Regulation on measures to control infectious and parasitic diseases of animals and their implementation in 2015

Број 24 - Страна 38 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Na temelju članka 10. stavak 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi NAREDBU O MJERAMA KONTROLE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI ŽIVOTINJA I NJIHOVOM PROVOĐENJU U 2015. GODINI Članak 1. (Predmet) (1) Ovom se Naredbom određuju mjere za sprečavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja u 2015. godini. (2) Mjere iz stavka (1) ovog članka nalaze se u Privitku I. ove Naredbe. Članak 2. (Planiranje mjera) (1) Nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) su dužne izraditi Naputak za provođenje mjera propisanih ovom Naredbom za 2015. godinu, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured). (2) U Naputku iz stavka (1) ovog članka treba biti navedeno sljedeće: a) mjere koje će se financirati iz proračuna u 2015. godini, b) rok za provođenje mjera, c) veterinarske organizacije koje će provoditi mjere. (3) U suradnji s mjerodavnim veterinarskim službama entiteta i Brčko Distrikta, Ured je također dužan izraditi Naputak u kojem će biti navedene mjere koje će se financirati iz proračuna Ureda u 2015. godini do roka navdenog u stavku (1) ovog članka. (4) Za mjere za koje je potrebito provesti uzorkovanje, ukoliko to nije ovom Naredbom drugačije propisano, uzet će se reprezentativan broj uzoraka obzirom na procijenjeni broj životinja u svakoj pojedinačnoj najmanjoj jedinici za uzorkovanje sukladno tabeli za uzorkovanje koja se nalazi u Privitku II. ove Naredbe, te zadatom prevalencom za predmetno oboljenje. Članak 3. (Izvođenje mjera) (1) Mjerodavni službeni veterinar, odnosno veterinarski inspektor na području njegove mjerodavnosti kontrolira i nadzire provođenje mjera propisanih ovom Naredbom. (2) Mjere propisane ovom Naredbom obvezne su provoditi za tu djelatnost registrirane i na pojedinom području mjerodavne veterinarske organizacije. (3) Mjerodavne veterinarske organizacije dužne su izdati potvrdu o provedenim mjerama u skladu sa odredbama obrasca iz Privitka V. ove Naredbe. (4) Laboratorijski dijagnostički postupci predviđeni ovom Naredbom provode se u ovlaštenim veterinarskim laboratorijima i/ili u slučaju potrebe u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU), odnosno priznatim laboratorijima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). Formular za slanje uzoraka u ovlašteni dijagnostički laboratorij nalazi se u Privitku III. ove Naredbe. Članak 4. (Izvještavanje o provođenju mjera) (1) Izvještavanje o implementaciji mjera provodi se na sljedeći način: a) do 10. u mjesecu, veterinarske organizacije koje provode mjere propisane ovom Naredbom obvezne su dostaviti mjerodavnom entitetskom tijelu izvješće o svim provedenim mjerama u prethodnom mjesecu, b) do 15. u mjesecu mjerodavne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta dužne su dostaviti prikupljena izvješća o provedenim mjerama u prethodnom mjesecu Uredu. (2) Izvještavanje o implementaciji mjera iz stava (1) ovog člana se vrši na obrascu koji se nalazi u Privitku IV. ove Naredbe. Članak 5. (Ocjena efikasnosti provođenja mjera) (1) Ured je dužan osigurati analizu provedenih aktivnosti kroz Stručnu skupinu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati znanstveni temelj u provođenju programa zaštite zdravlja životinja i ljudi. (2) Stručna skupina za epidemiologiju će na kraju godine pripremiti godišnje izvješće o opsegu i efikasnosti provedenih mjera u 2015. godini te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom razdoblju. (3) Laboratoriji koji su određeni za referentne za pojedine bolesti u Bosni i Hercegovini dužni su uspostaviti suradnju s odgovarajućim referentim laboratorijima OIE ili EU koje odredi Ured i učestvovati u ring testovima koje oni organiziraju. Članak 6. (Financiranje mjera) (1) Ured, mjerodavne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će svojim Napucima odrediti mjere koje će se financirati iz proračuna i one koje će se financirati iz projekata, odnosno one koje će financirati vlasnik. (2) Ured će financirati pojedinačne aktivnosti iz domena rada referentnih laboratorija, kada se za to ukaže potreba i u visini trenutačno raspoloživih sredstava za tu namjenu, rad stručne skupine za epidemiologiju, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od državnog značaja. Članak 7. (Informiranje i stručno usavršavanje) (1) Ured i nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužni redovito organizirati informiranja i stručna usavršavanja veterinara, posjednika, vlasnika životinja i drugih osoba uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog podrijetla. (2) Ove aktivnosti će se provoditi putem predavanja, seminara, stručnih skupova, tiskanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane. Članak 8. (Prestanak važenja) Danom stupanja na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i njihovom provođenju i financiranju u 2014. godini ("Službeni glasnik BiH", broj 31/14). Članak 9. (Završne odredbe) (1) Privici I. do V. čine sastavni dio ove Naredbe. (2) Ova Naredba stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj 02-7-02-2-11-3/15 3. ožujka 2015. godine Direktor Ljubomir Kalaba, v. r. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 39 Privitak I. Mjere za sprečavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja Poglavlje A. MJERE KOJE SE PROVODE ZA GOVEDA 1. Bedrenica Prije puštanja na ispašu, sva goveda u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice. Goveda je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirana protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana. 2. Bruceloza Minimum jedanput godišnje na području cijele Bosne i Hercegovine, obvezno je pretražiti krv svih goveda starijih od 12 mjeseci koja se u datom trenutku nalaze na posjedu. Razdoblje od prethodnog ispitivanja ne smije biti kraće od tri (3) mjeseca. Ured uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brčko Distrikta donosi Naputak o provođenju monitoringa bruceloze goveda. 3. Goveđa spongiformna encefalopatija Godišnji program praćenja TSE-a, temelji se na aktivnom i pasivnom nadzoru sukladno Pravilniku kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija ("Službeni glasnik BiH", br. 25/11, 20/13 i 70/14) koji uključuje postupak screening-a pri kojem se koriste brzi testovi za otkrivanje TSE-a kod sljedećih subpopulacija: a) sva goveda starija od 24 mjeseca upućena na prisilno klanje ili životinje koje su pokazivale simptome kod ante-mortem pregleda; b) sva goveda starija od 30 mjeseci namijenjena klanju za ljudsku prehranu; c) sva goveda starija od 24 mjeseca koja nisu zaklana za ljudsku konzumaciju, koja su uginula ili usmrćena na gospodarstvu, tijekom prijevoza ili u klaonici (uginula stoka). 4. Tuberkuloza Minimum jednom godišnje na području cijele Bosne i Hercegovine, obvezna je opća tuberkulinizacija svih goveda starijih od šest tjedana koja se u trenutku implementacije mjere nalaze na posjedu, s tim da testiranje treba biti provedeno u razmaku ne kraćem od šest (6) mjeseci. Mjerodavni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda, te o nalazu obavijestiti mjerodavnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. Ukoliko se na gospodarstvu drže i druge prijemljive životinjske vrste iste je neophodno ispitati na tuberkulozu. Ured uz suglasnost mjerodavnih tijela entiteta i Brčko distrikta donosi Naputak o provođenju monitoringa tuberkuloze goveda. 5. Enzootska leukoza goveda U cilju kontrole enzootske leukoze goveda, dva puta godišnje vršit će se testiranje životinja starijih od 24 mjeseca u stadima koja nemaju status službeno slobodnih stada od ove bolesti. Proglašavanje slobodnih stada u sklopu operativnog plana izvršit će mjerodavna veterinarska tijela entiteta i Brčko Distrikta, na temelju rezultata do sada provođenih mjera, ukoliko su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) nema dokaza, bilo kliničkog ili u vidu rezultata laboratorijskog testiranja o prisustvu enzootske leukoze goveda u stadu i nijedan takav slučaj nije potvrđen u protekle dvije godine; ili b) sve životinje preko 24 mjeseca starosti su u proteklih 12 mjeseci dale negativnu reakciju na dva izvršena testiranja, provedena u razmaku koji nije kraći od 4 mjeseca. Održavanje statusa slobodnih stada provodit će se kroz: a) kontinuirano ispunjavanje prethodno navedenih uvjeta za proglašavanje slobodnih stada; b) sve životinje koje se uvode u stado moraju potjecati iz stada s istim statusom; c) sve životinje starije od 24 mjeseca moraju imati negativnu reakciju pri laboratorijskom testiranju, koje se na slobodnim posjedima provode svake 3 godine. 6. Listerioza Kod svakog pobačaja goveda pobačeni fetus i plodne ovojnice navedenih životinja moraju biti dostavljeni radi laboratorijske pretrage na listeriozu. Na listeriozu mora biti pretražen mozak goveda koja pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog živčanog sustava i poremećaja u ponašanju. 