Regulation determining the permitted quantities of harmful and dangerous substances in soil and on methods of testing

Na osnovu ~lana 25. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemlji{tu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva donosi PRAVILNIK O UTVR\IVANJU DOZVOLJENIH KOLI^INA [TETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLJI[TU I METODE NJIHOVOG ISPITIVANJA I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim se pravilnikom odre|uju materije koje se smatraju one~i{}iva~ima poljoprivrednog zemlji{ta (u daljnjem tekstu: zemlji{te), njihove dozvoljene grani~ne vrijednosti u tlu, u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda, u teku}em stajnjaku, organskim gnojivima, mineralnim gnojivima, pobolj{iva~ima tla, sredstvima za za{titu bilja, te propisuju mjere za sprje~avanje one~i{}enja tla i metode utvr|ivanja dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnih materija, monitoring, te prevencija, za{tita i sanacija one~i{}ena tla. ^lan 2. Cilj dono{enja ovog Pravilnika je za{tititi poljoprivredno zemlji{te od fizi~ke, hemijske i biolo{ke degradacije i odr`ati u stanju koje ga ~ini povoljnim stani{tem za proizvodnju hrane, smanjiti i sprije~iti zaga|enje tla uzrokovano nitratima iz poljoprivrednih izvora, urediti kori{tenje kanalizacijskog mulja, komposta ili blata kako bi se izbjegli {tetni efekti na tlo, biljke, `ivotinje i ljude, a time i pravilno kori{tenje njima. ^lan 3. Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja provodi se zabranom, ograni~avanjem i sprije~avanjem uno{enja one~i{}uju}ih materija u tlo, kao i poduzimanjem drugih mjera za o~uvanje poljoprivrednog tla. U one~i{}uju}e materije spadaju te{ki metali i potencijalno opasni elementi (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb i Zn ) te policikli~ni ugljikovodici( PAH ). [tetnim materijama smatraju se i materije koje se uobi~ajeno unose u poljoprivredno tlo, ali neadekvatno primijenjene (koli~ine, vrijeme primjene, uslovi u tlu) mogu prouzrokovati {tete po okoli{ i/ili zdravlje ljudi. ^lan 4. Pojedini izrazi kori{teni u ovom pravilniku imaju slijede}e zna~enje : 1. [tetne materije su materije koje se u poljoprivrednom tlu na|u u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog stani{ta za biljke. 2. U {tetne materije se ubrajaju: a) te{ki metali i potencijalni toksi~ni elementi: kadmij (Cd), `iva (Hg), nikl (Ni), kobalt (Co), olovo (Pb), krom (Cr), cink (Zn), bakar (Cu), arsen (As); b) policikli~ni aromatski ugljovodici-PAH; c) druge {tetne materije koje se unose u zemlji{te, koje usred nestru~ne primjene ili primjenom u ve}im koli~inama u nepogodno vrijeme, mogu dovesti do {teta po okoli{; d) mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda; e) te~ni stajnjak (gnojovka)-smjesa ~vrstih i teku}ih izlu~evina doma}ih `ivotinja; f) sredstva za popravak poljoprivrednog zemlji{ta, kao {to su materijali za kalcizaciju te razli~iti kondicioneri-stabilizatori, koji se na tr`i{tu pojavljuju pod razli~itim imenima; g) industrijski otpad; h) mineralna gnojiva. 3. Poljoprivredno tlo je dio zemlji{ta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod ~ime se podrazumijeva povr{inski obra|eni sloj tla, kao i dublji horizont koji nije zahva}en obradom, uklju~uju}i rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu tako|er biti one~i{}eni materijama unesenim u tlo na opisani na~in; 4. One~i{}ivanje poljoprivrednog tla je stanje, koje nastaje direktnim uno{enjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili talo`enjem) one~i{}uju}ih materija i njihovim nakupljanjem u tlu iznad grani~ne vrijednosti po odredbama ovog pravilnika; 