Strategy for agricultural land management

STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM AAGGRROONNOOMMSSKKII II PPRREEHHRRAAMMBBEENNOO--TTEEHHNNOOLLOOŠŠKKII FFAAKKUULLTTEETT SSVVEEUUČČIILLIIŠŠTTAA UU MMOOSSTTAARRUU Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: + 387 36 337 102; fax: +387 36 337 105 e-mail: agronomski.fakultet@sve-mo.ba web: www.apfmo.ba STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: + 387 36 337 102; fax: +387 36 337 105 e-mail: agronomski.fakultet@sve-mo.ba web: www.apfmo.ba NAZIV PROJEKTA STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM BROJ UGOVORA 10-14-1718-2/10 NARUČITELJ FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA KOORDINATOR U IME NARUČITELJA ŽELJKO MIŠIĆ, DIPL. IUR., ŠEF ODSJEKA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE FMPVŠ IZVRŠITELJ PROJEKTA AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU SUIZVRŠITELJ PROJEKTA AGROMEDITERANSKI FAKULTET UNIVERZITETA DŽEMAL BIJEDIĆ U MOSTARU VRIJEME IZRADE SIJEČANJ – RUJAN 2011. AUTORI PROJEKTA DOC. DR. SC. RADICA ĆORIĆ, VODITELJICA PROJEKTA PROF. DR. SC. MATKO BOGUNOVIĆ PROF. DR. SC. DIJANA VEGO PROF. DR. SC. STANKO IVANKOVIĆ PROF. DR. SC. SEMINA HADŽIABULIĆ SURADNICI PROF. DR. SC. AHMED DŽUBUR PROF. DR. SC. IVAN OSTOJIĆ PROF. DR. SC. NEZIR TANOVIĆ DOC. DR. SC. JERKO PAVLIČEVIĆ DOC. DR. SC. SEMIRA SEFO MR. SC. ELMA SEFO NIKOLINA KAJIĆ, DIPL. ING. ANA SABLJO, DIPL. ING. MATIJA ĆURKOVIĆ, DIPL. ING. MARIO ZOVKO, DIPL. ING. KONZULTANTI PROF. DR. SC.MARIJA ROMIĆ EJUB TRAKO, DIPL. ING. DAMIR BEHLULOVIĆ, DIPL. ING. LEKTURA, KOREKTURA I GRAFIČKA PRIPREMA KARMELA MABIĆ, DIPL. ING. ZAHVALA ZA POMOĆ U PRIKUPLJNJU PODATAKA ŽUPANIJSKIM/KANTONALNIM MINISTARSTVIMA I SEKTORIMA MJERODAVNIM ZA POSLOVE POLJOPRIVREDE FEDERALNOM ZAVODU ZA STATISTIKU CENTRU ZA UKLANJANJE MINA - BH MAC STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM MOSTAR, RUJAN 2011. PPRROOSSLLOOVV UU ssvviimm rreelleevvaannttnniimm rraazzvvoojjnniimm ddookkuummeennttiimmaa FFeeddeerraacciijjee BBiiHH kkaaoo jjeeddaann oodd pprriioorriitteettaa iissttaakknnuuttoo jjee ppooddrruuččjjee ppoolljjoopprriivvrreeddee,, uu ookkvviirruu kkoojjeeggaa jjee ppoosseebbaann nnaaggllaassaakk ssttaavvlljjeenn nnaa ppiittaannjjaa ggoossppooddaarreennjjaa ((uupprraavvlljjaannjjaa)) ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. NNaa ttoomm ttrraagguu,, mmjjeerrooddaavvnnoo jjee mmiinniissttaarrssttvvoo uu sskkllooppuu PPrrooggrraammaa uuttrroošškkaa ssrreeddssttaavvaa ssaa kkrriitteerriijjiimmaa rraassppooddjjeellee ssrreeddssttaavvaa ""PPoottiiccaajj zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu"" uuttvvrrññeenniihh PPrroorraaččuunnoomm FFeeddeerraacciijjee BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee zzaa 22001100.. ggooddiinnuu FFeeddeerraallnnoomm mmiinniissttaarrssttvvuu ppoolljjoopprriivvrreeddee,, vvooddoopprriivvrreeddee ii ššuummaarrssttvvaa ((„„SSlluužžbbeennee nnoovviinnee FF BBiiHH““,, bbrroojj 77//1100,, 1177//1100 ii 2277//1100)) iizzmmeeññuu oossttaallooggaa pprreeddvviiddjjeelloo ii ssrreeddssttvvaa zzaa ssttrruuččnnee pprroojjeekkttee ii ssttrraatteeggiijjee iizz pprreeddmmeettnnee oobbllaassttii zzaa kkoojjee jjee rraassppiissaann JJaavvnnii nnaattjjeeččaajj.. NNaa rraassppiissnnoomm JJaavvnnoomm nnaattjjeeččaajjuu zzaa iizzrraadduu SSttrraatteeggiijjee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm,, ppoonnuuddaa AAggrroonnoommsskkoogg ii pprreehhrraammbbeennoo tteehhnnoolloošškkoogg ffaakkuulltteettaa SSvveeuuččiilliiššttaa uu MMoossttaarruu zzaaddoovvoolljjiillaa jjee ttrraažžeennee ssttrruuččnnee uuvvjjeettee,, ttee jjee ssuukkllaaddnnoo ppoossttaavvlljjeenniimm kkrriitteerriijjiimmaa oocciijjeennjjeennaa nnaajjppoovvoolljjnniijjoomm ii uu cciijjeelloossttii pprriihhvvaaććeennaa oodd ssttrraannee PPoovvjjeerreennssttvvaa zzaa ooccjjeennuu ssttrruuččnniihh pprroojjeekkaattaa.... IIzzrraaddaa SSttrraatteeggiijjee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ddeeffiinniirraannaa jjee UUggoovvoorroomm bbrroojj 1100--1144--11771188--22//1100 kkoojjii jjee 1166.. pprroossiinnccaa 22001100.. ppoottppiissaann iizzmmeeññuu FFeeddeerraallnnoogg mmiinniissttaarrssttvvaa ppoolljjoopprriivvrreeddee,, vvooddoopprriivvrreeddee ii ššuummaarrssttvvaa kkaaoo nnaarruuččiitteelljjaa ii AAggrroonnoommsskkoogg ii pprreehhrraammbbeennoo--tteehhnnoolloošškkoogg ffaakkuulltteettaa SSvveeuuččiilliiššttaa uu MMoossttaarruu uu ssvvoojjssttvvuu iizzvvrrššiitteelljjaa.. AAuuttoorrii SSttrraatteeggiijjee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm pprriissttuuppiillii ssuu iizzrraaddii oovvoogg ddookkuummeennttaa iimmaajjuuććii nnaa uummuu ddaa jjee uusskkllaaññiivvaannjjee ggoossppooddaarrsskkiihh,, ssoocciijjaallnniihh ii ookkoolliiššnniihh zzaahhttjjeevvaa kkoojjii ssee ssttaavvlljjaajjuu pprreedd ppoolljjoopprriivvrreedduu,, mmoogguuććee oossttvvaarriittii jjeeddiinnoo kkrroozz ooddrržžiivvuu uuppoorraabbuu pprriirrooddnniihh rreessuurrssaa.. IIddeejjaa vvooddiilljjaa oovvoogg ddookkuummeennttaa jjee ddaa jjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee tteemmeelljjnnoo ssttrraatteešškkoo ppiittaannjjee ooppssttaannkkaa nnaarrooddaa uu FFeeddeerraacciijjii BBiiHH ii ssttooggaa ggaa ttrreebbaa nnaammjjeennsskkii kkoorriissttiittii ii nnjjiimmee ssaavvjjeessnnoo ggoossppooddaarriittii.. NNaa ttoomm ttrraagguu,, SSttrraatteeggiijjaa ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm pprreeppoorruuččuujjee pprriijjee ssvveeggaa ssttvvaarraannjjee ssttaabbiillnnoogg ii ssttiimmuullaattiivvnnoogg iinnssttiittuucciioonnaallnnoogg ii pprraavvnnoogg ookkvviirraa,, ššttoo uukklljjuuččuujjee kkoooorrddiinniirraannuu ssuurraaddnnjjuu iizzmmeeññuu eennttiitteettsskkiihh ttee rreeggiioonnaallnniihh ((žžuuppaanniijjsskkaa//kkaannttoonnaallnnaa)) ttiijjeellaa uupprraavvee ii jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee.. MMeeññuu aakkttiivvnnoossttiimmaa ii mmjjeerraammaa kkoojjee pprreeppoorruuččuujjeemmoo ss cciilljjeemm kkvvaalliitteettnnoogg ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm,, ssvvaakkaakkoo pprriioorriitteett ttrreebbaa ddaattii nnaammjjeennsskkoomm ii rraacciioonnaallnnoomm kkoorriišštteennjjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, zzaaššttiittii,, rraazzmmiinniirraannjjuu,, uusskkllaaññiivvaannjjuu kkaattaassttaarrsskkiihh ppooddaattaakkaa ssaa zzeemmlljjiiššnniimm kknnjjiiggaammaa ii ssttaannjjeemm nnaa tteerreennuu,, ookkrruuppnnjjaavvaannjjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ttee uussppoossttaavvii ii rraazzvviijjaannjjuu ttrržžiiššttaa zzeemmlljjiišštteemm.. VVooddiitteelljjiiccaa pprroojjeekkttaa OOddggoovvoorrnnaa oossoobbaa iizzvvrrššiitteelljjaa pprroojjeekkttaa ddoocc.. ddrr.. sscc.. RRaaddiiccaa ĆĆoorriićć,, vv..rr.. pprrooff.. ddrr.. sscc.. SSttaannkkoo IIvvaannkkoovviićć,, vv..rr.. KKAAZZAALLOO 1. UVOD ………………………………………………………. 1 2. CILJ I ZADATCI …………………………………………. 3 3. INSTITUCIONALNI I ZAKONODAVNI OKVIR ……. 4 3.1 Zemljišno zakonodavstvo u F BiH ……………………………. 4 3.2 Ključna polazišta za zaštitu tla – BiH/F BiH ……………… 9 3.2.1 Meñunarodne obveze i konvencije ………………………………….. 9 3.2.2 Europska strategija zaštite tla ………………………………........... 10 3.2.3 Poljoprivreda i Okvirna direktiva o vodama ……………………… 11 3.2.3.1 Utjecaj poljoprivrede na kvalitetu voda ………………………………… 12 3.2.3.2 Prilagoñavanje poljoprivrede zahtjevima WFD ……………………….. 13 4. POSTOJEĆE STANJE ………………………………….. 14 4.1 Zemljopisni položaj i državno-pravno ureñenje ………….. 14 4.2 Stanje zemljišnih resursa ……………………………………….. 16 4.2.1 Analiza stanja zemljišnih resursa u BiH i F BiH ……………..... 16 4.2.2 Analiza stanja zemljišnih resursa u županijama/kantonima ……... 18 4.2.3 Analiza stanja površina po agrozonama u F BiH i županijama/kantonima ………………………………………………… 19 4.3 Agrarna struktura …………………………………………………. 23 4.3.1 Struktura poljoprivrednih gospodarstava …………………………. 23 4.3.2 Vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta u F BiH i županijama/kantonima ……………………………………………… 24 4.3.2.1 Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države …… 26 4.3.2.2 Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu .. 28 4.4 Registar poljoprivrednih gospodarstava ……………………. 29 4.5 Poticaji za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta 31 4.6 Vrijednost bruto domaćeg proizvoda u F BiH …………….. 37 4.7 Minirano zemljište ………………………………………………… 38 4.7.1 Stanje površina miniranog i minski sumnjivog zemljišta ……. 38 4.7.2 Rezultati humanitarnog razminiranja ……………………………… 41 4.8 Načini korištenja poljoprivrednog zemljišta u F BiH …… 44 4.8.1 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u povrtlarstvu ………….. 44 4.8.2 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u voćarstvu ……………… 52 4.8.3 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vinogradarstvu ………. 61 4.8.4 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u ratarstvu ……….. 63 4.8.5 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju krmnog bilja …………………………………………………………………………… 67 4.8.6 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za medonosno i ljekovito bilje ………………………………………………………………. 77 4.8.7 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za organsku poljoprivredu ………………………………………………………………. 80 4.8.8 Ribnjaci i ribnjačarstvo …………………………………………………. 84 5. ZEMLJIŠTA (TLA) FEDERACIJE BIH ……………… 86 5.1 Značajke glavnih tipova tala Federacije BiH ……………… 86 5.1.1 Litosol (Kamenjar) ……………………………………………………….. 86 5.1.2 Sirozem silikatno karbonatni (Regosol) …………………………… 88 5.1.3 Koluvijalno tlo (Koluvium) …………………………………………….. 88 5.1.4 Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol) ……………….. 88 5.1.5 Rendzina ……………………………………………………………........... 89 5.1.6 Humusno silikatno tlo (Ranker) ……………………………………… 89 5.1.7 Smonica (Vertisol) ………………………………………………………... 90 5.1.8 Smeñe tlo na vapnecima i dolomitima (Kalkokambisol) ……… 90 5.1.9 Crvenica (Terra rossa) …………………………………………............ 91 5.1.10 Eutrično smeñe tlo (Eutric cambisols) …………………………….. 91 5.1.11 Distrično smeñe tlo (Dystric cambisols) …………………………… 92 5.1.12 Smeñe podzolasto tlo (Brunipodzol) ………………………………… 92 5.1.13 Podzol ………………………………………………………………………... 93 5.1.14 Luvisol (Lesivirano ili Ilimerizirano tlo) …………………………. 93 5.1.15 Aluvijalno tlo (Fluvisol) …………………………………………………. 94 5.1.16 Fluvijalno livadsko tlo (Humofluvisol) ……………………………... 94 5.1.17 Močvarno glejno tlo (Euglej) …………………………………………... 94 5.1.18 Niski treset (Histosol) …………………………………………………… 95 5.1.19 Pseudoglej (Pseudogley) ………………………………………………… 95 5.1.20 Ritska crnica (Humoglej) ………………………………………........... 96 6. UTJECAJ GOSPODARENJA NA KVALITETU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ……………………. 97 6.1 Utjecaj obrade i gnojidbe na kvalitetu poljoprivrednog zemljišta ……………………………………………………………… 98 6.1.1 Promjene fizikalnih značajki zemljišta ……………………………. 98 6.1.1.1 Kvarenje strukture …………………………………………………………. 98 6.1.1.2 Smanjena propusnost tla …………………………………………………. 98 6.1.1.3 Sklonost formiranju pokorice …………………………………………….. 99 6.1.2 Degradacija kemijskih značajki tla …………………………………. 99 6.1.2.1 Opadanje sadržaja humusa u tlu ……………………………………….. 99 6.1.2.2 Zakiseljavanje (acidifikacija) tla …………………………………………. 100 6.1.2.3 Zaslanjivanje tla ……………………………………………………………. 100 6.1.2.4 Fitotoksični efekti i depresija rasta ……………………………………... 101 6.1.2.5 Ugrožavanje akvatičnih ekosustava ……………………………………. 101 6.1.3 Degradacija bioloških značajki tla ………………………………….. 101 6.1.3.1 Smanjena ukupna biogenost tla …………………………………………. 101 6.1.3.2 Poremećaj odnosa fizioloških skupina mikroorganizama ………….. 102 6.1.3.3 Infekcija tla ………………………………………………………………….. 102 6.2 Promjene u tlu izazvane hidro- i agromelioracijama …… 103 6.3 Onečišćenje zemljišta teškim kovinama …………………… 104 6.4 Utjecaj mineralnih i organskih gnojiva na poljoprivredno zemljište i vode ……………………………….. 107 6.4.1 Vrste onečišćivača tla …………………………………………………... 107 6.4.2 Osjetljivost tla na propuštanje onečišćivača …………………….. 108 6.4.3 Potencijal sorpcije onečišćivača …………………………………….. 108 6.4.4 Potencijalna ranjivost podzemne vode na onečišćenje s površine …………………………………………………………………….. 109 6.5 Utjecaj sredstava za zaštitu bilja na okoliš ……………….. 110 6.6 Drugi izvori opasnosti za tlo …………………………………… 112 6.6.1 Erozija tla vodom i vjetrom …………………………………………… 112 6.6.2 Posljedice od požara …………………………………………………….. 113 6.6.3 Iskopi i akumulacije jalovine …………………………………………. 114 6.6.4 Posljedice od poplava …………………………………………………… 114 6.6.5 Prenamjena poljoprivrednog zemljišta …………………………….. 114 7. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM …………………………………………………. 117 7.1 Održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem …….. 117 7.1.1 Održiva poljoprivreda …………………………………………………… 117 7.1.2 Intenzivna (konvencionalna) poljoprivreda ………………………. 119 7.1.3 Ekološka (alternativna) poljoprivreda ……………………………… 120 7.2 Višenamjensko korištenje poljoprivrednog zemljišta ….. 121 7.2.1 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u povrtlarstvu ………………………………………………………………… 121 7.2.2 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u voćarstvu 121 7.2.3 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vinogradarstvu ……… 124 7.2.4 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u ratarstvu .. 124 7.2.5 Perspektiva proizvodnje krmiva …………………………………….. 126 7.2.6 Smjernice korištenja površina medonosnog i ljekovitog bilja 126 7.2.7 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta za organsku poljoprivredu ………………………………………………………………. 128 7.2.8 Strateški razvoj ribarstva u F BiH ………………........................ 130 7.3 Gospodarenje zemljištem u zaštićenim područjima F BiH ………………………………………………………………….. 132 7.4 Zaštita poljoprivrednog tla/zemljišta ………………………. 136 7.4.1 Trajni monitoring stanja i promjena u poljoprivrednom zemljištu …………………………………………………………….. 137 7.4.1.1 Trajno praćenje stanja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu - poljoprivrednom zemljištu …………………………………………… 139 7.4.1.2 Monitoring onečišćenja zemljišta ………………………………………... 139 7.4.1.3 Monitoring plodnosti zemljišta …………………………………………… 140 7.4.1.4 Monitoring erozije …………………………………………………………… 141 7.4.1.5 Monitoring poplava i klizišta ……………………………………………... 141 7.4.1.6 Monitoring gubitka organske tvari ……………………………………… 142 7.4.1.7 Monitoring zbijanja tla …………………………………………………….. 142 7.4.1.8 Monitoring zaslanjivanja zemljišta ……………………………………… 142 7.4.1.9 Monitoring acidifikacije zemljišta ……………………………………….. 142 7.4.1.10 Monitoring prenamjene zemljišta (hermetizacije) …………………….. 142 7.4.1.11 Osnivanje mjernih postaja monitoringa ……………………………….. 143 7.4.1.12 Kriteriji za izbor lokacije za postaje monitoringa poljoprivrednog zemljišta ……………………………………………………………………... 143 7.4.1.13 Osiguranje točnosti parametara ………………………………………… 144 7.4.1.14 Vremenski okvir i dinamika za prikupljanje podataka ……………... 145 7.4.1.15 Nadležne institucije za provedbu monitoringa zemljišta ……………. 146 7.4.1.16 Osiguranje kvalitete monitoringa zemljišta i organizacija baze podataka …………………………………………………………………….. 147 7.4.2 Informacijski sustav poljoprivrednog zemljišta ………… 148 7.4.2.1 Načela funkcioniranja sustava ………………………………………….. 148 7.4.2.2 Prikupljanje informacija …………………………………………………… 148 7.4.2.3 Potencijalni korisnici podataka informacijskog sustava ……………. 149 7.5 Organizirano istraživanje, obrazovanje i informiranje … 150 8. MJERE PODIZANJA PLODNOSTI I UREðENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I MJERE ZAŠTITE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD NEPOGODA …… 155 8.1 Mjere podizanja plodnosti i ureñenja poljoprivrednog zemljišta ……………………………………………………………… 155 8.1.1 Unaprjeñenje poljoprivredne proizvodnje agrotehničkim mjerama ………………………………………… 155 8.1.1.1 Fizikalno mehanički zahvati ……………………………………………… 155 8.1.1.1.1 Potreba za vertikalno dubinskim rahljenjem ……………………….. 155 8.1.1.1.2 Ocjena potrebe korekcije mehaničkog sastava ……………………… 157 8.1.1.2 Kemijski zahvati u tlo ……………………………………………………… 157 8.1.1.2.1 Kalcifikacija ili kalcizacija ……………………………………………….. 157 8.1.1.2.2 Regulacija alkaliteta tla …………………………………………………... 158 8.1.1.2.3 Melioracijska gnojidba ……………………………………………………. 158 8.1.2 Hidrotehničke mjere ……………………………………………... 159 8.1.2.1 Navodnjavanje ……………………………………………………………… 159 8.1.2.2 Odvodnja …………………………………………………………………….. 159 8.1.2.2.1 Potrebe melioracija prema načinu vlaženja ………………………….. 159 8.1.2.2.2 Hidraulička provodljivost tla za vodu kao čimbenik melioracija ... 160 8.1.2.2.3 Važnost položaja podine i pištavaca …………………………………… 160 8.1.3 Mjere smanjenja onečišćenja tala ……………………………. 161 8.1.3.1 Optimalna gnojidba i zaštita …………………………………………….. 161 8.1.3.2 Vanjska onečišćenja ……………………………………………………….. 161 8.1.4 Rekultivacija iskopa i deponija ……………………………….. 162 8.1.5 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta …………………. 162 8.1.6 Podizanje intenzivnih nasada na krškim terenima …….. 163 8.1.7 Razminiranje poljoprivrednog zemljišta …………………… 163 8.2 Zaštita poljoprivrednog zemljišta od nepogoda ………….. 164 8.2.1 Zaštita od prirodnih nepogoda ………………………………. 164 8.2.1.1 Pojava pedoloških suša …………………………………………………… 164 8.2.1.2 Pojava poplava ……………………………………………………………… 165 8.2.2 Zaštita od erozije i klizišta …………………………………….. 165 8.2.3 Zaštita od požara ………………………………………………….. 166 8.2.4 Podizanje vjetrozaštitnih pojaseva ………………………….. 166 9. MJERE I AKTIVNOSTI ZA PROVOðENJE STRATEGIJE GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM ……………………………………………..... 167 Popis slika …………………………………………………………… 175 Popis tablica ………………………………………………………… 175 Popis grafikona …………………………………………………….. 176 Popis korištenih kratica ………………………………………… 178 LITERATURA …………………………………………….. 180 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 1 1. UVOD Zemljište općenito je najveće blago svakog naroda. Ono je ograničeno dobro, ne može se umnažati, vrlo sporo nastaje, a brzo se može pogoršati i uništiti, ako se njime neracionalno i nepravilno gospodari. Tlo/zemljište1 služi za različite svrhe, ali svakako najznačajnija, nezamjenjiva i primarna uloga tla je opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivima, što omogućava proizvodnju biomase (organske tvari) fotosintezom. U toj ulozi tlo je nezamjenjiv čimbenik održanja života na Zemlji, odnosno biljne proizvodnje u primarnim gospodarskim granama poljoprivredi i šumarstvu. S druge strane, načinom korištenja tla poljoprivreda i šumarstvo utječu na okoliš, prirodne i antropogenizirane terestričke i akvatične ekosustave pa stoga imaju i veoma značajnu ekološku ulogu. Poljoprivreda i gospodarenje tlom izravno utječu i na izgled krajobraza, mogućnost razvitka ruralnog turizma i dr. (Bašić, 2003). Prirodne značajke tla/zemljišta definiraju ovaj resurs kao izrazito osjetljiv medij o kome se mora voditi stalna skrb i kojim se mora planski gospodariti. Osim toga, svjedoci smo da se na štetu poljoprivrednog zemljišta podižu gradovi, prometnice, aerodromi, luke, športski objekti i dr., te se ono iz dana u dan sve više smanjuje, kako u svijetu tako i u BiH odnosno Federaciji BiH. BiH ima relativno malo poljoprivrednih proizvodnih površina i zato je na državnim, federalnim, županijskim/kantonalnim, gradskim i općinskim tijelima vlasti velika odgovornost da njime racionalno i pravilno gospodare. PPoozznnaavvaannjjee zzeemmlljjiiššnniihh rreessuurrssaa bbiittaann jjee pprreedduuvvjjeett zzaa ppllaanniirraannjjee nnaaččiinnaa kkoorriišštteennjjaa zzeemmlljjiiššttaa ii zzaauuzziimmaa kklljjuuččnnoo mmjjeessttoo uu ssttrraatteeggiijjii rraazzvvoojjaa ssvvaakkee ddrržžaavvee.. Pitanja gospodarenja zemljištem te njegove zaštite, postigla su visok stupanj političke i društvene pozornosti u Europi. Pravni je temelj uspostavljen u velikom broju država članica Europske Unije, a zajednička polazišta sadržana su u TTeemmaattsskkoojj ssttrraatteeggiijjii zzaa zzaaššttiittuu ttllaa (Thematic Strategy for Soil Protection) koja je 2006. prihvaćena od Europske komisije. 1 Zemljište (FAO, 1976.) obuhvaća fizikalni prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obujmu koji utječe na mogućnost njegova korištenja te rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka, kao i društveno-ekonomske parametre. Tlo je trodimenzionalno tijelo, rastresiti površinski sloj Zemljine kore nastao pod utjecajem pedogenetskih čimbenika kroz procese pedogeneze, a determinira se na temelju njegovih unutarnjih značajki. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 2 Europske inicijative na zakonskom ureñenju područja gospodarenja tlom odnosno zemljištem i njegovom zaštitom, koje su rezultirale Tematskom strategijom, započele su još ranih pedesetih godina XX. st. Dugotrajnost tog procesa dokazuje da je ppiittaannjjee ooddrržžiivvoogg ggoossppooddaarreennjjaa ttlloomm iizzuuzzeettnnoo kkoommpplleekkssnnoo,, ddaa ttrraažžii ddoonnooššeennjjee ppoolliittiiččkkiihh ooddlluukkaa,, ssuurraaddnnjjuu iizzmmeeññuu aaddmmiinniissttrraacciijjee nnaa ssvviimm rraazziinnaammaa vvllaassttii,, zznnaannssttvveenniikkaa ii kkrraajjnnjjiihh kkoorriissnniikkaa.. PPoottrreebbnnoo jjee nnaaggllaassiittii ddaa jjee,, oossiimm aannggaažžiirraannjjaa kkoommppeetteennttnniihh ssttrruuččnnjjaakkaa,, uu uurreeññeennjjee ppooddrruuččjjaa ggoossppooddaarreennjjaa zzeemmlljjiišštteemm ppoottrreebbnnoo uulloožžiittii ii zznnaaččaajjnnaa ffiinnaanncciijjsskkaa ssrreeddssttvvaa.. Tematskom strategijom o zaštiti tla, Europska je komisija izradila jedinstven okvir i smjernice za gospodarenje tlom općenito, a nama to može biti putokaz za zaštitu poljoprivrednih zemljišta i mjere koje će biti obvezujuće za sva državna, federalna, županijska/kantonalna, gradska i općinska tijela vlasti. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association Agreement - SSP) potpisan 18. lipnja 2008. izmeñu Bosne i Hercegovine i država članica EU najvažnija je i temeljna osnova za primjenu legislative u BiH u narednom razdoblju. Federacija BiH, kao zasebna društveno-politička zajednica u okviru BiH, kroz proteklo je razdoblje (u okviru bivše države i poslije) akumulirala puno podataka o zemljištu općenito, a koji predstavljaju temelj za sve analize i stručnu nadogradnju o zemljištu. Tada je izrañena Osnovna pedološka karta (OPK) u mjerilu 1:50000 koja može biti osnova svim planskim dokumentima. Izrañen je Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine Federacije BiH“, broj 52/09) u kojem je utvrñena definicija, temeljna načela i upravljanje, zaštita, korištenje, ureñenje, raspolaganje, evidencije kao i ostala značajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište na teritoriji Federacije BiH. Temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu doneseni su i provedbeni propisi. Izrañena je i Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), Strategija zaštite okoliša Federacije BiH (2008.-2018.), Osnove strategije upravljanja poljoprivrednim zemljištem kao i niz drugih projekata koji ukazuju na potrebu posvećivanja posebne pozornosti gospodarenju temeljnim resursom poljoprivredne proizvodnje – ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 3 2. CILJ I ZADATCI Izrada Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemljištem ima za cilj definirati područja sudionika, problema, prioriteta, postavljanje ciljeva, te donošenje prijedloga o načinu i vremenu njihova rješavanja. Polazište Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemljištem zasniva se na zakonskoj regulativi iz oblasti zemljišta na području F BiH, a analizirat će se i Europska strategija zaštite tla (European Strategy for Soil Protection) te utvrditi ključna polazišta za zaštitu tla na području BiH/F BiH s posebnim osvrtom na odnos poljoprivrede s Okvirnom direktivom o vodama (Water Framework Directive, Direktiva 2000/60/EC). U Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem prikazat će se struktura zemljišnih površina na razini Bosne i Hercegovine, Federacije BiH te županija/kantona. Analizirat će se veličina i struktura poljoprivrednih gospodarstava, a prikazat će se i vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta u F BiH i županijama/kantonima. Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem treba se temeljiti na sreñivanju zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja, zatim na okrupnjavanju sitnih parcela na nominirane vlasnike poljoprivrednog zemljišta, na poticanju zakupa zemljišta i davanju koncesija. Značajke zemljišnih resursa opisat će se na razini Federacije, a njihova prostorna distribucija prikazat će se pedološkom kartom. U Strategiji gospodarenja poljoprivrednim zemljištem biti će dan i pregled površina poljoprivrednog zemljišta prema sadašnjem načinu korištenja u F BiH i županijama/kantonima te smjernice za višenamjensko korištenje poljoprivrednog zemljišta u budućnosti. Poljoprivredno i drugo zemljište u svojoj uporabi stalno je pod utjecajem raznih onečišćenja i oštećenja. Tako ćemo analizirati utjecaj urbanizacije na poljoprivredno zemljište, promjene izazvane hidro- i agromelioracijama, obradom, gnojidbom i zaštitom, te utjecaj erozije i požara, miniranosti zemljišta i dr. Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem treba ukazati na kklljjuuččnnee zzaaddaattkkee uu ssttrraatteešškkoomm ii ssuuvvrreemmeennoomm ggoossppooddaarreennjjuu ttlloomm ii ddaattii pprreeppoorruukkee ii mmjjeerree ooččuuvvaannjjaa,, rraacciioonnaallnnoogg ii nnaammjjeennsskkoogg kkoorriišštteennjjaa,, ppoovveeććaannjjaa pprrooiizzvvooddnnee ssppoossoobbnnoossttii ii ooppććeenniittoo uunnaapprrjjeeññeennjjaa ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 4 3. INSTITUCIONALNI I ZAKONODAVNI OKVIR 3.1 Zemljišno zakonodavstvo u F BiH Amandmanom VIII članak III (1) točka (c) Ustava F BiH utvrñivanje gospodarske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini dano je u isključivu mjerodavnost Federacije BiH. Temeljne smjernice kao i načela zaštite, racionalnog i pravilnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem proistječu iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine Federacije BiH“, broj 52/09) te ostalih zakonskih i podzakonskih propisa. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nnoossiitteelljj jjee iizzrraaddee ZZaakkoonnaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu.. Članak 2. Zakona odreñuje da je ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee pprriirrooddnnoo bbooggaattssttvvoo ii ddoobbrroo oodd ooppććeegg iinntteerreessaa zzaa FFeeddeerraacciijjuu ii BBoossnnuu ii HHeerrcceeggoovviinnuu,, ttee ddaa uužžiivvaa oossoobbiittuu zzaaššttiittuu,, aa kkoorriissttii ssee zzaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu ii nnee mmoožžee ssee kkoorriissttiittii uu ddrruuggee ssvvrrhhee,, iizzuuzzeevv uu sslluuččaajjeevviimmaa ii ppoodd uuvvjjeettiimmaa uuttvvrrññeenniimm oovviimm zzaakkoonnoomm.. Temeljni cilj donošenja Zakona je ooččuuvvaannjjee,, nnaammjjeennsskkoo kkoorriišštteennjjee,, ppoovveeććaannjjee pprrooiizzvvooddnnee ssppoossoobbnnoossttii ii uunnaapprrjjeeññeennjjee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm,, kkaaoo ooggrraanniiččeenniimm ii nneeoobbnnoovvlljjiivviimm pprriirrooddnniimm rreessuurrssoomm,, bbeezz oobbzziirraa uu ččiijjeemm jjee vvllaassnniiššttvvuu,, ttee uusskkllaaññiivvaannjjee iinntteerreessaa ssvviihh ssuubbjjeekkaattaa uu kkoorriišštteennjjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu ggoossppooddaarrsskkoomm ii eekkoonnoommsskkoomm rraazzvvoojjuu ddrržžaavvee.. Ostvarivanje navedenog cilja predviña se putem SSttrraatteeggiijjee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm (u daljnjem tekstu: Strategija), PPrrooggrraammaa uunnaapprrjjeeññeennjjaa ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm (u daljnjem tekstu: Program gospodarenja) te drugih programa i projekata. MMjjeerraammaa zzeemmlljjiiššnnee ppoolliittiikkee uuttjjeeččee ssee nnaa nnaammjjeennsskkoo ii rraacciioonnaallnnoo ggoossppooddaarreennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm kkaaoo ddoobbrroomm oodd ooppććeegg iinntteerreessaa.. Mjere zemljišne politike definirane su člankom 22. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako slijedi: � Strategija i Program gospodarenja; � Višenamjensko vrednovanje, zaštita i optimalno korištenje zemljišta (u daljnjem tekstu: Projekt višenamjenskog vrednovanja); � Korištenje poljoprivrednog zemljišta; � Promet poljoprivrednog zemljišta; � Zaštita poljoprivrednog zemljišta; � Programi ureñenja poljoprivrednog zemljišta; STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 5 �� GGoossppooddaarreennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm;; � Zemljišni monitoring, odnosno praćenje stanja i promjena na zemljištu i u zemljištu; � Zemljišno- informacijski sustav; � Ostale mjere. Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Strategiju donosi Vlada Federacije BiH Temeljem članka 38. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine Federacije BiH“, broj 52/09) Strategija mora sadržavati: uvodni dio sa stanjem zemljišnih resursa u Federaciji BiH, agrarnu strukturu, korištenje poljoprivrednog zemljišta, temeljna načela i oblike raspolaganja, ciljeve zemljišne politike, zaštitu poljoprivrednog zemljišta i dr. U članku 38. stavak 3. istog zakona odreñeno je da Strategija, kao dio poljoprivredne strategije Federacije BiH, ttrreebbaa bbiittii oossnnoovvaa ii ppoosslluužžiittii žžuuppaanniijjaammaa//kkaannttoonniimmaa,, ggrraaddoovviimmaa ii ooppććiinnaammaa ddaa ddoonneessuu ssvvoojjee pprrooggrraammee ggoossppooddaarreennjjaa.. Programom gospodarenja obuhvata se: kkoorriišštteennjjee,, rraajjoonniizzaacciijjaa,, uurreeññeennjjee,, mmoonniittoorriinngg,, zzaaššttiittaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ii ppoovvrrššiinnaa kkoojjee ssuu ssttaanniiššttaa ddiivvlljjiihh bbiilljjnniihh ii žžiivvoottiinnjjsskkiihh vvrrssttaa,, kkoojjiimmaa ssee nnee mmoožžee pprroommiijjeenniittii nnaammjjeennaa zzbboogg ooččuuvvaannjjaa pprriirrooddnnee rraavvnnootteežžee,, ttee uuttvvrrññiivvaannjjaa ppoovvrrššiinnaa zzaa pprrooiizzvvooddnnjjuu hhrraannee ii ddrr..,, aa ddoonnoossii ssee zzaa tteerriittoorriijjuu FFeeddeerraacciijjee,, žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonnaa,, ggrraaddoovvaa ii ooppććiinnaa.. Osim toga, gradovi i općine svojim Programom gospodarenja uz suglasnost resornog županijskog/kantonalnog ministarstva propisuju vrste i mjere za suzbijanje poljskih šteta, a posebno vrste šteta, načine progona stoke, korištenja sezonskih putova i dr. Programom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, pored ostalog, posebna se pozornost posvećuje: � promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta, � korištenju pašnjaka i zabrani nomadske ispaše, � komasaciji, � arondaciji, � ureñenju zemljišta, � rekultivaciji, � prometu, zakupu i koncesiji, � evidenciji i � sustavu monitoringa. Poseban aspekt zaštite i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem odnosi se na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 6 Programom gospodarenja državnim zemljištem definira se stanje ovog zemljišta u pogledu: � površina zemljišta po katastarskim općinama, � ukupnih površina, � načina korištenja, � podataka o korisnicima poljoprivrednog zemljišta, � podataka o stanju, ureñenju i korištenju zemljišta, � površina predviñenih za davanje pod zakup, koncesije i promet te � drugih segmenata iz mjera zemljišne politike. Korisnici državnog zemljišta, uz suglasnost resornog županijskog/kantonalnog ministarstva, donose dugoročni program njegovog korištenja, kojim se utvrñuju i ona zemljišta na kojima nije moguće organizirati poljoprivrednu proizvodnju. Program korištenja državnog zemljišta sadrži sljedeće mjere: � način korištenja, � agrotehničke mjere, � mjere zaštite i održavanja te � ostale mjere. Ovim se programom zemljišta na kojima nije moguće organizirati poljoprivrednu proizvodnju mogu ustupiti gradu/općini radi njihovog korištenja za pošumljavanje ili druge namjene. Korisnici poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države dužni su sklopiti ugovor o zakupu ili koncesiji, a sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U niže navedenom tekstu daje se pregled značajnih entitetskih zakona i podzakonskih akata koji se izravno i neizravno odnose na poljoprivredno zemljište: 1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“, broj 52/09) 2. Zakon o poljoprivredi („Službene novine F BiH“, broj 88/07) 3. Zakon o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku („Službene novine F BiH“, broj 42/10) 4. Zakon o novčanoj potpori u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji („Službene novine F BiH“, broj 28/04) 5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH („Službene novine F BiH“, broj 02/06, 72/07) 6. Zakon o premjeru i katastru nekretnina („Službeni list SR BiH“, broj 22/84, 12/87, 26/90, 36/90) 7. Zakon o zemljišnim knjigama („Službene novine F BiH“, broj 19/03, 54/04) 8. Zakon o koncesijama („Službene novine F BiH“, broj 40/02, 61/06) 9. Zakon o komasaciji („Službeni list SR BiH“, broj 24/85, 26/90) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 7 10. Zakon o izmjeni Zakona o eksproprijaciji („Službene novine F BiH“, broj 70/07) 11. Zakon o vodama („Službene novine F BiH“, broj 70/06) 12. Zakon o šumama („Službene novine F BiH“, broj 20/02) 13. Zakon o grañevinskom zemljištu („Službene novine F BiH“, broj 25/03) 14. Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine F BiH“, broj 33/03) 15. Zakon o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“, broj 33/03) 16. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine F BiH“, broj 33/03). Temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu doneseni su sljedeći provedbeni propisi: 1. PPrraavviillnniikk oo jjeeddiinnssttvveennoojj mmeettooddoollooggiijjii zzaa rraazzvvrrssttaavvaannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu kkaatteeggoorriijjee ppooggooddnnoossttii („Službene novine F BiH“, broj 43/11) kojim se utvrñuje rasprostranjenost tala (prostorna distribucija), te površine po tipovima i klasama pogodnosti pri višenamjenskom korištenju zemljišta u poljoprivredi, temeljem kojeg će se izdvojiti rajoni i podrajoni prioritetnog korištenja. 2. PPrraavviillnniikk oo mmeettooddoollooggiijjii zzaa ttrraajjnnoo pprraaććeennjjee ssttaannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine F BiH“, broj 38/11), u čijoj su izradbi kao temelj poslužile EU smjernice Strategije za zaštitu tla, Proposal of Directive of EU Parliament and of the Council establishing a framework for the protection of soil and amending Directive 2004/35/EC, te Thematic Strategy for Soil Protection. 3. PPrraavviillnniikk oo oobbrraaččuunnaavvaannjjuu ii ppllaaććaannjjuu nnaakknnaaddee zzaa mmeelliioorraacciijjsskkuu ooddvvooddnnjjuu ii nnaavvooddnnjjaavvaannjjee („Službene novine F BiH“, broj 14/10) 4. PPrraavviillnniikk oo ppoossttuuppkkuu ii uuvvjjeettiimmaa zzaammjjeennee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine F BiH“, broj 10/10) donesen u cilju okrupnjavanja posjeda što je jedno od načela EU glede zemljišne politike. 5. PPrraavviillnniikk oo ssaaddrržžaajjuu ii oobblliikkuu oobbrraazzaaccaa ii nnaaččiinnuu vvooññeennjjaa eevviiddeenncciijjaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu („Službene novine F BiH“, broj 72/09), po kojem evidenciju vode sve razine vlasti i krajnji korisnici. 6. PPrraavviillnniikk oo uuvvjjeettiimmaa ii nnaaččiinnuu kkoorriišštteennjjaa ssrreeddssttaavvaa oossttvvaarreenniihh oodd zzaammjjeennee,, zzaakkuuppaa ii kkoonncceessiijjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu vvllaassnniiššttvvuu ddrržžaavvee („Službene novine F BiH“, broj 78/09) propisao je da su to strogo namjenska sredstva. 7. PPrraavviillnniikk oo uuttvvrrññiivvaannjjuu ddoozzvvoolljjeenniihh kkoolliiččiinnaa šštteettnniihh ii ooppaassnniihh ttvvaarrii uu zzeemmlljjiiššttuu ii mmeettooddee nnjjiihhoovvoogg iissppiittiivvaannjjaa („Službene novine F BiH“, broj 72/09), usklañen je s EU standardima. Kao temelj za donošenje ovoga pravilnika poslužila je Direktiva o kanalizacijskom mulju (86/278/EEZ) i Nitratna direktiva (91/676/EEC). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 8 8. PPrraavviillnniikk oo uuvvjjeettiimmaa kkoojjee mmoorraajjuu iissppuunnjjaavvaattii zznnaannssttvveennoo--ssttrruuččnnee iinnssttiittuucciijjee ii llaabboorraattoorriijjii zzaa vvrrššeennjjee ppoosslloovvaa iizzrraaddbbee pprroojjeekkaattaa,, ttee mmjjeerreennjjaa ii iissppiittiivvaannjjaa zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine F BiH“, broj 39/10). 9. PPrraavviillnniikk oo uuvvjjeettiimmaa zzaa ssttaavvlljjaannjjee uu pprroommeett,, kkvvaalliitteettii ii kkoonnttrroollii kkvvaalliitteettaa mmiinneerraallnniihh ggnnoojjiivvaa ttee sskkllaaddiišštteennjjuu ii rruukkoovvaannjjuu mmiinneerraallnniimm ggnnoojjiivviimmaa („Službeni glasnik BiH“, broj 90/09). 10. NNaappuuttaakk oo jjeeddiinnssttvveennoojj mmeettooddoollooggiijjii zzaa rraazzvvrrssttaavvaannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu bboonniitteettnnee kkaatteeggoorriijjee („Službene novine F BiH“, broj 78/09) kao osnova za prostorno planiranje i korištenje zemljišta. 11. NNaappuuttaakk oo ppoossttuuppkkuu,, rraaddnnjjaammaa ii uuvvjjeettiimmaa zzaa vvrrššeennjjee kkoonnttrroollee ppllooddnnoossttii zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine F BiH“, broj 72/09) kojim se uspostavlja baza znanstveno-stručnih institucija i pravila izradbe stručnih projekata na zemljištu i ispitivanju plodnosti tla. 12. NNaappuuttaakk oo oobbvveezznnoojj jjeeddiinnssttvveennoojj mmeettooddoollooggiijjii zzaa iizzrraaddbbuu pprroojjeekkaattaa rreekkuullttiivvaacciijjee („Službene novine F BiH“, broj 73/09), a očekuje da se ozbiljnije „krene“ ka rekultivaciji rudokopa, smetlišta, kamenoloma, odlagališta otpada i dr. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 9 3.2 Ključna polazišta za zaštitu tla – BiH/F BiH 3.2.1 Meñunarodne obveze i konvencije Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije/degradacije tla (UN Convention to Combat Desertification - UNCCD) temeljni je meñunarodni ugovor o zaštiti tla, kojeg je BiH ratificirala i koji obvezuje na ureñenje zaštite tla nacionalnim propisima. Za provedbu Konvencije o suzbijanju dezertifikacije/degradacije tla u BiH nužno je: � izraditi Državni akcijski program za borbu protiv degradacije zemljišta (National Action Plan – NAP), � imenovati Državno koordinacijsko tijelo (National Coordination Body – NCB), � inkorporirati principe NAP-a u zakonsku regulativu, strategije i programe, � izraditi Strategiju održivog upravljanja zemljištem (Sustainable Land Management - SLM) � uskladiti zakonsku regulativu u svrhu podrške implementaciji načela NAP-a, � podići javnu svijest o degradaciji/dezertifikaciji zemljišta, � uspostaviti domaće fondove i osigurati domaća sredstva na svim razinama, � mobilizirati inozemna kreditna i donatorska sredstva u cilju brže i efikasnije implementacije UNCCD u BIH (npr. Fonda za globalni okoliš - Global Environment Facility, Svjetske banke – World Bank, ...). U posljednje se vrijeme kroz National Capacity Self-Assessment (NCSA) proces (Proces samostalne procjene nacionalnog kapaciteta BiH) bilježi napredak u provoñenju analize postojećih kapaciteta, prednosti, ograničenja i potreba, te davanja preporuka za mjere koje je neophodno poduzeti kako bi se postigao željeni rezultat, tj. uspostavili potrebni kapaciteta, što podrazumijeva poduzimanje aktivnosti kako bi se ispunili zahtjevi za održivi razvoj i zaštitu okoliša sukladno obvezama koje proistječu iz meñunarodnih sporazuma. Naglašena je i potreba za tijesnom suradnjom unutar svih UN-ih konvencija. Jedan od ključnih problema u provedbi Konvencija je problem osiguranja sredstava. Generalna Skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 17. lipnja SSvvjjeettsskkiimm ddaannoomm ssuuzzbbiijjaannjjaa ddeezzeerrttiiffiikkaacciijjee//ddeeggrraaddaacciijjee zzeemmlljjiiššttaa (Day to Combat Desertification, 1995.), a ssvvee ss cciilljjeemm sskkrreettaannjjaa ppoozzoorrnnoossttii ššiirree jjaavvnnoossttii nnaa gglloobbaallnnii pprroobblleemm ddeeggrraaddaacciijjee zzeemmlljjiiššttaa.. OOvvooggooddiiššnnjjii Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije/degradacije zemljišta obilježen je pod motom „„OOččuuvvaannjjee kkvvaalliitteettee ttllaa ččuuvvaa kkvvaalliitteettuu žžiivvoottaa““.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 10 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) izmeñu Bosne i Hercegovine (BiH) i država članica EU najznačajniji je temelj za primjenu europske legislative u Bosni i Hercegovini u narednom razdoblju. Sam Sporazum izveden je i utemeljen na Ugovoru o osnivanju EU, te iz tog razloga treba dati objašnjenja koncepta i primjene ovih prava na temelju Ugovora, odnosno prakse Europskog suda. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina je jasno iskazala svoje strateško opredjeljenje, a to je pprriiddrruužžiivvaannjjee EEUU ii ssuukkllaaddnnoo ttoommee pprreeuuzziimmaannjjee nnjjeezziinnee pprraavvnnee sstteeččeevviinnee.. Sukladno tome, Bosna i Hercegovina i u oblasti poljoprivrede i prehrane mora poduzeti niz aktivnosti na preuzimanju pravnih stečevina EU, uspostavi odgovarajućih institucija, ali i praktičnih rješenja kako bi osigurala postupno približavanje cjelokupnog sustava europskom modelu. Opće je prihvaćen stav da će se EU propisi, kada se steknu uvjeti oko uspostavljanja ili odreñivanja mjerodavnog tijela, automatski preuzimati (transponirati) u domaće zakonodavstvo, naravno, vodeći računa o specifičnostima BiH. 3.2.2 Europska strategija zaštite tla Prihvaćanjem Tematske strategije zaštite tla [COM(2006) 231] i prijedloga za Okvirnu direktivu o zaštiti tla [COM(2006) 232] od strane Europske komisije (2006.) izrañen je jedinstveni okvir i smjernice za gospodarenje i zaštitu tla koje su obvezujuće za države članice Europske Unije. Priopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću temeljem Tematske strategije o zaštiti tla, iiddeennttiiffiicciirraa oossaamm ggllaavvnniihh pprroocceessaa ddeeggrraaddaacciijjee ttllaa ss kkoojjiimmaa ssee ssuuooččaavvaajjuu ttllaa uu EEUU.. TToo ssuu:: eerroozziijjaa,, ssmmaannjjeennjjee oorrggaannsskkee ttvvaarrii,, oonneeččiiššććeennjjaa,, ssaalliinniizzaacciijjaa,, ssaabbiijjaannjjee ttllaa,, gguubbiittaakk bbiioolloošškkee rraazznnoolliikkoossttii,, pprreekkrriivvaannjjee ttllaa,, ppoojjaavvaa kklliizziiššttaa ii ppooppllaavvaa.. Nakon iiddeennttiiffiicciirraannjjaa ppooddrruuččjjaa uu ooppaassnnoossttii (rizični tereni) koja zahtijevaju različita specifična rješenja, potrebno je ddeeffiinniirraattii cciilljjeevvee ttee iizzvvrrššiittii ooddggoovvaarraajjuuććee mmjjeerree zzaa oossiigguurraannjjee zzaaššttiittee ttllaa.. Inventarizacija zagañenih područja, znači, podrazumijeva pripremu nnaacciioonnaallnnoogg ppooppiissaa zzaaggaaññeenniihh ppooddrruuččjjaa (nacionalni registri), koji se mora redovito ažurirati i biti dostupan javnosti. U saniranju kontaminiranog mjesta kao temeljno načelo uzima se načelo zzaaggaaññiivvaačč ppllaaććaa. Treba biti uspostavljena i nnaacciioonnaallnnaa ssttrraatteeggiijjaa ssaannaacciijjaa radi utvrñivanja ciljeva sanacija te redoslijed, prioriteti obavljanja remedijacije i dr. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 11 Države članice trebaju uussppoossttaavviittii ppoosseebbnnee mmeehhaanniizzmmee ffiinnaanncciirraannjjaa kako bi osigurale trajan financijski izvor za sanaciju tih područja. Pored navedene nacionalne strategije sanacije značajno je ostvariti kkoonnttiinnuuiitteett uu iizzvvjjeeššććiivvaannjjuu oo ssttaannjjuu ttllaa,, aa uu cciilljjuu ppooddiizzaannjjaa ssvviijjeessttii,, kkaaoo ii rraaddii kkvvaalliitteettnniijjeegg iizzvvjjeeššććiivvaannjjaa,, ppoottrreebbnnoo jjee uussppoossttaavviittii i rraazzmmjjeennuu iinnffoorrmmaacciijjaa.. ZZnnaaččii tteemmeelljjnnii jjee cciilljj oossiigguurraattii zzaaššttiittuu ttllaa,, nnaa nnaaččeelliimmaa ooččuuvvaannjjaa ttllaa,, pprreevveenncciijjee ddeeggrraaddaacciijjee ttllaa,, uubbllaažžaavvaannjjaa nnjjeezziinniihh uuččiinnaakkaa,, oobbnnoovvee ddeeggrraaddiirraanniihh ttaallaa ii iinntteeggrraacciijjee oovvooggaa uu oossttaallee sseekkttoorrsskkee ppoolliittiikkee oossnniivvaannjjeemm zzaajjeeddnniiččkkoogg ookkvviirraa ii aakkcciijjaa.. Zbog velikih različitosti, svaka država donosi specifičnu zakonsku regulativu temeljenu na danim smjernicama. Brojna izvješća i studije pokazale su kako su sve europske države u većoj ili manjoj mjeri suočene s problemima neodgovarajućeg gospodarenja tlom koji su rezultirali mjestimično nepopravljivim štetama ili traže značajna financijska sredstva za sanaciju. O tome govore i brojni dokumenti, kao: � European Environment Agency (EEA) 2000. Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe - A challenge for the 21st century � European Environment Agency (EEA) 2003. Europe's environment; the third assessment � Izvješća EU Soil strategy technical working groups iz 2004. SSvvaakkaa ddrržžaavvaa ooddlluuččuujjee oo oobbuujjmmuu vvllaassttiittee ppoolliittiikkee oo ttlluu,, ppoossttaavvlljjaa vvllaassttiittee cciilljjeevvee ii ooddlluuččuujjee nnaa kkoojjii ććee iihh nnaaččiinn ii uu kkoojjeemm vvrreemmeennuu ppoossttiiććii.. Temeljem navedenoga proizlazi da se mjere zaštite tla mogu locirati u tri razine: 1. strateški okvir na europskoj razini (europska strategija za zaštitu tla), 2. općenite mjere i preporuke na europskoj razini (direktive EU, standardi kvalitete proizvoda, klase ili istraživački programi) i 3. specifične mjere država članica EU na regionalnoj ili lokalnoj razini (što, naravno, traži veliku prilagodljivost zbog regionalnih ili lokalnih specifičnosti). 3.2.3 Poljoprivreda i Okvirna direktiva o vodama Promjene u politici poljoprivrede i gospodarenja vodom – Reforma zajedničke politike o poljoprivredi (Reform of the Common Agricultural Policy - CAP)) i Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive WFD), odredile su zajedničke aktivnosti prema kojima CAP igra sve veću ulogu u programima zaštite voda. Isto tako, novi pristup prema kojemu je STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 12 WFD usmjerena na gospodarenje riječnim slivovima, utjecat će na poljoprivredu znatno jače nego ranije. Kao ključne točke mogu se navesti sljedeće: � okvirna direktiva o vodama imat će značajan utjecaj na uzgojne mjere u poljoprivredi, na gospodarenje zemljištem kao i na gospodarenje vodama, � pritisci koji potječu iz poljoprivrede uključuju difuzno onečišćenje i zahvaćanje vode, � poljoprivredni će proizvoñači morati vrlo pažljivo gospodariti zemljištem da bi udovoljili kriterijima WFD 3.2.3.1 Utjecaj poljoprivrede na kvalitetu voda Poljoprivredne aktivnosti utječu i na druge medije u okolišu, pri čemu je naročito ugrožena voda. Naime, svaka poljoprivredna proizvodnja otpušta odreñenu količinu onečišćenja u okoliš: nitrate, fosfate, pesticide, muljeve, teške metale, ulje iz mehanizacije ili fekalne patogene iz stajskog gnoja. Poljoprivreda se svrstava prvenstveno u difuzne izvore onečišćenja voda. Ovi se izvori onečišćenja teže nadziru u odnosu na točkaste, koji su vezani za ispuštanje otpadnih voda iz gradova i stambenih naselja. Meñutim, poljoprivreda se može pojaviti istovremeno i kao točkasti izvor onečišćenja voda: ispuštanje otpadnih voda sa stočarskih farmi i/ili nekontrolirano izlijevanje tekućih gnojiva organskog podrijetla (gnojevke) u otvorene prirodne i/ili umjetne vodotoke. Krunski dokument koji ureñuje pitanje zaštite voda je Okvirna direktiva o vodama (EU Water Framework Directive - Directive 2000/60/EC) koja od država članica EU traži da poboljšaju biološku raznolikost vodnih ekosustava i postignu „„ddoobbrroo eekkoolloošškkoo ii kkeemmiijjsskkoo ssttaannjjee““ za vode do 2015. godine. Takav cilj zahtijeva temeljite promjene u gospodarenju rijekama i jezerima u Europi (Europska komisija, 2000.). Time se po prvi puta traži da se gospodarenje vodom svede na razinu sliva te se ciljani parametri praćenja proširuju s kemijskih na biološke i ekološke, uključujući, dakle, floru i faunu. Potrebno je izvoditi održivo korištenje voda na temelju dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa, unaprijediti vodni režim i zaštitu resursa, smanjiti zagañenja podzemnih voda i spriječiti njihovo daljnje progresivno zagañivanje, te unaprijediti zaštitu od poplava i ublažavanje posljedica poplava i suše. Ostale direktive vezane za vodu (Direktiva o opasnim supstancama 76/464/EEC, Direktiva o podzemnim vodama 2006/118/EC, te Direktiva o nitratima 91/676/EEC) tehničke su prirode, odnosno propisuju izravne mjere, programe monitoringa, uspostavljaju maksimalne dopuštene vrijednosti emisija, propisuju supstance koje se ne smiju ispuštati u površinske i podzemne vode i sl. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 13 Okvirna direktiva o vodama imat će značajan utjecaj na uzgojne mjere u poljoprivredi, na gospodarenje zemljištem kao i na gospodarenje vodama. Poljoprivredni će proizvoñači morati vrlo pažljivo gospodariti zemljištem da bi udovoljili kriterijima WFD-a. Jedan od glavnih izazova (da ga ne nazovemo problemom) u primjeni WFD-a je smanjenje difuznog onečišćenja, u prvom redu iz poljoprivrede. U većini država Europske Unije glavnina nitrata koji se ispiru u površinske i podzemne vode potječe iz poljoprivrede. Nitratna direktiva (Council Direktive 91/676/EEC) je propis Europske Unije koji se odnosi na zaštitu voda od zagañenja nitratima iz poljoprivrednih izvora. Direktiva traži od država članica EU, da definiraju područja koja su osjetljiva na zagañenje voda nitratima iz poljoprivrede, te da osmisle i primijene operativne programe sprječavanja takvih zagañenja. To bi značilo uvoñenje monitoringa voda, temeljem čijih se podataka proglašavaju zone ranjive nitratima, nakon čega slijedi izrada i provoñenje radnih programa na zonama ranjivim nitratima, kao i uspostavljanje kodeksa dobre poljoprivredne prakse. 3.2.3.2 Prilagoñavanje poljoprivrede zahtjevima WFD Zakonodavstvo je jedan od načina kojim se održava kvaliteta okoliša ili popravlja stanje onečišćenog okoliša. Smjernice postavlja buduća Reforma zajedničke poljoprivredne politike (CAP), osiguravanjem financijskih sredstava i postavljanjem prioriteta. Zajednička poljoprivredna politika (CAP) na nacionalnim se razinama primjenjuje putem programa ruralnog razvoja. Nove uredbe za ruralni razvoj (Rural Development Regulations RDR) za razdoblje od 2007.do 2013. izravno podupiru ciljeve WFD. Na raspolaganju je veliki broj shema i načina koji se mogu koristiti da se smanji emisija onečišćenja iz poljoprivrede, a time i udovolji zahtjevima WFD. Za praćenje primjene i usklañenosti propisa koji ureñuju problematiku poljoprivrednog zemljišta te predlaganje mjera koje će imati za cilj meñusobno usklañivanje propisa, kao i druge aktivnosti, neophodno je da se formira federalno Povjerenstvo za poljoprivredno zemljište i županijska/kantonalna povjerenstva za poljoprivredno zemljište. Povjerenstva trebaju sačinjavati imenovani predstavnici FMPVŠ, Ministarstva pravosuña, Federalnog tužilaštva, geodetskih uprava, eksperti iz znanstveno-stručnih institucija, predstavnici stručnih poljoprivrednih službi i udruženja poljoprivrednika. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 14 4 . POSTOJEĆE STANJE 4.1 Zemljopisni položaj i državno-pravno ureñenje Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka. Daytonskim mirovnim sporazumom, potpisanim u prosincu 1995., državno-pravno je ureñena i čine je dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine (F BiH) i Republika Srpska (RS), a od 8. ožujka 2000. i Brčko Distrikt kao zasebna administrativna jedinica. Slika 1 Administrativna struktura BiH F BiH je dalje podijeljena na deset županija/kantona, koje imaju svoje vlade i resorna ministarstva poljoprivrede ili sektore za poljoprivredu u okviru ministarstava gospodarstva. U oba entiteta najniže administrativne jedinice su općine. U Bosni i Hercegovini postoje ukupno 143 općine, od čega je 80 općina na području F BiH, a 63 su na području RS-a. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 15 Na temelju ustavne mjerodavnosti u Federaciji BiH, upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na zaštitu i korištenje poljoprivrednoga zemljišta i dr., obavljaju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: FMPVŠ) i županijska/kantonalna ministarstva poljoprivrede ili sektori za poljoprivredu. I Unsko-sanska II Posavska III Tuzlanska IV Zeničko-dobojska V Bosansko-podrinjska VI Srednjobosanska VII Hercegovačko-neretvanska VIII Zapadnohercegovačka IX Sarajevska X Hercegbosanska Slika 2 Županije/kantoni na području F BiH STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 16 4.2 Stanje zemljišnih resursa 4.2.1 Analiza stanja zemljišnih resursa u BiH i F BiH BiH je pretežito brdsko-planinska država i tom rajonu pripada oko 66% njezina teritorija. Svega 5% spada u izrazito ravničarski rajon, a 29% u krško - hercegovačko područje. Ravničarske se oblasti pretežito nalaze u sjevernom dijelu; krš uglavnom u sjeverozapadnom i jugo-jugoistočnom, a brdsko-planinske oblasti u centralnom dijelu BiH i uglavnom su pokrivene šumama. Na području F BiH skoro da nema ravničarskih područja. Naime, procjenjuje se da se 89,1% područja F BiH nalazi u brdsko planinskom rajonu, što uvelike ograničava proizvodne mogućnosti poljoprivrede i daje još veći značaj racionalnom i namjenskom korištenju zemljišta. Struktura zemljišnih površina BiH prikazana je u tablici 1, gdje su posebno dani podatci za F BiH i RS. Tablica 1 Struktura zemljišnih površina u BiH prema NEAP, 2002. BiH F BiH RS Struktura površina ha % ha % ha % Ukupna površina 5.112.879 100 2.607.579 51% 2.505.300 49,0 Šumsko zemljište i goleti 2.709.769 100 1.500.179 55,3 1.209.590 44,7 Poljoprivredno zemljište 2.557.415 100 1.258.796 49,2 1.298.619 50,8 • Oranice i bašče 1.179.661 100 508.062 43,1 671.599 56,9 • Ratarske kulture 657.908 100 41.360 42,8 616.548 57,2 • Voćnjaci 95.753 100 41.395 43,2 54.358 56,8 • Vinogradi 6.000 100 5.307 88,5 693 11,5 • Livade 485.213 100 248.291 51,2 236.922 48,8 • Pašnjaci 861.177 100 502.443 58,3 358.734 41,7 Poljoprivredno zemljište/stanovniku 0,69 0,56 0,90 Oranice i bašče/ stanovniku 0,32 0,23 0,46 Uočljivo je da F BiH ima vrlo mali udio poljoprivrednog obradivog zemljišta. NNaaiimmee,, oodd uukkuuppnniihh oobbrraaddiivviihh ppoovvrrššiinnaa uu BBiiHH,, 6655%% jjee nnaa ppooddrruuččjjuu RRSS--aa,, aa 3355 %% nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH,, ddookk jjee uuddiioo ppaaššnnjjaaččkkiihh ppoovvrrššiinnaa zznnaattnnoo vveeććii nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH ((5588%%)) uu ooddnnoossuu nnaa ppoovvrrššiinnee iissttiihh uu RRSS--uu ((4422%%)).. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 17 Velike su razlike u površinama kako oranica i bašča tako i ukupnog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u F BiH i RS-u. Naime, udio površina oranica i bašča po stanovniku u F BiH iznosi svega 0,23 ha, što je ispod europskog prosjeka i prosjeka svih okolnih država. U tom pogledu daleko je povoljnije stanje s poljoprivrednim zemljištem u Republici Srpskoj, koja ima 0,46 ha oraničnih površina po stanovniku. Ističemo da površine obradivog odnosno ukupnog poljoprivrednog zemljišta dodatno umanjuje postojanje brojnih minskih polja. Temeljem svega naprijed navedenog proistječe zaključak: PPoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee nnaa tteerriittoorriijjii FF BBiiHH tteemmeelljjnnoo jjee ssttrraatteešškkoo ppiittaannjjee ooppssttaannkkaa nnaarrooddaa uu FFeeddeerraacciijjii BBiiHH ii ttrreebbaa ggaa ssttrrooggoo ččuuvvaattii oodd uurrbbaanniizzaacciijjee ii nneessaavvjjeessnnoogg ggoossppooddaarreennjjaa.. Temeljem statističkih podataka, grafikon 1 prikazuje trend stanja kategorija načina korištenja poljoprivrednog zemljišta u F BiH za razdoblje 1999. - 2009. Uočljiv je opadajući trend kod površina pod oranicama i livadama, a povećanje površina pod vinogradima i pašnjacima. Stanje površina pod voćnjacima nije se značajno mijenjalo. Navedeni trendovi bili su očekivani s obzirom na činjenicu da je evidentno napuštanje poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, a s druge strane preostalo stanovništvo prebacuje se u trend više akumulativnih grana privreñivanja. Grafikon 1 Načini korištenja poljoprivrednog zemljišta u F BiH (1999.-2009.) 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 00 0 ha 1999 458 44 3 279 423 3 2004 416 42 4 264 423 2 2009 391 43 5 254 442 2 oranice, bašče/vrt ovi voćnjaci vinogradi livade pašnjaci trstici i bare STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 18 4.2.2 Analiza stanja zemljišnih resursa u županijama/kantonima Temeljem podatka dobivenih od Federalnog agropedološkog zavoda, grafikon 2 prikazuje odnos površina poljoprivrednog zemljišta prema ukupnoj površini županije/kantona. Grafikon 2 Odnos površina poljoprivrednog zemljišta prema ukupnoj površini županije/kantona Vidljivo je kako je najveći udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini županije/kantona u Posavskoj (75,68%), potom u Unsko-sanskoj (52,26%), Zapadnohercegovačkoj (47,91%), Hercegovačko-neretvanskoj (45,68%), Bosansko–podrinjskoj (44,37%), Tuzlanskoj (42,91%), Hercegbosanskoj (37,61%), Zeničko-dobojskoj (37,14%), Srednjobosanskoj (27,01%) i Sarajevskoj županiji/kantonu (18,84%). Naravno, udio obradivog zemljišta u ukupnim poljoprivrednim površinama sasvim je drugačiji (grafikon 3). 2 Naime, linijski prikaz pokazuje dinamiku površina obradivog zemljišta po županijama/kantonima, a grafički prikaz stupovima pokazuje strukturu obradivog zemljišta po kategorijama korištenja. 2 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku 0 50000 100000 150000 200000 250000 300000 350000 400000 450000 500000 ha Hercegbosanska Sarajevska Zapadnohercegova čka Hercegova čko-neretvanska Srednjobosanska Bosansko-podrinjska Zeničko-dobojska Tuzlanska Posavska Unsko -sanska Površina poljoprivrednog zemljišta i ukupna površin a županije/kantona površina poljoprivrednog zemljišta ukupna površina županije/kantona STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 19 Grafikon 3 Udio obradivog zemljišta u ukupnim površinama i strukturi korištenja po županijama/kantonima F BiH Najveći udio obradivog zemljišta u ukupnim poljoprivrednim površinama je u Posavskoj (97,22%), Tuzlanskoj (90,27%) i Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (82,62%), a najmanji na području Hercegovačko neretvanske (30,6%)¸ Hercegbosanske ( 39,29%) i Zapadno-hercegovačke županije/kantona ( 53,24%). U strukturi poljoprivrednih površina najveći udio imaju oranice, bašče/vrtovi u Posavskoj, Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji/kantonu, dok u Hercegbosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Sarajevskoj županiji/kantonu najveći udio u strukturi poljoprivrednih površina imaju pašnjaci. U Bosansko-podrinjskoj županiji/kantonu površine pod livadama imaju najznačajnije sudjelovanje u ukupnim poljoprivrednim površinama. 4.2.3 Analiza stanja površina po agrozonama u F BiH i županijama/kantonima Prema Naputku o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednoga zemljišta u bonitetne kategorije („Službene novine F BiH“, broj 78/09) poljoprivredno je zemljište razvrstano u osam bonitetnih kategorija. Prvu bonitetnu kategoriju (I) čine najbolja tla, najboljih fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki. U osmu (VIII) bonitetnu kategoriju spadaju najslabija tla, najnižeg boniteta. Proizvodna sposobnost zemljišta temelj je grupiranja bonitetnih kategorija poljoprivrednog zemljišta u cjeline - aaggrroozzoonnee. Ukupna površina obradivog zemljišta i struktura kor ištenja u 2009. god. po županijama/kantonima u F BiH 0 20000 40000 60000 80000 100000 120000 140000 160000 Uns ko sa nsk a Posa vs ka Tuzla ns k a Zen ičk o-d obojs ka Bosan sk o-p od rin jsk a Sre dnjob osan sk a Herc eg ova čk o-n ere tva nsk a Zap ad noher ceg ova č ka Sar aje vs ka Herc eg bosa ns ka ha oranice, baš če/vrtovi voćnjaci vinogradi livade Ukupna obradiva površina STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 20 Bonitetne kategorije od I-IV jesu obradiva poljoprivredna zemljišta, pripadaju 1 agrozoni, i prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ttrreebbaa iihh ssttrrooggoo ččuuvvaattii zzaa pprriimmaarrnnuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu.. Agrozonu 2 čine poljoprivredna zemljišta V i VI, a agrozonu 3 zemljišta VII i VIII bonitetne kategorije. Temeljem podatka dobivenih od Federalnog agropedološkog zavoda, u ukupnim poljoprivrednim površinama na području F BiH najzastupljenija je 2 agrozona (52,10%), potom 1 (25,03%) te 3 agrozona (22,85%). Rasprostranjenost agrozona, tj. njihova prostorna distribucija, u F BiH dana je na slici 3. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 21 Slika 3 Prostorna distribucija agrozona u F BiH STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 22 Zastupljenost poljoprivrednog zemljišta po agrozonama (1, 2 i 3) naspram ukupne površine poljoprivrednog zemljišta unutar pojedinih županija/kantona pokazuje grafikon 4. Grafikon 4 Površina poljoprivrednog zemljišta i površine agrozona po županijama/kantonima Prikazana analiza zastupljenosti zemljišta kroz agrozone ističe problem male zastupljenosti dobrih poljoprivrednih zemljišta. Naime, sve županije/kantoni uglavnom imaju mali udio poljoprivrednih zemljišta prve agrozone izuzev Posavske županije/kantona koja se odlikuje vrlo povoljnim poljoprivrednim zemljištem. To je razumljivo kada se zna da je Posavska županija/kanton isključivo ravna s izvanrednim tlima pretežito I i II bonitetne kategorije. Naime, na području Posavske županije/kantona čak 98,71% poljoprivrednog zemljišta pripada prvoj agrozoni, a preostali dio poljoprivrednog zemljišta drugoj agrozoni. Dakle na području ove županije/kantona treće agrozone i nema. Na području Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije/kantona u okviru poljoprivrednog zemljišta najzastupljenija je treća agrozona, dok je u ostalim županijama/kantonima najzastupljenija druga agrozona. 0 20000 40000 60000 80000 100000 120000 140000 160000 180000 200000 220000 240000 ha Hercegbosanska Sarajevska Zapadnohercegova čka Hercegova čko-neretvanska Srednjo-bosanska Bosansko-podrinjska Zeničko-dobojska Tuzlanska Posavska Unsko -sanska Površina poljoprivrednog zemljišta i površine agroz ona u županijama/kantonima površina poljoprivrednog zemljišta agrozona 1 agrozona 2 agrozona 3 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 23 4.3 Agrarna struktura 4.3.1 Struktura poljoprivrednih gospodarstava Posljednji službeni podatci vezani za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u BiH objavljeni su u poljoprivrednom popisu iz 1981., a podatci vezani za broj poljoprivrednih gospodarstava objavljeni su u poljoprivrednom popisu iz 1991. godine (569,581 gospodarstvo). U tablici 2 daje se pregled strukture poljoprivrednih gospodarstava u BiH u 1981. godini. Tablica 2 Struktura poljoprivrednih gospodarstava (1981.)3 Navedeni dostupni podatci ukazuju da je 54% gospodarstava manje od 2 ha. Ovako mala gospodarstva često su dalje podijeljena na 7 do 9 manjih parcela koje su vrlo često i po nekoliko kilometara udaljene jedna od druge. Navedenom uvelike doprinosi i cijepanje parcela (k.č.) pri ostavinskim postupcima ili drugim oblicima razvrgnuća suvlasništva. U Izvješću iz oblasti poljoprivrede za BiH u 2007. godini navedeno je, a i novija istraživanja to pokazuju, kako gospodarstva koja mogu zadovoljiti vlastite potrebe kao i gospodarstava djelomično orijentirana na tržišnu proizvodnju te koja proizvode malo tržišnih viškova, pprreeddssttaavvlljjaajjuu ddoommiinnaannttnnii oobblliikk ssttrruukkttuurree ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa uu BBiiHH. Meñutim, posljednjih je godina sve više dokaza da odreñeni broj poljoprivrednih proizvoñača proizvodi za tržište i da većina komercijalno orijentiranih gospodarstava ima veće površine poljoprivredno vrijednog zemljišta. 3 Izvor: Republički institut za statistiku BiH, Statistički bilten br. 101, 1983. Gospodarstva Iskorištena poljoprivredna površina Poljoprivredna gospodarstva prema njihovoj veličini Broj Struktura (%) Površina Struktura (ha) (%) Ukupno 540,301 100 1,639,921 100 do 2 ha 291,593 53,97 254,584 15,52 od 2 do 5 ha 159,263 29,48 547,109 33,36 od 5 do 10 ha 73,776 13,65 527,142 32,14 10 ha i više 15,669 2,9 311,086 18,97 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 24 Najveći dio bivših društvenih (državnih) farmi trenutno je ograničen u svom razvoju zbog statusa djelomične privatizacije, čime se limitira pristup i korištenje modernog upravljanja kao i ulagačkog kapitala, a mnoga su od njih dijelove zemljišta koje su koristili dali u zakup manjim privatnim proizvoñačima. Posljednjih godina u oba entiteta uvedeno je niz zakona i procedura kako bi se omogućio razvoj prometa poljoprivrednog zemljišta, ali su potrebite dodatne mjere da bi se pružilo dovoljno poticaja za ujedinjenje gospodarstava i općenito, za jačanje domaćeg tržišta zemljištem. PPoottrreebbaa zzaa ookkrruuppnnjjaavvaannjjeemm ppoossjjeeddaa ssiittnniihh ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa uu ooddrržžiivviijjee eekkoonnoommsskkee jjeeddiinniiccee,, kkrroozz kkoommaassaacciijjuu ii aarroonnddaacciijjuu,, pprreeppoozznnaajjee ssee kkaaoo jjeeddnnoo oodd bbiittnniihh ppiittaannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnee ppoolliittiikkee ddaannaass uu BBiiHH.. 4.3.2 Vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta u F BiH i županijama/kantonima U BiH se voñenje sustava evidencije o strukturi i vlasništvu odvija kroz složen sustav registracije koji se sastoji od zzeemmlljjiiššnnee kknnjjiiggee i kkaattaassttrraa. Zemljišni registar datira iz austrougarskih vremena i tehnički se još održava prema istim osnovama, osim manjeg dijela teritorije gdje je uspostavljen katastar nekretnina zasnovan na novom premjeru. ZZeemmlljjiiššnnaa kknnjjiiggaa jjee jjaavvnnii rreeggiissttaarr pprraavvaa nnaa nneekkrreettnniinnaammaa.. Voñenje, održavanje i uspostavljanje zemljišnih knjiga, te upis nekretnina i prava nad nekretninama u BiH ureñeni su posebnim entitetskim propisima i propisom Brčko Distrikta, a meñusobno su harmonizirani i to: 1. Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije BiH („Službene novine F BiH“, broj 19/03 i 54/04), 2. Zakonom o zemljišnim knjigama RS („Službeni glasnik RS“, broj 67/03, 46/04 i 109/05) i 3. Zakonom o registru zemljišta i prava na zemljištu Brčko Distrikta („Službeni glasnik Brčko Distrikta“, broj 11/01, 1/03, 14/03). SSrreeññiivvaannjjee zzeemmlljjiiššnnoo--kknnjjiižžnnoogg ii kkaattaassttaarrsskkoogg ssttaannjjaa nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH,, ddoopprriinniijjeettii ććee uusskkllaaññeennoossttii ppooddaattaakkaa,, vveeććoojj ssiigguurrnnoossttii,, sskkrraaććiivvaannjjuu rrookkoovvaa rreeggiissttrraacciijjee,, aa zzaassiigguurrnnoo ii eeffiikkaassnniijjeemm pprroommeettuu ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 25 Prema podatcima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva struktura nositelja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u pojedinim županijama/kantonima prikazana je u grafikonu 5. Grafikon 5 Struktura zemljišnog vlasništva po županijama/kantonima Temeljem navedenih podataka vidljivo je da: 1. u strukturi nositelja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Federaciji BiH ooddnnooss ppoovvrrššiinnaa pprriivvaattnnoogg vvllaassnniiššttvvaa pprreemmaa ppoovvrrššiinnaammaa uu ddrržžaavvnnoomm vvllaassnniiššttvvuu jjee ggoottoovvoo ddvvoossttrruukkoo vviiššii.. Naime, 67,35% površina poljoprivrednog zemljišta je u privatnom, a 32,65% u državnom vlasništvu. 2. nnaajjvveeććii uuddiioo ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ppoovvrrššiinnaa uu pprriivvaattnnoomm vvllaassnniiššttvvuu jjee uu TTuuzzllaannsskkoojj (93,17%), potom Srednjobosanskoj (90,91%), te Posavskoj županiji/kantonu (88,80%). 3. nnaajjvveeććii uuddiioo ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ppoovvrrššiinnaa uu ddrržžaavvnnoomm vvllaassnniiššttvvuu jjee uu HHeerrcceeggbboossaannsskkoojj (63,58%), zatim u Hercegovačko-neretvanskoj (39,83%) te Sarajevskoj županiji/kantonu (34,69%). U strukturi poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u F BiH najzastupljeniji su pašnjaci (72,91%), potom obradive površine (26,74%), a preostalih 0,35% čine ribnjaci i trstici.4 U strukturi obradivih površina u državnom vlasništvu najveći je udio livada (50,88%), potom oranica (44,44%), voćnjaka (3,76%) i vinograda (1,65%). Dakle, u Federaciji BiH glavnina obradivog zemljišta, tj. oranica i bašča, voćnjaka, vinograda i livada u vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. 4 Izvor: FMPVŠ 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 % Hercegbosanska Sarajevska Zapadnohercegova čka Hercegova čko-neretvanska Srednjo-bosanska Bosansko-podrinjska Zeničko-dobojska Tuzlanska Posavska Unsko -sanska Struktura vlasništva u ukupnim poljoprivrednim povr šinama na podru čju županija/kantona privatno državno STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 26 KKlljjuuččnnii zzaaddaattaakk uu ssttrraatteešškkoomm ii ssuuvvrreemmeennoomm ggoossppooddaarreennjjuu zzeemmlljjiišštteemm jjee iizzvvrrššiittii iinnvveennttaarriizzaacciijjuu ii eevviiddeennttiirraattii zzeemmlljjiiššttee,, uussppoossttaavviittii ii ooddrržžaavvaattii ttrraajjnnoo mmoottrreennjjee ((mmoonniittoorriinngg)) ttee uussppoossttaavviittii ii ooddrržžaavvaattii jjeeddiinnssttvveenn zzeemmlljjiiššnnoo iinnffoorrmmaacciijjsskkii ssuussttaavv ((ZZIISS)).. 4.3.2.1 Raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države Stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“, broj 52/09) poljoprivrednim zemljištem čiji je vlasnik država, osim onog koje podliježe restituciji i predmet je povrata, prema općim propisima o raspolaganju nekretninama raspolaže Federacija. Zakonom je propisano da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može staviti u promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali isključivo radi primarne poljoprivredne proizvodnje. U iznimnim slučajevima, kada Parlament Federacije BiH utvrdi opći interes, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodavati. ZZaakkoonn pprrooppiissuujjee ppoossttuuppkkee,, mmjjeerriillaa ii kkrriitteerriijjee zzaa ppoojjeeddiinnee oobblliikkee pprroommeettaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, aa ssvvee ss cciilljjeemm zzaaššiittee,, nnaammjjeennsskkoogg kkoorriišštteennjjaa ii pprriivvooññeennjjaa zzaappuušštteennoogg ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoojj pprrooiizzvvooddnnjjii.. Odluku o raspisivanju javnog poziva za zzaakkuupp ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu vvllaassnniiššttvvuu ddrržžaavvee i odluku o izboru najpovoljnije ponude, donosi općina uz suglasnost resornog županijskog/kantonalnog ministarstva na čijem se području zemljište nalazi. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, ovisno od vrste korištenja, daje se u zakup na rok od 25 godina za podizanje nasada voćnjaka, vinograda i rasadnika, odnosno do 10 godina za drugo poljoprivredno korištenje. S obzirom da općine na svom području imaju odlučujuću ulogu, samim time što utvrñuju programe gospodarenja kojima se utvrñuju i potencijalne tržišne poljoprivredne površine, one trebaju biti maksimalno usmjerene ka pravilnom kvalitativnom sustavu odabira potencijalnih osoba koje će preuzetim zemljištem pravilno gospodariti i to prvenstveno na dobrobit same lokalne zajednice. Na ovakav način općine mogu poticati domaću poljoprivrednu proizvodnju, originalne strateške proizvodnje, odnosno izvoditi planirano iskorištenje poljoprivrednog zemljišta na svom području. OO ddooddjjeellii kkoonncceessiijjee nnaadd ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ooddlluuččuujjee žžuuppaanniijjsskkaa//kkaannttoonnaallnnaa vvllaaddaa nnaa pprriijjeeddlloogg rreessoorrnnoogg žžuuppaanniijjsskkoogg//kkaannttoonnaallnnoogg mmiinniissttaarrssttvvaa,, aa nnaa tteemmeelljjuu jjaavvnnoogg nnaattjjeeččaajjaa iillii pprriikkuupplljjeenniihh jjaavvnniihh ppoonnuuddaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 27 Koncesionar je obvezan koristiti zemljište sukladno Zakonu o koncesijama i ugovorenoj namjeni te očuvati ili povećati njegov kapacitet proizvodnje, sistematizirati ga i zaštititi na osnovama odgovarajućih projekata. Zakonom je propisano da se koncesija na poljoprivrednom zemljištu može dodijeliti: � na rok od 25 do 50 godina za podizanje višegodišnjih nasada voćnjaka, vinograda i rasadnika, stočarske proizvodnje, uključujući ribarstvo, lov i ribolov, kao i pašnjake; � na rok od 10 do 20 godina za drugo poljoprivredno iskorištavanje; � na rok do 10 godina za rekreaciju, šport, turizam i ugostiteljstvo. Vlada F BiH svojom odlukom odreñuje pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za koje se ne može dati koncesija. Općina donosi Program gospodarenja za zemljište u vlasništvu države za svoje područje uz suglasnost resornog županijskog/kantonalnog ministarstva, a on sadrži podatke o dosadašnjem korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, površine odreñene za povrat imovine, površine odreñene za koncesiju i površine odreñene za zakup. Resorno županijsko/kantonalno ministarstvo vodi posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemljištu koje je dano u zakup, koncesiju ili je promijenilo namjenu korištenja. Podatke o točnim površinama državnog zemljišta koje je dano u zakup nismo mogli dobiti jer su u fazi ažuriranja, no temeljem nekih pokazatelja najveće površine poljoprivrednog zemljišta danog u zakup na području su Hercegbosanske, Unsko-Sanske, Posavske i Tuzlanske županije/kantona. Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od zamjene, zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države („Službene novine Federacije BiH“, broj 78/09), propisano je da se ssrreeddssttvvaa oossttvvaarreennaa oodd zzaakkuuppaa ii kkoonncceessiijjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu vvllaassnniiššttvvuu ddrržžaavvee ddiijjeellee iizzmmeeññuu žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa ii jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee ((ggrraadd//ooppććiinnaa)) uu ooddnnoossuu 7700::3300 uu kkoorriisstt jjeeddiinniiccaa llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee. Navedenim je pravilnikom propisano da su to strogo namjenska sredstva, koja se mogu koristiti ssaammoo zzaa ffiinnaanncciirraannjjee pprrooggrraammaa zzaaššttiittee,, uurreeññeennjjaa zzeemmlljjiiššttaa ii rruurraallnnee iinnffrraassttrruukkttuurree, sukladno članku 11. ovog pravilnika. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 28 4.3.2.2 Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu Do donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu tržište poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu bilo je posve slobodno i neograničeno te vrlo često nije bilo u cilju nastavka primarne poljoprivredne proizvodnje već prenamjene u grañevinsko zemljište. S ciljem zašite i namjenskog korištenja te privoñenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji, Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje postupke, mjerila i kriterije za pojedine oblike prometa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu i to u slučajevima: � kada fizička ili pravna osoba ima namjeru prodati poljoprivredno zemljište od 1. do 4. bonitetne kategorije, � kada vlasnik privatnog poljoprivrednog zemljišta ne koristi poljoprivredno zemljište dulje od tri ekonomske godine ili ne osigura korištenje tog zemljišta i � kada je zemljište napušteno ili vlasnik izbiva duže od pet godina, ili je vlasnik nepoznat ili se ne može utvrditi vlasništvo. VVllaassnniiccii ii kkoorriissnniiccii ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa mmoorraajjuu zzeemmlljjiiššttee kkoorriissttiittii nnaa nnaaččiinn kkoojjii nnaajjvviiššee ooddggoovvaarraa pprriirrooddnniimm zznnaaččaajjkkaammaa zzeemmlljjiiššttaa ii ppoossttoojjeeććiimm ggoossppooddaarrsskkoo--eekkoonnoommsskkiimm ii aaggrrootteehhnniiččkkiimm uuvvjjeettiimmaa,, ttee ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu mmoorraajjuu pprriillaaggooddiittii eekkoolloošškkiimm ssttaannddaarrddiimmaa ii ssttaannddaarrddiimmaa zzaa zzeemmlljjiiššttee (članak 37. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu). PPrroovveeddbboomm ooddrreeddbbii ZZaakkoonnaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu,, ssrreeññiivvaannjjeemm zzeemmlljjiiššnnoo--kknnjjiižžnnoogg ii kkaattaassttaarrsskkoogg ssttaannjjaa,, uussppoossttaavvoomm ii ooddrržžaavvaannjjeemm iinnffoorrmmaacciijjsskkoogg ssuussttaavvaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu,, oossiigguurraannjjeemm ppoovvoolljjnniihh kkrreeddiittaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm pprrooiizzvvooññaaččiimmaa zzaa kkuuppoovviinnuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu pprriivvaattnnoomm vvllaassnniiššttvvuu ii uurreeññeennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, kkaaoo ii ddrruuggiimm aakkttiivvnnoossttiimmaa uuvveelliikkee bbii ssee uubbrrzzaaoo pprroommeett ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ii oossiigguurraallaa nnjjeeggoovvaa ooppttiimmaallnnaa uuppoorraabbaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 29 4.4 Registar poljoprivrednih gospodarstava U oba bosanskohercegovačka entiteta i Brčko Distriktu uspostavljen je sustav registra poljoprivrednih gospodarstava. Sukladno Uredbi o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Uredbi o izmjenama Uredbe o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava, započet je proces registracije poljoprivrednih gospodarstava na teritoriji RS-a. Poljoprivrednim gospodarstvom smatraju se ona pravna i fizička lica koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju na teritoriji RS-a. Upis poljoprivrednih gospodarstava u Registar je dobrovoljan, a dobiveni će se podatci koristiti za potrebe analize, planiranja i izvoñenja mjera poljoprivredne politike, kao i obračun te isplatu poticajnih sredstava u poljoprivredi. Upis u Registar i voñenje registra poljoprivrednih gospodarstava obavlja Agencija za posredničke, informativne i financijske usluge (APIF). Poljoprivredna gospodarstva upisuju se u registar u organizacijskim jedinicama APIF-a, prema sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, odnosno mjestu prebivališta nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, bez obzira na mjesto obavljanja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji RS-a. ZZaa ppooddrruuččjjee FFeeddeerraacciijjee BBiiHH uuppiiss uu rreeggiissttaarr ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa ((RRPPGG)) vvrrššii ssee ddoobbrroovvoolljjnnoo,, aa nnaa tteemmeelljjuu ppooddnneesseennoogg zzaahhttjjeevvaa uu ooppććiinnaammaa pprreemmaa ssjjeeddiiššttuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg ggoossppooddaarrssttvvaa ooddnnoossnnoo mmjjeessttuu pprreebbiivvaalliiššttaa. Temeljem najnovijih podataka dobivenih od FMPVŠ (stanje 1. rujna 2011.), u tablici 3 prikazan je broj registriranih obiteljskih gospodarstava i klijenata po županijama/kantonima u F BiH. Tablica 3 Broj registriranih obiteljskih gospodarstava i klijenata po županijama/kantonima u F BiH (1.9.2011.) Županija/kanton Broj registriranih obiteljskih gospodarstava i klijenata Unsko-sanska 6.318 Posavska 1.541 Tuzlanska 8.130 Zeničko- dobojska 4.838 Bosansko-podrinjska 863 Srednjobosanska 5.716 Hercegovačko-neretvanska 2.148 Zapadnohercegovačka 2.469 Sarajevska 2.418 Hercegbosanska 1.944 Federacija BIH 36.358 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 30 Temeljem navedenih podataka vidljivo je kako je najveći broj registriranih obiteljskih gospodarstava i klijenata do sada s područja Tuzlanske, a najmanji s područja Bosansko-podrinjske županije/kantona. UUssppoossttaavvaa rreeggiissttrraa ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa ii vvooññeennjjee eevviiddeenncciijjaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu tteekk ssuu zzaappooččeettii pprroocceessii uu BBiiHH kkoojjii ććee ssee uu nnaarreeddnnoomm rraazzddoobblljjuu rraazzvviijjaattii.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 31 4.5 Poticaji za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta Za stvaranje povoljnijeg gospodarskog okružja u poljoprivredi, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva provodi odreñene mjere, posebice financijska izdvajanja za poticanje odreñenih aktivnosti. Većina sredstava u Proračunu F BiH jesu poticaji namijenjeni za animalnu, te biljnu proizvodnju, s ciljem motiviranja primarne proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava. Nažalost, u F BiH zbog nedostatka sredstava umjesto minimalnih 3% iz federalnog se Proračuna izdvaja samo 1,4 - 1,5%, a u Strategiji5 se planira i povećanje (6%) iz Proračuna kojima se dodaju izdvajanja županija/kantona i općina. Zbog evidentiranih značajnih gubitaka poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH u razdoblju od 2004. do 2010. godine (oko 3.000 ha godišnje), poduzete su odreñene mjere za smanjenje tog gubitka. U okviru novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uvršteni su i transferi za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz sljedeće programe: �� RReemmeeddiijjaacciijjaa zzaappuušštteennoogg ii ddeeggrraaddiirraannoogg ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu FF BBiiHH ((22000044..,, 22000055.. ii 22000066..));; �� PPoovveeććaannjjee ppoovvrrššiinnee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa ((22000077..));; �� UUrreeññeennjjee ii zzaaššttiittaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ((22000088..,, 22000099.. ii 22001100..)).. Program RReemmeeddiijjaacciijjee zzaappuušštteennoogg ii ddeeggrraaddiirraannoogg ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa proveden je na području sedam županija/kantona, izuzev Sarajevske, Zapadnohercegovačke i Bosansko-podrinjske. Prva faza ovog projekta implementirana je u 2004. godini na području Posavske i Tuzlanske županije/kantona kada je obavljeno ureñenje zemljišta na površini od 520 ha. Novčana podrška odnosila se na zapuštene oranice koje nisu obrañivane najmanje dvije ekonomske godine, a iznos koji je davan je 500 KM/ha. U drugoj fazi tijekom 2005. godine projekt remedijacije obuhvatio je četiri županije/kantona: Hercegbosansku, Unsko-sansku, Zeničko dobojsku i Hercegovačko-neretvansku, ukupno 899 ha, da bi naredne godine bila ostvarena novčana podrška i na području Srednjobosanske županije/kantona (219,7 ha). Na području navedenih sedam županija/kantona samo 0,20% površina od ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u F BiH obavljenom je remedijacijom poboljšalo svojstva tla, a najveća površina u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu (1,03%), obuhvaćena je remedijacijom u Posavskoj županiji/kantonu (tablica 4). 5 Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 32 Tablica 4 Ostvarena novčana podrška u okviru projekta Remedijacija zapuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH (2004. 2005., 2006.)6 Naziv županije/kantona Broj korisnika Površina (ha) Površina % od URPZ7 Vrijednost utrošenih sredstava (KM) Posavska 7 250 1,03 125.000 Tuzlanska 1 270 0,23 135.000 Hercegbosanska 6 220 0,17 110.000 Unsko-sanska 5 220 0,12 110.000 Zeničko-dobojska 7 217 0,23 108.500 Hercegovačko-neretvanska 5 242 0,33 121.000 Srednjobosanska 5 219,7 0,18 109.885 UKUPNO 36 1.638,7 0,20 819.385 Pri izvoñenju remedijacije na terenu, radi stvaranja optimalnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, korištene su sljedeće mjere: 1. Agrotehničke mjere Krčenje šikara i niskog raslinja Obrada rotacionim plugom Sakupljanje većeg kamenja Utovar biljnih ostataka od krčenja šikara i niskog raslinja Ravnanje terena 2. Agromelioracijske mjere: Humizacija tla Fosfatizacija tla Kalcifikacija tla. Primjenom navedenih mjera značajno su poboljšane sljedeće značajke tla/zemljišta: � stupanj iskorištenja tla/zemljišta � hranidbene sposobnosti tla/zemljišta � vodno-zračni režim tla/zemljišta � mikrobiološka aktivnost u zemljištu/tlu � mobilizacija nekih biogenih elemenata u tlu/zemljištu, kao i � obrada tla/zemljišta � ekonomičnost biljne proizvodnje � biološki potencijal uzgajanih biljaka (prinosi bolji i stabilniji). 6 Izvor: Analiza realizacije isplate poticajnih sredstava za razdoblje 2004. - 2010. (Odsjek za poljoprivredno zemljište, FMPVŠ) 7 URPZ-ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 33 Dakle, nakon izvedenih mjera remedijacije zemljište je osposobljeno kao visoko proizvodno, gdje će se uz redovitu gnojidbu održavati postignuta razina hranjiva i ostvarivati visoki prinosi gajenih kultura. Kroz Program za novčane potpore 2007. godine sredstva su bila odobrena za mjeru PPoovveeććaannjjee ppoovvrrššiinnee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttaavvaa.. Prioritet za ostvarenje novčane podrške u ovoj mjeri imali su korisnici koji su registrirani za djelatnost poljoprivredne proizvodnje, koji imaju obradivo zemljište (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade), kvalitetnije zemljište (od I do IV katastarske, odnosno bonitetne klase) i koji imaju veće parcele. Pravo na podršku imali su i korisnici (fizička lica) koja izvrše kupovinu ili uknjižbu nakon ostavinskog postupka najmanje 0,3 ha, a najviše 5 ha obradivog ili neobradivog poljoprivrednog zemljišta u 2007. godini. Prilikom realizacije ove mjere 314 aplikanata dobilo je novčane podrške. Ukupna isplaćena sredstva za ovu mjeru iznosila su 1.100.000,00 KM. Program za novčane potpore 2008. godine realiziran je kroz sredstva odobrena za mjeru UUrreeññeennjjee ii zzaaššttiittaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa.. Mjere ureñenja zemljišta provode se radi grupiranja razbacanih parcela u cilju stvaranja većih parcela, pravilnih geometrijskih oblika, poboljšanja proizvodnih sposobnosti zemljišta pomoću primjene agrotehničkih, agromelioracijskih i hidromelioracijskih mjera, pristupa javnoj infrastrukturi, pošumljavanja zemljišta slabog kvaliteta ili zagañenog zemljišta, ureñivanja imovinsko-pravnih odnosa, premjera i ažuriranja katastra zemljišta. Ukupno isplaćena sredstva za ovu mjeru iznosila su 1.100.000,00 KM, a novčanu potporu dobilo je ukupno 226 krajnjih korisnika. Struktura raspodjele navedenih sredstava (2008.) na području županija/kantona (tablica 5) pokazuje da je ova mjera najviše obuhvatila Srednjobosansku (25,29%), Hercegovačko-neretvansku (21,47%), pa Sarajevsku i Tuzlansku te Zapadnohercegovačku županiju/kanton. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 34 Tablica 5 Izdvojena sredstva za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta u 2008.8 Naziv županije/kantona Ureñenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta (KM) % Unsko-sanska 30.860,00 2,81 Posavska 14.352,80 1,30 Tuzlanska 168.101,40 15,28 Zeničko-dobojska 23.317,20 2,12 Bosansko-podrinjska 23.622,00 2,15 Srednjobosanska 278.093,20 25,29 Hercegovačko-neretvanska 236.175,60 21,47 Zapadnohercegovačka 139.397,80 12,67 Sarajevska 170.992,27 15,55 Hercegbosanska 14.833,60 1,35 UKUPNO: 1.099.745,87 U 2009. godini u Programu za novčane potpore u sklopu Ruralnog razvoja sredstva su bila odobrena za mjeru UUrreeññeennjjee ii zzaaššttiittaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa.. Ukupno isplaćena sredstva za ovu mjeru iznosila su 400.000,00 KM, a novčanu je potporu dobilo ukupno 148 krajnjih korisnika. U ovoj godini ukupno je ureñena površina od 226,20 ha. Ista je mjera odobrena i naredne 2010. godine, kada su pravo na podršku imala fizička i pravna lica te općine, nakon dostave projekta ureñenja hidromelioracija – navodnjavanja i odvodnjavanja, zaštite od erozije i grupiranja parcela. Podrška u okviru ove mjere iznosila je do 50% uloženih sredstava, a najviše 10.000,00 KM po projektu. Ukupna sredstva za ovu mjeru iznosila su 400.000,00 KM, a odobreno je 350 zahtjeva. Ukupno ureñena površina poljoprivrednog zemljišta u 2010. godini iznosi 559,50 ha. Najviše ureñene površine poljoprivrednog zemljišta bilo je na području Srednjobosanske (250,3 ha), a najmanje na području Zapadnohercegovačke županije/kantona (2,3 ha). U tablici 6 prikazane su visine financijskih sredstava, pa vidimo da je za ureñenje i zaštitu zemljišta na području Srednjobosanske županije/kantona potrošeno, u okviru ove mjere ruralnog razvoja, 39,38% od ukupno izdvojenih sredstava. 8 Izvor: Izvješće o stanju poljoprivrede u 2008. godini, FMPVŠ STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 35 Tablica 6 Izdvojena sredstva za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta u 2010. (mjera Ruralnog razvoja)9 Naziv županije/kantona Ureñenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta (KM) % Unsko-sanska 13.367 3,34 Posavska 0 0 Tuzlanska 52.306 13,08 Zeničko-dobojska 43.007 10,75 Bosansko-podrinjska 5.031 1,26 Srednjobosanska 157.520 39,38 Hercegovačko-neretvanska 61.130 15,28 Zapadnohercegovačka 14.191 3,55 Sarajevska 46.911 11,73 Hercegbosanska 6.530 1,63 UKUPNO 399.993 Temeljem naprijed navedenog vidljivo je da je za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta za sedam godina, od ukupnog iznosa poticaja (262.040.000,00 KM), izdvojen iznos od 3.819.378,00 KM što u postotcima iznosi 1,45% (tablica 7). Najviše sredstava izdvojeno je 2007. (2,92%), a najmanje (0,13%) 2004. godine. U sedmogodišnjem razdoblju na području F BiH ukupno je ureñeno 3.362,9 ha poljoprivrednog zemljišta. Najviše poljoprivrednog zemljišta ureñeno je u Srednjobosanskoj (715,8 ha), a najmanje u Zapadnohercegovačkoj županiji/kantonu (43,7 ha).10 DDoossaaddaaššnnjjee ppoottppoorree zzaa uurreeññeennjjee ii zzaaššttiittuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa bbiillee ssuu vvrrlloo mmaallee ((00,,1133 ddoo 22,,9922%% oodd uukkuuppnniihh ssrreeddssttaavvaa zzaa ppoottiiccaajjee,, vviiddii ttaabblliiccuu 77)).. ZZbboogg ppoozziittiivvnnoogg ddjjeelloovvaannjjaa oovviihh mmjjeerraa nnaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee,, nnjjeeggoovvoo ooččuuvvaannjjee,, ppoobboolljjššaannjjee zznnaaččaajjkkii ppoosseebbiiccee ppooddiizzaannjjee ppllooddnnoossttii,, ooddnnoossnnoo ppoovveeććaannjjee iisskkoorriissttiivvoossttii ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ii pprrooiizzvvooddnnee mmoogguuććnnoossttii,, uubbuudduuććee bbii ttrreebbaalloo iizzddvvaajjaattii vveeććaa nnoovvččaannaa ssrreeddssttvvaa zzaa oovvuu nnaammjjeennuu.. 9 Izvor: Izvješće o stanju poljoprivrede u 2010. godini, FMPVŠ 10 Izvor: Analiza realizacije isplate poticajnih sredstava za razdoblje 2004. - 2010. (Odsjek za poljoprivredno zemljište, FMPVŠ) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 36 Tablica 7 Analiza izdvojenih sredstava za ureñenje i zaštitu zemljišta za razdoblje od 2004 do 2010.11 GODINA UKUPNO POTICAJI (KM) ZEMLJIŠTE POTICAJI (KM) ZEMLJIŠTE POTICAJI (%) 2004 23.000.000,00 260.000,00 0,13 2005 15.740.000,00 449.500,00 2,86 2006 28.000.000,00 109.885,00 0,39 2007 37.650.000,00 1.100.000,00 2,92 2008 52.650.000,00 1.100.000,00 2,08 2009 50.000.000,00 400.000,00 0,80 2010 55.000.000,00 399.993,00 0,73 UKUPNO 262.040.000,00 3.819.378,00 1,45 11 Izvor: Analiza realizacije isplate poticajnih sredstava za razdoblje 2004. - 2010. (Odsjek za poljoprivredno zemljište, FMPVŠ) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 37 4.6 Vrijednost bruto domaćeg proizvoda u F BiH Temeljem podataka Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost bruto domaćeg proizvoda (BDP) u F BiH u razdoblju 2000-2009. godine povećana je za 86,22%, a bruto dodana vrijednost iz poljoprivrede, lova i šumarstva za 50,38 % (grafikon 6). Grafikon 6 BDP i bruto dodana vrijednost iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva Vidljivo je da se u analiziranom razdoblju (2000.-2009.) bruto dodana vrijednost iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva u ukupnom BDP–u smanjivala (u 2000. godini iznosila je 6,43%, u 2004. 6,37%, a u 2009. 5,19%), usprkos povećanju njezine apsolutne vrijednosti. 0 2.000.000 4.000.000 6.000.000 8.000.000 10.000.000 12.000.000 14.000.000 16.000.000 000 KM Bruto domaći proizvod (BDP) 8.178.443 10.350.191 15.230.561 Bruto dodana vrijednost iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 525.827 658.861 790.762 2000 god. 2004 god. 2009 god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 38 4.7 Minirano zemljište 4.7.1 Stanje površina miniranog i minski sumnjivog zemljišta Pored mnogo uloženog napora i značajnog napretka u rješavanju problema miniranosti zemljišta, činjenica je da su minska polja još uvijek prisutna po cijeloj F BiH i da predstavljaju jednu od glavnih prepreka kako za sigurnost ljudi tako i za socioekonomski razvoj Entiteta. U 2007. godini, Centar za uklanjanje mina u BiH izradio je Studiju o općoj procjeni problema mina/NUS-a u Bosni i Hercegovini. Studija o općoj procjeni problema mina/NUS-a u Bosni i Hercegovini identificirala je ukupno 1.631 ugroženu zajednicu pod utjecajem mina/NUS-a. Procijenjeno je da lokacije zagañene minama/NUS-om izravno utječu na sigurnost 921.513 ljudi, od čega 154.538 ljudi u zajednicama visoke ugroženosti, 342.550 ljudi u zajednicama srednje ugroženosti i 424.425 ljudi u zajednicama niske ugroženosti. Od ukupnog broja zajednica pod utjecajem mina/NUS-a, njih 122 ili 7,48% kategorizirane su kao visoko ugrožene zajednice, 625 ili 38,32% kao srednje ugrožene zajednice, a 884 ili 54,19% kao nisko ugrožene zajednice. Kriterije za odreñivanje razine ugroženosti zajednice predstavljali su proporcija broja stanovnika i minski rizične površine (reducirane minski sumnjive površine), kao i broj minskih nesreća/incidenata od 2004. godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine ukupan broj ugroženih zajednica iznosi 1.020, a od toga 7,7% spada u skupinu visoke razine ugroženosti; 37,6% u srednju razinu ugroženosti, a preostalih 54,7 % pripada skupini niske razine ugroženosti ( tablica 8). Tablica 8 Opća procjena problema mina/NUS u F BiH iz 2007. godine Razina ugroženosti Županija/kanton Broj ugroženih zajednica Visoka Srednja Niska Unsko-sanska 119 24 52 43 Posavska 27 16 8 3 Tuzlanska 104 10 42 52 Zeničko-dobojska 142 6 55 81 Bosansko-podrinjska 59 4 14 41 Srednjobosanska 223 11 96 116 Hercegovačko-neretvanska 154 5 49 100 Zapadnohercegovačka 1 0 0 1 Sarajevska 81 2 29 50 Hercegbosanska 110 1 39 70 Ukupno F BiH 1.020 79 384 557 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 39 Novi model opće procjene značajno je razotkrio veličinu i prirodu problema te poslužio kao polazna osnova za izradu Strategije protuminskog djelovanja BiH 2009.-2019. prema kojoj će cijela BiH biti bez mina do 2019. godine. Strategija protuminskog djelovanja BiH 2009.-2019. usvojena je 24. travnja 2008. godine u Sarajevu, na 45. sjednici Vijeća ministara BiH. Na slici 4 prikazani su trenutno aktualni podatci o stanju miniranih područja u travnju 2011. Slika 4 Minirana područja u Bosni i Hercegovini, stanje travanj 2011. (izvor BH MAC) U tablici 9 prikazane su minski sumnjive površine po županijama/kantonima na kraju 2010. godine. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 40 Tablica 9 Minski sumnjiva površina na kraju 2010. godine Sumnjiva površina po kategorijama prioriteta (m2) Županije/kantoni Ukupna sumnjiva površina (m2) I kategorija II kategorija III kategorija Unsko-sanska 128.180.300 25.020.000 66.656.300 36.504.000 Posavska 35.650.930 7.960.080 18.385.500 9.305.350 Tuzlanska 91.102.500 20.672.500 26.014.000 44.416.000 Zeničko-dobojska 136.186.300 18.201.100 19.577.000 98.408.200 Bosansko-podrinjska 65.300.840 1.674.640 16.111.000 47.515.200 Srednjobosanska 173.939.300 27.836.300 41.552.000 104.551.000 Hercegovačko neretvanska 192.230.400 15.803.200 39.888.200 136.539.000 Zapadnohercegovačka 1.155.080 0 0 1.155.080 Sarajevska 92.055.000 9.216.000 13.058.200 69.780.800 Hercegbosanska 114.216.300 10.833.800 33.827.500 69.555.000 Ukupno F BiH 1.030.016.950 137.217.620 275.069.700 617.729.630 Vidljivo je da trenutno minski sumnjive površine u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju 1.030,169 km2. Minski sumnjivu površinu zemljišta namijenjenog za poljoprivredu na žalost nije moguće točno procijeniti, zbog činjenice da se minski sumnjiva površina tretira operacijama generalnog izviñanja, pri čemu se projektiraju daljnje operacije humanitarnog razminiranja, odnosno odreñuje se prioritet namjena zemljišta. Generalnim izviñanjem, u Federaciji BiH, trenutno je definirana minski rizična površina od 146,086 km2 za operacije humanitarnog razminiranja (tablica 10). Standardnim operativnim procedurama BHMAC-a (poglavlje I. Generalno izviñanje) definiran je postupak prioriteta. Poljoprivredno zemljište je u prioritetima tretirano kroz: H1.4. kriterij (kriteriji prve kategorije prioriteta humanitarnog karaktera) i R1.7. kriterij (kriteriji prve kategorije prioriteta razvojnog karaktera). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 41 H1.4. Ekonomski resursi RRaazzmmiinniirraannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, ooddjjeellaa ššuummaa ooggrrjjeevvnnoogg ddrrvveettaa ii ddrruuggiihh pprriirrooddnniihh rreessuurrssaa nneeoopphhooddnniihh zzaa eeggzziisstteenncciijjuu llookkaallnnoogg ssttaannoovvnniiššttvvaa uu uuggrroožžeenniimm zzaajjeeddnniiccaammaa;; R1.7. Poljoprivreda RRaazzmmiinniirraannjjee vviissookkoopprroodduukkttiivvnnoogg oobbrraaddiivvoogg zzeemmlljjiiššttaa,, vvooććnnjjaakkaa ii ppaaššnnjjaakkaa ss pprraatteeććiimm ssaaddrržžaajjiimmaa rraaddii oommoogguuććaavvaannjjaa rraazzvvoojjaa eekkoonnoommiijjee ii zzaappooššlljjaavvaannjjaa.. Tablica 10 Minski rizična površina zemljišta namijenjenog za poljoprivredu u F BiH na kraju 2010. godine Rizična površina (poljoprivreda) (m2) Županije/kantoni Ukupna rizična površina (m2) Kriterij H 1.4. Kriterij R1.7. Unsko-sanska 29.293.714 12.212.448 6.859.213 Posavska 4.517.634 2.292.914 119.497 Tuzlanska 19.734.120 12.115.740 3.398.733 Zeničko-dobojska 19.497.452 9.404.302 1.449.513 Bosansko-podrinjska 4.025.744 1.395.388 513.209 Srednjobosanska 29.036.596 9.915.822 1.935.953 Hercegovačko-neretvanska 19.193.569 5.305.014 1.862.486 Zapadnohercegovačka 228.308 0 0 Sarajevska 12.989.161 7.888.258 713.474 Herceg-bosanska 7.569.864 1.483.327 1.347.789 Ukupno F BiH 146.086.162 62.013.213 18.199.867 4.7.2 Rezultati humanitarnog razminiranja U razdoblju od 1998.do 2010. godine, svim protuminskim akcijama reducirana je minski sumnjiva površina u F BiH za 59,67 km2. Izvršeno je 2.218 zadataka razminiranja te je ukupno pronañeno i uništeno 29.324 komada mina/NUS-a (tablica 11). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 42 Tablica 11 Pregled operacija humanitarnog razminiranja u F BiH za razdoblje 1998.-2010. Pronañeno i uništeno Županije/kantoni Razminirana površina (m2) Broj zadataka razminiranja PP mina PT mina NUS-a Unsko – sanska 7.809.394 283 2.644 25 240 Posavska 8.199.083 142 1.064 267 931 Tuzlanska 8.122.318 294 1.234 115 2.517 Zeničko-dobojska 4.588.977 251 1.135 45 719 Bosansko-podrinjska 1.527.813 75 696 2 153 Srednjobosanska 6.664.315 385 4.239 178 1.482 Hercegovačko-neretvanska 7.744.623 267 1.144 10 616 Zapadnohercegovačka 0 0 0 0 0 Sarajevska 10.453.658 396 3.459 63 4.279 Hercegbosanska 4.561.491 125 837 465 765 Ukupno F BiH 59.671.672 2.218 16.452 1.170 11.702 UU vvrreemmeennsskkoomm rraazzddoobblljjuu oodd 11999988.. ddoo 22001100.. ggooddiinnee ((ttaabblliiccaa 1122)) uu FF BBiiHH uukkuuppnnoo jjee iizzvvrrššeennoo 338866 zzaaddaattaakkaa rraazzmmiinniirraannjjaa iisskklljjuuččiivvoo ss cciilljjeemm rraazzmmiinniirraannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa.. UU nnaavveeddeennoomm rraazzddoobblljjuu uu FF BBiiHH rraazzmmiinniirraannaa jjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnaa ppoovvrrššiinnaa vveelliiččiinnee oodd uukkuuppnnoo 1133,,663399 kkmm22.. Tablica 12 Pregled operacija humanitarnog razminiranja u F BiH za razdoblje 1998.-2010. za poljoprivredne površine Namjena poljoprivreda Županije/kantoni Broj zadataka razminiranja Razminirana površina (m2) Unsko – sanska 77 2.675.815 Posavska 58 2.874.067 Tuzlanska 53 2.099.274 Zeničko-dobojska 28 985.420 Bosansko-podrinjska 6 105.288 Srednjobosanska 42 1.042.778 Hercegovačko-neretvanska 52 1.263.094 Zapadnohercegovačka 0 0 Sarajevska 35 970.565 Herceg-bosanska 35 1.623.183 Ukupno F BiH 386 13.639.484 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 43 Operacije protuminskog djelovanja u narednom će razdoblju biti uglavnom planirane i izvršene sukladno prostorno provedbenoj dokumentaciji na svim razinama BiH. JJaakkoo jjee bbiittnnoo ddaa ssee nnaajjnnoovviijjii ppooddaattccii oo mmiinniirraannoomm ii rraazzmmiinniirraannoomm ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu ssttaallnnoo nnaaddooppuunnjjuujjuu ii aakkttuuaalliizziirraajjuu.. SSaammoo jjee ttaakkoo mmoogguuććee oossttvvaarriittii ssiigguurrnnoo ggoossppooddaarreennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ttee pprroommiiššlljjaattii iisspprraavvnnee ssttrraatteeggiijjee ii pprrooggrraammee ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. UUpprraavvlljjaannjjee zzeemmlljjiišštteemm uu FF BBiiHH mmoorraa ssee uusskkllaaddiittii ss ddiinnaammiikkoomm rraazzmmiinniirraannjjaa mmiinniirraanniihh zzeemmlljjiiššttaa,, aa ppllaannoovvee rraazzvvoojjaa ppoolljjoopprriivvrreeddee nnaa ppoojjeeddiinniimm ppooddrruuččjjiimmaa ttrreebbaa uusskkllaaddiittii ss ppooddaattcciimmaa kkoojjiimmaa rraassppoollaažžee CCeennttaarr zzaa uukkllaannjjaannjjee mmiinnaa uu BBiiHH –– BBHH MMAACC.. TToo bbii ttrreebbaaoo bbiittii pprriimmaarrnnii zzaaddaattaakk ddookkuummeennaattaa nnaa nniižžoojj rraazziinnii ppllaanniirraannjjaa:: ooppeerraattiivvnniihh ii aakkcciijjsskkiihh ppllaannoovvaa žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonnaa,, ggrraaddoovvaa ii ooppććiinnaa.. NNaa oovvoojj,, ssttrraatteeggiijjsskkoojj rraazziinnii ppllaanniirraannjjaa,, mmoogguuććee jjee ssaammoo uukkaazzaattii nnaa mmoogguuććee ooppaassnnoossttii ppoo lljjuuddee ii uuppuuttiittii iizzrraaññiivvaaččee ddookkuummeennaattaa iizz oobbllaassttii pprroossttoorrnnoogg ppllaanniirraannjjaa nnaa nniižžiimm rraazziinnaammaa,, aa ttiiččuu ssee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, nnaa oobbvveezzuu ssuurraaññiivvaannjjaa ssaa CCeennttrroomm zzaa uukkllaannjjaannjjee mmiinnaa uu BBiiHH –– BBHH MMAACC.. TTeemmeelljjeemm ppoossttoojjeeććiihh kkaarraattaa,, aaggrroozzoonnaa ttee kkaarraattaa mmiinniirraanniihh ii mmiinnsskkii ssuummnnjjiivviihh ppoovvrrššiinnaa,, bbiilloo bbii pprreeppoorruuččlljjiivvoo iizzrraaddiittii kkaarrttee pprriioorriitteettaa rraazzmmiinniirraannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 44 4.8 Načini korištenja poljoprivrednog zemljišta u F BiH 4.8.1 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u povrtlarstvu U Federaciji BiH postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje povrća, što zajedno s povoljnim agroekološkim prilikama predstavlja temeljni preduvjet za uspješnu proizvodnju. Povrće se u Federaciji BiH najvećim dijelom proizvodi u privatnom sektoru s mješovitom proizvodnjom na oranicama i u vrtovima, većim dijelom na otvorenom, a manjim dijelom u zaštićenom prostoru. U ukupnoj obradivoj oraničnoj površini, površine pod povrtlarskim kulturama na području Federacije BiH iznosile su: � 1999. godine 54.000 ha (23,9 % od ukupne obradive površine), � 2004. godine 49.000 (24,7 % od ukupne obradive površine), � 2009. godine 43.000 (22,4 % od ukupne obradive površine). Prema podatcima Federalnog statističkog zavoda u strukturi ukupnih oraničnih površina u prikazanim godinama povrće se nalazi na trećem mjestu, iza žita i stočnog krmnog bilja. Evidentiran je pad ukupnih površina pod povrćem. U odnosu na 1999. godinu ukupne površine pod povrćem u 2009. godini smanjene su za oko 20,4%. Najveći dio ukupno zasijanih površina pod povrćem, izraženo u postotku od ukupno zasijanih površina u Federaciji, što je prikazano grafički, nalazi se u pet županija/kantona: Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj, Srednjobosanskoj, Zeničko-dobojskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu. Grafikon 7 Zastupljenost površina pod povrćem u županijama/kantonima (%) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 45 U promatranom razdoblju evidentan je kontinuiran porast površina pod povrćem u Posavskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu. Kontinuiran pad površina pod povrćem evidentan je na području Tuzlanske županije/kantona, dok u ostalim županijama/kantonima nema većih oscilacija od godine do godine. Najveći postotak površina pod povrćem na području Federacije BiH prosječno za cjelokupno promatrano razdoblje otpada na krumpir (52,64%), grah (10,87%), kupus i kelj (8,62%), luk crni (6,89 %), rajčicu (4,17%) i papriku (3,12 %). U promatranom razdoblju (od 2000.do 2009.) vidljiv je značajan porast ukupne proizvodnje i ostvarenih prinosa povrća u F BiH. Grafikon 8 Proizvodnja odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t) U odnosu na 2000. godinu ukupna proizvodnja krumpira u 2009. godini porasla je za oko 49,65%, graha za 251,54%, crnog luka za 82,69%, kupusa i kelja za 15, 14%, rajčice 46,99%, paprike 19,07%. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 46 Grafikon 9 Ostvareni prinosi odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t/ha) U odnosu na 2000. godinu prinos krumpira u 2009. godini povećan je za 65,67%, graha za 200%, crnog luka za 69,23%, kupusa i kelja za 37,50%, rajčice 79,69%, paprike za 29,87%. Iz priloženih podataka uočljivo je da su najveće oscilacije zabilježene u proizvodnji graha. Ostvareni prinosi povrća još uvijek su dosta niži u odnosu na prinose koji se ostvare u poljoprivredno razvijenijim državama. Poticanje razvoja povrtlarstva treba se temeljiti na uvoñenju suvremenih tehnologija proizvodnje. Grafikon 10 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Tuzlanskoj županiji/kantonu (ha) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 47 Grafikon 11 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Unsko-sanskoj županiji/kantonu (ha) Grafikon 12 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (ha) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 48 Grafikon 13 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Srednjobosanskoj županiji/kantonu (ha) Grafikon 14 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu (ha) U posljednjem razdoblju, što je grafički prikazano, vidljiv je značajan porast ukupne proizvodnje i ostvarenih prinosa povrća u F BiH. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 49 Grafikon 15 Proizvodnja odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t) U odnosu na 2000. godinu ukupna proizvodnja krumpira u 2009. godini porasla je za oko 49,65%, graha za 251,54%, crnog luka za 82,69%, kupusa i kelja za 15, 14%, rajčice 46,99%, paprike 19,07%. Grafikon 16 Ostvareni prinosi odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t/ha) U odnosu na 2000. godinu prinos krumpira u 2009. godini povećan je za 65,67%, graha za 200%, crnog luka za 69,23%, kupusa i kelja za 37,50%, rajčice 79,69%, paprike za 29,87%. Iz priloženih podataka uočljivo je da su najveće oscilacije zabilježene u proizvodnji graha. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 50 Ostvareni prinosi povrća još uvijek su dosta niži u odnosu na prinose koji se ostvare u poljoprivredno razvijenijim državama. PPoottiiccaannjjee rraazzvvoojjaa ppoovvrrttllaarrssttvvaa ttrreebbaa ssee tteemmeelljjiittii nnaa uuvvooññeennjjuu ssuuvvrreemmeenniihh tteehhnnoollooggiijjaa pprrooiizzvvooddnnjjee.. Iako je u promatranom razdoblju zabilježen kontinuirani pad površina pod krumpirom, još uvijek najzastupljenija povrtlarska kultura je krumpir, koji je u 2008./2009. godini zasijan na 21.880 ha (51,2% od ukupnih površina pod povrćem). Ukupna proizvodnja krumpira iznosila je 237.555 t s prosječnim prinosom od 11,1 t/ha. Krumpir se proizvodi u svim područjima Federacije, a najraniji rokovi sadnje su u Hercegovačko neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji/kantonu. Na drugom mjestu po ostvarenoj proizvodnji nalaze se kupus i kelj kojih je u 2009. godini proizvedeno ukupno 49.513 t i ostvaren prinos od 14, 3 t/ha. Kupus je vrsta povrća koja se takoñer uzgaja od najtoplijih do hladnijih područja. Zimska i proljetna berba najznačajnija je u južnim dijelovima, a ljetna i jesenska berba moguća je svuda gdje postoje izvori vode za navodnjavanje. Prema podatcima Federalnog statističkog zavoda o proizvodnji povrća (t) u 2009. godini izdvojene su županije/kantoni koje imaju veću proizvodnju povrća, izraženo u postotku od ukupne proizvodnje u Federaciji, i to po povrtlarskim kulturama koje su obuhvaćene statističkim praćenjima: � Krumpir Tuzlanska županija/kanton (31,78%) Unsko-sanska županija/kanton (18,23%) Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (11,71%) � Kupus i kelj Tuzlanska županija/kanton (17,95%) Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (17,72%) Srednjobosanska županija/kanton (15,92%) � Grah Unsko-sanska županija/kanton (56,16%) Srednjobosanska županija/kanton (13,44%) � Luk crni Zeničko-dobojska županija/kanton (38,00%) Tuzlanska županija/kanton (15,48%) Unsko-sanska županija/kanton (12,52%) � Luk bijeli Unsko-sanska županija/kanton (31,22%) Tuzlanska županija/kanton (19,76%) Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (12,01%) � Rajčica Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (34,77%) Unsko-sanska županija/kanton (17,55%) Tuzlanska županija/kanton (13,28%) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 51 � Paprika Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (36,67%) Unsko-sanska županija/kanton (28,60%) Tuzlanska županija/kanton (13,42%) � Mrkva Zeničko-dobojska županija/kanton (73,05%) � Grašak Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (24,10%) Tuzlanska županija/kanton (17,35%) Zeničko-dobojska županija/kanton (14,90%). Posljednjih se godina bilježi porast proizvodnje lubenica i dinja zahvaljujući primjeni suvremenih tehnologija proizvodnje i to prije svega korištenjem kalemljenih presadnica te prekrivanjem tla i nasada malčevima i netkanim sintetskim materijalima. Najveća proizvodnja lubenica i dinja u 2009. godini ostvarena je u tri županije/kantona: � Hercegovačko-neretvanskoj (2.588 t) � Zapadnohercegovačkoj (1.940 t) � Tuzlanskoj (1.447 t). Može se konstatirati da postoje bitne razlike u proizvodnji povrća po pojedinim županijama/kantonima. Agroekološke specifičnosti (reljef, tlo, klima i voda) i blizina tržišta (veći gradovi) utječu na rraajjoonniizzaacciijjuu ppoovvrrttllaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee.. Prije svega neophodno je uspostaviti kompletnu statističku obradu podataka da bi se preciznije mogli dati pravci budućeg razvoja. Zahtjevi tržišta utječu i na povećanje uzgoja različitih vrsta povrća, te bi trebalo introducirati u proizvodnju manje zastupljene i u nekim područjima gotovo nepoznate vrste povrća visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti poput brokule, cvjetače, kelja pupčara, radiča, bamije, endivije, celera rebraša, pastrnjaka za koje postoje pogodni ekološki uvjeti. Zbog klimatske raznolikosti rokovi uzgoja povrća na području Federacije BiH dosta su različiti. Blagost klime u južnim dijelovima pogoduje ranijoj sjetvi ili sadnji, berba povrća traje dulje ujesen ili se proteže kroz cijelu zimu. Početak proizvodnje ovisan je o brzini prosušivanja i zagrijavanja tla u proljeće, te o roku do kojeg je moguća pojava kasnog proljetnog mraza. Južni dijelovi Federacije (Hercegovačko-neretvanska i dio Zapadnohercegovačke županije/kantona) koji su pod utjecajem mediteranske klime povoljni su za uzgoj povrća preko cijele godine. To su područja u kojima se zimske temperature rijetko spuste ispod 0 ˚C, a kada se spuste nisko to ne traje dugo. Stoga je na tom području razvijena zimska i rana proljetna proizvodnja povrća. U tom razdoblju mogu se proizvoditi kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača), endivija i radič za berbu zimi, te rano proljetno povrće (mladi luk, rana salata, rani kupus, rani STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 52 krumpir, rajčica, paprika, krastavac i tikvice). Tradicionalno povrće se proizvodi za prodaju u svježem stanju jer ne postoje pogoni za preradu. Jedan od problema uzgoja povrća tijekom cijele godine je navodnjavanje kultura, te bi trebalo pokrenuti projekte izgradnje suvremenih sustava za navodnjavanje. U ostalim dijelovima Federacije koji su pod utjecajem kontinentalne klime radi uobičajene pojave nižih temperatura, koje mogu oštetiti ili potpuno uništiti nasad, zimska proizvodnja povrća na većim površinama nije uobičajena. Položaj polja u odnosu na okolna brda, izloženost stranama svijeta, čine velike razlike u klimi i na maloj zračnoj udaljenosti, što uvjetuje uzgoj pojedinih kultura na užim područjima u hladnijem dijelu godine. Tu se tradicionalno uzgajaju kasni krumpir, luk, grah i kupus namijenjen za kiseljenje, a u toplijim dijelovima godine sezonsko (ljetno) povrće poput graha mahunara, blitve, špinata, salate, mrkve, i dr. Kulture koje ne podnose niske temperature mogu se uzgajati u zaštićenim prostorima. U zaštićenim prostorima mogu se uzgajati sve vrste povrća. Meñutim, uzgajaju se samo one koje se u zimskom i ranoproljetnom razdoblju najbolje plasiraju, a to su: rajčica, paprika, krastavci, salata, tikvice. Nema pouzdanih statističkih podataka o proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima. PPrrooccjjeennjjuujjee ssee ddaa BBiiHH ddaannaass rraassppoollaažžee ssaa ookkoo 770000 hhaa ppllaasstteenniiččkkiihh ii 1155 hhaa ssttaakklleenniiččkkiihh ppoovvrrššiinnaa.. JJuužžnnii ddiijjeelloovvii FFeeddeerraacciijjee iimmaajjuu kkoommppaarraattiivvnnee pprreeddnnoossttii zzaa pprrooiizzvvooddnnjjuu ppoovvrrććaa uu zzaaššttiiććeenniimm pprroossttoorriimmaa, ali je proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima razvijena i u gotovo svim kontinentalnim dijelovima. Najveće zaštićene površine nalaze se u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu (oko 360 ha). 4.8.2 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u voćarstvu Voćarska proizvodnja na području F BiH ima dugu tradiciju, što jasno potvrñuje činjenica da postoje zadovoljavajući ekološki uvjeti za uspješan rast i razvoj voćnih vrsta. Proizvedeno voće postiže optimalnu i prepoznatljivu kvalitetu, a uzgajaju se različite voćne vrste. Obimnost proizvodnje voća, prije svega, procjenjuje se analizom ukupnih površina pod voćnjacima. Iz ukupne obradive površine izdvojene su površine pod voćnjacima u F BiH (prema podatcima iz statističkih godišnjaka, izraženo u tisućama ha): � 1999. godine 44 ha (5,61% od ukupne obradive površine), � 2004. godine 42 ha (5,78% od ukupne obradive površine), � 2009. godine 43 ha (6,21% od ukupne obradive površine). Ovi podatci pokazuju da su, od ukupnih obradivih, mmaallee ppoovvrrššiinnee ppoodd vvooććnnjjaacciimmaa. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 53 Analizirano desetgodišnje razdoblje ne pokazuje značajno variranje u ukupnoj površini pod voćnjacima (42-44 tisuće ha). Iako, možemo konstatirati da se povećava udio površina pod voćnjacima unutar ukupnih obradivih površina s obzirom da se prikazani postotci iz godine u godinu povećavaju. Bilo bi, takoñer, zanimljivo sagledati o kakvim se voćnjacima radi s obzirom na njihovu starost, dob rodnosti, intenzivnost uzgoja, odnosno na redovitost i količinu priroda. Nažalost, ovi su podatci vrlo oskudni tako da možemo govoriti o neselektiranim, nepotpunim i pojedinačnim podatcima o voćarskoj proizvodnji. I ovdje bismo istakli potrebu prikupljanja detaljnijih podataka, potrebu stvaranja bogate baze podataka o voćarstvu na općinskoj, lokalnoj razini, a njihovim prikupljanjem dobili bi značajne podatke za širu zajednicu što bi se moglo višestruko značajno iskoristiti za različite namjene. Stanje voćarske proizvodnje na području deset županija/kantona predstavljeno je tabelarno. Analiziramo li površine pod voćnjacima izražene u ha (tablica 13) u 2009. godini, možemo utvrditi da Tuzlanska županija/kanton ima 36% voćarske površine u odnosu na ukupnu površinu F BiH, Zeničko-dobojska 21,23%, zatim slijede Hercegovačko neretvanska (11,14%) i Srednjobosanska županija/kanton(10,54%). Znači, nnaa ppooddrruuččjjuu nnaavveeddeennee ččeettiirrii žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa nnaallaazzii ssee ookkoo 8800%% vvooććaarrsskkiihh ppoovvrrššiinnaa uu ooddnnoossuu nnaa uukkuuppnnee ppoovvrrššiinnee FF BBiiHH.. Tablica 13 Površina pod voćnjacima (ha) u 2009. god.12 Županija/kanton Površina (ha) % Unsko-sanska 2947 6,68 Posavska 615 1,39 Tuzlanska 15983 36,00 Zeničko-dobojska 9363 21,23 Bosansko-podrinjska 2305 5,23 Srednjobosanska 4648 10,54 Hercegovačko-neretvanska 4912 11,14 Zapadnohercegovačka 81 0,18 Sarajevska 2923 6,63 Hercegbosanska 316 0,72 UKUPNO FEDERACIJA BiH 44093 12 Interni podatci Federalnog zavoda za statistiku STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 54 Za osam voćnih vrsta, koje su obuhvaćene podatcima statističkih pregleda, u tablici 14 prikazan je broj rodnih stabala za 2009. godinu. Na području Tuzlanske županije/kantona uzgaja se najviše stabala jabuke, kruške, marelice, a trešnje se pored ove županije/kantona značajnije uzgajaju i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu gdje su i vodeće površine pod breskvom u odnosu na ukupnu površinu F BiH. Najveći broj stabala šljive imaju Unsko-sanska, Zeničko-dobojska i Hercegovačko neretvanska županija/kanton. Temeljem literaturnih podataka, kao i uvidom u stanje nekih od voćnjaka, možemo općenito zaključiti da je u F BiH nizak voćni fond - broj rodnih stabala; niska proizvodnja, kako ukupna tako i prirod po stablu; veće površine pod starijim stablima nezadovoljavajuće su kondicije, nezadovoljavajuće rodnosti, s ekstenzivnim (klasičnim) sustavom uzgoja i manje poluintenzivnim uzgojem. Zbog neizvoñenja zadovoljavajućih pomotehničkih i agrotehničkih zahvata u nasadima se najčešće dobivaju male količine priroda po stablu. S druge strane, posljednjih se godina bilježi rast proizvodnje, odnosno sadnja novih nasada i to intenzivnih nasada, plantažnog sustava uzgoja s niskim do srednje gustim sklopom sadnje. Tablica 14 Broj rodnih stabala (2009.)13 Trešnja Višnja Marelica Jabuka Kruška Šljiva Breskva Orasi F BiH 420159 153102 65415 2305256 1069139 5397612 477817 317286 US K 34844 6454 2474 151040 56347 984802 3170 76987 P Ž 1560 2060 910 10600 4940 68700 1700 2840 T K 106070 45448 33880 919314 422664 2253870 40530 60813 ZeDo K 59850 26925 3235 422285 169076 548866 4800 27861 BPK 30900 8660 100 117680 55000 247000 600 49000 SB Ž 13260 5260 10 184350 90675 350400 60 26900 HN Ž 114495 12660 19421 252945 83095 551475 417355 30394 ZH Ž 14345 4825 3200 14255 4709 13150 7350 7350 S K 43145 39410 2185 216187 175201 305439 2237 19346 HB Ž 1690 1400 16600 7432 73910 15 15795 13 Biljna proizvodnja, 2010., Federalni zavod za statistiku STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 55 Broj rodnih stabala u F BiH 8095986 10205786 7009535 2000.god. 2004.god. 2009.god. Ukupna proizvodnja, tona 61299 93705 108476 2000.god. 2004.god. 2009.god. Broj rodnih stabala voća u F BiH u tri praćene godine (1999., 2004. i 2009.), što je prikazano grafički (grafikon 17), ima trend povećanja čime se jasno potvrñuje veće ulaganje u voćarsku proizvodnju sadnjom novih voćnjaka različitih vrsta. Ovo povećanje u broju stabala zabilježeno je u količini od 3,2 milijuna sadnica. Grafikon 17 Broj rodnih stabala u F BiH (2000.do 2009.) Isto tako, na grafikonu gdje je prikazana ukupna proizvodnja voća za ovo vremensko razdoblje od desetak godina (grafikon 18), jasno se uočava povećanje proizvodnje voća za oko 43%, a posebice se proizvodi više jabuke, breskve te šljive. Grafikon 18 Ukupna proizvodnja voća u F BiH (2000.do 2009.) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 56 Prema podatcima14 o broju rodnih stabala izdvajamo županije/kantona koje imaju veće površine pod voćnjacima, izraženo u postotku od ukupnog boja rodnih stabala, i to po voćnim kulturama koje su obuhvaćene statističkim praćenjima: � Trešnja Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (27,25%) Tuzlanska županija/kanton (25,24%) Zeničko-dobojska županija/kanton (14,24%) � Višnja Tuzlanska županija/kanton (29,68%) Županija/kanton Sarajevo (25,74%) Zeničko-dobojska županija/kanton (17,59%) � Marelica Tuzlanska županija/kanton (51,79%) Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (29,69%) � Jabuka Tuzlanska županija/kanton (39,88%) Zeničko-dobojska županija/kanton (18,32%) Županija/kanton Sarajevo (12,14%) � Kruška Tuzlanska županija/kanton (39,53%) Županija/kanton Sarajevo (16,39%), Zeničko-dobojska županija/kanton (15,81%) � Šljiva Tuzlanska županija/kanton (41,76%) Unsko-sanska županija/kanton (18,24%) � Breskva Hercegovačko-neretvanska županija/kanton (87,43%) � Orasi Unsko-sanska županija/kanton (24,26%) Tuzlanska županija/kanton (19,17%). Navedenih pet županija/kantona u F BiH ističu se kao glavna područja proizvodnje ovih osam voćnih vrsta, i to, posebice Tuzlanska te Hercegovačko-neretvanska županija/kanton u uzgoju ranog voća (breskva, trešnja). U F BiH najviše se uzgaja šljiva, slijede jabuka, kruška, breskva, trešnja. S obzirom da javne institucije ne nude podatke o praćenju stanja drugih voćnih vrsta, nažalost, nemamo podataka, a to bi uvelike dalo materijala za detaljnije razmatranje iskorištavanja zemljišnih potencijala, o uzgoju mediteranskih voćnih vrsta (smokva, šipak, maslina, kiwi i dr.) kao i o površinama pod jagodastim voćem (jagoda, malina, kupina, borovnica i druge). S obzirom da pratimo voćarsku proizvodnju tijekom odabranog razdoblja od desetak godina, svojevrsne oscilacije, trendovi padova i uspona u broju stabala, možda se najjasnije mogu razumjeti pregledom ponuñenih grafičkih prikaza po županijama/kantonima koji su dani u prilogu. 14 Federalni zavod za statistiku STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 57 VVooććaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu TTuuzzllaannsskkee žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa ((ggrraaffiikkoonn 1199)) uu oovvoomm rraazzddoobblljjuu ((oodd 22000000.. ddoo 22000099..)) ooddrreeññuujjee zznnaaččaajjnnoo ppoovveeććaannjjee ppoovvrrššiinnaa ppoodd ššlljjiivvoomm ii jjaabbuukkoomm.. Možemo reći da su opravdana ulaganja u podizanje novih voćnih površina na području ove županije/kantona, jer se radi o značajnom voćarskom području i to za uzgoj osnovnih kontinentalnih voćnih vrsta: šljive, jabuke i kruške. Grafikon 19 Voćarska proizvodnja na području Tuzlanske županije/kantona (broj rodnih stabala) UU HHeerrcceeggoovvaaččkkoo--nneerreettvvaannsskkoojj žžuuppaanniijjii//kkaannttoonnuu ((ggrraaffiikkoonn 2200)) bbiilljjeežžiimmoo ppoovveeććaannjjee uuzzggoojjaa bbrreesskkvvee,, jjaabbuukkee ttee ššlljjiivvee ii ttrreeššnnjjee. Osnovna povećanja zasañenih površina odnose se na breskvu, za čiji uzgoj ovo područje posjeduje izrazite komparativne prednosti. Ali se, kao što potvrñuju i podatci, povećava i uzgoj jabuke i to kasnog vremena dozrijevanja. Sjeverniji dijelovi ove županije/kantona ranije su imali veću proizvodnju šljive. Meñutim sadnja novih nasada šljive, za razliku od navedene breskve, nije obavljena na značajno većim površinama. Uzgoj trešnje povećava se u manjoj mjeri, meñutim, širi se novi sortiment i slabo bujne podloge za trešnju, podiže se trešnja u gustom sklopu što bi trebalo pratiti i educiranjem proizvoñača. Na području ove županije/kantona, posebice u posljednje vrijeme, uočava se sadnja intenzivnih nasada smokve, šipka, kiwia i masline, jer, napominjemo, ovdje imamo utjecaj mediteranske klime što odreñuje mogućnost uspješnog gospodarenja ovim zanimljivim voćnim vrstama. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 58 Grafikon 20 Voćarska proizvodnja na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona (broj rodnih stabala) Na području ove županije/kantona značajan je i uzgoj jagodastog voća, jagoda se uzgaja na otvorenim i zatvorenim površinama. Inače, jagodaste se kulture sve više uzgajaju diljem F BiH te se radi, uglavnom, o intenzivnom sustavu uzgoja raznih novih vrsta i sorata koje su meñusobno različite kako po vremenu dozrijevanja tako i po zahtjevima u uzgoju. UU ZZeenniiččkkoo--ddoobboojjsskkoojj žžuuppaanniijjii//kkaannttoonnuu ((ggrraaffiikkoonn 2211)) zznnaaččaajjnnoo ssee ppoovveeććaavvaajjuu ppoovvrrššiinnee ppoodd jjaabbuukkoomm. Smanjene su površine pod šljivom i vidljivo je neznatno povećanje uzgoja kruške. Grafikon 21 Voćarska proizvodnja na području Zeničko-dobojske županije/kantona (broj rodnih stabala) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 59 UU ŽŽuuppaanniijjii//kkaannttoonnuu SSaarraajjeevvoo ((ggrraaffiikkoonn 2222)) ppoovveeććaaoo ssee bbrroojj ssttaabbaallaa jjaabbuukkee ii kkrruušškkee.. Na području ove županije/kantona nalazi se i veći broj sadnica šljive, meñutim nije zabilježeno značajnije povećanje novih nasada. Grafikon 22 Voćarska proizvodnja na području Županije/kantona Sarajevo (broj rodnih stabala) NNaa ppooddrruuččjjuu UUnnsskkoo--ssaannsskkee žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa ((ggrraaffiikkoonn 2233)) bbiilljjeežžiimmoo kkoonnssttaannttnnuu vvooććaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu kkrroozz pprroommaattrraannoo rraazzddoobblljjee oodd ddeesseettaakk ggooddiinnaa.. Iako je ovo značajno uzgojno područje šljive, kao vodeće kulture F BiH, nije zabilježeno podizanje novih šljivika. Grafikon 23 Voćarska proizvodnja na području Unsko-sanske županije/kantona (broj rodnih stabala) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 60 BBoossaannsskkoo--ppooddrriinnjjsskkaa žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonn jjee,, ttaakkooññeerr,, zznnaaččaajjnnoo ppooddrruuččjjee uuzzggoojjaa ššlljjiivvee,, ddoommiinnaannttnnaa uuzzggoojjnnaa vvrrssttaa,, aa bbiilljjeežžiimmoo ((ggrraaffiikkoonn 2244)) ppoovveeććaannjjee bbrroojjaa ssaaddnniiccaa jjaabbuukkee ii zznnaattnnoo mmaannjjee oorraahhaa.. Grafikon 24 Voćarska proizvodnja na području Bosansko-podrinjske županije/kantona (broj rodnih stabala) Voćarska je proizvodnja odreñena proizvodnim uvjetima – klimatskim i edafskim, a i ova proizvodnja u okviru biljne proizvodnje, ima cilj iskorištavanje komparativnih prednosti i postojećih potencijala. Analiziranjem proizvodnje po županijama/kantonima uvjerili smo se da meñu njima postoje bitne razlike u uzgoju voćnih vrsta, što treba definirati rajonizacijom proizvodnje kojom bi se za pojedina područja jasno odredili karakteristični ciljevi i djelatnosti. Ocjena prikladnosti tla za uzgoj voćaka osobito je važna jer su voćke višegodišnje kulture koje ostaju duži niz godina na istom mjestu. Bujnost, rodnost i zdravstveno stanje voćaka, kao i dugotrajnost te ekonomičnost proizvodnje uvelike su odreñeni stupnjem prikladnosti tla za uzgoj voćaka. Neke su značajke tla (dubina profila, fizikalne značajke, kemijske te biološke značajke) jako važne za ocjenu prikladnosti tla. Isto tako, voćari pokušavaju odreñene lošije značajke tla ublažiti korištenjem različitih podloga čime se bolje iskorištavaju uvjeti tla i proširuje područje kvalitetnog uzgoja vrste. Suvremena voćarska proizvodnja - intenzivna proizvodnja, zahtjeva redovito pravilno izvoñenje svih potrebitih pomotehničkih i agrotehničkih zahvata (održavanje plodnosti tla, izvoñenje gnojidbe, navodnjavanja te zaštite od bolesti i štetnika). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 61 4.8.3 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vinogradarstvu Vinogradarstvo je veoma značajan dio poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH. Posebno se to odnosi na Hercegovinu, gdje je tradicija gajenja vinove loze stara preko 2000 godina. Hercegovina spada u regije koje imaju povoljne agroekološke uvjete za uzgoj ove višegodišnje kulture. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku, u tablici 15 prikazano je stanje vinogradarske proizvodnje u F BiH za razdoblje 1999.-2009. Tablica 15 Vinogradarske površine i proizvodnja grožña u F BiH (1999.do 2009.)15 Broj čokota u 000 Godi na Površina vinograda u ha Ukupno Rodnih Proizvodnja grožña u tonama Prinos t/ha Prinos kg/čoko t Federacija BiH 1999. 3.000 6.310 6.058 12.723 4,24 2,10 2004. 4.000 10.827 10.011 19.541 4,15 1,95 2009. 5.000 11.201 9.854 22.003 4,62 2,24 U praćenom desetogodišnjem razdoblju bilježimo povećanje površina pod vinogradima od 66,67%. Tako je 2009. godine zabilježeno 77,52% više čokota nego 1999. godine. Ovaj podatak jasno pokazuje da se ulagalo u ovu proizvodnju, te bilježimo značajnu sadnju novih vinograda u F BiH. Vidljivo je da je u novije vrijeme, razvojem privatnog poduzetništva i privatizacijom bivšeg državnog sektora, došlo do osjetnog zamaha u razvoju vinogradarstva. Kada pratimo službene podatke o proizvodnji grožña (t), uočljivo je da se prinos (iako u manjoj mjeri) povećavao, i to kako prinos u t/ha, tako i po čokotu što znači da se proizvodnost vinograda povećava boljim rodnim potencijalom po čokotu. 15 Izvor: Statistički godišnjak/ljetopis STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 62 Iz grafikona 25 na kome je predstavljena vinogradarska proizvodnja po županijama/kantonima za promatrane tri godine, uočljivo je ddaa ssee ppoo vviinnooggrraaddaarrsskkoojj pprrooiizzvvooddnnjjii iissttiiččuu ddvviijjee žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa:: HHeerrcceeggoovvaaččkkoo nneerreettvvaannsskkaa ii ZZaappaaddnnoohheerrcceeggoovvaaččkkaa,, ttee ssee mmoožžee kkaazzaattii kkaakkoo ssuu oovvee ddvviijjee žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa iizzrraazziittoo vviinnooggrraaddaarrsskkee jjeerr ssee nnaa nnjjiihhoovvoomm ppooddrruuččjjuu pprrooiizzvveeddee ookkoo 9999%% uukkuuppnnee kkoolliiččiinnee ggrroožžññaa uu FF BBiiHH.. Grafikon 25 Ukupan prinos grožña (u tonama) Na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona 2000. godine proizvedeno je 70,66% grožña u odnosu na ukupnu količinu u F BiH, 2004. godine 78,18%, dok je u 2009. godini na području ove županije/kantona proizvedeno čak 84,98% od ukupnog grožña za F BiH. Vinogradarsku proizvodnju u F BiH karakterizira: � mala veličina posjeda, � nedovoljna proizvodnja sadnog materijala, � nedovoljna sredstva poticaja, � nepovoljan sustav kreditiranja, � nepostojanje savjetodavne službe za vinogradarstvo, � loša organiziranost i educiranost proizvoñača grožña i vina. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 63 4.8.4 Korištenje poljoprivrednog zemljišta u ratarstvu U ovoj strategiji pod pojmom „ratarske kulture“ obrañivati će se žitarice odnosno pšenica, raž, ječam i zob te industrijsko bilje duhan i soja. Kako u svijetu tako i u Federaciji BiH ratarske kulture zauzimaju prvo mjesto po ukupno zasijanim površinama. Tome u prilog ide i podatak da su u promatranom razdoblju (2000., 2004., 2009.) zasijane površine iznosile gotovo polovinu od ukupno zasijanih površina na području Federacije BiH i to kako slijedi: � 2000. godine 90.000 ha od ukupno 200.000 ha ili 46%, � 2004. godine 85.000 ha od ukupno 198.000 ha ili 43%, � 2009. godine 86.500 ha od ukupno 178.000 ha ili 48%. Uvidom u statističke pokazatelje Federalnog zavoda za statistiku, može se reći da je u promatranom razdoblju došlo do smanjenja ukupno zasijanih površina svim kulturama za 11%, ali isto tako i do povećanja površina pod ratarskim kulturama unutar ukupno zasijanih površina za 4%. Grafikon 26 Zastupljenost površina pod ratarskim kulturama u pojedinim županijama/kantonima (%) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 64 Iz prikazanog grafikona o zastupljenosti površina pod ratarskim kulturama u pojedinim županijama/kantonima, evidentno je ddaa ssaammoo ddvviijjee žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa uu FFeeddeerraacciijjii BBiiHH iimmaajjuu zznnaaččaajjnniijjuu rraattaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu,, aa ttoo ssuu UUnnsskkoo--ssaannsskkaa ssaa zzaassttuupplljjeennooššććuu ppoovvrrššiinnaa vveeććoomm oodd 2255%% ii TTuuzzllaannsskkaa žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonn ssaa zzaassttuupplljjeennooššććuu vveeććoomm oodd 3300%%.. Nadalje, uočava se i kontinuiran rast površina u Posavskoj te Zeničko dobojskoj županiji/kantonu, dok ostale županije/kantoni bilježe kontinuirano smanjenje ili stagnaciju površina pod ratarskim kulturama. Bosansko-podrinjska županija/kanton izdvaja se kao županija/kanton s vrlo malom ratarskom proizvodnjom. Grafikon 27 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Unsko-sanskoj županiji/kantonu (ha) Grafikon 28 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Posavskoj županiji/kantonu (ha) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 65 Grafikon 29 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (ha) Grafikon 30 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Hercegbosanskoj županiji/kantonu (ha) Promatrajući zastupljenost pojedinih kultura u županijama/kantonima čija zasijana površina prelazi 5.000 ha, kao vodeće kulture izdvajaju se pšenica i kukuruz, a u svakoj trend porasta proizvodnje prati kukuruz. Općenito se može reći da je uukkuuppnnaa rraattaarrsskkaa pprrooiizzvvooddnnjjaa nnaa rraazziinnii FFeeddeerraacciijjee BBiiHH ppoorraassllaa zzaa ččaakk 5555%%.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 66 Grafikon 31 Proizvodnja odabranih ratarskih kultura na području Federacije (t) Iz već navedenih podataka o zastupljenosti pojedinih ratarskih kultura u ukupno zasijanim površinama na području županija/kantona, logičan je slijed da će i u zastupljenosti pojedinih ratarskih kultura u ukupnoj proizvodnji, pšenica i kukuruz imati vodeće mjesto na razini Federacije. Kukuruz je zastupljen sa 62,89% dok je pšenica zastupljena sa 24,5%. Važno je naglasiti da je zastupljenost pšenice u 2009. godini u odnosu na 2000. godinu porasla za 10,5% dok je zastupljenost kukuruza porasla za 14%. PPoorraasstt pprrooiizzvvooddnnjjee zznnaaččii ddaa ssee pprreeppoozznnaajjee vvaažžnnoosstt rraattaarrsskkiihh kkuullttuurraa, kao najznačajnijih poljoprivrednih kultura čija sadašnja proizvodnja u Federaciji BiH ne podmiruje ni polovicu domaćih potreba. Nedovoljnoj proizvodnji razlog su i niski prinosi usjeva. Prosječan prinos pšenice kreće se oko 3,2 t/ha, dok je kod kukuruza 3,8 t/ha. Iako se bilježi konstantan rast prinosa svih ratarskih kultura, oni još uvijek zaostaju za onim u razvijenim državama. Glavni su problemi u ratarskoj proizvodnji zastarjela mehanizacija, neureñeno otkupno tržište, a veliki problem predstavlja i usitnjenost parcela. Potrebno je više pozornosti posvetiti uvoñenju suvremenih dostignuća u agrotehnici (kvaliteta i preciznost sjetve, zaštita usjeva od korova, bolesti i štetnika, ureñenje tla agromelioracijskim mjerama i sl. ) Trenutno stanje proizvodnje pojedinih ratarskih kultura u županijama/kantonima, izraženo u postotku od ukupne proizvodnje u Federaciji je sljedeće: STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 67 � Pšenica Unsko-sanska županija/kanton (27,6%) Tuzlanska županija/kanton (22,0%) Posavska županija/kanton (20,7%) � Raž Srednje-bosanska županija/kanton (26,6%) Tuzlanska županija/kanton (23,2%) Unsko-sanska županija/kanton (22,0%) � Ječam Hercegbosanska županija/kanton (30,6%) Unsko-sanska županija/kanton (14,7%) Srednje-bosanska županija/kanton (13,3%) � Zob Unsko-sanska županija/kanton (48,7%) Tuzlanska županija/kanton (20,4%) Srednje-bosanska županija/kanton (10,8%) � Kukuruz Tuzlanska županija/kanton (40,4%) Unsko-sanska županija/kanton (30,7%) Posavska županija/kanton (15,5%). 4.8.5 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju krmnog bilja Na području Federacije BiH već dugi niz godina zastupljena je proizvodnja krmnog bilja. Posebice je zastupljena proizvodnja trava, djetelina, travno djetelinskih smjesa, lucerne, kukuruza za silažu, ali i drugih vrsta čija proizvodnja iz godine u godinu raste. Agroekološke prilike područja F BiH vrlo su povoljne za kvalitetnu i uspješnu proizvodnju krmnog bilja. Krmno bilje, po zastupljenosti proizvodnje u F BiH, najvećim se dijelom proizvodi u privatnom sektoru s mješovitom orijentacijom proizvodnje, a na manjem dijelu gospodarstava primjenjuje se intenzivna agrotehnika i postižu visoki prinosi iako postoje preduvjeti i kod ostalih proizvoñača. Od ukupno obradivih oraničnih površina na površine pod krmnim biljem za područje F BiH odnosi se: � 1999. godine 65 838 ha (33% od ukupne obradive površine), � 2004. godine 64 126 (32% od ukupne obradive površine), � 2009. godine 49 868 (35% od ukupne obradive površine). Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku u strukturi ukupnih oraničnih površina, a prema prikazanim podatcima, krmno se bilje nalazi na drugom mjestu, odmah iza žita. VViiddlljjiivv jjee ppaadd pprrooiizzvvooddnniihh ppoovvrrššiinnaa ppoodd kkrrmmnniimm bbiilljjeemm zzaa 00,,55%% ggooddiiššnnjjee,, ooddnnoossnnoo 55%% uu rraassppoonnuu oodd 1100 ggooddiinnaa (1999. do 2009.). Površine pod krmnim biljem obuhvaćaju cca 30% oraničnih površina, te buduće povećanje ne bi trebalo ići na štetu ostalih kultura već paralelno pratiti porast istih. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 68 Na grafikonu 31, u tisućama hektara (000 ha) prikazane su površine pod krmnim kulturama zastupljene u svih deset županija/kantona F BiH za tri godine, tj. 1999., 2004. i 2009. godinu. Najveći dio površina pod krmnim kulturama nalazi se u Tuzlanskoj, zatim u Unsko-sanskoj te redom do najmanjih vrijednosti za Bosansko-podrinjsku županiju/kanton. Grafikon 32 Kretanje površina pod krmnim kulturama u županijama/kantonima F BiH (000 ha) Za promatrano razdoblje od deset godina, u tri pregledne godine vidimo da je kod šest županija/kantona došlo do povećanja udjela površina pod krmnim kulturama u odnosu na ukupne obradive oranične površine, dok su kod preostale četiri županije/kantona površine pod krmnim biljem ostale na istoj razini ili su malo smanjene. Udio se kretao od 30 do 60%, uz iznimku Posavske županije/kantona gdje je udio s 10% u 1999. godini porastao na 15% u 2009. godini, odnosno prosjek za sve županije/kantone u 1999. godini iznosio je 31%, u 2004. godini 35% i u 2009. godini 37% što je pokazatelj porasta površina pod krmnim kulturama. Najveći postotak površina pod krmnim kulturama pojedinačno otpada na kukuruz za krmu i to 33,79% za 1999. godinu, 51,21% za 2004. godinu i 64,46% za 2009. godinu. Zatim slijede lucerna (21,31; 16,09 i 12,00%), djetelina (21,15; 14,92 i 10,01%), travno-djetelinske smjese (18,11;13,84 i 11,14%) te stočna repa (5,64; 3,94 i 2,39%). U grafikonima koji slijede prikazane su zasijane površine osnovnih krmnih kultura pojedinačno po županijama/kantonima redoslijedom iz statističkih godišnjaka. 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 Uns ko s an sk a Po sa vs ka Tu zla ns ka Ze ni čk o do bo js ka Bos an sk o po dr in js ka Sr ed nj o bo sa ns ka H er ce go va čk o ne re tv ... Za pa dn o he rc eg ov ač ka Sa ra je vs ka H er ce g bo sa ns ka 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 69 Grafikon 33 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Unsko-sanskoj županiji/kantonu (000 ha) Iz prethodnog grafikona vidimo da je u Unsko-sanskoj županiji/kantonu u 2009. godini u odnosu na 1999. došlo do porasta površina zasijanih kukuruzom za krmu od 2,5 puta. Vrijednosti za ostale krmne vrste u laganom su padu. Grafikon 34 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Posavskoj županiji/kantonu (000 ha) 0 1 2 3 4 5 6 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 70 Grafikon 34 prikazuje površine zasijane osnovnim krmnim kulturama u Posavskoj županiji/kantonu. Konstantno povećanje vidljivo je za djetelinu i lucernu, kao i za travno-djetelinsku smjesu, a ostale krmne kulture imaju skoro istu ili manju proizvodnju u odnosu na prethodnu/e godine. Kod površina zasijanih kukuruzom za krmu vidimo veliki skok do četiri puta u količini proizvodnje za 2004. godinu u odnosu na ostale dvije godine. Grafikon 35 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Tuzlanskoj županiji/kantonu (000 ha) U Tuzlanskoj županiji/kantonu (grafikon 35) je dolazilo do konstantnog povećanja površina pod kukuruzom za krmu, a smanjenja površina pod djetelinom, travno-djetelinskim smjesama, kao i stočnom repom i mješavinama trava, mahunarki i žitarica, dok su površine pod lucernom ostale skoro iste u ovom desetogodišnjem razdoblju (1999.do 2009.) Stanje osnovnih krmnih kultura u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (grafikon 36) je takvo da je došlo do porasta, ali malo značajnog, u površinama pod mješavinama trava, mahunarki i žita, te vrlo malog smanjenja površina pod kukuruzom za krmu, dok za sve ostale kulture imamo značajan pad površina u preglednom vremenskom razdoblju. 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Djetelina Kukuruz za krmu Mješavina trava, mahunarki i žita 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 71 Grafikon 36 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (000 ha) Grafikon 37 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Bosansko-podrinjskoj županiji /kantonu (000 ha) Na grafikonu 37 za osnovne krmne kulture u Bosansko-podrinjskoj županiji/kantonu vidimo da je kod svih kultura došlo do laganog porasta u količini zasijanih površina, osim kod lucerne gdje imamo veliko povećanje izmeñu 1999. i 2004. godine od preko trinaest puta te mali pad u 2009. godini. U Srednjobosanskoj županiji/kantonu (grafikon 38) situacija sa zasijanim površinama osnovnim krmnim kulturama dosta je šarolika. Kod djeteline imamo pad površina, dok kod lucerne, mješavina trava, mahunarki, 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 Djetelina Kukuruz za krmu Mješavina trava, mahunarki i žita 1999. god. 2004. god. 2009.god. 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Djetelina Kukuruz za krmu Mješavina trava, mahunarki i žita 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 72 žitarica te stočne repe imamo skoro istu količinu površina. Porast je vidljiv samo kod kukuruza za krmu i travno-djetelinskih smjesa. Grafikon 38 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Srednjobosanskoj županiji/kantonu (000 ha) Grafikon 39 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu (000 ha) Stanje površina osnovnih krmnih kultura u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu dosta je različito. Najviše površina pod djetelinom, lucernom i stočnom repom bilo je u 2004. godini. Pad površina imaju 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 73 djetelina, lucerna, stočna repa i travno-djetelinske smjese, dok porast imaju kukuruz za krmu i mješavine trava, mahunarki i žita. Grafikon 40 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Zapadnohercegovačkoj županiji/kantonu (000 ha) Na gore prikazanom grafikonu zasijanih površina osnovnih krmnih kultura u Zapadnohercegovačkoj županiji, kontinuiran porast uočen je kod površina pod djetelinom i travno-djetelinskim smjesama, a diskontinuiran porast uočen je kod kukuruza za krmu. Ostale osnovne krmne kulture imaju tendenciju smanjenja površina. Grafikon 41 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Županije/kantona Sarajevo (000 ha) 0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 74 U Županiji/kantonu Sarajevo situacija zasijanih površina osnovnim krmnim kulturama je u porastu za djetelinu, kukuruz za krmu i stočnu repu, a u padu za lucernu i travno-djetelinsku smjesu. Kod mješavine trava, mahunarki i žita imamo velike površine u 2009. godini dok za 1999. i 20004. nema podataka. Grafikon 42 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Hercegbosanskoj županiji/kantonu (000 ha) U Hercegbosanskoj županiji/kantonu površine pod osnovnim krmnim kulturama su kod većine vrsta u padu, kontinuiranom ili diskontinuiranom, osim kod travno-djetelinskih smjesa koje imaju diskontinuiran porast površina. Površine pod mješavinama trava, mahunarki i žita su u porastu, ali trebamo imati u vidu da za prve dvije istraživane godine nemamo podatke o površinama. Na zadnja dva grafikona prikazani su prinosi osnovnih krmnih kultura u F BiH ukupno u tisućama tona (000 t) i prosječan prinos tona po hektaru (t/ha). U pogledu na 1999., ali i 2004. godinu najveće povećanje količine proizvodnje (kontinuirano) evidentirano je kod kukuruza za krmu, preko tri puta (grafikon 43). Lagano, ali takoñer kontinuirano povećanje vidljivo je kod travno-djetelinskih smjesa, dok je diskontinuirano povećanje vidljivo kod lucerne i djeteline. Manji pad količine proizvodnje evidentiran je kod stočne repe. Izraženo u postocima povećanje proizvodnje u 2009. odnosu na 1999. godinu iznosi 327% kod kukuruza za krmu, zatim 37% za travno-djetelinske smjese, 26% za lucernu, i skoro 6% povećanje količine djeteline, dok je smanjenje, nešto manje od 5%, zabilježeno kod stočne repe. 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Mješavina trava, mahunarki i žita Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 75 Grafikon 43 Proizvodnja osnovnih krmnih kultura u F BiH (000 t) 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. Grafikon 44 Ostvareni prinosi osnovnih krmnih kultura u F BiH (t/ha) Iz grafikona o ostvarenim prinosima osnovnih krmnih kultura po hektaru u F BiH, vidimo da su prinosi kontinuirano rasli kod lucerne, stočne repe i travno-djetelinskih smjesa, a diskontinuirano kod kukuruza za silažu i djeteline. Gledano u postotcima prinosi djeteline porasli su 45%, prinosi lucerne 36%, prinosi kukuruza za krmu 12%, prinosi stočne repe za čak 70% i najviše ostvareno povećanje prinosa je kod travno-djetelinskih smjesa za čak 105%. 0 50 100 150 200 250 300 350 400 Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu Stočna repa Travno djetelinske smjese 1999. god. 2004. god. 2009.god. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 76 Ostvareni prinosi osnovnih krmnih kultura još uvijek nisu na razini razvijenih zapadnih država koje primjenjuju suvremenu agrotehniku i koje maksimalno iskorištavaju genetski potencijal vrsta i kultivara, te primjenjuju novije i naprednije kultivare. Poticanje razvoja krmnih kultura treba prvenstveno krenuti od edukacije proizvoñača, primjene adekvatnih kultivara, agrotehničkih mjera i niza drugih radnji koje će rezultirati maksimalnom iskoristivosti genetskog potencijala kultivara, plodnosti tla, agrotehničkih mjera i opreme u cilju rentabilne i konkurentne proizvodnje poluproizvoda ili gotovog proizvoda. U promatranom razdoblju za 2009. godinu najviše površina bilo je pod kukuruzom za krmu 16.731 ha ili 27,5% od ukupnih površina pod osnovnim krmnim kulturama. U 1999. i 2004. godini najviše površina bilo je zasijano travno djetelinskim smjesama, preko 16.500 ha. Ukupna proizvodnja kukuruza za krmu u F BiH iznosila je 340.081 tonu ili 64,5% u odnosu na ukupnu proizvodnju osnovnih krmnih kultura. Proizvodne površine i količina proizvodnje ostalih kultura u 2009. godini kretale su se: za djetelinu 12.853 ha ili 52.801 tonu, lucerna 13.099 ha ili 63.318 tona, stočna repa 919 ha ili 12.632 tone i travno-djetelinske smjese 14.808 ha ili 58.752 tona. Prosječni prinosi po hektaru za 2009. godinu kretali su se: za djetelinu 4,2 t/ha, lucernu 4,9 t/ha, kukuruz za zrno 20,3 t/ha, stočnu repu 13,9 t/ha i travno-djetelinske smjese 4,1 t/ha. Takoñer, i kod prosječnog prinosa po hektaru, najveće su vrijednosti zabilježene za kukuruz za zrno. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku o proizvodnji krmnog bilja (t), odnosno osnovnih krmnih kultura ovdje obuhvaćenih, u 2009. godini izdvojene su županije/kantoni koje imaju veću proizvodnju pojedine krmne vrste. Vrijednosti su izražene u ukupnoj količini (t) kao i postotcima (%) u odnosu na ukupnu vrijednost iste za F BiH: � Kukuruz za krmu Unsko-sanska županija/kanton (190.238 t ili 56%) Posavska županija/kanton (14.300 t ili 4%) Tuzlanska županija/kanton (101.618 t ili 30%) Županija/kanton Sarajevo (13.056 t ili 4%) � Lucerna Bosansko-podrinjska županija/kanton (7.322 t ili 12%) Srednjobosanska županija/kanton (14.251 t ili 23%) Zapadnohercegovačka županija/kanton (1.968 t ili 3%). � Travno-djetelinske smjese Zeničko-dobojska županija/kanton (16.698 t ili 28%) Herceg-bosanska županija/kanton (7.168 t ili 12%) � Djetelina Hercegovačko-neretvanska/kanton (41.335 t ili 78%). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 77 Razlike izmeñu županija/kantona u proizvodnji krmnog bilja uzrokovane su agroekološkim specifičnostima (reljef, tlo, klima i voda), blizinom i odreñenim izravnim i neizravnim potrebama tržišta imajući u vidu da se krmne kulture koriste kao sirovina za proizvodnju animalnih proizvoda (mlijeko i meso). Vidljivo je da Unsko-sanska županija/kanton ima daleko najveću proizvodnju kukuruza za krmu čemu uzrok može biti dugogodišnja tradicija, suvremena proizvodnja i postojanje većih poduzeća, farmi i dr. Za bolju ocjenu stanja i davanje preciznije preporuke daljnjeg razvoja potrebno je uključiti i ostale sektore proizvodnje, ali i stanje potrošnje, razvoj i povećanje potrošačke populacije, distribuciju i izvoz gotovih proizvoda te niz drugih segmenata. Zahtjevi tržišta utjecati će na cijenu, plasman i na kraju količinu pojedinog animalnog proizvoda što će izravno utjecati na površine, proizvedenu količinu krmnog bilja, a u budućem razdoblju i proizvodnost po jedinici površine odnosno prinos na što će proizvoñači itekako paziti u cilju ekonomske isplativosti i tehničko tehnološke rentabilnosti proizvodnje. ZZeemmlljjooppiissnnoo ii kklliimmaattsskkii gglleeddaannoo,, ppooddrruuččjjee FF BBiiHH ddaajjee nnaamm nneekkaa ooggrraanniiččeennjjaa uu ddoossaaddaaššnnjjeemm nnaaččiinnuu pprrooiizzvvooddnnjjee kkrrmmnnoogg bbiilljjaa ššttoo ssee mmoožžee pprroommiijjeenniittii ssuuvvrreemmeenniimm aaggrrootteehhnniiččkkiimm mmjjeerraammaa ppooppuutt nnaavvooddnnjjaavvaannjjaa,, ooppttiimmaallnnee ggnnoojjiiddbbee,, iizzbboorraa ooddggoovvaarraajjuuććeegg kkuullttiivvaarraa ii ddrr.. 4.8.6 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za medonosno i ljekovito bilje Za uspješnu proizvodnju svaka biljna vrsta, kultivar i sl. zahtijeva neke specifičnosti pa je stoga potrebito poznavati potrebe vrste (kultivara) i iste zadovoljiti tijekom uzgoja. Uz mehanizaciju, ova proizvodnja traži i dosta radne snage u tzv. špicama (berba, žetva, sušenje i sl.), pa je tijekom organiziranja proizvodnje važno voditi računa i o ovim potrebama. Obično berba ili žetva dolaze u vrijeme kada nema drugih poljskih poslova na ratarskom, krmnom, povrtlarskom ili drugom bilju. Uz dobru organizaciju berbe ili žetve te uporabu specijalne mehanizacije, stalnih djelatnika, u ove se poslove uvode djeca osnovnih i srednjih škola, a često i studenti na obostranu korist, proizvoñača i učenika - studenata. Kim, korijandar, komorač i druge ljekovite vrste trebaju manje radne snage tijekom uzgoja u polju (plijevljenje, čišćenje atipičnih biljaka, žetva, berba i sl.) od ostalog ljekovitog ili aromatičnog bilja. Ove se biljne vrste uspješno mogu uzgajati na većim oraničnim površinama, primjenom mehanizacije i dobre organizacije rada u obiteljskom gospodarstvu. Uz sva znanja koja je potrebito posjedovati glede uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, u svaku je proizvodnju potrebito ulaziti oprezno, prvo na razini pokusa i upoznavanja vrste i tehnologije uzgoja, zatim na razini pokusne proizvodnje i na kraju usvojiti u široku proizvodnju. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 78 Žetva, berba, vañenje i spremanje ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja, ovisno o vrsti i cilju uzgoja obavljaju se u različito vrijeme tijekom godine. Cijena ljekovitog bilja na domaćem je tržištu iz godine u godinu promjenjiva, ali je vrlo stabilna u financijskom deviznom izvozu. Čak što više, zadnjih deset godina ljekovitom i aromatičnom bilju u Europi i SAD-u poklanja se izuzetna pozornost na svim razinama od spravljanja lijekova do uporabe u prehrambenoj industriji. Uz ovu proizvodnju dobro se na obiteljskom gospodarstvu uklapa i pčelarstvo kao sekundarni program za proizvodnju meda i drugih prerañevina. Dugoročno gledano, sve veća orijentacija na zdravu prehranu, uporabu prirodnih izvora lijekova za dug i zdrav život, za ljekovito i aromatično bilje budi nadu da će se razvijati i specijalističke prerade, tržište ovih proizvoda, povećavati površine i konačno da će svi zainteresirani sudionici u ovom poslu naći svoj ekonomski interes. Orijentacijom na poljodjelstvo i turizam i ove vrijedne biljke mogu doprinijeti boljitku našeg čovjeka te zapošljavanju. Bez obzira na mogućnost eksploatacije, plantažnog uzgoja i dorade možemo konstatirati sljedeće: 11.. Sudjelovanje stanovništva u procesu sakupljanja i plantažnog uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja nneezznnaattnnoo jjee uu ooddnnoossuu nnaa pprriirrooddnnii ppootteenncciijjaall;; 2. Profit sakupljača ljekovitog bilja nniijjee aaddeekkvvaattaann nniittii ssiigguurraann izuzev za mali broj proizvoñača (plantažera) ljekovitog bilja; 3. Tržišni uvjeti u ovom momentu nisu adekvatni: jjaassaann nnaaggllaassaakk jjee vviiššee nnaa cciijjeennii,, nneeggoo nnaa kkvvaalliitteettuu pprrooiizzvvooddaa, invazija manjih i nesigurnih kupaca; 4. Veliki broj biljaka u F BiH u riziku je, uuggrroožžeennee ssuu ii nneezzaaššttiiććeennee uusslliijjeedd nneerraacciioonnaallnnoogg ii nneeooddrržžiivvoogg bbrraannjjaa; 5. Konkretno, promoviranje razumijevanja meñu ključnim trgovcima, prerañivačima i sudionicima u veleprodaji bilo bi posebno dragocjeno imajući u vidu njihovu glavnu ulogu koju imaju u lancu vrijednosti; 6. Zarade ljudi koji uzgajaju i sakupljaju ljekovite biljne vrste na ovim prostorima mogu se značajno poboljšati: ostvarivanjem jednakosti u lancu snabdijevanja i omogućavanjem sakupljačima da dobiju veći omjer vrijednosti, bolju cijenu kroz dodatnu vrijednost, omogućavanjem sakupljačima da prodaju više proizvoda, da izvrše diversifikaciju svojih aktivnosti koje im donose zaradu; 77.. Neophodno je intenzivnije realizirati cceerrttiiffiicciirraannjjee ppllaannttaažžiirraannoogg ii ssaammoonniikklloogg lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa.. Održivi su aspekti bitni zbog vrijednosti (zarade) proizvoñača i sakupljača ljekovitog bilja i podrazumijevaju: ssttvvaarraannjjee eekkoonnoommsskkee vvrriijjeeddnnoossttii;; ssoocciijjaallnnuu ooddrržžiivvoosstt;; zzaaššttiittuu pprriirrooddnniihh ppootteenncciijjaallaa ooddrržžiivvoomm eekkssppllooaattaacciijjoomm. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 79 Socijalna i ekonomska održivost u bliskoj su povezanosti s ekonomskom održivošću te je jasno da postoji jak argument da postojeće i buduće kompanije (poduzeća), koje će u ovom sektoru biti organizirane na ekonomskim principima – profitu, primjenjuju i u praksi provode racionalnu agrotehniku u uzgoju, održivu i racionalnu eksploataciju samoniklog ljekovitog bilja, posebno zaštićenih, ugroženih i ranjivih ljekovitih biljnih vrsta. Prema našim procjenama u F BiH 80% prirodnih staništa – areala moglo bi se certificirati u meritornim institucijama kao prostori za organsku certifikaciju, samim tim i proizvod (ljekovito bilje) može biti certificirano kao organsko. Plantažni uzgoj ljekovitih biljaka najbolji je način smanjivanja pritiska na sabiranje samoniklih, posebno ugroženih ili rizičnih vrsta. Kratkoročne potrebe za zaradom u proizvodnji i sabiranju ljekovitog bilja nisu podmirene. Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa od strane siromašnih i nesavjesnih sakupljača izravna je posljedica osiromašenja ukupnog herbalnog sektora F BiH. Ovakve neodržive prakse kompromitirati će njihovu sposobnost u ostvarivanju adekvatne zarade u budućnosti. U odreñenim okolnostima, ukoliko se čitav organizacijski koncept herbalnog sektora na ovom području ne restrukturira u potpuno drugačijem kontekstu, neće biti moguće uživati obilje i bogatstvo pojedinih ljekovitih biljnih vrsta. Potrebe za sirovinom – ljekovitim biljem sve su veće, bez obzira na mali broj postojećih registriranih kompanija koje se bave otkupom i preradom. U kontekstu opisa tržišta u projekciji dajemo osnovne konture djelovanja i poslovne filozofije kompanija herbalnog sektora. U suštini sve kompanije u našim anketama imaju iste principe: ljekovite biljne vrste ili njihove prerañevine žele certificirati kao organske proizvode; poštuju principe etičnosti, savjesnosti za održivost i racionalnu eksploataciju sirovina; brinu o okolišnim uvjetima u kojima se ljekovite biljne vrste uzgajaju i eksploatiraju. Da bi se omogućila i promovirala održiva uporaba resursa u F BiH neophodno je kontrolirati uzgoj i eksploataciju ljekovitih biljnih vrsta; zaštititi ugrožene vrste; educirati interesne skupine kako u eksploataciji tako i u lancu trgovine; dati podršku radi planova upravljanja resursima; jačati napore i stimulirati plantažni uzgoj ljekovitog bilja. Certifikacija ljekovitog bilja je nezavisna potvrda da je proizvod ili lanac snabdijevanja usklañen s prethodno utvrñenim pravilima i kriterijima. Oni koji su u skladu s njima, dobiju potvrdu o ispunjavanju uvjeta, u vidu prava na korištenje logotipa, marke ili opisa. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 80 Prednost certifikacije je u tome što omogućava da drugi u lancu snabdijevanja mogu biti sigurni da su odreñeni standardi zadovoljeni. Vrijednost certifikacije sadržana je u kredibilnosti institucije koja vrši certifikaciju. Kultivar je temeljna jedinica bilinogojstva i temeljni čimbenik uspješne, sigurne, stabilne i visoko profitabilne proizvodnje ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja. Od izuzetne je važnosti poznavanje genetske strukture pojedinih kultivara bilo koje biljne vrste ljekovitog i aromatičnog bilja. Ovo iz razloga jer se pravilnim odabirom kultivara može izravno utjecati na manje ili više profitabilnu proizvodnju. Npr. unutar iste vrste neki kultivari imaju više eteričnih ulja, a drugi manje, neki sintetiziraju više vitamina, minerala, aromatičnih tvari, a drugi manje. I dok je sjemenarstvo ljekovitog i aromatičnog bilja razvijeno na razini potreba zapadnog svijeta, oplemenjivanje ovih biljnih vrsta razvija se u zatvorenim sustavima pojedinih tvrtki (Basaf, Bayer, Rhone poulerc i sl.) koje čvrsto drže zatvorenim komponente novostvorenih kultivara. Biljni genetski izvori u svijetu prikupljeni su i čuvaju se u nacionalnim ili lokalnim bankama biljnih gena i služe oplemenjivačkim te sjemenarskim programima ovih kultura. U novije se vrijeme izdvajaju znatna financijska sredstva za podršku stvaranju novih kultivara ljekovitog i aromatičnog bilja (EU, SAD, Japan i dr.). BiH banka biljnih gena (BiHBBG) koja je osnovana prikuplja, proučava, koristi i dokumentira nacionalne biljne izvore ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja, a prikupljena nasljedna plazma može poslužiti za potrebe razvoja oplemenjivanja i sjemenarstva pojedinih biljnih vrsta za vlastitu proizvodnju, industriju ili izvoz. Zahvaljujući oplemenjivanju i sjemenarstvu mnogim su vrstama ljekovitog i aromatičnog bilja poboljšana ciljana svojstva kamilice, korijandra, paprene metvice, vučike i sl. Genetski izvori ovog bilja imaju široku genetsku varijabilnost što omogućava stvaranje željenih kultivara i proizvodnju kvalitetnog sjemena te njegovu uporabu na obiteljskom gospodarstvu. 4.8.7 Korištenje poljoprivrednog zemljišta za organsku poljoprivredu Organska, ekološka ili biološka proizvodnja u F BiH razvija se u posljednjih desetak godina većinom kroz meñunarodne projekte i nevladin sektor. Na teritoriji F BiH djelovalo je i djeluje nekoliko različitih meñunarodnih certifikacijskih, a od 2003. i domaće certifikacijsko tijelo. U Federaciji BiH ne postoji Zakon o organskoj poljoprivredi, odnosno proizvodnji, niti je donesen na razini države BiH. Prijedlog Zakona je izrañen, ali nije prošao potrebitu proceduru. Tako se još uvijek ovaj oblik proizvodnje razvija u nevladinom sektoru. Od početka pa do danas djeluje više NVO-a, udruženja, zadruga koje se dotiču organske poljoprivrede bilo STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 81 kroz vlastitu proizvodnju ili kroz podupiranje i organiziranje sajmova, savjetovanja, predavanja, podizanja svijesti potrošača. Nadalje, utemeljena je i domaća meñunarodno priznata certifikacijska kuća, koja u svom programu nudi certifikaciju za BiH tržište kao i za izvoz u EU te USA. Kako je već navedeno djeluje i nekoliko inozemnih certifikacijskih kuća. Organska je proizvodnja u Federaciji BiH još nedovoljno zastupljena, osim sakupljanja najznačajniji udio ima biljna proizvodnja. Odvija se na malim parcelama s raznolikim proizvodima, krumpir, kukuruz, heljda, pšenica, paradajz, paprika, luk, koštičavo voće, vinova loza. Većinu certifikacije čini skupna proizvodnja, gdje su proizvoñači organizirani oko zadruga, udruga te kompanija koje se bave nekim oblikom prerade i rukovanja proizvodima. Prerada je jednostavna: zamrzavanje i sušenje ili samo pakiranje i etiketiranje. U području organske proizvodnje i certifikacije može se govoriti o: biljnoj proizvodnji (individualni proizvoñači, skupina proizvoñača), pčelarstvu, stočarstvu, preradi i rukovanju proizvodima te posebnom obliku koji je i najzastupljeniji u F BiH - sakupljanju i preradi samoniklih proizvoda. Kad se govori o certificiranoj organskoj proizvodnji značajno je navesti i pojam kkoonnvveerrzziijjee iillii pprriijjeellaazznnoogg rraazzddoobblljjaa iizzmmeeññuu ppooččeettkkaa rraaddaa pprreemmaa ssttaannddaarrddiimmaa zzaa oorrggaannsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu ii cceerrttiiffiikkaacciijjee uussjjeevvaa ii ssttookkee kkaaoo oorrggaannsskkee.. Sakupljanje i prerada samoniklih proizvoda najzastupljeniji su u certifikaciji, a proizvodi se uglavnom izvoze u EU i USA. Često se u izvješćima o organskoj proizvodnji u Federaciji i BiH navode površine koje se odnose na sakupljačke aktivnosti. Tu se radi o šumama i površinama na kojima raste i bere se samoniklo bilje, te se ne može govorit o certificiranim površinama, vveećć oo ddooppuušštteennjjiimmaa pprrooiizzvvooññaaččuu ddaa nnaa ooddrreeññeenniimm ppoovvrrššiinnaammaa bbeerree ssiirroovviinnuu. Uključivanjem ovih površina, konačne brojke su znatno veće nego što je stvarna certificirana organska proizvodnja u F BiH. Certifikacija sakupljanja i prerade samoniklog bilja značajan je dio organske proizvodnje u F BiH, ali radi se o površinama pod šumama u državnom vlasništvu, a ne o poljoprivrednim površinama. Inače, važnost ove proizvodnje pokazuje i podatak da je prva IFOAM konferencija o samoniklom bilju održana upravo u BiH. Bere se veliki broj različitih vrsta, ljekovitog i medonosnog bilja te šumskih plodova. Prerañuju se sušenjem i zamrzavanjem, te se proizvode eterična ulja. Pčelarska proizvodnja je zastupljena u certifikaciji organske proizvodnje u F BiH, iako i tu nailazimo na probleme, kao što su borba protiv bolesti i štetnika, proizvodnja satnih osnova koje bi trebale biti iz organske proizvodnje i slično. Radi navedenih problema neki pčelari, iako su u procesu, ostaju dulji niz godina u konverziji. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 82 Kako u F BiH ne postoji Zakon o organskoj, ekološkoj ili biološkoj proizvodnji, svakomu je dopušteno da na svojim proizvodima koristi izraz eko, bio, organski, neovisno od načina proizvodnje i materijala korištenog u proizvodnji. Meñutim, za korištenje znaka certifikacijske kuće, te za prodaju proizvoda kao organskog izvan F BiH, isti mora biti certificiran. Kako nema Zakona, ne postoje niti registri proizvoñača niti službena statistika. Podatci o certificiranim površinama i proizvodnji uzeti su od certifikacijskih tijela. U grafikonu 44 prikazane su površine pod organskom proizvodnjom te proizvodnja u konverziji za godine 2007., 2008. i 2009. Grafikon 45 Površine pod organskom proizvodnjom u F BiH16 Što se tiče organske proizvodnje po županijama/kantonima (grafikon 46 i 47) vidljivo je kako ona u nekim županijama/kantonima uopće nije zastupljena. Razloga je više, poput nedovoljne informiranosti proizvoñača i potrošača, nepostojanja udruga koje se bave organskom proizvodnjom, nedostatka podrške od strane resornih županijskih/kantonalnih ministarstava, nedovoljnog znanja o organskoj proizvodnji, razvijene konvencionalne poljoprivrede. 16 Podatci uzeti od Organske kontrole STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 83 Grafikon 46 Površine pod organskom proizvodnjom po županijama/kantonima Grafikon 47 Površine u konverziji po županijama/kantonima STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 84 4.8.8 Ribnjaci i ribnjačarstvo Bosna i Hercegovina raspolaže s oko 10.000 km tekućica, 400 ha prirodnih jezera, 18.207 ha vodnih akumulacija, 3.300 ha šaranskih te s 20 ha pastrvskih ribnjaka. Dužina morske obale je 24 km, a površina mora 1.410 ha. Postoje velike mogućnosti korištenja vještačkih akumulacija u svrhu gospodarskog ribarstva kroz proizvodnju ribe u zatvorenim kavezima. Federalnim Zakonom o vodama, u svrhu upravljanja vodama, teritorija Federacije dijeli se na vodno područje slivova rijeke Save i vodno područje slivova Jadranskog mora. Prema navedenom zakonu glavna slivna područja su: 1. Slivno područje Une s dijelom slivova Korane i Gline, 2. slivno područje Vrbasa, 3. slivno područje Bosne, 4. slivno područje Drine, 5. slivno područje Neretve s dijelom sliva Trebišnjice, 6. slivno područje Cetine s dijelom sliva Krke. S obzirom da se ovdje radi o Strategiji poljoprivrednog zemljišta i njegovog eventualnog korištenja za ribarstvo, a to su prvenstveno teška zemljišta na kojima se mogu izgraditi ribnjaci, moramo istaći da takvih zemljišta u F BiH gotovo i nema, pa će se ukratko iznijeti stanje ribogojilišta u postojećim tekućicama. Po svojoj specifičnoj ihtiofauni BiH spada meñu najbogatije zemlje jugoistočne Europe. U rijekama BiH, stalno ili povremeno, živi preko 100 vrsta riba. Svi do sada izgrañeni šaranski ribnjaci locirani su u ravničarskom, sjevernom dijelu (Republika Srpska), a većina pastrvskih ribnjaka u F BiH. U F BiH može se razmišljati o izgradnji šaranskih ribnjaka na području Hutova blata, u Posavskoj županiji/kantonu, kao i o uzgoju šarana u kavezima u vodnim akumulacijama. Sa stajališta vodnih resursa, F BiH ima značajne potencijale za proizvodnju konzumne ribe zahvaljujući prije svega velikom broju planinskih, manjih vodotoka te velikom broju većih rijeka s pritokama, ali i značajnom broju vještačkih akumulacija (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar), kompenzacijskom bazenu Čapljina, hidroakumulacijama Buško blato, Modrac, Snježnica te drugim akumulacijama. Intenzivan razvoj bosanskohercegovačko ribarstvo doživljava šezdesetih i sedamdesetih godina XX. st. kada se počinju graditi pastrvski ribnjaci kapaciteta 100-300 tona konzumne ribe godišnje. U razdoblju 1987/89. u BiH je proizvedeno 2.997 tona slatkovodne ribe, što je predstavljalo 13% jugoslavenske proizvodnje (šaranskih ribnjaci 2.150 tona ili 11% i pastrvski ribnjaci 842 tone ili 19% jugoslavenske proizvodnje).17 17 Kosorić, ð. i sur. (1991) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 85 Razvoj kaveznog uzgoja ribe u BiH započinje od 1987. godine kada se postavljaju plutajući kavezi na vodama umjetnih akumulacija: Salakovac, Grabovica, Mostar, Rama, Bajna Bašta, Zvornik, Buško Blato, Modrac i dr., tako da se već 1990. u kavezima proizvelo 607 tona konzumne kalifornijske pastrve.18 Uzgoj slatkovodnih riba odvija se u ttoopplloovvooddnniimm -- ššaarraannsskkiimm i hhllaaddnnoovvooddnniimm -- ppaassttrrvvsskkiimm rriibbnnjjaacciimmaa. U pastrvskim hladnovodnim ribnjacima proizvodi se uglavnom konzumna dužičasta-kalifornijska pastrva (Oneorhynchus mykiss) i značajan broj komada riblje mlañi, manji dio mlañi potočne pastrve (Salmo trutta m.fario), manja količina konzumne potočne pastrve, a u posljednje vrijeme pokušava se vještački uzgojit mlañ neretvanske mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris oxyhynchus) i glavatice (Salmo marmorathus). Iako u potpunosti nisu iskorišteni proizvodni kapaciteti koji su instalirani prije rata, a po statističkim podatcima iznosili su 9 ha, isti se 1999. godine počinju povećavati i iznose preko 10 ha. Već 2004. površine pod ribnjacima su oko 16 ha, a 2009. procjenjuju se na blizu 20 ha.19 Ribarstvo u BiH ima istu funkciju kao i cjelokupna poljoprivredna djelatnost, što znači da se putem njega može izravno ili putem uspostavljanja pogona za proizvodnju ribarske opreme i tvornica riblje hrane uposliti značajan broj stanovništva. Ono je i najbolji način da se očuva fond izumirućih autohtonih ribljih vrsta. Bogatstvo ekološki sačuvanih voda, očekivani rast tražnje na tržištu i perspektive izvoza, temeljni su čimbenici na kojima bi se trebalo razvijati ribarstvo. Proizvodnja salmonidne ribe (uglavnom dužičaste pastrve) čini oko 81% ukupne proizvodnje, dok proizvodnja morske ribe (lubin i orada ) i organizmi iz mora sudjeluju u ukupnoj proizvodnji sa 6,5% (2009). Ciprinidi (šaran i ostali) sudjeluju sa oko 7%, a na ulov ribolovaca otpada 6,5%. Proizvodnja ribe u Federaciji BiH 1999. godine iznosila je 689 tona, da bi 2004. dostigla 3.600 tona, a 2009. godine 4.500 tona. U proizvodnji ribe vodeća je Hercegovačko-neretvanska županija/kanton s oko 65% od ukupne proizvodnje u Federaciji, slijede Unsko-sanska i Srednjobosanska s cca po 10%, a ostatak od 15% otpada na ostale županije/kantone.20 18 Mikavica, D. i sur. ( 2001) »Stanje i perspektiva slatkovodnog ribarstva u BiH», Simpozij za stočarstvo, Struga-Makedonija. 19 Iako se izgrañuju nova ribogojilišta, povećanje od 1999. do 2009. je više plod terenskog rada i evidentiranja svih proizvodnih kapaciteta bez obzira na veličinu i kapacitet. Statistički podatci o proizvodnim površinama nisu točni, a do navedenih podataka došlo se prikupljanjem podataka terenskim radom. Veliki broj manjih (obiteljskih) ribogojilišta nije registriran, a često vlasnici ne daju točne podatke ukoliko ih traže službene osobe. 20 Pavličević, J. ( 2010 ): Proizvodnja i potrošnja ribe u BiH, Znanstveni skup „Slatkovodno ribarstvo Hrvatske“, Vukovar STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 86 5. ZEMLJIŠTA (TLA) FEDERACIJE BIH Na temelju Osnovne pedološke karte BiH u mjerilu 1:50000 izrañena je generalizirana pedološka karta Federacije BiH u manjem mjerilu, koja ima 77 kartiranih jedinica tla/zemljišta. Kartirane jedinice većinom su složene zemljišne kombinacije sastavljene od jedne do tri zemljišne jedinice, najviše na razini tipa tla. To su srodni ili genetski nepovezani tipovi tala, a na strukturu elementarnih jedinica najviše utječe matični supstrat i reljef. Naime, matični supstrat uvjetuje mozaičnost tipova tala pa se zbog toga u kartiranoj jedinici najčešće nalaze srodni tipovi tala. Osim zemljišta, na digitalnoj karti F BiH izdvojene su vodene površine jezera, mora i većih rijeka, te posebno područje rudnika s jalovinskim iskopom. Strukturu navedenih kartiranih jedinica čini 20 tipova tala koji spadaju u razdjele automorfnih i hidromorfnih tala. AAuuttoommoorrffnnaa ttllaa ddoommiinniirraajjuu i ima ih 2.365.155 ha, što čini 90,85% ukupne površine zemljišta, a svega 8,13% tipova tala spada u hidromorfna tla (211.482 ha). Ostale su površine urbane i neplodne površine. U daljnjem tekstu opisat će se ukratko glavne značajke po tipovima tala. Tipovi tala navedeni su po nazivu u nacionalnoj klasifikaciji (Resulović i dr., 2008). Redoslijed u opisivanju temelji se na pedogenetskoj osnovi kakva je i klasifikacija. 5.1 Značajke glavnih tipova tala Federacije BiH Na karti je obilježeno 20 tipova tala (slika 5). U daljnjem tekstu po pedogenetskoj hijerarhiji opisat će se ova tla nižim redoslijedom. 5.1.1 Litosol (Kamenjar) Ova tla spadaju u klasu nerazvijenih tala, ((AA)) -- RR ili AA -- ((CC)) grañe profila. Litosoli su jako plitka tla, koja su po svom razvoju vrlo blizu geološkoj podlozi, čija dubina nije veća od 20 cm. Njihova je pojava posljedica jako nagnutog terena, preko 50°, sa kojeg se, uslijed nepovoljnih klimatskih uvjeta (erozijom), odnose skoro svi produkti trošenja, čime se onemogućava intenzivnija akumulacija sitnice i humusa, a time i daljnja evolucija u razvijena tla. Tlo se stvara „in situ“ pretežito fizičkim trošenjem i erodiranjem (migracijom) finijih čestica. Na temelju karaktera stijena, litosol nastaje na kiselim, neutralnim i bazičnim stijenama, na peridotitu, te na krečnjaku i dolomitu. Dakle, to su ogoljele stijene ili prostori na kojima je stjenovitost veća od 90%. Kako su ovo suha staništa na njima je zastupljena slaba, uglavnom kserotermna vegetacija. Na području F BiH ovo tlo je zastupljeno po cijeloj Hercegovini, a najviše je koncentrirano u sjevernoj Hercegovini. Ukupna površina ovih tala iznosi 72.375,44 ha ili 2,78% ukupne površine Federacije. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 87 Slika 5 Pedološka karta Federacije Bosne i Hercegovine STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 88 5.1.2 Sirozem silikatno karbonatni (Regosol) Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratima, koja u pravilu nisu skeletna. Nastaju erozijom ranije stvorenih tala i inicijalnim procesima pedogeneze, koja još nije uzrokovala tvorbu humusnog A horizonta zbog mladosti, erozije ili utjecaja čovjeka. Ova inicijalna tla dosta su značajna u biljnoj proizvodnji, jer se biološki aktivna zona, koju predstavlja (A) horizont, produbljuje rastresitim C horizontom, koji takoñer čini ekološki sposobnu sredinu za više bilje, jer je porozan, drži vodu i zrak, te omogućava ukorjenjivanje biljaka. Najprikladniji za biljnu proizvodnju su silikatno-karbonatni regosoli, posebno varijetet na lesu i nekim laporima. Na području F BiH determinirani su u zapadnom dijelu, oko Livanjskog polja i u središnjoj Hercegovini, oko Mostara. Ukupna površina ovih tala iznosi 182.221,57 ha ili 6,99%. 5.1.3 Koluvijalno tlo (Koluvium) Ovaj tip tla spada u nerazvijena i slabo razvijena automorfna tla. Imaju ((AA)) ili AApp horizont koji nastaje spiranjem tla i supstrata s viših (planinsko brdskih) terena, bujičnim vodotocima i površinskim vodama, te recentnom sedimentacijom tako erodiranog materijala u podnožju. Podtip, smeñe koluvijalno tlo zahvaćeno je posmeñivanjem što znači i da ima pojavu horizonata. Njegov je nastanak vezan za kraške forme reljefa i intenzivne procese erozije okolnog terena te pojavu vrtača. To su skeletoidna tla, dobro drenirana i aerirana cijelom dubinom profila. Imaju alkalnu reakciju i karbonatna su, što je posljedica ulomaka vapnenca i dolomita u profilu tla. Uglavnom su to plitka i srednje duboka tla. Iz ovoga je već jasno da će kvantitativni odnos skeleta ili supstrata uopće, i zemljišne sitnice, te fizičko-kemijske značajke svake od ovih komponenata determinirati veću ili manju sposobnost koluvijalnih tala, da za biljni rast osiguraju vodu, hranu, zrak i toplotu. Na području F BiH ovo se tlo nalazi samo sporadično na mikro lokalitetima, a nešto veća površina nalazi se oko Livanjskog polja, u površini od 42,91 ha ili 0,0016%. 5.1.4 Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol) Ovaj tip tla spada u klasu humusno-akumulativnih tala, AA -- RR i AA -- CC grañe profila. Stvara se na čvrstim vapnencima i dolomitima, te na reljefima koji pogoduju eroziji. Prisutnost vapnenačko-dolomitnog matičnog supstrata, izražen reljef i visoke nadmorske visine, imali su odlučujući utjecaj na razvoj ovog tipa tla. Reakcija tla uglavnom se kreće u granicama blago kisele do alkalične. Sadržaj humusa je dosta velik. Prema teksturnom sastavu uglavnom su to ilovaste pjeskulje i pjeskovite ilovače. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 89 Ukupna se poroznost (volumen pora) kreće preko 50%, a vrijednost kapaciteta za vodu je takoñer velika (preko 50%), što znači da su ova tla porozna, ali i s velikim apsolutnim kapacitetom za vodu. Dakle, može se reći da se radi o rahlom tlu, povoljnih značajki s aspekta ukorjenjivanja biljaka. U okviru vapnenačko-dolomitnih crnica susrećemo se s još jednim njihovim podtipom. To su posmeñene crnice. Imaju slične značajke prethodno opisanim, samo se od njih razlikuju po dubini i po početnim procesima braunizacije (posmeñivanja). Sa stajališta fizičkih i kemijskih značajki, vapnenačko-dolomitne crnice mogle bi se označiti kao povoljna tla, da nije drugih ograničavajućih čimbenika (plitkoća profila, stjenovitost i kamenitost i dr.), zbog kojih ona ipak nisu pogodna za neku intenzivniju biljnu proizvodnju. Na području F BiH ovo je tlo ravnomjerno rasporeñeno po brdsko-planinskom karbonatnom supstratu čitave Hercegovine, a donekle i Bosne. Ukupna površina ovih tala iznosi 417.330,17 ha ili 16,03%. 5.1.5 Rendzina To je tip humusno-akumulativnih tala. Razvija se na rastresitim karbonatnim supstratima (na fluvio glacijalnim nanosima, na mekim vapnencima i dolomitima koji imaju dosta silikatne komponente, na jezerskim sedimentima i sl). Matični supstrat uvjetuje neke specifičnosti po kojima ih razlikujemo od ostalih tipova iste klase. Ponajprije to su supstrati koji su već usitnjeni, klastični sedimenti ili se pak dosta lako fizički troše tako da se proces pedogeneze odvija na dubljoj karbonatnoj trošini. Rendzina ima molični horizont, koji se formira na rastresitom karbonatnom supstratu (C). Obično se može izdvojiti i prelazni AC horizont, pa je graña profila AAmmoo -- AAmmooCC -- CC. Matični supstrat ima veliki sadržaj karbonata (preko 20%) i cijeli je profil karbonatan osim varijeteta izlužene i posmeñene rendzine. Na području F BiH rendzina je najviše zastupljena u centralnom dijelu Federacije, te sjevernoj Hercegovini u površini od 85.761,16 ha ili 3,294%. 5.1.6 Humusno silikatno tlo (Ranker) Rankeri se najčešće formiraju na kiselim stijenama. U pravilu javljaju se uz distrično smeña tla na jače izraženim, inkliniranim terenima. Reakcija tla je uglavnom kisela do neznatno kisela. Po sadržaju humusa to su srednje humozna tla, a po teksturnom su sastavu pjeskovite ilovače i ilovače. Plitka su i srednje duboka tla, lakšeg teksturnog sastava. Pretežito su manje ili više skeletoidna, s grañom profila AA -- RR ili AA -- AACC -- CC -- RR, ako je tlo formirano na produktima mehaničkog raspadanja stijena. Na području F BiH rankeri su formirani na: alevrolitima, pješčarima, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 90 škriljcima, filitima, gabru, glinama, glincima, keratofirima, spilitima, dioritima, kvarcu, melafirima, riolitima i rožnjacima, ili na njihovim meñusobnim kombinacijama. Rankeri su na području Federacije BiH najviše zastupljeni u centralnom i zapadnom dijelu, u površini od 107.353,41 ha ili 4,123%. 5.1.7 Smonica (Vertisol) Smonica nastaje u terestičnim uvjetima, u sušnijoj semiaridnoj do semihumidnoj klimi, s visokim ljetnim temperaturama. Najčešće nastaje u zoni blago valovitog reljefa 200-600 m nadmorske visine, pod vegetacijom prorijeñenih i zatravljenih kserotermnih hrastovih šuma i na specifičnom matičnom supstratu. Geološku podlogu čine uglavnom tercijarni jezerski sedimenti ili glinena trošina bazičnih stijena (montmorilonitna grupa glineni minerala). Glinena komponenta montmorilonitnog tipa izraženim bubrenjem u vlažnom stanju i velikom kontrakcijom u suhom uzrokuje dva fenomena: � Prvo, u jednom dijelom godine, u vlažnoj fazi, zbog loše unutarnje drenaže nastaju anaerobni uvjeti kad je cijela masa tla smolasta pa humifikacija tada teče u pravcu stvaranja više humusnih kiselina i bituminoznih tvari, što, na neki način, daje humusu hidromorfni karakter, a tlu crnu boju. � Drugo, u vrijeme sušne faze, velika je kontrakcija uzrok stvaranja većih i dubljih pukotina, u koje se trusi sitnica iz gornjeg dijela A horizonta. Ponovnim vlaženjem, u dijelom zasute pukotine, ulazi više vode. Ponovo bubre hidrofilni koloidi; pojačava se tlak i zbog popunjenih pukotina dolazi do pomicanja dubljeg tla koso prema vrhu, dakle, dolazi do miješanja - ppeeddoottuurrbbaacciijjee. To je pokretanje mase tla specifičnost smonice, po čemu je i nazvana vertisol (verto - okrenuti). Na području Federacije BiH vertisol je zastupljen na zapadnom i središnjem, a manje u sjeveroistočnom dijelu, u površini od 32.893,73 ha ili 1,26%. 5.1.8 Smeñe tlo na vapnecima i dolomitima (Kalkokambisol) Ovo tlo spada u klasu kambičnih tala s moličnim Amo ili ohričnim Aoh humusnim horizontom, koji leži neposredno na kambičnom (B) horizontu koji je karakteristične smeñe boje. (B) horizont je nešto težeg teksturnog sastava, izraženije strukture i znatno manje humoznosti od površinskog horizonta. Budući da se vapnenci veoma sporo troše, formiranje tla na ovim supstratima je sporije, te je veća opasnost od njihove erozije. Morfološka graña profila je A - (B)rz - R. Dubina soluma varira, ali su to pretežito plitka do srednje duboka tla. Reakcija tla u površinskom STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 91 horizontu kreće se od blago kisele do alkalične. U prvom horizontu su dosta humozna tla, ali humoznost naglo opada s dubinom tla. Po teksturnom sastavu površinski horizont spada uglavnom u ilovače. Cijelom dubinom tlo je uglavnom nekarbonatno ili neznatno karbonatno zbog utrusaka vapnenog skeleta. Prema fizičkim i kemijskim značajkama ovo nisu loša tla, ali zbog često izražene površinske stjenovitosti i kamenitosti, plitkoće tla, te velikih nadmorskih visina na kojima se formiraju, nisu prikladna za intenzivnu biljnu proizvodnju. Zato se uglavnom koriste kao livade i pašnjaci, odnosno nalaze se pod vegetacijom koja je već prilagoñena danim ekološkim uvjetima. Smeñe tlo na vapnencima i dolomitima najzastupljenije je u južnom i zapadnom dijelu, a manje u središnjem dijelu F BiH. Ukupna površina smeñeg tla na vapnencima i dolomitima iznosi 537.122,78 ha ili 20,63%. 5.1.9 Crvenica (Terra rossa) Nastaje na čvrstim vapnencima i dolomitima koji imaju malo netopivog ostatka. Crvenica je karakteristična za mediteransko i submediteransko područje, a fragmentarno se javlja i u kontinentalnom dijelu. Graña profila je AA -- ((BB))rrzz -- RR.. U A horizontu javlja se ohrični humusni horizont, koji neposredno leži na kambičnom horizontu (B)rz, a ovaj na tvrdoj stijeni. Mehanički sastav je teži od ilovastog, a struktura je stabilna poliedrična. Crvenice nisu homogene dubine i zato plitke crvenice nisu sposobne da konzerviraju dovoljnu količinu vode za kontinuirano snadbijevanje biljaka vodom u ljetnom razdoblju. U kemijskom pogledu to su nekarbonatna tla, velikog kapaciteta adsorpcije. Zasićenost bazama je veća od 80%, od kojih prevladavaju Ca-ioni, dok Mg-iona ima manje, ali variraju u ovisnosti od dolomitne komponente u matičnoj stijeni. Na području Federacije BiH, crvenica je najviše zastupljena u zapadnom i južnom dijelu (područje Hercegovine), u površini od 78.219,21 ha ili 3,0%. 5.1.10 Eutrično smeñe tlo (Eutric cambisols) Eutrična smeña tla formiraju se na vrlo različitim karbonatnim ili bazama bogatim stijenama. Ovaj tip tla tla ima molični Amo ili ohrični Aoh humusni horizont, koji leži neposredno iznad kambičnog horizonta (B)v. Stupanj zasićenosti bazama je veći od 50%, a pH vrijednosti su iznad 5,5 što znači da ovo tlo ima neutralnu do slabo kiselu reakciju. Prema dubini soluma ovo su uglavnom srednje duboka i duboka tla, iako ima i plitkih, naročito na kompaktnim matičnim supstratima. Na području F BiH ova su tla formirana na pješčarima, laporima, glinama, flišu, šljuncima i pijescima na čvrstim vapnencima ali i u zajednici s laporcima i rožnjacima, te na mekim vapnencima, filitima, konglomeratima i dr. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 92 Eutrično smeñe tlo zastupljeno je uglavnom u sjeveroistočnom dijelu F BiH, u zapadnom (oko općina Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Bihać) i centralnom dijelu F BiH (oko općina Zenica, Travnik, Kiseljak i grada Sarajeva). Manjim se dijelom nalaze i u Hercegovini. Ukupna površina ovih tala iznosi 315.756,025 ha ili 12,129%. 5.1.11 Distrično smeñe tlo (Dystric cambisols) Ovo tlo, za razliku od eutričnog smeñeg tla, nastaje na kiselim matičnim stijenama. Karakterizira ga humusni horizont koji je obično ohrični - Aoh ili umbrični - Aum (na višim nadmorskim položajima), ispod kojeg se nalazi kambični (B)v horizont. Dakle, morfološka graña profila ovog tipa tla je AA -- ((BB))vv -- CC ili RR. Stupanj zasićenosti ovog tla bazama ispod je 50%, a reakcija tla je kisela (što znači da je pH vrijednost ispod 5,5). U području F BiH ovo tlo je formirano na alevrolitima, pješčarima, filitima, glinama, glincima, keratofirima, spilitima, konglomeratima, kvarcu, riolitima, škriljcima, flišu, melafirima, rožnjacima, šljuncima i pijescima, kvarcdioritu i dr. Distrično smeñe tlo ravnomjerno je rasporeñeno u sjevernom, centralnom i istočnom dijelu F BiH, a manjim ga dijelom ima i u sjeverozapadnom dijelu F BiH. Ukupna površina ovog tla iznosi 422.018,915 ha ili 16,21%. 5.1.12 Smeñe podzolasto tlo (Brunipodzol) Ovo se tlo javlja na kiselim, kremenom bogatim supstratima (škriljci, granit itd) u planinama centralne Bosne, u jako humidnoj do perhumidnoj klimi pod četinarskom vegetacijom. Procesi trošenja mineralnog dijela su intenzivni. Na površini se stvara kiseli sirovi ili polusirovi humus, koji pospješuje destrukciju ovog tipa tla, samo je eluvijacija slabije izražena, pa kako ne dostiže puni intenzitet i ne formira se kontinuirani E horizont. Zona evolucije je u humusnom horizontu, u kojem se primjećuju bijela zrnca silicija ili nepovezane sive kremene pjege – fragmenti odnosno inicijalni stadiji formiranja podzolnog E horizonta. Ispod ovog slijedi Bh tamnosmeñi dio od infiltracije humusnih tvari, koji obično nije dubok (desetak centimetara), a zatim je Bfe horizont. Smeñe podzolasto tlo ima mješoviti A/E horizont, koji može biti organični ili umbrični, ispod kojeg neposredno leži Bh i Bfe horizont. Moguća je pojava E horizonta u isprekidanim pjegama. Tlo se odlikuje pjeskovitom teksturom, velikom kiselošću horizonta A/E (pH u vodi ispod 5) i niskim stupnjem zasićenosti bazama (ispod 35%). Na području Federacije BiH smeñe podzolasto tlo malo je zastupljeno, najviše u istočnom dijelu, oko Goražda, u površini od 77,34 ha ili 0,0029%. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 93 5.1.13 Podzol Ovaj se tip tla razvija na supstratu koji je siromašan bazama, a bogat silicijem, pa se trošenjem stvara kiseli, kvarcom bogati mineralni dio s malo alumosilikatnih minerala, pjeskovit i jako propustan za vodu. Takvi su supstrati pješčari, kremeni pijesci, škriljci, granit i dr. Drugi važni uvjeti za stvaranje ovog tla su bioklimatski: hladna, humidna do perhumidna klima i mješovita ili četinarska šuma. U hladnim uvjetima, u nedostatku baza, kiseloj i biološki neaktivnoj sredini, organska se tvar slabo razgrañuje i stvara se organični horizont O/ ili A horizont bogat fulvo kiselinama, koje destruktivno djeluju na mineralni dio tla. Intenzivno trošenje, raspadanje alumosilikatne grañe u jako kiseloj sredini i obilna cijedna voda omogućavaju da se organske i mineralne tvari eluviraju iz površinske zone profila u topivom obliku. Ispiranjem ovih sastojaka nastaje E horizont u kojem se pretežito zadržao kremen, a u iluvijalnom horizontu izlučuju se i talože organske i mineralne tvari i njihovi kompleksi formirajući podzolni iluvijalni, Bh i / ili Bfe horizont. Ovaj tip tla ima ponajviše izdiferenciran profil, a sklop profila jjee OO -- AA -- EE BBhh -- BBffee -- CC.. Podtipovi podzola su željezni podzol (ima iluvijalni horizont tipa Bfe) i humusno željezni podzol (ima iluvijalni horizont s podhorizontima Bh-Bfe). Varijeteti prema matičnom supstratu su na kvarcnom pješčaru, kvarcitu, rožnjaku, kiselim eruptivima, filitu i na pijescima. Podzol je na području Federacije BiH najviše zastupljen oko Goražda i Žepča, u površini od svega 505,58 ha ili 0,019%. 5.1.14 Luvisol (Lesivirano ili Ilimerizirano tlo) Luvisol je slabo do umjereno kiselo tlo, s ohričnim - Aoh ili umbričnim Aum humusnim horizontom, ispod koga se nalazi eluvijalni (isprani) E horizont, a ispod njega iluvijalni (u koji se unose tvari gline iz ispranog horizonta), argiluvični Bt horizont pa iz tog razloga morfološka graña profila je AA -- EE -- BB -- CC. Ispiranje glinene frakcije najpovoljnije je u uvjetima pH 4,5-6,5. Premještanje čestica gline iz eluvijalnog u iluvijalni horizont dovodi do začepljenja sitnih i krupnih pora u profilu tla, a time i slabije perkolacije vode kroz tlo što izravno uzrokuje pojavu ppsseeuuddoooogglleejjaavvaannjjaa. Ovaj se tip tla formira na silikatnim i silikatno-karbonatnim matičnim supstratima, kao i na krečnjačko-dolomitnim stijenama, na pješčarima, konglomeratima, riolitima, filitima, i dr. Lesivirano se tlo nalazi u sjevernom i zapadnom dijelu F BiH, a manje površine utvrñene su i na području Hercegovine (oko Meñugorja). Ukupna površina ovog tla iznosi 110.321,465 ha ili 4,23%. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 94 5.1.15 Aluvijalno tlo (Fluvisol) Ova su tla razvijena u dolinama rijeka, a predstavljaju recentne riječne nanose u slojevima. Važno je istaknuti da na gornje dijelove profila utječe rijetka, ali jako kolebajuća podzemna voda. Kako su to mlaña tla, formira se plići ili dublji (A) i Ap horizont. Osnovna značajka ovog tla je da se slojevi smjenjuju nepravilno u velikom broju kombinacija pa se za njih ne može dati tipičan prikaz profila. Takoñer, značajka ovog tipa tla je prisutnost teksturno lakšeg i težeg materijala u slojevima. Osim neujednačene debljine i rasporeda slojeva tla na dnu profila, prisutan je skelet na različitoj dubini. Procesi pedogeneze slabo su izraženi zbog mladosti nanosa odnosno zato što sedimentacija nadvladava proces pedogeneze. Aluvijalna (fluvijalna) tla na području F BiH najviše su zastupljena u dolinama rijeka Save, Bosne, Spreče, Neretve i njihovim pritokama. Zauzimaju površinu od 86.459,77 ha ili 3,32%. 5.1.16 Fluvijalno livadsko tlo (Humofluvisol) To su tla riječnih dolina. Karakteriziraju ih duboke podzemne vode koje uzrokuju zaglejavanje u dubljim dijelovima profila, obično dublje od 1 m. Važno je istaknuti da na gornje dijelove profila ne utječe prekomjerna voda, pa se procesi odvijaju u terestričnim uvjetima, a kako su to mlaña tla, formira se plići ili dublji humusno – akumulativni A horizont terestričnog tipa, pa je graña profila AA -- CC -- GG. Suvišna voda u dubljim dijelovima profila, potječe od vodotoka s kojima komunicira, ili od gornje vode koja se slijeva i zadržava na teže propusnim dubljim slojevima. Bez obzira na podrijetlo, ta se voda javlja kao podzemna voda na odreñenoj dubini, obično uz manje amplitude i uzrokuje hhiiddrrooggeenniizzaacciijjuu. To su procesi koji nastaju uslijed prekomjerne zasićenosti tla vodom, pa u nedostatku kisika, nastupaju redukcijski procesi i spojevi dvovalentnog željeza postaju pokretljivi. Javlja se plavkasta boja od ferofosfata (vivijanita); zelenkasta od ferohidroksida; crna od željeznih sulfida. Takoñer, javljaju se rñasto-smeñe mrlje i konkrecije. Na području Federacije BiH ovaj tip tla najviše je zastupljen u Posavini, zatim u područjima oko Sarajeva, te u dolinama rijeka Spreče i Neretve, te na mikro lokalitetima u Hercegovini u površini od 34.289,61 ha ili 1,317%. 5.1.17 Močvarno glejno tlo (Euglej) Ovo tlo spada u klasu glejnih tala. Karakteristično za ova tla je duže ili kraće prekomjerno vlaženje dopunskom poplavnom vodom čitavom dubinom profila, što omogućava vrlo intenzivne procese hidrogenizacije i njezinu konstantnu prisutnost unutar dubine od 1 m tako da je STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 95 morfološka graña profila AA -- GGssoo -- GGrr. Što se tiče kemijskih značajki ovog tipa tla, može se reći da su različite na pojedinim lokalitetima. Iako su ova tla pretežito nekarbonatna tla, bliže vodotocima ima i karbonatnih. Varira i dubina humusnog horizonta od slabo do vrlo jako humoznog horizonta. Takoñer, na različitim lokalitetima različit je i teksturni sastav. U pravilu sadržaj glinovite frakcije raste s dubinom, kao i zbijenost, ljepljivost i plastičnost tla. Dubina do koje se spušta voda opredjeljuje sadašnji način korištenja ovih zemljišta, tako da se mjestimično koriste i kao oranice, a na pojedinim lokalitetima kao loši pašnjaci s dominirajućom hidrofilnom vegetacijom. Na području F BiH ovaj tip tla najviše je zastupljen u područjima Livanjskog polja, Mostarskog Blata, Hutovog Blata, oko Tuzle u mjestu Dubrave i u dijelovima Posavine. Ukupna površina ovih tala iznosi 32.119,455 ha ili 1,23%. 5.1.18 Niski treset (Histosol) Ovaj tip tla karakterizira akumulacija preko 30% slabo razgrañene organske tvari u anaerobnim uvjetima, u debljini većoj od 30 cm. Pojavu takvog tresetnog horizonta iznad zaglejenog mineralnog G horizonta uzrokuje stalno suficitno vlaženje cijelog profila. Tresetni se sloj može dugo nakupljati, pa se na tresetištu smjenjuje i vegetacija. Zato su pojedine zone organskog pokrova različitog podrijetla i sadržaja organske tvari, različite starosti i stupnja razgrañenosti, tako da u dubljim tresetnim naslagama razlikujemo više T horizonata koje označavamo dodavanjem rimskih brojeva ( IT, IIT, IIIT itd.). Organski tresetni horizonti imaju neke specifične značajke u odnosu na mineralna tla ili na mineralni horizont ispod tresetnog. Vododrživost tresetnog horizonta je velika. Upijaju i zadržavaju do nekoliko puta više vode od vlastite težine, a to je moguće jer je velika poroznost (i do 85%). Odnos C:N je vrlo širok (preko 25). Niski su treseti bogatiji bazama, eutrofni, a mogu da sadrže i CaCO3 pa im je i reakcija alkalna (bazična). Na području Federacije BiH, histosoli su najviše zastupljeni u području Livanjskog polja, u površini od 10.531,86 ha ili 0,40%. 5.1.19 Pseudoglej (Pseudogley) Za ovaj je tip tla značajno da se znakovi hidromorfizma javljaju kao rezultat prekomjernog navlaživanja površinskih dijelova soluma stagnirajućom površinskom, uglavnom oborinskom vodom. Dakle, glavni razlog nastanka pseudogleja je izmjena mokre i vlažne faze. Za slabu propusnost glavni razlog je teži glinoviti, mehanički sastav po cijeloj dubini profila. Ovaj se tip tla može definirati kao tip u kome nema oštre podjele na oksidacijski i redukcijski horizont. U zoni slabe perkolacije STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 96 (zadržavanja) vode, nalaze se blijede mikrozone izmiješane s rñastim i crnim mazotinama i konkrecijama. Dakle, ovaj tip tla karakterizira stagnirajuća voda koja se duže ili kraće vrijeme zadržava u profilu tla, pa iz tog razloga i morfološka graña profila ovog tla je AA -- EEgg -- BBgg -- CC. Ovo su uglavnom duboka tla, kisele aktualne reakcije, ilovastog (u površinskom horizontu) i ilovasto-glinovitog (u dubljim horizontima) teksturnog sastava. Mogu biti dosta humozna u površinskom horizontu, ali s dubinom tla humoznost se naglo smanjuje. Na području F BiH ovo tlo je determinirano u sjevernom dijelu, i manjim dijelom u centralnoj F BiH. Ukupna površina ovog tla iznosi 45.158,91 ha ili 1,73%. 5.1.20 Ritska crnica (Humoglej) Ovaj se tip tla razvija u specifičnim hidrološkim uvjetima. Voda zasićuje cijeli profil, ali jako oscilira, tako da u jednom dijelu godine doseže do površine, a zatim se povlači i spušta na dubinu ispod 100 cm. Takvu pojavu i dinamiku vode u prvom redu odreñuje topografija. Za humoglej je specifično da uz mokro razdoblje anaerobne razgradnje organske tvari, uz procese stvaranja i nakupljanja hidromorfnog humusa, čiji se karakter poznaje i po crnoj, specifično metalnoj boji (akvatični), postoji i razdoblje humifikacije u sušnim odnosno vlažnim aeriranim uvjetima kad se voda povuče i spusti njezina razina. Procesi redukcije prevladavaju pri suficitnom vlaženju i nastaju mobilni spojevi dvovalentnog željeza i mangana. Premještanje dvovalentnih manganovih i željeznih spojeva vrši se unutar profila, ali ipak prevladavaju ascedentni tokovi, pa se kao mazotine i konkrecije ispod humusnog horizonta izlučuju karbonati, hidroksidi, fosfati i sulfati. Tako nastaje relativno dubok glejni horizont. Većina humogleja su karbonatni, ali kao rezultat eluvijacije karbonata ili zbog supstrata, ima ih i nekarbonatnih. Kapacitet adsorpcije je dosta velik zbog humusa i težeg mehaničkog sastava te najčešće iznosi 30-40 ekv. mmola H-iona. Osnovni zadatak melioracije ovog tla je spriječiti poplave i spustiti razinu podzemne vode. Na području Federacije BiH ritska crnica najviše je zastupljena oko Livanjskog polja, u površini od 2.922,42 ha ili 0,11%. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 97 6. UTJECAJ GOSPODARENJA NA KVALITETU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Suvremena je civilizacija prijetnja poljoprivrednom zemljištu, ali i ostalom dijelu pedosfere u Federaciji BiH. Vrlo je izražen pritisak urbanizacije kroz izgradnju gradova, naselja, prometnica, zračnih luka, vodenih akumulacija i dr. Problem kontaminiranosti tala u blizu gradova, naselja, prometnica, područja rudnika i sl. uočen je, ali ne i dovoljno istražen, pa je stoga nužno uspostaviti i održavati sustav monitoringa. Jedan od značajnih vidova kontaminacije naših tala jesu i promjene izazvane hidro i agromelioracijama. K tome, i obrada i gnojidba su izvor kontaminiranosti poljoprivrednog zemljišta, a otkrivanje i praćenje te kontaminiranosti ima za cilj odreñivanje lokaliteta pogodnih za proizvodnju „zdrave“ hrane u kojoj posebno mjesto treba naći proizvodnja hhrraannee zzaa ddjjeeccuu, koja se može odvijati jedino na besprijekorno čistom zemljištu/tlu kojeg u F BiH još uvijek ima. Prema dostupnim informacijama, u F BiH drastično je opala potrošnja mineralnih gnojiva u odnosu na predratnu. Meñutim, to ne znači da se minerala gnojidba treba povećati, nego treba uvoditi i sve više povećavati različite mogućnosti organske gnojidbe te proizvodnje hrane kroz organsku poljoprivredu. Isto tako, u duhu organske poljoprivrede treba koristiti i sredstva za zaštitu bilja te primjenjivati alternativnu i integralnu zaštitu bilja. Opasnosti za poljoprivredno zemljište u F BiH jesu i erozija i požari. Poznato je da su poljoprivredna zemljišta često na jako nagnutom terenu zbog čega je neophodno terasiranje zemljišta kako bi se smanjila erozija tla. Požari su, uglavnom, prisutni u krškom i primorskom dijelu Federacije. Obično zahvaćaju gola krševita tla Hercegovine, a vrlo često i obradive površine pod maslinama i vinogradima u škrapama, docima i poljicima, kao jedinim poljoprivrednim površinama u kršu. Minirano zemljište je ostavština nedavne ratne prošlosti. Uz to što minirano zemljište predstavlja stalnu opasnost po život ljudi, ono je i još jedan od oblika ugroze poljoprivrednih površina zbog čega je prijeko potrebno da se to onečišćenje što prije i što sigurnije ukloni. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 98 6.1 Utjecaj obrade i gnojidbe na kvalitetu poljoprivrednog zemljišta Obrada i gnojidba gotovo istovremeno i povoljno i nepovoljno utječu na promjene fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki poljoprivrednih zemljišta. 6.1.1 Promjene fizikalnih značajki zemljišta Koliko god da rahljenjem popravljamo vodozračne odnose toliko i intenziviramo degradacijske procese u poljoprivrednom zemljištu. Problem antropogenih zbijanja vrlo je složen. Velik i sve veći broj prohoda poljoprivrednih strojeva, nerijetko i po mokrom tlu, u intenzivnom ratarenju za izravnu posljedicu ima zzbbiijjaannjjee ttllaa. S većim brojem prohoda u dopunskoj obradi samo djelomice se kompenziraju štetne posljedice, a zbog toga se i višestruko povećava broj prohoda po zemljištu, a zbijanje je sve izrazitije. Izravne posljedice zbijanja su višestruke, a navodimo najznačajnije: kkvvaarreennjjee ssttrruukkttuurree,, ppoorreemmeeććaajj vvooddoozzrraaččnniihh pprriilliikkaa uu zzoonnii rriizzoossffeerree,, ootteežžaannaa ppeenneettrraacciijjaa kkoorriijjeennaa uu zzbbiijjeennii mmeeññuurreeddnnii pprroossttoorr ssaa ssllaabbiimm iisskkoorriiššttaavvaannjjeemm hhrraannjjiivvaa,, ttee ppoovveeććaannii ttrroošškkoovvii oobbrraaddee zzbboogg vveeććeegg uuttrroošškkaa eenneerrggiijjee ii ssmmaannjjeennaa kkvvaalliitteettaa oobbrraaddee.. 6.1.1.1 Kvarenje strukture Ovaj je proces, napose u oraničnom sloju tla, izravna posljedica drugih degradacijskih procesa, ponajprije pada sadržaja humusa koji je, kako navode Butorac et al (1988), s jedne strane posljedica intenziviranja obrade tla i mineralizacije humusa, a s druge neprimjerenog „prometa“ organske tvari. Kvaliteta i količina organske tvari u tom „prometu“, takoñer ne zadovoljavaju. Specijalizirana stočarska gospodarstva favoriziraju jednostrano i ekonomski djelotvorno tekuće izgnojavanje. Rasipanje gnojovke je prohod s najvećim opterećenjem po jedinici površine, i s većom učestalošću u izvan vegetacijskom razdoblju - dakle najčešće po mokrom tlu. U tim uvjetima potpuno izostaje primjena stajskog gnoja ili komposta. 6.1.1.2 Smanjena propusnost tla Zbijanje tla za izravnu posljedicu ima smanjenu propusnost za vodu zbijenog horizonta, a najčešće je to podoranični sloj. Posljedice su višestruke, a način njihove manifestacije ovisi o tipu tla i uzgajanoj kulturi, odnosno prilikama podneblja i topografskim prilikama. Naime, na STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 99 tlima u kojih je nedovoljna propusnost prirodna značajka i posljedica geneze tla, kao što je pseudoglej i lesivirano tlo, smanjena propusnost uzrokuje dugotrajniju mokru fazu na reljefno ravnijim pozicijama, a na nagibima veoma intenzivnu eroziju i zbijanje sirovog zemljišnog materijala na površini. Ukorjenjivanje je znatno pliće, a povećava se osjetljivost na sušu jarih kultura, napose kukuruza. Sekundarna posljedica smanjene propusnosti tla ponajprije je usporena razgradnja biljnih ostataka predkulture, a transformacija humusa u uvjetima povećane anaerobioze ima za rezultat humus slabije kvalitete, sa svim posljedicama u biološkom i kemijskom kompleksu tla. 6.1.1.3 Sklonost formiranju pokorice Jedna od ekološki značajnih sekundarnih posljedica antropogenih tala, napose onih s visokim sadržajem frakcije praha, jeste pojačana sklonost formiranju pokorice. Tome doprinosi nedostatak humusa i njegova slabija kakvoća. Pokorica može prouzročiti teškoće u nicanju jarih usjeva, napose šećerne repe i povrtlarskih kultura, a slabi i kondiciju pšenice u razdoblju do busanja usjeva. 6.1.2 Degradacija kemijskih značajki tla Kvarenje kemijskih značajki tla u intenzivnoj oraničnoj proizvodnji proces je koji se u pravilu pripisuje primjeni agrokemikalija (mineralna gnojiva, pesticidi, stimulatori rasta, desikatori i dr.) koje kao dostignuće znanosti neizostavno prate tu proizvodnju. 6.1.2.1 Opadanje sadržaja humusa u tlu Opadanje sadržaja humusa pod utjecajem antropogenizacije tla normalna je pojava, jer se kulturni klimaks sadržaja humusa nalazi na nižoj razini nego u prirodnom tlu. Razlog je s jedne strane intenzivna obrada i aeracija, koja otvara put pojačanoj mineralizaciji organske tvari uključene u „promet“ u agroekosustavu, a s druge strane smanjena količina organske tvari u tom „prometu“. Radikalan i veoma snažan utjecaj na pad sadržaja humusa ima orijentacija moderne proizvodnje na opskrbu biljke hranjivima isključivo primjenom mineralnih gnojiva. To je na većim gospodarstvima dovelo do odvajanja ratarske biljne proizvodnje od stočarstva i specijalizacije proizvodnje, odnosno njezinog potpunog organizacijskog i ekonomskog odvajanja s posljedicama koje će nas po svemu sudeći još zadugo pratiti. S druge strane, uvodi se jeftinije, jednostavnije i ekonomski djelotvornije tekuće izgnojavanje stajskih pogona. Gnojovka se ne može potrošiti na vlastitim, u pravilu malenim površinama, osim u neposrednoj blizini farme STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 100 u tzv. prifarmskom gospodarenju. Primjena enormnih doza gnojevke, uz to i razvoženje po mokrom tlu prouzročili su daljnje procese degradacije, a ponajprije intenzivnije acidifikacije tala, njihovog zbijanja i kvarenja svih značajki. Tako se kod nas javlja apsurdna situacija, na jednoj strani enormni viškovi organske tvari - gnojevke, a na drugoj izuzetna glad za humusom i sve to praktički na istom posjedu. 6.1.2.2 Zakiseljavanje (acidifikacija) tla Zakiseljavanje tla kompleksan je problem u čijoj se pozadini nalazi više razloga. Od značajnijih izdvajamo primjenu fiziološki kiselih mineralnih gnojiva u formulacijama sa sve više aktivne tvari, a sve manje „balasta“ koji je barem djelomice kompenzirao gubitak kalcija, zatim primjena visokih doza gnojevke, povećano iznošenje baza u biološkoj masi prinosa. Sigurno je isto tako da zzaakkiisseelljjaavvaannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ttaallaa uuzzrrookkuujjuu kkiisseellee kkiiššee,, ooddnnoossnnoo iimmiissiijjsskkaa aacciiddiiffiikkaacciijjaa ttaallaa,, kkaaoo jjeeddaann oodd tteežžiihh eekkoolloošškkiihh pprroobblleemmaa ddaannaaššnnjjiiccee.. Skupna je posljedica gubitak kalcija iz tla i pad pH vrijednosti. Proces je po svemu sudeći ubrzan na tlima na kojima su izvedeni zahvati hidro i agromelioracija koji povećavaju propusnost tla i na taj način omogućavaju pojačano ispiranje, a iznošenje se takoñer povećava s povećanjem prinosa. Acidifikacija tla višestruko se negativno odražava na fizikalne, kemijske i biološke značajke, a preko njih i na plodnost tla. Jedan od značajnijih razloga svakako je i činjenica ddaa kkaallcciiffiikkaacciijjaa ttllaa,, uusspprrkkooss nneeddvvoojjbbeenniimm ppoottrreebbaammaa ii pprreeddnnoossttiimmaa,, uu nnaass nniijjee nnaaššllaa mmjjeessttoo kkoojjee jjoojj pprreemmaa zznnaaččaajjuu ii ppoottrreebbii pprriippaaddaa.. VVaalljjaa ssttooggaa ppoosseebbnnuu ppoozzoorrnnoosstt ppoossvveettiittii rreeaaffiirrmmaacciijjii oovvoogg zzaahhvvaattaa,, kkoojjii ssee iinnaaččee uu nnaammaa ssuussjjeeddnniimm zzeemmlljjaammaa rreeddoovviittoo oobbaavvlljjaa uuzz ppoottppoorruu ddrržžaavvee.. 6.1.2.3 Zaslanjivanje tla Nakupljanje soli u količini koja uzrokuje zaslanjivanje tla može biti prouzročeno korištenjem vode za natapanje neprimjerene kvalitete, odnosno vode s visokim sadržajem soli ili pak primjenom visokih normi natapanja. PPoovvrrššiinnee nnaa kkoojjiimmaa ssee vvrrššii nnaattaappaannjjee uu FF BBiiHH ddaalleekkoo ssuu iissppoodd ppoottrreebbaa ppaa oovvaajj pprroobblleemm zzaassiigguurrnnoo zzaa ssaaddaa nneemmaa vveeććee ddiimmeennzziijjee,, aallii nneemmaa ssuummnnjjee ddaa ććee ssee nnaattaappaannee ppoovvrrššiinnee uu nnaass uubbrrzzoo vviiššeessttrruukkoo ppoovveeććaattii ppaa ttoomm pprroobblleemmuu uunnaapprriijjeedd vvaalljjaa ppoossvveettiittii pprriimmjjeerreennuu ppoozzoorrnnoosstt.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 101 6.1.2.4 Fitotoksični efekti i depresija rasta Fitotoksični efekti takoñer mogu biti registrirani kao posljedica degradacije kemijskih značajki tla. To se odnosi na utjecaj mobilnog aluminija na kiselim tlima - pseudogleju, kiselim smeñim tlima na višeslojnim silikatnim nanosima. Ovoj kategoriji pripada i utjecaj rezidua pesticida koji se ne može registrirati kao kontaminacija tla pesticidima. Drugim riječima, uzročnici ovih pojava su „difuzni“ i kompleksni, a nedvojbeno se radi i o sinergističkom i/ili kumulativnom djelovanju više uzroka, koje tek treba proučiti. 6.1.2.5 Ugrožavanje akvatičnih ekosustava Jedna od posljedica degradacije kemijskih značajki tla u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji je ugrožavanje akvatičnih ekosustava. Naime, iz poljoprivrednih tala u podzemne se vode ispiru nitrati, ioni zemnoalkalnih elemenata - kalcija i magnezija, zatim ioni biogenih elemenata koji se dodaju gnojidbom – prvenstveno kalija i fosfora, ali i ostatci pesticida. Posljedica je smanjena uporabljivost tih voda i njihova postupna eutrofizacija. PPoolljjoopprriivvrreeddaa jjee rreeggiissttrriirraannaa kkaaoo ttzzvv.. ddiiffuuzznnii iizzvvoorr zzaaggaaññeennjjaa,, zzaa rraazzlliikkuu oodd ttooččkkaassttiihh iizzvvoorraa eemmiissiijjaa šštteettnniihh ttvvaarrii.. SSvvee ttvvaarrii ššttoo ssee iissppiirruu iizz ttllaa ssaammee ppoo sseebbii nniissuu šštteettnnee,, aallii oonnee uuzzrrookkuujjuu ppoorreemmeeććaajj ooddnnoossaa ppoojjeeddiinniihh bbiioolloošškkiihh vvrrssttaa uu vvooddii,, ffaavvoorriizziirraajjuu jjeeddnnee nnaa rraaččuunn ddrruuggiihh,, aa nneekkee ii uunniiššttaavvaajjuu,, ddaakkaakkoo ss nneeggaattiivvnniimm ppoosslljjeeddiiccaammaa. 