Law on register and land rights

ZAKON O REGISTRU ZEMLJI TA I PRAVA NA ZEMLJI TIMA BR KO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE 2 PRVI DIO................................................................. 3 A. ZEMLJI NE KNJIGE .................................................... 3 GLAVA I. OP TE ODREDBE................................................ 3 GLAVA II. SASTAV ZEMLJI NE KNJIGE ..................................... 9 GLAVA III. KNJI NI UPISI.............................................. 15 B. POSTUPAK U ZEMLJI NOKNJI NIM STVARIMA............................... 42 GLAVA I. OP TE ODREDBE............................................... 42 GLAVA II. PRIJEDLOG ZA UPIS .......................................... 43 GLAVA III. ODLU IVANJE................................................ 49 GLAVA IV. PROVEDBA UPISA ............................................ 52 GLAVA V. DOSTAVLJANJE ............................................... 55 GLAVA VI. PRAVNI LIJEKOVI ........................................... 57 GLAVA VII. BRISOVNA TU BA ............................................ 60 GLAVA VIII. POSTUPAK SA ZAJEDNI KIM HIPOTEKAMA ....................... 61 GLAVA IX. AMORTIZACIJA I BRISANJE STARIH HIPOTEKARNIH POTRA IVANJA . 66 GLAVA X. OTPISIVANJE I PRIPISIVANJE ................................. 68 DRUGI DIO............................................................... 74 GLAVA I. KATASTARSKI PREMJER......................................... 74 GLAVA II. KATASTARSKE TERITORIJALNE JEDINICE ......................... 81 GLAVA III. KATASTARSKO KLASIRANJE I BONITIRANJE ZEMLJI TA............. 84 GLAVA IV. ODR AVANJE I OBNOVA PREMJERA .............................. 89 GLAVA V. PREMJERAVANJE ZEMLJI TA ZA POSEBNE POTREBE ................ 94 GLAVA VI. NADZOR .................................................... 97 TRE I DIO............................................................... 98 GLAVA I. OSNIVANJE REGISTRA PRAVA NA ZEMLJI TU....................... 98 GLAVA II. IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVR IVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA .............................................. 100 GLAVA III. IZRADA REGISTRA........................................... 107 GLAVA IV. POSTUPAK UPISA I ODR AVANJE REGISTRA .................... 109 ETVRTI DIO............................................................ 112 PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE........................................... 112 3 Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine, Skup tina Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine na 23-oj sjednici odr anoj 6 i 11. jula 2001, usvaja Z A K O N O REGISTRU ZEMLJI TA I PRAVA NA ZEMLJI TU lan 1 Ovim zakonom ure uje se sadr aj zemlji ne knjige, knji ni upisi, postupak u zemlji noknji nim stvarima, katastarski premjer, katastarske teritorijalne jedinice, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemlji ta, odr avanje premjera zemlji ta, postupak uspostave, vo enja i odr avanja Registra zemlji ta i prava na zemlji tima ( u daljem tekstu: Registar) na podru ju Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Distrikt). PRVI DIO A. ZEMLJI NE KNJIGE GLAVA I. OP TE ODREDBE lan 2 O pravnom stanju zemlji ta na podru ju Distrikta, mjerodavnom za pravni promet, vodi se zemlji na knjiga, ako za neka zemlji ta nije druga ije odre eno. lan 3 (1) Zemlji te je u smislu ovog zakona dio zemljine povr ine koji je u katastru zemlji ta ozna en posebnim brojem i nazivom katastarske op tine u kojoj le i (katastarska estica). (2) Sve to je sa zemlji tem trajno spojeno na povr ini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemlji ta i ako zakonom nije druga ije odre eno, dijeli njegovu pravnu sudbinu. 4 lan 4 (1) U zemlji nu knjigu se upisuju stvarna prava na zemlji tima i druga prava za koja je to zakonom odre eno. (2) U zemlji nu knjigu se upisuju i druge injenice va ne za pravni promet za koje je to zakonom odre eno. 5 lan 5 Upis u zemlji nu knjigu je pretpostavka sticanja, promjene, ograni enja i prestanka prava na zemlji tima. lan 6 Zemlji nu knjigu vodi Osnovni sud Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Osnovni sud). lan 7 (1) Zemlji ne knjige vode se ru no, ili elektronski. (2) Zemlji na knjiga je javna. (3) Uvid u zemlji ne knjige, pripadaju e akte i sve pomo ne spise je dozvoljen i svako mo e dobiti iz njih izvode odnosno kopije i prepise ako za pojedine podatke nije druga ije odre eno. (4) Niko se ne mo e pozivati na to da mu nije bila poznata sadr ina upisa u zemlji ne knjige. lan 8 (1) Zemlji ne knjige, zemlji no-knji ni izvodi i prepisi iz zemlji ne knjige u ivaju javno povjerenje i imaju dokaznu snagu javnih isprava. (2) Smatra se da u odnosu na savjesnog sticaoca sva prava i injenice upisane u zemlji nu knjigu postoje (istinitost zemlji ne knjige) i da sve ono to nije upisano u zemlji nu knjigu ne postoji (potpunost zemlji ne knjige). (3) Lice koje je u dobroj vjeri postupalo s povjerenjem u zemlji ne knjige, pravno je za ti eno, ako nije znalo niti je s obzirom na okolnosti imalo dovoljno razloga da posumnja da ono to je upisano u zemlji ne knjige nije potpuno ili da je razli ito od vanknji nog stanja. Nedostatak dobre vjere ne mo e se prigovoriti nikome samo iz razloga to nije istra ivao vanknji no stanje. (4) Lice koje je u dobroj vjeri upisalo knji no pravo postupaju i s povjerenjem u potpunost zemlji ne knjige, steklo je to knji no pravo neoptere eno teretima koji nisu bili upisani u asu kada je zatra en upis niti je tada iz zemlji nih knjiga bilo vidljivo da je zatra en njihov upis. 6 (5) Lice koje je u dobroj vjeri upisalo knji no pravo postupaju i s povjerenjem u istinitost zemlji ne knjige u iva za titu svoga povjerenja. Tre e lice ne mo e osporavati valjanost njegovog sticanja zbog nevaljanosti prednikovog upisa. 7 lan 9 (1) Zemlji ne knjige su zasnovane na podacima novog katastarskog premjera. (2) U koliko zemlji ne knjige nisu zasnovane na podacima novog katastarskog premjera, po slu benoj du nosti e se izvr iti a uriranje, uskla ivanje ili uspostava nove zemlji ne knjige na osnovu novog premjera, a u skladu sa odredbama ovog Zakona. lan 10 (1) Oznake katastarskih estica u zemlji noj knjizi moraju biti u skladu sa njihovim oznakama u katastru zemlji ta i katastarskim planovima, a naro ito moraju biti navedeni katastarski brojevi estica, njihova povr ina prema katastru, kao i zgrade i druge gra evine koje trajno le e na zemlji tu ili su ispod njegove povr ine (izgra enost zemlji ta). (2) Odluke sudova i organa Distrikta o knji nim pravima moraju sadr avati oznake i podatke o katastarskom broju i povr ini katastarskih estica, kao i o katastarskoj op tini u kojoj le e, onako kako su ti podaci ozna eni u zemlji noj knjizi. (3) Promjena katastarskoga broja, oblika, povr ine ili izgra enosti zemlji ta provodi se u zemlji noj knjizi na osnovu rje enja koje Osnovni sud donosi po slu benoj du nosti odmah nakon izrade prijavnog lista o toj promjeni u katastru zemlji ta. Odmah nakon izrade prijavnoga lista katastra u posjedovnom listu u ini e se vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka. (4) Ako se razlikuju podaci u zemlji noj knjizi i katastru zemlji ta, mjerodavni su za knji na prava podaci u zemlji noj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stava 4 ovoga lana. lan 11 (1) O promjenama katastarskog broja, oblika, povr ine ili izgra enosti katastarske estice Odjeljenje za javni registar Vlade Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Odjeljenje za javni registar) je du no bez odga anja obavijestiti Osnovni sud. 8 (2) Osnovni sud je du an prijaviti Odjeljenju za javni registar sve zemlji noknji ne upise koji su va ni za katastar zemlji ta (otpis, pripis, dioba). lan 12 (1) Kada Osnovni sud donese pravosna nu odluku kojom je odlu io o pravima na zemlji tu u vezi sa promjenom katastarskoga broja, oblika, povr ine ili izgra enosti zemlji ta dostavi e Odjeljenju za javne registre bez odga anja primjerak te odluke, kao prijavu o nastaloj promjeni. (2) Odredba stava 1 ovog lana na odgovaraju i se na in primjenjuje i na kona ne odluke drugih organa koje se odnose na prava na zemlji tu. lan 13 Nakon to se u katastru zemlji ta provede parcelacija zemlji ta, time nastale estice ostaju u sastavu istoga zemlji noknji nog tijela dok se iz njega ne otpi u. 9 GLAVA II. SASTAV ZEMLJI NE KNJIGE 1. Op te odredbe lan 14 (1) Zemlji na knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. (2) Za svaku glavnu knjigu vode se potrebni pomo ni popisi odre eni ovim zakonom ili drugim propisom. lan 15 (1) Zemlji noknji ni upisi provode se samo u glavnoj knjizi. (2) Stvarna prava na zemlji tima sti u se, prenose, ograni avaju i ukidaju samo upisom u glavnu knjigu, ako zakonom nije druga ije odre eno. lan 16 (1) U glavnu knjigu upisuje se bitni sadr aj prava za koja je ovim ili drugim zakonom odre eno da mogu biti predmet zemlji noknji noga upisa (knji na prava). (2) Ako se bitni sadr aj knji nog prava ne mo e ukratko izraziti, u glavnoj knjizi e se pozvati na ta no ozna ena mjesta u ispravama na kojima se zasniva upis, i to sa va no u kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi. 2. Glavna knjiga a. Sastav glavne knjige lan 17 Za sva zemlji ta jedne katastarske op tine vodi se jedna glavna knjiga. lan 18 Glavna knjiga se sastoji od zemlji noknji nih ulo aka. 10 lan 19 (1) U zemlji noknji ni ulo ak upisuje se jedno zemlji noknji no tijelo. (2) Zemlji noknji no tijelo mo e se sastojati od jedne ili vi e katastarskih estica koje se nalaze u istoj katastarskoj op tini, pod uslovom da pripadaju istom vlasniku i da su isto optere ene. (3) Vi e katastarskih estica koje u istoj katastarskoj op tini pripadaju istom vlasniku spoji e se u jedno zemlji noknji no tijelo kad to vlasnik zatra i, ako one nisu razli ito optere ene i ako u odnosu na ograni enja vlasni tva nema nikakve razlike ili ako se istovremeno sa spajanjem uklone sve prepreke koje smetaju spajanju. (4) Zemlji noknji no tijelo je pravna cjelina iji se sastav mo e promijeniti samo zemlji noknji nim otpisom ili pripisom katastarskih estica. (5) U slu aju da budu otpisana sva zemlji ta upisana u jednom zemlji noknji nom ulo ku, ulo ak e se proglasiti praznim i pod tim brojem se vi e ne mo e u toj zemlji noj knjizi otvoriti novi zemlji noknji ni ulo ak. (6) Promjene izgra enosti katastarskih estica koje ine zemlji noknji no tijelo ne uti u na njegov sastav. b. Sadr aj zemlji noknji nog ulo ka lan 20 (1) Zemlji noknji ni ulo ak sadr i popisni list (list A), vlasni ki list (list B) i teretni list (list C). (2) Ako neki od suvlasnika zatra i, za njegov idealni dio e se otvoriti podulo ak kao sastavni dio ulo ka. (3) Podulo ak sadr i popisni list, vlasni ki list i tereni list. Na upise u podulo ak na odgovaraju i se na in primjenjuju odredbe o upisima u ulo ak. (4) Upisi koji se odnose na suvlasni ki dio za koji je otvoren podulo ak provodi e se u tom podulo ku. 11 (5) Na suvlasni ki dio za koji je otvoren podulo ak odnose se, osim upisa provedenih u podulo ku, i svi upisi koji se odnose na taj suvlasni ki dio koji su provedeni do otvaranja podulo ka, kao i svi upisi koji se odnose na cijelo zemlji noknji no tijelo. (6) Prvenstveni red upisa iz stava 5 ovoga lana ra una se zajedni ki. Popisni list lan 21 (1) U popisni list se upisuju svi sastavni dijelovi zemlji noknji nog tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemlji noknji nog tijela ili nekoga suvlasni kog (idealnog) dijela zemlji noknji nog tijela. (2) U popisni list se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na zemlji noknji no tijelo (promjene katastarskoga broja, naziva, povr ine, izgra enosti i sl.), kao i pokretanje postupaka za promjenu tih podataka u popisnom listu. (3) U popisni list se upisuju i sva javnopravna ograni enja u pravnom prometu zemlji noknji nog tijela koja nisu op te prirode. Ako se takva javnopravna ograni enja odnose na sva zemlji ta jedne katastarske op tine, to e se u initi vidljivim i na omotu zemlji ne knjige. (4) Pravo gra enja upisa e se u popisni list posebnog zemlji noknji nog ulo ka kao posebno zemlji noknji no tijelo. (5) Kad je otvoren podulo ak, u popisnom listu ulo ka u kojem je upisana cijela nekretnina u ini e se vidljivim postojanje i broj podulo ka. (6) Suvlasni ki dio za koji je otvoren podulo ak ozna i e se u popisnom listu podulo ka rednim brojem upisa pod kojim je upisan u vlasni ki list ulo ka, a ako je taj suvlasni ki dio povezan s vlasni tvom posebnoga dijela nekretnine, ozna i e se i time. (7) Ako je koje zemlji noknji no tijelo op tepoznato pod odre enim nazivom, upisa e se taj naziv u naslov posjedovnog lista. 12 lan 22 (1) Svaka promjena sadr aja popisnog lista koja nastane zbog upisa na nekom drugom listu zemlji noknji nog ulo ka u ini e se po slu benoj du nosti vidljivom i u popisnom listu. (2) Ako se stvarna slu nost upi e u ulo ak poslu noga dobra, to e se, kao i svaka promjena upisa, po slu benoj du nosti istovremeno u initi vidljivim i u popisnom listu povlasnog dobra. Vlasni ki list lan 23 (1) U vlasni ki list se upisuje pravo vlasni tva cijelog zemlji noknji nog tijela. (2) U vlasni ki list se upisuju i ona ograni enja kojima je vlasnik li no podvrgnut u odnosu na slobodno upravljanje ili u odnosu na raspolaganje zemlji noknji nim tijelom ili suvlasni kim dijelom. Zabrana optere ivanja ili otudjivanja u ovom listu e se samo u initi vidljivom. (3) U vlasni kom listu e se u initi vidljivim ograni enja raspolaganja zemlji noknji nim tijelom ili suvlasni kim dijelom koja su predmet upisa u teretni list, a ti u se vlasnika. (4) U glavnu knjigu upisuje se op te dobro ako to zatra i osoba koja za to ima pravni interes. Kad je u zemlji noj knjizi upisano op te dobro, u vlasni kom listu e se u initi vidljivim to njegovo svojstvo, te ko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za op te dobro ima Distrikt, to se ne e posebno upisivati. lan 24 (1) Eta no vlasni tvo (vlasni tvo posebnog dijela nekretnine) upisuje se u vlasni ki list na suvlasni kom dijelu onog suvlasnika koji je i eta ni vlasnik posebnog dijela nekretnine. Prilikom upisa e se navesti na koji se odre eni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi upis. Na zemlji noknji nom ulo ku e se staviti naznaka - Eta no vlasni tvo. 13 (2) Za suvlasni ki dio koji je povezan sa eta nim vlasni tvom otvori e se podulo ak po odredbama ovog zakona. Teretni list lan 25 (1) U teretni list se upisuju stvarna prava kojima je optere eno zemlji noknji no tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, kao i prava ste ena na ovim pravima te ona ograni enja raspolaganja zemlji noknji nim tijelom ili suvlasni kim dijelom kojima je podvrgnut vlasnik optere enog dobra. U teretni list se mogu upisati i pravo zakupa, pre e kupovine i pravo otkupa. (2) U teretni list zemlji noknji nog tijela koje je op te dobro ili je javno dobro u vlasni tvu Distrikta upisa e se koncesija prema odredbama posebnog zakona, ako nije druga ije odre eno. (3) U teretni list e se upisati zabrana optere enja ili otudjenja. 