanje kulture integriteta i etičnosti u javnim institucijama u BiH Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.6.1. Izraditi i uvesti harmonizirane programe Prva godina APIK, tijela za Programi za obuku izrađeni i usklađeni Dopunska sredstva obuke iz oblasti prevencije korupcije i po usvajanju sprečavanje korupcije, između APIK-a i ADS-a/ADU-a u BiH nisu potrebna, izvršiti sprečavanja sukoba interesa u javnim Strategije ADS/ADU u BiH u okviru funkcionalnih institucijama u BiH nadležnosti 64

2.6.2. Provoditi harmonizirane obuke za Kontinuirano APIK, tijela za Kontinuirano provođenje edukacije iz Dopunska sredstva stručno usavršavanje uposlenika u javnim sprečavanje korupcije, oblasti etike na svim razinama vlasti osigurati kroz institucijama u BiH, s ciljem razvijanja ADS/ADU u BiH realizaciju strateškog kulture integriteta i etičnosti programa 1.9

2.6.3. Donijeti etičke kodekse i planove integriteta Druga godina APIK, tijela za Usvojeni etički kodeksi i planovi integriteta Dopunska sredstva u javnim institucijama u BiH gdje to nije po usvajanju sprečavanje korupcije, u institucijama u kojim to nije učinjeno nisu potrebna, izvršiti učinjeno i osigurati njihovo provođenje Strategije ADS/ADU u BiH i provode se, uposleni su upoznati sa u okviru funkcionalnih sadržajem etičkih kodeksa, informacije nadležnosti dostupne javnosti Strateški program 2.7. Ujednačavanje metodologije za izradu i provođenje planova za borbu protiv korupcije za javne institucije u BiH i uspostavljanje zakonske obaveze za izradu planova integriteta u svim javnim institucijama u BiH Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.7.1. Kreirati harmonizirane smjernice za izradu Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Kreirane harmonizirane smjernice za Dopunska sredstva planova za borbu protiv korupcije za javne po usvajanju korupcije sve institucije u BiH nisu potrebna, institucije u BiH Strategije izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti

2.7.2. Uvesti zakonsku obavezu za izradu planova Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Zakonski propisi izmijenjeni, definirane Dopunska sredstva integriteta za javne institucije u BiH po usvajanju korupcije, vlade i zakonodavna i uspostavljenje obaveze za izradu nisu potrebna, Strategije vlast na svim nivoima u BiH planova integriteta izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti

2.7.3. U skladu sa zakonskim obavezama izvršiti Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izvršeno usklađivanje postojećih Dopunska sredstva usklađivanje postojećih planova integriteta u po usvajanju korupcije, sve javne institucije planova integriteta u svim institucijama nisu potrebna, javnim institucijama u BiH Strategije u BiH u BiH izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti 65 Strateški program 2.8. Unaprjeđenje procedure utvrđivanja sukoba interesa kroz sistem prikupljanja i provjere podataka o imovinskom stanju, uz efikasno sankcioniranje za neistinite podatke u prijavama Vremenski Aktivnost Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok

2.8.1. Izvršiti analizu zakona o sukobu interesa Druga APIK, komisije/tijela za odlučivanje Analiza izvršena, identificirane Dopunska sredstva u BiH, s ciljem utvrđivanja mogućnosti godina po o sukobu interesa u BiH, tijela za mogućnosti za unaprjeđenja nisu potrebna, izvršiti za efikasnije sprečavanje sukoba interesa i usvajanju sprečavanje korupcije, nadležne sprečavanja sukoba interesa i u okviru funkcionalnih pooštravanja sankcija za njihovo nepoštivanje Strategije institucije na svim nivoima u BiH pooštravanja sankcija za njihovo nadležnosti nepoštivanje

2.8.2. Na osnovu analize predložiti izmjene i Treća godina APIK, komisije/tijela za odlučivanje Prijedlozi izmjena i dopuna zakona Dopunska sredstva dopune zakona o sukobu interesa u BiH po usvajanju o sukobu interesa u BiH, tijela za o sukobu interesa u BiH poslane nisu potrebna, izvršiti za efikasnije sprečavanje sukoba interesa i Strategije sprečavanje korupcije, nadležne na usvajanje odgovarajućim u okviru funkcionalnih pooštravanja sankcija za njihovo nepoštivanje institucije na svim nivoima u BiH zakonodavnim tijelima nadležnosti

2.8.3. Usvojiti izmjene i dopune zakona o sukobu Četvrta Zakonodavna tijela na Usvojeni prijedlozi izmjene i dopune Dopunska sredstva interesa u BiH za efikasnije sprečavanje godina po odgovarajućim nivoima u BiH zakona o sukobu interesa u BiH nisu potrebna, izvršiti sukoba interesa i pooštravanje sankcija za usvajanju u okviru funkcionalnih njihovo nepoštivanje Strategije nadležnosti

2.8.4. Izvršiti sveobuhvatnu analizu zakonskih Prva godina CIK BiH, Agencija za zaštitu Izvršena analiza, na temelju analize Dopunska sredstva propisa za izjave o imovinskom stanju, s po usvajanju ličnih podataka, APIK, tijela za kreirano idejno rješenje sistema nisu potrebna, izvršiti ciljem uspostave efikasnog sistema kontrole, Strategije sprečavanje korupcije, porezne izjava o imovinskom stanju u u okviru funkcionalnih obrade podataka iz izjava o imovinskom uprave, zemljišnoknjižni uredi, BiH i identificirane mogućnosti nadležnosti stanju i eliminacije prepreka za njihovo javno agencije za bankarstvo u BiH eliminacije prepreka za njihovo objavljivanje javno objavljivanje

2.8.5. Formirati elektronski registar izjava o Druga Izvršna vlast, CIK BiH, Agencija za Uspostavljen elektronski registar Dopunska sredstva imovinskom stanju godina po zaštitu ličnih podataka izjava o imovinskom stanju osigurati kroz usvajanju realizaciju strateškog Strategije programa 1.9

2.8.6. Uvesti efikasne alate za prikupljanje podataka Treća godina CIK BiH, Agencija za zaštitu Uvedeni efikasni alati za prikupljanje Dopunska sredstva u vezi sa izjavama o imovinskom stanju sa po usvajanju ličnih podataka, APIK, tijela za podataka u vezi sa izjavama o osigurati kroz fokusom na verifikaciju, provjeru podataka i Strategije sprečavanje korupcije imovinskom stanju, uspostavljena realizaciju strateškog sankcioniranje elektronska baza imovinskih izjava programa 1.9 66

2.8.7. Uspostaviti elektronsku bazu podataka za Prva godina CIK BiH, Agencija za zaštitu Uspostavljena elektronska baza Dopunska sredstva kontinuirano provođenje kontrole prijema po usvajanju ličnih podataka, APIK, tijela za podataka, redovno se provode osigurati kroz poklona i njihovog prijavljivanja od strane Strategije sprečavanje korupcije kontrole prijema poklona i njihovo realizaciju strateškog izabranih zvaničnika, nosilaca izvršnih prijavljivanje programa 1.9 funkcija i savjetnika

2.8.8. Razraditi posebne programe obuke sa Treća godina APIK, CIK BiH, ADS/ADU u BiH, Programi obuke urađeni, redovno Dopunska sredstva mjerama iz domena sprečavanja sukoba po usvajanju tijela za sprečavanje korupcije se provodi stručno usavršavanje nisu potrebna, izvršiti interesa i prijave imovine Strategije zaposlenika u okviru funkcionalnih nadležnosti Strateški program 2.9. Kontinuirano usklađivanje zakonodavnog okvira u oblasti javnih nabavki sa međunarodnim obavezama i standardima Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.9.1. Analizirati primjenu Zakona o javnim Druga godina Agencija za javne nabavke, sve Izvršena analiza zakona i izrađene Dopunska sredstva nisu nabavkama BiH po usvajanju institucije nadležne za provođenje preporuke s ciljem smanjivanja potrebna, izvršiti u okviru Strategije Zakona o javnim nabavkama BiH mogućnosti korupcije u javnim funkcionalnih nadležnosti nabavkama

2.9.2. Kontinuirano vršiti obuke zaposlenih u Kontinuirano ADS/ADU u BiH, Pravosudna Obuke se redovno provode u vezi Dopunska sredstva svim institucijama u BiH u vezi sa pitanjem komisija BD, sve institucije u BiH sa pitanjem sprečavanja korupcije osigurati kroz realizaciju sprečavanja korupcije u provođenju javnih u javnim nabavkama strateškog programa 1.9 nabavki na svim nivoima u BiH

2.9.3. Utvrditi obavezu kojom bi se otvoreni Treća godina Agencija za javne nabavke, Vijeće Smanjen broj ograničenih Dopunska sredstva nisu postupak uveo kao pravilo, a ograničeni po usvajanju ministara, ADS/ADU u BiH postupaka potrebna, izvršiti u okviru postupak i ostali kao izuzetak Strategije funkcionalnih nadležnosti

2.9.4. Transparentno objavljivanje i ažuriranje svih Kontinuirano Agencija za javne nabavke Objavljeni registri ugovora i Dopunska sredstva nisu registara ugovora o javnim nabavkama i sporazuma o javnoj nabavci i potrebna, izvršiti u okviru sporazuma naručilaca redovno se ažuriraju funkcionalnih nadležnosti

2.9.5. Izraditi registar planiranih javnih nabavki sa Prva godina Agencija za javne nabavke Registar izrađen i javno objavljen Dopunska sredstva nisu posebno definiranim karakteristikama roba po usvajanju svim zainteresiranim ponuđačima potrebna, izvršiti u okviru i usluga koje se nabavljaju i učiniti ga javno Strategije funkcionalnih nadležnosti dostupnim zainteresiranim ponuđačima 67

2.9.6. Izraditi mehanizme kontrole kojima će Prva godina Agencija za javne nabavke, Vijeće Kreirani efikasni mehanizmi Dopunska sredstva nisu se osigurati sprečavanje zloupotrebe u po usvajanju ministara, ADS/ADU u BiH, kontrole za sprečavanje potrebna, izvršiti u okviru procedurama javnih nabavki Strategije Ured za razmatranje žalbi BiH zloupotreba u procedurama javnih funkcionalnih nadležnosti nabavki