6.1.3 Degradacija bioloških značajki tla Neki okolišno rizični zahvati u intenzivnoj oraničnoj proizvodnji značajni su uzročnici poremećaja bioloških značajki tla. Može doći do smanjenja broja i aktivnosti ili pak potpunog nestanka kišnih glista, koje su svojevrsni indikator plodnosti tla. Osim toga, može doći do pada ukupne biogenosti tla i poremećenog odnosa važnijih fizioloških skupina mikroorganizama. SSvvaakkii ppoorreemmeeććaajj bbiioolloošškkiihh zznnaaččaajjkkii ttllaa uuzzrrookkuujjee nnaa ddrruuggoojj ssttrraannii uussppoorreennuu ttrraannssffoorrmmaacciijjuu oorrggaannsskkee ttvvaarrii -- hhuummiiffiikkaacciijjuu,, aa kkaaoo rreezzuullttaatt jjaavvlljjaa ssee hhuummuuss nneeddoossttaattnnee kkaakkvvooććee,, ppaa iizzoossttaajjee ii nnjjeeggoovv vviiššeessttrruukkoo ppoozziittiivvaann uuttjjeeccaajj nnaa ssttrruukkttuurruu ttllaa,, aa pprreekkoo nnjjee ii nnaa ssvvee ddrruuggee zznnaaččaajjkkee.. TTaakkoo ssee zzaattvvaarraa kkrruugg kkoommpplliicciirraanniihh ooddnnoossaa uu aaggrrooeekkoossuussttaavvuu.. 6.1.3.1 Smanjena ukupna biogenost tla Smanjena biogenost tla odnosi se na smanjenje makrofaune i ukupnog broja mikroorganizama u tlu, a ona na pouzdan način indicira intenzitet degradacije tla. Jedan od uzročnika smanjene biogenosti tla je nedostatan „promet“ organske tvari na oraničnim tlima, a napose kvaliteta te tvari. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 102 Naime, stajski je gnoj skoro potpuno isključen, a vrijedne kulture za biogenost tla, kao što su leguminoze, napose djeteline, zatim uljana repica i krmne kulture reducirane su na račun kukuruza na minimum, u čijem se uzgoju koriste herbicidi s depresivnim učinkom na biogenost tla. Smanjenjem broja konja na privatnom posjedu takoñer su iz plodoreda potisnute leguminoze, a napose krmne, kao što je grahorica koja je imala višestruko pozitivan učinak na biogenost tla. 6.1.3.2 Poremećaj odnosa fizioloških skupina mikroorganizama Poremećaj odnosa pojedinih skupina mikroorganizama posljedica je skupnog učinka degradacije fizikalnih i kemijskih značajki tla u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zbijanje tla smanjuje njegovu aeraciju, a kao posljedica javlja se povećani broj anaeroba, meñu kojima je manje korisnih. Acidifikacija takoñer favorizira acidofilne mikroorganizme, napose gljivice, na račun vrjednijih i korisnijih bakterija. 6.1.3.3 Infekcija tla Infekcija patogenim mikroorganizmima je pojava do koje može doći primjenom gnojevke sa stočnih farmi na kojima se javljaju bolesti, ukoliko se primjenjuje svježa gnojevka. Nemamo podatke o tim pojavama kod nas, ali iznosimo literaturni podatak da primjerice virusi slinavke i šapa u gnojevki mogu preživjeti do 103 dana, a afričke svinjske kuge čak 160 dana, dok bakterije brucele preživljavaju 35 dana, a Salmonella iz gnojevke do deset mjeseci. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 103 6.2 Promjene u tlu izazvane hidro- i agromelioracijama Izvedbom hidromelioracija (hidrotehničkih melioracija) radikalno se mijenja stanje u poljoprivrednom zemljištu, prvenstveno vodozračni odnosi. U hidromorfnim tlima promjene u tlu poslije odvodnje teku u smjeru povećane aerobioze i terestičnih procesa, a navodnjavanjem se korigira nedostatak vode i uspostavljaju optimalni odnosi u tlu. Promjene fizikalnih značajki očituju se u poboljšanju stabilnosti strukture, poboljšanju vodozračnih odnosa, povećanoj stabilnosti i nosivosti zemljišta, manjoj zbijenosti i slijeganju tla, te u aeraciji i temperaturi. Hidromelioracijama se takoñer bitno utječe na transformaciju organske tvari u tlu. Negativni učinci osnovne i detaljne odvodnje ili/i natapanja nastaju zbog grešaka u projektiranju ili izvoñenju, te zbog nepravilne eksploatacije hidromelioracijskih sustava odvodnje i natapanja. Degradacija zemljišta može se očitovati u promjeni fizikalnih, kemijskih, bioloških i hidropedološko-hidroloških značajki u slučaju nedovoljno izvršenih melioracijskih mjera. Negativne promjene kemijskih značajki odvijaju se kod povećane alkalizacije, salinizacije, kontaminacije teškim kovinama, procesima acidifikacije i oksidacije. Biološke se značajke mijenjaju kroz povećanje broja štetnika i bolesti, povećanja broja korova, jačeg ukorjenjivanja i transpiracije. Od hidropedoloških promjena intenzivniji su procesi evaporacije, otjecanja, upijanja vode i propusnosti tla/zemljišta za vodu, a zadržavanje vode ovisi o sastavu tla, odnosno količini gline i humusa. Agromelioracijske se mjere izvode radi intenziviranja poljoprivredne proizvodnje i povećanja boniteta poljoprivrednog zemljišta, sve u cilju povećanih prinosa. Agromelioracijskim mjerama vertikalnog dubinskog rahljenja popravljaju se pedofizikalne značajke tla. Očituju se kroz mjere ppooddrriivvaannjjaa ii kkrrttiiččeennjjaa. Mjere podrivanja vrše se do dubine 50 do 70 cm, čime se rahli zemljište i popravljaju vodozračni odnosi u poljoprivrednom zemljištu. Obično se vrši u zbijenim ilovastim zemljištima najčešće tipa luvisola i pseudogleja. Mjere krtičenja vrše se u glinastim zemljištima/tlima tipa smonice, vertičnog eugleja i drugih glinastih vertičnih zemljišta. Agromelioracijske mjere rahljenja prate mjere mmeelliioorraacciijjsskkee ii ddooppuunnsskkee ggnnoojjiiddbbee,, aa ppoo ppoottrreebbii ii kkaallcciiffiikkaacciijjee, čime se poljoprivredna zemljišta kontaminiraju teškim kovinama koje nalazimo u mineralnim gnojivima ili u materijalu koji se koristi za kalcifikaciju, najčešće vapnu. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 104 6.3 Onečišćenje zemljišta teškim kovinama U suvremenim uvjetima onečišćenja poljoprivrednih zemljišta na razne načine, onečišćenje teškim kovinama je jedno od najvećih i najrasprostranjenijih onečišćenja. Posljedica tih onečišćenja je hrana koja po kvaliteti ne zadovoljava norme animalne i ljudske prehrane. Zbog onečišćenja zemljišta teškim kovinama kod biljaka se pojavljuje depresija rasta pri čemu se pojavljuju i toksični efekti, koji mogu ugroziti druge ekosustave Veliki je broj teških kovina koje negativno utječu na „čistoću“ poljoprivrednih zemljišta, a to su: olovo ((PPbb)),, nikal ((NNii)), kobalt ((CCoo)), arsen ((AAss)), molibden ((MMoo)), živa ((HHgg)), kadmij ((CCdd)), barak ((CCuu)), cink ((ZZnn)), krom ((CCrr)) i mangan ((MMnn)). Vrlo su različiti njihov sadržaj i granične vrijednosti toksičnosti. PPrriimmaarrnnoo ppooddrriijjeettlloo tteešškkiihh kkoovviinnaa jjee ggeeooggeennoo,, ddaakkllee oonnoo ddoollaazzii iizz ssttiijjeennaa mmaattiiččnniihh ssuuppssttrraattaa.. Poznato je da sadržaj jako varira. Tako se navodi (Bear, 1964) prema Michellu sljedeći sadržaj teških kovina u ovisnosti o vrsti stijene, tablica 16. Tablica 16 Sadržaj teških kovina u vulkanskim stijenama (ppm) Element Magma Gabro pikrit Olivin gabro Olivin Fero gabro Heden bergit Cr 170 2000 300 <1 <1 <1 Mo <1 3 <1 <1 <1 3 Ni 170 1000 400 50 <2 8 Co 53 80 70 30 20 4 Cu 130 200 50 150 600 300 Mn 800 1240 1160 920 1620 1500 Temeljem navedenih podataka vidljivo je da su Mn i Cu podjednako rasporeñeni u različitim stijenama, dok su Co, Ni, a napose Cr zastupljeniji u bazičnim nego kiselim stijenama. SSeekkuunnddaarrnnoo ppooddrriijjeettlloo uu tteešškkiimm kkoovviinnaammaa jjee aannttrrooppooggeennoo. Razni antropogeni utjecaji i onečišćenja dolaze iz atmosferske emisije industrije, ispušnih plinova kopnenog i zračnog prometa, otpadne vode iz industrije, ostataka u rudarstvu, stajskog gnoja, otpada kožarske industrije, korištenja drveta, lignita ili pepela kao gnojiva, tekućeg gnojiva-gnojevka, mulja rijeka i lučke taložine, komposta iz gradskog otpada u povrtlarstvu, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 105 vinogradarstvu i voćarstvu, komunalne gradske vode, poplavne vode bogate kovinama, mineralnih gnojiva i sredstva za zaštitu bilja. Najveća onečišćenja teškim kovinama potječu iz industrije i poljoprivrede. U tablici 17 prikazani su podatci o kontaminaciji poljoprivrednih zemljišta teškim kovinama u kg/km2 (podatci iz Francuske, prema Roneau i dr., 1985). Tablica 17 Kontaminacija poljoprivrednih zemljišta teškim kovinama u kg/km2 Element Gnojiva Talozi Cr 9.0 2.2 Fe 2540 590 Co 0.073 0.54 Zn 10.0 380 As 0.15 1¸.5 Cd 0.073 1.9 Hg 0.027 0.054 Pb 0.30 25.0 Prikupljanjem ovakvih podataka u Europi se prikupljaju podatci neophodni za kratkoročna i dugoročna predviñanja zagañenja urbanih sredina teškim kovinama i potencijalno toksičnim elementima. Podatci u prethodnoj tablici ukazuju na atmosferske taloge kao izvor velikih količina teških kovina kao i potrebu praćenja aerozagañenja. Visoke koncentracije SO2 u zraku mogu biti pouzdan indikator povećane koncentracije teških kovina. U poljoprivrednoj proizvodnji češće je veći problem deficita nekih biogenih teških kovina nego li njihovog suficita. Nekim se mjerama stanje i ravnoteža teških kovina u tlu ipak može poremetiti. Posebno velik utjecaj imaju melioracijska gnojiva. Materijali za kalcifikaciju, kao što su vapnenac i dolomit sadrže 100 do 2000 ppm Mn, te oko 5 ppm Co i Ni, a cementni materijal i više, pa je time naglašeno unošenje teških kovina u poljoprivredno zemljište. Teške kovine u komercijalnim gnojivima razmjerno su nisko zastupljene, a veće količine unose se primjenom otpadnih materijala. Primjerice gradskog mulja koji sadrži oko 1% Cu i Zn, 0,1% Ni, Sn, Pb i Cr, te do 100 ppm Co. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 106 PPrroobblleemm ggnnoojjiivvaa kkaaoo ppootteenncciijjaallnniihh zzaaggaaññiivvaaččaa vveezzaann jjee ssaammoo uuzz iinntteennzziivvnnuu ppoolljjoopprriivvrreedduu ii pprriimmjjeennuu vviissookkiihh kkoolliiččiinnaa aakkttiivvnnee ttvvaarrii,, bbeezz ppoozznnaavvaannjjaa zznnaaččaajjkkii ttllaa//zzeemmlljjiiššttaa.. KKoodd nnaass,, uu uuvvjjeettiimmaa eekksstteennzziivvnniijjee ppoolljjoopprriivvrreeddee kkoojjaa jjoošš uuvviijjeekk pprreevvllaaddaavvaa nnaa pprriivvaattnnoomm ppoossjjeedduu,, ččeeššććii jjee ii jjoošš uuvviijjeekk tteežžii pprroobblleemm ddeeffiicciitt ppoojjeeddiinniihh bbiiooggeenniihh mmiikkrrooeelleemmeennaattaa,, ttee ssee pprriimmjjeennoomm nneekkiihh mmiinneerraallnniihh ggnnoojjiivvaa uu iizzvvjjeessnnoojj mmjjeerrii mmoožžee uuttjjeeccaattii nnaa nnjjiihhoovvuu bbiillaannccuu uu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu.. OOppaassnnoosstt oodd „„aannttrrooppooggeenniihh eemmiissiijjaa““ jjee vveelliikkaa,, ttiimm vviiššee ššttoo jjee nnjjiihhoovvaa kkoonnttrroollaa vvrrlloo ssllaabbaa ii nneeoorrggaanniizziirraannaa.. IIssttoovvrreemmeennoo,, ddeekkoonnttaammiinnaacciijjaa zzaaggaaññeenniihh ttaallaa jjee dduuggoottrraajjaann pprroocceess ii mmoožžee ttrraajjaattii ddeesseettlljjeeććiimmaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 107 6.4 Utjecaj mineralnih i organskih gnojiva na poljoprivredno zemljište i vode 6.4.1 Vrste onečišćivača tla Radi postizanja što većih prinosa u poljoprivrednoj se proizvodnji koristi melioracijska, osnovna i dopunska gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, ponegdje na bazi dušika, fosfora i/ili kalija ali i dodatnih makro- i mikro-hranjiva na bazi sumpora, magnezija, kalcija, željeza, bakra, cinka i dr. Često se u intenzivnoj poljoprivredi tretiraju mikro hranjiva putem ffeerrttiirriiggaacciijjee. Organskim gnojivima putem stajskog gnoja, gnojevke, organskih otpada ili bilo koje druge vrste i intenziteta gnojiva onečišćuju se tla nitratnim, fosfatnim i kalijevim spojevima. Sve to dolazi na tlo, zadržava se na tlu i procjeñuje kroz tlo, a značajne količine onečišćuju podzemne vode i okoliš. U tom slučaju potencijalna ranjivost podzemne vode na onečišćenja s površine ovisit će o količini otjecanja, odnosno procjeñivanja oborinske vode. Procjeñivanje oborinske vode i otopljenih tvari iz mineralnih i organskih gnojiva ovisit će o teksturi, ukupnoj poroznosti, retencijskom kapacitetu tla za vodu i drenirajućim porama. Onečišćivači se ispiru u saturiranom i nesaturiranom tlu kroz brzo i sporo drenirajuće pore, čija dimenzija iznosi iznad 10µm i kod negativnog tlačnog potencijala vode iznad 0,3 bara. Zbijenost tla je takoñer važan parametar propusnosti tla za vodu. Zbijenost tla po Rangeru odreñuje se iz vrijednosti volumne gustoće uvećane za umnožak koeficijenta 0,009 s postotkom gline. Ako vrijednost zbijenosti izražene kao g/cm3 iznosi manje od 1,40 g/cm3 onda je zzbbiijjeennoosstt mmaallaa, a propusnost za vodu velika i mogućnost penetriranja onečišćivača velika. Zbijenost preko 1,75 g/cm3 ukazuje na mmaalluu pprrooppuussnnoosstt i slabiju mogućnost penetriranja onečišćivača u podzemne vode i okoliš. Drugo je pitanje vezanje onečišćivača iz gnojiva odnosno jačina ssoorrppcciijjee od strane koloidnog kompleksa. Vezanje onečišćivača od strane tla je različito. Veće sorptivne sposobnosti imaju glinasta tla, a manje pjeskovita i skeletna. Vezanje raznih spojeva od strane koloida tla ovisi i o reakciji tla. Naime, reakcija tla utječe na mobilnost potencijalnih onečišćivača. Dušik i sumpor su najmobilniji u tlu kod pH 6,0 – 8,0; fosfor i bor kod pH 6,0-7,5; bakar i cink kod pH 5,0-7,3; željezo i mangan oko pH 4,5 i molibden kod pH >7,0. Sadržaj organske tvari utječe na stabilnost strukturnih agregata i veću efektivnu poroznost ili drenirajuće pore i vodopropusnost tla. Korjenov sustav i makrofauna takoñer stvaraju pore i mogućnost još bržeg procjeñivanja i ispiranja onečišćivača s vodom u nesaturiranom tlu. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 108 6.4.2 Osjetljivost tla na propuštanje onečišćivača Propusnost tla za vodu je primarni indikator ppootteenncciijjaallaa iissppiirraannjjaa onečišćivača iz tla. Potencijal ispiranja je pokazatelj rizika ispiranja onečišćivača kroz porozno tlo – drenirajuće pore. Tla visokog potencijala ispiranja jače su osjetljiva na propuštanje onečišćivača od tala s niskim potencijalom ispiranja. Pjeskovita i skeletna, a uz to i plitka tla, imaju najveće pore i najveću propusnost, a glinasta tla obiluju sitnim i manje propusnim porama. Kada je količina izvora vode veća od potrošnje (evotranspiracije) i kapaciteta tla za vodu, javlja se otjecanje – procjeñivanje vode i mogućnost ispiranja otopljenih onečišćivača. Na opskrbu tla vodom i potencijal ispiranja utječe i pozicija tla u prostoru. Na nagnutim terenima brežuljaka, brda i planina javlja se površinsko otjecanje vode i bočno podpovršinsko otjecanje. Na dnu nagiba bude i viška slivene vode koja teže otječe ili ne otječe u podzemnu vodu, te prvenstveno prihranjuje površinske vode – vodotoke, jezera i akumulacije. 6.4.3 Potencijal sorpcije onečišćivača Svako tlo ima veće ili manje sorptivne sposobnosti. Kapacitet adsorpcije tla ovisi o sadržaju koloida organskog i mineralnog podrijetla, humusa i sekundarnih minerala gline. TTeekkssttuurrnnoo llaakkššaa ii hhuummuussoomm ssiirroommaaššnnaa ppjjeesskkoovviittaa ttllaa nniisskkoogg ssuu,, aa tteekkssttuurrnnoo tteežžaa ii hhuummuussoomm bbooggaattaa ttllaa vviissookkoogg ssuu ppootteenncciijjaallaa ssoorrppcciijjee oonneeččiiššććiivvaaččaa.. TTllaa ss nniisskkiimm ppootteenncciijjaalloomm ssoorrppcciijjee jjaaččee ssuu oossjjeettlljjiivvaa nnaa iissppiirraannjjee oonneeččiiššććiivvaaččaa oodd ttaallaa ss vviissookkiimm ppootteenncciijjaalloomm ssoorrppcciijjee.. Poljoprivredna tla/zemljišta F BiH imaju maksimalni kapacitet adsorpcije u prosjeku od 15 do 50 mmol ekv.H+/100 gr tla, pa smo ih podijelili u sljedeće kategorije osjetljivosti. Tablica 18 Kategorizacija osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača Kategorija osjetljivosti Indikatori potencijala ispiranja i potencijala sorpcije Broj Stupanj Vodopropusnost m/dan Sadržaj gline % Sadržaj humusa % 1 Vrlo slaba osjetljivost <0,01 >40 >2,0 2 Slaba osjetljivost 0,01-0,1 25-40 2,2-3,5 3 Umjerena osjetljivost 0,1-0,5 20-35 2,0-7,2 4 Jaka osjetljivost <0,5; <1,4; <4,8 6-33 1,3-3,1 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 109 6.4.4 Potencijalna ranjivost podzemne vode na onečišćenje s površine Primarni indikator za ocjenu ppootteenncciijjaallnnee rraannjjiivvoossttii podzemne vode na onečišćenje s površine je pojava maksimalne razine podzemne vode u hidropedološkom profilu poljoprivrednog zemljišta. ŠŠttoo ssee ppooddzzeemmnnaa vvooddaa nnaallaazzii dduubblljjee ttoo jjee rraannjjiivvoosstt ppooddzzeemmnnee vvooddee mmaannjjaa.. Kategorije potencijalne ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine dijele se prema sljedećim kriterijima (tablica 19). Tablica 19 Kategorije potencijalne ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine Kategorija ranjivosti podzemne vode Broj Stupanj Maksimalna razina podzemne vode u hidropedološkom profilu tla 1 Slaba ranjivost > 2,0 m 2 Umjerena ranjivost 1,0 – 2,0 m 3 Jaka ranjivost 0 -1,0 m Temeljem navedenog vidljivo je da su pplliittkkee ppooddzzeemmnnee vvooddee dduužžeegg ttrraajjaannjjaa vvrrlloo rriizziiččnnee zzaa oonneeččiiššććeennjjee vvooddoonnoossnniikkaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 110 6.5 Utjecaj sredstava za zaštitu bilja na okoliš U posljednjih pedesetak godina ("kemijska revolucija" započela je nakon Drugoga svjetskog rata) pesticidi su zajedno s umjetnim gnojivima postali najtraženiji proizvodi u intenzivnoj poljoprivredi. Naime, većinu problema s kojima se susreću, proizvoñači rješavaju zahvaljujući kemijskoj industriji koja danas omogućava kontrolu sveukupne poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost (rezistentnost) na pesticide te prisiljavaju poljoprivredne proizvoñače da koriste novije pesticide. U toj stalnoj „borbi“ sa štetnicima proizvoñači često puta povećavaju doze pesticida, koriste pesticide na kulturi na kojoj ti pesticidi nemaju dozvolu, miješaju više različitih pesticida i sl. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i primjena pesticida, kao što mnogi tvrde jest ccoonnddiicciioo ssiinnee qquuaa nnoonn (lat. uvjet bez kojeg se ne može nešto učiniti). Istovremeno, cijena koju čovjek plaća u borbi sa štetnicima vrlo je visoka: pesticidi zagañuju okoliš, prije svega površinske i podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet. Pesticidi se, naime, nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih, ali i domaćih životinja te čovjeka. Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa čak i desetljećima. Ovo je bio slučaj npr. kod DDT-ja koji se godinama nakon što je njegova uporaba bila zabranjena (1969. zabranjen je u SAD-u) pojavljivao u životinjskom svijetu, čak na Antarktiku, a stručnjaci su pronalazili tragove DDT-ja u majčinom mlijeku u mnogim državama gdje se on koristio. Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom odreñenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Prazne posude u kojima su se nalazili pesticidi vrlo se često odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko nalaze u blizini vodotoka, te tako onečišćuju okoliš. Nažalost, vrlo često ostatke ambalaže nalazimo u voćnjacima, vinogradima ili drugim mjestima gdje se obavljala zaštita poljoprivrednih kultura. Ponašanje pesticida u tlu odreñuju kemijski, fizikalni i (mikro)biološki čimbenici. Njihov utjecaj na okoliš uvjetovan je kombinacijom mehanizama zadržavanja (sorpcijom, desorpcijom, apsorpcijom, razdiobom, ionskom izmjenom), perzistentnošću pesticida na degradaciju te mogućnošću njihova putovanja kroz medij ispiranjem ili hlapljenjem. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 111 VVeelliikkii uuččiinnaakk nnaa mmoobbiillnnoosstt ppeessttiicciiddaa iimmaajjuu kklliimmaattsskkii uuvvjjeettii,, ppoottoomm tteekkssttuurraa,, kkiisseelloosstt ii uuddiioo oorrggaannsskkee ttvvaarrii uu ttlluu,, kkoonncceennttrraacciijjaa ii vvrrssttaa iioonnaa uu pprroocciijjeeddnnoojj vvooddii ttee ppoollaarrnnoosstt ii ttoopplljjiivvoosstt ppeessttiicciiddaa.. ZZaa pprreerraassppooddjjeelluu ssaaddrržžaajjaa ppeessttiicciiddaa uu ttlluu oodd bbiittnnee jjee vvaažžnnoossttii ii eerroozziijjaa ttllaa kkoojjoomm ssee oonneeččiiššććuujjuu ii vvooddoottooccii.. TTeemmeelljjnnaa nnaaččeellaa zzaaššttiittee ookkoolliiššaa nnaallaažžuu ddaa ssee kkoorriissttee oonnii ppeessttiicciiddii kkoojjii ssuu nneeppeerrzziisstteennttnnii,, kkoojjiimmaa jjee ppoolloovviiččaann vviijjeekk rraassppaaddaa mmaannjjii oodd 3300 ddaannaa,, aa iizzbbjjeeggaavvaajjuu oonnii ččiijjaa jjee ppeerrzziisstteennttnnoosstt dduužžaa oodd 110000 ddaannaa.. VVaalljjaa nnaaggllaassiittii ddaa rraazzggrraaddnnjjaa pprreeoossttaallee ppoolloovviiccee rreezziidduuaa uu ttlluu uu pprraavviilluu ttrraajjee zznnaattnnoo dduužžee.. U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja šštteettnniimm ii ooppaassnniimm ttvvaarriimmaa ttee nnjjiihhoovvoogg uuttjjeeccaajjaa nnaa ffiizziiččkkee,, kkeemmiijjsskkee ii bbiioolloošškkee zznnaaččaajjkkee zzeemmlljjiiššttaa donesen je PPrraavviillnniikk oo uuttvvrrññiivvaannjjuu ddoozzvvoolljjeenniihh kkoolliiččiinnaa šštteettnniihh ii ooppaassnniihh ttvvaarrii uu zzeemmlljjiiššttuu ii mmeettooddee nnjjiihhoovvoogg iissppiittiivvaannjjaa („Službene novine Federacije BiH“, broj 72/09). Navedenim pravilnikom odreñuju se tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta te njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda, u tekućem stajskom gnoju, organskim gnojivima, mineralnim gnojivima, poboljšivačima tla i sredstvima za zaštitu bilja. Pravilnikom su propisane i mjere za sprječavanje onečišćenja tla i metode utvrñivanja dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari, monitoring, te prevencija, zaštita i sanacija onečišćena tla. Pravilnik je usklañen s EU standardima. Naime, kao temelj za donošenje Pravilnika poslužila je Direktiva EU o primjeni kanalizacijskog mulja na zemljište broj 86/278 Vijeće Europske zajednice 1986.godine i Nitratna direktiva broj 91/676/ EEC. UUttvvrrññiivvaannjjee kkoolliiččiinnaa šštteettnniihh ii ooppaassnniihh ttvvaarrii uu zzeemmlljjiiššttuu kkoodd nnaass ddoo ssaaddaa nniijjee zznnaaččaajjnniijjee oorrggaanniizziirraannoo.. MMeeññuuttiimm,, oonnoo jjee ssaassvviimm ssiigguurrnnoo vvrrlloo nneeoopphhooddnnoo jjeerr jjee oovvaajj pprroobblleemm kkrroozz nneekkee ddoo ssaaddaa uurraaññeennee pprroojjeekkttee nnaazznnaaččeenn ((iiddeennttiiffiicciirraann)).. NNeeoopphhooddnnoo jjee ššttoo sskkoorriijjee zzaappooččeettii ss rreeaalliizzaacciijjoomm mmoottrreennjjaa ttllaa ((mmoonniittoorriinnggoomm)) kkaakkoo bbii ssee iiddeennttiiffiicciirraallee llookkaacciijjee oonneeččiiššććeennjjaa šštteettnniimm ii ooppaassnniimm ttvvaarriimmaa ttee ddeeffiinniirraallee mmjjeerree zzaaššttiittee,, aa ssvvee ss cciilljjeemm zzaaššttiittee vviittaallnniihh uullooggaa ttllaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 112 6.6 Drugi izvori opasnosti za tlo Postoje još neke vrste ugrožavanja poljoprivrednog zemljišta i opasnosti za njega, kao što su erozija, požari, kopovi, poplave i prenamjena u grañevinsko zemljište. 6.6.1 Erozija tla vodom i vjetrom Erozija je proces kojim se površinski dio čestica tla pod utjecajem prirodnih sila - vode i vjetra, odvaja od svoje mase, premješta na manju ili veću udaljenost te tako u pravilu gubi svoju primarnu namjenu i prirodnu funkciju. Štete od erozije imaju interna i eksterna obilježja. Računa se da su eksterne štete (izvan agroekosustava) približno dva puta veće od internih. EErroozziijjaa nniijjee ssaammoo nneeppoovvrraattaann gguubbiittaakk ttllaa,, oonnaa pprreeddssttaavvlljjaa oošštteeććeennjjee ii gguubbiittaakk pprriipprreemmlljjeennoogg ssjjeettvveennoogg sslloojjaa iillii nneettoomm zzaassiijjaannoogg,, ddaakkllee sslloojjaa ttllaa kkoojjii nnaajjvviiššee ppooddlliijjeežžee eerroozziijjii,, oobbooggaaććeenn vveelliikkoomm kkoolliiččiinnoomm hhrraannjjiivvaa,, ppoosseebbiiccee nniittrraattaa aallii ii kksseennoobbiioottiiččkkiihh -- bbiioocciiddnniihh ttvvaarrii,, ppeessttiicciiddaa.. UUllaasskkoomm uu vvoodduu ttee ttvvaarrii ddoovvooddee uu ppiittaannjjee vvoodduu zzaa ppiiććee,, uuzzggoojj rriibbee,, aa uu ssvviimm ddrruuggiimm aakkvvaattiiččnniimm ssuussttaavviimmaa uuzzrrookkuujjuu ppoorreemmeeććaajjee bbiioolloošškkee rraavvnnootteežžee.. Očito je dakle da je erozija tla vodom središnje pitanje očuvanja poljoprivrednog zemljišta od gubitka sitnice. Erozija je sve prisutnija kao posljedica različitih antropogenih utjecaja, kao što su neadekvatno iskorištavanje zemljišta, pogotovo zemljišta na nagibima, požarišta, velikih infrastrukturnih grañevina i sl. Erozijski procesi mogu uzrokovati izuzetno velike štete. Dok se s jedne strane spiraju plodna zemljišta na strmim i nezaštićenim poljoprivrednim površinama, s druge se strane smanjuju retencijski kapaciteti tala za zadržavanje oborinskih voda, čime se pospješuje stvaranje bujičnih tokova. Erozijski procesi spiranja degradiraju tla, pa i potpuno uništavaju vegetaciju na slivu, što u konačnici dovodi do pojave učestalih i sve većih bujičnih poplava. Ostale štete od erozije jesu taloženje nanosa, smanjivanje akumulacijskog kapaciteta, zamućivanje pitke vode na izvorištima i smanjenje zdravstvene kvalitete vode za piće. RRaaddii zzaaššttiittee oodd eerroozziijjee ttrreebbaa ggrraaddiittii ii ooddrržžaavvaattii rreegguullaacciijjsskkee ii zzaaššttiittnnee vvooddnnee ggrraaññeevviinnee,, iizzvvooddiittii zzaaššttiittnnee pprroottiivv--eerroozziijjsskkee rraaddoovvee ii zzaaššttiittnnee mmjjeerree.. U protiv erozijske radove na slivovima ubrajaju se pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje nagnutih terena i sl., dok se u koritima bujica izvode radovi protiv-erozijske zaštite i stabilizacije korita u STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 113 obliku izvedbe zaštitnih pragova, konsolidacijskih pojaseva, bujičnih pregrada, oblaganje korita, primjena zaštitnih bioloških vodogradnji i dr. U protiv-erozijske zaštitne mjere ubrajaju se: � konturna obrada na terenima s nagibom većim od 10%, a na takvim terenima i u slivovima pojedinih bujica strukturom sjetve treba osigurati da najmanje 1/3 ukupne površine bude zasijana ili zasañena višegodišnjim nasadima i da se tereni s nagibom većim od 25% ne koriste kao oranice; � zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja � zabrana i ograničavanja vañenja pijeska, šljunka i kamena i dr. Temeljem članka 82. stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“, broj 52/09) vvllaassnniiccii ii kkoorriissnniiccii ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa dduužžnnii ssuu pprroovvooddiittii ZZaakkoonnoomm pprrooppiissaannee aaggrrootteehhnniiččkkee mmjjeerree,, ttee ooddrržžaavvaattii vviiššeeggooddiiššnnjjee kkuullttuurree ppooddiiggnnuuttee rraaddii zzaaššttiittee oodd eerroozziijjee.. Pravilnikom o obračunavanju i plaćanju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje („Službene novine Federacije BiH“, broj 14/10) županijska/kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede, odnosno pravna lica (udruženja za korištenje voda, općine i dr.) na koja je putem ugovora preneseno pravo upravljanja sustavom, dužna su redovito odražavati sustav (regulacijske i zaštitne vodne grañevine, čišćenje bujičnih korita i dr.) dok su za ostale protiv-erozijske radove i mjere ponajprije zaduženi šumari i poljoprivrednici. ZZaa pprraaććeennjjee eerroozziijjsskkiihh pprroocceessaa ppoottrreebbnnoo jjee iissppllaanniirraattii ii ppooddiiggnnuuttii bbaarreemm ddeesseettaakk mmjjeerrnniihh ssttaanniiccaa eerroozziijjee ttllaa,, aallii ii tteeoorreettsskkiimm mmeettooddaammaa kkaaoo ššttoo jjee UUSSLLEE mmeettooddaa,, pprreeddvviiddjjeettii iinntteennzziitteettee eerroozziijjee nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH,, ttee iizzrraaddiittii kkaarrttee uuggrroožžeennoossttii oodd eerroozziijjee ii kklliizziiššttaa.. 6.6.2 Posljedice od požara Požari i štete od požara karakteristični su za hercegovačko-primorski rajon Federacije BiH. Dogañaju se obično u ljetnom razdoblju kada su ekstremne vrućine i suša. Požari uništavaju ljetinu na poljoprivrednim zemljištima, a mogu ugroziti i stanovništvo te stoku. Najčešće su izazvani nemarom turista, paljenjem korova i obnavljanjem pašnjačkih površina u kršu. UU cciilljjuu ssmmaannjjeennjjaa ppoožžaarraa ttrreebbaa uussppoossttaavviittii sslluužžbbee jjaavvlljjaannjjaa ii pprreevveennttiivvnnoogg ddeežžuurraannjjaa nnaa ooppaassnniimm llookkaalliitteettiimmaa kkrreettaannjjaa ii oobbiittaavvaannjjaa ttuurriissttaa ii ddoommiicciillnnoogg ssttaannoovvnniiššttvvaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 114 6.6.3 Iskopi i akumulacije jalovine Iskopi i akumulacije jalovine karakteristični su za rudne zone Federacije BiH. Dakle, vezani su za područja rudnika i to pretežito otvorenih kopova uglja, željezne rudače i šljunka. Često takvi kopovi nisu ureñeni iako postoji zakonska obveza o rekultivaciji i sanaciji jalovinskih akumulacija i kopova. Meñutim, to se nije dosljedno provodilo naročito poslije rata. Temeljem Naputka o obveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradbu projekata rekultivacije („Službene novine Federacije BiH“, broj 73/09), rreekkuullttiivvaacciijjaa aakkuummuullaacciijjaa jjaalloovviinnee ttrreebbaa bbiittii oossmmiiššlljjeennaa ii ssiisstteemmaattiizziirraannaa,, ttaakkoo ddaa ssee nnaa ttiimm tteerreenniimmaa mmoogguu ppooddiiggnnuuttii nnoovvii nnaassaaddii vvooććaakkaa iillii ppooddiiggnnuuttii ggoollff tteerreennii ii ddrruuggaa iiggrraalliiššttaa,, rriibboolloovvnnaa jjeezzeerrccaa ii ddrruuggii ssaaddrržžaajjii.. PPoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee kkoojjee jjee kkoorriišštteennoo zzaa ddrruuggee nnaammjjeennee,, aa kkoojjee nneemmaa ttrraajjnnii kkaarraakktteerr,, vvrraaććaa ssee uu pprrvvoobbiittnnuu iillii ddrruugguu nnaammjjeennuu,, ooddnnoossnnoo oossppoossoobblljjaavvaa ssee zzaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu sshhooddnnoo pprroojjeekkttuu rreekkuullttiivvaacciijjee.. 6.6.4 Posljedice od poplava Najintenzivnije poplave u Federaciji BiH koje uzrokuju goleme štete u poljoprivredi jesu u Popovom polju i donjem toku rijeke Neretve. Na ovom se području mnogo napravilo, ali bez dosljednog dogovora o ispuštanju vode iz hidroakumulacijskog sustava Trebišnjice neće biti moguće efikasno kontrolirati poplave u donjem dijelu Popova polja pa i u dolini Neretve. Poplave nalazimo i drugdje u dolinama rijeke Save, Bosne, Vrbasa, Ukrine, pa i samog Sarajevskog polja. OObbrraannuu oodd ppooppllaavvaa ttrreebbaa ddoosslljjeeddnnoo oobbaavvlljjaattii,, oorrggaanniizziirraattii sslluužžbbee,, aa ssuussttaavvee oobbrraannee ooddrržžaavvaattii ii ppoopprraavvlljjaattii kkaakkoo ppooppllaavvee nnee bbii uuggrroozziillee lljjeettiinnuu.. 6.6.5 Prenamjena poljoprivrednog zemljišta PPrreennaammjjeennaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu ggrraaññeevviinnsskkoo pprreeddssttaavvlljjaa ttrraajjaann gguubbiittaakk zzeemmlljjiiššttaa ii nnaajjvveeććuu šštteettuu kkoojjaa ssee mmoožžee ddooggooddiittii jjeeddnnoomm kkrraajjuu ii lljjuuddiimmaa,, ppoosseebbnnoo aakkoo ssee vvrrššii pprroommjjeennaa nnaammjjeennee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa oodd II ddoo IIVV bboonniitteettnnee kkaatteeggoorriijjee.. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, strogo se zabranjuje prenamjena poljoprivrednog zemljišta od I do IV bonitetne kategorije. Meñutim, na terenu se to dosljedno ne primjenjuje pa često imamo slučajeve da se na vrlo dobrim tlima izgrañuju naselja. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 115 Naime, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, članak 48. stavak 2., odreñeno je da se namjena zemljišta u planovima prostornog ureñenja utvrñuje na temelju karte uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta i to: 1. zemljište od I do IV bonitetne kategorije, utvrñuje se iisskklljjuuččiivvoo kkaaoo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee;; 2. zemljište od V do VI bonitetne kategorije, utvrñuje se kkaaoo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee ii ssaammoo iizznniimmnnoo,, kkaaoo zzeemmlljjiiššttee zzaa oossttaallee nnaammjjeennee;; 3. zemljište od VII do VIII bonitetne kategorije, utvrñuje se kkaaoo zzeemmlljjiiššttee kkoojjee ććee ssee,, pprreemmaa ppoottrreebbaammaa,, kkoorriissttiittii ii zzaa ddrruuggee nnaammjjeennee.. Iznimno, kada ne postoje druge mogućnosti, kada to zahtijeva opći interes koji utvrñuje Vlada županije/kantona te kada nema manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredno zemljište od I do IV bonitetne kategorije može se utvrditi kao zemljište za izgradnju kapitalnih objekata. PPrreemmaa ZZaakkoonnuu oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu zzaa ssvvaakkuu pprroommjjeennuu nnaammjjeennee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu nneeppoolljjoopprriivvrreeddnnee ssvvrrhhee ppllaaććaa ssee nnaakknnaaddaa,, kkoojjaa jjee ppoosseebbnnaa vvrrssttaa pprriihhooddaa žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa ii mmoožžee ssee kkoorriissttiittii ssaammoo uu sslljjeeddeeććee ssvvrrhhee:: 11.. iizzrraadduu oossnnoovvaa,, pprrooggrraammaa ii pprroojjeekkaattaa zzaaššttiittee,, kkoorriišštteennjjaa ii uurreeññeennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa;; 22.. pprroovveeddbbuu mmjjeerraa zzaaššttiittee,, kkoorriišštteennjjaa ii uurreeññeennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ii zzaa iinnuunnddaacciijjsskkaa ppooddrruuččjjaa;; 33.. uussppoossttaavvuu iinnffoorrmmaacciijjsskkoogg ssuussttaavvaa zzaa zzeemmlljjiiššttee;; 44.. zzeemmlljjiiššnnii mmoonniittoorriinngg;; 55.. iizzrraadduu kkaarrttee uuppoorraabbnnee vvrriijjeeddnnoossttii zzeemmlljjiiššttaa;; 66.. iizzrraadduu PPrroojjeekkttaa vviiššeennaammjjeennsskkoogg vvrreeddnnoovvaannjjaa;; 77.. rreeaalliizzaacciijjuu ppoosslloovvaa uuttvvrrññeenniihh SSttrraatteeggiijjoomm ii PPrrooggrraammoomm ggoossppooddaarreennjjaa;; 88.. ddeekkoonnttaammiinnaacciijjuu zzeemmlljjiiššttaa ii ppooddiizzaannjjee zzaaššttiittnniihh ppoojjaasseevvaa uu nneeppoossrreeddnnoojj bblliizziinnii ppuuttnniihh kkoommuunniikkaacciijjaa.. U F BiH nema potpunih podataka koliko poljoprivrednih zemljišta godišnje promjeni namjenu jer se nije vodila jedinstvena evidencija o tome. Na temelju nekih ekspertnih ocjena godišnje se u Federaciji BiH izgubi oko 0,101% poljoprivrednog zemljišta prvenstveno za infrastrukturne potrebe. Širenje gradova i naselja na štetu poljoprivrednih površina, kao i nestajanje poljoprivrednih površina modernizacijom putova, izgradnjom autocesta i sl. neminovnost je ali je ppoottrreebbnnoo mmnnooggoo vviiššee vvooddiittii rraaččuunnaa oo šštteeddnnjjii nnaajjbboolljjiihh oorraanniiččnniihh ppoovvrrššiinnaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 116 DDaa bbii ssee oossttvvaarriilloo nnaaččeelloo ooččuuvvaannjjaa,, zzaaššttiittee ii rraacciioonnaallnnoogg ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ppoottrreebbnnoo jjee ddeettaalljjnnoo ssnniimmiittii ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee ii iizzrraaddiittii ppeeddoolloošškkee kkaarrttee ddeettaalljjnnoogg mmjjeerriillaa.. IIzz ttiihh ddeettaalljjnniihh ppeeddoolloošškkiihh kkaarraattaa mmoogguu ssee iizzrraaddiittii ssvvee nnaammjjeennsskkee ppeeddoolloošškkee kkaarrttee,, uu kkoojjee ssppaaddaajjuu ii kkaarrttee uuppoorraabbnnee vvrriijjeeddnnoossttii nnaa rraazziinnii ggrraaddoovvaa iillii ooppććiinnaa,, žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonnaa ii rreeggiijjaa.. PPrriimmjjeennoomm ssttrruuččnniihh mmjjeerriillaa,, pprrii iizzrraaddii kkaarrttee uuppoottrreebbnnee vvrriijjeeddnnoossttii,, ttllaa//zzeemmlljjiiššttaa nneekkoogg ppooddrruuččjjaa rraazzvvrrssttaavvaajjuu ssee uu bboonniitteettnnee kkaatteeggoorriijjee ooddnnoossnnoo iizzvvrrššii ssee kkaatteeggoorriizzaacciijjaa zzeemmlljjiiššttaa ppoo uuppoottrreebbnnoojj vvrriijjeeddnnoossttii ššttoo jjee tteemmeelljj bbuudduuććeegg ppllaanniirraannjjaa rraazzvvoojjaa ii pprroossttoorrnnoogg uurreeññeennjjaa ttoogg ppooddrruuččjjaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 117 7. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 7.1 Održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem UUvvaažžaavvaajjuuććii ččiinnjjeenniiccee oo mmaalliimm oobbrraaddiivviimm ppoovvrrššiinnaammaa uu FF BBiiHH,, SSttrraatteeggiijjaa ggoossppooddaarreennjjaa ttrreebbaa ssee tteemmeelljjiittii nnaa rraacciioonnaallnnoossttii ii ččuuvvaannjjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa,, kkaaoo ii sseelleekkttiivvnnoossttii ttee uuzzggoojjuu vviissookkoo aakkuummuullaattiivvnniihh vvrrssttaa ss vviiššiimm ddoohhoottkkoomm ii ššiirroomm mmoogguuććnnooššććuu kkoorriišštteennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh kkuullttuurraa.. Svi zahvati u uzgoju poljoprivrednog bilja, od obrade kojom se priprema supstrat za uzgoj biljke, preko gnojidbe koja osigurava dostatnu količinu biljnih hranjiva; sjetve, presañivanja ili sadnje kojom se u tlo polaže sjeme ili unosi presadnica, sadnica ili cijep; zaštite kojom od nicanja ili „prijema“ štiti biljku od negativnih utjecaja i konkurencije u prostoru (korova), bolesti i štetnika; njege kojom se odstranjuju negativni utjecaji ili značajke tla i pomaže biljci, do žetve ili berbe, koja predstavlja završni zahvat ubiranje plodina, predstavljaju bbiilljjnnoo uuzzggoojjnnee,, bbiilliinnooggoojjssttvveennee iillii aaggrrootteehhnniiččkkee zzaahhvvaattee.. Svi biljno uzgojni zahvati, od izbora uzgojnih metoda i zahvata, vremena izvedbe, redoslijeda, intenziteta i načina izvedbe pojedinih zahvata, odnos zastupljenosti bilja i životinja na gospodarstvu čine odgovarajuću socijalno-gospodarsku i privrednu cjelinu, koju nazivamo ssuussttaavv ggoossppooddaarreennjjaa.. 7.1.1 Održiva poljoprivreda Osim prirodnih, agroekoloških uvjeta, sustav gospodarenja u poljoprivredi oslikava povijesno naslijeñe, navike, stupanj znanja, znanstvenih spoznaja i njihove praktične primjene u prošlosti i danas, te opće gospodarske strukture u regiji, dakle i razvijenosti drugih gospodarskih grana, veličine posjeda, opremljenosti strojevima i reprodukcijskim materijalom. Sustav gospodarenja oslikava opću razvijenost, kulturne navike, odnosno životna, pa i vjerska uvjerenja poljoprivrednika-farmera ili naručitelja poljoprivrednih proizvoda, odnosno tržišta za koja se hrana proizvodi. Poljoprivreda F BiH doživljava snažne promjene od kojih su neke posljedica zatečenog stanja, druge posljedica tranzicije u tržišno gospodarstvo, a neke su pak motivirane potrošnjom i izglednijom prodajom proizvoda i dr. UUzziimmaajjuuććii uu oobbzziirr zzaatteeččeennoo ssttaannjjee ii pprreeddvviiddiivvee pprroommjjeennee,, oodd kkoojjiihh ssuu nneekkee vveećć ppooooddmmaakkllee,, aa nnaappoossee ssvvee ččiimmbbeenniikkee ddeeffiinniirraannee ooppiissaanniimm kkoonncceeppttoomm vviiššeezznnaaččnnee uullooggee ppoolljjoopprriivvrreeddee ii ttllaa,, oopprreeddjjeelljjuujjeemmoo ssee zzaa kkoonncceepptt ooddrržžiivvee ppoolljjoopprriivvrreeddee.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 118 OOddrržžiivvaa iillii ooppssttoojjnnaa ppoolljjoopprriivvrreeddaa je koncept razvitka poljoprivrede čiji se začetci naziru u razdoblju energetske krize, na crti promišljenijeg odnosa prema raspoloživim izvorima energije, a još više pod pritiskom podataka o štetnom utjecaju poljoprivrede na tlo i vodu. Naime, istraživanjem uzroka degradacije okoliša iskristalizirao se pojam poljoprivredne proizvodnje – ooddrržžiivvaa ppoolljjoopprriivvrreeddaa.. OOddrržžiivvaa ppoolljjoopprriivvrreeddaa ppooddrraazzuummiijjeevvaa ddaa ččoovvjjeekk pprriirroodduu ssaaččuuvvaa nnaa ooddrržžiivviimm pprriinncciippiimmaa ii ddaa jjee kkoorriissttii oonnoolliikkoo kkoolliikkoo ddooppuuššttaa nnjjeennoo rreepprroodduucciirraannjjee.. Koncept okolišno opstojnog razvitka poljoprivrede oslanja se na prirodni kapacitet agroekosustava za prijem negativnih utjecaja i zagañivača, a predviña okolišno najdjelotvornije i najmanje rizične zahvate u gospodarenju. Održiva se poljoprivreda definira kao integralni sustav biljne i animalne proizvodnje koji će na dugi rok pokriti potrebe čovjeka, podići kvalitetu okoliša i prirodnih resursa na kojima se poljoprivreda temelji, omogućiti maksimalno djelotvorno korištenje neobnovljivih resursa, korištenje resursa same farme i integrirati biološki ciklus na ekonomski održiv način, koji će podići kvalitetu života farmera i društva u cijelosti. Rješenja variraju od posjeda do posjeda, a praktični zahvati uključuju nekoliko ključnih čimbenika: PPllooddoorreedd -- plodoredom se potiskuju korovi, bolesti i štetnici, stimulira opskrba dušikom biološkom fiksacijom putem povećane zastupljenosti leguminoznih usjeva. Nadalje, zadaća je plodoreda skratiti razdoblje kada je tlo golo i izloženo eroziji vodom i vjetrom. IInntteeggrraallnnuu zzaaššttiittaa bbiilljjaa - koja uporabu pesticida reducira na nužni minimum, što se u današnjim uvjetima smatra optimalnim u budućem gospodarenju. U održivoj poljoprivredi treba sve više koristiti i biološki način borbe protiv štetočina, uz uvoñenje sve više rezistentnih kultivara. Osim toga, reafirmira se potisnuta mehanička i biološka borba protiv korova, pojačana je konzervacija tla i vode, korištenje stajskog gnoja i zelene gnojidbe. IIzzbboorr ssiinntteettiiččkkiihh kkeemmiijjsskkiihh ssrreeddssttaavvaa -- koji provjereno i pouzdano nisu rizični za ljudsko zdravlje. Održiva poljoprivreda mogla bi se ovdje slobodno nazvati iinntteeggrraallnnaa ppoolljjoopprriivvrreeddaa,, u kojoj je temeljna jedinica gospodarstvo - ffaarrmmaa, zahvati u uzgoju ne mogu se izdvajati iz agroekosustava, odnosno cjelokupnog sustava proizvodnje, jer posjed čini jedinstven organizam. Taj koncept sugerira nadalje sustav obrazovanja kadrova i istraživački rad tako da se svaki zahvat valorizira s dva aspekta: izravni efekti samoga zahvata i njegov utjecaj na cjeloviti sustav i gospodarenje na farmi. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 119 SSttrraatteešškkaa oopprreeddjjeelljjeennjjaa nnaa rraazziinnii FF BBiiHH ttrreebbaa kkoonncciippiirraattii nnaa ooddrržžiivvoojj ppoolljjoopprriivvrreeddii,, ppoonnaajjpprriijjee zzbboogg vvllaassttiittee ggoossppooddaarrsskkee ii ssvveekkoolliikkee ssttaabbiillnnoossttii,, aallii ii ppoottrreebbee pprriikklljjuuččeennjjaa eeuurrooppsskkoojj zzaajjeeddnniiccii nnaarrooddaa.. TTeemmeelljjnnii pprreedduuvvjjeett ooddrržžiivvoomm rraazzvviittkkuu ppoolljjoopprriivvrreeddee jjee ooddrržžiivvoo ggoossppooddaarreennjjee ttlloomm ii nnjjeeggoovvaa zzaaššttiittaa.. PPoolljjoopprriivvrreeddnnaa pprrooiizzvvooddnnjjaa kkoodd vveeććiinnee ggoossppooddaarrssttaavvaa uu FF BBiiHH tteemmeelljjii ssee nnaa iisskkoorriiššttaavvaannjjuu ttllaa,, ttee ppoozznnaavvaannjjee zznnaaččaajjkkii ttllaa pprreeddssttaavvlljjaa oossnnoovvnnii pprreedduuvvjjeett zzaa nnjjeeggoovvoo ooddrržžiivvoo kkoorriišštteennjjee,, aa ssaammiimm ttiimm ii rraazzvvoojj ggoossppooddaarrssttvvaa.. ČČiinnjjeenniiccaa jjee ddaa ssee oo ttlluu vvrrlloo rriijjeettkkoo ii vvrrlloo mmaalloo vvooddii „„bbrriiggaa““ ššttoo ddoovvooddii ddoo ppeerrmmaanneennttnnoogg ssmmaannjjeennjjaa nnjjeeggoovvee ppllooddnnoossttii uu vviidduu ddeeggrraaddaacciijjee ffiizziikkaallnniihh,, kkeemmiijjsskkiihh ii bbiioolloošškkiihh zznnaaččaajjkkii.. UUsslliijjeedd nneeppoozznnaavvaannjjaa zznnaaččaajjkkii ttllaa nniijjee mmoogguuććee pprreeddlloožžiittii nnii ooddggoovvaarraajjuuććee mmjjeerree ppoopprraavvkkee ppoojjeeddiinniihh zznnaaččaajjkkii ttllaa.. ČČiinnjjeenniiccaa jjee ddaa ssee ččeessttoo ppoolljjoopprriivvrreeddnnaa pprrooiizzvvooddnnjjaa oobbaavvlljjaa nnaa ooggrraanniiččeennoo ppooggooddnniimm iillii nneeppooggooddnniimm ttlliimmaa,, ššttoo nnaa kkrraajjuu rreezzuullttiirraa vviissookkiimm uullaaggaannjjiimmaa,, aa nniisskkiimm pprriinnoossiimmaa ooddnnoossnnoo eekkoonnoommsskkii nneeiissppllaattiivvoomm ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm pprrooiizzvvooddnnjjoomm.. DDaa bbii ssee ddaallee pprreeppoorruukkee zzaa ooddrržžiivvoo kkoorriišštteennjjee ii zzaaššttiittuu ttllaa nnaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm ggoossppooddaarrssttvviimmaa,, nnaa tteemmeelljjuu ttooččnniihh ppooddaattaakkaa ,, aa nnee nnaa tteemmeelljjuu pprreettppoossttaavvkkii,, nneeoopphhooddnnoo jjee iizzvvrrššiittii ddeettaalljjnnaa ppeeddoolloošškkaa iissttrraažžiivvaannjjaa ii iizzrraaddiittii ppeeddoolloošškkuu kkaarrttuu (( MM 11:: 55000000)) ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg ggoossppooddaarrssttvvaa.. 7.1.2 Intenzivna (konvencionalna) poljoprivreda IInntteennzziivvnnaa ((kkoonnvveenncciioonnaallnnaa)) ppoolljjoopprriivvrreeddaa je tržišno usmjerena poljoprivreda s nedvojbeno jasnim ciljem - dobiti tržišno konkurentan proizvod (sirovinu) i s njim polučiti visok profit. Drugim riječima: uz što manji utrošak radne snage, energije i sredstava proizvesti što više proizvoda. Temelj i nadahnuće takvog shvaćanja proizvodnje je antropocentrično uvjerenje čovjeka u ničim ograničeno pravo da svemu u prirodi pristupa pragmatično, sve ravna prema sebi te podredi sebi i svojim potrebama. To je vrijeme optimizma, vjere u svemoć čovjeka, njegova poslovanja i uvjerenja da je samo pitanje vremena kada će čovjek ovladati prirodom i nju prilagoditi svojim potrebama. Prema ovom konceptu, poljoprivreda se „„iinndduussttrriijjaalliizziirraa““,, najprije postaje proizvodnja, a ne „uzgoj“, pa se tako „„pprrooiizzvvooddii““ tteellaadd,, ppššeenniiccaa,, ssaallaattaa i dr. Konvencionalna poljoprivreda tretira tlo kao ““mmeeddiijj”” koji snabdijeva biljku hranjivima. Rezultat ovakvog gledišta je smanjenje plodnosti tla (gubitak humusa, narušena struktura i tekstura tla, onečišćenje tla reziduama pesticida i ostatcima teških kovina itd.). Ako se ovim posljedicama doda i erozija ili onečišćenje vode koje poprima ozbiljne razmjere, posebno eeuuttrriiffiikkaacciijjoomm (povećanje mineralnih tvari u površinskim slojevima vode), onda je zasigurno da je konvencionalna poljoprivredna proizvodnja oozzbbiilljjaann pprroobblleemm ddaannaaššnnjjiiccee.. OOvvaajj bbii ssuussttaavv ggoossppooddaarreennjjaa bbiioo nnaajjmmaannjjee pprriihhvvaattlljjiivv uu ppoolljjoopprriivvrreeddii FF BBiiHH.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 120 7.1.3 Ekološka (alternativna) poljoprivreda EEkkoolloošškkaa ssee ppoolljjoopprriivvrreeddaa temelji na alternativnom sustavu gospodarenja uz primjenu isključivo organskih gnojiva - stajskog gnoja i komposta i trebala bi u rascjepkanoj poljoprivrednoj proizvodnji i malim parcelama imati vidno mjesto u poljoprivredi. U ekološkoj poljoprivredi, u uzgoju bilja pridržava se čvrstog plodoreda, a u zaštiti bilja primjenjuju se samo prirodna, za okoliš bezopasna sredstva. Naime, cilj ekološke poljoprivrede je unaprijediti zdravlje i produktivnost uzajamno zavisnih zajednica, života tla/zemljišta, biljaka, životinja i ljudi. KKlljjuuččnnii pprriinncciipp uu eekkoolloošškkoojj ((oorrggaannsskkoojj)) pprrooiizzvvooddnnjjii hhrraannee jjee uuzzaajjaammnnoo ddjjeelloovvaannjjee ssvviihh pprriirrooddnniihh kkoommppoonneennttii kkoojjee ssuuddjjeelluujjuu uu cciikklluussuu pprrooiizzvvooddnnjjee zzddrraavvssttvveennoo iisspprraavvnnee hhrraannee,, ooddrržžaavvaann jjee ii ppoovveeććaann jjee dduuggoorrooččnnee ppllooddnnoosstt ii tt llaa//zzeemmll jj iišš ttaa,, pprroommoovviirraannjjee pprraavviillnniihh ii rraacciioonnaallnniihh aaggrrootteehhnniiččkkiihh ii tteehhnniiččkkoo--tteehhnnoolloošškkiihh mmjjeerraa ii bbrriiggee oo zzeemmlljjiiššttuu,, zzrraakkuu ii vvooddii,, ttee žžiivvoottuu uu nnjjiimmaa.. Valja reći da u nas uopće nema znanstvenih istraživanja kojima bi se rasvijetlile neke postavke ekološke poljoprivrede koje izazivaju skepsu stručnjaka i znanstvenika. Tu prazninu svakako valja popuniti i u istraživačke programe uvrstiti i probleme ekološke poljoprivrede. Za ovaj sustav gospodarenja potrebna je i selekcija otpornijih sorata bilja ili povratak napuštenih sorata, a posebno su zanimljiva proučavanja alelopatskih odnosa i različitih oblika konsocijacije čiji su efekti ugrañeni u uzgoj bilja po ovim postupcima, odnosno prometa organske tvari i njegova utjecaja na hranidbeni potencijal i pedohigijenske prilike u tlu. OOvvaajj jjee ssuussttaavv ggoossppooddaarreennjjaa ddaannaass nneezznnaattnnoo zzaassttuupplljjeenn uu nnaaššoojj ppoolljjoopprriivvrreeddii,, aallii iimmaa ssvvee ššaannssee zzaa eekkssppaannzziijjuu.. Naime, organska proizvodnja hrane u Federaciji BiH počela je 2000. povezivanjem strukovnih udruženja iz različitih područja, institucija i nevladinih organizacija, koje su uspjele povezati znanje i htjenje u promoviranju vrlo bitnog agrarnog segmenta. Danas je uspostavljen sustav organizacije i rukovoñenja ovim procesima povezanih u AAssoocciijjaacciijjuu pprrooiizzvvooññaaččaa oorrggaannsskkiihh pprrooiizzvvooddaa uu FF BBiiHH.. Vrijednosti koje su promovirale navedene organizacije i pokreti danas dolaze do izražaja. Ciljevi koje su postavili, te rezultati koje pokazuju u široj proizvodnoj praksi vrlo pozitivno odreñuju smjer i budućnost organske proizvodnje hrane. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 121 7.2 Višenamjensko korištenje poljoprivrednog zemljišta 7.2.1 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u povrtlarstvu U budućem razdoblju neophodno je i dalje poticati razvoj proizvodnje povrća u zaštićenim prostorima uvoñenjem u proizvodnju novih suvremenih tehnologija i sortimenta. Korištenjem kvalitetnih standardnih i kalemljenih presadnica, izborom visokoprinosnih otpornih sorata i hibrida, postavljanjem bumbarskih košnica u oprašivanju, uz pravilno provoñenje svih agrotehničkih mjera postići će se znatno viši prinosi. Za uspješnu proizvodnju povrća važno je poznavati značajke tla. Za proizvodnju je potrebno izabrati najkvalitetnija tla, obzirom na mehanički i kemijski sastav. Nedostatci u kvaliteti tla mogu se popraviti primjenom odreñenih mjera (gnojidba, kalcifikacija, poštivanje plodoreda). Na nagnutim terenima jako je izražena erozija, te ih u proizvodnji povrća treba izbjegavati. Poseban problem predstavlja i velika usitnjenost zemljišnog posjeda, što smanjuje mogućnost intenzivne proizvodnje povrća na otvorenom. Izbor sorte odnosno hibrida treba isto tako kao i izbor vrste prilagoditi području i vremenu uzgoja, načinu uzgoja, planiranom intenzitetu primjenjene agrotehnike. U pojedinim rokovima mogu se uzgajati samo odreñene sorte (hibridi). BBuudduuććnnoosstt pprrooiizzvvooddnnjjee ppoovvrrććaa nnaa ppooddrruuččjjuu FFeeddeerraacciijjee BBiiHH ooddrreeddiitt ććee eekkoonnoommsskkii ii ttrržžnnii ppaarraammeettrrii.. OObbuujjaamm pprrooiizzvvooddnnjjee nnaajjvviiššee ććee oovviissiittii oo oottkkuuppnnoojj cciijjeennii ii ttrroošškkoovviimmaa pprrooiizzvvooddnnjjee ss jjeeddnnee ssttrraannee,, ttee uunnaapprreeññeennjjuu tteehhnnoollooggiijjee pprrooiizzvvooddnnjjee,, ss ddrruuggee ssttrraannee,, jjeerr ssee nnaa ttoommee tteemmeelljjii pprriinnooss ii kkvvaalliitteettaa.. 7.2.2 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u voćarstvu Značajan je utjecaj reljefa na prikladnost položaja u odnosu na klimu, osvjetljenje i strujanje zraka. Za rast i razvoj stabala preporučuju se blago brežuljkasti tereni (nagiba do 10%) kada je optimalan utjecaj na zračnu drenažu voćnjaka i temperaturu položaja. Nagib voćnjaka ne bi trebao biti veći od 10 do 15%, jer ako je veći, tada se smanjuje povoljnost za proizvodnju, odnosno, voćke treba saditi po izohipsama. Ako je nagib veći od 15%, značajno se povećavaju troškovi terasiranja, dok se položaji s nagibom iznad 30% smatraju neprikladnim za uzgoj voćaka.21 21 I. Miljković: Suvremeno voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1991. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 122 Čak 84,1% teritorije BiH nalazi se pod nagibima većim od 13%. Do 500 m n.v. obuhvaćeno je 40,2% teritorije BiH, posebice F BiH, a do 700 m n.v. 56%. Od izdvojenih agroekoloških zona u BiH za voćarsku proizvodnju se ističu brdska zona (300-700 m n.v.) 26,3%, te mediteranska zona 5,2%.22 OOsskkuuddnnee zzeemmlljjiiššnnee kkaappaacciitteettee,, aa pprriikkllaaddnnee zzaa vvooććaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu,, ttrreebbaa ddeettaalljjnnoo iizzddvvoojjiittii ssttrruuččnniimm vvaalloorriizziirraannjjeemm,, ooččuuvvaattii iihh ii ttoo pprrvvoo ppllaanniirraannjjeemm nnjjiihhoovvoogg nnaajjbboolljjeegg iisskkoorriišštteennjjaa,, aa oonnddaa ii ooddggoovvoorrnniimm ii pprreeppoorruuččeenniimm ggoossppooddaarreennjjeemm.. Od šest poljoprivrednih proizvodnih rajona koji se izdvajaju na području BiH, kao zanimljive za voćarsku proizvodnju izdvajamo: brdsko-planinski, brdski, mediteransko-planinski i mediteranski rajon. DDeettaalljjnnuu rraajjoonniizzaacciijjuu,, zzoonniirraannjjee ppooddrruuččjjaa ss oobbzziirroomm nnaa aannaalliizzuu rreelleevvaannttnniihh ppooddaattaakkaa,, ppaa ttaakkoo ii zzaa iizzvvooññeennjjee vvooććaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee,, ttrreebbaalloo bbii uuttvvrrddiittii ii pprreeppoorruuččiittii zzaa ssvvaakkuu ooppććiinnuu ppoonnaaoossoobb,, zznnaaččii nnaa llookkaallnnoojj rraazziinnii ššttoo bbii oommoogguuććiilloo ii nnaajjbboolljjee iisskkoorriišštteennjjee rreessuurrssaa uuzz nnjjeeggoovvuu ooppttiimmaallnnuu zzaaššttiittuu.. Voćke kao višegodišnje drvenaste kulture zahtijevaju tla s dubljim profilom (izuzev jagodastog voća koje je plićeg prokorjenjivanja), povoljnih fizikalnih (tekstura, vodozračni odnosi) i kemijskih značajki (reakcija, organska tvar, količina fiziološki aktivnog vapna). Osim značajki tla bitan element koji odreñuje pomološko iskorištavanje područja je klima, odnosno temperatura i količina padalina kao najčešći ograničavajući čimbenici izvoñenja voćarske proizvodnje. U BiH se razlikuju dva osnovna klimatska obilježja, kontinentalna i mediteranska klima, tako da u južnim dijelovima gdje vlada mediteranska klima, postoje povoljni uvjeti za uspješan uzgoj nekih suptropskih i južnih voćnih vrsta, što predstavlja značajnu komparativnu prednost koju treba iskoristiti. Rajonizacija bi trebala preporučiti kojim vrstama, sortama i podlogama, povećavati voćarske površine, kako voćarskom proizvodnjom najbolje iskoristiti zemljišne resurse. Već pregledom sadašnjeg stanja voćarske proizvodnje u F BiH na području županija/kantona uočeno je svojevrsno specijaliziranje u uzgoju odreñenih voćnih vrsta. Ovu analizu treba još dopuniti uzgojem specifičnih kultura (smokva, šipak, maslina) na područjima s mediteranskom klimom, koje su uskog prostornog ograničenja za svoj rast i razvoj (iskorištavanje komparativnih prednosti). Naravno, i uzgoj jagodastog voća (sitno voće: jagoda, malina, kupina, borovnica, ribiz, tajberi) daje mnoge prednosti, prije svega zbog brojnosti malih obiteljskih gospodarstava mješovitog karaktera i zbog usitnjenosti parcela, a ova proizvodnja se može realizirati na širem području F BiH. Proizvodnja jagodastog voća u F BiH prema ekonomskim je istraživanjima najviše dohodovna poljoprivredna djelatnost jer se dobiva visokokvalitetan 22 Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006-2010), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 123 proizvod sa zadovoljavajućim cijenama i zapošljava se znatan dio radne snage.23 Napominjemo da bi, ipak, proizvodnja jagodastog voća bila uspješna, profitabilna i perspektivna trebalo bi organizirati rashladne kapacitete koji bi pratili berbu plodova i njihov plasman. Kada se planira voćarska proizvodnja, bilo koje voćne vrste, ne možemo govoriti samo o proizvodnji iz tla u voćnjaku, iako osnovno jeste proizvesti plodove-sirovine, nego bi trebalo zzaaookkrruužžiittii ččiittaavvuu „„tteehhnnoolloošškkuu lliinniijjuu hhooddaa““ ppaa zzaattoo uussppoossttaavviittii ii oottkkuupp,, ttee ddoorraadduu,, ččuuvvaannjjee ii pprreerraadduu. Primjerice, u F BiH se najviše proizvodi šljiva, i ona se u najvećem postotku plasira kao svježa, dok se manji dio prerañuje (džem, marmelada), suši ili se pravi rakija. Breskva se sve više uzgaja (HN Ž/K) i to je većinom svjež plod koji se prodaje, ali bi trebalo dobrim rashladnim sustavom i marketinškom obradom omogućiti olakšan promet ovog vrlo kvalitetnog proizvoda. Uspostavljanjem tehnološke obrade plodova možemo biti sigurni u izvodljivost temeljnog zadatka voćarske proizvodnje - povećanja površina pod voćem, povećanja količine priroda po površini i postizanja visoke kvalitete, a sve ovo zajedno će rezultirati dobivanjem konkurentnosti. Suvremeno voćarstvo zahtjeva intenziviranje proizvodnje, što podrazumijeva: gguuššććuu ssaaddnnjjuu,, vveeććii bbrroojj ssaaddnniiccaa ppoo ppoovvrrššiinnii,, ppooddllooggee ssllaabbiijjee bbuujjnnoossttii,, ddoobbrree eeddaaffsskkee uuvvjjeettee,, zzaaddoovvoolljjaavvaajjuuććuu ppllooddnnoosstt ttllaa ii ddoobbrruu iisshhrraannjjeennoosstt ssttaabbllaa.. Znači, intenzivna proizvodnja podrazumijeva redovitu gnojidbu (agromelioracijske mjere), kontinuirano praćenje plodnosti tla i ishranjenosti stabla, točno utvrñivanje količina pojedinih makro- i mikro hranjiva, njihove odgovarajuće omjere, oblike i koncentracije kao i vrijeme primjene. Isto tako sustav navodnjavanja, odvodnjavanja, hidromelioracijske mjere trebaju biti kontinuirano izvoñene i priskrbiti zadovoljavajuću ispunjenost mikropora vlagom, u svim fenofazama rasta i razvoja ploda. U voćnjacima se provodi i redoviti program zaštite od pojave bolesti i štetnika, koji obuhvaća različite mehaničke, biološke, kemijske i dr. mjere. Održavanje plodnosti tla može se izvoditi jalovim ugarom, kombinacijama zatravljivanja ili herbicidnom trakom, malčiranjem i sl. Naravno, u voćnjacima se uvelike koristi strojni rad, što znači česte strojne prohode, zbijanje tla, odnosno remećenje normalnih procesa u tlu i to kroz dugogodišnje razdoblje izvoñenja proizvodnje. KKaaoo tteemmeelljjnnaa ssmmjjeerrnniiccaa uu ppllaanniirraannjjuu vvooććaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee nnaammeeććee ssee uussppoossttaavvlljjaannjjee ooddrržžiivvoogg vvooććaarrssttvvaa,, ooddnnoossnnoo,, aakkoo jjee mmoogguuććee,, iizzvvooññeennjjee oorrggaannsskkee vvooććaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee.. OOvvaajj bbii nnaaččiinn pprrooiizzvvooddnnjjee ttrreebbaaoo nnaajjbboolljjee ooččuuvvaattii zzeemmlljjiiššttee,, oopplleemmeenniittii ii ooččuuvvaattii nnjjeeggoovvee zznnaaččaajjkkee,, aallii ii ddaattii ppllooddoovvee nnaajjkkvvaalliitteettnniijjee ii nnaajjpprriirrooddnniijjee,, aa ššttoo bbii ttrreebbaallaa bbiittii oossnnoovvnnaa vvooddiilljjaa ssvvaakkoomm pprrooiizzvvooññaaččuu hhrraannee.. 23 Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u Federaciji BiH, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene tehnologije, 2008. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 124 7.2.3 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u vinogradarstvu U narednom razdoblju, unatoč brojnim, prije svega financijskim problemima koji postoje, trebalo bi nastaviti sa sadnjom novih vinograda i povećanjem vinogradarske proizvodnje. Vinogradarskom se proizvodnjom dobiva izuzetno kvalitetna sirovina, a to znači i poticanje daljnjeg procesa prerade, dakle vinarske proizvodnje. Ovo su značajni kapaciteti koji se, ipak, još uvijek nedovoljno iskorištavaju. Vremena nema dovoljno jer pravila vezana za ovu granu poljoprivrede odreñuju procesi globalizacije, kao i buduće članstvo u EU. Navodimo osnovne mjere koje bi trebale omogućiti razvoj vinogradarstva u F BiH, odnosno poboljšati uvjete za sadnju vinograda i tako poboljšati korištenje poljoprivrednog zemljišta pod ovom značajnom kulturom: �� iinntteennzziivviirraattii rraadd nnaa iizzrraaddii vviinnooggrraaddaarrsskkoogg kkaattaassttrraa �� nnaassttaavviittii rraaddiittii nnaa pprroojjeekkttuu nnoovvee rraajjoonniizzaacciijjee vviinnooggrraaddaarrssttvvaa �� uuttvvrrddiittii ppoovvrrššiinnee ppooggooddnniihh zzeemmlljjiiššttaa//ttaallaa zzaa vviinnooggrraaddaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu ttee ooddrreeddiittii ppootteenncciijjaallnnaa ppooddrruuččjjaa ss oobbzziirroomm nnaa mmoogguuććnnoosstt pprrooššiirreennjjaa vviinnooggrraaddaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee �� ssuukkllaaddnnoo pprroorraaččuunnsskkiimm mmoogguuććnnoossttiimmaa ssvviihh rraazziinnaa vvllaassttii uu FF BBiiHH ppookkrreennuuttii ii kkoonnttiinnuuiirraannoo pprroovvooddiittii kkoommaassaacciijjuu ii aarroonnddaacciijjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa rraaddii ookkrruuppnnjjaavvaannjjaa zzeemmlljjiiššnniihh ppoovvrrššiinnaa �� oollaakkššaattii ii uubbrrzzaattii pprreennaammjjeennuu ššuummsskkoogg uu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee,, kkaaoo ii ppoojjeeddnnoossttaavviittii pprroocceedduurree zzaa ddooddjjeelluu kkoonncceessiijjee nnaa ttiimm ppoovvrrššiinnaammaa �� ddoonniijjeettii pprrooggrraamm rraazzvvoojjaa vviinnooggrraaddaarrssttvvaa uu sskkllaadduu ss uullaasskkoomm BBiiHH uu EEUU �� ssttiimmuulliirraattii ppooddiizzaannjjee mmaattiiččnniihh zzaassaaddaa ppooddllooggaa ii pplleemmkkii ii ttaakkoo oommoogguuććiittii pprrooiizzvvooddnnjjuu kkaalleemmoovvaa aauuttoohhttoonniihh ssoorrttii vviinnoovvee lloozzee �� iizzvvrrššiittii iinnttrroodduukkcciijjuu nnoovviihh ssoorrttii vviinnoovvee lloozzee zzaa vviinnooggrraaddaarrsskkaa ppooddrruuččjjaa FF BBiiHH �� oommoogguuććiittii ppoovvoolljjnnee kkrreeddiittnnee lliinniijjee �� ppooddrržžaattii oorrggaanniizziirraannjjee pprrooiizzvvooññaaččaa ggrroožžññaa ii vviinnaa �� ppooddrržžaattii rraazzlliiččiittee oobblliikkee eedduukkaacciijjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh pprrooiizzvvooññaaččaa.. 7.2.4 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta u ratarstvu Raž i zob su rani usjevi koji se u Federaciji općenito malo uzgajaju pa bi im u budućoj ratarskoj proizvodnji trebalo dati veći značaj. Naime, nutritivno značenje raži i zobi u suvremenoj prehrani trebalo bi biti osnovnim motivom za povećanje zasijanih površina pod ovim žitaricama. Budući da je pšenica značajna kultura sa stajališta prehrane pučanstva, ona će pretpostavljamo i dalje biti jedna od vodećih kultura na oranicama Federacije. Pravci razvoja proizvodnje pšenice trebaju biti usmjereni na STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 125 povećanje prosječnog prinosa po jedinici površine i povećanja kvalitete zrna radi dobivanja većih nutritivnih vrijednosti za ljudsku prehranu. Postoje velike mogućnosti za povećanje prosječnog prinosa kukuruza, dok se opseg proizvodnje te kulture može zadržati na već dostignutoj razini. Ova se kultura trenutno uzgaja uglavnom za ishranu stoke i kao suho zrno. No njena perspektiva je puno veća u smislu unapreñenja prerade kako bi se povećalo iskorištenje i smanjio uvoz takve vrste proizvoda. Uz sadašnji trend povećanja sjetvenih površina pod žitaricama važno je nastaviti u tom smjeru, iznalaženjem agrotehničkih mjera i tehnologija koje bi povećale prinos po jedinici površine. Bitne promjene treba napraviti u sjetvenoj strukturi i rajonizaciji odreñenih zemljišnih površina. Specifičnosti klime u nekim od županija/kantona predstavljaju ograničavajući čimbenik za uzgoj pojedinih ratarskih kultura. Primjer su Hercegovačko–neretvanska i Zapadnohercegovačka županija/kanton, koje zbog mediteranske klime i vrlo vrućih ljeta nisu pogodne za intenzivniji uzgoj žitarica. Iako postoji značajnija proizvodnja ječma na području ovih županija/kantona, glavne bi smjernice trebale ići ka uzgoju jarih, pivskih formi ječma. Ječam je najotporniji prema suši od svih pravih žita što ga čini dodatno pogodnim za uzgoj. Razlog za odabir pivskih sorti nalazi se i u činjenici da u ovim županijama/kantonima postoje dva prerañivačka pogona za proizvodnju piva. Perspektivna ratarska kultura za uzgoj bio bi i kukuruz šećerac jer je kukuruz općenito biljka tople klime. Ova podvrsta kukuruza treba samo oko 85 dana od nicanja do tehnološke zrelosti. Koristi se u svježem stanju ili konzerviran kao ukusno jelo. Dobar bi se prinos postigao kombinacijom pravilnog izbora sorte i hidromelioracijskih zahvata. Kod nas još nije dovoljno razvijena navika potrošnje kukuruza šećerca, a ova podvrsta kukuruza nije dovoljno ni marketinški obrañena. Heljda, kao jedna od vodećih kultura u proizvodnji eko hrane, ima odlične uvjete za uzgoj u Federaciji BiH. Kao tipična planinska biljka, idealna je za uzgoj u županijama/kantonima koji imaju zemljišne površine iznad 700 - 1000 m nadmorske visine. U nizinama se može sijati kao postrni usjev. S obzirom da ova kultura ne podnosi visoke ljetne temperature, ovakvom predloženom sjetvom izbjegle bi se ljetne vrućine u fazi bujnog rasta. Heljda je manje zahtjevna od drugih ratarskih kultura s obzirom na značajke zemljišta. Pogodna je za sijanje poslije mrazova i sazrijeva prije novih zahlañenja jer jako slabo podnosi niske temperature. Budući da nema relevantnih statističkih podataka o dosadašnjem uzgoju heljde na našem području, napominjemo značaj početka ove proizvodnje na području Federacije BiH i preporučamo njezino daljnje širenje na područjima koja su prikladna za njezin uzgoj. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 126 7.2.5 Perspektiva proizvodnje krmiva U budućem razdoblju neophodno je i dalje poticati razvoj proizvodnje krmnog bilja. Za proizvodnju je potrebno izabrati kvalitetnija tla obzirom na mehanički i kemijski sastav, a ona manje kvalitetna dovesti u optimalnu razinu kako bi se postizali dobri prinosi. Poseban problem predstavlja i velika usitnjenost zemljišnih čestica, što smanjuje mogućnost intenzivne proizvodnje krmnog bilja i povećanja površina što bi trebalo riješiti okrupnjavanjem zemljišnih površina, kao i poticanjem uzgajivača odreñenim sredstvima i povoljnim kreditima te poticaj mlañem, pretežito ruralnom stanovništvu da se bavi proizvodnjom kako bi i taj segment F BiH bio potpun i snažan što bi na nacionalnoj razini dalo stabilnost ekonomije i mogućnost boljeg prosperiteta svih grañana. Budućnost proizvodnje krmnog bilja na području F BiH odredit će ekonomski i tržišni parametri kao i potrebe za animalnim proizvodima te svjest potrošača da kupuju domaće proizvode. KKoolliiččiinnaa pprrooiizzvvooddnnjjee nnaajjvviiššee ććee oovviissiittii oo oottkkuuppnnoojj cciijjeennii aanniimmaallnniihh pprrooiizzvvooddaa ii ttrroošškkoovviimmaa pprrooiizzvvooddnnjjee ss jjeeddnnee ssttrraannee,, ttee uunnaapprreeññeennjjuu tteehhnnoollooggiijjee pprrooiizzvvooddnnjjee ttee ppoottiiccaajjiimmaa ii zzaaššttiittii ddoommaaććee pprrooiizzvvooddnnjjee ss ddrruuggee ssttrraannee.. F BiH ima dobre mogućnosti za proizvodnju krmnog bilja u službi proizvodnje animalnih proizvoda kao proizvoda za ljudsku potrošnju samo je potrebno uključiti sve segmente i ljude od struke uz prateće službe svih razina vlasti s financijskim sektorom te s gospodarstvom, koje itekeko može biti pokretačka snaga razvoja, kreirati dobru sliku i izboriti se za adekvatan status na regionalnom i globalnom ekonomskom tržištu. 7.2.6 Smjernice korištenja površina medonosnog i ljekovitog bilja Sada se ljekovito bilje u F BIH plantažno uzgaja na površini od oko 52 ha i ta proizvodnja daje 270 tona sirovine s vrijednošću od blizu 400.000 KM. Stoga apsolutnu prevagu u ovoj privrednoj aktivnosti ima njegovo sabiranje u prirodi koje rezultira godišnjim obujmom od oko 940 tona. U godinama koje slijede, plantažne ljekobiljne površine mogle bi se uvećati na oko 350 ha s proizvodnjom od oko 1.200 tona. U isto vrijeme, sabiranjem bi se moglo godišnje prikupljati oko 1.800 tona prirodnog biljnog uroda. Eksploatiranje prirodnog ljekovitog biljnog ambijenta treba staviti pod znanstveni i stručni nadzor i ujediniti ga s njegovim kulturnim uzgojem. Strateška opredjeljenja u korištenju zemljišta za medonosno i ljekovito bilje su: �� uussppoossttaavviittii ooddjjeell zzaa kkoooorrddiinnaacciijjuu ssvviihh ssaakkuupplljjaaččkkiihh ii uuzzggaajjiivvaaččkkiihh aakkttiivvnnoossttii,, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 127 �� rraazzvviittii uuddrruužžeennjjaa zzaa lljjeekkoovviittoo ii aarroommaattiiččnnoo bbiilljjee nnaa rraazziinnii FF BBIIHH ii kkrroozz nnjjiihh mmoobbiilliizziirraattii ffiinnaanncciijjsskkee,, lljjuuddsskkee ii tteehhnniiččkkee rreessuurrssee uu ppoovveezziivvaannjjuu iinntteerreessnniihh sskkuuppiinnaa ii iiddeennttiiffiicciirraannjjuu uullooggee ssaakkuupplljjaaččaa,, ppllaannttaažžeerraa,, pprreerraaññiivvaačč ii iizzvvoozznniikkaa,, �� iissttee aassoocciijjaacciijjee ookkrreennuuttii pprreemmaa ssttrruuččnnoojj oobbuuccii ssaakkuupplljjaaččaa,, uuvvooññeennjjuu ssuuvvrreemmeenniihh pprraakkssii,, ttrraannssffeerruu tteehhnnoollooggiijjaa,, ttee oorrggaannsskkoojj cceerrttiiffiikkaacciijjii iittdd..,, �� iizzvvrrššiittii ppooppiiss lljjeekkoovviittiihh bbiilljjnniihh vvrrssttaa,, ddeeffiinniirraattii nnjjiihhoovv ssttaattuuss ((rriijjeettkkee,, rraannjjiivvee,, uuggrroožžeennee,, pprriivvrreeddnnooii vvaažžnnee)) ii ooddrreeddiittii kkvvoottee zzaa bbrraannjjaa ppoojjeeddiinniihh vvrrssttaa,, �� iizzrraaddiittii mmeennaaddžžmmeenntt ppllaannoovvee zzaa ppooddrruuččjjaa eekkssppllooaattaacciijjee lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa �� nnaa rraazziinnii BBiiHH iizzrraaddiittii rreegguullaattiivvee ii kkoonnttrroolluu zzaa eekkssppllooaattaacciijjuu lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa,, ii �� ppllaannttaažžiirraattii lljjeekkoovviittoo ii aarroommaattiiččnnoo bbiilljjee uu kkoonntteekkssttuu ttrržžiiššnniihh ppoottrreebbaa ((iizzvvoozzaa iillii zzaaddoovvoolljjeennjjaa ddoommaaććeegg ttrržžiiššttaa)).. Za navedene zadatke na razini udruženja za ljekovito bilje treba angažirati eksperte poljoprivrednih i šumarskih fakulteta i instituta, pa na principima jednakosti i održivosti; �� iizzrraaddiittii ssttaannddaarrddee nnaajjbboolljjiihh pprraasskkii zzaa ooddrržžiivvoo ssaakkuupplljjaannjjee ii ffeerr ttrrggoovviinnuu lljjeekkoovviittiimm bbiilljjeemm,, �� uussppoossttaavviittii mmeehhaanniizzmmee zzaa aažžuurriirraannjjee rreelleevvaannttnniihh iinnffoorrmmaacciijjaa,, �� rreeggiissttrriirraattii kkvvaalliiffiicciirraannee ssaakkuupplljjaaččee lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa,, �� ppoommooććii kkoommppaanniijjaammaa ddaa ddoobbiijjuu bboolljjii pprriissttuupp aattrraakkttiivvnniijjiimm kkrreeddiittiimmaa,, ii �� ffoorrmmiirraattii AAggeenncciijjuu zzaa lljjeekkoovviittoo ii aarroommaattiiččnnoo bbiilljjee nnaa rraazziinnii FFBBiiHH uu cciilljjuu oorrggaanniizziirraannoogg nnaassttuuppaa pprreemmaa iinnoo ttrržžiiššttuu.. Jedinstveno komercijalno tržište za ljekovito i aromatično bilje je EU u koju u izvornom obliku ulaze proizvodi sa 90%. Regulativa o trgovini ljekovitim biljem uglavnom je bazirana na zahtjevima koji se odnose na zdravlje i sigurnost, a postoji čitav niz regulatornih mjera koje utječu na prodaju proizvoda koji se baziraju na ljekovitom bilju. Minimum specifikacija relevantnih za izvoz i uvoz ljekovitog bilja regulira WHO Europska farmakopeja (European Pharmacopoeia) čiji se poseban aspekt za uzgajivače i sakupljače ljekovitog bilja odnosi na kontrolu kvaliteta. Prirodna raspoloživost i raznovrsnost ljekovitih biljnih vrsta u F BiH, veliki interes za njegovim uzgojem i uspostavljanje prerañivačkih kapaciteta favoriziraju ovu aktivnost kao relativno novu i izuzetno važnu djelatnost koja sasvim pouzdano ima budućnost. Kako bi se ona počela ostvarivati brže i raznovrsnije nego do sada, treba ukazati na potrebu poduzimanja sljedećih akcija; �� oobbjjeeddiinniittii rreessuurrssee pprrooiizzvvooññaaččaa ii pprreerraaññiivvaaččaa uu cciilljjuu vvaannjjsskkee ppooddrršškkee kkoojjaa bbii aassiissttiirraallaa ppoobboolljjššaannjjuu kkvvaalliitteettaa pprrooiizzvvooddaa,, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 128 �� oossiigguurraattii ssvviimm ppaa ii mmaarrggiinnaalliizziirraanniimm oorrggaanniizzaacciijjaammaa ii ppoojjeeddiinncciimmaa ttrržžiiššnnee iinnffoorrmmaacciijjee uu llaannccuu vvrriijjeeddnnoossttii uukkuuppnnoogg pprreerraaññiivvaaččkkoogg sseekkttoorraa lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa,, �� iiddeennttiiffiicciirraattii ii rraazzvviijjaattii llookkaallnnee kkoommppaanniijjee kkoojjee ssuu uussppoossttaavviillee ttrržžiiššnnoosstt pprrooiizzvvooddaa oodd lljjeekkoovviittoogg bbiilljjaa,, �� rraazzvviittii ddoommaaććee ttrržžiiššttee ppoommooććuu pprreeuuzziimmaannjjaa mmaarrkkeettiinnšškkiihh kkaammppaannjjaa zzaa ddoommaaććee pprrooiizzvvooddee,, �� pprroommoovviirraattii mmjjeerree zzaa ddooddaannuu vvrriijjeeddnnoosstt uu ppoogglleedduu ssuuppssttiittuucciijjee uuvvoozzaa,, ttee pprrooššiirriittii ssppeekkttaarr iizzvvoozzaa,, �� oossiigguurraattii kkoommppaanniijjaammaa bboolljjii pprriissttuupp ppoovvoolljjnniimm kkrreeddiittiimmaa,, ii �� oorrggaanniizziirraattii ssaajjmmoovvee,, iizzlloožžbbee ii ddrruuggee vviiddoovvee pprroommoocciijjee uu cciilljjuu pprriiddoobbiivvaannjjaa ddoommaaććee jjaavvnnoossttii ii pprriivvllaaččeennjjaa ssttrraanniihh iinnvveessttiittoorraa.. Do postavljenih ciljeva lakše će se doći ukoliko se budu otklonile postojeće slabosti i prisutna ograničenja. To će se učiniti: � smanjenjem i nestajanjem neravnoteže u domaćem lancu vrijednosti izmeñu sakupljača, plantažera, i prerañivača ljekovitog bilja, � organiziranjem prerañivača i postizanjem transparentnosti znanja o regionalnim i svjetskim tržištima, i � posjedovanjem ovlaštenja za prodaju proizvoda na bazi ljekovitog bilja koja su iskazana u aktima Europske farmakopeje, WHO-a, Europske odredbe o higijeni, ISO certifikata i uklapanja u HACCP procedure. Važno je da BIH razvija BAS standarde za proizvode od ljekovitog i aromatičnog bilja (BAS/TC 23 – Ljekovito i aromatično bilje) i da je usvojen dio EU standarda. 7.2.7 Smjernice korištenja poljoprivrednog zemljišta za organsku poljoprivredu Prvi korak u razvoju organske poljoprivrede u F BiH jest ddoonnooššeennjjee zzaakkoonnaa ii ooddggoovvaarraajjuuććiihh pprraavviillnniikkaa kkoojjii ssee ttiiččuu oorrggaannsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ii pprreehhrraammbbeenniihh pprrooiizzvvooddaa.. Federacija BiH nema ovakvog zakona te ova proizvodnja nije zaštićena i bez obzira na primijenjenu poljoprivrednu praksu i preradu proizvod ne može biti označen kkaaoo oorrggaannsskkii,, eekkoo,, iillii bbiioo. Zakon i prateći akti definirali bi organsku (eko, bio) poljoprivrednu proizvodnju i preradu, postavili pravila i zahtjeve proizvodnje i označavanja proizvoda, upravni i inspekcijski nadzor te kaznene odredbe. Donošenjem zakonskih regulatornih okvira zaštitili bi se proizvoñači, kao i potrošači. Ipak i pored nepostojanja zakonske regulative organski sektor u F BiH je razvijen; istina još uvijek je mali, ali vitalan. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 129 U posljednjih nekoliko godina ova je proizvodnja bila povremeno dio poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zahvaljujući upravo naporima udruga i proizvoñača koji se okupljaju unutar ovog sektora. Takoñer, u nekim je županijama/kantonima (Srednjobosanska, Unsko-sanska) poticana iz sredstava na razini županije/kantona. Meñutim, te su mjere privremene i promjenjive budući se pravilnik i natječaj za poticaje izrañuju i mijenjaju godišnje, te ova proizvodnja nije uvijek zastupljena. Za daljnji razvoj organska bi proizvodnja trebala biti redovito poticana od strane Federalnog kao i resornih županijskih/kantonalnih ministarstava kroz pokrivanje troškova certifikacije, ali i poticanje same proizvodnje. Poseban naglasak treba biti na granama koje gotovo nisu razvijene u domaćem organskom sektoru kao što je stočarska proizvodnja, prerada i proizvodnja certificiranih pekarskih i mliječnih proizvoda, proizvodnja organskog vina i slično. Pored toga treba jačati uvjete za unaprjeñenje organske biljne proizvodnje, odnosno lakši prelazak s konvencionalne na organsku proizvodnju kroz poticanje proizvodnje organski certificiranih sadnica i sjemena, odobravanjem materijala i sredstava zaštite bilja koji su dopušteni. Može se reći da je danas uu sseekkttoorruu oorrggaannsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee FF BBiiHH rraazzvviijjeennaa jjeeddiinnoo pprrooiizzvvooddnnjjaa ii cceerrttiiffiikkaacciijjaa ssaammoonniikklliihh pprrooiizzvvooddaa,, gdje prema podatcima International Trade Center (UNCTAD/WHO) država BiH zauzima jedno od pet vodećih mjesta u Europu te čini 5% ukupne proizvodnje. Meñutim, i tu se radi o sirovinama i polugotovim proizvodima, a ne o krajnjim proizvodima. Iako je broj proizvoñača u biljnoj proizvodnji najveći, površine su nedovoljne, parcele male, većina proizvoñača je samo dijelom prešla na organsku poljoprivredu zadržavajući najčešće paralelno i konvencionalnu kako bi se na neki način osigurali ukoliko im organski usjevi propadnu. Većina proizvoñača organizirana je skupine često osnovane i potaknute od meñunarodnih organizacija i fondova, okupljajući se oko zadruga ili poduzeća na kojima je pakiranje, skladištenje, prerada i prodaja. Upravo kod skupne proizvodnje proizvoñači dijelom ulaze u ovaj sustav proizvodnje zadržavajući i konvencionalnu proizvodnju na ostatku parcela u posjedu. Skupine su često organizirane na ratom stradalim područjima kroz projekte poticanja povratka i ponovnog korištenje napuštenih poljoprivrednih površina. Tu se mogu tražiti i razlozi zašto je u nekim županijama/kantonima organska proizvodnja zastupljenija nego u drugim. U Zapadnohercegovačkoj, Posavskoj i Hercegbosanskoj županiji/kantonu prema dostupnim podatcima danas nema registrirane organske proizvodnje. Stoga se njenom razvoju treba posvetiti dodatna pozornost, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 130 kroz poticaje i druge mjere kao i upoznavanje proizvoñača i potrošača o principima organske proizvodnje, mogućnostima certifikacije, marketingu. Naglasak treba biti na onim oblicima poljoprivrede koji su već prisutni u županiji/kantonu koristeći prirodne prednosti, raspoloživi kadar i institucije kao i iskustva drugih županija/kantona. Danas se o organskoj proizvodnji i tzv. organskoj hrani dosta govori u medijima koji proizvode iz ove proizvodnje često pogrešno označavaju kao „zdravu hranu“. Nadalje, organiziraju se sajmovi, predavanja i slično, a da je pri tomu znanje o principima ove proizvodnje nedostatno. Nedostatak informacija, slaba promocija, neinformiranost proizvoñača i potrošača osobito kad je u pitanju organska proizvodnja iz F BiH, nepoznavanje oznaka na ambalaži obilježja su ove proizvodnje. Nedostatak stručnog kadra i stručnih institucija koje pružaju usluge savjetovanja, analiza, preporuka te znanstveno-stručnih istraživanja dodatno otežava razvoj organske poljoprivrede. Stoga treba poticati i edukaciju te razvoj eksperimentalnih imanja introdukcijom suvremenog znanja i novih tehnologija poštujući ekološke posebnosti prostora odnosno stvarati pretpostavke za ugradnju i provedbu obrazovnih programa ove proizvodnje na svim razinama obrazovnih sustava, te raditi na izradi stručne literature. U F BiH radi ratnih dogañanja dosta je poljoprivrednih površina napušteno i neobrañivano duži niz godina što takoñer pruža mogućnost razvoja organske poljoprivrede, obzirom da nekorištena zemlja može brže prijeći iz konvencionalne u organsku. OOrrggaannsskkuu jjee ppoolljjoopprriivvrreedduu ppoottrreebbnnoo ppoovveezzaattii ss ttuurriizzmmoomm,, ttee ppoottiiccaattii aaggrroottuurriizzaamm iillii eekkoottuurriizzaamm kkoojjii bbii oottvvoorriioo ii ttrržžiiššttee zzaa oorrggaannsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu.. 7.2.8 Strateški razvoj ribarstva u F BiH S obzirom na važnost poljoprivrednog zemljišta, njegova prenamjena za potrebe ribarstva teško će se opravdati na području F BiH. Naime, F BiH raspolaže ogromnim vodnim bogatstvom tekućih voda i hidroakumulacija te se ribarstvo treba temeljiti samo na postojećim otvorenim vodama. Razvitak slatkovodnog riječnog i jezerskog ribarstva s tehnološke točke gledišta može se podijeliti na dva osnovna pravca: �� uuzzggoojj rraaddii nnaasseelljjaavvaannjjaa uu ddeevvaassttiirraannee vviissiinnsskkee vvooddeennee ttookkoovvee,, vviissiinnsskkaa jjeezzeerraa ii vvooddeennee aakkuummuullaacciijjsskkee bbaazzeennee,, rraaddii ppoovveeććaannjjaa nnjjiihhoovvee ppooppuullaacciijjee uu nnaavveeddeenniimm vvooddnniimm bbiioottooppiimmaa,, ii �� uuzzggoojj iisskklljjuuččiivvoo rraaddii ooppsskkrrbbee ttrržžiiššttaa vviissookkookkvvaalliitteettnniimm rriibblljjiimm mmeessoomm ss pprraatteeććoomm pprreerraaddoomm ((ssmmrrzznnuuttaa,, ffiilleettii,, kkoottlleettii,, ccrrvveennoo ii bbiijjeelloo mmeessoo,, ddiimmlljjeennaa rriibbaa ii ssll..)).. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 131 Drugi pravac podrazumijeva održanje i povećanje postojeće proizvodnje, te njezinu preradu i izvoz. Uz očekivano skoro otvaranje EU tržišta, stvarno dostizanje ovog pravca traži otklanjanje domaćih loših strana u ovoj djelatnosti koje se očituju u: �� nneeppoossttoojjaannjjuu ppoovvoolljjnniihh kkrreeddiittaa,, �� iizzoossttaannkkuu ooddggoovvoorraa nnaa ssuubbvveenncciioonniirraannii uuvvoozz ((oosslliićć)),, �� ooddssuussttvvuu ddoommaaććee pprrooiizzvvooddnnjjee rriibblljjee hhrraannee,, �� nneeuujjeeddnnaaččeenniimm rriibbaarrsskkiimm eennttiitteettsskkiimm ppoolliittiikkaammaa,, ii �� nneeddoossttaajjuuććoojj lleeggiissllaattiivvii nnaa rraazziinnii ddrržžaavvee.. Uz zadovoljenje domaćeg tržišta, važan pravac mogao bi biti i izvoz, što se može postići uvećanjem kapaciteta i poboljšanjem tehnologije. U tom smislu vjerojatno bi bilo dobro privući francuske ili talijanske ribare u JOINT-VENTURE, koji bi donijeli znanje, tržište i kapital. Federacija BiH ima sve preduvjete za razvoj ribarstva, uz pravilnu ribarsku politiku i korištenje postojećih proizvodnih kapaciteta te vodnih potencijala za kavezni uzgoj može podmiriti sadašnje potrebe potrošnje te ostvariti tržišni višak i izvozno orijentirati proizvodnju. ZZaa nnaammjjeennsskkoo ii rraacciioonnaallnnoo kkoorriišštteennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa nneekkoogg ppooddrruuččjjaa ((žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnaa,, ooppććiinnee)) nneeoopphhooddnnoo jjee iizzrraaddiittii pprroojjeekktt VViiššeennaammjjeennsskkoogg vvrreeddnnoovvaannjjaa,, zzaaššttiittee ii ooppttiimmaallnnoogg kkoorriišštteennjjaa zzeemmlljjiiššttaa.. NNaaiimmee,, kkrroozz nnaavveeddeennii PPrroojjeekktt iizzddvvoojjiillii bbii ssee rraajjoonnii ii ppooddrraajjoonnii pprriioorriitteettnnoogg kkoorriišštteennjjaa zzaa ppoojjeeddiinnee ggrraannee ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprrooiizzvvooddnnjjee ((ppoovvrrttllaarrssttvvoo ii//iillii vvooććaarrssttvvoo ii//iillii vviinnooggrraaddaarrssttvvoo……)) ii ddaallee bbii ssee pprreeppoorruukkee zzaa uurreeññeennjjee ii zzaaššttiittuu ttaallaa//zzeemmlljjiiššttaa.. DDoobbiivveennii ppooddaattccii mmoogguu ssee kkoorriissttiittii ii zzaa vvooññeennjjee aaggrraarrnnee ppoolliittiikkee ii nnaammjjeennsskkoogg kkrreeddiittiirraannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh ggoossppooddaarrssttvvaa nneekkoogg ppooddrruuččjjaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 132 7.3 Gospodarenje zemljištem u zaštićenim područjima F BiH Zaštićenim područjima koristimo se kako bi zaštitili prirodu od prekomjernog negativnog ljudskog utjecaja. Postoje različiti oblici i načini zaštite koji se razlikuju od države do države. Oni su odreñeni u nacionalnom zakonodavstvu svake pojedinačne države. Osim njih postoji veliki broj meñunarodnih sporazuma, konvencija i dokumenata koji ureñuju oblast zaštite prirode. Najpoznatija i najrelevantnija organizacija u tom kontekstu je SSvvjjeettsskkaa uunniijjaa zzaa zzaaššttiittuu pprriirrooddee (IUCN). Njen propisani odnosno deklarirani dugoročni cilj je ddaa ssvvaakkaa ddrržžaavvaa ppoojjeeddiinnaaččnnoo ttrreebbaa zzaaššttiittii mmiinniimmaallnnoo 1100%% ssvvoojjee tteerriittoorriijjee. U većini se država provode nacionalne akcije za zaštitu prirode ovisno o tome koliko je javnost zainteresirana, ali i o tome koliki su stvarni prirodni potencijali koji trebaju zaštitu. Najpoznatiji i najatraktivniji oblici zaštićenih područja su nnaacciioonnaallnnii ppaarrkkoovvii (NP). Razlozi za to su jednostavni. Radi o teritorijalno velikim prostorima, s visokim estetskim, biološkim i drugim vrijednostima, a koje je veoma lako posjetiti. Prema definicijama IUCN-a NP se osniva s ciljem zaštite prirodnih područja od izuzetne vrijednosti, koje su nacionalnog i meñunarodnog značaja za duhovne, znanstvene, edukativne, rekreativne ili turističke svrhe. Model osnivanja nacionalnih parkova prema IUCN prikazan je u nastavku. Potrebno je naglasiti kako je skoro 50 % europskih država prihvatilo ovaj model: 1. zona (zona jezgra) (apsolutna zaštita) 2. zona (rekreativna zona) (regulirano rekreativno korištenje) 3. zona (zona tradicionalnog korištenja) (ograničeno gazdovanje) 4. zona (zona održivog korištenja) (gospodarsko korištenje prostora) U F BiH postoje zaštićena područja (tablica 20) koja su se (dobrim dijelom) prilagodila novom Zakonu o zaštiti prirode te egzistiraju kao regularne javne institucije s upravom, čuvarskom službom i sl. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 133 Tablica 20 Površine zaštićenih područja u F BiH Nacionalni park Entitet Kategorija po IUCN Površina u (ha) 1. NP Una F BiH II 36.566,20 Spomenik prirode 1.SP Skakavac F BiH III 1.430,70 2.SP Prokoško jezero F BiH III 2.119,00 3.SP Vrelo Bosne F BiH III 603,00 4. SP Tajan F BiH III 3.591,35 Park Prirode 1.PP Hutovo blato (Ramsarsko područje) F BiH V 11.093,98 2. PP Blidinje F BiH V 35.800,00 Zaštićeni pejzaž – krajolik 1. ZP Bijambare F BiH V 367,36 2. ZP Bentbaša F BiH V 147,70 SVEUKUPNO 91.719,29,29 (< 3% ukupne površine F BiH) U Federaciji BiH vodi se zakonska procedura za uspostavljanje nacionalnih parkova PPrreennjj--ČČvvrrssnniiccaa--ČČaabbuulljjaa, IIggmmaann--BBjjeellaaššnniiccaa--VViissooččiiccaa i VVjjeettrreenniiccaa te nekoliko drugih područja nižeg ranga zaštite. BBiioolloošškkii ppootteenncciijjaall zzaaššttiiććeenniihh ppooddrruuččjjaa ii ppoolljjoopprriivvrreeddaa uu ssttrrooggoojj ssuu uuzzaajjaammnnoojj vveezzii.. ZZaa ssaammuu ppoolljjoopprriivvrreedduu kklljjuuččnnaa jjee bbiioolloošškkaa rraazznnoolliikkoosstt.. NNaa ddrruuggoojj ssttrraannii,, ppoolljjoopprriivvrreeddaa mmoožžee zznnaaččaajjnnoo ddoopprriinniijjeettii zzaaššttiittii ii ooddrržžiivvoomm kkoorriišštteennjjuu bbiioolloošškkee rraazznnoolliikkoossttii.. Sama biološka raznolikost u poljoprivredi predstavlja rezultat tisućgodišnjih procesa uslijed kojih dolazi do miješanja genetskih resursa, utjecaja okoliša, poljoprivredne prakse i različitih sustava upravljanja tim područjem. To je u biti rezultat prirodne selekcije i ljudskog rada. PPoolljjoopprriivvrreeddaa ssppaaddaa uu rreedd oonniihh ggoossppooddaarrsskkiihh ddjjeellaattnnoossttii uu zzaaššttiiććeenniimm ppooddrruuččjjiimmaa kkoojjee ssee mmoorraajjuu pprriillaaggooddiittii uuvvjjeettiimmaa uupprraavvlljjaannjjaa pprroommaattrraanniimm zzaaššttiiććeenniimm ppooddrruuččjjeemm.. NNaajjvvaažžnniijjee jjee zzaatteeččeennii oobblliikk ppoolljjoopprriivvrreeddee oorrggaanniizziirraattii ii kkoonnttrroolliirraattii ttaakkoo ddaa oonnaa pprreeññee nnaa ooddrržžiivvuu ii eekkoolloošškkuu ppoolljjoopprriivvrreedduu.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 134 Slika 6 Karta prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeña (PP F BiH u izradi) U suštini, zatečeni način poljoprivredne proizvodnje većinom je ekstenzivan iako naravno postoje i područja s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ako bi generalna zabrana intenzivne poljoprivredne proizvodnje na ovim područjima bila gospodarski preskupa i neostvariva, ssvvjjeettsskkaa jjee pprraakkssaa ddaa jjee nnaa nnaajjvviiššee 1100%% zzaaššttiiććeennee ppoovvrrššiinnee ddooppuušštteennoo zzaaddrržžaattii iinntteennzziivvnnuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu.. To se naravno odnosi samo na prostor gdje se time neće ugroziti prirodna ravnoteža postojećih ekoloških sustava i zaštićenih krajobraza. NNaajjvvaažžnniijjaa jjee pprreeppoorruukkaa nnaa cciijjeelloomm zzaaššttiiććeennoomm ppooddrruuččjjuu uussppoossttaavviittii jjeeddiinnssttvveenn nnaaččiinn pprreeoobbrraazzbbee ppoossttoojjeeććee ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprrooiizzvvooddnnjjee uu eekkoolloošškkuu.. Da bi se to uspješno ostvarilo u praksi potrebno je osigurati sljedeće aktivnosti i infrastrukturu: 1. izraditi detaljan projekt preobrazbe u smjeru ekološke poljoprivrede 2. izvršiti edukaciju i obuku poljoprivrednika 3. napraviti inventarizaciju tala zaštićenog područja i uspostaviti monitoring 4. napraviti projekt pilot-farme te uspostaviti modele brendiranja i certificiranja poljoprivrednih proizvoda STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 135 5. pokrenuti istraživačke projekte za tu svrhu 6. uvesti poticaje za eko proizvoñače U posljednjih dvadesetak godina javljaju se neke nove turističke inicijative. Cilj im je biti jedan od poželjnih vidova razvoja koji bi znatno manje štetio okolišu, a dugoročno bi doveo do drugačijeg odnosa stanovništva prema zaštićenom području. DDaannaass zzaaššttiiććeennaa ppooddrruuččjjaa ššiirroomm ssvviijjeettaa iimmaajjuu zznnaaččaajjnnuu uulloogguu uu ssvviimm ssttrraatteeggiijjaammaa rraazzvviittkkaa rruurraallnniihh ppooddrruuččjjaa pprrii ččeemmuu jjee jjeeddaann oodd tteemmeelljjaa ssvveeggaa uupprraavvoo pprrooiizzvvooddnnjjaa zzddrraavvee hhrraannee ii ddrruuggiihh eekkoo pprrooiizzvvooddaa ii ss ttiimm ppoovveezzaannoogg rraazzvvoojjaa ggaassttrroonnoommsskkoogg ttuurriizzmmaa uu zzaaššttiiććeenniimm ppooddrruuččjjiimmaa ii uu nnjjiihhoovvoomm ššiirreemm ookkrruužžeennjjuu.. Primjer takvog smjera razvoja je dovoñenje skupina turista koji u autentičnim prostorima konzumiraju gastronomske specijalitete dotičnog kraja. Domaćini im u samom zaštićenom području, u zaštićenom krajoliku, pripremaju autentičnu hranu na svoj lokalno-specifičan način. Time dobivaju svi. I turisti i lokalna zajednica i okoliš odnosno zaštićena područja koja postaju gospodarski održiva i neovisna. Samo je tako moguće ooddrržžiivvoo uupprraavvlljjaannjjee zzaaššttiiććeenniimm pprriirrooddnniimm ppooddrruuččjjiimmaa kkoojjaa mmoorraajjuu bbiittii ii ggoossppooddaarrsskkii ooddrržžiivvaa ii ppoovveezzaannaa ooddnnoossnnoo ppoozziittiivvnnoo sshhvvaaććeennaa oodd llookkaallnnoogg ssttaannoovvnniiššttvvaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 136 7.4 Zaštita poljoprivrednog tla/zemljišta Zaštita tla/zemljišta općenito, a posebno poljoprivrednog zemljišta, spada u zaštitu prirodnih resursa i neodvojivi je dio koncepta održivog razvitka, odnosno održive poljoprivrede. Upravo stoga, od prirodnih resursa koje valja sveobuhvatno zaštititi i očuvati pedosfera je temeljni čimbenik proizvodnje organske tvari. Glavna je zadaća kreiranje sustava gospodarenja tlom/zemljištem na način koji će prouzročiti minimalna oštećenja najvažnijih funkcija tla. To znači da ne treba proizvoditi hranu te obrañivati one površine na kojima bi posljedice obrade mogle biti vrlo neugodne i velike za taj krajolik, npr. obrada strmih terena i izazivanje erozije u planinskim područjima F BiH. Mjerama zaštite smanjujemo prirodna i antropogena oštećenja. Oštećenje tla/zemljišta je svaki proces ili skup procesa, koji dovodi u pitanje najvažnije uloge tla, odnosno negativno utječe na biljni i životinjski svijet. Svijest o značenju tla na jednoj, a prikupljeni podatci o njegovu stanju, stupnju i vrsti oštećenosti te velikoj ugroženosti na drugoj strani, motivirali su na organizirani pristup zaštiti tla. Na području BiH i F BiH značajno se zaostaje u zaštiti tla/zemljišta te se ubuduće, od svih vidova potrošnje, značajnije treba posvetiti zaštiti tla/zemljišta. PPoolliittiikkaa zzaaššttiittee ttllaa//zzeemmlljjiiššttaa mmoorraa bbiittii pprriihhvvaaććeennaa ii nnaa ppoolliittiiččkkoojj ii nnaa ddrruuššttvveennoojj rraazziinnii,, ččiimmee ssee oossttvvaarruujjuu pprreedduuvvjjeettii zzaa ooddggoovvoorrnnoo ggoossppooddaarreennjjee zzeemmlljjiišštteemm.. Za zaštitu tla/zemljišta u BiH i F BiH neophodno je: � izraditi Državni akcijski program za borbu protiv degradacije/dezertifikacije zemljišta (National Action Plan – NAP), � imenovati Državno koordinacijsko tijelo (National Coordination Body – NCB), � u zakonsku regulativu, strategije i programe inkorporirati principe NAP-a, � donijeti Zakon o zaštiti tla/zemljišta na državnoj i entitetskim razinama, s ciljem uključivanja svih segmenata zaštite tla/zemljišta bez obzira na način korištenja, � izraditi strategiju zaštite tla/zemljišta na državnoj i entitetskim razinama, � definirati tijelo koje će nadzirati stanje tla/zemljišta na državnoj i entitetskim razinama, � prema prioritetima definirati prijetnje na državnoj i entitetskim razinama, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 137 � prema prioritetima provoditi sustav trajnog praćenja stanja tla na državnoj i entitetskim razinama (monitoring), � uspostaviti i održavati jedinstven zemljišno-informacijski sustav (ZIS), � definirati odgovornosti korisnika zemljišta i nadzor provoñenja mjera održivog korištenja, � uspostaviti domaće fondove i osigurati sredstva za implementaciju programa zaštite i racionalnog korištenja zemljišta na svim razinama vlasti u BiH (od državne i entitetske preko županijske/kantonalne do lokalnih zajednica), � mobilizirati inozemna kreditna i donatorska (grant) sredstva. JJaavvnnoossttii ttrreebbaa nnaammeettnnuuttii ssvviijjeesstt oo zzeemmlljjiiššttuu kkaaoo uunniivveerrzzaallnnoomm nnaasslliijjeeññuu bbaaššttiinnii kkoojjuu mmii ddaannaass kkoorriissttiimmoo zzaa ssvvoojjee ddoobbrroo,, aallii ggaa mmoorraammoo bbaarreemm uu jjeeddnnaakkoomm ssttaannjjuu uu kkoojjeemm ssmmoo ggaa zzaatteekkllii pprreenniijjeettii ii nnaarreeddnniimm nnaarraaššttaajjiimmaa.. IInnffoorrmmiirraannjjee ii eedduukkaacciijjaa oo zzeemmlljjiiššttuu iimmaa pprriimmaarrnnii zznnaaččaajj uu ppooddiizzaannjjuu ssvviijjeessttii oo nnjjeeggoovvuu zznnaaččaajjuu.. PPrrooggrraammee eedduukkaacciijjee ttrreebbaa oorrggaanniizziirraattii FFeeddeerraallnnoo mmiinniissttaarrssttvvoo ppoolljjoopprriivvrreeddee,, vvooddoopprriivvrreeddee ii ššuummaarrssttvvaa ttee žžuuppaanniijjsskkaa//kkaannttoonnaallnnaa rreessoorrnnaa mmiinniissttaarrssttvvaa iillii sseekkttoorrii zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ss rreelleevvaannttnniimm zznnaannssttvveenniimm ii ssttrruuččnniimm iinnssttiittuucciijjaammaa.. 7.4.1 Trajni monitoring stanja i promjena u poljoprivrednom zemljištu Monitoring zemljišta predstavlja trajno i sustavno praćenje i registriranje svih njegovih promjenjivih značajki u odreñenom prostoru i vremenu. Temeljni ciljevi za uspostavu svakog djelotvornog sustava motrenja tla su: � registrirati utjecaj prirodnih čimbenika i antropogenog utjecaja na tlo/zemljište, � pridonijeti prognozi globalnih promjena, � spriječiti i/ili regulirati negativne degradacijske procese u tlu/zemljištu, � uočiti i utvrditi procese oštećenja - polucije i kontaminacije tla/zemljišta, � prikupiti informacije potrebite za održivu poljoprivredu (sustainable agriculture) i ruralni razvoj na kojem se danas inzistira, � prikupiti informacije neophodne za razradu strategije i donošenja odluka za kontrolu plodnosti tla, u smislu izbjegavanja nepoželjnih, a stimulacije pozitivnih i poželjnih procesa, � prikupiti podatke o smjeru promjena u terestričkim i akvatičnim ekosustavima, za objektivno vrjednovanje djelotvornosti zahvata zaštite tla i prakticiranih biljno uzgojnih zahvata, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 138 � prikupiti podatke za kreaciju različitih prognostičkih modela, koji sve više dobivaju na značaju, te � osigurati znanstvenu osnovu za djelotvornu državnu politiku zaštite tla/zemljišta i okoliša. Ciljevi se postižu utvrñivanjem početnog stanja s mreže postaja za trajno motrenje na pažljivo odabranim lokalitetima, a zatim analizom značajki tla/zemljišta prema odgovarajućoj dinamici. Usporedbom s početnim stanjem utvrñuje se vrsta, intenzitet i smjer promjena u tlu/zemljištu. Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala s Europskom komisijom Memorandum o razumijevanju i meñusobnoj kooperaciji i podršci u razvoju nacionalnih sustava monitoringa okoliša (Memorandum of understanding and mutual cooperation and support in developing the national system of environmental monitoring - MoU). Ovim dokumentom preuzete su obveze implementacije svih aktivnosti na ovom planu sukladno preporukama Europske agencije za okoliš (European Environment Agency - EEA) i Europske mreže za praćenje i informiranje o okolišu (European Environment Information and Observation Network EIONET). Na temelju članka 25. stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine Federacije BiH“, broj 52/09) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, donijelo je PPrraavviillnniikk oo mmeettooddoollooggiijjii zzaa pprraaććeennjjee ssttaannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/11). Pravilnikom su definirani ciljevi monitoringa, parametri koji se prate i mjere, vremenski intervali uzorkovanja, metode koje se primjenjuju za uzorkovanje i analiziranje i dr. U članku 2. naprijed navedenog Pravilnika propisana je metodologija za: 1. Trajno praćenje (monitoring) stanja poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari. Propisano je da, navedene aktivnosti provodi Federalni zavod za agropedologiju i druge ovlaštene znanstveno stručne institucije. 2. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne ili fizičke osobe na temelju zakupa, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i koncesije za ribnjake. Navedene aktivnosti provodi Federalni zavod za agropedologiju, županijska/kantonalna ministarstva mjerodavna za poslove poljoprivrede, općinsko tijelo uprave mjerodavno za poslove poljoprivrede i ovlaštene znanstveno-stručne institucije. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 139 7.4.1.1 Trajno praćenje stanja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu poljoprivrednom zemljištu Trajno praćenje stanja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu poljoprivrednom zemljištu vrši se s ciljem uočavanja negativnih posljedica, a radi njihove prevencije i ublažavanja. Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta preporučeni su parametri za praćenje stanja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu, propisana dinamika praćenja, razina, dubina mjerenja kao i metode za analize tla. 7.4.1.2 Monitoring onečišćenja zemljišta Prema najčešće korištenoj definiciji, onečišćenje zemljišta predstavlja unošenje u zemljište supstanci i/ili energije koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja, imaju negativan utjecaj na žive organizme i okoliš, oštećuju strukturu zemljišta ili su na bilo koji način u suprotnosti sa zakonskom regulativom iz oblasti okoliša. Monitoring onečišćenja zemljišta u F BiH, kao i u svim postojećim i budućim nacionalnim mrežama, treba omogućiti redovito praćenje i kvantifikaciju jednog ili više onečišćivača prisutnih na danoj lokaciji iz jednog ili kombiniranih izvora. Monitoring onečišćenja zemljišta treba provoditi tako da omogući detekciju prostorne i vremenske varijabilnosti u koncentraciji onečišćivača na mjestu ispitivanja – praćenja - promatranja. Monitoring onečišćenja zemljišta treba osigurati sljedeće informacije: � prirodu onečišćivača, njegovu količinu, izvor i distribuciju; � efekte onečišćenja; � pedogenetske promjene; � mogućnost i izvodljivost remedijacije onečišćenog zemljišta. Stupanj ugroženosti zemljišta od kemijskog zagañenja odreñuje se na temelju vrijednosti zagañujućih tvari danih u Pravilniku o utvrñivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja („Službene novine Federacije BiH“, broj 72/09). NNaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH ttrreebbaa uussppoossttaavviittii rreeggiissttaarr oonneeččiiššććeenniihh llookkaacciijjaa,, pprroovveessttii pprrooccjjeennuu rriizziikkaa zzaa lljjuuddee ii ookkoolliišš ttee iizzrraaddiittii pprrooggrraamm mmjjeerraa zzaa ooddrržžiivvoo kkoorriišštteennjjee ii eevveennttuuaallnnuu rreemmeeddiijjaacciijjuu oonneeččiiššććeenniihh ppooddrruuččjjaa.. Europska agencija za okoliš (European Environment Agency - EEA) prikuplja podatke o onečišćenim lokacijama i remedijaciji. Najčešća je kontaminacija tla teškim kovinama (37%) i mineralnim uljima (33%). Kad su u pitanju štete u okolišu sveobuhvatni režim obveza utvrñuje EU STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 140 Direktiva 2004/35/EC. Direktiva primjenjuje navedeno „polluter pays“ načelo prema kojemu je onečišćivač odgovoran kada doñe do štete u okolišu, ali istovremeno Direktiva ostavlja značajno diskrecijsko pravo za implementaciju u državama članicama EU. Rehabilitacija industrijski onečišćenih područja može biti financirana iz strukturnih fondova EU-a. Pored navedene Direktive o odgovornosti prema okolišu na raspolaganju su i druge EU direktive koje potiču prevenciju onečišćenja, ali i remedijaciju. To su: � EU Waste Framework Directive (2006/12/EC) koja se odnosi na prevenciju onečišćenja otpadom, � EU Water Framework Directive (2000/60/EC) zahtjeva program mjera meñu kojima su i one koje se odnose za prevenciju onečišćenja voda iz kontaminiranih područja, � EU Groundwater Directive (2002/118/EC) cilja na prevenciju ili ograničavanje prodora polutanata, uključujući i one iz povijesno onečišćenih područja u podzemnu vodu, � EU Directive on Nitrates from Agricultural Sources (91/676/EEC) odnosi se na učinak viška dušika u okolišu, � EU Integrated Pollution Prevention and Control Directive (2008/1/EC) zahtjeva izdavanje dopuštenja za nove ili postojeće industrijske i poljoprivredne aktivnosti koje su potencijalni polutanti. U Europi danas ima više vladinih i nevladinih resursa iz kojih se sufinanciraju troškovi remedijacije kontaminiranog zemljišta, kao: � Joint Research CentreJRC Land Management and Natural Hazards Unit Europske komisije; � EUGRIS, EU-web portal za informacije i usluge koje se odnose na tlo i vodu; � Network for Industrially Contaminated Lands in Europe (NICOLE) vodeći forum o gospodarenju kontaminiranim zemljištem u Europi, a koji potiče razvoj i primjenu održivih tehnologija; � European Coordination Action for Demonstration of Efficient Soil and Groundwater Remediation (EURODEMO) potiče održivu i ekonomski isplativu tehnologiju remedijaciju tla i podzemne vode. 7.4.1.3 Monitoring plodnosti zemljišta Plodno poljoprivredno zemljište treba omogućiti postizanje visokih i stabilnih prinosa, a za to potrebni uvjeti su: zemljište treba osigurati dovoljan sadržaj vode i hranjivih elemenata, dovoljno zraka za disanje biljaka, imati povoljnu reakciju i koncentraciju vodene otopine, optimalan redukcijski potencijal, odsutnost toksičnih tvari, prisutnost stimulativnih tvari kao i pogodne fizičke značajke za prostiranje korjenova sustava. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 141 Monitoring plodnosti poljoprivrednog zemljišta treba biti zasnovan na znanstvenom planiranju, s jasno odreñenim ciljem svrhe monitoringa: � održiva poljoprivreda, � uvoñenje tehnologija za očuvanje i podizanje sadržaja organske tvari u zemljištu, � konzervacija zemljišta, � odreñivanje potrebnih količina hranjiva, � odreñivanje potrebe za kemijskim i fizikalnim melioracijama. Za racionalno održavanje zemljišta i ishrane biljaka, potrebno je da monitoringom budu obuhvaćene one značajke zemljišta koje su najpodložnije prostornim i vremenskim promjenama. Parametri za ispitivanje plodnosti tla detaljno su propisani u Naputku o postupku, radnjama i uvjetima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09). 