5. One~i{}iva~ je svaka fizi~ko i pravno lice, ~ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje one~i{}enje poljoprivrednog tla; 6. Mulj predstavlja: a) otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda iz ku}anstava ili gradova te iz drugih pogona za preradu otpadnih voda koje su sadr`ajem sli~ne otpadnim vodama iz ku}anstava ili gradova; b) otpadni mulj iz septi~kih jama i drugih sli~nih pogona za preradu otpadnih voda; c) otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda. 7. Mineralno (anorgansko) gnojivo je gnojivo, u kojem su hranjiva zastupljena u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili hemijskim postupcima; 8. Organsko gnojivo su organske materije, uglavnom materije biljnog i/ili `ivotinjskog porijekla, koje se dodaju u tlo s osnovnom namjenom ishrane bilja; Organskim gnojivima smatraju se: stajnjak, gnojnica, gnojevka, kompost, glisnjak, supstrati organskog porijekla i dr.; 9. Pobolj{iva~i tla jesu materije dodate u tlo s osnovnom namjenom pobolj{avanja fizikalnih i/ili hemijskih svojstava i/ili biolo{ke aktivnosti tla; 10. Sredstva za za{titu bilja (u daljnjem tekstu: sredstva) jesu kona~ni oblici aktivnih materija i pripravci namijenjeni za: a) za{titu bilja i biljnih proizvoda od {tetnih organizama ili za sprje~avanje djelovanja tih organizama; b) utjecaj na `ivotne procese bilja na na~in druk~iji od hranjiva (npr. regulatori rasta); c) ~uvanje biljnih proizvoda, ako nisu predmet drugih propisa; d) uni{tavanje ne`eljenog bilja, biljnih dijelova, zadr`avanje ili sprje~avanje ne`eljnog rasta bilja. 11. Dobra poljoprivredna praksa jest obavljanje poljoprivredne djelatnosti na na~in kojim se omogu}uje dobro gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem i reprodukcijskim materijalom uz uva`avanje prirodnih obilje`ja poljoprivrednog podru~ja. Dobra poljoprivredna praksa obuhva}a optimalnu kombinaciju agrotehni~kih mjera, uklju~uju}i primjenu sredstava za za{titu bilja, s ciljem sa~uvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemlji{ta, sprje~avanje one~i{}enja okoli{a, prekomjerne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva i sredstava, te da uzgojeno bilje ili biljni proizvodi namjenjeni za prehranu sadr`e {to je mogu}e manje ostataka sredstava. Pri tome primjenu sredstava treba prilagoditi karakteristikama okoli{a. 12. Godi{nji unos materija u tlu je uvo|enje opasne materije i gnojiva u tlo tokom razdoblja od dvanaest mjeseci; 13. Godi{nja grani~na vrijednost unosa opasnih materija u tlu je iznos godi{njeg unosa opasnih materija u tlo, u kojem su efekti na ljudsko zdravlje ili okoli{ prihvatljivi; 14. Godi{nja grani~na vrijednost na primjeni gnojiva je iznos godi{njeg doprinosu gnojiva u tlu, koji ne prelazi biljkama potrebne prirodne cikluse hranjiva. II - GRANI^NE VRIJEDNOSTI ONE^I[]UJU]IH MATERIJA U TLU ^lan 5. Poljoprivredno zemlji{te smatra se one~i{}enim ako sadr`i ve}e koli~ine {tetnih i opasnih materija, i to: 1. sadr`aja te{kih metala u ukupnom obliku izra`nih u mg/kg zrakosuhog tla ekstrahiranih u zlatotopci ili drugim propisanim metodama; 2. drugih anorganskih spojeva; 3. organskih polutanata. ^lan 6. Grani~ne vrijednosti sadr`aja te{kih metala i drugih anorganskih spojeva izra`eno u mg/kg zrakosuhog tla su: Grani~ne vrijednosti u zavisnosti od teksture tla Te{ki metali (ukupni oblik) Pjeskovito tlo Pra{kasto ilovasto tlo Glinovito tlo Kadmij (Cd) 0,5 1 1,5 Bakar (Cu) 50 65 80 Nikal (Ni) 30 40 50 Olovo (Pb) 50 80 100 Cink (Zn) 100 150 200 Krom (Cr) 50 80 100 @iva (Hg) 0,5 1 1,5 Kobalt (Co) 30 45 60 Molibden (Mo) 10 15 20 Arsen (As) 10 15 20 Barij (Ba) i njegovi spojevi 60 80 100 Vanadij (V) 30 40 