3. Zbirka isprava lan 26 (1) Od svake isprave na osnovu koje je dopu ten zemlji noknji ni upis zadr ava se original ili ovjeren prijepis. (2) Ulaganjem isprava na osnovu kojih je dopu ten zemlji noknji ni upis nastaje zbirka isprava. lan 27 Zbirka isprava ure uje se zajedni ki za sve glavne knjige koje se vode kod Osnovnog suda. 14 4. Zbirka katastarskih planova i pomo ni popisi lan 28 (1) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova. (2) Katastarski planovi su geodetski prikazi i nacrti zemlji ta u jednoj k.o. u odre enoj razmjeri. (3) Katastarske planove izra uje Odjeljenje za javni registar na osnovu podataka novog premjera. Odjeljenje za javni registar dostavlja Osnovnom sudu katastarske planove i sve njihove izmjene. (4) Zbirka katastarskih planova slu i korisnicima zemlji nih knjiga za lak e snala enje u odnosu na polo aj i oblik zemlji ta. lan 29 (1) Za svaku glavnu knjigu vodi se popis katastarskih estica i registar nosilaca prava. (2) U registar nosilaca prava se upisuje prezime, ime, po tanska adresa, ro eno ime i datum ro enja nosioca prava i uz njega broj zemlji noknji nog ulo ka u kome je u njegovu korist upisano pravo vlasni tva. U posebnoj rubrici se upisuje i broj zemlji noknji nog ulo ka u kome je upisan kao nosilac nekog drugog prava. (3) U popis katastarskih estica unosi se parcela nakon upisa u popisni list sa ozna enjem zemlji noknji nog ulo ka u koji je upisana. (4) Na in vo enja pomo nih popisa iz stava 1 ovog lana odre uje Pravosudna komisija Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravosudna komisija). 15 GLAVA III. KNJI NI UPISI 1. Op te odredbe a. Vrsta upisa lan 30 (1) Knji ni upisi su uknji ba, predbilje ka i zabilje ka. (2) Uknji ba je upis kojim se kona no sti u, prenose, ograni avaju ili prestaju knji na prava. (3) Predbilje ka je upis kojim se knji na prava sti u, prenose, ograni avaju ili prestaju samo pod uslovom da se upis naknadno opravda i samo u obimu u kojem naknadno bude opravdan. (4) Zabilje ka je upis kojim se ine vidljivim relevantne okolnosti za koje je zakonom odre eno da se mogu zabilje iti u zemlji nim knjigama. Zabilje kom se mogu ostvariti odre ene pravne posljedice kad je to predvi eno zakonom. b. Predmet uknji be i predbilje ke lan 31 (1) U zemlji nu knjigu upisuju se pravo vlasni tva i ostala stvarna prava na nekretninama, a mogu se upisati pravo zakupa, pre e kupovine i otkupa, kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom odre eno. (2) Ograni enja, vremenska ograni enja i uslovljavanja prava iz stava 1 ovoga lana upisa e se u zemlji noj knjizi zabilje kom ograni enja, roka ili uslova kojem je pravo podvrgnuto, ako ovim zakonom nije druk ije odre eno. Posebne odredbe o vlasni tvu lan 32 (1) Suvlasni tvo se upisuje po dijelovima odre enim s obzirom na cjelinu, izra enim razlomkom. 16 (2) Eta no vlasni tvo se upisuje u vlasni kom listu na suvlasni kom dijelu onog suvlasnika za kojeg je osnovano eta no vlasni tvo, uz naznaku posebnog dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se prote e. (3) Zajedni ko vlasni tvo upisuje se u korist i na ime svih zajedni kih vlasnika, sa naznakom da se radi o zajedni kom vlasni tvu. (4) Vlasni tvo ograni eno rokom ijim e istekom vlasni tvo prije i na sticaoca odnosno uslovom ijim bi se ispunjenjem trebalo to dogoditi upisuje se u korist sticaoca koji e, po to istekne rok ili se ispuni uslov, postati vlasnik, s tim da e se pri upisu ta no navesti rok ili uslov te nazna iti sticao evo vlasni tvo kao naknadno. Upis naknadnog vlasni tva djeluje kao predbilje ba vlasni tva, s tim da e se taj upis mo i opravdati kada istekne rok ili se ispuni uslov sticanja. (5) Ako se pravo vlasni tva otu uje tako da ga sticaoc stekne uz ograni enje rokom nakon ijeg bi isteka ono trebalo prije i natrag licu koje je otu ilo pravo vlasni tva ili uz ograni enje uslovom ijim bi se ispunjenjem trebalo to dogoditi, na upis se primjenjuje odredba stava 4 ovog lana, s tim da se istovremeno s upisom sticao evog vlasni tva kao prethodnog upisuje i vlasni tvo lica koje je otu ilo pravo vlasni tva, kao nakandno (potonje). Posebne odredbe za slu nosti i stvarne terete lan 33 (1) Sadr aj i obim prava slu nosti i stvarnih tereta moraju se to odre enije upisati, ali nije potrebno navesti njihovu nov anu vrijednost. (2) Ako je izvr avanje slu nosti ograni eno na odre ene prostorne granice, te se granice moraju ta no odrediti. Smatra se da su prostorne granice izvr avanja slu nosti ta no odre ene ako su ucrtane u skici koja je prilo ena ispravi na osnovu koje se zahtijeva upis. (3) Ako se osniva pravo slu nosti ili stvarni teret uz ograni enje rokom ili uslovom, to se zabilje ava zajedno s upisom sadr aja toga prava. Naknadno ograni enje ve postoje eg prava e se tako e zabilje iti. 17 Posebne odredbe za pravo gra enja lan 34 (1) Pravo gra enja upisuje se kao posebno zemlji noknji no tijelo u popisni list novog zemlji noknji nog ulo ka, koji se radi toga osniva, uz naznaku broja zemlji noknji nog ulo ka u kojem je upisano zemlji te koje pravo gra enja optere uje. U vlasni ki list novog ulo ka upisa e se nosilac prava gra enja. (2) Pravo gra enja upisa e se i kao teret zemlji ta koje optere uje uz naznaku broja zemlji noknji noga ulo ka u kojem je u skladu sa stavom 1 ovog lana upisano pravo gra enja. (3) Zgrada, nakon to bude izgra ena, upisa e se kao da je izgra ena na pravu gra enja. (4) Ako se osniva pravo gra enja uz ograni enje rokom ili uslovom, to e se zabilje iti zajedno sa upisom sadr aja tog prava. Naknadno ograni enje ve postoje ega prava e se tako e zabilje iti. Posebne odredbe za zalo no pravo (hipoteku) lan 35 (1) Zalo no pravo (hipoteka) se mo e upisati kao teret cijelog zemlji noknji nog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika. Hipoteka se ne mo e upisati kao teret pojedinih sastavnih dijelova zemlji noknji nog tijela. (2) Ako se osniva hipoteka na plodovima, to se u zemlji noj knjizi mora izri ito navesti. (3) Prijenos hipotekarnog potra ivanja i sticanje podzalo nog prava (nadhipoteka) dopu teni su za cijelo potra ivanje kao i pojedini dio potra ivanja odre enog razlomkom ili iznosom. (4) Ako se osniva zalo no pravo uz ograni enje rokom ili uslovom, to e se zabilje iti zajedno sa upisom sadr aja tog prava. Naknadno ograni enje ve postoje eg prava e se tako e zabilje iti. 18 (5) Odredbe ovog zakona o upisu hipoteke, na odgovaraju i se na in primjenjuju prilikom upisa podzalo nih prava. lan 36 (1) Hipoteka se upisuje u odre enom nov anom iznosu. Nov ani iznos mo e biti odre en i u skladu sa pravilima o valutnoj ili indeksnoj klauzuli. (2) Uz potra ivanje za koje je ugovoreno da se pla aju kamate upisuje se i kamatna stopa. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope, upisa e se: zakonska kamata. (3) Uz potra ivanje za koje je ugovoreno pla anje anuitetima, umjesto kamatne stope, upisa e se: anuitetna otplata. (4) Ako se hipotekom osigurava budu e ili uslovno potra ivanje (npr. potra ivanje iz odobrenog kredita, preuzetog poslovodstva, jemstva i dr.), u ispravi koja je osnov za upis mora biti odre en najvi i iznos koji se obezbje uje hipotekom. 19 lan 37 (1) Za osiguranje jednog potra ivanja mo e se osnovati hipoteka na vi e zemlji noknji nih tijela. Isto pravilo va i za optere enje vi e hipoteka koje optere uju vi e zemlji no knji nih tijela (zajedni ka ili simultana hipoteka). (2) U koliko na svim zemlji noknji nim tijelima postoji samo zajedni ka hipoteka, povjerilac se namiruje po svom izboru. (3) Zajedni ka ili simultana hipoteka se upisuje na cijeli iznos u svakom zemlji noknji nom ulo ku. Pri tome se jedan zemlji noknji ni ulo ak ozna ava kao glavni, a ostali kao sporedni. U glavnom zemlji noknji nom ulo ku se navode svi sporedni zemlji noknji ni ulo ci. U svakom sporednom zemlji noknji nom ulo ku se vr i uputa na glavni zemlji no knji ni ulo ak. (4) Ako su zemlji noknji na tijela optere ena hipotekama drugih povjerilaca ili ako u svakom zemlji noknji nom ulo ku zajedni ka hipoteka nema isti rang prvenstva, povjerilac zajedni ke hipoteke se namiruje srazmjerno iz vrijednosti svih optere enih zemlji ta u skladu sa upisanim redom prvenstva. (5) Ako su radi namirenja potra ivanja prodate samo neke od nekretnina optere enih zajedni kom hipotekom, a ostala su nenamirena potra ivanja nekih povjerilaca ije su hipoteke bile upisane iza zajedni ke hipoteke, u korist tih potra ivanja ovih hipotekarnih povjerilaca upisa e se po slu benoj du nosti hipoteka na neprodanim nekretninama, i to na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajedni ka hipoteka, ali ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nekretnina odgovarala za zajedni ku hipoteku s obzirom na odnos njene vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nekretnina optere enih zajedni kom hipotekom. Na tom mjestu zadr avaju tako upisane hipoteke svoj dosada nji me usobni odnos u prvenstvenom redu. lan 38 Hipoteka ste ena za odre eno potra ivanje osigurava ujedno i tro kove parnice i izvr nog postupka, ako nije ne to posebno odre eno ili ugovoreno. c. Predmet zabilje ke 20 lan 39 Zemlji noknji ne zabilje ke mogu se izvr iti: da se u ine vidljivim li ni odnosi, naro ito ograni enja s obzirom na upravljanje imovinom (npr. starateljstvo, produ enje roditeljskoga prava, oduzimanje poslovne sposobnosti, otvaranje ste aja i dr.), kao i drugi odnosi i injenice odre ene zakonom, s tim efektom da se niko ne mo e pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati; da se ostvare pravni efekti koje zabilje ka proizvodi po odredbama ovog ili drugih zakona (zabilje ka prvenstvenoga reda, otpisa zemlji ta, zajedni ke hipoteke, otkaza hipotekarnih tra bina, spora, prisilne dra be, zabrane otu enja ili optere enja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridr aja prvenstvenoga reda, zabilje be odre ene po pravilima o izvr nom postupku i osiguranju i dr.). d. Knji ni prethodnik lan 40 Upis u zemlji nu knjigu mo e se izvr iti samo protiv lica koje je u asu podno enja prijedloga za upis upisano u zemlji noj knjizi kao nosilac prava na koji se upis odnosi i samo ako je to lice u propisanoj formi postavilo zahtijev za takav upis odnosno saglasilo se sa takvim upisom (knji ni prethodnik). Za dopu tenost upisa dovoljno je da pravo zemlji noknji nog prethodnika bude uknji eno ili predbilje eno najkasnije istovremeno sa zahtjevom za upis. lan 41 (1) Ako su zemlji te ili neko knji no pravo preneseni vanknji no na vi e lica uzastopno, posljednji vlasnik mo e zahtijevati da se knji ni prijenos provede neposredno na njega, ako doka e neprekinuti niz vanknji nih sticanja od knji nog prethodnika do sebe. (2) Ako se otu i knji no pravo koje je sa ostavioca naslje ivanjem pre lo na nasljednika, vlasniku e se dopustiti upis njegovog prava neposredno iza ostavioca, ako doka e neprekinuti niz vanknji nih sticanja od ostavitelja kao knji nog prethodnika do sebe. (3) Ako je hipotekarno potra ivanje koje je vanknji nim putem pre lo na drugo lice prestalo, hipotekarni du nik mo e 21 zahtijevati brisanje hipoteke bez prethodnog upisa vanknji nog prijenosa. lan 42 (1) Ako zbog smrti knji nog prethodnika knji no pravo prije e na njegove nasljednike, nasljednikovi povjerioci mogu ostvariti osiguranje svog potra ivanja prema utvr enom nasljedniku bez prethodnog upisa nasljednika, s tim da e njihova potra ivanja biti osigurana samo u obimu u kojem je to njihov du nik naslijedio. (2) Pravilo iz stava 1 ovog lana na odgovaraju i se na in primjenjuje i kada je zemlji te, odnosno knji no pravo zbog du nikove smrti ostalo bez nasljednika. e. Isprave lan 43 (1) Upisi u zemlji nu knjigu dopusti e se samo na osnovu isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost. (2) Iz isprave mora biti vidljiv pravni osnov za upis prava kao i za upis promjene, ograni enja ili prestanak prava. (3) U ispravi mora biti navedena ta na oznaka zemlji ta i prava za koje se uknji ba zahtijeva. lan 44 (1) Upisi u zemlji nu knjigu dopusti e se samo na osnovu isprava koje nemaju o iglednih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost. (2) U ispravama moraju biti navedena lica protiv kojih i u iju se korist upis zahtijeva tako da ne postoji opasnost da se zamijene sa drugim licima (na primjer navo enjem datuma ro enja, mati noga broja i sl.), a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina gdje i kada su isprave sastavljene. f. Prvenstveni red 22 lan 45 (1) Prvenstveni red upisa u zemlji nu knjigu utvr uje se prema asu u kojem je Osnovnom sudu stigao prijedlog za upis, odnosno odluka organa kojom se odre uje upis. (2) Upisi provedeni povodom podnesaka koji su istovremeno stigli u istom su prvenstvenom redu, ako nije zakonom druga ije odre eno. (3) Odredbe stava 1 i 2 ovog lana ne e se primjenjivati ako su stranke druga ije odredile. lan 46 (1) Lica koja su nosioci upisanih prava mogu se sporazumjeti o promjeni prvenstvenog reda. (2) Za promjenu prvenstvenog reda potrebna je saglasnost nosilaca upisanih prava koja mijenjaju red, a ako prava koja mijenjaju red nisu upisana neposredno jedno iza drugog, za promjenu reda prvenstva potrebna je saglasnost nosilaca prava koja su upisana izme u njih. (3) Ako je pravo koje se vra a nazad hipoteka, potreban je pristanak vlasnika, a ako je to pravo optere eno pravom tre eg lica, onda i njegov pristanak. (4) Ustupanjem prvenstva ne dira se u obim i prvenstveni red ostalih knji nih prava. 23 lan 47 (1) Ako je me u pravima koja ne dolaze neposredno jedno iza drugog do lo do ustupanja prvenstva bez pristanka nosioca prava ija su prava upisana izme u njih, pravo koje stupa naprijed sti e u prvenstvenom redu mjesto prava koje se vra a natrag samo u granicama obima i kvaliteta prava koje se vra a natrag. (2) Ako je pravo koje se vra a natrag uslovno ili s odre enim rokom, potra ivanje koje stupa naprijed mo i e se namiriti iz optere ene nekretnine prije ispunjenja uslova ili isteka roka samo u onom iznosu koji otpada na nju po njenom prvobitnom prvenstvenom redu. lan 48 Ostatak prava iji je dio stupio naprijed dolazi na svom prvobitnom mjestu prije prava koje se vra a natrag, ako nije druga ije ugovoreno ili odre eno zakonom. lan 49 Ako na mjesto jednog knji nog prava istovremenim ustupanjem prvenstva stupi vi e knji nih prava, sva ona imaju na mjestu koje im je ustupljeno dotada nji me usobni redoslijed, ako nije druga ije ugovoreno. lan 50 Naknadne promjene u postojanju ili obimu prava koje se vra a natrag ne uti u na prvenstveni red prava koje stupa naprijed, ako nije druga ije ugovoreno. 2. Uknji ba lan 51 (1) Osnovni sud e dopustit uknji bu samo na osnovu javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerena na na in propisan posebnim zakonom. (2) Ovjeravanje inostranih privatnih isprava ure uje se me unarodnim ugovorima ili zakonom. 24 (3) Odredbama iz stava 1 i 2 ovog lana udovolji e se ako je na ispravi ovjeren potpis onog lica ije se pravo ograni ava, optere uje, ukida ili prenosi na drugo lice i ako postoji njegova saglasnost za takvu promjenu. 