Regulation amending the Regulation on health safety of drinking water

Službeni glasnik BiH, broj 62/17 Na osnovu člana 17. stav 2. i člana 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 106. sjednici održanoj 22. juna 2017. godine, donijelo je PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI VODE ZA PIĆE Član 1. U Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ("Službeni glasnik BiH", br. 40/10, 43/10 i 30/12) u članu 11. stav (2) riječi: "na prijedlog Naučnog odbora za vode" brišu se. Član 2. Aneks II. mijenja se i glasi: "ANEKS II. PRAĆENJE DIO A Opći ciljevi i programi praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju (1) Programima praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju mora se: a) provjeriti da su mjere uspostavljene radi kontroliranja rizika za zdravlje ljudi u cijelom lancu snabdijevanja vodom, od sliva preko zahvatanja, prečišćavanja i skladištenja do distribucije, efikasne, te da je voda u tački usklađenosti zdravstveno ispravna i čista; b) osigurati informacije o kvalitetu vode koja se dostavlja za ljudsku potrošnju kako bi se dokazalo ispunjavanje obaveza utvrđenih u čl. 4. i 5. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, te poštivanje vrijednosti parametara utvrđenih u Aneksu I. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće; c) utvrditi najprikladniji način smanjivanja rizika za zdravlje ljudi. (2) U skladu s članom 8. stav (4) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčko Distrikta BiH, preko zavoda i instituta za javno zdravstvo entiteta i Brčko Distrikta BiH uspostavljaju programe praćenja koji su u skladu s parametrima i učestalošću utvrđenim u dijelu B ovog aneksa, a sastoje se od: a) prikupljanja i analize zasebnih uzoraka vode; ili b) mjerenja koja se bilježe u trajnom postupku praćenja. (3) Uz to, programi praćenja mogu se sastojati od: a) inspekcijskih pregleda evidencije o funkcionalnosti i stanju opreme; i/ili b) inspekcijskih pregleda infrastrukture sliva, zahvatanja, prečišćavanja, skladištenja i distribucije vode. (4) Programi praćenja mogu se zasnivati i na procjeni rizika iz dijela C ovog aneksa. (5) Nadležni organi osiguravaju da se programi praćenja redovno preispituju i ažuriraju ili ponovo potvrđuju najmanje svakih pet godina. DIO B Parametri i učestalost (1) Opći okvir U programu praćenja moraju se uzeti u obzir parametri koji se spominju u članu 5. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, uključujući one bitne za procjenu uticaja nacionalnih sistema distribucije na kvalitet vode u tački usklađenosti, kako je utvrđeno u članu 6. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Pri odabiru odgovarajućih parametara za praćenje, potrebno je uzeti u obzir lokalne uslove za svaki sistem snabdijevanja vodom. Nadležni organi osiguravaju da se parametri navedeni u tački (2) ovog aneksa prate odgovarajućom učestalošću utvrđenom u tački (3) ovog aneksa. (2) Lista parametara koji se analiziraju: Parametri grupe A (1) Sljedeći parametri (grupa A) prate se u skladu s učestalošću praćenja: utvrđenom u tabeli 1. u tački 3. ovog aneksa. a) Escherichia coli (E. coli), koliformne bakterije, broj kolonija na temperaturi od 22 °C, boja, mutnoća, okus, miris, pH, vodljivost; Enterokoki (Enterococcus faecalis), broj kolonija na temperaturi 36 °C boja, mutnoća, okus, miris, pH, vodljivost; b) drugi parametri koji su utvrđeni kao bitni u programu praćenja, u skladu s članom 5. stav (3) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i, prema potrebi, u okviru procjene rizika iz dijela C ovog aneksa. (2) U posebnim okolnostima u grupu A dodaju se sljedeći parametri: a) amonijak i nitrit, ako se upotrebljava hlorisanje; b) aluminij ili željezo, zavisno od vrste soli koja se koristi u procesu prečišćavanja vode. Parametri grupe B Kako bi se utvrdila usklađenost sa svim vrijednostima parametara utvrđenim u ovom pravilniku, svi drugi parametri koji nisu analizirani u okviru grupe A, a utvrđeni su u skladu s članom 5. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, prate se na osnovu učestalosti utvrđenom u tabeli 1. u tački 3. ovog dijela. (3) Učestalost uzorkovanja Tabela 1. Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti Volumen vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone snabdijevanja (vidjeti napomene 1. i 2.) m3 Parametar grupe A broj uzoraka godišnje (vidjeti napomenu 3.) Parametar grupe B broj uzoraka godišnje ≤ 100 > 0 (vidjeti napomenu 4.) > 0 (vidjeti napomenu 4.) > 100 ≤ 1 000 4 1 > 1 000 ≤ 10 000 4 + 3 za svakih 1 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena 1 + 1 za svakih 4 500 m3/d i njihov dio ukupnog volumena > 10 000 ≤ 100 000 3 + 1 za svakih 10 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena > 100 000 12 + 1 za svakih 25 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena Napomena 1. Zona snabdijevanja je geografski definirano područje u okviru kojeg voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te u okviru kojeg se kvalitet vode može smatrati otprilike ujednačenim. Napomena 2. Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tokom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni snabdijevanja, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku. Napomena 3. Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr. 4 300 m3/d = 16 uzoraka (četiri za prvih 1 000 m3/d + 12 za dodatnih 3 300 m3/d). Napomena 4. Vodu za piće s jednog izvorišta koje u prosjeku osigurava manje od 10 m³ vode dnevno ili snabdijeva vodom manje od 50 potrošača, osim ako snabdijevanje vodom nije dio privredne ili javne djelatnosti, nadležni organi koji su odlučili da izuzmu pojedinačno snabdijevanje vodom sistema za vodosnabdijevanje manjih od 10 m³ i manjih od 100 m³ (lokalni vodovodi ili pojedinačni zahtjevi korisnika) na osnovu člana 3. stav (1) tačka d) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, primjenjuju tu učestalost samo za zone vodosnabdijevanja iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno. DIO C Procjena rizika (1) Nadležni organi mogu predvidjeti mogućnost odstupanja od parametara i učestalosti uzorkovanja iz dijela B ovog aneksa, pod uslovom da provedu procjenu rizika u skladu s ovim dijelom. (2) Procjena rizika iz stava (1) ovog dijela zasniva se na općim principima procjene rizika utvrđenim u odnosu na međunarodne standarde, kao što je standard BAS EN 15975-2 koji se odnosi na sigurnost snabdijevanja vodom za piće, smjernice za upravljanje rizicima i krizama’. (3) Pri procjeni rizika uzimat će se u obzir rezultati programa praćenja koji će biti uspostavljeni na osnovu Zakona o vodama FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), Zakona o vodama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 50/06 i 92/09) i Zakona o zaštiti voda Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 25/04, 1/05, 19/07), a koji su usklađivani s odredbama Direktive 2000/60/EZ. (4) Na osnovu rezultata procjene rizika, proširuje se lista parametara iz dijela B stav (2) ovog aneksa i/ili se povećava učestalost uzorkovanja iz dijela B stav (3) ovog aneksa ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uslova: a) lista parametara ili učestalost koji su utvrđeni u ovom aneksu nisu dovoljni za ispunjavanje obaveza na osnovu člana 7. stav (1) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće; b) potrebno je dodatno praćenje za potrebe člana 8. stav (7) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće; c) potrebno je dostaviti dokaze za provjere iz dijela A stav (1) tačke a) ovog aneksa; (5) Na osnovu rezultata procjene rizika lista parametara iz dijela B stav (2) ovog aneksa i učestalost uzorkovanja iz dijela B stav (3) ovog aneksa mogu se smanjiti ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uslova: a) učestalost uzorkovanja E. coli ne smije se smanjiti ispod one utvrđene u dijelu B stav (3) ovog aneksa ni u kakvim okolnostima; b) za sve druge parametre: 1) mjesto i učestalost uzorkovanja određuju se u odnosu na porijeklo parametra te promjenjivost i dugoročni trend njegove koncentracije, uzimajući u obzir član 6. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće; 2) da bi se smanjila učestalost uzorkovanja nekog parametra utvrđena u dijelu B stav (3) ovog aneksa, rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovnim intervalima tokom perioda od najmanje tri godine s tačaka uzorkovanja koje su reprezentativne za cijelu zonu snabdijevanja moraju biti manji od 60 % vrijednosti tog parametra; 3) da bi se parametar uklonio s liste parametara koje treba pratiti utvrđene u dijelu B tački 2) ovog aneksa, rezultati dobiveni iz uzoraka prikupljenih u redovnim intervalima tokom perioda od najmanje tri godine s tačaka koje su reprezentativne za cijelu zonu vodosnabdijevanja moraju biti manji od 30 % vrijednosti tog parametra; 4) uklanjanje određenog parametra iz dijela B tačke 2) ovog aneksa s liste parametara koje treba pratiti mora se zasnivati na rezultatima procjene rizika i oslanjati se na rezultate praćenja izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju kojim se potvrđuje da je zdravlje ljudi zaštićeno od štetnih efekata bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kako je utvrđeno u članu 1. ovog pravilnika; 5) učestalost uzorkovanja može se smanjiti ili parametar ukloniti s liste parametara koje treba pratiti kako je utvrđeno u dijelu B stav (3) ovog aneksa samo ako se procjenom rizika potvrdi da nije vjerovatno da će ijedan faktor koji se može razumno očekivati uzrokovati pogoršanje kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju. (6) Nadležni organi osigurat će: a) da procjenu rizika odobravaju njeni odgovarajući nadležni organi i b) da budu dostupne informacije iz kojih je vidljivo da je provedena procjena rizika, uz kratki prikaz njenih rezultata. DIO D Metode uzorkovanja i tačke uzorkovanja (1) Tačke uzorkovanja određuju se tako da se osigura usklađenost kako je definirano u članu 6. stav (1) Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U slučaju distributivne mreže nadležni organ može u okviru zone vodosnabdijevanja ili u postrojenju za obradu uzimati uzorke za određene parametre ako se može dokazati da neće biti štetnih promjena mjerene vrijednosti dotičnih parametara. U onoj mjeri u kojoj je to moguće, broj uzoraka distribuira se ujednačeno u vremenu i prostoru. (2) Uzorkovanje u tački usklađenosti mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima: a) Uzorci kojima se provjerava usklađenost određenih hemijskih parametara (posebno bakra, olova i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza vode. Uzima se nasumični uzorak volumena jedne litre tokom dana. Alternativno, nadležni organ može primjenjivati metode fiksnog perioda zadržavanja vode kojima se bolje odražava nacionalno stanje, pod uslovom da na nivou zone vodosnabdijevanja to ne rezultira manjim brojem slučajeva neusklađenosti nego što bi se dobilo primjenom metode nasumičnog uzorkovanja tokom dana; Praćenje, uz određivanje sadržaja olova, nikla i bakra iz sistema koji se snabdijevaju iz velikih distributivnih vodnih objekata koji su pod redovnim nadzorom, za tehničke prijeme objekata koji se snabdijevaju iz vodnih sistema koji nisu pod potpunim kontinuiranim nadzorom potrebno je primijeniti DIO B za fizičko hemijske parametre i Dio A za mikrobiološke parametre uz napomenu da se obim može smanjiti programom rada ili ako ne postoji dovoljan broj laboratorija koje mogu pokriti čitav program ispitivanja naveden u dijelu B. b) Uzorci kojim se provjerava usklađenost mikrobioloških parametara u tački usklađenosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu sa standardom BAS EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B. Uzorkovanje u distributivnoj mreži, sa izuzetkom uzorkovanja na slavinama potrošača, mora biti u skladu sa standardom BAS ISO 5667-5. Za mikrobiološke parametre uzorci u distributivnoj mreži uzimaju se i s njima se postupa u skladu sa standardom BAS EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja A." Član 3. Aneks III. mijenja se i glasi: "ANEKS III. SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA (1) Nadležni organi osigurat će da su metode analize koje se upotrebljavaju za praćenje i dokazivanje usklađenosti s ovim pravilnikom provjerene i dokumentirane u skladu sa standardom BAS EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim standardima. Nadležni organ osigurava da laboratoriji i strane s kojima laboratoriji sklapaju ugovore primjenjuju prakse sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa standardom BAS EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim standardima. U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u dijelu B ovog aneksa, nadležni organ osigurava da se praćenje provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove. (2) Dio A zamjenjuje se sljedećim: DIO A Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize (1) Sljedeći principi dati su za metode utvrđivanja vrijednosti mikrobioloških parametara prema standardnim metodama BAS EN/ISO norme. Ako za određene parametre ne postoji navedeni standard, koriste se provjerene metode s dokazanom tačnošću. Nadležne institucije mogu koristiti alternativne metode, pod uslovom da su ispunjene odredbe člana 8. stav (6) kako je definirano Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. (2) Metode za mikrobiološke parametre su: a) Escherichia coli (E. coli) i koliformne bakterije BAS EN ISO 9308-2 b) Enterococci BAS EN ISO 7899-2 c) Pseudomonas aeruginosa BAS EN ISO 16266 d) određivanje brojnosti mikroorganizama koji se mogu kultivirati – broj kolonija na temperaturi od 22 °C BAS EN ISO 6222 e) određivanje brojnosti mikroorganizama koji se mogu kultivirati – broj kolonija na temperaturi od 36 °C BAS EN ISO 6222 f) Clostridium perfringens uključujući spore BAS EN ISO 14189 DIO B Hemijski i indikatorski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja 1. Hemijski i indikatorski parametri Za parametre iz tabele 1. navedene karakteristike djelovanja su takve da se metodom analize koja se primjenjuje moraju minimalno moći mjeriti koncentracije jednake vrijednosti parametra s granicom kvantifikacije, koji će biti definirani posebnim propisom o utvrđivanju tehničkih specifikacija za hemijsku analizu i praćenje stanja voda. Tabela 1. Hemijski i indikatorski parametri za koje su specificirane karakteristike izvođenja ispitivanja Parametri Mjerna nesigurnost (vidjeti napomenu 1.) % vrijednosti parametra (osim za pH) Napomene Aluminij 25 Amonijak 40 Antimon 40 Arsen 30 Benzo(a)piren 50 Vidjeti napomenu 5. Benzen 40 Bor 25 Bromat 40 Kadmij 25 Hlorid 15 Hrom 30 Vodljivost 20 Bakar 25 Cijanid 30 Vidjeti napomenu 6. 1,2-dikloroetan 40 Fluorid 20 Koncentracija vodikovih iona u pH (izraženo u pH jedinicama) 0,2 Vidjeti napomenu 7. Željezo 30 Olovo 25 Mangan 30 Živa 30 Nikal 25 Nitrat 15 Nitrit 20 Oksidativnost 50 Vidjeti napomenu 8. Pesticidi 30 Vidjeti napomenu 9. Policiklički aromatski ugljikovodici 50 Vidjeti napomenu 10. Selen 40 Natrij 15 Sulfat 15 Tetrahloroeten 30 Vidjeti napomenu 11. Trihloroeten 40 Vidjeti napomenu 11. Trihalometani – ukupno 40 Vidjeti napomenu 10. Ukupni organski ugljik (TOC) 30 Vidjeti napomenu 12. Mutnoća 30 Vidjeti napomenu 13. Akrilamid, epihlorohidrin i vinilhlorid potrebno je kontrolirati pomoću specifikacija proizvoda. Tabela 2. Specificirane karakteristike izvođenja ‚tačnost’, ‚preciznost’ i ‚granica detekcije’ – mogu se primjenjivati do 31. decembra 2019. Parametri Tačnost (vidjeti napomenu 2.) % vrijednosti parametra (osim za pH) Preciznost (vidjeti napomenu 3.) % vrijednosti parametra (osim za pH) Limit detekcije (vidjeti napomenu 4.) % vrijednosti parametra (osim za pH) Napomene Aluminij 10 10 10 Amonijak 10 10 10 Antimon 25 25 25 Arsen 10 10 10 Benzo(a)piren 25 25 25 Benzen 25 25 25 Bor 10 10 10 Bromat 25 25 25 Kadmij 10 10 10 Hlorid 10 10 10 Hrom 10 10 10 Vodljivost 10 10 10 Bakar 10 10 10 Cijanid 10 10 10 Vidjeti napomenu 6. 