7.4.1.4 Monitoring erozije Erozija zemljišta je jedan od najozbiljnijih okolišnih problema. Ona u cijelom svijetu ozbiljno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju i čovjekov okoliš. Europska agencija za okoliš (EEA) iznijela je pregled svojih aktivnosti u vezi s erozijom zemljišta (EEA, 2003, EEA, 2004). Bilo kakva akcija zaštite zemljišta od erozije, u principu zahtijeva informacije vezane za širinu i prostornu rasprostranjenost problema, koji sam po sebi zahtijeva razumijevanje procesa i identifikaciju ključnih parametara. Od strane EEA predložen je paket pokazatelja erozije zemljišta (EEA, 2003) u okviru kojeg su kao najvažniji parametri ili podatci vezani za eroziju navedeni sljedeći: � meteorološki podatci, uključujući karakteristike terena, � podatci vezani za korištenje i upravljanje zemljištem, � vegetacijski pokrivač, � stabilnost agregata zemljišta (koja podrazumijeva utjecaj strukture i organske tvari), � hidraulička provodljivost zemljišta, � specifična gustoća zemljišta, � ukupna poroznost. 7.4.1.5 Monitoring poplava i klizišta Povećanje prenamijenjenih površina uzrokovano promjenom načina korištenja zemljišta zajedno sa smanjenjem šumskog pokrivača, povećalo je učestalost i jačinu olujnih pljuskovitih padalina koje uzrokuju bujice i poplave, koje tom prilikom prenose veće količine zemljišta i uzrokuju pojavu klizišta. Porast šteta izazvanih poplavama u posljednje je vrijeme STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 142 posljedica povećane pojave poplavnih površina iz riječnih korita koja su uzrokovana, pored ostaloga, i povećanom prenamjenom zemljišta, odnosno gradnjom industrijskih i stambenih objekata. 7.4.1.6 Monitoring gubitka organske tvari Monitoringom gubitka organske tvari prate se odreñeni specifični parametri zemljišta i to: sadržaj ukupnog ugljika, C:N odnos i volumna gustoća tla. 7.4.1.7 Monitoring zbijanja tla Monitoringom zbijenosti tla prate se sljedeći parametri: volumna gustoća tla, mehanički sastav, kapacitet tla za zrak, kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu i sadržaj ukupnog ugljika. 7.4.1.8 Monitoring zaslanjivanja zemljišta Jedan od glavnih uzroka degradacije navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta u mediteranskom području je zaslanjivanje tala, pa je u tim područjima neophodno pratiti odreñene parametre zemljišta i to: pH, EC, sadržaj soli, kationski izmjenjivački kompleks, zamjenjivi kationi, propusnost tla za vodu, vododrživost – pF, kapacitet tla za vodu, kemijski sastav procjedne vode i sadržaj ukupnog ugljika. 7.4.1.9 Monitoring acidifikacije zemljišta Kao što je ranije navedeno, acidifikacija tla višestruko se negativno odražava na fizikalne, kemijske i biološke značajke, a preko njih i na plodnost tla te je neophodno u okviru monitoringa zemljišta vršiti monitoring njihove acidifikacije. Obilježja procesima zakiseljavanja tla daju postojeći tip tla, klima, organizmi, a u posljednje vrijeme i čovjek. 7.4.1.10 Monitoring prenamjene zemljišta (hermetizacije) Pored kriterija/indikatora o ocjeni rizika od degradaciji zemljišta navedenih u članku 15. PPrraavviillnniikkaa oo mmeettooddoollooggiijjii zzaa pprraaććeennjjee ssttaannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/11) neophodno je pratiti odnosno vršiti i monitoring prenamjene poljoprivrednog zemljišta. EEA je definirala pojam tzv. hheerrmmeettiizzaacciijjee zemljišta, kkaaoo uurrbbaanniizzaacciijjuu uuzzrrookkoovvaannuu pprreekkrriivvaannjjeemm ppoovvrrššiinnee zzeemmlljjiiššttaa,, ttaakkoo ddaa zzeemmlljjiiššttee vviiššee nnee mmoožžee oobbaavvlljjaattii ssppeekkttaarr ssvvoojjiihh ffuunnkkcciijjaa zzaa kkoojjee ssee iinnaaččee ssmmaattrraa ddaa ssuu tteemmeelljjnnee zzaa zzeemmlljjiiššttee. Ovu pojavu u duhu našeg jezika bolje je imenovati pojmom STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 143 pprreennaammjjeennaa, pa je tako i učinjeno u naslovu teksta. Prenamjena zemljišta jako je odreñena strategijama prostornog planiranja, gdje nažalost, nisu u dovoljnoj mjeri uzete u obzir posljedice nepovratnog gubitka zemljišta. Prometnice, naselja, industrijski i drugi infrastrukturni objekti izrañeni su na najboljem poljoprivrednom zemljištu (najčešće aluvijalno zemljište) lociranom u riječnim dolinama. Opći cilj EEA je da kreatorima politike (naročito kreatorima politike prostornog planiranja) osiguraju smjernice koje naglašavaju značaj i pogubne posljedice gubitka zemljišnih funkcija izazvanih prenamjenom zemljišta. Potrebno je da se identificiraju sva aktivna mjesta gdje se javlja prenamjena zemljišta (količina i kvaliteta zemljišta na kojem je izvršena prenamjena, stopa ili intenzitet prenamjene, statističke procjene posljedica daljnjeg gubitka zemljišta ovim načinom). 7.4.1.11 Osnivanje mjernih postaja monitoringa Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/11) odreñeno je da za sustavno/trajno praćenje kvalitete zemljišta neophodno uspostaviti jedinstvenu mrežu lokaliteta za praćenje kvaliteta zemljišta. Navedenim Pravilnikom ( članak 8. i 9.) propisano je da se: � FFeeddeerraallnnaa mmrreežžaa llookkaalliitteettaa uspostavlja za praćenje kvaliteta zemljišta na razini Federacije na lokalitetima na kojima je došlo ili može doći do zagañenja zemljišta i koji su od posebnog interesa za Federaciju, � LLookkaallnnaa mmrreežžaa llookkaalliitteettaa za praćenje kvaliteta zemljišta uspostavlja se za praćenje kvaliteta zemljišta na razini županija/kantona i jedinica lokalne samouprave koje su od posebnog interesa za županiju/kanton ili općinu. 7.4.1.12 Kriteriji za izbor lokacije za postaje monitoringa poljoprivrednog zemljišta Vrlo su važni kriteriji za izbor lokacije postaja monitoringa poljoprivrednog zemljišta jer oni osiguravaju reprezentativnost postaje. Naime, lokacije postaja monitoringa poljoprivrednog zemljišta trebaju: � reprezentirati što veći broj formi reljefa karakterističnih za podrajone, kao i najraširenije pedosistematske jedinice unutar njih, � biti smještene na zemljištima na kojima su način korištenja i uvjeti gospodarenja reprezentativni za pojedine podrajone, � obuhvatiti i područja s negativnim utjecajima, bilo prirodnog ili antropogenog podrijetla unutar podrajona (kiselost, erozija, i sl.). STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 144 Pri izboru lokacija za postaje potrebno je uvažiti i blizinu već postojećih ili planiranih objekata za druge vrste monitoringa okoliša (postaje za monitoring voda, otpada, i dr.). Postaje trebaju biti postavljene na područjima na kojima su riješeni vlasnički odnosi i nisu predviñene promjene namjene u okviru prostornih planova (gradnja prometnica ili druge vrste objekata) kako bi dugoročno bile raspoložive za promatranje. Uz postaje odreñene na ovaj način, treba predvidjeti i jedan broj točaka monitoringa zemljišta koje će reprezentirati površine koje su izložene povećanom utjecaju potencijalnog onečišćenja ili degradacije. Uvjetno, ove točke bi mogli nazvati „kkrriittiiččnniimm““ ili „„ccrrvveenniimm““ točkama. Pri odreñivanju njihovih lokacija trebaju biti uključeni stručnjaci kao i dobri poznavatelji lokalnih prilika u pojedinim dijelovima Federacije BiH. Njihov će broj biti definiran nakon analize potencijalnih točaka izrazite kontaminacije degradacije zemljišta u F BiH. U obzir treba uzeti zemljišta ugrožena industrijskim, urbanim ili prometnim utjecajima. Takoñer, treba obuhvatiti meliorirana zemljišta, vodozaštitna područja, zaštićena područja osjetljivih ekosustava, kao i područja pod vojnim utjecajem. Posebno treba analizirati postoje li područja gdje su zemljišta izložena onečišćenju odlaganjem otpada, otpadnih muljeva i otpadnih voda. 7.4.1.13 Osiguranje točnosti parametara Za uspješan monitoring zemljišta potrebno je osigurati submetarsku preciznost uzorkovanja tijekom dugog niza godina. Sigurno vraćanje u istu točku putem GPS sustava (Global Positioning System), manje od 1 m. Prije zasnivanja postaja, tj. otvaranja i opisa profila zemljišta, neophodno je osigurati set općih podataka o postaji, odnosno užem lokalitetu gdje će se provoditi monitoring zemljišta. Tu spadaju podatci kao što su: � matični broj postaje, � datum osnivanja postaje, � osobni podatci vlasnika zemljišta, � naziv postaje-lokacija, � katastarski podatci, � nadmorska visina, � opis pozicije u odnosu na okolinu (naselja, putove, šume i sl.). Pored općih, neophodno je osigurati i set stručnih podataka od značaja za zemljište kao što su: � klimatski podatci, � reljefna obilježja, � prirodna i trenutna vegetacija područja, � matični supstrat, STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 145 � način korištenja zemljišta, � opis površinskih značajki zemljišta (stjenovitost, skeletnost, erozija, pokorica, pukotine i sl.). Prilikom zasnivanja postaje vrši se veoma detaljan opis profila tla do dubine matičnog supstrata (po potrebi i dublje), odnosno do razine podzemne vode. U profilu se odreñuju svi morfološki parametri i kvalitativni pokazatelji. Nakon utvrñivanja horizonata tla, iz svakog horizonta se oblikuju mikromonoliti i uzimaju uzorci za kemijske i fizikalne analize. U uzorcima se vrše analize svih parametara predviñenih programom monitoringa. Klasifikacija zemljišta vrši se prema nacionalnoj klasifikaciji i korelacija prema WRB sustavu (Resulović i dr., 2008; IUSS, Working Group, WRB, 2006). Standard za zemljišni monitoring IISSOO 1166113333::22000044, pruža detaljne naputke za odabir lokaliteta, plana lokacije, opisa zemljišta i lokacije, procedure uzorkovanja i slično. Kemijske značajke zemljišta, uključujući i razinu hranjivih elemenata, variraju tijekom godine pa je za monitoring plodnosti zemljišta najbolje vršiti uzorkovanje uvijek u isto vrijeme. Najčešće se preporučuje da se uzorkovanje vrši u kasno ljeto ili rano proljeće. Tijekom ljeta ili jeseni javljaju se poteškoće u pravilnom uzorkovanju. Suho i tvrdo zemljište teško je uzorkovati do željene dubine, a čak i kad je moguće da se postigne željena dubina, moguć je gubitak dijelova uzorka prije nego se uzorak smjesti u odgovarajući kolektor. Uzorkovanje uvijek treba vršiti s iste dubine. Pored toga, uzorkovanje se treba vršiti najmanje 6 do 8 tjedana poslije primjene gnojiva. 7.4.1.14 Vremenski okvir i dinamika za prikupljanje podataka Na temelju iskustava iz drugih država, kao i preporuka iz Izvješća radne skupine za monitoring, u okviru tematske strategije zaštite zemljišta Europske komisije, smatramo da bi monitoring parametara zemljišta poljoprivrednih ekosustava trebalo organizirati u razdobljima koja će biti različita za pojedine parametre, a koja će se ponavljati u razmacima svakih 1 do 20 godina. Uzorkovanje treba provoditi u vrijeme najniže biološke aktivnosti, bilo da se radi o najtoplijem ili najhladnijem dijelu godine. Pri tome treba voditi računa da se drugo i svako sljedeće uzorkovanje na istom lokalitetu provede s odstupanjem od najviše 10 dana u odnosu na datum prvog uzorkovanja. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 146 UU ookkvviirruu iizzrraaddee PPrrooggrraammaa ttrraajjnnoogg mmoonniittoorriinnggaa zzeemmlljjiiššttaa nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH ttrreebbaa rraazzrraaddiittii ddeettaalljjaann pprroottookkooll mmoonniittoorriinnggaa,, aa mmjjeerrooddaavvnnoosstt kkrroozz oovvaajj pprroojjeekktt uuttvvrrññeenniihh ppaarraammeettaarraa ppoottrreebbnnoo jjee pprroovvjjeerriittii nnaa ppiilloott--pprroojjeekkttiimmaa.. 7.4.1.15 Nadležne institucije za provedbu monitoringa zemljišta Iz Memoranduma o razumijevanju (MoU) koji je potpisan 2005. godine proizlazi obveza formiranja nnaacciioonnaallnnoogg ((ddrržžaavvnnoogg)) referentnog centra za monitoring zemljišta (NNRRCC). Njegova uloga treba biti u koordinaciji i razmjeni podataka na nacionalnoj (državnoj) razini kao i veza s odgovarajućim centrima Europske agencije za okoliš (EEA) koji se tiču monitoringa zemljišta. Iz MoU takoñer proizlazi obveza formiranja tijela označenog kao Centri provoñenja monitoringa zemljišta (Main Component Element – MCE). Ova tijela (institucije) trebaju preuzeti ulogu provoñenja i nadzora nad efikasnošću i redovitošću monitoringa, uključujući i odgovornost za sakupljanje i transfer podataka do Nacionalnog referentnog centra (NRC). SSmmaattrraammoo ddaa uulloogguu oovviihh ttiijjeellaa ((iinnssttiittuucciijjaa)) ttrreebbaajjuu pprreeuuzzeettii ppoossttoojjeeććee iinnssttiittuucciijjee,, aa ffoorrmmiirraannjjee nnoovviihh iinnssttiittuucciijjaa ttrreebbaa pprroovveessttii ssaammoo uu ddiijjeelloovviimmaa FFeeddeerraacciijjee ggddjjee iissttaa ttrreennuuttnnoo nnee ppoossttoojjee.. NNaa eennttiitteettiimmaa jjee oobbvveezzaa ddaa ššttoo sskkoorriijjee ddooggoovvoorree ffoorrmmiirraannjjee nnaacciioonnaallnnoogg ((ddrržžaavvnnoogg)) rreeffeerreennttnnoogg cceennttrraa ((NNRRCC)) kkoojjii ttrreebbaa bbiittii ss jjeeddnnee ssttrraannee ssrreeddiiššnnjjee uunnuuttaarrddrržžaavvnnoo kkoooorrddiinnaacciijjsskkoo ttiijjeelloo,, aa ss ddrruuggee ssttrraannee nnaacciioonnaallnnoo ((ddrržžaavvnnoo)) pprreeddssttaavvnniiččkkoo ttiijjeelloo pprreemmaa cceennttrriimmaa EEEEAA kkoojjii ssee bbaavvee ppiittaannjjiimmaa mmoonniittoorriinnggaa zzeemmlljjiiššttaa.. PPrreeddllaažžeemmoo ddaa uulloogguu NNRRCC--aa pprreeuuzzmmee FFeeddeerraallnnii zzaavvoodd zzaa aaggrrooppeeddoollooggiijjuu.. KKaaddaa jjee rriijjeečč oo cceennttrriimmaa pprroovvooññeennjjaa mmoonniittoorriinnggaa zzeemmlljjiiššttaa ((MMCCEE)),, ššttoo jjee ttaakkooññeerr oobbvveezzaa iizz ppoottppiissaannoogg MMooUU--aa,, pprreeddllaažžeemmoo ddaa zzaa ppooddrruuččjjee FFeeddeerraacciijjee BBiiHH oobbvveezzee MMCCEE pprreeuuzzmmuu ppoossttoojjeeććee rreelleevvaannttnnee zznnaannssttvveennoo--ssttrruuččnnee iinnssttiittuucciijjee ii ssppeecciijjaalliizziirraannii llaabboorraattoorriijjii.. U razvoju monitoringa zemljišta treba maksimalno ostvarivati koordinaciju s razvojem monitoringa u drugim područjima (zrak, voda, otpad, bioraznolikost). Pored potreba da se predvidi koordinacija i razmjena podataka izmeñu pojedinih područja monitoringa unutar F BiH, treba imati na umu iskazanu spremnost Europske komisije da pomogne pri uspostavljanju i stavljanju u funkciju državnog monitoring sustava u Bosni i Hercegovini (EU, CARDS, RANSMO). U tom smislu rraazzvvoojj rreegguullaattoorrnniihh pprrooppiissaa ttee oobbrraazzoovvaannjjee ttiijjeellaa ii iinnssttiittuucciijjaa kkoojjee ttrreebbaajjuu pprroovvooddiittii ssppeecciiffiiččnnee ooppeerraacciijjee uu ookkvviirruu mmoonniittoorriinnggaa,, ttrreebbaa bbiittii mmaakkssiimmaallnnoo uusskkllaaññeenn ss ddiirreekkttiivvaammaa EEUU.. Da bi se mogla ostvarivati efikasna razmjena podataka na razini EU, potrebno je udovoljiti EU standardima. CEN je uspostavio CEN/TC 345 „„KKaarraakktteerriizzaacciijjaa zzeemmlljjiiššttaa““,, koja koristi ISO/TC 190 operativne strukture, komisije i podkomisije. ISO/TC 190 je vodeći u STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 147 razvoju zemljišnih standarda. Aktivnost CEN/TD 345 sastoji se od odabira ISO standarda za uzimanje zemljišnih uzoraka, analize i procjene lokacija. OOvvii ssttaannddaarrddii mmoorraajjuu bbiittii uuggrraaññeennii uu zzaakkoonnsskkee ii ppooddzzaakkoonnsskkee ddookkuummeennttee kkoojjii ssee ooddnnoossee nnaa mmoonniittoorriinngg zzeemmlljjiiššttaa uu BBiiHH//FF BBiiHH .. 7.4.1.16 Osiguranje kvalitete monitoringa zemljišta i organizacija baze podataka Za osiguranje kvalitete podataka koji će biti prihvatljivi i za EIONET potrebno je da sve institucije koje budu uključene u sustav monitoringa zemljišta, bilo kao NRC ili MCE, moraju biti, po potrebi dodatno opremljene i akreditirane po važećim ISO standardima. Pretpostavke kontrole kvalitete su: � OOddggoovvoorrnnoosstt ii kkvvaalliiffiicciirraannoosstt oossoobblljjaa zzaa ssppeecciiffiiččnnoosstt ppoosslloovvaa kkoojjee nnaammeeććee ttrraajjnnii mmoonniittoorriinngg zzeemmlljjiiššttaa.. Poslove osnivanja postaja za monitoring, uzorkovanje, analize uzoraka, analize i obradu podataka i izvješćivanje mogu obavljati samo stručne osobe dodatno educirane za specifičnosti navedenih poslova. � LLaabboorraattoorriijjii zzaa oobbaavvlljjaannjjee kkeemmiijjsskkiihh,, ffiizziikkaallnniihh ii bbiioolloošškkiihh aannaalliizzaa zzeemmlljjiiššttaa ii vvooddee mmoorraajjuu bbiittii aakkrreeddiittiirraannii pprreemmaa nnoorrmmii IISSOO 1177002255 ii oossppoossoobblljjeennii zzaa pprroovvooññeennjjee nnaavveeddeenniihh mmeettooddaa pprreemmaa nnoorrmmaammaa ii ppoossttuuppcciimmaa ooddrreeññeenniimm uu ooddggoovvaarraajjuuććeemm pprrooggrraammuu mmoonniittoorriinnggaa.. Mora biti osigurana opremljenost odgovornih ustanova ureñajima i opremom neophodnom za provedbu planiranih analiza za potrebe monitoringa. Standardne radne postupke neophodno je razvijati tijekom provoñenja plana i programa monitoringa s ciljem postizanja ujednačenog načina provedbe postupka koje daju pouzdane podatke. � VVaalliiddaacciijjaa –– ddookkaazziivvaannjjee pprriikkllaaddnnoossttii ppoossttuuppkkaa zzaa nnaammiijjeennjjeennuu ssvvrrhhuu –– aannaalliizzuu. � OObbuukkaa ii uuvvjjeežžbbaavvaannjjee rraaddnniihh ooppeerraacciijjaa i neprekidno napredovanje osoblja u vidu doškolovanja, pohañanja tečajeva i stručne literature. � PPrraavvoovvrreemmeennaa ddookkuummeennttaacciijjaa o uvjetima i tijeku radnih operacija te njeno sigurno arhiviranje. • IInnssppeekkcciijjaa rraaddnniihh ooppeerraacciijjaa,, ssiigguurrnnoosstt rraaddaa i dr. Rezultati laboratorijskih analiza unose se u standardizirane obrasce pripremljene za planiranu informatičku obradu. Ovi podatci predstavljaju osnovu za organiziranje baze podataka. Za potrebe monitoringa poljoprivrednog zemljišta na području Federacije BiH treba se ustrojiti baza podataka koja će po svojim značajkama korespondirati s bazom podataka za poljoprivredna zemljišta u Republici Srpskoj i koja će u maksimalno mogućoj mjeri biti podreñena zahtjevima i direktivama EEA. U navedenu bazu unosit će se podatci iz terenskih i STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 148 laboratorijskih obrazaca koji se trebaju izraditi odnosno doraditi u okviru planirane izrade Programa za trajni monitoring zemljišta na području F BiH. TTeemmeelljjeemm ssvveeggaa nnaapprriijjeedd nnaavveeddeennooggaa,, vviiddlljjiivvoo jjee ddaa jjee uuvvooññeennjjee ii pprroovvooññeennjjee mmoonniittoorriinnggaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa oobbiimmaann,, sslloožžeenn ii zzaahhttjjeevvaann ppoossaaoo kkoojjii zzaahhttiijjeevvaa zznnaaččaajjnnaa ffiinnaanncciijjsskkaa ssrreeddssttvvaa.. OObbjjeekkttiivvnnee mmoogguuććnnoossttii ffiinnaanncciirraannjjaa oovvee aakkttiivvnnoossttii nnaallaažžuu kkrraajjnnjjuu rraacciioonnaallnnoosstt ii mmaakkssiimmaallnnuu mmoogguuććuu rreedduukkcciijjuu bbrroojjaa mmjjeessttaa mmoonniittoorriinnggaa.. ZZbboogg ttooggaa jjee iizzbboorr rreepprreezzeennttaattiivvnniihh llookkaacciijjaa kkrraajjnnjjee sslloožžeenn ii kkrraajjnnjjee ooddggoovvoorraann ppoossaaoo kkoojjii ttrreebbaa pprroovveessttii kkrroozz ppoosseebbaann pprroojjeekktt ttjj.. PPrrooggrraamm zzaa ttrraajjnnii mmoonniittoorriinngg zzeemmlljjiiššttaa nnaa ppooddrruuččjjuu FF BBiiHH ss ppiilloott pprroojjeekkttoomm,, aa uu iizzrraaddii nnaavveeddeennoogg pprroojjeekkttaa ttrreebbaa ppooććii oodd oossnnoovvaa kkoojjee ssuu nnaavveeddeennee uu oovvoomm ddookkuummeennttuu ii iisskkuussttvviimmaa ddrržžaavvaa ččllaanniiccaa EEUU.. 7.4.2 Informacijski sustav poljoprivrednog zemljišta Suvremeno gospodarenje, zaštita i čuvanje poljoprivrednog zemljišta nezamislivo je bez odgovarajućeg zemljišnog informacijskog sustava koji je sastavni dio širih informacijskih sustava svake države. Donošenje odluka o racionalnom gospodarenju tlom na lokalnoj, regionalnoj, entitetskoj, državnoj i globalnoj razini nije moguće bez jedinstvenog informacijskog sustava. 7.4.2.1 Načela funkcioniranja sustava Informacijski sustav poljoprivrednog zemljišta predstavlja bazu podataka koja ima svoj ulaz, dakle opskrbu informacijama i izlaz, odnosno korištenje tih informacija za različite potrebe. Naravno da je unaprijed potrebno imati jasne principe opskrbe sustava informacijama i to onima koje predstavljaju već raspoloživi fond i onima koje će se prikupljati u budućnosti, ranije navedenim monitoringom i drugim pedološkim istraživanjima za razne svrhe. Isto tako, unaprijed moraju biti jasni principi korištenja informacija i uvjeti za to korištenje. Treba imati na umu da vrijednost svakog sustava informacija zavisi ponajprije o pouzdanosti i kvaliteti informacija, a tek zatim o njihovoj obradi. 7.4.2.2 Prikupljanje informacija Informacijski sustav poljoprivrednog zemljišta treba započeti rad unošenjem i sreñivanjem raspoloživih, dakle „starih“ informacija o zemljištu. Tu prvenstveno mislimo na pedološke karte (OPK) s odgovarajućim tumačima. Svi ostali podatci, prikupljeni iz drugih projekata i poslova takoñer su vrijedni, ali prije unošenja u bazu podataka STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 149 moraju proći proceduru verifikacije, dakle prihvaćanja ili eliminacije od strane znanstveno-stručnog povjerenstva. Informacija je svojevrsna roba, ona ima svoju cijenu te ne može biti govora da posao prikupljanja informacije bude volonterske naravi. Mora se uvažiti autorsko pravo, a autor informacije ima pravo na nadoknadu. Dakle, predajući svoj rad u sustav, svaki autor ima pravo biti obeštećen. Samo unošenje podataka ogroman je posao koji obavljaju tehničke osobe, ali uvijek uz obveznu redakciju autora. 7.4.2.3 Potencijalni korisnici podataka informacijskog sustava Primarni korisnici podataka iz informacijskog sustava poljoprivrednog zemljišta ponajprije su donositelji odluka na svim razinama preko gradskih/općinskih, županijskih/kantonalnih i federalnih tijela za gospodarenje i zaštitu zemljišta do znanstveno-stručnih institucija i farmera. Korisnici informacijskog sustava, posebno podataka prikupljenih monitoringom jesu razne europske komisije i organizacije, kao što su: Savjet ministarstava za zaštitu okoliša, Komisija Europske Unije, Meñunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Europska banka (ECB), Program UN-a za okoliš (UNEP), Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), FAO/ECE, nevladine organizacije (NGO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), PHARE i dr. U F BiH treba učiniti sve da podatci iz informacijskog sustava budu dostupni svim zainteresiranim korisnicima, ali i da ovaj sustav može koristiti informacije drugih bliskih struka - geologije, litologije, vegetacije, podneblja i dr., jer to jamči kvalitetniji rad i donošenje kvalitetnijih odluka. U informacijski sustav trebaju biti povezane županijske/kantonalne kontrolne službe za zaštitu okoliša, koje će zatim moći i same vidjeti „prazna mjesta“ i podatke do kojih tek treba doći. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 150 7.5 Organizirano istraživanje, obrazovanje i informiranje Sustavna briga o odreñenom sredstvu ili pojavi znači usklañivanje i povezivanje različitih oblika svjesnog, promišljenog, ciljanog ponašanja i educiranja ljudi, kao osnovnih pokretača i izvršitelja, ali i traženje te primjenu novih perspektivnih oblika i načina. Sve ovo jasno upućuje na potrebu sustavne brige oko i o zemljištu kao osnovnom sredstvu, pojavama koje se dogañaju u i na zemljištu, ali i ljudima koji se njime služe i njime gospodare. Na području F BiH uspostavljeno je upravljanje nad poljoprivrednim sektorom na federalnoj, županijskoj/kantonalnoj, gradskoj i općinskoj razini kroz resorna ministarstva ili sektore za poljoprivredu, zatim putem organiziranja različitih odjela, zavoda, institucija, inspekcijskih službi, savjetodavnih i drugih tijela koja na različite načine pokušavaju uspostaviti dosljednu strukturu provoñenja zakona, pravilnika, uredbi, strategija, programa i dr. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu žžuuppaanniijjee//kkaannttoonnii ii ggrraaddoovvii//ooppććiinnee dužne su osigurati da se poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju, voditi evidenciju o neobrañenom poljoprivrednom zemljištu i o zemljištu koje je promijenilo namjenu korištenja. Županija/kanton donosi kartu uporabne vrijednosti, na temelju koje se utvrñuje namjena zemljišta u planovima prostornog ureñenja. Isto tako županijsko/kantonalno tijelo uprave mjerodavno za poslove poljoprivrede može zabraniti, odnosno ograničiti proizvodnju odreñenih poljoprivrednih proizvoda i uporabu sredstava za zaštitu bilja te drugih sredstava na odreñenom zemljištu, ukoliko rezultati ispitivanja to zahtijevaju. Značajnije nadležnosti, programske i razvojne mogućnosti unutar cjelokupnog poljoprivrednog i ruralnog razvoja sve se više daju općinama. Općinska vijeća donose odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i odluku o odabiru najpovoljnije ponude (uz suglasnost županijskog /kantonalnog ministarstva), mogu propisati obavljanje usluga poljoprivrednim strojevima i oruñima, mjere za zaštitu od poljskih šteta, odreñivati sječu odnosno zabranu sječe voćnih stabala, održavanja meña i živica, sadnja i održavanje vjetrozaštitnih pojasa i dr. Naveli smo neke od ingerencija mjerodavnih tijela županije/kantona (resorna ministarstva i/ili odjeli) i grada/općine (odjeli, sektori, službe) iz čega vidimo da je upravo na ovim tijelima najveća odgovornost za evidenciju, čuvanje i pravilno korištenje poljoprivrednog zemljišta na njihovom području djelovanja. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 151 SS oobbzziirroomm nnaa zznnaaččaajj ii sslloožžeennoosstt zzeemmlljjiiššnnee pprroobblleemmaattiikkee bbiilloo bbii ppoožžeelljjnnoo oorrggaanniizziirraattii ii iizzddvvoojjeennee ssppeecciijjaalliizziirraannee ooppććiinnsskkee ooddjjeellee –– ooddjjeellee zzaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee,, kkoojjii bbii uusskkoo ssuurraaññiivvaallii ssaa rreessoorrnniimm žžuuppaanniijjsskkiimm//kkaannttoonnaallnniimm mmiinniissttaarrssttvviimmaa.. SSvvaa nnaapprriijjeedd nnaavveeddeennaa ttiijjeellaa,, ppoosseebbiiccee zzbboogg tteežžiinnee ppoosslloovvaa ttee nnjjiihhoovvee jjaavvnnee ii oossoobbnnee ssttrruuččnnee ooddggoovvoorrnnoossttii,, ttrreebbaallaa bbii bbiittii mmaakkssiimmaallnnoo ppoovveezzaannaa ss ddrruuggiimm uussppoossttaavvlljjeenniimm ssttrruukkttuurraammaa vveezzaanniimm aakkttiivvnnoossttiimmaa kkaaoo ššttoo ssuu iinnssttiittuucciijjee zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, iissttrraažžiivvaannjjee ii iinnffoorrmmiirraannjjee,, kkaaoo ssvvoojjeevvrrssnnii uusslluužžnnii cceennttrrii,, aa ssvvee ssuukkllaaddnnoo nnjjiihhoovvoomm zzaajjeeddnniiččkkoomm ddjjeelloovvaannjjuu nnaa ppoossttaavvlljjeenniimm zzaaddaattcciimmaa.. Pored organiziranih mjerodavnih županijskih/kantonalnih ministarstava poljoprivrede ili njihovih odjela, stručne i druge poslove iz mjerodavnosti Federacije, a koji se odnose na zaštitu i korištenje poljoprivrednoga zemljišta vrši Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te samostalne federalne ustanove-organizacije: Federalni zavod za agropedologiju, Federalni zavod za poljoprivredu i Federalni agromediteranski zavod. Navodimo neke od zadataka FFeeddeerraallnnoogg zzaavvooddaa zzaa aaggrrooppeeddoollooggiijjuu, kao krovne kuće iz oblasti pedologije: kartiranje i utvrñivanje bonitetne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, rajonizacija poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje, ureñenje poljoprivrednog zemljišta, kontrola plodnosti poljoprivrednog zemljišta, praćenje kontaminiranosti poljoprivrednog zemljišta polutantima, monitoring (praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i promjena u i na tlu), uspostavljanje zemljišnog informacijskog sustava (ZIS) poljoprivrednog zemljišta i voñenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu, davanje naputaka za upravljanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljišnim resursima, izdavanje mišljenja, atesta, certifikata za uporabu i korištenje poljoprivrednog zemljišta i dr. Druga dva navedena zavoda svoje djelovanje usmjeravaju kroz različite stručne i druge aktivnosti, izmeñu ostaloga, i na edukaciju farmera i brigu o zemljištu kao osnovnom prirodnom resursu na području mediteranske (FFeeddeerraallnnii aaggrroommeeddiitteerraannsskkii zzaavvoodd) i kontinentalne klime (FFeeddeerraallnnii zzaavvoodd zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu). NNaa eennttiitteettsskkoojj bbii rraazziinnii ttrreebbaalloo uussppoossttaavviittii eevviiddeenncciijjuu oovvllaašštteenniihh zznnaannssttvveennoo ssttrruuččnniihh iinnssttiittuucciijjaa kkaakkoo bbii ssee jjaassnnoo uuttvvrrddiillee nnjjiihhoovvee oovvllaassttii tteemmeelljjeemm oopprreemmlljjeennoossttii ii mmoogguuććnnoossttii oobbaavvlljjaannjjaa ppoosslloovvaa,, ččiimmee bbii ddoobbiillii ddeettaalljjnnuu iinnffoorrmmaacciijjuu oo llaabboorraattoorriijjsskkiimm ii kkaaddrroovvsskkiimm kkaappaacciitteettiimmaa ššttoo bbii iitteekkaakkoo mmoogglloo bbiittii oodd kkoorriissttii zzaa bbuudduuććaa ssttrraatteešškkaa ppllaanniirraannjjaa,, uussmmjjeerraavvaannjjee ii rreegguulliirraannjjee oossnnoovvnniihh pprraavvaaccaa uullaaggaannjjaa,, kkoonnttrroolliirraannjjaa ii zzaa ddaalljjnnjjii rraazzvvoojj oovviihh oossnnoovvnniihh ddrruuššttvveenniihh ppookkrreettaaččaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 152 Istraživanja koja mogu biti i znanstvena i stručna, fundamentalna i primijenjena, u svakom slučaju ttrraažžee kkoonnttiinnuuiirraannuu ffiinnaanncciijjsskkuu ppooddrršškkuu,, llaabboorraattoorriijjsskkuu oopprreemmlljjeennoosstt,, ssppoossoobbnnoo zznnaannssttvveennoo--ssttrruuččnnoo oossoobblljjee,, iinnoovvaattiivvnnoosstt,, uusskkllaaññeennoosstt ii ppoovveezzaannoosstt ssuuddiioonniikkaa nnaa rraazzlliiččiittiimm oossnnoovvaammaa.. Meñutim, svjedocima smo da su ulaganja u znanstveno-stručne institucije, u znanost i istraživanje općenito vrlo mala, slobodno možemo reći čak simbolična. Ako istraživanje, kao i obrazovanje, trebaju biti pokretači razvoja, što potvrñuju i iskustva drugih država, onda bi trebali većim financijskim sredstvima poboljšati ove oblasti upravo ciljanim opremanjima ovih znanstveno-istraživačkih institucija na entitetskoj i regionalnoj (županijskoj/kantonalnoj) razini, uspostavljanjem i financijskim održavanjem ovih institucija, sufinanciranjem različitih projekata i stručnih specijalizacija i tako potvrditi i unaprijediti njihovu afirmaciju. Nositelji osnovne istraživačke aktivnosti trebaju biti ffaakkuulltteettii, a osim ovoga oni predstavljaju i mjesta gdje se prema vlastitim mogućnostima može raditi i kontroliranje, konzultantske usluge, laboratorijske usluge, voñenje ili na drukčijim osnovama uključivanje u različite projekte, studije, analize, odnosno kao svojevrsni transfer znanja i tehnologija, te eventualno mjesta certificiranja i uskog specijaliziranja. Znači, sve djelatnosti koje osim inovativnosti pružaju značajnu podršku gospodarstvu, proizvoñačima, pravnim subjektima, odnosno krajnjim korisnicima - obiteljskim gospodarstvima. Na području Federacije BiH djeluje veći broj iinnssttiittuucciijjaa vviissookkoogg oobbrraazzoovvaannjjaa – fakulteta iz domena poljoprivrede (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru, Agromediteranski fakultet u Mostaru, Biotehnički fakultet u Bihaću, Tehnološki fakultet u Tuzli), koji imaju različite, manje-više specijalizirane smjerove, organizirane studije, skupine i profile obrazovanja iz poljoprivredne, prehrambene, odnosno agroekološke oblasti. Svi fakulteti svoje studijske programe provode prema Bolonjskom sustavu izvoñenja nastave i svojim aktivnostima na različitim razinama, u granicama mogućnosti pokušavaju dati punu znanstvenu, obrazovnu i stručnu podršku u poljoprivrednom sektoru PPoossttoojjeeććee kkaappaacciitteettee ttrreebbaa pprraavviillnnoo iisskkoorriissttiittii,, jjaassnnoo ddeeffiinniirraattii zzaahhttjjeevvee jjaavvnniihh uupprraavvaa,, iissppllaanniirraattii mmooddeellee nnjjiihhoovvaa iizzvvrrššaavvaannjjaa ttee oossiigguurraattii ooddggoovvaarraajjuuććee mmeehhaanniizzmmee ffiinnaanncciirraannjjaa,, nnaaddzzoorraa ii mmoonniittoorriinnggaa.. SSvveeuukkuuppnnii bbuudduuććii rraazzvvoojj ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh,, zznnaannssttvveennoo--ssttrruuččnniihh ii ddrruuggiihh iinnssttiittuucciijjaa ttee llaabboorraattoorriijjaa kkoojjee ssee bbaavvee pprroobblleemmaattiikkoomm zzeemmlljjiiššttaa nnuužžnnoo jjee ssttrraatteešškkii ooddrreeddiittii,, ooddnnoossnnoo ddeeffiinniirraattii nnjjiihhoovvee mmeeññuussoobbnnee rreellaacciijjee,, aa oonnddaa tteemmeelljjeemm oovvee oossnnoovvnnee ssttrruukkttuurree ssppuussttiittii ii uuvveezzaattii nnjjiihhoovv rraadd vveerrttiikkaallnnoo ddoo rraazziinnee žžuuppaanniijjaa//kkaannttoonnaa,, ooddnnoossnnoo ggrraaddoovvaa ii ooppććiinnaa.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 153 Kada je riječ o oobbrraazzoovvaannjjuu uu ppoolljjoopprriivvrreeddii, valja ponoviti da je uspostavljen sustav visokog školstva koji traži odreñena usklañivanja s tržišnim, odnosno gospodarskim zahtjevima spram kadra, ali isto tako i izgradnju vlastitog osoblja i različitih pomagala, te nabavku opreme za što kvalitetnije izvoñenje nastavnog procesa. S druge strane, male proizvoñače odnosno one koji „jesu na zemlji“, koji su nositelji poljoprivrednih gospodarstava, vrlo je teško obrazovati. Iako srednje poljoprivredne škole prilagoñavaju svoje programe rada ovoj skupini, svjedoci smo da veliki broj naših proizvoñača nije obuhvaćen ovim srednjoškolskim obrazovanjem. Postavlja se pitanje kako da što veći broj ljudi jasnije spozna ššttoo jjee ppoolljjoopprriivvrreeddaa odnosno ddaa uuppoozznnaa oossnnoovvnnii rreessuurrss –– ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee,, nnjjeeggoovv zznnaaččaajj,, mmoogguuććnnoossttii oošštteeććeennjjaa,, zzaaššttiittee ii pprraavviillnnee uuppoorraabbee. Ova bi se tematika trebala detaljno usvajati već u ssuussttaavvuu oobbrraazzoovvaannjjaa oossnnoovvnniihh šškkoollaa u okviru predmeta koji obrañuju ekologiju i prirodu. Već u ovoj dobi djecu treba učiti da poštuju i čuvaju osnovnog hranitelja – tlo. Različitim izlascima u prirodu, obilaskom seoskih područja i poljoprivrednih gospodarstava, njegovanjem školske ogledne zemljišne parcele, organiziranjem takmičenja, radionica i drugim sličnim tematskim aktivnostima djeca se na prilagodljiv način mogu educirati. Ostaje nedorečeno kako u obrazovanje uključiti ljude koji nisu više unutar organiziranog sustava obrazovanja (osnovno, srednje, visoko)??? Tako, primjerice, fakulteti mogu organizirati tzv. cjeloživotno učenje, mogu se organizirati različita tematska predavanja, radionice, obuke, tečajevi, savjetovanja, seminari od strane fakulteta, škola, udruga, zadruga, upravnih institucija, tvrtki i dr. Postoje, znači, različite mogućnosti i aktivni načini obrazovanja i ovih potencijalnih korisnika, ali još uvijek ostaje činjenica da je oobbrraazzoovvnnii ssuussttaavv oobbiitteelljjsskkiihh ggoossppooddaarrssttaavvaa nneeoorrggaanniizziirraann. Osnovni ciljevi su jasni – prenijeti znanje na gospodarstvo, primijeniti stečena znanja, primjenjivati odreñene propise i zakonske odredbe, jer u suprotnom slijede kaznene mjere. Takoñer, naši bi proizvoñači trebali sami tražiti znanje – struku – savjete da bi „iskoristili“ zemljište i ostvarili dugoročnu dobit. Organiziranje i aktivno djelovanje ssaavvjjeettooddaavvnnee sslluužžbbee (na općinskoj razini – kao krajnji izvedbeni dijelovi usklañene županijske/kantonalne službe Poljoprivredna stručna služba) treba biti način izvedbe aktivnog povezivanja struke i proizvoñača. Djelatnici savjetodavne službe moraju biti osposobljeni uspostaviti izravni kontakt s proizvoñačima te biti svojevrsni monitoring provoñenja zakonske regulative. Oni moraju obilaziti teren, prepoznavati probleme i posredovati izmeñu proizvoñača s jedne strane, a po potrebi i s upravnim tijelima, javnim institucijama, obrazovnim kućama s druge strane koji moraju biti osnova savjetovanja STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 154 proizvoñača o struci, o zakonima, o projektima i dr. Savjetodavne službe će davati i jasne strateške prijedloge, smjernice djelovanja relevantnim institucijama što će usklañenim radom itekako pomoći u boljem vertikalnom povezivanju unutar poljoprivrednog sektora. Kvaliteta i obim obrazovanja obiteljskih gospodarstava u pozitivnom je korelativnom odnosu s iinnffoorrmmiirraannjjeemm. Dosada je često spominjan protok znanja, ali on je uvjetovan prije svega protokom informacija. Za informiranje bi stoga trebalo iskoristiti sva raspoloživa sredstva i načine (javni, privatni, formalni i neformalni sustavi informiranja; tisak, publikacije, internet; institucije, udruge, službe; razgovori, skupovi, savjetovanja, radionice i dr.). Ciljana skupina koja se informira jesu prije svega poljoprivredni proizvoñači, ali načini informiranja trebaju biti prilagoñeni i drugim skupinama (djeca, adolescenti, odrasli, žene, ciljani pripadnici različitih skupina i sl.). Primjerice, ako prosječnom proizvoñaču na obiteljskom gospodarstvu kažemo: „„DDuužžnnii ssttee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoo zzeemmlljjiiššttee kkoorriissttiittii nnaa nnaaččiinn kkoojjii nnaajjvviiššee ooddggoovvaarraa pprriirrooddnniimm zznnaaččaajjkkaammaa zzeemmlljjiiššttaa ttee ppoossttoojjeeććiimm eekkoonnoommsskkiimm ii aaggrrootteehhnniiččkkiimm uuvvjjeettiimmaa……““ kakvu reakciju, odgovor, razumijevanje ili aplikaciju rečenog možemo očekivati od poljoprivrednog proizvoñača? U ovom smo razmatranju počeli sa zakonskim propisima i javnim institucijama, nastavili o istraživanju i obrazovanju te na koncu zaključili s informiranjem. Konačnim upitom (citiranim iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu) upućenim običnom seljaku – gospodaru tog zemljišta svakako možemo konstatirati da ssuussttaavv ookkoo ggoossppooddaarreennjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm ttrraažžii kkvvaalliitteettnnuu oorrggaanniizzaacciijjuu,, uusskkllaaññeennoosstt,, ppoovveezzaannoosstt,, ddoosslljjeeddnnoosstt ii ttrraannssppaarreennttnnoosstt.. IInnffoorrmmiirraannjjeemm ssee,, pprriijjee ssvveeggaa,, ttrreebbaa nnaaggllaassiittii zznnaaččaajj oobbiitteelljjsskkiihh ggoossppooddaarrssttaavvaa,, ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprrooiizzvvooddnnjjee,, aaggrrooeekkoollooggiijjee,, ooddnnoossnnoo ss ddrruuggee ssttrraannee iinnffoorrmmiirraannjjeemm ttrreebbaa aappeelliirraattii nnaa ooddggoovvoorrnnoosstt ii oozzbbiilljjnnoosstt uu kkoorriišštteennjjuu zzeemmlljjiiššttaa. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 155 8. MJERE PODIZANJA PLODNOSTI I UREðENJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I MJERE ZAŠTITE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD NEPOGODA 8.1 Mjere podizanja plodnosti i ureñenja poljoprivrednog zemljišta Temeljni cilj svake strategije korištenja poljoprivrednog tla/zemljišta kao osnovnog proizvodnog resursa u poljoprivredi je ppoobboolljjššaannjjee ooddnnoossnnoo uunnaapprreeññeennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprrooiizzvvooddnnjjee ssuukkllaaddnnoo ddoossttiiggnnuuttoomm ssttuuppnnjjuu žžiivvlljjeennjjaa ii ooddnnoossaa uu pprriirrooddii. Ti ciljevi se danas temelje na održivoj poljoprivredi i ekologiji. Stanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta nikad nije takvo da ga se ne bi dalo popraviti. Mjere ureñenja poljoprivrednog zemljišta temelje se na agrotehničkim principima, hidrotehničkim osnovama, mjerama smanjenja onečišćenja, mjerama rekultivacije iskopa i deponija, mjerama okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, mjerama podizanja i korištenja dugogodišnjih nasada na krškim terenima, te razminiranja poljoprivrednog zemljišta. 8.1.1 Unaprjeñenje poljoprivredne proizvodnje agrotehničkim mjerama Ureñenje tla agrotehničkim mjerama mora biti u duhu ekoloških zahtjeva jer se zasniva na popravci odnosno poboljšanju vodno zračnih značajki odnosno popravci fizikalno-mehaničkih zahvata. Ostale mjere ureñenja koje podrazumijevaju kemijske popravke treba strogo točno dozirati i kontrolirati. 8.1.1.1 Fizikalno mehanički zahvati Fizikalno mehanički zahvati na poljoprivrednom zemljištu temelje se na potrebi popravljanja ograničene profilne drenaže koja uzrokuje nepovoljne vodozračne odnose, preveliku zbijenost i otežava redovitu eksploataciju zemljišta, te popravke nepovoljnog mehaničkog sastava (izrazita glina ili pijesak). 8.1.1.1.1 Potreba za vertikalno dubinskim rahljenjem Problem zbijenosti tala, čija je posljedica otežana profilna drenaža i nedostatak zraka, jedan je od najaktualnijih čimbenika poljoprivredne proizvodnje i obrade uopće, posebno kod nekih tala koja imaju veliku STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 156 zbijenost podoraničnih horizonata, kao što je luvisol, pseudoglej, te većina tala glinastog soluma. Da bismo te zahtjeve dokumentirali i potrebe razgraničili, zbijenost možemo odrediti na više načina. Za sagledavanje ograničene profilne drenaže, odnosno zbijenosti tla važno je izračunati parametre koji ukazuju na ta ograničenja. Jedan od tih je gguussttooććaa ppaakkoovvaannjjaa (GP) po Rengeru. Vrijednost gustoće pakovanja po Rengeru izračunava se na temelju postotka čestice gline (odreñenih u Na ili Li dispergentu), faktora 0,009 i volumne gustoće (Stv). NNaaiimmee,, vveeććee vvrriijjeeddnnoossttii GGPP oodd 11,,7700 uukkaazzuujjuu nnaa vveeććee ppoottrreebbee rraahhlljjeennjjaa.. Vrijednost GP manje od 1,50 ukazuje na vrlo malu zbijenost koja ne zahtijeva mjere vertikalnog rahljenja, a tla s parametrom većim od 1,90 ukazuju na vrlo jaku zbijenost i isključivu primjenu rahljenja. S obzirom na značajke tla, njegovu teksturu i način pakovanja čestica, zbijenost tla se može (zbog zbijanja i prohoda strojeva) povećavati godinama nakon učinjenih mjera rahljenja. Stoga dužina efikasnosti razrahljenog horizonta traje, u ovisnosti od značajki tla, od 3 do 5 godina. Svakako, pri tome treba voditi računa da se rahljenje izvodi pri optimalnim uvjetima vlage u tlu, a to je u nas vremensko razdoblje od polovice srpnja do polovice mjeseca rujna. Drugi parametar koji ukazuje na probleme zbijenosti u tlu je kkooeeffiicciijjeenntt ppoorraa (e), kao indikator konsolidacije sitnice soluma tla. Ako se u većini tala radi o vrijednostima (e) ispod 1, možemo reći da su to kompaktni i konsolidirani materijali, kojima je potrebna vanjska intervencija, odnosno vertikalno dubinsko rahljenje. Posebno su kritični oni podoranični horizonti koji imaju mali koeficijent pora (ispod 0,80), pa se kod tih horizonata pojavljuje potreba za vertikalnim rahljenjem. Istina, zbog kompleksnosti ostalih značajki, ovdje se može izvršiti i okretanje zemljišne mase putem rigolanja. Potreba rahljenja može se ocijeniti i na temelju njemačkih DIN-normi, koje ukazuju na potrebu rahljenja koja se može izvesti vertikalnim dubinskim podrivačima (krutim ili labilnim) ili krtičnom drenažom. Sljedeći dijagram nam ukazuje na to (grafikon 48). Ocjena potrebe izvoñenja podrivanja ili krtične drenaže temelji se na vrijednostima teksture za kritične horizonte (od 35 do 70 cm). Iz toga se vidi da potrebe vertikalnog dubinskog rahljenja imaju luvisoli, pseudogleji i druga zbijena ilovasta do ilovasto glinasta tla, a čista glinasta tla većinom zahtijevaju mjere krtične drenaže. Istina, postoje razlike u primjeni krtične drenaže u ovisnosti i kvaliteti gline i saturiranosti tla vodom. Naime, nije svejedno je li glina kaolinitnog ili smektitnog tipa. Stabilnije i efikasnije „mul“ cijevi se izvuku ako se radi o kaolinitnoj glini. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 157 Grafikon 48 Prikaz procjene agrotehničkih mjera podrivanja i krtičenja Vrijednost zbijenosti tla može se utvrditi raznim ppeenneettrroommeettrriimmaa. U praksi se primjenjuje Ringov i džepni penetrometar.. AAkkoo ssuu zzbbiijjeennoossttii ttllaa vveeććee oodd 44,,55 NN,, oonnddaa jjee ooččiittaa ppoottrreebbaa zzaa rraahhlljjeennjjeemm.. 8.1.1.1.2 Ocjena potrebe korekcije mehaničkog sastava Korekcija teksture može se vršiti za izrazito glinasta tla ppjjeesskkaannjjeemm, a za pjeskovita tla oogglliinnjjaavvaannjjeemm. Pjeskanje se primjenjuje onda kada sadržaj gline u tlu prelazi preko 70%, a tlo se nalazi u uvjetima veće vlažnosti. Ovom mjerom popravljamo teksturni sastav tla, propusnost i vodozračne odnose. Dodavanje gline (oglinjavanje) vrši se za pjeskovita tla. 8.1.1.2 Kemijski zahvati u tlo U kemijske melioracijske mjere spadaju popravak kiselosti (kalcifikacija), popravak alkaliteta i melioracijska gnojidba. 8.1.1.2.1 Kalcifikacija ili kalcizacija KKaallcciiffiikkaacciijjaa je mjera popravke reakcije tla, a vrši se vapnenim materijalima. Osim popravke kiselosti, odnosno regulacije i ostvarenja neutralne reakcije, kalcifikacija se vrši i zbog popravke strukture, te dodavanja kalcija kao biogenog elementa. Kalcifikacija ovisi o značajkama tla i to prvenstveno o reakciji tla, sadržaju gline i humusa. Ako je sadržaj humusa i gline veći, onda je potreba za kalcifikacijom niža. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 158 Naravno, ovisi i o vrsti kulture koju ćemo uzgajati, jer neke biljke (lucerka, šećerna repa i dr.) ne podnose nikakvu kiselost, a neke su (krumpir, zelje i dr.) tolerantne na slabo kisela tla. Na temelju hidrolitskog aciditeta ocjenjujemo koje su količine kalcijevog karbonata potrebite za neutralizaciju kiselosti: � Ako je Y1 hidrolitski izmeñu 8 i 12, potrebite su niže količine CaCO3 (36-44 dt/ha) � Ako je Y1 hidrolitski izmeñu 12 i 20, potrebite su srednje količine CaCO3/ha (44-90 dt/ha) i � Ako je Y1 hidrolitski preko 20, potrebite su velike količine CaCO3/ha (preko 90 dt/ha). Potencijalna klasa pogodnosti poslije agrotehničkih mjera uvijek je viša barem za jednu klasu. Ako je ona u sklopu hidrotehničkih mjera, onda potencijalnu vrijednost tla odreñuje hidromelioracijsko ureñenje. 8.1.1.2.2 Regulacija alkaliteta tla RReegguullaacciijjaa aallkkaalliitteettaa dolazi u obzir kod raznih slanih tala, tipa solončaka i soloneca, i tala aridnih zona ili tala koja obiluju kalcijevim karbonatom i u vlažnoj zoni. Kod nas je ova regulacija vrlo rijetka. Alkalizirana tla se reguliraju (dakle smanjuje se pH vrijednost) dodavanjem gipsa (CaSO4) ili otpadaka tvari sumporaste kiseline kao nusprodukta raznih proizvodnji. Intenziteti količine materijala trebaju se odrediti prema potrebama tla svake parcele. 8.1.1.2.3 Melioracijska gnojidba MMeelliioorraacciijjsskkaa ggnnoojjiiddbbaa provodi se u slučaju vrlo niskih doza fiziološki aktivnih fosfora i kalija kod tala na kojima se podižu nasadi voćnjaka ili vinograda, rjeñe oranica. Ova se agrotehnička mjera smatra temeljnom agrotehničkom mjerom u sferi gnojidbe. Doze gnojiva odreñuju se na temelju utvrñenih razina fiziološki aktivnih hranjiva u tlu, pa se kroz gnojidbu dodaje razlika do željene razine opskrbljenosti. Treba istaći da se prije melioracijske gnojidbe trebaju izvršiti popravke kiselih odnosno alkalnih tala. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 159 8.1.2 Hidrotehničke mjere 8.1.2.1 Navodnjavanje Navodnjavanje je melioracijska mjera koja ima za cilj nadoknaditi nedostatke vode koji se javljaju pri uzgoju poljoprivrednih kultura, a koji su ograničavajući čimbenik za postizanje njihovog punog biološkog potencijala. Za primjenu takve mjere osnovni preduvjeti su: utvrñena potreba za njezinim provoñenjem, kvalitetna tla i dovoljne količine raspoložive kvalitetne vode ( Romić i sur., 2006). Na području BiH/F BiH navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti, potrebe i značaj. Naime, iako raspolaže bogatim vodnim resursom, BiH se prema veličini navodnjavanih površina nalazi na jednom od posljednjih mjesta u Europi. ŠŠtteettee kkoojjee ssee jjaavvlljjaajjuu uusslliijjeedd nneeddoossttaattkkaa vvooddee--ssuuššee ggoottoovvoo ssuu rreeddoovviittaa ppoojjaavvaa ssaa ssvvee tteežžee pprreeddvviiddlljjiivviimm ppoosslljjeeddiiccaammaa.. Analiza stanja i smjernice razvoja navodnjavanja na području F BiH detaljno su razrañene u okviru projekta „„OOssnnoovvee uurreeññeennjjaa zzeemmlljjiiššttaa pprrooggrraamm nnaavvooddnnjjaavvaannjjaa ii pprrooggrraamm ookkrruuppnnjjaavvaannjjaa ppoossjjeeddaa uu FFeeddeerraacciijjii BBiiHH““.. 8.1.2.2 Odvodnja FF BBiiHH iimmaa ddoossttaa mmooččvvaarrnniihh ttaallaa kkoojjaa ssuu rreezzeerrvvaa uu bbuudduuććeemm kkoorriišštteennjjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh zzeemmlljjiiššttaa.. MMnnooggaa oodd ttiihh ttaallaa ppoodd uuttjjeeccaajjeemm ssuu ppooppllaavvaa ppaa ssuu ppoottrreebbiittee iinntteennzziivvnnee mmjjeerree ooddvvooddnnjjee kkoojjee nnee uuttjjeeččuu nneeppoovvoolljjnnoo nnaa eekkoolloošškkee uuvvjjeettee ssrreeddiinnee.. 8.1.2.2.1 Potrebe melioracija prema načinu vlaženja Na tlima koja imaju isključivo aluvijalni način vlaženja s jako kolebajućom i poplavnom vodom melioracije će ovisiti o geomorfološkoj poziciji, odnosno položaju aluvijalnih tala. Za pseudoglejni način vlaženja vrijedi sve što smo rekli za pseudoglejni tip tla. Pseudoglej-glejni i amfiglejni način vlaženja treba eliminirati hidromelioracijama i agromelioracijama (podrivanjem). Kod hipogleja i ritske crnice treba eliminirati visoku razinu podzemne vode. Epiglejni način vlaženja takoñer treba eliminirati hidro i agromelioracijama. Naravno da će intenzitet hidromelioracija odreñivati dužina ležanja suvišne vode i razina trajanja visokih podzemnih voda. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 160 8.1.2.2.2 Hidraulička provodljivost tla za vodu kao čimbenik melioracija Važna značajka tla koja odlučuje o efikasnosti izvedenih melioracija je hhiiddrraauulliiččkkaa pprroovvooddlljjiivvoosstt ttllaa zzaa vvoodduu. Ona je različita za pojedine tipove tala, ali i za pojedine horizonte u istom tipu (jedinici) tla. Dobra propusnost tla odredit će šire razmake drenskih cijevi i kanala, a slabija propusnost će zahtijevati uže razmake, što naravno utječe na cijenu koštanja izvedenih melioracija. Prema domaćim normativima ova su tla, prema hidrauličkoj provodljivosti za vodu, razvrstana na: Koeficijent propusnosti K Klasa propusnosti 10-5cm/sek m/dan Vrlo brza Brza Umjereno brza Umjerena Umjereno mala Mala Vrlo mala >700 350-700 170-350 60-170 15-60 3-15 <3 >6 3-6 1,32-3 0,52-1,42 0,13-0,52 0,026-0,13 <0,026 Prema gornjoj klasifikaciji, prvoj kategoriji boniteta pripadala bi tla čija je potencijalna propusnost veća od 3 m/dan. Drugoj kategoriji tla s 0,13-3 m/dan, a trećoj kategoriji potencijalne pogodnosti tla s koeficijentom propusnosti manjim od 0,13 m/dan. 8.1.2.2.3 Važnost položaja podine i pištavaca Nepropusni sloj gline ili zbijena ilovača na kojim se nakuplja podzemna voda, u bitnom odreñuju razinu i uspješnost melioracija. Ona odreñuje razmake drenskih cijevi. Kako smo podijelili melioracijske skupine tala prema dubini podine (teže propusnog donjeg sloja) u istu vodopropusnost ispod 1 m, pokazuje raspodjela od 1 m, 2 m, 3 m, 4 m itd. Razni izvori i pištavci obično se nalaze na priterasnim dijelovima dolina, kroz koje protječe voda, s više terase. Obično se to dogaña na poligenetskim slojevima glina, ilovača i pijeska na granici plio-pleistocena holocena. Oni se rješavaju posebnim sustavima odvodnje, gdje se suvišne vode odvode u postavljene recipijente. Na kraju ovog dijela treba reći da se potrebe melioracija za hidromorfna tla u osnovi razvrstavaju prema vrednovanju tala za obradu (ratarstvo). Neka intenzivno vlažena tla kao što su duboko vertični eugleji, te poneki treseti spadaju u trajno nepogodna tla. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 161 Znači, potencijalna vrijednost hidromorfnih tala bit će na razini: � I. bonitetne kategorije, koju imaju ona tla koja su ilovasta, glinasto ilovasta, s dobro opskrbljenim hranjivima i humusom, a uspješno su izvedene melioracije, � II. bonitetne kategorije, koju imaju nešto teža ilovasto glinasta tla, čiji sloj te tekstura ne prelazi preko 80 cm, a hidromelioracije su uspješno provedene, uz agrotehničke mjere, � III. bonitetne kategorije, koju imaju vertični euglej koji će i dalje imati problema u post-eksploatacijskoj fazi iskorištavanja, a potrebite mjere podrivanja ili krtičenja bit će obvezne svake 3-4 godine. 8.1.3 Mjere smanjenja onečišćenja tala O opasnosti od onečišćenja poljoprivrednih zemljišta pisali smo u šestom poglavlju. Istakli smo da onečišćenja mogu biti iz poljoprivrede kao i iz vanjskih utjecaja aerozagañenja, industrijskih, gradskih i prometnih onečišćenja. Mjere smanjenja onečišćenja takoñer bi podijelili na optimalnu gnojidbu i zaštitu, kao i opće mjere smanjenja vanjskih onečišćenja. 