7. Bolest plavog jezika U cilju utvrđivanja dinamike bolesti, te dinamike pojavljivanja kukaca roda Culicoides, njihove zemljopisne rasprostranjenosti, te određivanja razdoblja sezonski slobodnog od vektora virusa bolesti plavog jezika, odnosno razdoblja kada nisu aktivni adulti kukaca roda Culicoides provest će se: a) pasivno kliničko nadziranje, b) serološki nadzor sentinel životinja, pri čemu sentinel ili kontrolne životinje predstavljaju goveda, ovce, ili drugi preživači na određenom posjedu koji će se ispitati jednom mjesečno na prisustvo protutijela protiv uzročnika bolesti plavog jezika, odnosno na prisustvo uzročnika bolesti plavog jezika. Sentinel životinje bit će odabrane od strane mjerodavnih tijela entiteta i Brčko Distrikta u suradnji s Uredom, na način da će se odabrati po jedan posjed na svakih 2000 km2. Ukoliko je mogućno sentinel životinje moraju biti goveda, c) nadzor vektora na 10 lokacija koje utvrdi Ured u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta u cilju utvrđivanja prisustva vektora, sezonalnosti, te utvrđivanja prisustva virusa bolesti plavog jezika. Prikupljanje vektora i pretraživanje na prisustvo virusa bolesti plavog jezika provodit će se jednom mjesečno na svim odabranim lokacijama. Detaljan program za provedbu navedenih mjera bit će donesen od strane Ureda u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta, a bit će urađen sukladno Pravilniku o provođenju mjera kontrole, praćenja, nadzora i ograničenja kretanja životinja prijemljivih na bolest plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 32/12). U slučaju utvrđivanja sumnje na prisustvo bolesti plavog jezika, potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere navedene u Pravilniku o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 38/10). 8. Slinavka i šap U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebito je provesti klinički nadzor kod svih goveda na posjedu. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest, potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11). Број 24 - Страна 40 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. 9. Kontrola označavanja goveda Prilikom provođenja mjera iz ove Naredbe koje se odnose na goveda, potrebito je izvršiti kontrolu označavanja goveda sukladno odredbama Pravilnika o označavanju i kontroli kretanja životinja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 13/10, 79/10, 25/11, 103/11 i 41/12). Poglavlje B. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OVCE I KOZE 1. Bedrenica Prije ispuštanja na ispašu, sve ovce i koze u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice. Ovce i koze je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana. 2. Bruceloza Sve ovce i koze starosne dobi od 3 do 6 mjeseci moraju biti vakcinirane REV1 Ocurev vakcinom i propisno označene sukladno odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživača ("Službeni glasnik BiH", br. 43/09 i 83/09). Ured će u sklopu implementacije projekta IPA 2012 "Poboljšanje kontrole zdravlja životinja i nusproizvoda životinjskog podrijetla u BiH", donijeti Naputak o provođenju vakcinacije malih preživača i Instrukciju o dostavljanju dokumentacije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Naredbe. 3. Scrapie Na Scrapie moraju biti pretražene sve ovce i koze sukladno Privitku III. Pravilnika kojim se utvrđuju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija ("Službeni glasnik BiH", br. 25/11, 20/13 i 70/14). 4. Listerioza Kod svakog pobačaja ovaca i koza, pobačeni fetus i plodne ovojnice navedenih životinja moraju biti dostavljeni radi laboratorijske pretrage na listeriozu. Na listeriozu mora biti pretražen mozak ovaca i koza koje pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog živčanog sustava i poremećaja u ponašanju. 5. Bolest plavog jezika Kako je navedeno u Poglavlju A.7. ovoga Privitka. 6. Slinavka i šap U slučaju diferencijalno-dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebito je provesti klinički nadzor kod svih ovaca i koza na posjedu. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11). Poglavlje C. MJERE KOJE SE PROVODE ZA SVINJE 1. Bruceloza U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bruceloze kod svinja kliničko, bakteriološko, i ukoliko je potrebito serološko ispitivanje mora biti provedeno pod službenim nadzorom kako bi se potvrdilo da navedeni simptomi nisu izazvani brucelozom. 