50 Talij (Tl) 0,5 1 1 Bor (B) 30 40 50 Drugi anorganski spojevi Sumpor (S) 300 400 500 Flor (F) 150 250 350 ^lan 7. Grani~ne vrijednosti sadr`aja organskih polutanata u tlu (izra`eno u mg/kg zrakosuhog tla) su: Organski {tetne i opasne materije Grani~ne vrijednosti Ukupna koncentracija policikli~nih aromatskih ugljikovodika (PAH) 2 Ukupna koncentracija polikloriranih bifenila (PCB) 0,2 Insekticidi na bazi hloriranih ugljikovodika DDT/DDD/DDE (ukupna koncentracija = DDT+DDD+DDE) 0,1 Drini (ukupna koncentracija = aldrini+ diealdrini + endrini) 0,1 HCH spojevi (ukupna koncentracija = alfa-HCH + beta HCH + gama-HCH + delta-HCH) 0,1 Druga fitofarmaceutska sredstva Atrazin 0,01 Simazin 0,01 Ove vrijednosti se odnose na tla sa kiselom reakcijom. U karbonatnim tlima navedene vrijednosti se mogu pove}ati za 25%. ^lan 8. Zemlji{te namijenjeno za proizvodnju organske hrane ne smije u sebi sadr`avati vi{e od dozvoljenih koli~ina toksi~nih metala i opasnih materija u ukupnom obliku izra`enim u mg/kg ili ppm. Najvi{e dozvoljene koli~ine toksi~nih metala u tlu namijenjenom za organsku poljoprivredu su: Element As Cu Be B Zn Cd Sn Co Mo Ni Pb Hg PAH MDK u mg/kg suhog tla 10 50 5 30 150 1 20 20 5 30 30 1 1 ^lan 9. Organsko gnojivo se smatra one~i{}enim kada sadr`i vi{e od slijede}ih koli~ina one~i{}uju}ih materija (izra`eno u mg/kg suhog tla): ^lan 10. Obavezna je redovna kontrola tla, najmanje svake ~etvrte godine, u blizini ve}ih gradskih naselja, industrijskih objekata i saobra}ajnica, zatim zemlji{ta gdje se odla`u razni otpadni materijali, deponije pepela iz termoelektrana, deponije jalovine (krovine), kao i u uslovima navodnjavanja zaga|enim vodama te u slu~ajevima gnojenja visokim koli~inama mineralnih gnojiva i upotrebe za{titnih sredstava, gdje se ispituje sadr`aj opasnih i {tetnih materija, odnosno njihov uticaj na fizi~ka, hemijska i biolo{ka svojstava zemlji{ta. III - MULJ I SVI PROIZVODI IZ GRADSKIH OTPADNIH VODA ^lan 11. Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda, mogu se koristiti na poljoprivrednom zemlji{tu samo uz prethodno izvr{enu analizu, kojom se utvr|uje: 1. da su materijali sterilizovani i da su uni{teni patogeni organizmi, odnosno potencijalni uzro~nici oboljenja; 2. da je sadr`aj {tetnih materija ispod dozvoljenih grani~nih koli~ina. ^lan 12. Najvi{e dozvoljene koli~ine te{kih metala u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra`ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi: Element Cd Cr Cu Hg Ni Pb Zn Mo As Co mg kg suhe tvari 5 500 500 5 80 500 2000 20 20 100 ^lan 13. Najvi{e dozvoljene koli~ine organskih {tetnih materija u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda izra`ene u mg/kg suhe materije mogu iznositi: PAH 2 2. 3. 7. 8 - TCDD 0,002 3, 4, 3', 4' - TCAB 0,01 PCB, PCP, HCH (ukupno bez lindana), triazinski herbicidi (suma) HCB, heptaklor, endrin, aldrin i dieldrin 0,05 lindan 0,1 suma izomera DDT + DDD + DDE 0,5 Upotreba mulja zabranjuje se kada koncentracija jednog ili vi{e te{kih metala u tlu prelazi grani~ne vrijednosti iz ~lana 6. ovog Pravilnika. ^lan 14. Grani~ne vrijednosti za koli~ine te{kih metala, koje je godi{nje dozvoljeno dodavati na poljoprivrednim povr{inama na osnovu 10-godi{njeg prosjeka (kg/ha/god), date su u slijede}oj tablici: Element Grani~ne vrijednosti kg/ha/god. Kadmij (Cd) Bakar (Cu) Nikal (Ni) Olovo (Pb) Cink (Zn) @iva (Hg) Krom (Cr) 0,15 3 0,75 2,5 1 20,1 2 ^lan 15. Koli~ine mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda koje se unose u poljoprivredno zemlji{te, odre|uju se prema sadr`aju suhe materije, tako da maksimalne koli~ine ne smiju prelaziti 10 tona po ha godi{nje suhe