2.9.7. Jačati kapacitete u javnim institucijama u Kontinuirano Agencija za javne nabavke, Ured Uređene interne revizije, Dopunska sredstva nisu BiH u oblasti javnih nabavki i uvesti efikasne za razmatranje žalbi BiH, sve uspostavljeni efikasni mehanizmi potrebna, izvršiti u okviru mehanizme kontrole institucije u BiH kontrole, ojačani kapaciteti kroz funkcionalnih nadležnosti obuke i opremanje Strateški program 2.10. Unaprjeđenje pravnog okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u antikorupcijskim aktivnostima Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.10.1. Izvršiti analizu uključenosti i mogućnosti Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Analiza izvršena, identificirane Dopunska sredstva aktivnijeg učešća privatnog sektora u borbi po usvajanju korupcije, nadležne institucije na mogućnosti za aktivnije nisu potrebna, izvršiti protiv korupcije Strategije svim nivoima u BiH, privredne učešće privatnog sektora u u okviru funkcionalnih komore i drugi oblici udruživanja antikorupcijskim aktivnostima nadležnosti privrede u BiH

2.10.2. Identificirati forme saradnje i uspostaviti Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Definirane forme saradnje Dopunska sredstva saradnju u BiH između tijela za sprečavanje po usvajanju korupcije, nadležne institucije na privatnog sektora i tijela nisu potrebna, izvršiti korupcije i institucija sa antikorupcijskim Strategije svim nivoima u BiH, privredne za sprečavanje korupcije i u okviru funkcionalnih nadležnostima sa jedne, i privatnog sektora, komore i drugi oblici udruživanja antikorupcijskih institucija, nadležnosti sa druge strane privrede u BiH saradnja uspostavljena

2.10.3. Aktivno uključiti poslovna udruženja u Prva godina Privredne komore, privredna U saradnji sa OCD osigurane Dopunska sredstva izradu prijedloga zakonskih rješenja u cilju po usvajanju društva, nadležne institucije, pretpostavke za aktivno nisu potrebna, izvršiti jačanja borbe protiv korupcije Strategije APIK uključivanje poslovnih udruženja u u okviru funkcionalnih navedene aktivnosti nadležnosti

2.10.4. Izraditi jedinstvenu metodologiju i Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Izrađena metodologija plana Dopunska sredstva smjernice za izradu planova integriteta u po usvajanju korupcije, privredne komore integriteta za privatni sektor i nisu potrebna, izvršiti privredi i privatnom sektoru Strategije i drugi oblici udruživanja učinjena dostupnim u okviru funkcionalnih privatnog sektora u BiH nadležnosti 68

2.10.5. Uspostaviti efikasne mehanizme za prijavu Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Razvijene procedure i uspostavljeni Dopunska sredstva korupcije u privredi i privatnom sektoru na po usvajanju korupcije, privredne komore otvoreni komunikacijski kanali za nisu potrebna, izvršiti svim nivoima u BiH Strategije i drugi oblici udruživanja prijavu korupcije u okviru funkcionalnih privatnog sektora u BiH nadležnosti Strateški program 2.11. Jačanje nadzorne funkcije i odgovornosti za propuštanje nadzora u oblasti sukoba interesa, etike i integriteta, finansijskog poslovanja, poštivanja profesionalnih i drugih standarda Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.11.1. Jačanje kapacitete inspekcijskih organa Kontinuirano Inspekcijski organi na svim Kapaciteti ojačani kroz obuke, Dopunska sredstva na svim nivoima vlasti u BiH za vršenje nivoima u BiH, APIK, tijela upošljavanje novog kadra i osiguranje osigurati kroz realizaciju njihovih nadležnosti za sprečavanje korupcije, opreme strateškog programa 1.9 zakonodavna i izvršna vlast u BiH

2.11.2. Jačanje odgovornosti državnih službenika u Druga godina ADS/ADU u BiH, APIK, tijela za Izvršena analiza, identificirane Dopunska sredstva oblastima sukoba interesa, etike i integriteta, po usvajanju sprečavanje korupcije mogućnosti za unaprjeđivanje nisu potrebna, izvršiti finansijskog poslovanja, poštivanja Strategije odgovornosti za vršenje nadzora u okviru funkcionalnih profesionalnih i drugih standarda nadležnosti

2.11.3. Unaprijediti procedure za odgovornost Druga godina ADS/ADU u BiH, APIK, tijela za Procedure za odgovornost državnih Dopunska sredstva državnih službenika u nadzoru sukoba po usvajanju sprečavanje korupcije službenika unaprijeđene nisu potrebna, izvršiti interesa, etike i integriteta, finansijskog Strategije u okviru funkcionalnih poslovanja, poštivanja profesionalnih i nadležnosti drugih standarda Strateški program 2.12. Jačanje kadrovskih i drugih kapaciteta i pravnog okvira za unaprjeđenje rada revizorskih službi i inspekcijskih organa Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

2.12.1. Analizirati potrebe za unaprjeđenje rada Druga godina Uredi za reviziju, inspekcijske Analiza izrađena, identificirane Dopunska sredstva nisu revizorskih službi i inspekcijskih organa po usvajanju službe, ADS/ADU u BiH, konkretne potrebe za unaprjeđenje potrebna, izvršiti u okviru za otkrivanje nepravilnosti u radu javnih Strategije APIK, tijela za sprečavanje rada i prijedlozi poslani nadležnim funkcionalnih nadležnosti institucija u BiH korupcije institucijama 69

2.12.2. U skladu sa analizom izvršiti adekvatno Treća godina Zakonodavna i izvršna vlast Izvršeno kapacitiranje u skladu Dopunska sredstva kapacitiranje revizorskih službi i po usvajanju na odgovarajućem nivou vlasti s prijedlozima za odgovarajuće osigurati kroz realizaciju inspekcijskih organa za otkrivanje Strategije u BiH, ministarstva finansija kapacitiranje revizorskih službi i strateškog programa 1.9 nepravilnosti u radu javnih institucija u BiH, u BiH inspekcijskih organa u cilju efikasnije borbe protiv korupcije

2.12.3. Predložiti izmjene i dopune zakona o Druga godina Uredi za reviziju institucija u Prijedlozi izmjena i dopuna zakona Dopunska sredstva nisu reviziji institucija u BiH kojim se obavezuju po usvajanju BiH, nadležne institucije na upućeni u proceduru usvajanja potrebna, izvršiti u okviru revizorski organi za proaktivno dostavljanje Strategije svim nivoima u BiH, izvršna funkcionalnih nadležnosti dokaza i informacija nadležnim tužilaštvima vlast na svim nivoima u BiH o indicijama počinjenja krivičnih djela korupcije do kojih dođu za vrijeme vršenja revizije

2.12.4. Omogućiti kontinuirano educiranje Četvrta Vijeće ministara BiH, vlade Redovno se vrše obuke i edukacija Dopunska sredstva revizorskih službi u BiH radi usvajanja i godina po na svim nivoima u BiH, revizora, izvještaji sa tih obuka se osigurati kroz realizaciju primjene novih standarda i tehnika vršenja usvajanju ministarstva finansija na svim sačinjavaju i dostupni su javnosti strateškog programa 1.9 revizije, te upoznavanja sa dobrim praksama Strategije nivoima u BiH Strateški program 2.13. Uspostavljanje efikasnijih kanala komunikacije revizorskih službi i inspekcijskih organa sa institucijama za provođenje zakona u vezi nalaza koji upućuju na moguće koruptivno ponašanje Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.13.1. Razviti precizne i obavezujuće procedure za Prva godina Službe za reviziju, inspekcijski Procedure razvijene i poslane Dopunska sredstva razmjenu informacija između revizorskih po usvajanju organi, institucije za provođenje na usvajanje Vijeću ministara i nisu potrebna, izvršiti službi i inspekcijskih organa sa institucijama za Strategije zakona u BiH, Vijeće ministara i vladama na odgovarajućem nivou u okviru funkcionalnih provođenje zakona za indicije koje upućuju na vlade na svim nivoima u BiH u BiH nadležnosti korupciju

2.13.2. Povećati transparentnost nalaza obavljenih Kontinuirano Revizijske službe i inspekcijski Podaci o obavljenim revizijama Dopunska sredstva nadzora revizorskih službi i inspekcijskih organi na svim nivoima u BiH i inspekcijskim kontrolama nisu potrebna, izvršiti organa sa periodičnim objavljivanjem podataka dostupni javnosti preko web u okviru funkcionalnih o provedenim aktivnostima i njihovim stranica i medija nadležnosti nalazima 70 Strateški program 2.14. Edukacija predstavnika zakonodavnih tijela u BiH sa ciljem donošenja efikasnih propisa i politika za borbu protiv korupcije Vremenski Institucije nadležne Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok za provođenje

2.14.1. Provesti anketu upoznatosti članova Druga APIK, tijela za Analiza izvršena, identificirane Dopunska sredstva zakonodavnih tijela u BiH sa međunarodnim godina po sprečavanje korupcije, potrebe za unaprjeđenjem nisu potrebna, izvršiti obavezama i antikorupcijskim standardima usvajanju zakonodavna tijela u poznavanja međunarodnih obaveza u okviru funkcionalnih na planu sprečavanja korupcije Strategije BiH i antikorupcijskih standarda nadležnosti

2.14.2. Provoditi obuke članova zakonodavnih tijela Kontinuirano APIK, tijela za Obuke zakonodavnih tijela se Dopunska sredstva u BiH u vezi sa međunarodnim obavezama nakon druge sprečavanje korupcije, provode, izvještaji o tome dostupni osigurati kroz i antikorupcijskim standardima na planu godine od zakonodavna tijela u su javnosti putem web stranica i realizaciju strateškog sprečavanja korupcije usvajanja BiH medija programa 1.9 Strategije Strateški program 2.15. Jačanje uloge nadzornih komisija zakonodavnih tijela s ciljem efikasnijeg praćenja rada institucija i sprečavanja korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.15.1. Analizirati nadležnosti nadzornih komisija Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Analiza izvršena, utvrđene Dopunska sredstva nisu zakonodavnih tijela u BiH i mogućnosti za po usvajanju korupcije, zakonodavna mogućnosti za jačanje uloga potrebna, izvršiti u okviru jačanje njihove uloge u prevenciji korupcije i Strategije tijela na odgovarajućem nadzornih komisija i definirane funkcionalnih nadležnosti koordinaciji borbe protiv korupcije nivou vlasti u BiH preporuke