25 lan 52 (1) Kada kao osnov za dopu tanje uknji be treba da poslu i privatna isprava potpisana od strane punomo nika, da bi se dopustila uknji ba protiv davaoca punomo i potrebno je da je punomo nikov potpis na toj ispravi ovjeren u skladu sa lanom 51 ovoga Zakona. (2) Da bi se uknji ba mogla dopustiti na osnovu privatne isprave potpisane od strane punomo nika, punomo nik mora prilo iti: a) punomo koja mu je izdana upravo za taj posao (posebna punomo ); ili b) op tu punomo ili punomo koja je izdana za tu vrstu poslova (generalna punomo ) koja nije u asu podno enja prijedloga starija od jedne godine. (3) Da bi se uknji ba mogla dopustiti na osnovu privatne isprave potpisane od strane punomo nika, neophodno je da istinitost potpisa davaoca punomo i na punomo i bude ovjerena. Na tu ovjeru na odgovaraju i se na in primjenjuju odredbe lana 51 ovoga Zakona. lan 53 (1) Privatne isprave na osnovu kojih se dopu ta uknji ba, trebaju, osim onoga to se i ina e zahtijeva za isprave, sadr avati i izri itu izjavu lica ije se pravo ograni ava, optere uje, ukida ili prenosi na drugo lice da pristaje na uknji bu. Ta se izjava mo e dati i u posebnoj ispravi ili u prijedlogu za upis. U tom slu aju, isprava ili prijedlog koji sadr e izjavu, moraju sadr avati sve ono to se zahtijeva za uknji bu. (2) Onaj ije se pravo ograni ava, optere uje, ukida ili prenosi na drugo lice mo e pristanak za uknji bu dati uslovno ili odlo eno izri itom izjavom u ispravi. lan 54 (1) Javne isprave na osnovu kojih se mo e dopustiti uknji ba su: a) isprave koje je o pravnim poslovima sastavio nadle ni organ u granicama svojih ovla tenja i u propisanom obliku, ako sadr e sve to se zahtijeva i za uknji bu na osnovu privatnih isprava; b) odluke suda ili drugoga nadle nog organa odnosno poravnanja zaklju ena pred njima koja se prema propisima 26 o izvr enju smatraju izvr nim ispravama prikladnim za upis prava u zemlji nu knjigu. (2) Posebnim propisom se odre uje pod kojim pretpostavkama i na koji na in se dopu ta uknji ba na osnovu inostranih isprava koje se u mjestu gdje su sastavljene smatraju javnim ispravama. 27 3. Predbilje ka a. Dozvoljenost predbilje ke lan 55 (1) Ako isprava na osnovu koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknji bu ( lan 51- 54), ali ispunjava op te pretpostavke za zemlji noknji ni upis ( lan 43 i 44), na osnovu te isprave dopusti e se predbilje ka, ako je istu mogu e provesti. (2) Predbilje ka e se dopustiti i ako je pristanak za uknji bu dat uslovno ili odlo no. lan 56 (1) Predbilje ka hipoteke dopusti e se samo kada su i potra ivanje i pravni osnov hipoteke dovoljno odre eni i dokazani ispravom. (2) Ako se u sudu polo i iznos hipotekarnog duga koji se povjeriocu ne mo e odmah isplatiti ili koji je on du an ustupiti tre em licu koje je dug ispunilo, dopusti e se predbilje ka radi brisanja ili prijenosa potra ivanja na platioca, ako se ispravom doka e da je iznos polo en u sudu. lan 57 Javne isprave na osnovu kojih se mo e dopustiti predbilje ka su: a) pravosna ne sudske odluke koje nisu izvr ne a kojima se stvarno pravo bezuslovno utvr uje ili dosudjuje ili se bezuslovno odbija; b) odluke sudova, odnosno s njima izjedna enih odluka drugih organa Distrikta kojima se predbilje ba odre uje kao mjera osiguranja; c) ostale javne isprave odre ene posebnim zakonom. b. Opravdanje predbilje ke lan 58 28 Predbilje ka djeluje dok ne bude opravdana ili izbrisana. Opravdanjem se predbilje ka pretvara u uknji bu, sa pravnim efektom od asa kad je bio podne en prijedlog za predbilje ku. 29 lan 59 Predbilje ka se opravdava: a) na osnovu isprave podobne za uknji bu, kojom se otklanja nedostatak radi kojeg nije bila dopu tena uknji ba; b) na osnovu potvrde o izvr nosti odluke suda ili drugog organa Distrikta; c) na osnovu pravosna ne presude kojom je predbilje ka opravdana; d) javnom ili javno ovjerenom ispravom kojom se dokazuje da je ostvaren uslov kojim je bio uslovljen pristanak za uknji bu, odnosno da je istekao rok. lan 60 (1) Tu bu radi opravdanja predbilje ke mo e lice u iju je korist predbilje ka dopu tena podnijeti u roku od 15 (petnaest dana) od dana dostave rje enja kojim je predbilje ka dopu tena. Osnovni sud e, na zahtjev lica u iju je korist predbilje ka dopu tena, svojim rje enjem produ iti taj rok, ako za to postoji opravdan razlog. (2) U parnici radi opravdanja predbilje ke na tu iocu le i teret dokazivanja pravnog osnova sticanja knji nog prava, a za predbilje eno zalo no pravo teret dokazivanja da postoji valjano potra ivanje u odre enom obimu te pravni osnov sticanje zalo nog prava. (3) Tu eni mo e tu iocu staviti sve svoje prigovore protiv postojanja knji nog prava, pa i ako protiv rje enja kojim je predbilje ka bila dopu tena nije podnio albu ili ju je podnio bez uspjeha. lan 61 (1) Ako sea ne opravlice protiv kojeg je predbilje ka bila dopu tena mo e zahtijevati njeno brisanje. (2) Osnovni sud e odbiti prijedlog za brisanje predbilje ke, ako je iz spisa vidljivo da je tu ba za opravdanje na vrijeme podnesena ili da rok za opravdanje jo te e. Ukoliko to iz spisa nije vidljivo u kratkom roku e odr ati ro i te na kojem e lice u iju je korist predbilje ka dopu tena morati dokazati da rok za opravdanje jo te e ili da je podnijelo tu bu na vrijeme. U protivnom dopusti e se brisanje predbilje ke. 30 (3) Tu ba radi opravdanja predbilje ke smatra e se podne enom u roku i nakon proteka roka, ako je podne ena prije podno enja prijedloga za brisanje predbilje ke ili bar isti dan kad je prijedlog primljen u Osnovnom sudu. lan 62 (1) Ako Osnovni sud odlu i da je predbilje ka opravdana, na prijedlog bilo koje od stranaka zabilje i e se opravdanje predbilje ke. (2) Ako Osnovni sud odlu i da predbilje ba nije opravdana, ista e se na prijedlog bilo koje od stranaka izbrisati. lan 63 Ako se predbilje ka izbri e zato to je pravosna no utvr eno da tu iocu ne pripada predbilje eno pravo ili da predbilje ka nije opravdana ili se lice u iju je korist predbilje ka bila dopu tena odreklo predbilje enog prava, odbi e se po slu benoj du nosti svaka predbilje ka tog prava koja bi bila kasnije zahtijevana na osnovu te isprave. Ako se i pored toga dopusti nova predbilje ka, ona e se izbrisati im druga strana prijavi da je predbilje ka ve jednom bila izbrisana. lan 64 (1) Ako je predbilje ka izbrisana samo zbog toga to tu ba za opravdanje nije bila podnesena na vrijeme, ipak se mo e zahtijevati nova predbilje ka, ali e ta predbilje ka proizvoditi pravne posljedice od asa podno enja novog prijedloga. (2) Vlasnik zemlji ta ili nosilac knji nog prava mo e tu bom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilje enog prava, a u slu aju povoljne odluke da se zabilje bom te odluke sprije i ponovno dopu tenje predbilje ke. lan 65 (1) Ako je predbilje ka dopu tena protiv lica koje je uknji eno kao vlasnik zemlji ta, mogu se dopustiti daljnji upisi, kako protiv uknji enog, tako i protiv predbilje enog vlasnika. (2) Ako se predbilje ka opravda, s upisom opravdanja po slu benoj du nosti e se izbrisati svi oni upisi koji su 31 protiv uknji enog vlasnika bili dopu teni nakon asa kad je stigao prijedlog na osnovu kojeg je pravo vlasni tva bilo predbilje eno. (3) Ako se predbilje ka prava vlasni tva izbri e, po slu benoj du nosti e se u isto vrijeme izbrisati svi upisi koji su dopu teni u vezi sa tom predbilje bom. (4) Ove odredbe na odgovaraju i na in e se primijeniti i u slu aju kad je protiv zalo nog vjerovnika bio predbilje en prijenos njegove tra bine na drugu osobu. lan 66 (1) Ako je brisanje knji nog prava samo predbilje eno, za to pravo mogu biti dopu teni daljnji upisi, npr. podzalo nih prava, ali e njihova pravna sudbina zavisiti od toga ho e li predbilje ba brisanja biti opravdana ili ne. (2) Ako se predbilje ka opravda, s upisom opravdanja izbrisa e se po slu benoj du nosti svi oni upisi koji su u odnosu na sada izbrisano pravo u me uvremenu bili dopu teni. 32 lan 67 (1) Ako na hipotekarnom potra ivanju u vrijeme kad se zahtijeva njegovo brisanje jo postoje podzalo na prava, brisanje potra ivanja mo e se dopustiti, ali pravne posljedice brisanja u odnosu na podzalo na prava nastupaju tek onda kad podzalo na prava budu izbrisana, osim ako ovim zakonom nije druk ije odre eno. (2) Daljnji upisi na ovo hipotekarno potra ivanje ne mogu se vi e dopustiti nakon to se uknji i brisanje. Ako se brisanje hipotekarnog potra ivanja samo predbilje i, na njega se mogu provoditi daljnji upisi, ali samo s pravnim efektom koji e zavisiti od sudbine predbilje be. 4. Zabilje ka lan 68 (1) Zabilje ke se mogu odrediti kada je to predvi eno ovim ili drugim zakonom. (2) Osnovni sud odre uje zabilje ku rje enjem, na prijedlog ovla tenog lica ili nadle nog organa, ako nije druga ije odre eno. a. Zabilje ka li nih odnosa lan 69 Zabilje ke li nih odnosa, kao i brisanje takvih zabilje ki, provode se na prijedlog zainteresovanog lica, njegovog zakonskog zastupnika ili nadle nog organa, a na osnovu isprava kojima se dokazuje postojanje li nog odnosa ija se zabilje ka, odnosno prestanak zahtijeva. b. Zabilje ka prvenstvenoga reda lan 70 (1) Vlasnik je ovla ten da zahtijeva zabilje ku da namjerava da svoje zemlji te otu i ili da zasnuje zalo no pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja e se upisati na osnovu tih poslova. Zabilje kom se stvara 33 prvenstveni red od asa kad je zemlji noknji ni sud primio prijedlog za upis. (2) Hipotekarni povjerilac mo e zahtijevati zabilje ku da namjerava brisati svoje potra ivanje da bi time sa uvao prvenstveni red za ono potra ivanje koje se na osnovu njegovog raspolaganja mo e upisati s tim prvenstvenim redom. (3) Zabilje ka prvenstvenog reda mogu a je i za zalo no pravo za osiguranje potra ivanja uz naznaku najvi ega iznosa do kojeg bi tim zalo nim pravom bilo osigurano. (4) Isprava na osnovu koje treba upisati prava koja proizlaze iz otu enja ili osnivanja zalo nog prava mo e biti sastavljena prije ili poslije podno enja prijedloga za zabilje bu prvenstvenog reda. lan 71 (1) Zabilje ka prvenstvenog reda dopusti e se samo ako bi po stanju zemlji ne knjige bila dopu tena uknji ba, odnosno brisanje onog prava koje se treba upisati, odnosno brisati i ako je na prijedlogu za zabilje ku istinitost potpisa ovjerena na propisani na in. (2) Odluka kojom se udovoljava prijedlogu za zabilje ku prvenstvenog reda izdaje se samo u jednom primjerku na kojem se potvr uje da je zabilje ka izvr ena. lan 72 Zabilje ba prvenstvenog reda gubi va nost protekom roka od 1 (jedne) godine od dana dostavljanja rje enja o upisu ako se radi o zalo nom pravu koje se osniva, a u ostalim slu ajevima navedenim u lanu 70 ovog Zakona protekom roka od 60 ( ezdeset) dana od dana dostavljanja rje enja o upisu. U odluci kojom se udovoljava prijedlogu nazna i e se dan u kojem rok isti e. lan 73 (1) Prijedlog za upis ili brisanje prava za koje je prvenstveni red zabilje en mora se, zajedno sa primjerkom odluke kojom je zabilje ka bila dopu tena, podnijeti u roku propisanom lanom 72 ovog Zakona. Ako se na osnovu ovog prijedloga dopusti uknji ba ili predbilje ka, upis ima 34 zabilje eni prvenstveni red. Izvr eni upis zabilje i e se na primjerku odluke. (2) Upis sa zabilje enim prvenstvenim redom mo e se dopustiti i u slu aju kad su zemlji te ili hipotekarna tra bina preneseni na tre ega, ili su optere eni nakon to je podnesen prijedlog za zabilje bu prvenstvenoga reda. (3) Ako vlasnik zemlji ta ili hipotekarni vjerovnik padnu pod ste aj prije nego to bude podnesen prijedlog, upis za koji je bio zabilje en prvenstveni red dopusti e se samo ako je isprava o poslu bila ve sastavljena prije dana otvaranja ste aja, a dan sastavljanja isprave dokazan javnom ovjerom. Ako isprava ne ispunjava te pretpostavke, prosu iva e se prema propisima o ste aju da li je takav upis dopu ten ili nije. lan 74 Ako se dopusti uknji ba otu enja zemlji ta, hipoteke ili brisanja potra ivanja u zabilje enom prvenstvenom redu, na prijedlog stranke u iju je korist dopu tena uknji ba naredi e se i brisanje onih upisa koji su bili dopu teni za ovo zemlji te ili ovog potra ivanja poslije podno enja prijedloga za zabilje ku. Prijedlog za brisanje ovih upisa mora se podnijeti u roku od 15 (petnaest dana) od dana kad je uknji ba dopu tena sa zabilje enim prvenstvenim redom postala pravosna na. lan 75 (1) Ako se prijedlog za upis ne podnese u zakonom propisanom roku, ili ako do kraja tog roka ne bude iscrpljen iznos za koji je bila provedena zabilje ka prvenstvenoga reda, zabilje ka gubi snagu i bi e izbrisana po slu benoj du nosti. (2) Prije proteka zakonskoga roka brisanje zabilje ke mo e se dopustiti samo ako se podnese odluka o dopu tenju zabilje ke. Na odluci e se zabilje iti brisanje. c. Zabilje ba izvr nosti hipoteke, otkaza hipoteke i hipotekarne tu be lan 76 35 Osnovni sud e, na prijedlog povjerioca ili du nika, rje enjem dopusti zabilje ku pravosna nosti hipoteke koja je zasnovana na sporazumu stranaka sa injenim pred sudom u skladu sa Zakonom izvr nom postupku. lan 77 (1) Zabilje ku otkaza hipotekarnog potra ivanja dopusti e rje enjem Osnovni sud na prijedlog povjerioca koji je dao otkaz svom du niku koji je upisan kao vlasnik optere ene nekretnine, ako je taj otkaz dao u obliku javne isprave. (2) Zabilje ku hipotekarne tu be dopusti e rje enjem Osnovni sud na prijedlog povjerioca koji je podigao hipotekarnu tu bu protiv lica koje je upisano kao vlasnik optere ene nekretnine, ako je dokazano da je sudu podne ena hipotekarna tu ba. lan 78 Zabilje ka iz lana 77 ovog zakona ima za posljedicu da otkaz ili tu ba djeluju i protiv svakog kasnijeg vlasnika zalo ene nekretnine, pa e se izvr enje namirenjem iz nekretnine mo i neposredno provesti bez obzira ko je u me uvremenu postao vlasnik te nekretnine. lan 79 (1) Zabilje ku hipotekarne tu be izbrisa e na prijedlog hipotekarnog du nika Osnovni sud ako ta tu ba bude pravosna no odbijena ili odba ena. (2) Zabilje ku hipotekarne tu be izbrisa e Osnovni sud po slu benoj du nosti s brisanjem hipotekarne tra nje. 36 d. Zabilje ka spora lan 80 (1) Zabilje ka spora je upis kojim se ini vidljivim da se u odnosu na knji no pravo vodi pred sudom ili drugim nadle nim organom postupak iji bi ishod mogao uticati na uknji bu, pripadanje, postojanje, obim, sadr aj ili optere enje tog prava. (2) Zabilje ka spora ima za posljedicu to da pravosna na presuda donesena povodom tu be djeluje i protiv onih lica koja su stekla knji na prava nakon to je prijedlog za zabilje ku spora stigao Osnovnom sudu. Isto vrijedi i kad je zabilje kom spora u injeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadle nim organom o ijem ishodu zavisi knji no pravo. (3) Kad je zabilje eni spor dovr en odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosu eno pravo dobija ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilje kom spora. lan 81 (1) Zabilje ku spora mo e zahtijevati svaka stranka u postupku iz lana 80 stava 1 ovoga zakona, kao i svako drugo lice koje je u esnik u postupku, a ima za to pravni interes, ako doka e da se taj postupak vodi. Zabilje ku spora mo e rje enjem dopustiti Osnovni sud. (2) Zabilje ku spora kojom se ini vidljivim da se pred drugim nadle nim organom vodi postupak iz lana 80 stava 1 ovog zakona mo e zahtijevati svaki u esnik u postupku koji za to ima pravni interes, ako doka e da se taj