materije. Korisnici mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, trebaju prije upotrebe ispitati sadr`aj materija u poljoprivrednom zemlji{tu, a kod stalne upotrebe ispitivanja vr{iti svake tre}e godine. Mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda, ne smiju se koristiti: 1. na pjeskovitim tlima sa kiselom reakcijom (pH u KCl-u ispod 5); 2. na skeletnim i plitkim tlima; 3. na vodoza{titnim podru~jima; 4. na smrznutnom tlu i tlu zasi}enom sa vodom; 5. ne smije se istovremeno koristiti gnojovka i mulj odnosno svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda. Isporu~ilac i korisnik mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pru`iti na uvid sve podatke o njihovoj proizvodnji, potrebi i svojstvima. ^lan 16. Zabranjena je primjena mulja: 1. u vinogradima, vo}njacima i hmeljarnicima; 2. na povr{inama namijenjenima za uzgoj povr}a, jagodastog vo}a i ljekovitog bilja; 3. u laganijem pjeskovitom tlu s pH KCl<5; 4. u parkovima prirode i drugim za{ti}enim podru~jima; 5. u priobalnom i vodoza{titnom podru~ju; 6. na tlu kr{kih polja, plitkom i skeltnom tlu kr{a; 7. na tlu zasi}enom vodom, pokrivenim snijegom i na smrznutom poljoprivrednom tlu; 8. na travnjacima i pa{njacima koji se koriste za ispa{u stoke, sa izuzetkom jeseni nakon zadnje kosidbe ili ispa{e; 9. na povr{inama na kojima se uzgaja krmno bilje najmanje mjesec dana prije `etve; 10. na nagnutim zemlji{tima, gdje postoji opasnost od povr{inskog ispiranja. Mulj se ne smije koristiti na tlu na kojem se koristi gnojevka, niti se smije mije{ati s gnojevkom prije upotrebe. Isporu~itelj i korisnik mulja, obavezni su poljoprivrednom inspektoru pru`iti sve podatke o njihovoj proizvodnji i upotrebi, kao i omogu}iti pristup u postrojenja i na poljoprivredne povr{ine. IV- ORGANSKA GNOJIVA ^lan 17. Upotreba razli~itih vrsta organskih gnojiva kao {to su stajnjak, gnojevka, lumbrihumus, terafert, kompost, supstrati organskog porijekla i sl., zahtijeva i odre|enu kvalitetu ovih supstrata. Osnovni zahtjevi kvalitete za organsko gnojivo, kompost i lumbrihumus su: Pokazatelj kakvo}e Sadr`aj u % ili u mg/kg ra~unato na suhu tvar Vla`nost 40 - 60 pH 6,50 - 6,20 Organska tvar > 46% Pepeo < 54% Nitrogen 1,60 - 1,90% P2O5 1,30 - 1,60% K2O 1,30 - 1,60% Kalcij 1,30 - 1,60% Magnezij 0,90 - 1,10% @eljezo 1,00 - 1,30% Olovo (Pb) < 20,00 mg/kg Bakar (Cu) < 50,00 mg/kg Cink (Zn) < 150,00 mg/kg Kobalt (Co) < 15,00 mg/kg Kadmij (Cd) < 0,70 mg/kg @iva (Hg) < 0,70 mg/kg ^lan 18. Organska gnojiva moraju se primjenjivati u skladu sa na~elima dobre poljoprivredne prakse, osobinama stani{ta, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima i drugim va`e}im propisima koji se na njih odnose. ^lan 19. Maksimalno dozvoljena koli~ina primjene te~nih organskih gnojiva na poljoprivredno tlo je 40 m³/ha/god., a u izvan vegetacijskom razdoblju (oktobar- april) do 20 m³/ha. U toku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo mo`e gnojiti poljoprivredne povr{ine stajskim gnojem do slijede}ih grani~nih vrijednosti primjene azota: 1. 210 kg/ha azota (N), dozvoljena primjena u po~etnom ~etverogodi{njem razdoblju; 2. 