8.1.3.1 Optimalna gnojidba i zaštita Prelaskom na industrijsku proizvodnju hrane, gnojidba i doziranje gnojiva, kako mineralnih tako i organskih, bila je u cilju postizanja visokih prinosa. IIssttaakkllii ssmmoo pprraavvccee rraazzvvoojjaa ppoolljjoopprriivvrreeddee uu cciilljjuu ššttoo vveeććee zzaaššttiittee ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh zzeemmlljjiiššttaa,, aa ttoo jjee ooddrržžiivvaa ttee eekkoolloošškkaa ppoolljjoopprriivvrreeddaa ii pprrooiizzvvooddnnjjaa hhrraannee.. AAkkoo ssee bbuuddeemmoo ttooggaa pprriiddrržžaavvaallii,, ssaaččuuvvaatt ććeemmoo zzaavviiddnnuu ččiissttooććuu nnaaššiihh ttaallaa,, aa nnaaššaa ććee hhrraannaa iimmaatt kkoonnkkuurreennttnnuu kkaakkvvooććuu kkoojjuu zzaahhttiijjeevvaa mmooddeerraann ssvviijjeett.. Zaštita bilja ne smije utjecati na povećanje rezidua pesticida u tlu, a treba koristiti samo one pesticide čija perzistentnost traje manje od 30 dana. Lako je reći, ali teško učiniti. Ukoliko se toga ne možemo pridržavati dragovoljno, bez prisile, onda treba donijeti i primjenjivati zakonske propise koji će ovu problematiku detaljno regulirati. 8.1.3.2 Vanjska onečišćenja Vanjske utjecaje (aerozagañenja prometnicama, industrijom, gradskim toplanama i sl.) treba zakonski stimulirati da ugrañuju filtre, katalizatore i proizvodnju bezolovnih goriva kojima ćemo smanjiti štetnost ispušnih plinova i potencijalnu tvorbu efekta staklenika. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 162 8.1.4 Rekultivacija iskopa i deponija Na području F BiH postoji mnogo rudnika otvorenih kopova. Odlagališta jalovine, više ili manje nesreñena, ostavljaju tužnu sliku krajobraza naših eksploatacijskih jama. Zakonodavac je donio propise kojima je uvedena obveza rekultivacije odlagališta jalovine. Od samog početka odlaganja jalovine treba voditi računa o planiranju i sistematizaciji terena. Štetne i toksične materijale, zemljište pomiješano s više rudače, treba smještati na donje pozicije odlagališta, a zatim pokriti zemljišnom jalovinom debljine barem 60-80 cm, kako bi se na njima mogli podići razni proizvodni ili rekreacijski sadržaji. Od proizvodnih sadržaja na isplaniranoj i ureñenoj površini mogu se podignuti dugogodišnji nasadi voćnih vrsta koje optimalno uspijevaju u tom kraju. Drugo, takvi se sadržaji mogu koristiti za razne rekreacijske potrebe kao što je izgradnja golf terena, raznih igrališta. Tim mjerama zaštitili smo ostatke rudače, ali i poboljšali krajobraznu sliku. 8.1.5 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta Jedan od temeljnih ciljeva zemljišne politike F BiH je ookkrruuppnnjjaavvaannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg ppoossjjeeddaa ss cciilljjeemm ppoovveeććaannjjaa uukkuuppnnee ppoovvrrššiinnee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ooddnnoossnnoo rraaddii ggrruuppiirraannjjaa kkaattaassttaarrsskkiihh ččeessttiiccaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu vveeććee ii pprraavviillnniijjee pprrooiizzvvooddnnee ppaarrcceellee ss cciilljjeemm eekkoonnoommiiččnniijjeegg iisskkoorriiššttaavvaannjjaa ii ssttvvaarraannjjaa ppoovvoolljjnniijjiihh uuvvjjeettaa kkaakkoo zzaa oobbrraadduu ttllaa//zzeemmlljjiiššttaa ttaakkoo ii zzaa ccjjeellookkuuppnnuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnuu pprrooiizzvvooddnnjjuu. DDaa bbii ssee nnaavveeddeennii cciilljj zzeemmlljjiiššnnee ppoolliittiikkee oossttvvaarriioo nneeoopphhooddnnoo jjee,, ppoorreedd oossttaallooggaa,, ttrržžiiššttee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm uu pprriivvaattnnoomm vvllaassnniiššttvvuu uussmmjjeerriittii uu pprraavvccuu ookkrruuppnnjjaavvaannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa nnaa nnaaččiinn ddaa pprraavvoo pprrvveennssttvvaa kkoodd kkuuppoovviinnee ii zzaakkuuppaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu pprriivvaattnnoomm vvllaassnniiššttvvuu iimmaajjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnii pprrooiizzvvooññaaččii.. TTaakkooññeerr,, nneeoopphhooddnnoo jjee pprroovveessttii eedduukkaacciijjuu ddjjeellaattnniikkaa kkoojjii ććee rraaddiittii nnaa pprroovvooññeennjjuu ookkrruuppnnjjaavvaannjjaa,, pprriillaaggooddiittii ppoossttoojjeeććee pprrooppiissee ii ddoonniijjeettii ddooddaattnnee pprrooppiissee,, ttee uunnaapprriijjeeddiittii ii uubbrrzzaattii rraassppoollaaggaannjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm uu vvllaassnniiššttvvuu ddrržžaavvee,, ssrreeddiittii zzeemmlljjiiššnnoo--kknnjjiižžnnoo ii kkaattaassttaarrsskkoo ssttaannjjee,, ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm pprrooiizzvvooññaaččiimmaa oossiigguurraattii ppoovvoolljjnnee kkrreeddiittee zzaa kkuuppoovviinnuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa uu pprriivvaattnnoomm vvllaassnniiššttvvuu,, ssuussttaavvnnoo pprroovvooddiittii uurreeññeennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa ppuutteemm kkoommaassaacciijjee nnaa ppooddrruuččjjiimmaa ss iizzrraazziittoo uussiittnnjjeenniimm ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm ppaarrcceellaammaa,, uussppoossttaavviittii ii vvooddiittii iinnffoorrmmaacciijjsskkii ssuussttaavv oo ppoolljjoopprriivvrreeddnnoomm zzeemmlljjiiššttuu ii ddrr.. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 163 8.1.6 Podizanje intenzivnih nasada na krškim terenima U novije vrijeme i prostori krša imaju svoju vrijednost za podizanje dugogodišnjih nasada vinove loze, višnje maraske i masline. Naravno, sve ovisi o ostalim agroekološkim uvjetima dotičnog područja. Na terenima hercegovačkog dijela Federacije, na trošnim vapnencima prvenstveno tercijara, razvijaju se plitka smeña skeletna tla koja se suvremenim strojevima mogu privesti kulturi. Pri priobalju se to koristi za podizanje maslinika, u unutarnjem dijelu Hercegovine to mogu biti nasadi višnje maraske, vinograda, bajama i marelice. Tim više što postoje velike mogućnosti za navodnjavanje iz rijeka Neretve, Trbižata, Krupe, Bregave, Trebišnjice i dr. Uspješan primjer korištenja krša za intenzivne nasade su vinogradi na Blizancima (općina Čitluk), Crnopodu (Ljubuški), Domanovićima (Mostar) i dr. SSttrraatteešškkii cciilljj ppooddiizzaannjjaa iinntteennzziivvnniihh nnaassaaddaa nnaa kkrršškkiimm tteerreenniimmaa ttrreebbaa bbiittii ppoottiiccaann oodd ssttrraannee ooddggoovvoorrnniihh vvllaassttii,, nnaa nnaaččiinn ddaa vvllaasstt iissppllaanniirraa ii ddeeffiinniirraa ppootteenncciijjaallnnee llookkaalliitteettee ii iissttee,, nnaajjbboolljjee bbeessppllaattnnoo,, uussttuuppii bbuudduuććiimm ffaarrmmeerriimmaa zzaa ppooddiizzaannjjee nnaassaaddaa.. 8.1.7 Razminiranje poljoprivrednog zemljišta PPrriimmaarrnnii cciilljj rraazzmmiinniirraannjjaa jjee oossiigguurraattii žžiivvoott ii ooppssttaannaakk uu ppooggooññeenniimm ppooddrruuččjjiimmaa.. TToo iizzmmeeññuu oossttaallooggaa ppooddrraazzuummiijjeevvaa ii ččiiššććeennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa oodd mmiinnsskkooeekksspplloozziivvnniihh ssrreeddssttaavvaa kkaakkoo bbii iissttoo mmoogglloo bbiittii ssttaavvlljjeennoo uu ffuunnkkcciijjuu ppoolljjoopprriivvrreeddnnee pprrooiizzvvooddnnjjee ooddnnoossnnoo ooddrržžiivvoogg rraazzvvoojjaa.. SS ddrruuggee ssttrraannee,, ppoottrreebbaa zzaa iinntteennzziivviirraannjjeemm rraazzmmiinniirraannjjaa ppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiššttaa bbiittnnaa jjee ii zzbboogg pprroocceessaa pprriiddrruužžiivvaannjjaa EEUU.. NNaaiimmee,, kkaaddaa BBiiHH uuññee uu pprreeggoovvoorree oo pprriiddrruužžiivvaannjjuu EEUU zzaa mmiinniirraannee ppoolljjoopprriivvrreeddnnee ppoovvrrššiinnee nneeććee mmooććii ddoobbiittii ppoottiiccaajjee jjeerr ssee uu EEUU pprriimmjjeennjjuujjee ssuussttaavv jjeeddiinnssttvveenniihh ppllaaććaannjjaa uu kkoojjeemm ssee iissppllaattaa ppoottiiccaajjaa nnee uuvvjjeettuujjee pprrooiizzvvooddnnjjoomm ooddrreeññeennoogg pprrooiizzvvooddaa,, vveećć oovviissii oo ppoovvrrššiinnii kkoojjaa ssee oobbrraaññuujjee.. Prema strategiji protuminskog djelovanja, koju je usvojilo Vijeće ministara, planirano je da BiH do 2019. godine bude očišćena od mina, što je vrlo upitno s obzirom na nedostatak adekvatnog socio-ekonomskog programa, ali i novca za razminiranje. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 164 8.2 Zaštita poljoprivrednog zemljišta od nepogoda Zemljišta F BiH podložna su raznim oštećenjima. Neka od njih su lako, druga osrednje, a neka teško obnovljiva oštećenja. PPrreennaammjjeennaa zzeemmlljjiiššttaa ssppaaddaa uu nneeppoovvrraattnnoo oošštteeććeennjjee zzeemmlljjiiššttaa. Ovdje želimo nešto više reći o prirodnim oštećenjima i nepogodama, nepogodi od erozije i klizišta, zaštiti od požara i mjerama zaštite od vjetrova, odnosno podizanju vjetrozaštitnih pojaseva. 8.2.1 Zaštita od prirodnih nepogoda U prirodne nepogode ubrajamo pojavu pedološke suše i pojavu vlažnih godina na koje su vezane poplave, te pojava bolesti i štetnika. 8.2.1.1 Pojava pedoloških suša Prema definiciji i obvezama iz UN-ove Konvencije o suzbijanju dezertifikacije za sjeverno Sredozemlje, a posebno za Srednju i Istočnu Europu, dezertifikacija obuhvaća probleme degradacije zemljišta i ublažavanja posljedica suše. Prema Konvenciji ssuuššaa je prirodna pojava kada količina oborina bude niža od uobičajeno zabilježene razine i kada su poremećeni optimalni hidrološki uvjeti koji štetno utječu na proizvodnost zemljišnih resursa, naročito u aridnim, semiaridnim i suhim subhumidnim područjima. Aridna, semiaridna i suha subhumidna područja izvan polarnih i subpolarnih regija su područja u kojima je indeks suše ili omjer godišnje količine oborina i potencijalne evapotranspiracije izmeñu 0,05 i 0,65. Izravne posljedice degradacije zemljišta i pojava suše zbog nedostatka oborina i odreñene evapotranspiracije, jesu povećani manjak vode u zemljištu i početak ppeeddoolloošškkee ssuuššee, smanjenje aktualne plodnosti i uporabne vrijednosti zemljišta, osiromašenje vegetacijskog pokrova i smanjenje prinosa. S pedološkog i biljno proizvodnog gledišta poznata je činjenica da nedostatak oborina ne izaziva trenutno sušenje i oštećenja na biljkama (ukoliko one imaju dovoljno pristupačne vode u tlu), nego kada vlaga zemljišta u rizosfernom sloju padne na razinu trajnog uvenuća bilja i za vrijeme trajanja pedološke suše. Naravno, to ovisi najprije o podneblju i klimatskim prilikama, zatim o hidropedološkim značajkama držanja vode, propuštanja vode i eventualnog pritjecanja vode s viših položaja. Indeksi suše po poljoprivrednim regijama F BiH su različiti. Najniži indeks suše imaju mediteranska područja Hercegovine, koji je daleko ispod 1, potom slijede nizinska kontinentalna područja s indeksom suše od 0,7 do 1,3-1,5, dok planinska gorska područja s humidnom klimom imaju indeks suše preko 1,3. Naravno, taj indeks varira toliko koliko godišnje variraju i STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 165 količine oborina odnosno temperature. Iz toga proizlazi da su i manjkovi oborina najveći u mediteranskom dijelu Hercegovine i iznose od 350 do preko 1.000 mm godišnje, a u planinskom području manjka oborina u nekim godinama nema ili ga u pojedinim godinama može biti i do 200 mm. MMjjeerree zzaaššttiittee oodd ppeeddoolloošškkiihh ssuuššaa ssuu iizzggrraaddnnjjaa aakkuummuullaacciijjaa ii rraacciioonnaallnnoo kkoorriišštteennjjee vvooddaa kkrroozz nnaavvooddnnjjaavvaannjjee.. 8.2.1.2 Pojava poplava U vlažnim godinama često se pojavljuju poplave koje su karakteristične za donje nizinske dijelove rijeka, kao što je rijeka Neretva. Takoñer, česte su i poplave kao posljedica naglog ispuštanja vode iz akumulacija. Primjer je ispuštanje vode iz hidroakumulacijskog sustava Trebišnjice zbog čega vrlo često u rano proljeće, kasno ljeto i/ili jesen poplave poljoprivredne površine Popovog polja. Rješavanje ovog problema i eliminiranje poplava zahtijeva kompleksne projekte i meñudržavne ekspertize. Poplave postoje i u drugim dolinama rijeka, pa i tamo treba projektirati i izgraditi nasipe, kako bi se najbolja aluvijalna tla u dolini Bosne, Vrbasa, Ukrine i drugih rijeka zaštitila od poplava i sačuvala za poljoprivrednu proizvodnju. U vlažnim godinama pojačana je i opasnost od bolesti i štetnika. To nije pitanje tla, već usjeva, pa kroz aktivnosti poljoprivrednih službi treba osigurati mjere prevencije i obavještavanja kroz prognozne postaje na terenu. 8.2.2 Zaštita od erozije i klizišta U dijelu šestog poglavlja na široko smo pisali o opasnosti od erozije i požara. Dotakli smo se na kraju i mjera zaštite. Tome nemamo što dodati, već još jednom naglasiti da su kao protiv erozijske mjere šireg prostranstva važne mjere pošumljavanja, aa kkoodd ppoolljjoopprriivvrreeddnniihh zzeemmlljjiiššttaa mmeettooddee ssiisstteemmaattiizzaacciijjee tteerreennaa ii ppooddiizzaannjjee tteerraassaa nnaa nnaaggiibbiimmaa vveeććiimm oodd 88%%.. Na nagibima preko 15% ne bi se trebala vršiti obrada, već samo uzgajati drvenaste kulture i kositi travu. Meñutim, svjedoci smo da se unatoč zakonskoj regulativi u gorskom i planinskom području F BiH, zbog nedostatka povoljnih površina, obrañuju odnosno koriste kao oranice i zemljišta na nagibima preko 25%. Klizišta se mogu ubrojiti u jedan vid erozije gdje u vlažnim razdobljima, obično u jesen kada imamo vrlo velike količine oborina, u raznim geološkim slojevima dolazi do saturiranosti pjeskovitih slojeva vodom pri STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 166 čemu oni tada pokliznu, posebno ako se ispod nalazi glinasti sloj. To se obično dogaña u različitim tercijarnim sedimentima na granici Plio Pleistocena. 8.2.3 Zaštita od požara Požari su periodične pojave koje zahvaćaju prvenstveno mediteranski dio hercegovačkog dijela Federacije. OOssnniivvaannjjee sslluužžbbii ddoojjaavvee ii vvaattrrooggaassnniihh ddrruuššttaavvaa uu ssvvaakkoomm vveeććeemm mmjjeessttuu oossnnoovvaa ssuu pprroottuuppoožžaarrnnee ppoolliittiikkee uu FF BBiiHH.. 8.2.4 Podizanje vjetrozaštitnih pojaseva U F BiH su mnoga poljoprivredna zemljišta izložena jakim vjetrovima. Obično su to hladni sjeverni vjetrovi koji nanose velike štete, kako usjevima, tako i drvenastim stablima raznih voćnih kultura. Takva mjesta zahtijevaju podizanje vjetrozaštitnih pojaseva koji će ublažiti fizičku nepovoljnost vjetra. Zato kao mjeru zaštite od vjetra na području doline rijeke Neretve, Mostarskom polju, Glamočkom i Livanjskom, Kupreškom i Duvanjskom, kao i drugim poljima u kontinentalnom dijelu Federacije treba provoditi podizanje vjetrozaštitnih pojaseva. U mediteranskom i vlažnom dijelu to mogu biti masline, vrbe ili jablanovi. U Mostarskom polju bagremi, čempresi ili borovi ili neka druga kserotermna kultura, kojom bi se smanjio utjecaj na lom i štete koje izazivaju olujni vjetrovi. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 167 9. MJERE I AKTIVNOSTI ZA PROVOðENJE STRATEGIJE GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U dosadašnjem izlaganju navedene su temeljne odrednice i smjernice Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemljištem koje imaju za cilj nnaammjjeennsskkoo kkoorriišštteennjjee ii ssaavvjjeessnnoo ggoossppooddaarreennjjee ppoolljjoopprriivvrreeddnniimm zzeemmlljjiišštteemm.. Pored toga, Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem ddaajjee ppooddrršškkuu PPrroojjeekkttuu rreeggiissttrraacciijjee zzeemmlljjiiššttaa ii rreeffoorrmmee sseekkttoorraa zzeemmlljjiiššnnee aaddmmiinniissttrraacciijjee uu FF BBiiHH.. Riječ je o projektu putem kojeg se, izmeñu ostaloga, dobivaju podatci o stvarnom stanju (korištenju) zemljišta na terenu. ZZaa pprroovvooññeennjjee ii uussppjjeeššnnoo iizzvvooññeennjjee pprreeddvviiññeenniihh mmjjeerraa ii aakkttiivvnnoossttii nnuužžnnaa jjee kkoooorrddiinnaacciijjaa ii ssuurraaddnnjjaa ssvviihh rraazziinnaa vvllaassttii ttee uuddrruužžiivvaannjjee ffiinnaanncciijjsskkiihh ssrreeddssttaavvaa,, uukklljjuuččuujjuuććii ii mmoogguuććnnoosstt kkoorriišštteennjjaa ooddnnoossnnoo oossiigguurraannjjaa ssrreeddssttaavvaa iizz ddrruuggiihh iizzvvoorraa ((ddaarroovvnniiccee,, ggrraanntt ssrreeddssttvvaa EEUU ffoonnddoovvaa ppooppuutt pprrooggrraammaa IIPPAARRDD--aa,, EEAAFFRRDD--aa ii ddrr..)).. U svrhu realizacije ove Strategije, u tablici 21 navode se mjere, aktivnosti, vrijeme izvršenja i institucije odgovorne za provedbu. Financijska sredstva neophodna za provedbu navedenih mjera i aktivnosti teško je odrediti na globalnoj razini već se procjena financijskih sredstava treba izvršiti prilikom razrade predloženih aktivnosti i mjera. PPrreeppoorruukkaa jjee aauuttoorraa SSttrraatteeggiijjee ddaa ssee ddaalljjnnjjaa rraazzrraaddaa mmjjeerraa ooddggoovvoorrnnee zzeemmlljjiiššnnee ppoolliittiikkee pprriillaaggooddii rrjjeeššaavvaannjjuu ddeeffiinniirraanniihh sskkuuppiinnaa pprroobblleemmaa ii pprreepprreekkaa kkoojjii ssuu kkaarraakktteerriissttiiččnnii zzaa ppooddrruuččjjaa jjeeddiinniiccaa rreeggiioonnaallnnee ii llookkaallnnee ssaammoouupprraavvee.. Pri tome, rješavanje različitih probleme kao što su gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, okrupnjavanje i povećavanje veličine poljoprivrednih gospodarstava, zaštita poljoprivrednog zemljišta i sl., zahtijevaju meñusobno veću suradnju i aktivnost izmeñu različitih institucija na svim razinama vlasti i vlasnika odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta. 168 Tablica 21 Predložene mjere, aktivnosti, vrijeme izvršenja i institucije za provedbu Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemljištem MJERA AKTIVNOST VRIJEME IZVRŠENJA ODGOVORNOST I PROVOðENJE DONOŠENJE ZAKONA O ZAŠTITI TLA/ZEMLJIŠTA � Kreiranje Zakona o zaštiti tla/zemljišta s ciljem uključivanja svih segmenata zaštite tla/zemljišta bez obzira na način korištenja 2012.-2013. FMPVŠ, FMOiT, Parlament F BiH DONOŠENJE NOVOG ZAKONA O KOMASACIJI � Okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda FUGP, FMPVŠ, resorna županijska/kantonalna ministarstva EFIKASNIJA PROVEDBA ODREDBI ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU � Pojačavanje mjera kontrole čuvanja najkvalitetnijeg tla zemljišta oodd uurrbbaanniizzaacciijjee ii nneessaavvjjeessnnoogg ggoossppooddaarreennjjaa � Ubrzavanje postupaka ostvarivanja prava raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i dr. kontinuirano Mjerodavna resorna ministarstva i službe te poljoprivredna inspekcija na svim razinama vlasti 169 IMENOVANJE DRŽAVNOG KOORDINACIJSKOG TIJELA (NCB) � Zastupanje BiH i pružanje informacija o stanju i korištenju poljoprivrednog zemljišta u meñunarodnim kontaktima � Donošenje programa podizanja javne svijesti o značaju tla i potrebi poduzimanja mjera zaštite poljoprivrednog zemljišta 2011.-2012. Vlada F BiH i Vlada RS-a - na prijedlog mjerodavnih entitetskih ministarstava FORMIRANJE FEDERALNOG I ŽUPANIJSKIH/KANTONALNIH POVJERENSTAVA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE � Praćenje usklañenosti i primjene propisa koji ureñuju problematiku poljoprivrednog zemljišta i zemljišnu administraciju � Izrada Programa podizanja javne svijesti o značaju tla i potrebi poduzimanja mjera zaštite 2011.-2012. Vlada F BiH i županijske/kantonalne vlade Članovi povjerenstva trebaju biti predstavnici: FMPVŠ, resornih županijskih/kantonalnih ministarstva, JLS, ministarstava pravosuña, Federalnog tužilaštva, geodetskih uprava, eksperti iz znanstveno-stručnih institucija, stručne poljoprivredne službe, udruženja poljoprivrednika FORMIRANJE NNAACCIIOONNAALLNNOOGG ((DDRRŽŽAAVVNNOOGG II//IILLII)) REFERENTNOG CENTRA (NNRRCC) I CENTARA PROVOðENJA MONITORINGA ZEMLJIŠTA (MCE) � IImmeennoovvaannjjee nnaacciioonnaallnnoogg ((ddrržžaavvnnoogg)) referentnog centra i Centara provoñenja monitoringa zemljišta 2012.-2013. FMPVŠ i resorna županijska/kantonalna ministarstva 170 UU OOKKVVIIRRUU SSLLUUŽŽBBEE ZZAA GGOOSSPPOODDAARRSSTTVVOO OOSSNNOOVVAATTII SSPPEECCIIJJAALLIIZZIIRRAANNII OODDJJEELL ZZAA PPOOLLJJOOPPRRIIVVRREEDDNNOO ZZEEMMLLJJIIŠŠTTEE � Dodatna obuka eksperata � Poticanje zakupa � DDoonnooššeennjjee programa gospodarenja za zemljište u vlasništvu države � Zaštita zemljišta 2012.-2014. JLS EEVVIIDDEENNCCIIJJAA OOVVLLAAŠŠTTEENNIIHH ZZNNAANNSSTTVVEENNOO--SSTTRRUUČČNNIIHH IINNSSTTIITTUUCCIIJJAA �� UUssppoossttaavvaa bbaazzee ppooddaattaakkaa oo llaabboorraattoorriijjsskkiimm ii kkaaddrroovvsskkiimm kkaappaacciitteettiimmaa � SSttrraatteešškkoo ppllaanniirraannjjee,, uussmmjjeerraavvaannjjee ii rreegguulliirraannjjee tteemmeelljjnniihh pprraavvaaccaa cciilljjaannoogg uullaaggaannjjaa uu zznnaannssttvveennoo ssttrruuččnnee iinnssttiittuucciijjee monitoringa tla/zemljišta i dr. �� Certificiranje 2011.-2012. FMPVŠ UPORABNA VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Izrada karata bonitetnih kategorija i agrozona 2011.-2012. Resorna županijska/kantonalna ministarstva u suradnji sa znanstveno stručnim institucijama VIŠENAMJENSKO VREDNOVANJE, ZAŠTITA I OPTIMALNO KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA � Odreñivanje rajona i podrajona prioritetnog korištenja za pojedine grane poljoprivredne proizvodnje 2012.-2020. Resorna županijska/kantonalna ministarstva i JLS u suradnji sa znanstveno-stručnim institucijama 171 DEFINIRANJE GRANICA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Povlačenje zelene linije 2011.-2013. FMPVŠ, FUGP, FZAP, resorna županijska/kantonalna ministarstva, JLS, geodetske službe BORBA PROTIV DEGRADACIJE ZEMLJIŠTA � Izrada državnog akcijskog programa (NAP) 2012.-2014. Mjerodavna ministarstva i službe na svim razinama vlasti (entitet, županija/kanton, grad i općina) u suradnji sa ekspertima iz relevantnih znanstveno-stručnih institucija TRAJNO MOTRENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Izrada Programa trajnog monitoringa tla/zemljišta s pilot projektom u kojem će se, izmeñu ostaloga, sačiniti lista opasnosti za tlo u F BiH, prema prioritetima, te uspostaviti monitoring tala/zemljišta s obzirom na utvrñene opasnosti, prema prioritetima i poduzeti neophodne akcijskih mjera pilot projekt 2011.-2015. potom kontinuirano FMPVŠ, FZAP i resorna županijska/kantonalna ministarstva u suradnji sa znanstveno-stručnim institucijama USPOSTAVA I VOðENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU � Uspostava sustava evidencije i baze podataka � Koordiniranje sustava s aktivnostima na uspostavi ZIS-a od 2011. kontinuirano FMPVŠ, FZAP,FUGP resorna županijska/kantonalna ministarstva, JLS, znanstveno-stručne institucije 172 USPOSTAVA REGISTRA ONEČIŠĆENIH LOKACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Provoñenje procjene rizika za ljude i okoliš te izrada programa mjera za održivo korištenje i eventualnu remedijaciju onečišćenih područja. � Definiranje područja koja su osjetljiva na zagañenje voda nitratima iz poljoprivrede � Izrada operativnih programa sprječavanja zagañenja 2012.-2015. FMPVŠ, FZAP, resorna županijska/kantonalna ministarstva, JLS i znanstveno-stručne institucije IIZZRRAADDAA DDRRŽŽAAVVNNEE SSTTRRAATTEEGGIIJJEE SSAANNAACCIIJJAA � Utvrñivanja ciljeva sanacija te prioriteta obavljanja remedijacije i rekultivacije oštećenih i zapuštenih poljoprivrednih površina 2015.-2016. Mjerodavna ministarstva i službe na svim razinama vlasti (entitet, županija/kanton, grad i općina) u suradnji sa ekspertima iz relevantnih znanstveno-stručnih institucija UREðENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Program ureñenja s tehničkim, agrotehničkim i hidrotehničkim mjerama kontinuirano FMPVŠ, resorna županijska/kantonalna ministarstva i JLS u suradnji sa znanstveno stručnim institucijama ODRŽIVO KORIŠTENJE I ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA � Izrada projekta „Održivo korištenje tla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ i drugih projekata, studija i elaborata kontinuirano FMPVŠ, resorna županijska/kantonalna ministarstva i JLS u suradnji sa znanstveno stručnim institucijama 173 SISTEM KONTROLE PLODNOSTI TLA � Izrada naputaka i programa praćenja � Provoñenje analiza plodnosti tla � Podizanje razine plodnosti tla kontinuirano FZAP i ovlaštene znanstveno-stručne institucije i laboratorije RJEŠAVANJE PROBLEMA MINIRANOSTI ZEMLJIŠTA � Razminiranje visoko produktivnog poljoprivrednog zemljišta i drugog zemljišta do 2019. BHMAC IISSTTRRAAŽŽIIVVAANNJJEE,, IINNFFOORRMMIIRRAANNJJEE II EEDDUUKKAACCIIJJAA � Istraživanje poljoprivrednog zemljišta s ciljem podizanja kvalitete � Transfer znanja i tehnologija � Izrada planova provedbe kampanje informiranja � Izrada programa edukacije za podizanje svijesti o značaju tla i poduzimanju mjera zaštite � Održavanje radionica za provoditelje zemljišne politike i vlasnike poljoprivrednog zemljišta te održavanje individualnih razgovora sa vlasnicima poljoprivrednog zemljišta s ciljem da se evidentiraju problemi vezani uz poljoprivredno zemljište koji onemogućavaju razvoj tržišta poljoprivrednim zemljištem kontinuirano FMPVŠ, FZAP, FUGP, mjerodavna ministarstva pravosuña, resorna županijska/kantonalna ministarstva znanstveno-stručne i obrazovne institucije, poljoprivredne ssaavvjjeettooddaavvnnee sslluužžbbee,, NVO STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 174 Realizaciju Strategije treba zasnivati na suradnji i koordinaciji svih dionika procese gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, počevši od tijela uprave na svim razinama vlasti, preko znanstveno-stručnih institucija, NVO i samih farmera odnosno vlasnika i korisnika poljoprivrednog zemljišta. Tu suradnju i koordinaciju potrebno je razvijati u duhu partnerstva s ciljem boljeg poznavanja, održivog korištenja te očuvanja i poboljšanja vrijednosti poljoprivrednog zemljišta. Sama je Strategija podložna izmjenama-dopunama (korekcijama) do kojih može doći u bilo kojem trenutku njezinog provoñenja. U tom kontekstu je još važnije razumjeti ovu Strategiju kao prvi korak, dokument koji daje osnovu za dugoročno promišljanje, prilagoñavanje i modeliranje odgovornog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. S uvjerenjem da će Strategija dati ozbiljan doprinos odgovornom gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, autori iskreno zahvaljuju na sveukupnoj podršci i preporučuju se za buduću suradnju. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 175 Popis slika Slika 7 Administrativna struktura BiH …………………………………………… 14 Slika 8 Županije/kantoni na području F BiH …………………………………… 15 Slika 9 Prostorna distribucija agrozona u F BiH ………………………………… 21 Slika 10 Minirana područja u Bosni i Hercegovini (stanje travanj 2011.) …… 39 Slika 11 Pedološka karta Federacije Bosne i Hercegovine ……………………… 87 Slika 12 Karta prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeña (PP F BiH u izradi) …… 134 Popis tablica Tablica 22 Struktura zemljišnih površina u BiH prema NEAP (2002.) ………….. 16 Tablica 23 Struktura poljoprivrednih gospodarstava (1981.) ……………………… 23 Tablica 24 Broj registriranih obiteljskih gospodarstava i klijenata po županijama/kantonima u F BiH (1.9.2011.)……………………………. 29 Tablica 25 Ostvarena novčana podrška u okviru projekta Remedijacija zapuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH (2004. 2005., 2006.) …………………………………………………….. 32 Tablica 26 Izdvojena sredstva za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta u 2008. ……………………………………………………………………………… 34 Tablica 27 Izdvojena sredstva za ureñenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta u 2010. (mjera Ruralnog razvoja) …………………………………………… 35 Tablica 28 Analiza izdvojenih sredstava za ureñenje i zaštitu zemljišta za razdoblje od 2004 do 2010. ………………………………………………… 36 Tablica 29 Opća procjena problema mina/NUS u F BiH iz 2007. godine ……… 38 Tablica 30 Minski sumnjiva površina na kraju 2010. godine ……………………… 40 Tablica 31 Minski rizična površina zemljišta namijenjenog za poljoprivredu u F BiH na kraju 2010. godine ………………………………………………… 41 Tablica 32 Pregled operacija humanitarnog razminiranja u F BiH za razdoblje 1998. 2010. …………………………………………………………………………………… 42 Tablica 33 Pregled operacija humanitarnog razminiranja u F BiH za razdoblje 1998.-2010. za poljoprivredne površine ………………………………….. 42 Tablica 34 Površina pod voćnjacima (ha) u 2009. godini …………………………… 53 Tablica 35 Broj rodnih stabala (2009.) ………………………………………………… 54 Tablica 36 Vinogradarske površine i proizvodnja grožña u F BiH (1999.do 2009.) … 61 Tablica 37 Sadržaj teških kovina u vulkanskim stijenama (ppm) ……………….. 104 Tablica 38 Kontaminacija poljoprivrednih zemljišta teškim kovinama u kg/km2 ……………………………………………………………………………. 105 Tablica 39 Kategorizacija osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača …………. 108 Tablica 40 Kategorije potencijalne ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine ………………………………………………………………………….. 109 Tablica 41 Površine zaštićenih područja u F BiH …………………………………….. 133 Tablica 21 Predložene aktivnosti, mjere, vrijeme izvršenja i institucije za provedbu Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemljištem ……… 168 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 176 Popis grafikona Grafikon 49 Načini korištenja poljoprivrednog zemljišta u F BiH (1999.-2009.) 17 Grafikon 50 Odnos površina poljoprivrednog zemljišta prema ukupnoj površini županije/kantona …………………………………………………………….. 18 Grafikon 51 Udio obradivog zemljišta u ukupnim površinama i strukturi korištenja po županijama/kantonima F BiH …………………………… 19 Grafikon 52 Površina poljoprivrednog zemljišta i površine agrozona po županijama/kantonima ……………………………………………………… 22 Grafikon 53 Struktura zemljišnog vlasništva po županijama/kantonima ……… 25 Grafikon 54 BDP i bruto dodana vrijednost iz djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva ……………………………………………………………………… 37 Grafikon 55 Zastupljenost površina pod povrćem u županijama/kantonima (%) 44 Grafikon 56 Proizvodnja odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t) …………… 45 Grafikon 57 Ostvareni prinosi odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t/ha) … 46 Grafikon 58 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Tuzlanskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………………………… 46 Grafikon 59 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Unsko-sanskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………………………… 47 Grafikon 60 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………………………… 47 Grafikon 61 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Srednjobosanskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………………………… 48 Grafikon 62 Zasijane površine pojedinih vrsta povrća u Hercegovačko neretvanskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………… 48 Grafikon 63 Proizvodnja odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t) …………… 49 Grafikon 64 Ostvareni prinosi odabranih vrsta povrća u Federaciji BiH (t/ha) … 49 Grafikon 65 Broj rodnih stabala u F BiH (2000.do 2009.) ……………………......... 55 Grafikon 66 Ukupna proizvodnja voća u F BiH (2000.do 2009.) …………………… 55 Grafikon 67 Voćarska proizvodnja na području Tuzlanske županije/kantona (broj rodnih stabala) ………………………………………………………… 57 Grafikon 68 Voćarska proizvodnja na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona (broj rodnih stabala) ………………………………… 58 Grafikon 69 Voćarska proizvodnja na području Zeničko-dobojske županije/kantona (broj rodnih stabala) ………………………………………………………………… 58 Grafikon 70 Voćarska proizvodnja na području Županije/kantona Sarajevo (broj rodnih stabala) …………………………………………………........... 59 Grafikon 71 Voćarska proizvodnja na području Unsko-sanske županije/kantona (broj rodnih stabala) ………………………………… 59 Grafikon 72 Voćarska proizvodnja na području Bosansko-podrinjske županije/kantona (broj rodnih stabala) ………………………………… 60 Grafikon 73 Ukupan prinos grožña (u tonama) ………………………………………… 62 Grafikon 74 Zastupljenost površina pod ratarskim kulturama u pojedinim županijama/kantonima (%) ………………………………………………. 63 Grafikon 75 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Unsko sanskoj županiji/kantonu (ha) ………………………………………........ 64 Grafikon 76 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Posavskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………………………… 64 Grafikon 77 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Zeničko dobojskoj županiji/kantonu (ha) ……………………………………........ 65 Grafikon 78 Zasijane površine pojedinim ratarskim kulturama u Hercegbosanskoj županiji/kantonu (ha) ………………………………… 65 Grafikon 79 Proizvodnja odabranih ratarskih kultura na području Federacije (t) 66 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 177 Grafikon 80 Kretanje površina pod krmnim kulturama u županijama/kantonima F BiH (000 ha) ………………………………… 68 Grafikon 81 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Unsko-sanskoj županiji/kantonu (000 ha) ………………………………………………… 69 Grafikon 82 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Posavskoj županiji/kantonu (000 ha) …………………………………………………. 69 Grafikon 83 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Tuzlanskoj županiji/kantonu (000 ha) …………………………………………………. 70 Grafikon 84 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Zeničko-dobojskoj županiji/kantonu (000 ha) ………………………………………………… 71 Grafikon 85 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Bosansko podrinjskoj županiji /kantonu (000 ha) …………………………………. 71 Grafikon 86 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Srednjobosanskoj županiji/kantonu (000 ha)…………………………………………………. 72 Grafikon 87 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Hercegovačko neretvanskoj županiji/kantonu (000 ha) ………………………………… 72 Grafikon 88 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Zapadnohercegovačkoj županiji/kantonu (000 ha) …………………… 73 Grafikon 89 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Županije/kantona Sarajevo (000 ha) ………………........................................................ 73 Grafikon 90 Zasijane površine osnovnih krmnih kultura u Hercegbosanskoj županiji/kantonu (000 ha) ………………………………………………… 74 Grafikon 91 Proizvodnja osnovnih krmnih kultura u F BiH (000 t) ……………… 75 Grafikon 92 Ostvareni prinosi osnovnih krmnih kultura u F BiH (t/ha) ………… 75 Grafikon 93 Površine pod organskom proizvodnjom u F BiH ……………………… 82 Grafikon 94 Površine pod organskom proizvodnjom po županijama/kantonima 83 Grafikon 95 Površine u konverziji po županijama/kantonima ……………………… 83 Grafikon 96 Prikaz procjene agrotehničkih mjera podrivanja i krtičenja ………… 157 STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 178 Popis korištenih kratica SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association Agreement) OPK Osnovna pedološka karta EU Europska Unija WB Svjetska banka (World bank) UNCCD Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije/degradacije (UN Convention to Combat Desertification) NAP Državni akcijski program za borbu protiv degradacije zemljišta (National Action Plan) NCB Državno koordinacijsko tijelo (National Coordination Body) SLM Strategija održivog upravljanja zemljištem (Sustainable Land Management) GEF Fond za globalni okoliš (Global Environment Facility) NCSA Proces samostalne procjene nacionalnog kapaciteta BiH (National Capacity Self-Assessment) EEA Europska agencija za okoliš (European Environment Agency) CAP Reforma zajedničke politike o poljoprivredi (Reform of the Common Agricultural Policy) WDF Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive) RDR Uredbe za ruralni razvoj (Rural Development Regulations) k.č. Katastarska čestica FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZIS Zemljišno-informacijski sustav RPG Registar poljoprivrednih proizvoñača BDP Bruto domaći proizvod NUS Neeksplodiranih ubojita sredstava BH MAC Centar za uklanjanje mina u BiH USK Unsko-sanski kanton (županija) PŽ Posavska županija (kanton) TK Tuzlanski kanton (županija) ZeDoK Zeničko-dobojski kanton (županija) BPK Bosansko-podrinjski kanton (županija) SBŽ Srednjobosanska županija (kanton) HNŽ Hercegovačko-neretvanska županija (kanton) ZHŽ Zapadnohercegovačka županija (kanton) SK Sarajevski kanton (županija) HBŽ Hercegbosanska županija (kanton) NVO Nevladine organizacije IFOAM Meñunarodna federacija pokreta za organsku poljoprivredu (International Federation of Organic Agriculture Movements) IUCN Meñunarodni savez za očuvanje prirode (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) EIONET Europska mreža za praćenje i informiranje o okolišu (European Environment Information and Observation Network) MCE Centar provoñenja monitoringa zemljišta (Main Component Element) NRC Nacionalni referentni centar STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 179 MoU Memorandum o razumijevanju CEN Europski odbor za normizaciju (European Committee for Standardization) ZIS Zemljišni informacijski sustav IPARD Instrument za predpristupnu pomoć-Ruralni razvoj (Instrument for Preaccession Assistance-Rural Development) EAFRD Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agriculture Fund for Rural Development) FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma JLS Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) FUGP Federalna uprava za geodetske poslove FZAP Federalni zavod za agropedologiju STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 180 LITERATURA 1. Bašić, F., Vidaček, Ž., Petraš, J., Racz, Z. (1922): Distribution and regional peculiarities of Soil Erosion in Croatia, Poljoprivredna znanstvena smotra 3 4, 503-518, Zagreb. 2. Bašić, F. (1993): Land resources evaluation of Croatia, Agricultural sector review, FAO, Department of General Agronomy, University of Zagreb, p. 41, Zagreb. 3. Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B. (1993): Program zaštite tala Hrvatske. Agronomski fakultet, Zagreb. 4. Bašić, F., Kisić, I., Butorac, A., Mesić, M. (1997): Erozija zemljišta uzrokovana različitim sistemima obrade na stagnogleju u Republici Hrvatskoj. Radovi 14. Konferencija ISSRC. Pulawy, Poljska. 5. Bašić, F., O. Nestroj, I. Kisić, A. Butorac (1998): Influence of tillage system on intensity of soil erosion-Tillage operations direction, Workshop: Soil erosion by water-results, experiences and surprises, Bad Radkersburg. 6. Bašić, F., I. Kisić, V. Bićanić, R. Tadić, M. Mesić (2000): Soil degradation and soil protection in Croatia. Conference of soils in Central European Countries, New Indenpendent States, Central Asian Countries and in Mongolia. Present situation and future prospects, str. 58-68, Prague. 7. Bašić, F. i sur. (2001): Regionalizacija Hrvatske poljoprivrede. Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja, Zagreb, str. 274. 8. Bašić, F. i sur. (2003): Nature and Man in Croatia Agriculture, Croatian Agriculture, Food and food Processing Industry, Zagreb 9. Bauman, A., Racz, Z., Maračić, M. (1991): Prilog problematici radionuklida u obrañenim i neobrañenim tlima Hrvatske. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga 15, str. 225-231, Sarajevo. 10. Bear, F. B. (1964): Chemistry of the Soil.Reinhold Publishing Corporation, New York. 11. Blum, W. E. H. (1999): Sustainable land use and environmental protection. Korištenje tla i vode u funkciji održivog razvoja i zaštite okoliša. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, posebna izdanja, str. 61 68. 12. Bogunović, M. (1992): GIZIS u poljoprivredi, GIZIS, metodološka studija, 86-89, Zagreb 13. Bogunović, M., Bašić, F. (1995): Current state and activities on Soil information system of Republic of Croatia, Eastern and Central European seminar on the concept of the SOTER, 12, Budapest. 14. Bogunović, M., Racz, Z., Vidaček, Ž., Kaučić, D. (1995): Assessment of Erosion MSK and Land Quality in Sotuhern Dalmatia-Croatia, Conference to 35th Annivers of the Institute, p. 335-341, Stara Lesna. 15. Bogunović, M., Vidaček, Ž., Racz, Z., Husnjak, S., Sraka, M. (1996): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:300.000. Arhiva Zavoda za pedologiju, Agronomski fakultet Zagreb. 16. Bogunović, M., Vidaček, Ž., Racz, Z., Husnjak, S., Sraka, M.(1997): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske i njena uporaba. Agronomski glasnik, 5-6, str. 363-399, Zagreb. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 181 17. Bogunović, M., Ćorić, R., Bensa, A. (2005): Vrednovanje i zaštita tala parka prirode Blidinje, Zbornik radova, Prvi meñunarodni znanstveni simpozij Blidinje 2005., str. 133-156, Blidinje, BiH 18. Bogunović, M. (2009): Vrjednovanje zemljišta i racionalno korištenje prostora, Agronomski fakultet, Zagreb (skripta) 19. Bogunović, M., Bensa, A., Ćorić, R., Sever, Z. ( 2010): Dehumizacija glavnih tipova tala kontinentalne Hrvatske, Zbornik sažetaka, XI. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva „Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti“ Plitvička jezera, R H 20. Butorac, A., Redžepović, S., Bašić, F. (1988): Neka aktualna pitanja „prometa“ organske tvari u tlu. Poljoprivredne aktualnosti, 1-2, 461-474, Zagreb. 21. Ćorić, R., (2002): Bonitetno vrednovanje zemljišta općine Čitluk za uzgoj vinove loze, Agronomski glasnik, 1-2, str. 25-41, Zagreb. 22. Ćorić, R., (2002): Vrednovanje zemljišta priobalnog područja općine Neum, Studija-Sustavni razvoj obale i morskih resursa BiH, str.39-44, Mostar. 23. Ćorić, R., Vasilj,V. (2007): Utjecaj fizikalno-kemijskih svojstava na zastupljenost mikroorganizama kao indikatora plodnosti tla, Stručni skup „Plodnost tla i utjecaj gnojidbe na rast, razvoj i prinose“ Opuzen, RH. 24. Ćorić, R., i sur. (2011): Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području općine Stolac, „Hercegovački plodovi mediterana “ Stolac. 25. Domazet A., Nikolić, A., Trivun, V., Velagić Habul E., Aganović, K. 2007. Proizvodnja organske hrane pokretač ruralnog razvoja u BiH. Ekonomski institut Sarajevo. 26. Durn, G., Palinkaš, L.A., Miko, S., Bašić, F., Grgić-Kapelj, S. (1993): Heavy Metals in Liming Materials from NW Croatia: Possible effects of Liming on permissible Content of heavy Metals in Arable Soil, Geologia Croatica, 46/1, 145-155, Zagreb. 27. Francaviglia, R., Sequi, P. (1993): Information Document on the State-of the-Art of Soil (Environmental) Monitoring in Italy, Exper. Ins. For Plant Nutrition, FAO/ECE Worksh., Budapest. 28. Husnjak, S., Romić, M., Poljak, M., Pernar, N. (2010): Preporuke (smjernice) za gospodarenje tlom u Hrvatskoj, XI. Kongres HTD, plenarni referat 29. Kisić, I., Bašić, F., Mesić, M., Butorac, A. (2000): Soil Resistance under different tillage methods. 2nd Workshop on Subsoil compaction, str. 135 141. Gödöllo. 30. Lal, R. (1988): Soil erosion research methods, Soil and Water Conservation Society, Ankeny 31. Lal, R. (1990): Soil Erosion and Land Degradation, The Global Risks, Advances in Soil Science, Soil Degradation, pp. 130-170. 32. Marković, M. (2006): Uzroci i posljedice degradacije zemljišta u Republici Srpskoj. Zbornik radova, Prvi meñunarodni kongres „Ekologija, zdravlje, rad, sport“ 1., 2., Banja Luka, 08-11.06.2006., str. 66-68. 33. Matotan, Z. (2004.): Suvremena proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 182 34. Mesić, M., Herceg, N., Ćorić, R., Kajić, N., Šaravanja, P., Ćurković , M., Primorac, J., Knezović, Z., Zgorelec, Ž., Jurišić, A. (2009): Influence of nitrogen fertilization on spring barley yield, and on soil and water chemical properties, Conference papers from the “Soil Protection Activities and Soil Quality Monitoring South Eastern Europe”, June 18th and 19th, 2009, Sarajevo - Bosnia and Herzegovina 35. Mesić, M., Herceg, N., Ćorić, R., Kajić, N., Šaravanja, P., Primorac, J., Jurkovic. D., Ćurković , M., Zgorelec, Ž., Jurišić, A. (2010): Influence of different amounts of nitrogen fertilization on yield and some yield components of spring barley, Proceedings & abstracts 3rd international scientific/professional conference „ Agriculture in nature and environment protection“, Vukovar, 31st May- 2 nd June 2010. 36. Mihalić, V., Kiš, K., (1987): Primjena gnojovke u poljoprivredi. Bil. Poljodobra 3-20, 1-2, Zagreb. 37. Miljković, I.: Suvremeno voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1991. 38. Mikavica, D. i sur. ( 2001) „Stanje i perspektiva slatkovodnog ribarstva u BiH“, Simpozij za stočarstvo, Struga-Makedonija. 39. Pavličević, J., Grbavac, J. Bogut, I., Selak, V., (2002): Sadašnje stanje akvakulture u Europi, Zbornik sažetaka “Agrar na pragu trećeg milenija“, Neum. 40. Pavličević, J. ( 2010 ): Proizvodnja i potrošnja ribe u BiH, Znanstveni skup „Slatkovodno ribarstvo Hrvatske“, Vukovar 41. Petošić, D. i sur. (2011): Značajke meñusobnog utjecaja kanala Dunav-Sava i poljoprivrede na agroekosustave, 46 th Croatian 6 th International symposium on Agriculture, Opatija, RH 42. Predić, T., Lukić, R., Kusturić, T., Bukalo, E., Ćorić, R., Leko, M. (2002): Agro-ekološko zoniranje BiH, Zbornik sažetaka sa znanstvenog skupa s meñunarodnim sudjelovanjem „Agrar na pragu trećeg milenija“, Neum 43. Resulović, H. (1999): Zemljišni resursi u BiH – korištenje u funkciji održivog razvoja. Korištenje tla i vode u funkciji održivog razvoja i zaštite okoliša. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Posebna izdanja, str. 33-44. 44. Resulović, H., Ćustović, H., Čengić, I. (2008): Sistematika tla/zemljišta. Univerzitet u Sarajevu. 45. Romić, D., Marušić, J. (2005/06): Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj. 46. Romić, D. i sur. (2006): Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama za područje zagrebačke županije, Agronomski fakultet Zagreb 47. Ronneau, J. L., Navarre and Priest, P. (1985): Transfer of industrial polutants to the rural environment: A European Problem, Polutants and their ecotoxicological significance. 48. Škorić, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 49. Tanović, N. (2005):Atlas ljekovitog bilja F BiH, Sarajevo. 50. Tanović, N. (2009).Sakupljanje uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Sarajevo. 51. Tanović, N. (2010): Prerada ljekovitog bilja, gljiva i šumskog jagodičastog voća, Sarajevo. STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 183 52. Varallyay, G.: Soil data bases, soil mapping, soil information and soil monitoring systems in Hungary, FAO/ECE Intern. Worksh. On Harmonization of Soil Conserv. Monitoring Systems, 14, Budapest. 53. Varallyay, G. (1992): Central and East European Erosion Overwiew. Proc. Of Soil Erosion Prevention and Remediation Workshop, 26-37, Budapest 54. Vasilj, V., Sikora, S., Knezović, Z., Majić, A., Ćoric, R. (2009): Plant species influence on microbiological population in different soil types of Western Herzegovina, Book of paper from the „ The 16th Nitrogen Workshop“, Italija 55. Znaor, D. (1996) : Ekološka poljoprivreda, Globus, Zagreb. 56. Wischmeier, W.H. (1959): A Rainfall Erosion Index for a universal Soil-Loss Equation. Soil Sceince Society of America, Journal, vol. 23/246-249. 57. Wischmeier, W.H. (1962): Rainfall Erosion Potential, Agricultural Engineering, vol. 43, No. 4 58. Wischmeier, W. H., Smith, D.D. (1978): Predicting rainfall erosion losses, Agricultural handbook, No. 537, Washington D.C. Ostalo 1. Analiza realizacije isplate poticajnih sredstava za period 2004-2010, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH, Odsjek za poljoprivredno zemljište 2. Biljna proizvodnja Federacije BiH 2000 (38/2001), Federalni zavod za statistiku 3. Biljna proizvodnja Federacije BiH 2004 (76/2005), Federalni zavod za statistiku 4. Biljna proizvodnja Federacije BiH 2009 (138/2010), Federalni zavod za statistiku 5. Biljna proizvodnja Federacije BiH 2010 (138/2010), Federalni zavod za statistiku 6. Statistički bilten br. 101, (1983), Republički institut za statistiku BiH 7. EC (1994): Report on Desertification and Land degradation in the European Mediterranean 8. EEA (2000): Down to earth: Soil degradation and sustainable development in Europe - A challenge for the 21st century 9. EEA (2001): European soil monitoring and assessment framework, Accessed at: Dostupno na http://reports.eea.eu.int/technical report No 67 10. EEA (2003): Assessment and reporting on soil erosion, Accessed at: Dostupno na http://reports.eea.eu.int/technical report 2003 94 11. EEA (2003): Review of existing national soil monitoring systems 12. EEA (2003): Europe's environment; the third assessment.FAO (1989): Classification of the intensity, rate, and risk od soil degradation, Technical report presented at the UNEP meeting hel in Split on May 4/6th, Rome. 13. Ekonomika primarne poljoprivredne proizvodnje i mjere agrarne politike u Federaciji BiH (2008):Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene tehnologije 14. EU Water Framework Directive (WFD). Dostupno na http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index en.html 15. FAO (1976): A framework for land evolution soil bull No.32, Rome STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 184 16. FAO (1989): Classification of the intensity, rate, and risk od soil degradation, Technical report presented at the UNEP meeting hel in Split on May 4/6th, Rome 17. Godišnji izvještaj o stanju u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH (2007), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine 18. ISSC-MAP (2007):Specijalistička grupa za ljekovito bilje Komisija za opstanak vrsta IUCN- Svjetska unija za očuvanje, verzija 1. 19. Izvješće o stanju poljoprivrede u 2008. godini, Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva F BiH 20. Izvješće o stanju poljoprivrede u 2010. godini, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH 21. Izvješće iz oblasti poljoprivrede za BiH u 2007. god., Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine 22. MoU- Memorandum o razumijevanju na poslovima monitoringa životne sredine izmeñu Europske komisije , Republike Srpske i Federacije BiH, 2005. 23. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske: Hrvatska poljoprivreda na raskrižju (1997.), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, Zagreb. 24. NEAP (2003): Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH. 25. Nitrate Directive Dostupno na http://ec.europa.eu/environment/water/water-nitrates/directiv.html 26. Osnove strategije upravljanja poljoprivrednim zemljištem (2009), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 27. Osnova zaštite, korišćenja i ureñenja poljoprivrednog zemljišta Republike Srpske kao komponente procesa planiranja korišćenja zemljišta (2009): Poljoprivredni institut Republike Srpske 28. Pedološka karta Jugoslavije, 1:50.000, tla sekcije BiH (1972/1974), Zavod za agropedologiju, Sarajevo 29. Pedološka karta Jugoslavije, 1:50.000, tla sekcije BiH (1972/1974), Zavod za agropedologiju, Sarajevo 30. Priručnik za trajno motrenje tala Hrvatske,prvo izdanje/radna verzija (2006), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb 31. RANSMO (2005): Priručnik o monitoringu okoliša u Bosni i Hercegovini, pg. 1-30; pg. 93-126, Sarajevo. 32. Reform of the Common Agricultural Policy (CAP). Dostupno na http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/l60002.htm 33. SamostaLna procjena nacionalnih kapaciteta (NCSA) BiH (2011)- priručnik 34. Srednjoročna strategija razvitka poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 35. Strategija razvitka poljodjelstva Bjelovarsko-bilogorske županije (1999), Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 36. Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede (1995), Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH 37. Strategija zaštite okoliša Federacije BiH (2008. – 2018.), Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2008) STRATEGIJA GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 185 38. Strategija razvoja poljoprivrede u HNŽ/K (2004-2010), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K 39. Studija o općoj procjeni problema mina/NUS-a u Bosni i Hercegovini (2007), Centar za uklanjanje mina u BiH 40. Thematic Strategy for Soil Protection. Dostupno na http://ec.europa.eu/environment/soil/three en.htm xxx Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva xxx Federalni zavod za agropedologiju xxx Federalnog zavoda za statistiku xxx Organske kontrole meñunarodno akreditirane BiH certifikacijske kuće za organsku proizvodnju xxx Centar za uklanjanje mina u BiH – BH MAC