postupak vodi. Zabilje ku mo e na prijedlog rje enjem dopustiti Osnovni sud, a po slu benoj je du nosti mo e rje enjem narediti i organ pred kojim se vodi postupak. (3) Zabilje ka spora dopusti e se ako se doka e da se vodi postupak iz lana 80 stava 1 ovog zakona, osim ako je zakonom predvi ena mogu nost zabilje ke spora i prije pokretanja takvog postupka. lan 82 37 (1) Ako nakon provedene zabilje ke tu ilac odustane od tu be ili njegov tu beni zahtjev bude odbijen pravosna nom odlukom, odnosno ako bude kona no odbijen prijedlog ili obustavljen postupak radi kojeg je zabilje a bila odre ena, na prijedlog nosioca knji nog prava protiv kojeg je ta zabilje ka bila odre ena, odnosno njegovog pravnog sljedbenika, odredi e se njeno brisanje. Isto vrijedi i kad je zabilje ba bila odre ena s tim da e se postupak pokrenuti u odre enom roku, a on nije u tom roku bio pokrenut. (2) Ako je postupak radi kojeg je bila provedena zabilje ka dovr en izvr nom odlukom na osnovu koje bi bio promijenjen upis za koji je zabilje ka provedena, ta odluka e se izvr iti tako to e se dopustiti upis promjene na onaj na in i u onom obimu, kako je to odlu eno. Istovremeno e se narediti brisanje zabilje ke spora i svih upisa koji su zatra eni nakon to je prijedlog za zabilje ku spora stigao Osnovnom sudu, ako su u suprotnosti s novim upisom. lan 83 (1) Zabilje ka spora bri e se po slu benoj du nosti nakon proteka roka od 10 (deset) godina od asa kad je bila dopu tena. (2) Ako se prije isteka roka iz stava 1 ovoga lana doka e da zabilje eni spor nije pravosna no, odnosno kona no dovr en, na prijedlog zainteresovanog lica obnovi e se zabilje ka s istim prvenstvenim redom, a rok od 10 (deset) godina e se tada ra unati od asa njene obnove. (3) Brisanje zabilje ke spora ne sprje ava novu zabilje ku tog spora, ali nova zabilje ka dobija ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj pripada prema asu kad bude podnesen prijedlog za novu zabilje ku istoga spora. e. Zabilje ka tu be radi pobijanja du nikovih pravnih radnji lan 84 (1) Lice koje je u skladu sa propisima o obligacionim odnosima ili propisima o ste aju ovla teno da pobija pravnu radnju svog du nika mo e, kad pobija tu bom, zahtijevati zabilje ku te tu be u zemlji noknji ne ulo ke u kojima je radi ostvarenja tu benog zahtjeva potreban zemlji noknji ni upis. 38 (2) Zabilje ka tu be radi pobijanja du nikovih pravnih radnji ima za posljedicu da pravosna na presuda done ena povodom tu be djeluje i protiv svih kasnijih nosilaca knji nog prava, pa e se izvr enje mo i neposredno provesti bez obzira ko je u me uvremenu postao nosilac knji nog prava. lan 85 (1) Osnovni sud dopusti e rje enjem, na prijedlog povjerioca koji je tu tu bu podnio, zabilje ku tu be radi pobijanja du nikovih pravnih radnji, ako je dokazano da je tu ba podne ena sudu. (2) Zabilje ku tu be radi pobijanja du nikovih pravnih radnji Osnovni sud e na prijedlog povjerioca izbrisati, ako ta tu ba bude pravosna no odbijena ili odba ena. (3) Na zabilje ku tu be radi pobijanja du nikovih pravnih radnji na odgovaraju i se na in primjenjuju odredbe lana 83 ovog zakona o brisanju i obnavljanju zabilje ke spora. 39 f. Zabilje ka imenovanja ili opoziva upravnika lan 86 (1) Zabilje ka imenovanja zajedni kog upravnika dopusti e se na zahtjev bilo kojeg suvlasnika, odnosno zajedni kog vlasnika na osnovu isprave iz koje za to proizlazi saglasna volja svih suvlasnika, odnosno zajedni kih vlasnika. (2) Zabilje ka imenovanja zajedni kog upravnika dopusti e se na zahtjev bilo kojeg suvlasnika, odnosno zajedni kog vlasnika na osnovu izvr ne sudske odluke o postavljanju zajedni kog upravnika. (3) Zabilje ka upravnika dopusti e se na zahtjev povjerioca u iju je korist osnovana hipoteka na plodovima, a na osnovu isprave kojom su se du nik i povjerilac sporazumjeli da se umjesto povjeriocu upravljanje, radi namirenja potra ivanja iz plodova, prepu ta odre enom licu kao upravniku. (4) Zabilje ka prinudne uprave i upravnika dopusti e se na osnovu izvr ne odluke kojom je uspostavljena, a na prijedlog zainteresovanog lica. Posljedica ove zabilje ke jeste da se dopu tena prinudna uprava mo e provesti protiv svakoga ko kasnije stekne zemlji te. (5) Odredbe stava 1 do 4 ovog lana na odgovaraju i se na in primjenjuju i na zabilje ku opoziva ili promjene upravnika te prestanka prinudne uprave. g. Zabilje ka odbijanja izvr enja lan 87 (1) Kad Osnovni sud odbije prijedlog da se odobri izvr enje na nekretnini radi naplate potra ivanja za koju nije bila upisana hipoteka, naredi e po slu benoj du nosti i zabilje ku odbijenog prijedloga. (2) Posljedica ove zabilje ke je da e u slu aju ako povodom albe izvr ni prijedlog bude usvojen, to potr ivanje imati prilikom namirivanja ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je zabilje kom osigurano. (3) Zabilje ka e se izbrisati po slu benoj du nosti kad rje enje o odbijanju postane pravosna no, odnosno kada 40 umjesto te zabilje ke bude zabilje eno rje enje o izvr enju s tim prvenstvenim redom. 41 h. Zabilje ka dodjele lan 88 (1) Kada Osnovni sud u izvr nom postupku donese odluku o tome ko je kupac na javnoj licitaciji (rje enje o dodjeli) naredi e po slu benoj du nosti da se dodjela prodate nekretnine zabilje i u zemlji noj knjizi. (2) Nakon zabilje ke dodjele mo i e se prava ste i daljnjim upisima protiv dosada njeg vlasnika samo uz uslov da prestane va nost dodjele. (3) Kad na osnovu pravosna nog rje enja o predaji nekretnine kupcu bude upisano pravo u njegovu korist, na njegov prijedlog e se izbrisati svi upisi koji su bili provedeni protiv dotada njeg vlasnika nakon zabilje ke dosude, kao i svi daljnji upisi koji su u injeni s obzirom na njih. 42 B. POSTUPAK U ZEMLJI NOKNJI NIM STVARIMA GLAVA I. OP TE ODREDBE lan 89 Upise u zemlji nu knjigu rje enjem odre uje i provodi Osnovni sud. lan 90 (1) Osnovni sud postupa po pravilima vanparni nog postupka, uz shodnu primjenu parni nog postupka , ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. (2) Za odre ivanje tro kova u zemlji noknji nim predmetima na odgovaraju i se na in primjenjuju propisi parni noga postupka. lan 91 Osnovni sud odlu uje bez rasprave i saslu anja stranaka, osim u slu ajevima za koje je zakonom druga ije odre eno. lan 92 (1) Osnovni sud pokre e postupak na prijedlog stranaka, nadle nog organa, ili po slu benoj du nosti kada je to zakonom odre eno. (2) Osnovni sud e po slu benoj du nosti pou iti stranke i nadle ni organ da zahtijevaju neki upis, ako na e da bi on bio osnovan. lan 93 Rokovi odre eni ovim zakonom ne mogu se produ iti, niti je dopu ten povra aj u pre a nje stanje, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno; time se ne dira u pravo ostvarivanja prava tu bom. 43 GLAVA II. PRIJEDLOG ZA UPIS 1. Ovla teno lice lan 94 (1) Postupak za upis pokre e se na zahtjev zainteresovanog lica. (2) Prijedlog za upis koji bi imao zna enje zabilje ke ovla teno je staviti lice koja ima pravni interes za provo enje te zabilje ke ili je na to ovla teno posebnim propisom. lan 95 (1) Lice koje stavlja prijedlog u ime drugog lica mora na to biti ovla teno, to mora i dokazati ispravom. Ako ovim zakonom nije druga ije odre eno, postojanje i valjanost tog ovla tenja cijeni e se po op tim pravilima. (2) Lice ije bi se knji no pravo upisom prenijelo, ograni ilo ili opteretilo u korist drugoga mo e u svoje ime i bez posebnog ovla tenja taj upis zahtijevati u njegovu korist. (3) Ako je vanknji ni vlasnik knji nog prava to pravo prenio na drugoga ili ga je u njegovu korist ograni io ili opteretio, taj drugi mo e zahtijevati upis prava svoga prethodnika. (4) Kad je za isti dug dato osiguranje i u obliku jemstva i u obliku prava na hipoteku, a povjerilac ne zahtijeva upis hipoteke, tada i jemac mo e zahtijevati upis hipoteke u korist povjerioca. (5) Upis zajedni kih prava mo e zahtijevati bilo koji od zajedni ara u korist svih. Ako se radi o upisu prava djeljivih srazmjerno prema cjelini, svaki u esnik mo e zahtijevati upis odgovaraju ega dijela u svoju korist, a mo e i zahtijevati upis ostalih dijelova u korist ostalih u esnika ako za to ima pravni interes. 2. Podno enje prijedloga lan 96 44 (1) Prijedlog za upis podnosi se u pismenom obliku. Osnovni sud e zaprimiti prijedlog bez obzira je li podoban da se po njemu provede upis. (2) Prijedlog za upis mora biti jasno ozna en kao podnesak upu en Osnovnom sudu oznakom: zemlji noknji na stvar (zemlji noknji ni predmet). To se odnosi i na sve ostale podneske upu ene Osnovnom sudu. 45 lan 97 (1) Na mjestu gdje bi u zemlji noknji nom ulo ku trebalo provesti upis odmah e se, upisivanjem ivi ne napomene (plombe), u initi vidljivim dan i vrijeme kad je Osnovnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemlji noknji nih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba e se po slu benoj du nosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilje ka odbijanja prijedloga za upis. (2) Za tetu koja nastane primjenom pravila o za titi povjerenja u potpunost i istinitost zemlji nih knjiga zbog nepravovremenog uno enja plombe objektivno odgovara Distrikt. 3. Sadr aj prijedloga lan 98 (1) Prijedlog za upis, pored ostalog, treba da sadr i naziv Osnovnog suda kojem se prijedlog podnosi, ime i adresu podnosioca, te broj zemlji noknji nog ulo ka i oznaku estica upisanih u zemlji noknji ni ulo ak u kojem bi se upis trebao provesti. (2) Iz prijedloga za upis treba biti vidljivo koje bi se pravo tim upisom steklo, ograni ilo, opteretilo ili ukinulo, a ako se predla e upis zabilje be, li ni odnos ili pravna injenica iji se upis zahtijeva. Ako je prijedlog upravljen na sticanje knji nog prava samo na plodovima zemlji ta, to u prijedlogu za upis mora biti izri ito navedeno. (3) Zemlji noknji ni ulo ci u kojima bi se upis trebao provesti moraju se navesti oznakom kakvom su ozna eni u zemlji noj knjizi. lan 99 (1) Podnosilac mora odrediti koju vrstu upisa zahtijeva; ina e prijedlog za upis pre utno sadr i u sebi prijedlog za onu vrstu upisa (uknji bu, predbilje bu, zabilje ku) koji je po postoje em zemlji noknji nom stanju i prilozima prijedloga najpovoljniji za lice u iju se korist upis zahtijeva, a mogu je i dopu ten. 46 (2) Prijedlog za uknji bu sadr i u sebi pre utno i prijedlog za predbilje bu, ako je podnosilac nije izri ito isklju io. lan 100 Jednim se prijedlogom mo e zahtijevati vi e upisa koji se zasnivaju na istoj ispravi, upis istog prava u vi e zemlji noknji nih ulo aka ili upis vi e prava u istom zemlji noknji nom ulo ku. 47 4. Prilozi lan 101 (1) Osnovnom sudu e se predo iti original isprave koja je osnov za zemlji noknji ni upis, a prijedlogu se mo e prilo iti prepis te isprave. (2) Prepis isprave iji je sadr aj ovjeren u skladu sa zakonom izjedna en je s originalom. (3) Ako se original isprave ve nalazi kod Osnovnog suda, dovoljno je u prijedlogu uputiti na taj original i po mogu nosti prilo iti prijepis. Osnovni sud e po slu benoj du nosti pribaviti original isprave. lan 102 (1) Ako nije mogu e original isprave predo iti odmah jer se nalazi kod drugog suda ili drugog organa, treba to u prijedlogu navesti i prilo iti prepis na kojem su taj sud, odnosno drugi organ potvrdili da je vjeran originalu koji se kod njih nalazi. (2) Kad se prijedlogu ne bi moglo udovoljiti ni da je originalna isprava predo ena, prijedlog e se odbiti ne ekaju i original. (3) U slu aju da bi se prijedlogu moglo udovoljiti da je original bio predo en, prijedlog e se odmah zabilje iti s napomenom: ,,dok stigne original,,, da bi se za doti no pravo sa uvao prvenstveni red. (4) Kad Osnovni sud nije du an pribaviti original isprave, odredi e podnosiocu prijedloga primjeren rok u kojem mora predo iti original, koji ne mo e biti kra i od 30 (trideset), ni du i od 90 (devedeset) dana. Iz opravdanih razloga Osnovni sud mo e taj rok na prijedlog stranke produ iti. (5) Ako original isprave ne bude predo en u odre enom ili produ enom roku, prijedlog e se odbiti i zabilje ba po slu benoj du nosti izbrisati. Ako izvornik bude predo en prije nego to je prijedlog odbijen, sud e ipak rje avati o prijedlogu. lan 103 48 (1) Ako isprave nisu sastavljene na slu benim jezicima koji su u upotrebi u Distriktu, treba uz njih podnijeti i prijevod ovjeren od sudskoga tuma a. (2) Ako nema prijevoda, a iz prijedloga ina e ne proizlazi da bi ga trebalo odbiti, prijedlog e se radi o uvanja prvenstvenoga reda doti nog prava zabilje iti s napomenom: ,,dok stigne prijevod,,. Istodobno e se podnosiocu odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod, koji ne mo e biti kra i od 30 (trideset) dana niti du i od 90 (devedeset) dana. Taj se rok mo e iz opravdanih razloga na prijedlog produ iti. Ne bude li prijevod podnesen u odre enom ili produ enom roku, prijedlog e se odbaciti i zabilje ka po slu benoj du nosti izbrisati. Ako prijevod bude predo en prije nego to je prijedlog osbijen, sud e ipak rje avati o prijedlogu. lan 104 Podnosioca neurednog prijedloga za upis odnosno prijedloga kojem nisu prilo eni svi nu ni prilozi Osnovni sud e pozvati da u primjerenom roku ukloni nedostatke. 49 GLAVA III. ODLU IVANJE lan 105 (1) Upisi se provode na osnovu rje enja Osnovnog suda kojim se upis odre uje i nala e njegova provedba u zemlji noj knjizi (rje enje o upisu). (2) Rje enje o upisu Osnovni sud e donijeti i kad je zemlji noknji ni upis odredio drugi organ u granicama svoje nadle nosti. lan 106 (1) Za odlu ivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u asu kad je taj prijedlog stigao Osnovnom sudu. (2) Odredbe stava 1 ovoga lana primjenjuju se i kad je na poziv Osnovnog suda iz lana 104 ovoga zakona uklonjen nedostatak u prilozima. lan 107 (1) Osnovni sud e, nakon to pregleda prijedlog za upis i priloge, dozvoliti upis ako: iz zemlji ne knjige nije vidljivo da bi s obzirom na predmet upisa postojala smetnja tom upisu; nema osnove za sumnju u to jesu li lica protiv kojih se zahtijeva upis sposobna raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li lice koje je prijedlog podnijelo na to ovla teno; osnovanost prijedloga proizlazi iz sadr aja podne enih isprava; i isprave imaju potrebni oblik. (2) Kad zemlji noknji ni upis odre uje drugi nadle ni organ, a ne Osnovni sud, Osnovni sud e se ograni iti na ispitivanje da li je upis odredio za to nadle ni sud ili organ te da li je upis provediv s obzirom na stanje zemlji ne knjige, a o ostalim pretpostavkama odlu uje onaj organ koji upis dopu ta. lan 108 50 (1) Osnovni sud rje avaju i o prijedlogu za upis mo e odlu iti da se upis: dozvoljava u cjelini; dozvoljava djelimi no; ne dozvoljava u cjelini. (2) U rje enju kojim se odre uje upis moraju biti ozna eni zemlji noknji ni ulo ak u kojem e se provesti upis, a po potrebi zemlji noknji na estica, lice u iju e se korist provesti upis i njegova adresa, vrsta upisa (uknji ba, predbilje ka, zabilje ka), predmet na kojem e se provesti, isprave na kojima se upis zasniva, pravo koje treba upisati s njegovim bitnim sadr ajem, kao i nalog da se u zemlji noj knjizi provede upis ta no odre enog sadr aja. (3) Ako prijedlogu nije mogu e udovoljiti u cijelini, ali mu se ipak mo e udovoljiti djelimi no, Osnovni sud e narediti upis u dijelu u kojem je dopu ten, a odbiti onaj dio prijedloga u kojem upis nije dopu ten. (4) Ako sud odbije prijedlog u cijelosti ili djelimi no, u rje enju e navesti razloge odbijanja. (5) Ako je upis odredio drugi organ koji o igledno nije nadle an, Osnovni sud e svojim rje enjem odbiti dopu tenje upisa, te zabilje iti odbijaju e rje enje. lan 109 (1) Ako iz isprave proizlazi da bi se korisniku knji nog prava mogao dopustiti upis, ali da su mu ujedno nametnuta ograni enja na raspolaganje ste enim pravom ili su mu nametnute du nosti ili tereti za koje je ugovoren istovremeni upis, ne e se dopustiti upis prava ako se istovremeno ne zahtijeva upis ugovorenih ograni enja, odnosno du nosti ili tereta. (2) Prijedlog za istovremeni upis me usobnih prava mo e podnijeti kako jedna tako i druga strana. lan 110 (1) Ako se prijedlog za upis odbije, odbijeni prijedlog e se zabilje iti. Me utim, zabilje ka se ne e sa initi ako se iz prijedloga za upis ili njegovih priloga ne mo e razaznati na koju se nekretninu ili pravo odnosi, ako nekretnina ili pravo nisu upisani u zemlji ne knjige Osnovnog suda, ili su 51 upisani u korist drugog lica, a ne onog protiv kojeg bi se s obzirom na sadr aj isprave trebao provesti upis. (2) Kad odluka o odbijanju prijedloga za upis postane pravosna na, Osnovni sud e po slu benoj du nosti izbrisati zabilje ku odbijenog prijedloga i o tome obavijestiti stranke. 