170 kg/ha azota (N), dozvoljena primjena nakon isteka ~etverogodi{njeg razdoblja. ^lan 20. Zabranjeno je kori{tenje te~nih gnojiva: 1. na podru~jima izlo`enim velikom riziku od zaga|enja; 2. na poljoprivrednom tlu zasi}enom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom poljoprivrednom tlu; 3. u proizvodnji povr}a, jagodastog vo}a, ljekovitog i krmnog bilja unutar 30 dana prije zriobe i berbe; 4. na travnjacima koji se koriste za ispa{u stoke; 5. s gospodarstava na kojima su utvr|ene bolesti s uzro~nicima otpornim na uslove u gnoji{noj jami; 6. u priobalnom pojasu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz staja}e vode do 70 m udaljenosti te na vodoza{titnom podru~ju; 7. pomije{ane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada; 8. na poljoprivrednom zemlji{tu bez zelenog pokriva~a. Otpad biljnog porijekla, organski otpad koji nije `ivotinjskog porijekla, organski kuhinjski otpad mo`e se koristiti u vlastitim vrtovima ako je namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju za vlastite potrebe i iako se koristi na istom mjestu gdje je i proizveden. V- MINERALNA GNOJIVA ^lan 21. Mineralna gnojiva moraju se primjenjivati u skladu sa na~elima dobre poljoprivredne prakse, osobinama stani{ta, stepenu opskrbljenosti stani{ta, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima, te u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim va`e}im propisima koji se na njih odnose. Mineralno gnojivo se smatra one~i{}enim kada sadr`i vi{e od 40 mg Cd/kg P2O5. ^lan 22. Upotreba mineralnih gnojiva se mora zasnivati na stanju osiguranosti tla sa potrebnim hranjivima koja trebaju biti u skladu sa preporukama poljoprivredne slu`be. U cilju racionalnog kori{tenja mineralnih gnojiva potrebno je vr{iti kontrolu plodnosti tla. Ova mjera se mo`e sprovoditi svake tre}e godine. ^lan 23. Na udaljenosti 200 m od vodocrpili{ta zabranjuje se bilo kakva gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima i preoravanje travnjaka. VI- SREDSTVA ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA (POBOLJ[IVA^I TLA) ^lan 24. Sredstva za popravak poljoprivrednog zemlji{ta koja se dodaju tlu, mogu se koristiti samo ako na originalnom pakovanju imaju i podatke o sadr`aju te{kih metala i drugih otrovnih elemenata. Sadr`aj te{kih metala u sredstvima za popravak tla, koja se koriste mije{anjem sa tlom ne smiju prelaziti peterostruku koli~inu iz ~lana 6. ovog pravilnika, a ako se koriste kao supstrat bez mije{anja sa tlom, sadr`aj {tetnih materija ne smije prelaziti vrijednosti navedene u ~lanu 6. ovog pravilnika. ^lan 25. Pobolj{iva~i tla moraju se primjenjivati na na~elima dobre poljoprivredne prakse, osobinama stani{ta, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima, potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima te u skladu s dozvolom za stavljanje u promet i drugim va`e}im propisima koji se na njih odnose. ^lan 26. Koli~ine pobolj{iva~a tla odre|uju se prema sadr`aju {tetnih materija, vode}i ra~una o njihovim dozvoljenim vrijednostima na osnovu 10 - godi{njeg prosjeka. VII- SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA ^lan 27. Sredstva za za{titu bilja moraju se primjenjivati u skladu sa dozvolom za stavljanje u promet i drugim propisima koji se na njih odnose. Utvr|ivanje dozvoljenog sadr`aja ukupnih koli~ina opasnih i {tetnih materija u tlu vr{i se u pedolo{kim laboratorijama koje su opremljene i ovla{tene za takva ispitivanja. ^lan 28. Sredstva za za{titu bilja moraju se primjenjivati u skladu s rje{enjem o registraciji i drugim va`e}im propisima koji se na njih odnose. VIII - METODE UTVR\IVANJA DOZVOLJENIH KOLI^INA [TETNIH I OPASNIH MATERIJA ^lan 29. Sadr`aj metala u ukupnom obliku (te{kih metala) utvr|uje se savremenim metodama, kao {to je metoda atomske adsorpcije AAS (plamena tehnika ili grafitna kiveta) nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz zra~no-suhog uzorka tla, mulja i svih proizvoda iz gradskih otpadnih voda, komposta, te~nog stajnjaka i organskog gnojiva.Te{ki metali iz uzoraka mineralnih gnojiva odre|uju se istom metodom iz njihovih vodnih rastvora. PAH se ekstrahira odgovaraju}im ekstrakcijskim otopinama (DDT-sa heksanom