2.15.2. Osigurati adekvatan nadzor nad radom Kontinuirano Zakonodavna tijela na svim Redovno se provodi nadzor nad Dopunska sredstva nisu institucija od strane zakonodavnih tijela u poslije druge nivoima u BiH radom institucija, sačinjavaju se potrebna, izvršiti u okviru skladu sa njihovim nadležnostima godine od izvještaji o obavljenom nadzoru sa funkcionalnih nadležnosti usvajanja preporukama za poboljšanje Strategije 71 Strateški program 2.16. Uvođenje obaveze vođenja javnih rasprava o zakonima sa antikorupcijskim odredbama Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.16.1. Uvesti obavezu vođenja javnih rasprava u vezi Kontinuirano Zakonodavna tijela i Prijedlozi zakonskih i Dopunska sredstva sa prijedlozima zakonskih i podzakonskih institucije izvršne vlasti na podzakonskih akata su dostupni nisu potrebna, izvršiti rješenja koja su u vezi sa borbom protiv svim nivoima u BiH javnosti, javnost daje prijedloge za u okviru funkcionalnih korupcije poboljšanje predloženih akata nadležnosti Strateški program 2.17. Unaprjeđenje odgovornosti i racionalnosti u planiranju, prikupljanju i trošenju javnih sredstava, kroz unaprjeđenje transparentnosti tog procesa Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.17.1. Unaprijediti sistem internih kontrola s Kontinuirano Nadležne institucije na svim Kontrole se redovno provode, Dopunska sredstva ciljem jačanja odgovornosti i racionalnosti u nivoima u BiH sačinjeni izvještaji i date preporuke nisu potrebna, izvršiti planiranju i trošenju javnih sredstava u okviru funkcionalnih nadležnosti

2.17.2. Osigurati transparentnost planiranja, Kontinuirano Ministarstva finansija u BiH, Transparentnost osigurana putem Dopunska sredstva prikupljanja i trošenja javnih sredstava putem izvršna vlast na svim nivoima objavljivanja izvještaja od strane nisu potrebna, izvršiti javnog objavljivanja finansijskog poslovanja u BiH i javne institucije u ministarstava finansija u okviru funkcionalnih javnih institucija na svim razinama BiH nadležnosti Strateški program 2.18. Osiguravanje jednakog tretmana građana i privrednih subjekata u pogledu prikupljanja poreza, carina i drugih dažbina Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.18.1. Analizirati zakonske propise i procedure iz Treća godina Ministarstva finansija, revizijske Izvršena analiza, identificirane Dopunska sredstva oblasti prikupljanja poreza, carina i drugih po usvajanju službe, inspekcijski organi, porezne mogućnosti za zloupotrebu i nisu potrebna, dažbina u pogledu mogućih zloupotreba i Strategije uprave u BiH, Uprava za indirektno informacije o tome dostupne izvršiti u okviru nejednakog tretmana građana i privrednih oporezivanje (UIO) BiH, APIK, javnosti funkcionalnih subjekata tijela za sprečavanje korupcije nadležnosti 72

2.18.2. Na osnovu analize predložiti unaprjeđivanje Četvrta godina Ministarstva finansija, revizijske Prijedlozi za unaprjeđenja Dopunska sredstva normativnog okvira i procedura za po usvajanju službe, inspekcijski organi u normativnog okvira i procedura nisu potrebna, prikupljanje poreza, carina i drugih dažbina Strategije BiH, APIK, tijela za sprečavanje izrađeni i poslani u proceduru za izvršiti u okviru u pogledu nejednakog tretmana građana i korupcije, porezne uprave, UIO usvajanje funkcionalnih privrednih subjekata nadležnosti Strateški program 2.19. Povećanje nadzora nad planiranjem i izvršenjem budžeta i odgovornosti za nepoštivanje pravila koji reguliraju te procese Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

2.19.1. Razviti metodologiju praćenja realizacije Kontinuirano Ministarstva finansija, Razvijena metodologija i redovno Dopunska sredstva programa/projekata finansiranih iz budžeta, revizorski i inspekcijski organi, se prati realizacija trošenja nisu potrebna, izvršiti te praćenje njihove realizacije u praksi radi Vijeće ministara BiH sredstava iz budžeta u okviru funkcionalnih nenamjenskog trošenja sredstava nadležnosti

2.19.2. Osigurati transparentnost planiranja i izvršenja Druga godina Ministarstva finansija, javne Transparentnost osigurana Dopunska sredstva godišnjih budžeta javnih institucija u BiH po usvajanju institucije u BiH kroz javno objavljivanje na web nisu potrebna, izvršiti Strategije stranicama u okviru funkcionalnih nadležnosti 73 Strateški cilj 3 Unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije Strateški program 3.1. Osiguravanje odgovarajućih mehanizama za prijavu korupcije zaposlenih u javnim institucijama, kao i praćenje postupanja po prijavama Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje Jačati svijest državnih službenika Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Harmonizirani programi Dopunska sredstva putem harmoniziranih obuka u vezi sa korupcije, institucije pripremljeni, obuke se provode, nisu potrebna, izvršiti 3.1.1. obavezama za postupanje po prijavama za provođenje zakona, izvještaji o tome dostupni u okviru funkcionalnih za korupciju i zaštitu lica koja inspekcijske službe u BiH javnosti putem web stranica i nadležnosti prijavljuju korupciju medija Uspostaviti online sisteme i telefonske Druga godina Sve institucije izvršne Dostupan broj uspostavljenih Dopunska sredstva linije za prijavljivanje korupcije u svim po usvajanju vlasti u BiH, APIK, tijela sistema i linija, informacije o osigurati kroz realizaciju 3.1.2. institucijama izvršne vlasti u BiH Strategije za sprečavanje korupcije tome dostupni javnosti putem strateškog programa 1.9 web stranica i medija Utvrditi metodologiju za Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Metodologija izrađena, Dopunska sredstva harmonizirano vođenje evidencija po usvajanju korupcije, institucije za usklađena između APIK-a i nisu potrebna, izvršiti 3.1.3. prijava, obradu i analizu statističkih Strategije provođenje zakona u BiH tijela za sprečavanje korupcije i u okviru funkcionalnih podataka o prijavama sa indicijama dostupna javnosti nadležnosti korupcije u BiH Periodično obrađivati statističke Kontinuirano Tijela za sprečavanje Obrada se vrši periodično, Dopunska sredstva podatke o prijavama korupcije u BiH poslije prve korupcije, APIK, sve informacije o nalazima su nisu potrebna, izvršiti 3.1.4. po utvrđenoj metodologiji i analize tih godine po institucije izvršne vlasti u dostupni javnosti putem web u okviru funkcionalnih podataka učiniti dostupne javnosti usvajanju BiH stranica i medija nadležnosti Strategije 74 Strateški program 3.2. Promoviranje prijavljivanja i podsticanja aktivnog učešća građana u borbi protiv korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.2.1. Osmisliti i provoditi kampanje za Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Kampanje osmišljene i provode Dopunska sredstva informiranje građana o mogućnosti za poslije prve korupcije, službe za odnose se, informacije o kampanjama osigurati kroz realizaciju aktivno uključivanje u borbu protiv korupcije godine po sa javnošću institucija izvršne dostavljaju se APIK-u i tijelima za strateškog programa 1.9 i načinima za prijavljivanje korupcije usvajanju vlasti u BiH sprečavanje korupcije Strategije

3.2.2. Kontinuirano promovirati online sisteme i Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Javnosti dostupne informacije o Dopunska sredstva telefonske linije za prijavljivanje korupcije i korupcije, službe za odnose online sistemima i telefonskim nisu potrebna, izvršiti mehanizme zaštite prijavitelja korupcije sa javnošću i dužnosnici svih linijama za prijavu korupcije u okviru funkcionalnih institucija izvršne vlasti u BiH nadležnosti

3.2.3. Dosljedno primjenjivati i dodatno Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Dostupni podaci o broju zaštićenih Dopunska sredstva unaprijediti postojeće mehanizme zaštite korupcije prijavitelja korupcije, osmišljene nisu potrebna, izvršiti prijavitelja korupcije mjere za unaprjeđivanje zaštite u okviru funkcionalnih prijavitelja i dostupne javnosti nadležnosti Strateški program 3.3. Jačanje integriteta organa za provođenja zakona Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

3.3.1. Redovna izrada i nadogradnja, te provođenje Kontinuirano Visoko sudsko i tužilačko Nadograđeni planovi integriteta Dopunska sredstva planova integriteta u organima za provođenje vijeće (VSTV), sudovi i se izrađuju, izvještaji o njihovom nisu potrebna, izvršiti zakona u BiH tužilaštva u BiH, APIK, tijela provođenju se dostavljaju tijelima za u okviru funkcionalnih za sprečavanje korupcije sprečavanje korupcije i APIK-u nadležnosti

3.3.2. Provoditi redovne obuke iz oblasti prevencije Kontinuirano VSTV, Centri za edukaciju Izvještaji o provedenim obukama se Dopunska sredstva korupcije i borbe protiv korupcije u organima sudija i tužilaca (CEST), APIK, dostavljaju tijelima za sprečavanje osigurati kroz realizaciju za provođenje zakona u BiH tijela za sprečavanje korupcije, korupcije i APIK-u, javnost se strateškog programa 1.9 sudovi i tužilaštva u BiH informira o njima 75

3.3.3. Normativno urediti procedure sigurnosnih Treća godina VSTV, Centri za edukaciju Kriteriji i procedure za provjere Dopunska sredstva provjera za službenike pravosudnih institucija po usvajanju sudija i tužilaca, APIK, tijela za utvrđeni i dostavljeni pravosudnim nisu potrebna, izvršiti i organa za provođenje zakona sa naglaskom Strategije sprečavanje korupcije institucijama i agencijama za u okviru funkcionalnih na podložnost koruptivnom ponašanju provođenje zakona nadležnosti Strateški program 3.4. Unaprjeđenje otkrivanja korupcije kroz stvaranje, jačanje i primjenu efikasnih mehanizama i tehnika za proaktivan pristup tom procesu Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