52 GLAVA IV. PROVEDBA UPISA lan 111 (1) Upis u zemlji nu knjigu mo e se provesti samo po nalogu koji je Osnovni sud izdao u rje enju o upisu i u skladu sa sadr ajem tog naloga. (2) Ako se po stanju zemlji ne knjige poka e da se neki nalog ne mo e provesti, Osnovni sud e po slu benoj du nosti ispraviti rje enje o upisu. lan 112 Svaki upis, osim podataka navedenih u lanu 108 stavu 2 ovog zakona, mora sadr avati jo i oznaku vrste upisa, dan, mjesec, godinu i broj pod kojim je prijedlog za upis stigao Osnovnom sudu. lan 113 Ako je Osnovnom sudu stiglo istovremeno vi e prijedloga koji se odnose na isto zemlji noknji no tijelo, pri svakom e se upisu provedenom povodom tih prijedloga zabilje iti brojevi istovremeno zaprimljenih prijedloga s napomenom da su ovi prijedlozi stigli u isto vrijeme. lan 114 (1) Ako je Osnovnom sudu stiglo istovremeno vi e prijedloga koji se odnose na isto zemlji noknji no tijelo koji se me usobno isklju uju, a svi ispunjavaju pretpostavke za upis, Osnovni sud e ih sve dozvoliti i provesti te ujedno upozoriti podnosioce da u parnici rije e kome pripada pravo i istovremeno, po slu benoj du nosti upisati zabilje bu spora u skaldu sa lanom 80 ovog Zakona. (2) Nakon to bude utvr eno kojem od podnosilaca prijedloga iz stava 1 ovog lana pripada pravo koje je predmet upisa, na njegov prijedlog izbrisa e se ostali upisi kao i svi upisi provedeni na njima. lan 115 53 (1) Tekst upisan u zemlji noj knjizi ne smije se naknadno mijenjati niti u initi ne itkim. (2) Ako se napravi gre ka pri upisu, a gre ka se primjeti jo za vrijeme samog upisa, a prije zaklju enja upisa, ispravi e se na kraju upisa izri itim navo enjem koji se dio teksta ispravlja i kojim rije ima. Takvo e se ispravljanje provesti bez posebnog rje enja Osnovnog suda. 54 lan 116 (1) Gre ka u upisu koja se primjeti nakon provedenog upisa mo e se ispraviti na osnovu rje enja Osnovnog suda o ispravci pogre nog upisa, done enog na osnovu sporazuma svih zainteresovanih lica u postupku pred Osnovnim sudom za ispravku pogre noga upisa. (2) U postupku za ispravku pogre nog upisa Osnovni sud e saslu ati sva zainteresovana lica kako bi utvrdio postoji li mogu nost sporazumne ispravke. Ako se postigne sporazum o ispravci pogre nog upisa, Osnovni sud e donijeti rje enje o ispravci pogre nog upisa uz nalog da se ispravka provede u zemlji noj knjizi s va no u od asa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen. (3) Ako ne do e do sporazuma o ispravci pogre noga upisa, Osnovni sud e one koji zahtijevaju ispravku uputiti na parnicu i odredi e im primjeren rok radi podno enja tu be. Ako lica upu ena na parnicu ne podnesu tu bu u roku, smatra e se da postoji sporazum o ispravci. lan 117 Gre ka u upisu koja se primjeti nakon provedenog upisa mo e se ispraviti po slu benoj du nosti, bez vo enja postupka za ispravku pogre nog upisa, samo ako takva ispravka ne bi dovodila u pitanje ve ste ena prava, niti bi dovodila u opasnost lica koja postupaju s povjerenjem u zemlji ne knjige. lan 118 Pokretanje postupka za ispravku pogre nog upisa zabilje i e se na listu na kojem je pogre ni upis proveden. Ova zabilje ka ima za posljedicu da kasniji upisi ne sprje avaju ispravku gre ke. Kad rje enje o ispravci pogre nog upisa postane pravosna no, zabilje ka e se po slu benoj du nosti izbrisati. 55 GLAVA V. DOSTAVLJANJE lan 119 (1) Rje enje u zemlji noknji nom postupku dostavi e se predlaga u, odnosno njegovom punomo niku, i licima na ijoj se nekretnini sti e knji no pravo i ija se knji na prava prenose, optere uju, ograni avaju ili ukidaju, kao i licu protiv kojeg je provedena zabilje ka. (2) Rje enje o upisu dostavlja se nakon njegovog provo enja u zemlji noj knjizi. (3) Rje enja u zemlji noknji nom postupku dostavljaju se li no. lan 120 (1) Rje enje kojim se dopu ta potpuno ili djelimi no brisanje nekog upisa dostavlja se i svim licima koja imaju uknji ena ili predbilje ena prava na onom pravu ije se potpuno ili djelimi no brisanje rje enjem dopu ta. (2) Rje enje o uknji bi ili predbilje ki kojim se zala u ili ustupaju ve upisana prava tre ih lica dostavlja se i vlasniku nekretnine. (3) Rje enje o predbilje ki izdato povodom prijedloga koji je podnio navodni punomo nik ija punomo nije valjana za uknji bu dostavlja se i davaocu punomo i. (4) Rje enje o uknji bi ili predbilje ki vlasni tva dostavlja se i zalo nim povjeriocima. (5) Rje enje o ispravci upisa dostavi e se licima kojima se dostavlja i rje enje o upisu. (6) Rje enja Osnovnog suda nu na za postupanje Odjeljenja za javne registre, u granicama njegove nadle nosti, dostavljaju mu se po slu benoj du nosti. (7) Rje enja Osnovnog suda o upisima izvr enim u vezi sa sticanjem nekretnina i prava na nekretninama koja podlije u poreskoj obvezi, dostavljaju se po slu benoj du nosti poreskoj upravi. lan 121 56 injenica da dostava nije uredno ili nije uop te izvr ena ne daje pravo osporavanja valjanost knji nog upisa. Onaj koji iz knji noga upisa za sebe izvodi prava ili oslobo enja od obaveze nije du an dokazivati da je dostava izvr ena. 57 GLAVA VI. PRAVNI LIJEKOVI lan 122 Protiv rje enja u zemlji noknji nom postupku dopu tena je alba, osim ako zakonom nije druga ije odre eno. O albi odlu uje Apelacioni sud Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Apelacioni sud). lan 123 (1) alba ne odla e provo enje upisa. (2) U albi se ne mogu iznositi nove injenice niti prilagati nove isprave. Apelacioni sud odlu uje o albi samo na osnovu injeni nog i pravnog stanja kakvo je bilo u asu kad je zemlji noknji ni prijedlog stigao Osnovnom sudu. lan 124 (1) Rok za albu je 15 (petnaest) dana. (2) Osnovni sud e odbaciti neblagovremenu albu, bez obzira na to da li je zabilje ba nepovoljne odluke izbrisana. lan 125 (1) Rje enje Osnovnog suda o odbacivanju albe zabilje i e se po slu benoj du nosti. (2) Rje enjem Apelacionog suda kojim se potvr uje odluka Osnovnog suda o odbacivanju albe naredi e se brisanje zabilje ke iz stava 1 ovoga lana. (3) Ako Apelacioni sud ukine rje enje o odbacivanju albe, zabilje ka iz stava 1 ovog lana smatra e se zabilje kom albe. lan 126 (1) alba protiv rje enja o upisu zabilje i e se po slu benoj du nosti. Ta zabilje ka e se izbrisati po slu benoj du nosti, ako alba bude odbijena. 58 (2) Rje enjem Apelacionog suda kojim se usvaja alba protiv rje enja o upisu, nalo i e se brisanje upisa, uspostava pre a njeg zemlji noknji noga stanja i brisanje zabilje ke albe protiv rje enja. 59 lan 127 (1) Rje enjem Apelacionog suda kojim se alba odbija i potvr uje rje enje Osnovnog suda o odbijanju upisa naredi e se da se zabilje ka rje enja o odbijanju izbri e i u esnici o tome obavijeste. (2) Rje enjem Apelacionog suda kojim se alba usvaja i preina ava rje enje Osnovnog suda o odbijanju upisa nalo i e se upis koji je bio zahtijevan i brisanje zabilje ke o odbijanju upisa. (3) Posljedica upisa provedenog po stavu 2 ovog lana bi e kao da je proveden u asu kad je prijedlog bio podnesen. 60 GLAVA VII. BRISOVNA TU BA lan 128 (1) Nosilac knji nog prava koje je povrije eno uknji bom u korist nekog lica ovla ten je radi za tite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknji be koja ga vrije a i uspostavu pre a njeg zemlji noknji nog stanja (brisovna tu ba) sve dok ne nastupe injenice na osnovu kojih bi mu povrije eno knji no pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije druk ije odre eno. (2) Brisovnoj tu bi ne mo e se udovoljiti protiv lica koja je postupaju i s povjerenjem u istinitost zemlji nih knjiga, a u dobroj vjeri, uknji ila svoje pravo izvode i ga iz uknji enog, ali neistinitog (nevaljanog) prava prethodnika, osim: ako je nosilac knji nog prava iz stava 1 ovoga lana kojem je bilo dostavljeno rje enje o uknji bi u korist prethodnika te lica u roku za albu na taj upis zatra io zabilje ku da je sporan te podnio brisovnu tu bu u roku od 60 ( ezdeset) dana od isteka roka za tu albu, odnosno ako je nosilac knji nog prava iz stava 1 ovoga lana kojem nije bilo dostavljeno rje enje o uknji bi u korist prethodnika te lice podnilo brisovnu tu bu u roku od 3 (tri) godine od kad je ta uknji ba bila zatra ena. (3) Na zabilje ku brisovne tu be primjenjuju se pravila o zabilje ki spora, s tim da onaj ko ishodi zabilje ku brisovne tu be, a bez opravdanoga razloga propusti podnijeti tu tu bu, odgovara za tetu koju je zbog toga pretrpjelo lice u iju je korist provedena uknji ba. 61 GLAVA VIII. POSTUPAK SA ZAJEDNI KIM HIPOTEKAMA 1. Odre ivanje glavnog ulo ka lan 129 (1) U zahtjevu za upis zajedni ke hipoteke treba da se ozna e glavni i sporedni zemlji noknji ni ulo ci. Ako takve oznake nema, kao glavni ulo ak smatra e se onaj koji je u prijedlogu naveden na prvom mjestu. (2) U glavnom i u svakom sporednom ulo ku hipoteka se upisuje za osiguranje cijele hipotekarne tra bine. (3) Ako podnosilac zahtjeva tra i da se hipoteka koja je ve osnovana za osiguranje neke potra nje pro iri i na druge zemlji noknji ne ulo ke, sa prvobitno optere enim ulo kom postupa e se kao sa glavnim. (4) U glavnom ulo ku zabilje kom e se uputiti na sporedne ulo ke, a u svakom sporednom ulo ku na glavni ulo ak. 2. Prijava i upis zajedni kih hipoteka lan 130 (1) Ako povjerilac zahtijeva pro irenje zalo nog prava koje osigurava njegovo potra ivanje i na druge nekretnine, du an je prijaviti hipoteku koju za to potra ivanje ve ima da bi se zabilje ila zajedni ka hipoteka. Ako povjerilac povrijedi tu svoju du nost, odgovara za tetu koja zbog toga nastane. (2) Ako izostane zabilje ka zajedni ke hipoteke iz bilo kojeg razloga, hipotekarni du nik mo e zahtijevati upis te zabilje ke. Time prouzrokovane tro kove snosi povjerilac, ako je odgovoran to zajedni ka hipoteka nije bila upisana. (3) Ako Osnovni sud prilikom odlu ivanja o prijedlogu za upis zalo nog prava za osiguranje neke potra nje ili prilikom provo enja upisa sazna da je za osiguranje iste potra nje ve upisano zalo no pravo u njegovim knjigama po slu benoj du nosti e upisati zajedni ku hipoteku. Ulo ak u kojem je ve bilo upisano zalo no pravo smatra e se glavnim ulo kom. lan 131 62 Postupak upisa zajedni ke hipoteke koji se mora izvr iti na zemlji noknji nim tijelima upisanim u zemlji ne knjige Osnovnog suda i nadle nih sudova Entiteta istovremeno uredi e se u sporazumu sa Entitetima. 63 lan 132 (1) Osnovni sud odlu uje o dopu tenosti upisa zalo nog prava o hipotekarnim predmetima za zemlji ta koja se nalaze u njegovim zemlji nim knjigama. (2) alba na odluku podnosi se u roku od 15 (petnaest) dana Apelacionom sudu putem Osnovnog suda. lan 133 Kod zajedni ke hipoteke upis dobija prvenstveni red posebno za svaki ulo ak, prema asu kad je prijedlog za upis stigao Osnovnom sudu. 3. Upisi promjena u glavnom ulo ku lan 134 Ako se glavni ulo ak vodi kod Osnovnog suda, svi prijedlozi za upis promjena u zajedni koj hipoteki podnose se tom sudu, i prosu iva e se prema stanju glavnog ulo ka. lan 135 (1) Sve promjene zajedni ke hipoteke kao to su prijenos, ograni enje, optere enje, brisanje ili druge upisa e se samo u glavnom ulo ku. (2) Upis promjena u glavnom ulo ku vrijedi e kao da je proveden u svim ve postoje im ili budu im sporednim ulo cima. Djelimi no ili potpuno brisanje zajedni ke hipoteke, a i hipoteke u pojedinom sporednom ulo ku, zabilje i e se za sve hipotekarne predmete i u svim sporednim ulo cima. lan 136 Ako se zalo no pravo izbri e u glavnom ulo ku koji se vodi u Osnovnom sudu, u tom e se ulo ku izbrisati i svi daljnji upisi koji se odnose na to zalo no pravo, pa e se isti prenijeti u neki od sporednih ulo aka koji se vode u Osnovnom sudu. Sa tim ulo kom e se ubudu e postupati kao sa glavnim ako zajedni ka hipoteka jo postoji. 64 4. Tu ba za opravdanje lan 137 Tu ba za opravdanje predbilje be zajedni ke hipoteke podnosi se Osnovnom sudu. 65 5. Zemlji noknji ni izvaci lan 138 U zemlji oknji nim izvacima iz ulo aka koji se s obzirom na zajedni ku hipoteku vode kao sporedni uputit e se na glavni ulo ak i napomenuti da su promjene koje su u injene u zajedni koj hipoteki upisane samo u glavnom ulo ku. 66 GLAVA IX. AMORTIZACIJA I BRISANJE STARIH HIPOTEKARNIH POTRA IVANJA lan 139 Vlasnik hipotekom optere ene nekretnine, a isto tako i svaki zajedni ki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da Osnovni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarnog potra ivanja: ako je proteklo najmanje 30 (trideset) godina od uknji be hipotekarne potra nje, a u slu aju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; ako nije mogu e prona i ni one koji su prema upisima ovla teni, ni njihove pravne sljedbenike; i ako za ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi na in ostvarivalo. lan 140 (1) Ako Osnovni sud na e da postoji vjerovatno a da prijedlogu treba udovoljiti i da podnosilac ima pravni interes za to, pozva e oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnom potra ivanju ili u vezi sa njim. (2) U oglasu e se ta no ozna iti uknji ba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od 1 (jedne) godine za prijavu, uz navo enje posljednjega kalendarskog dana za podno enje prijave. (3) Oglas e se objaviti na oglasnoj plo i Osnovnog suda , u ,,Slu benom glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine,,, ,,Slu benom listu Bosne i Hercegovine,,, a po potrebi i na drugi prikladan na in. lan 141 Ako oglasni rok protekne bezuspje no, Osnovni sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne potra nje te e odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. lan 142 Ako u oglasnom roku bude podne ena prijava u vezi sa pravom ija se amortizacija zahtijeva, Osnovni sud e obavijestiti o 67 tome podnosioca zahtijeva za amortizaciju, i uputiti ga na parnicu o utvr ivanju postojanja hipotekarnog potra ivanja, i obustaviti postupak amortizacije. 