ili acetonom, kelevan i lindan sa metilenkloridom, itd), a nivo koncentracije se utvr|uje metodom te~ne ili gasne kromatografije, kolorimetrije ili spektrofotometrije. Sadr`aj sumpora (S), nitrita (NO2) i fosfata (PO43-) se utvr|uje gravimetrijskom ili spektrofotometrijskom metodom. ^lan 30. Uzorkovanje tla se vr{i na na~in propisan u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vr{nje kontrole plodnosti zemlji{ta. Mulj i organsko gnojivo moraju biti uzorkovani nakon prerade, ali prije isporuke potro{a~u. Reprezantativni uzorak mulja i organskog gnojiva ~ine tri pojedina~na uzorka uzeta sa tri razli~ita mjesta, mase od oko jedan kilogram. Uzorci se uzimaju plasti~nim ili drvenim priborom, a uzorci se ne smiju uzimati metalnim alatom. 1. Analize mulja ^lan 31. Po pravilu, mulj mora biti analiziran najmanje svakih {est mjeseci. Ako se pojave promjene u karakteristikama otpadne vode koja se tretira, u~estalost analiza se mora pove}ati. Ako se rezultati analiza ne razlikuju zna~ajno u toku godine, mulj mora biti analiziran bar svakih 12 mjeseci. U slu~aju mulja iz postrojenja za pre~i{}avanje, ako analize mulja nisu izvr{ene 12 mjeseci prije implementacije ovog pravilnika, jedna analiza se mora izvr{iti u roku od 12 mjeseci, ili gdje je pogodno, u roku od 6 mjeseci od odluke kojom se dozvoljava primjena u poljoprivredi mulja iz takvog postrojenja. ^lan 32. Analiza mulja treba obuhvatiti slijede}e parametre: 1. sadr`aj suhe materije, sadr`aj organske tvari; 2. pH; 3. sadr`aj azota i fosfora; 4. sadr`aj kadmija, bakra, nikla, olova, cinka, `ive i kroma. ^lan 33. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) }e odlu~iti o u~estalosti daljih analiza na bazi rezultata po~etnih analiza, bilo kojih promjena u prirodi pre~i{}ene otpadne vode ili nekih drugih relevantnih faktora. ^lan 34. Kad je nadle`nom organu dokazano, u slu~aju bakra, cinka i kroma, da oni nisu prisutni ili su prisutni samo u zanemarljivim koli~inama u otpadnoj vodi pre~i{}enoj na postrojenju, Federalno ministarstvo }e odlu~iti o u~estalosti analiza koje treba izvr{avati. 2. Analize tla ^lan 35. Kad god se primjenjuje drugi mulj, osim mulja iz postrojenja, mora se prvo obezbijediti da sadr`aj te{kih metala u zemlji{tu ne prelazi utvr|ene grani~ne vrijednosti. Uzorkovanje tla se vr{i na na~in propisan u Uputstvu o postupku, radnjama i uslovima za vr{enje kontrole plodnosti zemlji{ta. Federalno ministarstvo }e odlu~iti koje analize vr{iti, uzimaju}i u obzir raspolo`ive znanstvene podatke o karakteristikama i homogenosti zemlji{ta. Federalno ministarstvo }e odlu~iti o u~estalosti daljnjih analiza, uzimaju}i u obzir sadr`aj kovina u zemlji{tu prije primjene mulja, koli~inu i sastav mulja koji se primjenjuje i sve druge relevantne ~imbenike. 3. Metode uzorkovanja i analiza ^lan 36. Reprezentativni uzorci tla za analizu trebaju se normalno pripremiti mje{anjem 25 jezgrovitih uzoraka uzetih u oblasti, koja ne prelazi 5 hektara koji se obra|uju u istu svrhu. Uzorci trebaju biti uzeti sa dubine od 25 cm, osim ako je dubina povr{inskog sloja manja od te vrijednosti. U tom slu~aju, dubina uzorkovanja ne smije biti manja od 10 cm. Mulj mora biti uzorkovan nakon prerade, ali prije isporuke potro{a~u, i treba biti reprezentativan uzorak proizvodnje mulja. ^lan 37. Analiza za ispitivanje te{kih metala mora se izvoditi nakon temeljne digestije kiselina. Referentna metoda analize mora biti atomska apsorpcijska spektrometrija, a granica determinacije za te{ke metale ne bi smjela biti ve}a od 10 % njegove grani~ne detekcije. Za te{ke metale poput kadmija (Cd), cinka (Zn) i nikla (Ni) ukoliko je pH glinastog tla manji od 6.