3.4.1. Definirati osnove i procedure za proaktivno Prva godina VSTV, organi za provođenje Osnove i procedure za proaktivno Dopunska sredstva postupanje u otkrivanju korupcije i razmjenu po usvajanju zakona u BiH otkrivanje definirane i dostavljene nisu potrebna, izvršiti informacija između organa za provođenje zakona Strategije svim institucijama za provođenje u okviru funkcionalnih u vezi sa indicijama koruptivnog ponašanja zakona u BiH nadležnosti

3.4.2. Primjenjivati procedure za proaktivno postupanje Druga godina Organi za provođenje zakona Povećan broj slučajeva korupcije Dopunska sredstva u otkrivanju korupcije i razmjenu informacija po usvajanju u BiH koji su otkriveni putem nisu potrebna, izvršiti između organa za provođenje zakona u vezi sa Strategije proaktivnog pristupa zasnovanog u okviru funkcionalnih indicijama koruptivnog ponašanja na procedurama nadležnosti

3.4.3. Izraditi standardne operativne procedure za Druga godina VSTV, organi za provođenje Procedure izrađene, usklađene Dopunska sredstva efikasno prikupljanje informacija i dokaza u po usvajanju zakona u BiH, APIK, tijela za i dostavljene institucijama za nisu potrebna, izvršiti postupku evidentiranja slučajeva korupcije i vršiti Strategije sprečavanje korupcije, centri provođenje zakona, obuke se vrše, u okviru funkcionalnih obuke u nadležnim institucijama za edukaciju sudija i tužilaca, nadležne institucije i javnost se nadležnosti policijske akademije obavještavaju o njima

3.4.4. U standardne operativne procedure uvrstiti i Druga godina VSTV, organi za provođenje Identifikacija imovine uključena u Dopunska sredstva obavezu za identifikaciju imovine i finansijskih po usvajanju zakona u BiH, APIK, tijela za standardne operativne procedure nisu potrebna, izvršiti sredstava kojim raspolažu osumnjičeni za Strategije sprečavanje korupcije, centri i uvrštena u programe obuke u okviru funkcionalnih korupciju i sa njima povezana lica za edukaciju sudija i tužilaca, nadležnosti policijske akademije

3.4.5. Dosljedna primjena obaveze prijavljivanja Kontinuirano Službene i odgovorne osobe Povećan broj prijava u vezi sa Dopunska sredstva krivičnog djela korupcije u skladu sa odredbama u svim organima vlasti u koruptivnim krivičnim djelima nisu potrebna, izvršiti krivičnog zakonodavstva na svim nivoima u BiH BiH, javnim preduzećima i u BiH u okviru funkcionalnih ustanovama nadležnosti 76 Strateški program 3.5. Uspostavljanje efikasne saradnje i koordinacije između institucija u BiH u otkrivanju, dokazivanju i procesuiranju korupcije Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

3.5.1. Izraditi analizu dosadašnjeg postupanja po Prva godina VSTV, CEST, institucije Razlozi utvrđeni i prijedlozi za Dopunska sredstva koruptivnim krivičnim djelima u pogledu razloga po usvajanju za provođenje zakona povećanje efikasnosti procesuiranja nisu potrebna, izvršiti za nesrazmjerno mali broj konačnih presuda u Strategije u BiH, APIK, tijela za korupcije dostavljeni svim institucijama u okviru funkcionalnih poređenju sa podignutim optužnicama sprečavanje korupcije za provođenje zakona u BiH nadležnosti

3.5.2. Utvrditi koji aspekti saradnje i koordinacije Druga godina VSTV, CEST, institucije Razlozi utvrđeni i prijedlozi za Dopunska sredstva između institucija nisu dovoljno efikasni, što po usvajanju za provođenje zakona povećanje efikasnosti procesuiranja nisu potrebna, izvršiti rezultira nedovoljno kvalitetnim dokazivanjem Strategije u BiH, APIK, tijela za korupcije dostavljeni svim institucijama u okviru funkcionalnih korupcije pred sudovima sprečavanje korupcije za provođenje zakona u BiH nadležnosti

3.5.3. Predložiti i usvojiti mjere za unaprjeđivanje Druga godina VSTV, CEST, institucije Mjere definirane, prijedlozi za Dopunska sredstva komunikacije, saradnje, razmjene informacija o po usvajanju za provođenje zakona unaprjeđivanje saradnje i koordinacije nisu potrebna, izvršiti koruptivnim krivičnim djelima i koordinaciju Strategije u BiH, APIK, tijela za poslani svim institucijama za u okviru funkcionalnih rada institucija sa antikorupcijskim sprečavanje korupcije provođenje zakona u BiH nadležnosti nadležnostima u BiH Strateški program 3.6. Harmoniziranje programa za obuku iz oblasti prevencije i koordinacije borbe protiv korupcije u institucijama sa antikorupcijskim nadležnostima Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

3.6.1. Na osnovu uočenih nedostataka u postupanju Treća godina VSTV, CEST, institucije Harmonizirani programi za Dopunska sredstva po prijavama za krivična djela korupcije po usvajanju za provođenje zakona obuku pripremljeni i usaglašeni, nisu potrebna, izvršiti sačiniti harmonizirane programe obuke radi Strategije u BiH, APIK, tijela za dostavljeni svim institucijama koje u okviru funkcionalnih unaprjeđenja rada na ovom polju sprečavanje korupcije će ih provoditi nadležnosti

3.6.2. Prema harmoniziranim programima provoditi Kontinuirano VSTV, CEST, institucije Obuke se provode po Dopunska sredstva zajedničke obuke za tužitelje, istražitelje i poslije treće za provođenje zakona harmoniziranim programima, osigurati kroz policijske organe za rad na krivičnim djelima godine po u BiH, APIK, tijela za izvještaji o njima su dostupni realizaciju strateškog korupcije i poboljšanje koordinacije u tom usvajanju sprečavanje korupcije javnosti programa 1.9 procesu Strategije 77 Strateški program 3.7. Specijalizacija i dodatna edukacija pravosudnih i organa za provođenje zakona u BiH, posebno za primjenu naprednijih mjera za procesuiranje počinilaca koruptivnih krivičnih djela Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.7.1. Izraditi analizu potreba za edukaciju sudija, Druga godina po VSTV, institucije za Mjere za koje je potrebna obuka Dopunska sredstva tužilaca i ovlaštenih službenih osoba u usvajanju Strategije provođenje zakona u BiH, identificirane, sastavljena lista nisu potrebna, izvršiti osmišljavanju primjene naprednijih mjera za CEST, APIK, tijela za institucija u kojima se trebaju vršiti u okviru funkcionalnih otkrivanje i dokazivanje korupcije sprečavanje korupcije obuke nadležnosti

3.7.2. Na osnovu analize izraditi program obuke Treća godina po VSTV, institucije za Programi za obuke izrađeni i Dopunska sredstva sudija, tužilaca i ovlaštenih službenih osoba usvajanju Strategije provođenje zakona u BiH, usaglašeni, dostavljeni svim nisu potrebna, izvršiti u primjeni naprednih mjera za otkrivanje i CEST, APIK, tijela za institucijama koje će ih provoditi u okviru funkcionalnih dokazivanje korupcije sprečavanje korupcije nadležnosti

3.7.3. Provoditi obuke sudija, tužilaca i ovlaštenih Kontinuirano VSTV, institucije za Obuke se provode po Dopunska sredstva službenih osoba u vezi primjene naprednijih poslije treće godine provođenje zakona u BiH, harmoniziranim programima, osigurati kroz realizaciju mjera u otkrivanju, dokazivanju i po usvajanju CEST, APIK, tijela za izvještaji o njima su dostupni strateškog programa 1.9 procesuiranju koruptivnih krivičnih djela Strategije sprečavanje korupcije javnosti Strateški program 3.8. Dosljednije provođenje proširenih finansijskih istraga u predmetima sa obilježjima korupcije Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

3.8.1. Izraditi standardne operativne procedure Druga godina VSTV, CEST, agencije za Operativne procedure izrađene Dopunska sredstva za postupanje u finansijskim istragama po po usvajanju bankarstvo, institucije za i usvojene, povećan broj nisu potrebna, izvršiti predmetima sa obilježjima korupcije, posebno Strategije provođenje zakona u BiH, APIK, finansijskih istraga u predmetima u okviru funkcionalnih u pogledu protoka novca i sticanja imovine tijela za sprečavanje korupcije sa obilježjima korupcije nadležnosti

3.8.2. Izraditi standardne operativne procedure za Druga godina VSTV, CEST, Agencije za Operativne procedure izrađene Dopunska sredstva utvrđivanje imovine i finansijskih sredstava po usvajanju bankarstvo, institucije za i usvojene, imovina i finansijsko nisu potrebna, izvršiti kojima raspolažu osumnjičeni za korupciju i sa Strategije provođenje zakona u BiH, APIK, stanje se utvrđuju prilikom u okviru funkcionalnih njima povezana lica u fazi istrage koruptivnih tijela za sprečavanje korupcije istrage nadležnosti krivičnih djela 78 Strateški program 3.9. Unaprjeđenje efikasnosti rada sudova na predmetima iz oblasti korupcije uz uspostavljanje objektivnih normativa za rad, uvažavajući složenost predmeta Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.9.1. Analizirati orijentaciona mjerila rada sudova Prva godina VSTV, tužilaštva i sudovi na Identificirani nedostaci postojećih Dopunska sredstva na predmetima sa obilježjima korupcije u po usvajanju svim nivoima, APIK, tijela za mjerila i mehanizmi stimulacije nisu potrebna, pogledu mogućnosti za stimuliranje efikasnosti Strategije sprečavanje korupcije efikasnosti postupanja po izvršiti u okviru postupanja po koruptivnim predmetima koruptivnim predmetima funkcionalnih nadležnosti