68 GLAVA X. OTPISIVANJE I PRIPISIVANJE 1. Promjena sastava zemlji noknji noga tijela lan 143 (1) Sastav zemlji noknji nog tijela mijenja se zemlji noknji nim otpisom i pripisom katastarskih estica. Ako se otpisano zemlji noknji no tijelo ne pripi e u neki ve postoje i ulo ak za to zemlji noknji no tijelo se osniva novi zemlji noknji ni ulo ak. (2) Otpisom jednog dijela zemlji noknji nog tijela prestaje va nost svih upisa koji se odnose na to zemlji noknji no tijelo osim onih upisa koji su prene eni u zemlji noknji ni ulo ak u koji je preostali dio zemlji noknji nog tijela upisan nakon otpisa. (3) Svi upisi koji se odnose na zemlji noknji no tijelo kojem je pripisan dio zemlji noknji nog tijela iz drugoga zemlji noknji nog ulo ka dobijaju pripisom va nost i u odnosu na taj pripisani dio. (4) Sastav zemlji noknji noga tijela ne mijenja se upisom promjene oblika, povr ine ili izgra enosti zemlji ta, pa e upis takve promjene Osnovni sud provesti na osnovu prijavnog lista katastra o promjeni u katastru zemlji ta, a, ako bi promjena uticala na knji na prava, tada i na osnovu isprave prikladne za uknji bu kojom se upisani nosioci prava na tom zemlji tu sla u sa tom promjenom. (5) Sastav zemlji noknji nog tijela ne mijenja se ni povezivanjem suvlasni kog dijela s vlasni tvom odre enog posebnog dijela nekretnine, ali e se na zahtjev suvlasnika sa ijim se suvlasni kim dijelom povezalo vlasni tvo odre enog posebnog dijela otvoriti podulo ak za taj dio u skladu sa odredbom lana 20 ovog Zakona. lan 144 (1) O otpisu i pripisu odlu uje Osnovni sud na prijedlog ovla tenog lica. (2) Otpis mo e zahtijevati vlasnik zemlji ta iji se dio otpisuje, kao i druga lica koja su ovla tena da zahtijevaju uknji bu prava vlasni tva na svoje ime. 69 (3) Otpisi i pripisi prove e se i na prijedlog organa koji je donio odluku kojom je dovr en postupak komasacije, ekspropriacije ili neki drugi postupak u kojem je odlu eno o promjeni sastava zemlji noknji nog tijela. lan 145 (1) Otpis sastavnoga dijela zemlji noknji noga tijela i njegov pripis drugom zemlji noknji nom tijelu ili otvaranje novog ulo ka za otpisani sastavni dio dopu teni su samo ako isprava na kojoj se prijedlog zasniva zadovoljava pretpostavke za uknji bu prava vlasni tva, a dio koji se otpisuje je ta no odre en, po potrebi i planom koji e se ulo iti u zbirku isprava. (2) Prijedlog za otpis i pripis zemlji noknji nom tijelu koje pripada istom vlasniku, kao i prijedlog za otvaranje novog zemlji noknji nog ulo ka za upis otpisanih katastarskih estica na ime istoga vlasnika su isprave kojima vlasnik raspola e svojim pravom. Ovjera vlasnikovog potpisa nije potrebna. lan 146 Otpis i pripis koji bi i ao na tetu knji nih prava tre ih lica upisanih u zemlji noknji nom ulo ku iz kojeg bi se zemlji te trebalo otpisati ne mo e se provesti bez njihovog pristanka, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. 2. Otpis s prijenosom tereta (teretni otpis) lan 147 (1) Za otpis pojedinih sastavnih dijelova zemlji noknji nog tijela nije potreban pristanak lica u iju su korist na dotada njem zemlji noknji nom tijelu upisana knji na prava, ako se u novi zemlji noknji ni ulo ak upi u nepromijenjena sva njihova knji na prava. (2) Za otpis nije potreban pristanak hipotekarnog povjerioca ako se hipoteka upi e kao zajedni ka hipoteka u dotada njem i novom zemlji noknji nom ulo ku. (3) Slu nost iji je sadr aj takav da se izvr ava samo na odre enom dijelu zemlji ta, ne upisuje se u novi ulo ak ako 70 se ne izvr ava na otpisanom dijelu koji se upisuje u taj ulo ak. (4) Zabilje ka prvenstvenoga reda sprje ava otpisivanje dok se ne podnese prepis one odluke kojom je ta zabilje ka bila dopu tena i na tom prepisu zabilje i otpis kao i oznaka novog ulo ka, otvorenog za otpisani dio. (5) Svi nosioci knji nih prava obavijesti e se o provedenom otpisu i otvaranju novog ulo ka. 3. Besteretni otpis a. Besteretni otpis na prijedlog vlasnika lan 148 (1) Vlasnik koji eli otpisati dio zemlji noknji nog tijela bez prijenosa tereta (besteretni otpis), e predlo iti Osnovnom sudu da pozove one nosioce knji nih prava iji je pristank za otpis potreban, da u roku od 30 (trideset) dana od dostave poziva prigovore besteretnom otpisu, jer e se ina e takav otpis dopustiti, ime e prestati njihova knji na prava na otpisanom dijelu. (2) Zabilje ka prvenstvenog reda sprje ava bezteretni otpis dok se ne podnese prepis odluke kojom je ta zabilje ka dopu tena i na tom prepisu zabilje i da je otpisani dio otpisan bezteretno. lan 149 (1) Prijedlog stavljen prema lanu 148 stavu 1 ovog Zakona zabilje i e se u ulo ku onog zemlji noknji nog tijela iji bi se dio otpisao. Zabilje ka ima za posljedicu da kasniji upisi ne sprje avaju otpisivanje. (2) Zabilje ba e se izbrisati po slu benoj du nosti istovremeno sa provo enjem otpisa, a najkasnije dvije godine po proteku dozvole zabilje be. lan 150 Osnovni sud e na zahtjev ovla tenog lica izdati potvrdu u kojoj e navesti prava protiv ijeg bezteretnog otpisa nije u roku ulo en prigovor. 71 lan 151 (1) Prigovor podne en u propisanom roku sprije ava otpis. U prigovoru nije potrebno navesti razloge. (2) Prigovore koji nisu podne eni u propisanom roku Osnovni sud e odbaciti. lan 152 (1) Spre avanje otpisa mo e se ukloniti pla anjem duga, pa e se prigovor odbiti doka e li se isplata ispravom koja ispunjava pretpostavke za uknji bu. (2) Nosioci knji nih prava koji su podnijeli prigovor, a ija su potra ivanja upisana sa glavnicom ta no odre enog iznosa, moraju primiti isplatu iako im potra ivanja nisu jo dospjela, ali zadr avaju pravo na naknadu tete koju su pretrpjeli zbog prijevremene isplate. b. Besteretni otpis dijelova male vrijednosti lan 153 (1) Osnovni sud e dopustiti i provesti besteretni otpis dijela zemlji noknji noga tijela bez podno enja isprave i bez saglasnosti nosioca prava koja terete to zemlji noknji no tijelo, ako iz potvrde Odjeljenja za javni registar proizlazi da dio koji se otpisuje ne prelazi stoti dio povr ine neprekinutog dijela zemlji noknji nog tijela i ako bi se time vrijednost zemlji ta koje ostaje u zemlji noknji nom tijelu samo neznatno umanjila. (2) Osnovni sud ne e dopustiti besteretni otpis iz stava 1 ovog lana ako je u posljednjih 5 (pet) godina ve bio jednom izvr en otpis na osnovu odredbe stava 1 ovog lana. lan 154 (1) Nosilac knji nog prava koji tvrdi da se besteretnim otpisom vrijednost zemlji ta koja su ostala u zemlji noknji nom tijelu znatnije umanjila, mo e prigovoriti besteretnom otpisu u roku od 30 (trideset) dana od dana kad mu je dostavljeno rje enje o dozvoli otpisa. 72 (2) Prigovore koji nisu pode eni u propisanom roku Osnovni sud e odbaciti. lan 155 (1) Osnovni sud e povodom prigovora postupati po na elima vanparni nog postupka, i nastojati da se postigne sporazum me u u esnicima. Ako ne do e do sporazuma, Osnovni sud e o tom prigovoru odlu iti rje enjem. Ako Osnovni sud udovolji prigovoru, u zemlji noj knjizi e se nakon pravosna nosti rje enja po slu benoj du nosti uspostaviti pre a nje stanje. (2) Ako je otpisani dio pripisan drugom zemlji noknji nom tijelu ili ako je iz njega osnovano novo zemlji noknji no tijelo, prigovor e se zabilje iti u ulo ku novoosnovanog zemlji noknji nog tijela. Ova zabilje ka ima za posljedicu da upisi koji dolaze poslije otpisa ne mogu sprje avati da se u zemlji noj knjizi uspostavi pre a nje stanje, ako se prigovoru udovolji. Zabilje ka e se po slu benoj du nosti izbrisati po pravosna nosti odluke o prigovoru. c. Besteretni otpis na osnovu odluke nadle nog organa lan 156 Osnovni sud e dopustiti besteretni otpis na osnovu odluke organa kojom je dovr en postupak komasacije, eksproprijacije ili drugi postupak u kojem je odlu eno o promjeni sastava zemlji noknji noga tijela, i ako je tom odlukom bezteretni otpis odre en i bez pristanka svih nosilaca tereta na dijelu zemlji noknji noga tijela koji se otpisuje. lan 157 Osnovni sud e rje enje o dopu tanju besteretnog otpisa javno oglasiti na oglasnoj plo i suda, u ,,Slu benom glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine,,, ,,Slu benom listu Bosne i Hercegovine,, i na drugi prikladan na in. lan 158 (1) Besteretnim otpisom provedenim na osnovu odredbi lana 156 ovog Zakona prestaju knji na prava koja nisu prenesena, ali njihovim nosiocima pripada pravo na naknadu za ono to 73 su zbog toga izgubili, s tim da nov ana naknada ne mo e biti manja od one na koju bi imali pravo da se na odgovaraju i na in primjenjuju pravila o naknadi u slu aju eksproprijacije. (2) Za naknadu solidarno odgovaraju lica u iju je korist proveden besteretni otpis i Distrikt. (3) Pravo na naknadu prestaje protekom roka od 3 (tri) godine od saznanja za posljedice besteretnog otpisa, a najkasnije u roku od 20 (dvadeset) godina od objave rje enja o dopu tenju besteretnoga otpisa u ,,Slu benom glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine,, i ,,Slu benom listu Bosne i Hercegovine,,. 4. Postupak otpisivanja i pripisivanja lan 159 (1) Za otpis pojedinih sastavnih dijelova zemlji noknji nog tijela od jednoga ulo ka i njihov pripis drugom ulo ku ili za otvaranje novoga ulo ka za njih, podnosi se samo jedan prijedlog. (2) Postupak otpisivanja i pripisivanja u slu aju kada se upisi po prijedlogu trebaju provesti u knjigama Osnovnog suda i nekog od sudova Entiteta istovremeno rije i e se u sporazumu sa Entitetima. (3) Zabilje ka otpisa ima za posljedicu da kasniji upisi koji se odnose na sastavni dio zemlji noknji nog tijela koji treba otpisati djeluju samo onda ako se ne dopusti njegov upis u drugi ulo ak. lan 160 Pravila o postupanju prilikom otpisa i pripisa na odgovaraju i e se na in primjenjivati i kad se otpisuju i pripisuju zemlji ta zbog zamjene. 74 DRUGI DIO KATASTAR GLAVA I. KATASTARSKI PREMJER lan 161 (1) Upravne, stru ne i druge poslove u oblasti katastarskog premjera i njegovog odr avanja vr i Odjeljenje za javne registre. (2) Katastarski premjer obuhavta: a) osnovne geodetske radove; b) snimanje detalja sa prikupljanjem odre enih podataka; c) geodetske radove u vezi sa komasacijom zemlji ta; d) izradu originala geodetskih planova i osnovne karte; e) reprodukciju geodetskih planova i osnovne karte. (3) Poslove iz stava 1 ovog lana Odjeljenje za javne registre vr i u saradnji sa nadle nim organima Entiteta. lan 162 Pod osnovnim geodetskim radovima podrazumijeva se postavljanje, obrada mjerenja i odre ivanje astronomsko geodetske, gravimetrijske, trigonometrijske i nivelmanske mre e. lan 163 Osnovni geodetski radovi ine jedinstvenu osnovu za premjer i geodetske radove za posebne potrebe, a vr e se po metodu i postupku koji obezbje uju ta nost dobivenih podataka kako bi se mogli koristiti kao obavezna osnova za sve radove premjera. lan 164 (1) Snimanje detalja vr i se fotogrametrijskom, polarnom ili ortogonalnom metodom. 75 (2) Predstavljanje detalja na planovima vr i se u Gaus Krigerovoj projekciji meridijanskih zona irine tri stepena, tako da svaka zona ini poseban koordinatni sistem. 76 lan 165 (1) Osnovu za snimanje detalja ine poligonska i linijska mre a veznih ta aka, koje se oslanjaju na trigonometrijske mre e. (2) Snimanjem detalja prikupljaju se mjerni i opisni podaci za horizontalnu i vertikalnu predstavu zemlji ta i objekata, kao npr. podaci o polo aju, obliku i kulturama katastarskih parcela i objekata na njima, podaci o zgradama i stambenim i poslovnim prostorijama kao posebnim dijelovima zgrada, podaci o prirodnim i vje ta kim objektima i objektima komunalnih ure aja, kao i podaci o reljefu zemlji ta, geografskim i drugim nazivima. lan 166 (1) Na osnovu podataka koji su dobijeni snimanjem detalja izra uju se originali geodetskih planova i osnovne karte. (2) Geodetski planovi po svom sadr aju i namjeni kori enja dijele se na: topografsko-katastarske planove; katastarske planove; planove za posebne namjene (katastar komunalnih ure aja i dr.). (3) Originali geodetskih planova izra uju se u jednoj od slede ih razmjera 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500 i 1:5000 u sistemu neprekinutog niza listova za podru je op tine. (4) Osnovna karta izra uje se za cijelu teritoriju Distrikta u razmjeru 1:5000 ili 1:10000, po pravilu, kartografskom obradom geodetskih planova. lan 167 (1) Kao osnova za planiranje, projektovanje, grafi ko prikazivanje i vo enje statistike i drugih evidencija izra uju se topografske i pregledne karte u raznim razmjerama. (2) Sadr aj, oblik i razmjeru karata iz prethodnog stava odre uje gradona elnik Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: gradona elnik), po prethodno pribavljenom mi ljenju drugih zainteresovanih organa i organizacija. 77 lan 168 Stepen ta nosti premjera i razmjeru planova za pojedina podru ja odre uje gradona elnik, po prethodno pribavljenom mi ljenju Skup tine Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Skup tina). lan 169 Mjerni podaci snimanja detalja, kao i izrada geodetskih planova i osnovne karte, moraju biti takvi da se na osnovu njih, u granicama ta nosti premjera, mogu ponovno uspostaviti snimljene ta ke i stanje na zemlji tu, kakvo je bilo prilikom snimanja. lan 170 (1) Poslove premjera mo e gradona elnik povjeriti u cjelini ili djelimi no preduze u osnovanom za vr enje geodetskih poslova (u daljem tekstu: preduze e), na na in i pod uslovom odre enim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Drugi organi i preduze a mogu vr iti geodetske radove samo za svoje potrebe (u daljem tekstu: premjeravanja) na na in i pod uslovima odre enim ovim zakonom. (3) U okviru nastavnih i nau nih potreba, radovi na premjeru mogu se povjeriti i ustanovi koja obrazuje kadrove geodetske struke, ali samo u okviru izvo enja proizvodne prakse u enika, odnosno studenata. lan 171 (1) Preduze e mo e obavaljati poslove premjera u smislu ovog zakona ako, pored op tih, ispunjava i slede e uslove: 1. da ima najmanje osam radnika geodetske struke sa polo enim stru nim ispitom od kojih najmanje jedan diplomirani geodetski in injer i dva geodetska in enjera; 2. da ima obezbije enu odgovaraju u geodetsku opremu za vr enje premjera. (2) Gradona elnik utvr uje da li su ispunjeni uslovi iz prethodnog stava. lan 172 78 (1) Organ i preduze e iz lana 170 ovog zakona koji su izvr ili premjer, odgovorni su za ta nost premjera i du ni su da na originalima geodetskih planova, osnovne karte i elaboratu premjera, potvrde da su izra eni u skladu sa ovim zakonom. (2) Organ i preduze e iz lana 170 ovog zakona du ni su da o izvr enim poslovima premjera vode evidenciju izvr enih radova. (3) Odredbe prethodnih stavova odnose se i na organizaciju koja je izradila elaborate katastarskog klasiranja i bonitiranja zemlji ta. (4) Geodetski planovi, osnovna karta i elaborati iz prethodnih stavova mogu se koristiti samo ako ih je ovjerilo Odjeljenje za javne registre. (5) Preduze e koja vr i reprodukciju geodetskih planova, osnovne karte i drugih karata, odgovorna je za reprodukciju koja mora da bude u granicama grafi ke ta nosti. lan 173 (1) Originali geodetskih planova i osnovne karte su arhivski originali i slu e za izradu njihovih kopija i ne mogu se koristiti u druge svrhe. (2) Geodetski planovi i osnovna karta na kojima se vr i provo enje nastalih