2. Klasična kuga svinja Sve svinje na porodičnim posjedima moraju se vakcinirati protiv klasične kuge svinja. Vakcinacija se provodi kod svih svinja na posjedu koje su starije od 60 dana. Vakcinacija nazimica i krmača provodi se prije svakog pripusta. Vakcinacija se provodi vakcinama pripremljenim od atenuiranog virusa (C soj). Na posjedima sa zaokruženim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje. Sve vakcinirane svinje obvezno je markirati-označiti ušnim markicama. U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su vakcinirane i označene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet. Promet svinja dopušten je samo na registriranim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom. Za uzgoje svinja sa zaokruženim proizvodnim ciklusom, Ured u suradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta će donijeti poseban program kompartmentalizacije, kojim će se pojedini uzgoji izuzeti iz programa obvezne vakcinacije, ukoliko se osiguraju svi neophodni uvjeti, te ispune kriteriji za proglašenje kompartmenta. Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge ("Službeni glasnik BiH", br. 38/10, 51/11, 6/12, 4/13 i 90/14) i Dijagnostičkim priručnikom za klasičnu svinjsku kugu ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10). 3. Slinavka i šap U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebito je provesti klinički nadzor kod svih svinja na posjedu. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11). 4. Tuberkuloza Jednom godišnje, sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati. Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane. Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. 5. Trihineloza U svim slučajevima klanja svinja radi uporabe mesa za ljudsku prehranu, mora se izvršiti pregled mesa sukladno odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13). 6. Vezikularna bolest svinja U slučaju sumnje na vezikularnu bolest svinja potrebito je postupiti sukladno Privitku II. Pravilnika o mjerama za kontrolu određenih bolesti životinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 15/11) i uraditi diferencijalnu dijagnostiku slinavke i šapa sukladno postupcima, metodama uzimanja uzoraka i kriterijima za vrednovanje rezultata laboratorijskih testova utvrđenim u Pravilniku o utvrđivanju dijagnostičkih postupaka, metoda uzimanja uzoraka i kriterija za vrednovanje rezultata laboratorijskih testova za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 59/12). Poglavlje D. MJERE KOJE SE PROVODE ZA KONJE 1. Infektivna anemija kopitara Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti: Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 41 a) dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma) i sjemena za vještačko osjemenjivanje; b) jedanput godišnje kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima; c) kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u toč. a) i b) ovog stavka; d) kod pastuha prije licenciranja; e) kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele; f) kada se kopitari stavljaju u promet. Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz toč. c), d), e) i f) ovog stavka ne smije biti stariji od 30 dana. 2. Virusni arteritis konja Krv nevakciniranih pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora, prije početka korištenja rasplodnjaka, biti pretražena na arteritis konja. Kod svakog pobačaja kobila krv mora biti dostavljena radi laboratorijske pretrage na arteritis konja. 3. Trihineloza U svim slučajevima klanja konja radi uporabe mesa za ljudsku prehranu, mora se izvršiti pregled mesa sukladno odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13). 4. Druge zarazne bolesti konja Tijekom provedbe mjera kontrole IAK, provest će se klinički pregled kopitara na sljedeće zarazne bolesti: afrička bolest konja (konjska kuga), venecuelanski encefalitis konja, sakagija, durina, leptospiroza. Poglavlje E. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PERAD 1. Atipična kuga peradi - Njukastlska bolest Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinirati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinama proizvedenim iz soja La Sota. Vakcinacija se provodi između 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenog drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja. Perad i pernata divljač na posjedima i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta. Razina imuniteta peradi procjenjuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka. Imunitet se kontrolira: a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na 1000 komada vakcinirane peradi dva puta godišnje, 3-4 tjedna nakon provedene vakcinacije; b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 tjedna nakon provedene vakcinacije. Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama kontrole Njukastl bolesti ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10). 2. Influenca ptica Prilikom provođenja kontrole imuniteta na Njukastlsku bolest, na istim uzorcima krvi provodit će se i pretraga na prisustvo protutijela za avijarnu influencu. Uzimanje uzoraka kod ekstenzivno držane peradi provodi se sukladno Programu kontrole i nadzora influence ptica koji će donijeti Ured u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta. Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10) i Dijagnostičkim priručnikom za influencu ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10). 3. Salmoneloza peradi Mjere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorjenjivanje infekcija peradi relevantnim serotipovima salmonela od interesa za javno zdravlje provodi se sukladno programima kontrole salmoneloze kod svih proizvodnih kategorija peradi vrste Gallus gallus koje donosi direktor Ureda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Naredbe. U slučaju otkrivanja Salmonella vrste gallinarum i pullorum mjerodavni veterinarski inspektor naređuje mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanja i iskorjenjivanje tifusa peradi ("Službeni glasnik SFRJ", broj 6/88). 4. Klamidioza ptica Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana kod mjerodavnog veterinarskog inspektora. Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze. 5. Kampilobakterioza U cilju utvrđivanja prisustva Campylobacter spp. u primarnoj peradarskoj proizvodnji izvršit će se: a) U razdoblju od travnja do svibnja 2014. godine i kolovoza do rujna 2014. godine, uzimanje 40 uzoraka fecesa i/ili po 20 uzoraka fecesa i 20 uzoraka kloakalnih briseva od peradi za tov, i 20 uzoraka cekuma i 5 uzoraka kože od peradi na liniji klanja; b) U inkubatorskim stanicama, uzimanje 20 puta 20 uzoraka briseva jaja, ili 20 puta 20 uzoraka valioničkih ostataka; c) Jednom mjesečno uzimanje 20 uzoraka fecesa i/ili kloakalnih briseva od roditeljskih jata. Poglavlje F. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PČELE Na svim pčelinjacima moraju biti provedene naređene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od bolesti američka gnjiloća pčelinjeg legla. Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom. U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naredne dijagnostičke i preventivne mjere: 1. Američka gnjiloća pčelinjeg legla Na svim pčelinjacima, tijekom proljeća (mart/april) provodi se klinički pregled pčelinjih zajednica, radi pretrage na američku gnjiloću: a) u pčelinjacima s 1-10 pčelinjih zajednica pregledaju se sve zajednice, b) u pčelinjacima s 11-20 pčelinjih zajednica mora se pregledati 50% zajednica, Број 24 - Страна 42 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. c) u pčelinjacima od 21-50 pčelinjih zajednica mora se pregledati 33% zajednica, d) u pčelinjacima s više od 51 pčelinjih zajednica mora se pregledati 20% pčelinjih zajednica. Na svim pčelinjacima u kojima je u prethodnoj godini utvrđena američka gnjiloća, kliničkim pregledom moraju biti obuhvaćene sve pčelinje zajednice. U slučaju postavljanja sumnje na američku gnjiloću, veterinar koji provodi kliničku pretragu će obvezno uzeti uzorak i dostaviti ga na laboratorijsku pretragu u ovlašteni dijagnostički veterinarski laboratorij. Za uzorak se uzima dio pčelinjeg legla, posebice iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti vidljivi, umotan u ambalažu koja propušta zrak. Ukoliko u razdoblju pretrage i sumnje na američku gnjiloću u pčelinjoj zajednici nema legla mogućno je kao uzorak dostaviti žive ili uginule pčele (uzorak od stotinjak pčela), med iz medišta, kao i dio starog dijela legla /saća/ koje može biti prazno ili zbirni uzorak meda iz sezone vrcanja (oko 10 g), kako bi se na taj način utvrdilo prisustvo spora američke gnjiloće, ispoljene u kliničkoj ili subkliničkoj formi na pčelinjaku ili pojedinačnoj pčelinjoj zajednici. U promet se mogu stavljati samo pčelinje zajednice na kojima su provedene naređene mjere i koje ne pokazuju znake bolesti. Poglavlje G. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RIBE Na svim uzgajalištima riba i na otvorenim vodama za koje brinu sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi: 1. Na svim pastrmskim ribnjacima Tijekom godine provodi se klinička i laboratorijska pretraga radi isključivanja prisutnosti uzročnika virusnih bolesti riba sukladno odredbama Privitka VII. i VIII. Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprečavanju i suzbijanju određenih bolesti vodenih životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 28/11). Laboratorijsko ispitivanje na prisustvo virusa se provodi metodom izolacije virusa na kulturi stanica. U slučaju pojave masovnih uginuća i drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti. Kod pojave cito patogenog efekta (CPE) na kulturi stanica prilikom vršenja pretraga na VHS i IHN, za koji se utvrdi da nije posljedica ovih virusnih bolesti, vršit će se dalja virusološka ispitivanja na prisustvo ostalih virusnih bolesti riba. 2. Na svim šaranskim ribnjacima U vrijeme mriještenja mora biti obavljen pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološke pretrage, od matica treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja (zbirni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu). U proljeće, pri temperaturi vode ispod 20°C i u jesen, pri temperaturi vode ispod 18°C, potrebito je obaviti klinički pregled šaranskog mlađa (jednogodišnji i dvogodišnji) i dostaviti materijal od 150 primjeraka za virusološke pretrage na prisutnost uzročnika proljetne viremije šarana. U slučaju pojave masovnih uginuća, te drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti uključujući koi herpes virus (KHV). Poglavlje H. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PSE I MAČKE 1. Bjesnoća Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinirati protiv bjesnoće. Pas koji tijekom godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakciniran u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakciniran, u roku od 14 dana od dana nabave. Preporuča se vakcinacija mačaka protiv bjesnoće. Za vakcinaciju se može koristiti samo inaktivirana registrirana vakcina sa staničnih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljena od visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće. Vlasnici životinja koje se drže na paši dužni su onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja. U slučaju potrebe Ured može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima. 2. Lajšmanioza (Leishmaniasis) Na područjima gdje je u prethodnoj godini nađena lajšmanioza, najkasnije do 30. svibnja 2014. godine, na lajšmaniozu moraju biti pretraženi: lovački psi; radni psi; psi koji borave na otvorenom. 3. Ehinokokoza Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provodi se dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice. Radi sprečavanja širenja jajašaca u okolini obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti. Pravne i fizičke osobe, koje kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem. Poglavlje I. MJERE KOJE SE PROVODE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE 1. Trihineloza Kod sve ulovljene divljači koja služi prehrani ljudi, mora se izvršiti pregled mesa sukladno odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13). 2. Klasična kuga svinja Svi korisnici lovišta su obavezni osigurati dostavu uzorka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili nađene jedinke divlje svinje do referentnog laboratorija za klasičnu svinjsku kugu u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge ("Službeni glasnik BiH", br. 38/10, 51/11, 6/12, 4/13 i 90/14) i Dijagnostičkim priručnikom za klasičnu svinjsku kugu ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10). 3. Bjesnoća U sklopu IPA 2012 "Poboljšanje kontrole zdravlja životinja i nusproizvoda životinjskog podrijetla u BiH", izvršit će se vakcinacija lisica izbacivanjem mamaca iz zraka na području cijele BiH. Vakcinacija će se provesti dva puta godišnje, u razdoblju travanj - lipanj i rujan - studeni 2015. godine. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 43 U cilju monitoringa uspješnosti vakcinacije u 2014. i 2015. godini izvršit će se i određivanje razine protutijela protiv bjesnila kod ulovljenih lisica, kao i kontrola uzimanja mamaca kroz kontrolu apsorpcije biomarkera. Detaljan plan monitoringa uspješnosti vakcinacije bit će donesen do početka jesenje kampanje u 2015. godini. 4. Influenca ptica Uzimanje uzoraka od divljih ptica provodi se sukladno Programu kontrole i nadzora influence ptica koji će donijeti Ured u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10) i Dijagnostičkim priručnikom za influencu ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10). 5. Zarazne bolesti riba Na otvorenim vodama za koje brinu ribolovna društva uzorkovanje se provodi sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprečavanju i suzbijanju određenih bolesti vodenih životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 28/11), ovisno od toga koje riblje vrste u njima žive. Poglavlje J. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RASPLODNE ŽIVOTINJE 1. Rasplodne životinje Dva puta godišnje svim rasplodnim životinjama koje se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje, ovisno o vrsti životinja, vadi se krv i pretražuje na brucelozu, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno uzima se bris ili ispirak prepucija i pretražuje na kampilobakteriozu i trihomonijazu, te krv i feces i pretražuje na paratuberkulozu. Poglavlje K. MJERE KOJE SE PROVODE KOD POBAČAJA Kod svakog prijavljenog pobačaja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila, mjerodavni veterinar je dužan dostaviti na laboratorijsku pretragu krv životinje koja je pobacila, a po mogućnosti i pobačeni fetus s plodnim ovojnicama. Dostavljeni materijal potrebito je pretražiti na brucelozu, leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu i salmonelozu. U slučaju malformacije ploda (artrogripoza, ankiloza, tortikolis, skolioza i sl.) kod goveda, ovaca ili koza potrebito je dostaviti plod na pretragu na prisustvo Schmallenberg virusa. Poglavlje L. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA Sve životinje čije mlijeko se koristi za javnu potrošnju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaćene dijagnostičkim mjerama propisanim ovom Naredbom i imati negativan rezultat. Vlasnici životinja čije mlijeko se stavlja u javnu potrošnju dužni su imati: Upisnik životinja na imanju, evidenciju o liječenju životinja, evidenciju o rezultatima provedenih laboratorijskih pretraga mlijeka na mikroorganizme i somatske stanice u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla ("Službeni glasnik BiH", broj 103/12) Potvrdu o provedenim obaveznim mjerama iz Privitka V. ove Naredbe koju je ispunila veterinarska organizacija mjerodavna za imanje sa kojeg potiču životinje, te svim drugim relevantnim izvještajima o obavljenim pregledima životinja. Vlasnici životinja, za sve životinje od kojih daju mlijeko u javnu potrošnju, dužni su objektima za preradu mlijeka kojima isporučuju mlijeko dostaviti kopiju potvrde iz Privitka V. Ukoliko rezultat laboratorijskih pretraga mlijeka na mikroorganizme i somatske stanice prelazi maksimalno dozvoljenu granicu propisanu Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla ("Službeni glasnik BiH", broj 103/12), vlasnik životinja dužan je svaku muznu kravu, kozu i ovcu čije mlijeko stavlja u javnu potrošnju podvrgnuti pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena s poremećenom sekrecijom ne smije se plasirati u javnu potrošnju. Poglavlje M. OSTALE ZARAZNE BOLESTI ŽIVOTINJA U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva sljedećih zaraznih bolesti životinja na zahtjev vlasnika ili sukladno preporuci Ureda i mjerodavnih tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH, provest će se mjere monitoringa, kako slijedi: a) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva BVD/MD goveda, pretražit će se krv od 10 nasumično odabranih životinja iz stada, starosne dobi od 9 - 18 mjeseci. U slučaju manjeg broja životinja, pretražuje se krv svih životinja u stadu, odgovarajuće starosne dobi; b) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva PRRS-a kod svinja, pretražit će se krv od 20 nasumično odabranih životinja iz stada. U slučaju manjeg broja životinja, pretražuje se krv svih životinja u stadu; c) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva vektora Groznice zapadnog Nila prilikom provođenja mjera navedenih u Poglavlju A.7. ovoga Privitka, izvršit će se identifikacija vektora, te pretraga vektora na prisustvo uzročnika Groznice zapadnog Nila. Monitoring vektora provodi se u cilju identifikacije potencijalne vektorske vrste, te utvrđivanja područja visokog, srednjeg ili niskog rizika i lokalnih detalja koji se odnose na sezonalnost. U cilju utvrđivanja prisustva bolesti izvršit će se i serološka pretraga svih konja koji pokazuju znakove encefalitisa, te u slučaju potrebe pretraga divljih ptica prilikom provedbe monitoringa iz Poglavlja I.4. ovoga privitka. Svi uginuli konji bit će pretraženi na prisustvo virusa Groznice zapadnog Nila; d) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva afričke kuge svinja izvršit će se pretraga reprezentativnog broja uzoraka dobivenih od svinja sukladno Dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu ("Službeni glasnik BiH", broj 58/11). Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za zarazne bolesti životinja potrebito je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Odlukom o zaraznim bolestima ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), te relevantnim propisima na snazi kojima je regulirana navedena oblast. Број 24 - Страна 44 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 45 Број 24 - Страна 46 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 47 Број 24 - Страна 48 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 49 Број 24 - Страна 50 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 51 Број 24 - Страна 52 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 23. 3. 2015. Понедјељак, 23. 3. 2015. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 24 - Страна 53