1,2-dihloroetan 25 25 10 Fluorid 10 10 10 Koncentracija vodikovih iona u pH 0,2 0,2 Vidjeti napomenu 7. (izraženo u pH jedinicama) Željezo 10 10 10 Olovo 10 10 10 Mangan 10 10 10 Živa 20 10 20 Nikal 10 10 10 Nitrat 10 10 10 Nitrit 10 10 10 Oksidativnost 25 25 10 Vidjeti napomenu 8. Pesticidi 25 25 25 Vidjeti napomenu 9. Policiklički aromatski ugljikovodici 25 25 25 Vidjeti napomenu 10. Selen 10 10 10 Natrij 10 10 10 Sulfat 10 10 10 Tetrahloroeten 25 25 10 Vidjeti napomenu 11. Trihloroeten 25 25 10 Vidjeti napomenu 11. Trihalometani – ukupno 25 25 10 Vidjeti napomenu 10. Mutnoća 25 25 25 Akrilamid, epihlorohidrin i vinilhlorid potrebno je kontrolirati pomoću specifikacija proizvoda. "2. Napomene uz tabele 1. i 2. Napomena 1. Mjerna nesigurnost je parametar kojim se opisuje disperzija kvantitativnih vrijednosti koje se pridružuju mjernoj veličini na osnovu upotrijebljenih podataka. Kriterij djelovanja za mjernu nesigurnost (k =2) postotak je vrijednosti parametra naveden u tabeli ili veći od navedenog. Mjerna nesigurnost procjenjuje se na nivou vrijednosti parametra, osim ako nije drugačije određeno. Napomena 2. Tačnost je mjera sistemske greške, tj. razlika između srednje vrijednosti velikog broja eksperimentalnih mjerenja i stvarne vrijednosti. Daljnje specifikacije su one utvrđene u normi BAS ISO 5725-3 Napomena 3. Preciznost je mjera slučajne greške i obično se izražava kao standardno odstupanje (unutar serije te između serija) raspona rezultata od srednje vrijednosti. Prihvatljiva preciznost je dvostruko relativno standardno odstupanje. Taj je pojam dodatno objašnjen u standardu BAS ISO 5725-3 Napomena 4. Granica otkrivanja je ili: trostruka vrijednost standardne devijacije unutar serije prirodnog uzorka koji sadržava nisku koncentraciju parametra, ili peterostruka vrijednost standardne devijacije slijepe probe (unutar serije) Napomena 5. Ako se vrijednost mjerne nesigurnosti ne može postići, trebalo bi odabrati najbolju dostupnu tehniku (do 60%). Napomena 6. Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima. Napomena 7. Vrijednosti za tačnost, preciznost i mjernu nesigurnost izražene su u pH jedinicama. Napomena 8. Referentna metoda: BAS EN ISO 8467 Napomena 9. Karakteristike djelovanja za pojedinačne pesticide navedene su kao naznaka. Za nekoliko pesticida mogu se postići niske vrijednosti za mjernu nesigurnost, od čak 30%, a za neke pesticide mogu biti dopuštene više vrijednosti, do 80%. Napomena 10. Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine materije, pri 25% vrijednosti parametra iz dijela B Aneksa I. ovog pravilnika. Napomena 11. Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine materije, pri 50% vrijednosti parametra iz dijela B Aneksa I. ovog pravilnika. Napomena 12. Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri nivou od 3 mg/l ukupnog organskog ugljika (TOC). Primjenjuju se Smjernice za određivanje ukupnog organskog ugljika (TOC) i otopljenog organskog ugljika (DOC) CEN 1484. Napomena 13. Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri nivou od 1,0 NTU (nefelometrijske jedinice mutnoće) u skladu sa standardom BAS EN ISO/IEC 17025 Član 4. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". VM broj 172/17 22. juna 2017. godine Sarajevo Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Dr. Denis Zvizdić, s. r.