3.9.2. Unaprijediti efikasnost u postupanju po Druga godina VSTV, tužiteljstva i sudovi na Unaprijeđena efikasnost postupanja Dopunska sredstva predmetima s obilježjem korupcije putem po usvajanju svim nivoima, APIK, tijela za sudova po koruptivnim predmetima nisu potrebna, vrednovanja složenosti rada na kompleksnim Strategije sprečavanje korupcije uvođenjem mehanizama za izvršiti u okviru koruptivnim predmetima vrednovanje složenosti rada funkcionalnih nadležnosti Strateški program 3.10. Unaprjeđenje efikasnosti postupanja sudova po predmetima sa obilježjem korupcije kroz uspostavljanje i korištenje jedinstvenog sistema za statističku obradu i izvještavanje Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.10.1. Utvrditi statističke podatke relevantne za Druga godina VSTV, APIK, tijela za Statistički podaci utvrđeni, procedure Dopunska sredstva analizu efikasnosti postupanja po koruptivnim po usvajanju sprečavanje korupcije i mehanizmi za njihovo vođenje nisu potrebna, predmetima i uspostaviti procedure i Strategije ustanovljeni i poznati nadležnim izvršiti u okviru mehanizme za njihovo vođenje i analizu sudovima i javnosti funkcionalnih nadležnosti

3.10.2. Periodično analizirati efikasnost postupanja Druga godina VSTV, APIK, tijela za Izrađuju se periodične analize, nalazi Dopunska sredstva sudova po koruptivnim predmetima, te po usvajanju sprečavanje korupcije se objavljuju na web stranicama nisu potrebna, nalaze tih analiza zajedno sa prijedlozima za Strategije VSTV-a, sudova i putem medija izvršiti u okviru unaprjeđenje na tom planu učiniti javnim funkcionalnih nadležnosti 79 Strateški program 3.11. Unaprjeđenje kaznene politike za korupcijska krivična djela s ciljem proaktivnog odvraćanja od koruptivnih aktivnosti Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.11.1. Izraditi analizu krivičnog zakonodavstva u Prva godina VSTV, ministarstva pravde Razlozi za nedovoljno efikasno Dopunska sredstva pogledu visine kazni za koruptivna djela, te po usvajanju i sudovi na svim nivoima u odvraćanje od koruptivnih krivičnih nisu potrebna, praksu njihovog izricanja u smislu efikasnog Strategije BiH, Pravosuđe BD BiH djela utvrđeni i poznati javnosti izvršiti u okviru odvraćanja od koruptivnih radnji funkcionalnih nadležnosti

3.11.2. Na osnovu analize definirati prijedloge za Druga godina VSTV, ministarstva pravde Predložene izmjene i dopune kaznenog Dopunska sredstva efikasnije odvraćanje od koruptivnih djela po usvajanju i sudovi na svim nivoima u zakonodavstva s ciljem ujednačavanja nisu potrebna, ujednačavanjem kaznene politike i strožijem Strategije BiH, Pravosuđe BD BiH kaznene politike i strožijeg kažnjavanja izvršiti u okviru kažnjavanju kod koruptivnih krivičnih djela funkcionalnih nadležnosti Strateški program 3.12. Razvijanje efikasnog sistema utvrđivanja, zamrzavanja i oduzimanja imovinske i svake druge koristi, koju su izvršioci i sa njima povezana lica stekli koruptivnim djelovanjem Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.12.1. Analizirati zakonodavni okvir u BiH u vezi sa Druga godina VSTV, ministarstva Izvršena analiza, identificirane Dopunska sredstva pitanjem utvrđivanja efikasnosti zamrzavanja, po usvajanju pravde, ministarstva mogućnosti za povećanje efikasnosti, nisu potrebna, oduzimanja i upravljanja nelegalno stečenom Strategije unutrašnjih poslova, sačinjeni prijedlozi za usvajanje ili izvršiti u okviru imovinom u koruptivnim predmetima tužilaštva, sudovi u BiH, izmjene i dopune zakonskog okvira funkcionalnih Pravosuđe BD BiH nadležnosti

3.12.2. Na osnovu analize unaprijediti i uspostaviti Treća godina Zakonodavna tijela na Prijedlozi za unaprjeđenje normativnog Dopunska sredstva normativni okvir za utvrđivanje porijekla, po usvajanju odgovarajućim nivoima okvira definirani i poslani u proceduru nisu potrebna, zamrzavanja, oduzimanja i upravljanja nelegalno Strategije u BiH usvajanja izvršiti u okviru stečenom imovinom funkcionalnih nadležnosti 80 Strateški program 3.13. Stvaranje uslova za nadzor nad radom pravosudnih organa i institucija putem javno dostupnih statističkih podataka o postupanju po koruptivnim krivičnim djelima Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

3.13.1. Analizirati postojeći sistem statističkih Prva godina VSTV, organi za provođenje Analiza izrađena, definirane Dopunska sredstva podataka rada institucija za provođenje zakona po usvajanju zakona i sudovi u BiH, APIK, kategorije statističkih podataka nisu potrebna, izvršiti i pravosudnih organa i mogućnosti za njihovu Strategije tijela za sprečavanje korupcije dostupnih javnosti u okviru funkcionalnih dostupnost javnosti nadležnosti

3.13.2. Na osnovu analize, predložiti obuhvat Prva godina VSTV, organi za provođenje Utvrđen i predložen obuhvat Dopunska sredstva statističkih podataka koji trebaju postati javni po usvajanju zakona i sudovi u BiH, APIK, statističkih podataka za nisu potrebna, izvršiti i predložiti ih na način da budu dostupni Strategije tijela za sprečavanje korupcije objavljivanje u okviru funkcionalnih javnosti nadležnosti

3.13.3. Kontinuirano objavljivati statističke podatke Kontinuirano VSTV, organi za provođenje Statistički podaci dostupni Dopunska sredstva u vezi sa brojem istraga, te podignutih, poslije prve godine zakona i sudovi u BiH javnosti nisu potrebna, izvršiti prihvaćenih i odbijenih optužnica, kao i broja od usvajanja u okviru funkcionalnih presuda po koruptivnim krivičnim predmetima Strategije nadležnosti Strateški program 3.14. Jačanje mehanizama disciplinske i drugih vidova odgovornosti tužilaca i sudija za nepravilno postupanje u predmetima sa obilježjima korupcije Vremenski Institucije nadležne Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok za provođenje

3.14.1 Analizirati postojeći sistem praćenja rada tužilaca i sudija u Prva godina VSTV, tužilaštva i Analiza izvršena, Dopunska sredstva nisu predmetima koruptivnih krivičnih djela s ciljem utvrđivanja po usvajanju sudovi u BiH mogućnosti za njegovo potrebna, izvršiti u okviru mogućnosti za njegovo poboljšanje Strategije poboljšanje utvrđeni funkcionalnih nadležnosti

3.14.2. Predložiti mjere za poboljšanje postojećeg sistema praćenja rada Druga godina VSTV, tužilaštva i Mjere za poboljšanje Dopunska sredstva nisu tužilaca i sudija u predmetima koruptivnih krivičnih djela uz po usvajanju sudovi u BiH sistema utvrđene i potrebna, izvršiti u okviru poboljšanje efikasnosti i eliminiranje mogućnosti za nepravilnosti Strategije predložene funkcionalnih nadležnosti

3.14.3. Inicirati uvođenje međusobno kompatibilnih elektronskih Druga godina VSTV, organi za Usklađen softver (CMS) Dopunska sredstva nisu obrazaca u organima za provođenje zakona, tužilaštvima i po usvajanju provođenje zakona za praćenje predmeta potrebna, izvršiti u okviru sudovima, radi lakšeg praćenja predmeta Strategije između policije, sudova i funkcionalnih nadležnosti tužilaštva 81 Strateški cilj 4 Podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije Strateški program 4.1. Provođenje kontinuirane i sistematske javne kampanje o uzrocima, pojavnim oblicima i posljedicama korupcije, uz promoviranje mehanizama djelovanja protiv korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.1.1. Analizirati uzroke, pojavne oblike i Kontinuirano APIK, tijela za U saradnji javnih institucija sa organizacijama Dopunska sredstva štetne posljedice korupcije po građane, sprečavanje korupcije, civilnog društva (OCD) i akademskom nisu potrebna, te u saradnji sa vladinim i nevladinim javne institucije u BiH zajednicom sačinjena analiza, utvrđene štetne izvršiti u okviru institucijama i akademskom zajednicom posljedice korupcije po građane, izrađena funkcionalnih osmisliti javne kampanje na tu temu osnova za javnu kampanju nadležnosti

4.1.2. Sačiniti plan i program kampanja i provoditi Prva godina APIK, tijela za U saradnji javnih institucija sa OCD-om, Dopunska sredstva ih prema planu i programu u saradnji sa po usvajanju sprečavanje korupcije akademskom zajednicom, javnim emiterima osigurati kroz medijima, organizacijama civilnog društva i Strategije i ostalim medijima sačinjen plan i program realizaciju strateškog akademskim zajednicama kampanje, kampanje se provode periodično programa 1.9 Strateški program 4.2. Omogućavanje učešća organizacijama civilnog društva u aktivnostima javnih institucija u oblasti borbe protiv korupcije Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

4.2.1. Učiniti dostupnim informacije o Kontinuirano Vijeće ministara BiH, vlade i Odluke, nacrti i prijedlozi Dopunska sredstva nisu donošenju odluka na web stranicama zakonodavna tijela, te sve institucije zakona dostupni na web potrebna, izvršiti u okviru vlada i parlamenata, pripremanju nacrta izvršne vlasti u BiH koje pripremaju stranicama funkcionalnih nadležnosti zakona i prijedloga istih prijedloge zakona i odluka

4.2.2. Učiniti javnim informacije u vezi sa Kontinuirano Vijeće ministara BiH, vlade i Informacije se objavljuju na web Dopunska sredstva nisu usvajanjem ili odbacivanjem amandmana zakonodavna tijela, te sve institucije stranicama potrebna, izvršiti u okviru na zakone sa jasnim obrazloženjem za izvršne vlasti u BiH koje pripremaju funkcionalnih nadležnosti takvo postupanje prijedloge zakona i odluka 82