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pra{kasto - ilovasta tla, a ukoliko je pH pra{kasto - ilovastog tla manji od 6.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pjeskovita tla. Za te{ke metale olovo (Pb) i krom (Cr) ukoliko je pH glinastog tla manji od 5.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pra{kasto - ilovasta tla, a ukoliko je Ph pra{kasto-ilovastog tla manji od 5.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pjeskovita tla. Za te{ke metale `ivu (Hg) i bakar (Cu) ukoliko je sadr`aj humusa glinastog tla manji od 3.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pra{kasto- ilovasta tla, a ukoliko je sadr`aj humusa pra{kasto ilovastog tla manji od 3.0, tada se primjenjuje grani~na vrijednost propisana za pjeskovita tla. IX- MONITORING ^lan 38. Radi za{tite poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja, provodi se ispitivanje i trajno pra}enje stanja one~i{}enosti poljoprivrednog zemlji{ta. Ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta u cilju utvr|ivanja koli~ine {tetnih i opasnih materija u zemlji{tu obavlja se po Programu koji donosi kantonalno ministarstvo. ^lan 39. Ispitivanje one~i{}enosti poljoprivrednog zemlji{ta za potrebe Federacije obavlja Federalni zavod za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Zavod), ovla{tene institucije koji posjeduju odgovaraju}u laboratorijsku opremu i kadar te laboratoriji ovla{teni od strane Federalnog ministarstva. Zbog uspostave zemlji{no informacijskog sistema (ZIS) one~i{}enosti poljoprivrednog zemlji{ta u Federaciji BiH, ovla{tene institucije i laboratoriji du`ni su dostaviti podatke o izvr{enim analizama na one~i{}enost za poljoprivredno zemlji{te Federalnom ministarstvu i Zavodu. Trajno pra}enje stanja one~i{}enosti poljoprivrednog zemlji{ta obavlja Zavod te druge ovla{tene institucije koje posjeduju odgovaraju}u laboratorijsku opremu i kadar. ^lan 40. Fizi~ka i pravna lica koja one~iste poljoprivredno zemlji{te du`ni su platiti tro{kove kontrole, prevencije od zaga|enja i zaga|enja, odnosno platiti tro{kove za provo|enje aktivnosti saniranja poljoprivrednog zemlji{ta od {tetnih materija koje mogu prouzrokovati ili su prouzrokovale {tetu na poljoprivrednom zemlji{tu. Fizi~ka i pravna lica koja one~iste poljoprivredno zemlji{te {tetnim i opasnim materijama, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemlji{tu umanjena ili onemogu}ena, du`ni su platiti naknadu {tete vlasnicima ili korisnicima zemlji{ta, u iznosu koji utvrde sporazumno ili prema od{tetnom cjenovniku. Tu`beni zahtjev iz stava 1. ovog ~lana podnose vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemlji{ta, a razlog za podno{enje tu`be mo`e biti i nepostizanje sporazuma i nepostupanje po od{tetnom cjenovniku. Ako do|e do zaga|enja i one~i{}enja poljoprivrednog zemlji{ta u koli~ini ve}oj od dozvoljene, ispu{tanjem opasnih i {tetnih materija, po~initelj {tete snosi tro{kove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemlji{ta. Ako lica iz stava 3. ovog ~lana u odre|enom roku ne saniraju poljoprivredno zemlji{te, sanaciju }e provesti pravno ili fizi~ko lice koje rje{enjem odredi kantonalno ministarstvo i to na tro{ak pravnog ili fizi~kog lica koje je to bilo du`na u~initi. ^lan 41. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje primjena Uputstva o utvr|ivanju dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnih materija u zemlji{tu i metode njihovog ispitivanja ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 11/99). ^lan 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH ". Broj 03-03-02-190/09 Oktobar 2009. godine Sarajevo Ministar Mr. sc. Damir Ljubi}, s. r.