promjena na zamlji tu i objektima su radni originali i obavezno se koriste kao arhivski originali pri svakoj narednoj izradi njihovih kopija. (3) Arhivski originali iz stava 1 i radni originali iz stava 2 ovog lana, nakon umno avanja, uvaju se u Odjeljenju za javne registre. lan 174 Elaborat osnovnih geodetskih radova, radni originali, elaborat i ostali podaci premjera uvaju se u nadle nom Odjeljenju za javne registre. lan 175 (1) Vlasnici i nosioci prava gra enja du ni su radi osiguranja ta nosti premjera, da na podru ju na kome se vr i 79 premjer, o svom tro ku obilje e trajnim i vidljivim biljegama granice zemlji ta i objekata koji se nalaze na zemlji tu u roku i na na in koji, u skladu sa propisima, odredi Skup tina, a najkasnije 7 (sedam) dana prije po etka premjera. (2) Odjeljenje za javne registre stara se da vlasnici odnosno nosioci prava gra enja pravilno i blagovremeno obilje e granice zemlji ta i objekata vidljivim i trajnim biljegama prije po etka premjera. (3) Vlasnik odnosno nosilac prava gra enja koji u odre enom roku nije obilje io vidljivim i trajnim biljegama granice zemlji ta i objekata, du an je da snosi tro kove naknadnog premjera. lan 176 (1) Vlasnik odnosno nosilac prava gra enja du an je da dozvoli pristup na zemlji te i objekte licima koja rade na poslovima premjera, da dopusti sva potrebna mjerenja, postavljanje biljega i oznaka premjera kojima se obilje avaju ta ke premjera. (2) Ako se u vr enju poslova iz prethodnog stava nanese teta, vlasnik odnosno nosilac prava gra enja ima pravo na naknadu pri injene tete od Distrikta. (3) Distrikt ima pravo na naknadu razlike ispla enog iznosa tete od organa odnosno preduze a koje je vr ilo premjer, ako je taj organ odnosno preduze e pri inilo ve u tetu nego to je bilo neophodno. lan 177 (1) Pod biljegama premjera, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se sve vrste biljega kojima su podzemno ili nadzemno obilje ene stalne geodetske ta ke: astronomske, gravimetrijske, trigometrijske, poligonometrijske, nivelmanske i geodetske ta ke za snimanje detalja, kao i biljega kojima su ozna ene granice katastarskih op tina i granice vlasni tva. (2) Pod oznakom premjera, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se naprave i ure aji koji slu e za opa anje ili dogledanje ta aka premjera (piramide, skele i signali). 80 lan 178 Organ odnosno preduze e koje vr i premjer, du no je nakon postavljanja biljega i oznaka premjera da na propisan na in obavijesti vlasnika odnosno korisnika o vrsti i mjestu biljega ili oznaka premjera koji se nalaze na njegovoj parceli. lan 179 (1) Biljege i oznake kojima su obilje ene ta ke premjera ne smiju se uni tavati, o te ivati, niti neovla eno pomjeriti ili izmje tati. (2) Vlasnici odnosno nosioci prava gra enja iz prethodnog lana du ni su da o svakom uni tenju, o te enju, pomjeranju ili izmje tanju biljega odnosno oznaka premjera obavijeste Odjeljenje za javne registre u roku od 15 (petnaest) dana od dana nastalog o te enja, uni tenja, pomijeranja ili izmije tanja biljega odnosno oznaka premjera. lan 180 (1) Ako se na zemlji tu na kome se nalaze biljege kojima su obilje ene ta ke premjera ili u njihovoj neposrednoj blizini vr e gra evinski ili drugi radovi kojima bi se moglo uni titi ili o tetiti biljege ili smanjiti mogu nost njihovog kori tenja, izvo a radova je du an da najkasnije 15 (petnaest) dana prije po etka radova o tome pismeno obavijesti Odjeljenje za javne registre. (2) Ako uslijed radova iz prethodnog stava treba postoje u biljegu premjera izmjestiti ili uni titi, ili ako se uslijed tih radova djelimi no ili potpuno umanji mogu nost njenog kori enja, investitor radova snosi sve tro kove izmije tanja biljega, odnosno nadokna uje tetu. lan 181 Odjeljenje za javne registre stara se o stanju svih biljega i oznaka premjera na podru ju Distrikta. 81 GLAVA II. KATASTARSKE TERITORIJALNE JEDINICE lan 182 Katastarske teritorijalne jedinice su katastarska parcela, katastarska op tina i katastarski srez. lan 183 Teritorijalna jedinica za bonitiranje zemlji ta je teritorija Distrikta. lan 184 (1) Katastarska parcela je dio zemlji ta pod jednom kulturom ili je neplodno zemlji te koje pripada istom vlasniku i nalazi se u jednoj katastarskoj op tini. (2) Izuzetno od prethodnog stava u okviru jedne parcele mo e se nalaziti vi e kultura ili neplodnih zemlji ta koja pojedina no nemaju minimum povr ine potrebne za formiranje katastarske parcele. (3) Svaka katastarska parcela ozna ava se brojem. (4) Ako se na katastarskoj parceli nalazi jedna ili vi e zgrada, svaka zgrada ozna ava se pomo nim brojem. lan 185 (1) Katastarska op tina je katastarska teritorijalna jedinica koja obuhvata, po pravilu, podru je jednog naseljenog mjesta. (2) Skup tina mo e, ako za to postoje opravdani razlozi, odrediti da jedna katastarska op tina obuhvata dva ili vi e naseljenih mjesta ili da se podru je jednog naseljenog mjesta podijeli na vi e katastarskih op tina. (3) Odluku o podru ju i nazivima katastarskih op tina donosi Skup tina po prethodno pribavljenom stru nom mi ljenju Gradona elnika. lan 186 82 (1) Granice katastarskih op tina utvr uje i obilje ava komisija koju obrazuje Gradona elnik. (2) Komisiju iz prethodnog stava ine geodetski stru njak i po dva gra anina sa podru ja katastarskih op tina ije se granice utvr uju. (3) Utvr ivanje i obilje ivanje granica katastarskih op tina vr i se postavljanjem grani nih biljega i oznaka na zemlji tu i opisivanjem granica u zapisniku o razgrani enju sa izradom skica razgrani enja. lan 187 Sporove o granicama katastarskih op tina na podru ju Distrikta rje ava Skup tina po prijedlogu gradona elnika. lan 188 (1) Izmjenu granica katastarskih op tina za koje je izvr en premjer i izra en katastar vr i Skup tina, po prijedlogu gradona elnika. (2) U slu aju izmjene granica iz prethodnog stava provode se potrebne promjene na geodetskim planovima i katastarskom operatu za to podru je. (3) Sredstva za provo enje promjena iz prethodnog stava obezbje uju se u Bud etu Distrikta. lan 189 (1) Katastarski srez je teritorijalna jedinica u okviru koje se vr i katastarsko klasiranje zemlji ta, a sa injavaju ga vi e teritorijalno povezanih katastarskih op tina koje predstavljaju prostornu i ekonomsku cjelinu sa sli nim prirodnim i drugim uslovima poljoprivredne ili umarske proizvodnje. (2) Odluku o katastarskim srezovima i njihovim nazivima donosi gradona elnik. lan 190 (1) Katastarski srez mo e se mijenjati samo ako se bitno promijene uslovi koji su bili od uticaja na njegovo utvr ivanje. 83 (2) Ako promjene iz prethodnog stava obuhvataju vi e me usobno povezanih katastarskih op tina, mo e se od tih katastarskih op tina obrazovati novi katastarski srez. lan 191 (1) U slu ajevima iz prethodnog lana izvr i e se novo katastarsko klasiranje zemlji ta u katastarskim op tinama koje su uklju ene u novi katastarski srez. (2) Kada su promjene katastarskog sreza takve prirode i obima da nije potrebno vr iti novo katastarsko klasiranje na cijelom katastarskom srezu, odre ivanje novih katastarskih klasa na odnosnom dijelu katastarskog sreza vr i se u okviru postoje e osnove za katastarsko klasiranje u katastarskom srezu. 84 GLAVA III. KATASTARSKO KLASIRANJE I BONITIRANJE ZEMLJI TA lan 192 (1) Katastarsko klasiranje zemlji ta obuhvata utvr ivanje katastarske kulture i klase posebno za svaku katastarsku parcelu u jednoj katastarskoj op tini. (2) Bonitiranje zemlji ta obuhvata utvr ivanje plodnosti zemlji ta na osnovu njegovih prirodnih svojstava i ostalih prirodnih uslova za proizvodnju , bez obzira na posotje i na in njegovog iskori avanja. lan 193 (1) Katastarsko klasiranje zemlji ta vr i se na osnovu prirodnih i ekonomskih uslova proizvodnje postoje e katastarske kulture na zemlji tu. (2) Bonitiranje zemlji ta vr i se na osnovu prirodnih uslova poljoprivredne i umske proizvodnje, bez obzira na postoje i na in iskori avanja zemlji ta. lan 194 (1) Prema na inu iskori avanja sva plodna zemlji ta svrstavaju se u jednu od slijede ih katastarskih kultura: njive, vrtove, vo njake, vinograde, livade, pa njake, ume i ikare, trstike i mo vare. (2) Prilikom katastarskog klasiranja zemlji ta u jednom katastarskom srezu, svaka kultura mo e se rasporediti najvi e u osam klasa, zavisno od prirodnih i ekonomskih uslova proizvodnje. (3) Povr ine koje se ne mogu koristiti u poljoprivredi i umarstvu uvr uju se u neplodno zemlji te uz nazna enje vrste neplodnosti. lan 195 (1) Katastarsko klasiranje zemlji ta vr i se po jedinstvenim mjerilima na osnovu prethodno utvr ene osnove klasiranja zemlji ta u katastarskom srezu. (2) Osnovu katastarskog klasiranja zemlji ta ine: 85 ugledna zemlji ta katastarskog sreza za svaku klasu postoje ih katastarskih kultura zemlji ta; okviri klasa za svaku katastarsku kulturu zemlji ta za podru je svake katastarske op tine; kra i opis katastarskog sreza. (3) Osnovu katastarskog klasiranja zemlji ta utvr uje gradona elnik. 86 lan 196 (1) Katastarsko klasiranje zemlji ta po katastarskim op tinama vr i se na osnovu utvr enih uglednih zemlji ta. (2) Ugledna zemlji ta utvr uju se za svaku postoje u kulturu i klasu u katastarskoj op tini, po mjerilima utvr enim osnovom katastarskog klasiranja zemlji ta. lan 197 (1) Utvr ivanje uglednih zemlji ta i katastarsko klasiranje zemlji ta u katastarskoj op tini vr i komisija koju obrazuje gradona elnik. Komisija se sastoji od predsjednika i dva lana. (2) Predsjednik komisije imenuje se iz reda diplomiranih in injera poljuprivredne struke sa polo enim stru nim ispitom, a lanovi komisije iz reda poljoprivrednih proizvo a a koje predlo i mjesna zajednica sa podru ja katastarske op tine u kojoj se vr i katastarsko klasiranje zemlji ta. lan 198 (1) Osnovu za bonitiranje zemlji ta i mjerila za raspore ivanje zemlji ta u bonitetne klase i potklase utvr uje gradona elnik. (2) Osnovu bonitiranja zemlji ta ine ugledna zemlji ta na teritoriji Distrikta. (3) Sva zemlji ta podobna za poljuprivrednu i umsku proizvodnju raspore uje se prema plodnosti u osam bonitetnih klasa, a u okviru svake bonitetne klase mo e se utvrditi jedna ili vi e bonitetnih podklasa. (4) Neplodna zemlji ta i povr ine pod trsticima i mo varama ne bonitiraju se. lan 199 (1) Bonitiranje zemlji ta vr i se, po pravilu, istovremeno sa katastarskim klasiranjem zemlji ta. 87 (2) Izuzetno od odredaba prethodnog stava, bonitiranje zemlji ta mo e se vr iti i posebno, ako je na tom podru ju ve izvr en premjer i katastarsko klasiranje zemlji ta. (3) Bonitiranje zemlji ta vr i diplomirani in injer poljuprivredne struke koga odredi gradona elnik. 88 lan 200 Pored podataka koji su od uticaja na katastarsko klasiranje i bonitiranje zemlji ta, posebno se registruju podaci o stepenu erozije, redovnim i povremenim poplavama, zemlji tima na kojima se zadr ava voda i nivou podzemnih voda. 89 GLAVA IV. ODR AVANJE I OBNOVA PREMJERA lan 201 (1) Odr avanje premjera obuhvata: pra enje, utvr ivanje i snimanje nastalih tehni koh promjena na zemlji tu, zgradama i drugim objektima koje su od uticaja na podatke premjera, provo enje utvr enih promjena na geodetskim planovima, karti i elaboratu, katastarskom operatu kao i obnavljanje belega stalnih geodetskih ta aka. (2) Utvr ivanje tehni kih promjena iz prethodnog stava, njihova obrada i provo enje vr i se najmanje sa istom ta no u i po metodama i postupku propisanim za vr enje premjera. lan 202 (1) Poslove odr avanja premjera vr i Odjeljenje za javne registre. (2) Terenske poslove odr avanja premjera mo e vr iti preduze e ili lice koje koje obavlja djelatnost li nim radom, odnosno li nim radom i sredstvima u svojini gra ana (u daljem tekstu: samostalni privrednik). (3) Poslove iz predhodnog stava ne mo e vr iti samostalni privrednik koji obavlja geodetsku djelatnost u vidu dopunskog zanimanja. lan 203 Poslove iz lana 202 stav 2 ovog zakona preduze e mo e vr iti ako, pored op tih ispunjava i slijede e uslove: 1. da ima najmanje jednog radnika geodetske struke sa polo enim stru nim ispitom; 2. da ima obezbije enu odgovaraju u geodetsku opremu za vr enje terenskih poslova odr avanja premjera. lan 204 Samostalni privrednik poslove iz lana 202 stav 2 ovog zakona mo e vr iti ako pored op tih ispunjava i slijede e uslove: 1. da je geodetski stru njak sa polo enim sru nim ispitom ili da zapo ljava radnika geodetske struke sa polo enim stru nim ispitom; 90 2. da ima obez bije enu odgovaraju u geodetsku opremu za vr enje terenskih poslova odr avanja premjera. lan 205 (1) Gradona elnik utvr uje da li su ispunjeni uslovi iz lana 203 i 204 ovog zakona i donosi rje enje kojim dozvoljava vr enje geodetskih poslova. (2) Gradona elnik e donijeti uputsvo kojim e propisati uslove i na in izvo enja geodetskih radova koji izvode samostalni geodetski privrednici. lan 206 Odjeljenje za javne registre du no je da u vr enju poslova odr avanja premjera otklanja sve nedostatke i propuste u snimanju detalja, geodetskom elaboratu, planovima i karti. lan 207 Odjeljenje za javne registre vr i obnovu dotrajalih dijelova ili cijelog katastarskog operata i stara se o reprodukciji dotrajalih ili o te enih radnih originala geodetskih planova. lan 208 (1) Uvid u podatke premjera mo e se vr iti samo u prisustvu ovla enog lica i slu benim prostorijama Odjeljenja za javne registre koji te podatke vodi. (2) Izno enje katastarskih planova iz slu benih prostorija nije dozvoljeno, osim planova starog premjera koje mogu iznositi samo radnici Odjeljenja za javne registre kada vr e odr avanje premjera ili vje ta enja. (3) Izno enje elaborata premjera iz slu benih prostorija dozvoljeno je samo u svrhu vje ta enja u upravnom ili sudskom postupku. lan 209 (1) Odjeljenje za javne registre du no je na zahtjev pravnog ili fizi kog lica izdati izvod, uvjerenje, ili kopiju 91 podataka premjera ako za pojedine podatke nije posebnim propisima druga ije odre eno. (2) Podatke premjera koje preduze a i samostalni privrednici dobiju putem premjera i njihovog odr avanja iz lana 170 i lana 202 stav 2 ovog zakona ne mogu davati tre im licima niti koristiti za svoje potrebe, bez posebnog odobrenja Odjeljenja za javne registre. (3) Organi, preduze a i druga pravna lica kao i samostalni privrednici ne smiju podatke o premjeru koje pribave za svoje potrebe ustupati drugim organima, organizacijama i gra anima. (4) Kada se podaci iz prethodnog stava odnose na katastrske planove i karte, nije dozvoljeno njihovo smanjivanje i uve avanje, kao ni umno avanje bez odobrenja Odjeljenja za javne registre. 