4.2.3. Omogućiti OCD-u da aktivnije učestvuju Kontinuirano Vijeće ministara BiH, vlade i Ostvarena direktna saradnja Dopunska sredstva nisu u procesima donošenja i provođenja zakonodavna tijela, te sve institucije sa OCD-om u provođenju potrebna, izvršiti u okviru antikorupcijskih aktivnosti, na izvršne vlasti u BiH koje pripremaju konkretnih antikorupcijskih funkcionalnih nadležnosti principijelan, transparentan i unaprijed prijedloge zakona i odluka aktivnosti dogovoreni način Strateški program 4.3. Razvijanje, primjenjivanje i promoviranje dostupnih mehanizama prijavljivanja korupcije uz osiguravanje povjerljivosti postupanja po prijavama građana Vremenski Institucije nadležne za Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok provođenje

4.3.1. Analizirati postojeće mehanizme za prijavljivanje Prva godina APIK, tijela za Postojeći mehanizmi analizirani, Dopunska sredstva nisu korupcije u BiH s ciljem utvrđivanja mogućnosti za po usvajanju sprečavanje korupcije, proučene najbolje prakse i utvrđene potrebna, izvršiti u okviru unaprjeđenje povjerljivosti postupanje po prijavama Strategije sve institucije u BiH mogućnosti za njihovo unaprjeđivanje funkcionalnih nadležnosti

4.3.2. Poboljšati procedure za postupanje po prijavama Prva godina APIK, tijela za Prijedlozi za poboljšanje zaštite Dopunska sredstva nisu korupcije u pogledu povjerljivosti informacija po usvajanju sprečavanje korupcije, povjerljivosti utvrđeni i dostavljeni potrebna, izvršiti u okviru koje su dobivene, s posebnim osvrtom na zaštitu Strategije sve institucije u BiH svim institucijama koje postupaju po funkcionalnih nadležnosti prijavitelja prijavama korupcije Strateški program 4.4. Unaprjeđenje sistema objektivnog informiranja javnosti o radu institucija uz promoviranje pozitivnih primjera postupanja za slučajeve korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.4.1. Uraditi analizu stanja o dostupnosti Prva godina APIK, Agencija za zaštitu ličnih Analiza izrađena u saradnji javnih Dopunska sredstva informacija u javnim organima i po usvajanju podataka, Institucija ombudsmana institucija i OCD-a nisu potrebna, izvršiti institucijama u BiH u skladu sa standardima Strategije za ljudska prava BiH u okviru funkcionalnih Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP) nadležnosti

4.4.2. U skladu sa rezultatima analize sačiniti Druga godina APIK, Agencija za zaštitu ličnih Sačinjen program obuke u Dopunska sredstva programe obuke o standardima objektivnog po usvajanju podataka, Institucija ombudsmana saradnji javnih institucija i nisu potrebna, izvršiti informiranja građana o radu javnih Strategije za ljudska prava BiH OCD-a u okviru funkcionalnih institucija nadležnosti 83

4.4.3. Vršiti kontinuiranu obuku s ciljem promocije Kontinuirano ADS/ADU u BiH, Pravosudna Redovno se provode obuke, Dopunska sredstva tzv. aktivne transparentnosti u javnim komisija BD BiH, APIK, tijela za seminari i radionice osigurati kroz institucijama sprečavanje korupcije realizaciju strateškog programa 1.9

4.4.4. Aktivno informiranje građana o radu Kontinuirano Institucije na svim nivoima u Podaci dostupni javnosti Dopunska sredstva institucija, uz promoviranje pozitivnih BiH, APIK, tijela za sprečavanje nisu potrebna, izvršiti primjera postupanja po prijavama građana u korupcije u okviru funkcionalnih slučajevima korupcije nadležnosti Strateški program 4.5. Uključivanje akademske zajednice i udruženja intelektualaca u osmišljavanje i provođenje antikorupcijskih politika i mehanizama Aktivnost Vremenski rok Institucije nadležne za provođenje Indikatori uspješnosti Potrebni resursi

4.5.1. Definirati oblasti u borbi protiv korupcije u Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Identificirane oblasti moguće Dopunska sredstva kojima je tijelima za sprečavanje korupcije po usvajanju korupcije, sve institucije sa saradnje između akademske nisu potrebna, izvršiti i institucijama sa antikorupcijskim Strategije antikorupcijskim nadležnostima u zajednice, antikorupcijskih u okviru funkcionalnih nadležnostima potrebna stručna pomoć i BiH, institucije akademske zajednice tijela i institucija nadležnosti podrška

4.5.2. Institucionalizirati saradnju akademske Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Saradnja uspostavljena kroz Dopunska sredstva zajednice, udruženja intelektualaca i asocijacija poslije prve korupcije, sve institucije sa redovnu komunikaciju i nisu potrebna, izvršiti nezavisnih intelektualaca sa tijelima za godine po antikorupcijskim nadležnostima u potpisivanje memoranduma u okviru funkcionalnih sprečavanje korupcije i institucijama sa usvajanju BiH, institucije akademske zajednice o razumijevanju nadležnosti antikorupcijskim nadležnostima Strategije

4.5.3. Osmišljavati i provoditi antikorupcijske Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Zajednički projekti se Dopunska sredstva projekte koje će tijela za sprečavanje korupcije poslije prve korupcije, sve institucije sa osmišljavaju i provode osigurati kroz i institucije sa antikorupcijskim nadležnostima godine po antikorupcijskim nadležnostima u realizaciju strateškog zajednički provoditi sa akademskom usvajanju BiH, institucije akademske zajednice programa 1.9 zajednicom Strategije

4.5.4. Definirati politike za efikasnu borbu protiv Druga godina APIK, tijela za sprečavanje Politike definirane Dopunska sredstva korupcije, s ciljem eliminiranja uzroka pojave po usvajanju korupcije, sve institucije sa nisu potrebna, izvršiti korupcije i kontinuirano ukazivanje na štetne Strategije antikorupcijskim nadležnostima u u okviru funkcionalnih posljedice korupcije BiH, institucije akademske zajednice nadležnosti 84 Strateški program 4.6. Omogućavanje razvoja odgovornog i objektivnog istraživačkog novinarstva kroz unaprjeđenje otvorenosti institucija prema medijima u okvirima zakonskih propisa Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.6.1. Uvesti periodične obuke za novinare i Druga godina Sve institucije u BiH, APIK, Program obuka sačinjen u Dopunska sredstva urednike medija iz oblasti istraživačkog po usvajanju tijela za sprečavanje korupcije saradnji sa udruženjima novinara i osigurati kroz novinarstva, te standarda objektivnog Strategije visokoobrazovnim institucijama iz realizaciju strateškog izvještavanja iz oblasti korupcije oblasti novinarstva obuke se provode, programa 1.9 izvještaji o njima su dostupni javnosti

4.6.2. Podsticati i unaprijediti razvoj objektivnog Kontinuirano Sve institucije u BiH, APIK, Povećan broj informacija iz institucija Dopunska sredstva istraživačkog novinarstva kroz povećanu tijela za sprečavanje korupcije, u BiH koje su dostupne javnosti, nisu potrebna, i aktivnu transparentnost institucija i Institucija ombudsmana za informacije se koriste za istraživačke izvršiti u okviru omogućavanje pristupa informacijama ljudska prava BiH teme funkcionalnih nadležnosti Strateški program 4.7. Unaprjeđenje nepristrasnosti i objektivnosti izvještavanja medija u vezi sa problematikom korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.7.1. Dosljedna primjena poštivanja Kontinuirano Regulatorna agencija za Unaprijeđeno profesionalno i Dopunska sredstva nisu zakonskih normi i novinarske etike, komunikacije (RAK), javni objektivno izvještavanje u slučajevima potrebna, izvršiti u okviru s ciljem povećavanja objektivnosti servisi, sudovi korupcije funkcionalnih nadležnosti i profesionalnosti informiranja o slučajevima korupcije

4.7.2. Osigurati transparentnost vlasničke Prva godina RAK, javni servisi, sudovi Dostupni podaci o vlasničkoj strukturi Dopunska sredstva nisu strukture medija i izvore njihovog po usvajanju medija, transparentni podaci o izvorima potrebna, izvršiti u okviru finansiranja Strategije finansiranja funkcionalnih nadležnosti

4.7.3. Jačanje kontrole regulatornih tijela i Kontinuirano RAK RAK i udruženja novinara prate Dopunska sredstva nisu praćenje primjena standarda i novinarske aktivnosti primjene standarda i potrebna, izvršiti u okviru etike od strane udruženja novinara u BiH novinarske etike funkcionalnih nadležnosti 85

4.7.4. Osigurati transparentno finansiranje Kontinuirano RAK, inspekcijski organi, Finansiranja medija i oglašavanja javnih Dopunska sredstva nisu medija od strane javnog sektora, kako udruženja novinara institucija u njima javno dostupno potrebna, izvršiti u okviru kroz direktna davanja, tako i kroz funkcionalnih nadležnosti oglašavanja i javnost podataka o drugim načinima finansiranja

4.7.5. Podignuti nivo prepoznavanja korupcije, Kontinuirano Udruženja novinara, Programi za obuke novinara Dopunska sredstva osigurati njenih mehanizama, te tehnika otkrivanja APIK, tijela za sprečavanje pripremljeni, obuke se provode, kroz realizaciju strateškog kroz stručno usavršavanje novinara koji korupcije informacije o njima su javno dostupne programa 1.9 pokrivaju temu korupcije

4.7.6. Osigurati adekvatnu zaštitu medija i Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Konkretne mjere za zaštitu novinara Dopunska sredstva nisu novinara koji izvještavaju o korupciji korupcije, organi za preduzete u saradnji sa udruženjima potrebna, izvršiti u okviru provođenje zakona novinara i OCD-om, osigurana funkcionalnih nadležnosti adekvatna zaštita novinara koji izvještavaju o korupciji Strateški program 4.8. Uključivanje udruženja privrednog sektora u izradu novih zakonskih rješenja i politika borbe protiv korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.8.1. Održavati redovnu komunikaciju Kontinuirano Privredne komore, privredna Komunikacija se redovno održava, Dopunska sredstva sa privrednim društvima u smislu društva, APIK, tijela za sprečavanje zapisnici sa sastanaka se izrađuju, nisu potrebna, izvršiti uključivanja u donošenje i predlaganja korupcije, nadležne institucije koje informacije o saradnji i komunikaciji u okviru funkcionalnih zakonskih rješenja koji će osnažiti provode Strategiju i Akcioni plan su dostupne javnosti nadležnosti odlučnost prijavljivanja koruptivnih djela

4.8.2. Pojednostaviti izradu i provođenje Prva godina Privredne komore, privredna Predložene izmjene i dopune zakona Dopunska sredstva zakonskih rješenja za privredni sektor u po usvajanju društva, APIK, tijela za sprečavanje kojim se pojednostavljuje registracija nisu potrebna, izvršiti vezi sa pitanjem registracije firmi Strategije korupcije, nadležne institucije koje firme u okviru funkcionalnih provode Strategiju i Akcioni plan nadležnosti

4.8.3. Uključiti privredne komore u planiranje Druga godina Privredne komore, privredna Privredne komore kreiraju Dopunska sredstva i donošenje antikoruptivnih mjera po usvajanju društva, APIK, tijela za sprečavanje planove integriteta i učestvuju sa nisu potrebna, izvršiti i aktivnosti u oblastima njihovog Strategije korupcije, nadležne institucije koje svojim prijedlozima u donošenju u okviru funkcionalnih djelovanja provode Strategiju i Akcioni plan antikoruptivnih mjera nadležnosti 86 Strateški program 4.9. Promoviranje usvajanja i primjene kodeksa poslovne etike u poslovanju s ciljem sprečavanja pojave korupcije u odnosima između privrede i institucija Institucije nadležne Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi za provođenje

4.9.1. U saradnji sa nadležnim institucijama organizirati Kontinuirano APIK, privredne U saradnji sa OCD-om i privrednim Dopunska sredstva obuke i edukaciju privrednih komora i privrednih komore, nadležne komorama redovno održavanje obuka, osigurati kroz realizaciju društava na temu borbe protiv korupcije institucije seminara i radionica strateškog programa 1.9

4.9.2. Aktivno uključiti privredni sektor u borbu protiv Treća godina APIK, privredne U saradnji sa OCD-om i privrednim Dopunska sredstva korupcije kroz izradu pravilnika o zaštiti lica koja po usvajanju komore, nadležne komorama izrađeni pravilnici o zaštiti nisu potrebna, izvršiti prijavljuju korupciju Strategije institucije osoba koje prijavljuju korupciju u u okviru funkcionalnih privatnom sektoru nadležnosti Strateški program 4.10. Kontinuirano provođenje obuke privrednih komora i drugih privrednih udruženja iz oblasti borbe protiv korupcije Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.10.1. Izraditi programe obuke za privredne Druga godina APIK, privredne komore Program obuke izrađen u saradnji Dopunska sredstva nisu subjekte iz oblasti borbe protiv korupcije po usvajanju sa OCD-om potrebna, izvršiti u okviru Strategije funkcionalnih nadležnosti

4.10.2. Provoditi obuke o prevenciji korupcije u Treća godina APIK, privredne komore Obuke se redovno provode u Dopunska sredstva svim privrednim udruženjima po usvajanju saradnji sa OCD-om osigurati kroz realizaciju Strategije strateškog programa 1.9 Strateški program 4.11. Jačanje uloge civilnog društva u borbi protiv korupcije kroz učešće u zajedničkim projektima sa javnim institucijama Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.11.1. Identificirati oblasti u borbi protiv korupcije u kojim Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Oblasti moguće saradnje Dopunska sredstva je tijelima za sprečavanje korupcije i institucijama sa poslije prve godine korupcije, sve institucije između OCD-a i institucija nisu potrebna, izvršiti antikorupcijskim nadležnostima potrebna stručna po usvajanju sa antikorupcijskim identificirane, informacije o u okviru funkcionalnih pomoć i podrška Strategije nadležnostima u BiH tome dostupne javnosti nadležnosti 87

4.11.2. Uspostaviti saradnju tijela za sprečavanje korupcije Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Saradnja uspostavljena i Dopunska sredstva u institucijama sa antikorupcijskim nadležnostima poslije prve godine korupcije, sve institucije unaprijeđena, konkretni projekti nisu potrebna, izvršiti sa OCD-om, u oblastima u kojima im je potrebna po usvajanju sa antikorupcijskim za saradnju se pripremaju u okviru funkcionalnih pomoć i podrška Strategije nadležnostima u BiH nadležnosti

4.11.3. Osmišljavati i provoditi antikorupcijske projekte Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Zajednički projekti se Dopunska sredstva koje će sa OCD-om zajednički provoditi poslije prve godine korupcije, sve institucije osmišljavaju i provode, nisu potrebna, izvršiti tijela za sprečavanje korupcije i institucije sa po usvajanju sa antikorupcijskim informacije o njima su dostupne u okviru funkcionalnih antikorupcijskim nadležnostima Strategije nadležnostima u BiH javnosti nadležnosti

4.11.4. Razviti metodologiju praćenja realizacije programa/ Kontinuirano Ministarstva finansija, U saradnji sa OCD-om razvijena Dopunska sredstva projekata finansiranih iz sredstava međunarodnih poslije prve godine revizijski i inspekcijski metodologija i redovno se prati osigurati kroz institucija/organizacija, radi utvrđivanja po usvajanju organi, Vijeće ministara realizacija trošenja sredstava realizaciju strateškog eventualnog nenamjenskog trošenja sredstava Strategije BiH međunarodnih institucija/ programa 1.9 organizacija Strateški program 4.12. Podrška aktivnostima civilnog društva u praćenju i istraživanju mogućnosti korupcije i davanju preporuka za njeno sprečavanje Vremenski Institucije nadležne Aktivnost Indikatori uspješnosti Potrebni resursi rok za provođenje

4.12.1. Jačati saradnju javnih institucija sa OCD-om u Kontinuirano APIK, tijela za Uspostavljena sistemska saradnja sa OCD u Dopunska sredstva cilju istraživanja koja se odnose na mogućnosti sprečavanje korupcije, domenu planskih i prioritetnih istraživanja nisu potrebna, izvršiti pojave korupcije u javnim institucijama sve javne institucije na u okviru funkcionalnih svim nivoima nadležnosti

4.12.2. Sistemsko ostvarivanje partnerstva i saradnje Kontinuirano Sve institucije u BiH, Saradnja uspostavljena kroz redovno Dopunska sredstva javnog, privatnog i nevladinog sektora u privredna društva, održavanje sastanaka između predstavnika nisu potrebna, izvršiti provođenju antikoruptivnih projekata APIK javnog, privatnog i nevladinog sektora, u okviru funkcionalnih potpisivanje memoranduma o razumijevanju nadležnosti

4.12.3. Uvesti u plan rada institucija dio koji se Druga godina Sve institucije u BiH Institucije uvele u svoje planove rada Dopunska sredstva posebno odnosi na saradnju sa OCD-om kao i po usvajanju istraživanja i podatke od OCD nisu potrebna, izvršiti preporuku korištenja istraživanja i relevantnih Strategije u okviru funkcionalnih podataka do kojih u svojim konkretnim nadležnosti projektima dođu na polju borbe protiv korupcije 88 Strateški program 4.13. Osiguravanje transparentnosti finansiranja nevladinog sektora, posebno iz budžetskih sredstava Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.13.1. Sačiniti analizu transparentnosti organizacija Prva godina Ministarstva pravde na Analiza izvršena u saradnji sa OCD-om, Dopunska sredstva civilnog sektora u pogledu objavljivanja po usvajanju svim nivoima, Pravosudna dobiveni rezultati dostupni javnosti nisu potrebna, izvršiti svojih finansijskih izvještaja, izvora i iznosa Strategije komisija BDBiH, revizorski u okviru funkcionalnih dobivenih grantova i provedenih projekata organi nadležnosti

4.13.2. Uvesti obavezu za sve institucije u BiH da Kontinuirano Vijeće ministara BiH, vlade Donesene odluke za objavljivanje Dopunska sredstva javno objavljuju podatke o iznosu i namjeni na nivou entiteta, BDBiH i podataka o iznosima i namjenama nisu potrebna, izvršiti sredstava koja dodjeljuju organizacijama kantona sredstava koje institucije dodjeljuju u okviru funkcionalnih civilnog društva OCD-u, podaci se kontinuirano nadležnosti objavljuju Strateški program 4.14. Izrađivanje, uvođenje i harmoniziranje programa etike i integriteta u obrazovnom procesu i u tematskim programima javnih emitera u BiH Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.14.1. Provesti istraživanje o pogledima mladih Prva godina Ministarstva obrazovanja, Istraživanja provedena, predložene Dopunska sredstva na korupciju, s ciljem utvrđivanja osnova po usvajanju APIK osnove za izradu harmoniziranih osigurati kroz za izradu harmoniziranih programa etike i Strategije programa etike i integriteta realizaciju strateškog integriteta programa 1.9

4.14.2. Izraditi harmonizirane programe etike i Prva godina Ministarstva obrazovanja, Harmonizirani programi kreirani i Dopunska sredstva integriteta u sve obrazovne institucije u BiH, s po usvajanju Agencija za predškolsko, dostavljani nadležnim institucijama na osigurati kroz ciljem jačanja moralnih vrijednosti društva Strategije osnovno i srednje daljnje postupanje realizaciju strateškog obrazovanje programa 1.9

4.14.3. Uvesti harmonizirane programe iz oblasti Druga godina APIK, ministarstva Programi izrađeni u saradnji sa OCD- Dopunska sredstva etike i integriteta u obrazovne institucije u po usvajanju obrazovanja, Agencija za om nisu potrebna, izvršiti BiH, s ciljem jačanja moralnih vrijednosti Strategije predškolsko, osnovno i u okviru funkcionalnih srednje obrazovanje nadležnosti 89

4.14.4. Uspostaviti saradnju sa javnim emiterima u Prva godina APIK,RAK, tijela za Saradnja uspostavljena, ugovoreni Dopunska sredstva BiH na planu emitiranja programa iz oblasti po usvajanju sprečavanje korupcije, konkretni programi za emitiranje nisu potrebna, izvršiti etike i integriteta, s ciljem jačanja moralnih Strategije ministarstva obrazovanja u u okviru funkcionalnih vrijednosti BiH, javni emiteri nadležnosti Strateški program 4.15. Podsticanje etičkog ponašanja kod djece i mladih ljudi kroz podršku vanškolskih projekata civilnog sektora Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

4.15.1. Uspostaviti saradnju sa OCD-om koje rade Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Identificirani OCD-i koji rade na Dopunska sredstva sa mladim ljudima i uspostaviti saradnju po usvajanju korupcije, ministarstva takvim projektima, uspostavljena nisu potrebna, na promoviranju etike i integriteta, s ciljem Strategije obrazovanja, Agencija za saradnja sa njima izvršiti u okviru jačanja moralnih vrijednosti društva predškolsko, osnovno i funkcionalnih srednje obrazovanje nadležnosti

4.15.2. Podržavati postojeće projekte na planu etike Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje U saradnji sa OCD-om kroz vanškolske Dopunska sredstva i integriteta, osmišljavati i provoditi nove poslije prve korupcije, ministarstva projekte uvedena etika i integritet za nisu potrebna, projekte u cilju jačanja moralnih vrijednosti godine po obrazovanja, Agencija za obrazovanje djece i mladih izvršiti u okviru društva usvajanju predškolsko, osnovno i funkcionalnih Strategije srednje obrazovanje nadležnosti 90 Strateški cilj 5 Uspostavljanje efikasnih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije, te praćenje i evaluacija provođenja Strategije Strateški program 5.1. Usvajanje i razvijanje strateških dokumenata za borbu protiv korupcije u BiH u skladu sa općim principima utvrđenim Strategijom Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.1.1. Svaki nivo vlasti će razviti politike borbe protiv Prva godina Vlade entiteta, BD i kantona, Razvijene i usklađene Dopunska sredstva nisu korupcije u skladu sa općim principima Strategije po usvajanju Vijeće ministara, nadležna politike sa općim potrebna, izvršiti u okviru Strategije tijela za provođenje Strategije principima Strategije funkcionalnih nadležnosti i AP, APIK

5.1.2. Ojačati saradnju APIK-a sa svim tijelima Druga godina APIK, komisije i tijela za Potpisani memorandumi o Dopunska sredstva nisu za sprečavanje korupcije i institucijama sa po usvajanju borbu protiv korupcije razumijevanju i saradnji potrebna, izvršiti u okviru antikorupcijskim nadležnostima u BiH kroz Strategije funkcionalnih nadležnosti potpisivanje memoranduma o razumijevanju i saradnji Strateški program 5.2. Razvijanje, organiziranje i provođenje harmoniziranih programa obuke za borbu protiv korupcije predstavnika institucija sa antikorupcijskim nadležnostima u BiH Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.2.1. Procijeniti potrebe za obukom službenika Prva godina APIK, ADS/ADU u BiH, FBiH, Utvrđene potrebe za obukom Dopunska sredstva nisu u institucijama sa antikorupcijskim po usvajanju BDBiH, centri za edukaciju sudija potrebna, izvršiti u okviru nadležnostima Strategije i tužilaca funkcionalnih nadležnosti

5.2.2. Jačanje stručnosti kroz organiziranje Kontinuirano ADS/ADU u BiH, Pravosudna Obuke se provode Dopunska sredstva zajedničkih obuka sa predstavnicima komisija BD, APIK, komisije i osigurati kroz realizaciju institucija za sprečavanje korupcije tijela za borbu protiv korupcije strateškog programa 1.9

5.2.3. Imenovati kontakt osobe u svim institucijama Prva godina Sve institucije nadležne za Određene kontakt osobe u Dopunska sredstva nisu koje su obuhvaćene Strategijom po usvajanju provođenje Strategije i pratećeg svim institucijama nadležnim potrebna, izvršiti u okviru Strategije akcionog plana za provođenje Strategije i funkcionalnih nadležnosti pratećeg akcionog plana 91 Strateški program 5.3. Razvijanje standardiziranih smjernica za prikupljanje i obradu podataka u vezi sa provođenjem strateških antikorupcijskih programa Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.3.1. Izraditi standardizirane smjernice za Prva godina APIK, tijela za sprečavanje Smjernice izrađene Dopunska sredstva prikupljanje i obradu podataka u vezi sa po usvajanju korupcije nisu potrebna, izvršiti provođenjem strateških antikorupcijskih Strategije u okviru funkcionalnih programa nadležnosti

5.3.2. Izrađene standardizirane smjernice Kontinuirano APIK, sve institucije Smjernice dostavljene svim institucijama Dopunska sredstva dostavljene institucijama nadležnim za u skladu sa nadležne za provođenje za provođenje strateških programa, nisu potrebna, izvršiti provođenjem strateških programa smjernicama Strategije i pratećeg povratne informacije dostavljene u okviru funkcionalnih akcionog plana APIK-u u skladu sa standardiziranim nadležnosti smjernicama Strateški program 5.4. Prikupljanje i analiza podataka o preduzetim aktivnostima u BiH na planu realizacije strateških antikorupcijskih programa, evaluacija postignutog, te periodično izvještavanje nadležnih organa i javnosti o rezultatima tih analiza i evaluacija Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.4.1. Sačiniti analizu provedenih Kontinuirano APIK Analiza izrađena u saradnji sa OCD-om, Dopunska sredstva antikorupcijskih aktivnosti predviđenih poslije prve godine podaci prikupljeni nisu potrebna, izvršiti Akcionim planom po usvajanju u okviru funkcionalnih Strategije nadležnosti

5.4.2. Periodično obavještavanje javnosti o Kontinuirano APIK U saradnji sa OCD-om i medijima javnost Dopunska sredstva rezultatima provedenih aktivnosti poslije prve godine se redovno obavještava nisu potrebna, izvršiti po usvajanju u okviru funkcionalnih Strategije nadležnosti

5.4.3. Izvještavanje nadležnih zakonodavnih Kontinuirano APIK, sve institucije Izvještavanje zakonodavnih tijela nakon Dopunska sredstva tijela o realizaciji strateških programa i poslije prve godine zadužene za provođenje godišnje analize realizacije provedenih nisu potrebna, izvršiti aktivnosti iz akcionog plana po usvajanju Strategije i Akcionog antikorupcijskih aktivnosti u okviru funkcionalnih Strategije plana nadležnosti 92 Strateški program 5.5. Redovno praćenje provođenja aktivnosti iz Akcionog plana za provođenje Strategije i osiguravanja kontinuiranog funkcioniranja sistema za izvještavanje o provođenju aktivnosti iz Akcionog plana Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.5.1. Izvještavanje i dostavljanja podataka APIK-u Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Agencija objedinjava dostavljene Dopunska sredstva o godišnjem provođenju aktivnosti iz poslije prve korupcije, sve institucije podatke uz analizu koju dostavlja nisu potrebna, Akcionog plana godine po nadležne za provođenje Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj izvršiti u okviru usvajanju Strategije i pratećeg akcionog skupštini BiH na upoznavanje funkcionalnih Strategije plana nadležnosti

5.5.2. Praćenje i evaluacija predviđenih aktivnosti Kontinuirano APIK, tijela za sprečavanje Na osnovu dobivenih izvještaja o Dopunska sredstva iz Akcionog plana uz periodičnu procjenu poslije prve korupcije, sve institucije provođenju Strategije i Akcionog nisu potrebna, uspjeha godine po nadležne za provođenje plana, provodi se evaluacija i praćenje izvršiti u okviru usvajanju Strategije i pratećeg akcionog funkcionalnih Strategije plana nadležnosti Strateški program 5.6. Procjena provođenja Strategije i Akcionog plana i obavještavanje o tome javnosti i nadležnih organa Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.6.1. Napraviti analizu i procjenu provođenja Druga godina APIK Analiza i procjena urađene Dopunska sredstva rezultata Strategije i Akcionog plana po usvajanju nisu potrebna, Strategije izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti

5.6.2. Na osnovu analize obavijestiti javnost i Druga godina APIK Rezultati analize dostupni javnosti i Dopunska sredstva nadležne organe o postignutim rezultatima po usvajanju nadležnim organima nisu potrebna, Strategije izvršiti u okviru funkcionalnih nadležnosti 93 Strateški program 5.7. Procjena potreba za revidiranje Strategije i Akcionog plana u skladu sa rezultatima dobivenim nakon evaluacije provođenja ovih dokumenata Institucije nadležne za Aktivnost Vremenski rok Indikatori uspješnosti Potrebni resursi provođenje

5.7.1. Provoditi godišnju evaluaciju provođenja Kontinuirano APIK Sačinjeni godišnji izvještaji o provođenju Dopunska sredstva Strategije i Akcionog plana poslije prve Strategije i Akcionog plana nisu potrebna, godine po izvršiti u okviru usvajanju funkcionalnih Strategije nadležnosti

5.7.2. Na temelju procjene efekata provođenja Treća godina APIK, sve institucije nadležne U skladu sa prijedlozima izvršene Dopunska sredstva Strategije i Akcionog plana predložiti po usvajanju za provođenje Strategije i neophodne izmjene Strategije i Akcionog nisu potrebna, neophodne izmjene, uz konsultacije sa svim Strategije Akcionog plana plana izvršiti u okviru zainteresiranim stranama funkcionalnih nadležnosti

5.7.3. Prikupiti informacije o provođenju Strategije Zadnja godina APIK, sve institucije nadležne APIK prikupio sve informacije Dopunska i realizaciji aktivnosti planiranih Akcionim provođenja za provođenje Strategije i neophodne za procjenu provođenja sredstva osigurati planom od svih institucija u BiH Strategije Akcionog plana Strategije i pratećeg akcionog plana kroz realizaciju strateškog programa 1.9

5.7.4. Uraditi procjenu provođenja Strategije Zadnja godina APIK, Interresorna radna Procjena provođenja Strategije sačinjena, Dopunska i sačiniti nacrt projekta za izradu nove provođenja grupa za izradu nacrta nove urađen nacrt buduće strategije sredstva osigurati strategije Strategije strategije i akcionog plana kroz realizaciju strateškog programa 1.9 94