92 lan 210 (1) Vlasnici odnosno nosioci prava gra enja du ni su da u roku od 30 (trideset) dana od dana nastale promjene prijave Odjeljenju za javni registar svaku nastalu promjenu na zemlji tu u kultiri, granici parcela, promjene u gra evinskom smislu na zgradama i drugim objektima, kao i promjene koje su od uticaja na odre ivanje klase zemlji ta. (2) Vlasnici odnosno nosioci prava gra enja na ijim su parcelama nastale promjene u granicama zemlji ta, du ni su da te granice zajedni ki, nakon nastale promjene, obilje e vidljivim trajnim biljegama. (3) Kod otu enja parcle koja se nalazi u jednom kompleksu sa drugim parcelama istog vlasnika, vlasnik je du an da prethodno izvr i ograni enje te parcele vidljivim i trajanim biljegama, nakon ega e se parcela snimiti. (4) Vlasnici, odnosno nosioci prava gra enja du ni su da dozvole pristup na zemlji te i objekte licima koji rade na poslovima odr avanja premjera, da dopuste postavljanje geodetskih biljega i oznaka, kao i vr enje svih potrebnih mjerenja i da daju potrebne podatke o pravima na nekretninama. lan 211 (1) Promjene u obliku, kulturi i povr ini koje na zemlji tu utvrdi Odjeljenje za javni registar a koje nisu prijavljene u smislu lana 210 stav 1 ovog zakona vr e se po slu benoj du nosti nakon provedenog postupka i done enog rje enja. (2) Ako Odjeljenje za javni registar utvrdi da je na zemlji tu izgra en objekat bez odobrenja za gra enje taj objekat i zemlji te pod tim objektom e se po slu benoj du nosti snimiti i kao takvi evidentirati uz istovremeno stavljanje zabilje be da je objekat izgra en bez odobrenja za gra enje i da za objekat nije izdata upotrebna dozvola. lan 212 (1) Za sve promjene u obliku, povr ini i kulturi parcela kao i za promjene na zgradama i drugim objektima u gra evinskom smislu, izra uje se nakon snimanja prijavni list radi provo enja nastalih promjena u zemlji noj knjizi. 93 (2) Prijavni list pored numeri kih podataka o parcelama starog i novog stanja, sadr i i kopiju plana sa ucrtanim starim i novim stanjem. (3) Za promjene na zgradama izra uje se posebni prijavni list. lan 213 (1) Odjeljenje za javni registar du no je da, za svaku promjenu za koju nije potreban uvi aj ili snimanje na terenu, donese rje enje o provo enju promjena u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema zahtjeva i rje enje dostavi zainteresovanim strankama. (2) Prijave o promjenama na nekretninama iz lana 210 stav 1 ovog zakona za koje je potreban uvi aj ili snimanje na terenu, a primljene su do 30 septembra teku e godine Odjeljenje za javni registar uzima u postupak i donosi rje enje o provo enju promjene u roku od 90 (devedeset) dana od dana podnesene prijave i dostavlja ga zainteresovanim strankama. (3) Prijave o promjenama na nekretninama primljene poslije 30 septembra a za koje je potrebno izvr iti uvi aj ili snimanje na terenu, rije i e se do 31 maja naredne godine. (4) Elaborat premjeravanja koji je izradio samostalni privrednik ili preduze e Odjeljenje za javni registar uzima u postupak i donosi rje enje o provo enju promjene u roku od 30 (trideset) dana od dana njegovog podno enja. lan 214 (1) Pravna lica, gra ani, udru enja gra ana i druga pravna lica du na su da odmah nakon izgradnje stambenih i poslovnih objekata, a prije tehni kog prijema i po etka kori enja izgra enih objekata, podnesu prijavu Odjeljenju za javni registre za geodetsko snimanje objekta. (2) Ne mo e se izvr iti tehni ki prijem zgrade, niti izdati odobrenje za njegovu upotrebu dok se ne izvr i geodetsko snimanje objekta. (3) Objekti koji su izgra eni bez odobrenja za gra enje ili suprotno datom odobrenju, snima e se i evidentirati kao bespravno izgra eni objekti. 94 lan 215 (1) Obnova premjera vr i se kad nastane znatno neslaganje izme u podataka premjera i stvarnog stanja na terenu, koji se ne mo e otkloniti mjerama redovnog odr avanja. (2) Obnova premjera po pravilu obuhvata ponovno vr enje premjera, katastarskog klasiranja i bonitiranja zemlji ta i izradu novog katastarskog operata. (3) Izuzetno od odredbe prethodnog stava mo e se vr iti i obnova samo katastarsog klasiranja i bonitiranja zemlji ta, ako ne postoji potreba za obnovu premjera. (4) Odluku o obnovi premjera, klasiranja i bonitiranja zemlji ta donosi gradona elnik. (5) Obnova premjera vr i se na osnovu propisa koji reguli u njegovu izradu izradu. (6) Obnova premjera nekretnina finansira se na isti na in kao i poslovi premjera. GLAVA V. PREMJERAVANJE ZEMLJI TA ZA POSEBNE POTREBE lan 216 (1) Pod premjeravanjem, u smislu lana 170 stav 2 ovog zakona, podrazumijevaju se geodetski planovi koji organi, preduze a i druga pravna lica ( u daljem tekstu: pravna lica) vr e za svoje potrebe u svrhu izrade geodetskih podloga (planova , karata i situacionih planova) i elaborata za urbanisti ke, regulacione i nivelacione planove, komunalne ure aje i objekte, hidreitehni ke radove, eksproprijacije, arondacije i parcelacije zemlji ta, trasiranje puteva, eljezni kih pruga, kanala i nasipa, ed ploataciju rudnih polja, ure enje umskih i poljopruvrednih kompleksa i za druge namjene. (2) Pravna lica du na su da za radove iz prethodnog stava koriste postoje e podatke premjera i da svoje premjeravanje vr e tako da se dobijeni podaci mogu koristiti za premjer, odnosno odre avanje premjera. (3) Poslove iz stava 1 ovog lana mo e vr iti stru no lice koje ima propisanu kolsku spremu geodetske struke. 95 lan 217 (1) Pravna lica koja vr e premjeravanje du ni su da najkasnije 15 dana prije premjeravanja prijave po etak radova gradona elniku. (2) Prijava iz prethodnog stava sadr i podatke o podru ju na kojem e se vr iti premjeravanje, pribli noj povr ini tog podru ja, sadr ini i na inu ( metodu) i svrsi premjeravanja, kao i vrijeme po etka i predvi eno trajanje premjeravanja. lan 218 (1) Gradona elnik mo e, prije po etka geodetskih radova za posebne potrebe donijeti rje enje o pro irenju obima i vrste radova sa ciljem da se dobijeni podaci koriste za premjer i njegovo odr avanje. (2) Rje enje iz stava 1 ovog lana ne mo e se donijeti ako za pro ireni obim i vrstu radova nisu obezbije ena sredstava. (3) Rje enje iz stava 1 ovog lana gradona elnik je du an da donese u roku od 15 dana, od dana prijema prijave o premjeravanju. lan 219 (1) Odjeljenje za javni registar u okviru svojih nadle nosti ima pravo uvida u radove na premjeravanju i ako utvrdi da se radovi ne izvode u skladu sa propisima, predlo i e gradona elniku da donese rje enje kojim e narediti dopune i ispravke radova i odrediti rok u kome e se ti radovi izvr iti. (2) Ako pravno lice u odre enom roku ne postupi po rje enju iz prethodnog stava, gradona elnik mo e svojim rje enjem obustaviti dalje izvo enje radova. alba izjavljenja protiv ovog rje enja ne odla e njegovo izvr enje. lan 220 (1) Pravno lice iz lana 216 stav 1 ovog zakona du no je da u roku od 15 dana od dana zavr etka radova dostavi Odjeljenju za javni registar originale geodetskih planova odnosno karata, sa svim podacima mjerenja i ra unanja, kao i podatke geodetske osnove oslonjene na mre u premjera, postavljene u 96 cilju premjeravanja iz lana 216 stav 1 ovog zakona, potpisane od ovla enog lica, radi ovjere da su radovi izvr eni u skladu sa propisima i tehni kim uslovima. (2) Odjeljenje za javni registar je du no da u roku od 30 dana pregleda i ovjeri ili da stavi primjedbe na izvr eni rad i odredi rok za uklanjanje utvr enih nedostataka. (3) Izvo a radova du an je da postupi po nalogu iz prethodnog stava i cjelokupan elaborat ponovo dostavi Odjeljenju za javni regostar na ovjeru. (4) Planovi i elaborati iz stava 1 ovog lana ne mogu se koristiti dok ne budu pregledani i ovjereni od strane Odjeljenja za javni registar. lan 221 Investitori za ije potrebe se grade industrujski i stambeni objekti, putevi, eljezni ke prige, kanali, nasipi i drugi sli ni objekti, a tom izgradnjom ili rekonsrtrukcijom uti e se na podatke upisane u katasterskom operatu ili geodetskim planovima, du ni su da u roku od 90 dana po zavr enoj izgradnji ili rekomstrukciji objekta, izvr e premjeravanje objekta i originalne planove i elaborate premjeravanja dostave Odjeljenju za javni registar radi provo enja nastalih promjena. lan 222 (1) Pravno lice je du no bez naknade predati Odjeljenju za javni registar originale planova i elaborata premjeravanja za regilacione i nivelacione radove, eksproprijaciju, arondaciju i parcelaciju zemlji ta, kao i za druga premjeravanja koja se provode u katastru. (2) Pravno lice je du no da uva i da bez naknade stavlja na raspolaganje Odjeljenju za javni registar na njegov zahtjev planove i elaborate ostalih premjeravanja iz lana 216 ovog zakona. lan 223 (1) uvanje i kori enje planova, karata i drugih podataka premjeravanja iz prethodnih lanova ove glave vr i se po propisima koji reguli u uvanje i kori enje podataka premjera. 97 (2) Pravna lica koja su predala originalne podatke premjeravanja Odjeljenju za javni registar mogu bez naknade koristiti ove podatke za svoje potrebe. GLAVA VI. NADZOR lan 224 (1) Odjeljenje za javni registar vr i nadzor nad poslovima premjera iz lana 170 i lana 202 stav 2 ovog zakona koje izvode preduze a i samostalni privrednici i ako utvrdi da se poslovi ne vr e u skladu sa odredbama ovog zakona, ukaza e na uo ene nedostatke i odrediti rok u kojem se nedostaci morju otkloniti. (2) Ako preduze e i samostalni privrednik iz prethodnog stava ne otkloni nedostatke u odre enom roku, gradona elnik e rje enjem obustaviti dalji rad na premjeru dok se nedostaci ne otklone. (3) Gradona elnik mo e svojim rje enjem zabraniti kori enje planova i katastarskog operata ako Odjeljenje za javni registar utvrdi da ti poslovi nisu izvr eni po odredbama ovog zakona i odrediti rok u kome se nedostaci moraju otkloniti. 98 TRE I DIO REGISTAR PRAVA NA ZEMLJI TU GLAVA I. OSNIVANJE REGISTRA PRAVA NA ZEMLJI TU lan 225 (1) Za teritorijiu Distrikta e se osnovati Registar prava na zemlji tu (u daljem tekstu: Registar). (2) Registar osniva po slu benoj du nosti Osnovni sud u saradnji sa Odjeljenjem za javni registar. lan 226 (1) Registar sadr i podatke o: katastarskim parcelama i objektima na njima u pogledu njihovog polo aja, oblika na ina iskori tavanja (u daljem tekstu: kultura), katastarske i bonitetne klase i katastarski prihod za zemlji te pod kulturom, o zgradama (godinu izgradnje, broj spratova, namjenu kori enja, broj i vrstu prostorija); vlasnicima i nosiocima drugih zemlji noknji nih prava. (2) Pored podataka iz prethodnog stava, Registar sadr i i podatke o povr ini stambenih, poslovnih i pomo nih prostorija kao posebnih dijelova zgrade za zgrade u eta noj svojini i za sve zgrade na gradskom gra evinskom zmlji tu. (3) Registar mo e sadr avati i druge podatke i prava koja se odnose na katastarske parcele i objekte na njima, ako je to zakonom odre eno. (4) Katastarska parcela je osnov za utvr ivanje, obradu i evidentiranje podataka iz stava 1 ovog lana. lan 227 (1) Osnivanje Registra obuhvata: 1) utvr ivanje katastarskih teritorijalnih jedinica koje se provodi u skladu sa lanovima 182-191 ovog Zakona; 2) katastarsko klasiranje i bonitiranje zemlji ta koje se provodi u skladu sa lanovima 192-200 ovog Zakona; 3) izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama i utvr ivanje prava na nekretninama koje se provodi u skladu sa lanovima 228-242 ovog Zakona; 99 4) izradu elektronske zemlji ne knjige-Registra u skladu sa lanovima 243-251 ovog zakona. (2) Pod utvr ivanjem prava na nekretninama u postupku osnivanja Registra, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se odre ivanje upisa nespornih prava na nekretninama u Registar. 100 GLAVA II. IZLAGANJE NA JAVNI UVID PODATAKA O NEKRETNINAMA I UTVR IVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA lan 228 (1) Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemlji ta o povr inama i kulturama, klasama, zgradama i posebnim dijelovima zgrada, drugim objektima, prikupljeni podaci o pravima na nekretninama, kao i o posjednicima nekretnina, izla u se na javni uvid putem popisnog lista. (2) Izlaganje na javni uvid podataka o nekretninama i utvr ivanje prava na zemlji tu (u daljem tekstu: izlaganje podataka) vr i se po katastarskim op tinama ili pojedina no na zahtjev zaintersovane stranke. lan 229 (1) Izlaganje podataka vr i Vije e za izlaganje podataka o nekretninama i utvr ivanje prava na zemlji tu (u daljem tekstu: Vije e), koje imenije predsjednik Osnovnog suda. Vije e se sastoji od predsjednika i dva lana. (2) Predsjednik Vije a se imenuje iz reda sudija na prijedlog Pravosudne komisije. Jedan lan se imenuje iz reda diplomiranih in enjera geodezije, geodetskih in enjera ili geometara sa najmanje 5 (pet) godina iskustva na poslovima premjera, svi sa polo enim stru nim ispitom, na prijedlog gradona elnika, a drugi lan iz reda gra ana sa podru ja katastarske op tine u kojoj se izla u podaci, na prijedlog mjesne zajednice. lan 230 (1) Prije izlaganja podataka, Vije e je du no da pribavi kopije katastrskih planova i elaborat novog premjera, kao i podatke o licima za koje se, po prikupljenim podacima, pretpostavlja da su nosioci prava na nekretninama u katastarskoj op tini za koju se izla u podaci. (2) Vije e je obavezno da koristi podatke iz zemlji ne knjige, stare katastarske planove i katastarske operate, odluke sudova i organa uprave kojima je odlu eno o pravima na nekretninama, a koje nisu ranije provedene u zemlji nim knjigama, neprovedene odluke agrarnih i drugih komisija koje se odnose na nekretnine, podatke o pravima utvr enim u postupku komasacije, a po mogu nosti da pribavi i druge 101 isprave i dokaze koji mogu poslu iti kao osnov za upis prava u Registar. (3) Sudovi, organi Distrikta, preduze a i druga pravna lica du ni su bez odlaganja dostaviti Vije u na njegov zahtjev, podatke i isprave koje e poslu iti kao osnov za upis prava na zemlji tu. 102 lan 231 (1) Vije e oglasom odre uje, posebno za svaku katastarsku op tinu, mjesto i vrijeme kada e po eti izlaganje podataka i obavje tava sva lica koja pola u pravo ili imaju pravnog interesa na nekrtninama u odnosnoj katastarskoj op tini da su du na da u odre eno vrijeme do u u prostrorije Vije a u katastarskoj op tini u kojoj se vr i izlaganje podataka i da daju potrebne podatke o nekretninama i pravima na nekretninama. (2) Oglas se objavljuje putem sredstava javnog informisanja i to najkasnije 60 ( ezdeset) dana prije po etka izlaganja podataka. lan 232 (1) Vije e e svakom pravnom ili fizi kom licu za koje su prikupljeni podaci i adrese za ije se nekretnine vr i izlaganje uputiti najkasnije 15 (petnaest) dana prije izlaganja podataka poziv da u ozna eno vrijeme do e u radnu prostoriju Vije a i da donese sve isprave koje slu e kao dokaz o pravima na nekretninama. (2) Uz poziv se prila e popisni list ili kopija posjedovnog lista. lan 233 (1) Licu ije je prebivali te odnosno boravi te nepoznato, a ne javi se radi u e a u postupku izlaganja podataka, na zahtjev Vije a odredi e se privremeni zastupnik iz reda advokata Kancelarije za pravnu pomo Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Kancelarija za pravnu pomo ). (2) Privremeni zastupnik mo e se postaviti, po postupku iz prethodnog stava, i licu koje je pojedina no pozvano radi u e a u postupku izlaganja podataka, ali se nije odazvalo pozivu, niti je svoj izostanak opravdalo. lan 234 Vije e u postupku izlaganja provodi raspravu i donosi odluku po pravilima vanparni nog postupka, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. 103 lan 235 U postupku izlaganja podataka Vije e e strankama staviti na uvid: katastarskoknji ne cjeline nekretnina; podatke o vlasniku, nosiocu prava raspolaganja i prava kori enja, kao i ograni enja vezana za nosioce prava u pogledu raspolaganja nekretninama; podatke o zemlji nim i ku nim slu nostima, stvarnim teretima i hipotekama kojima su nekretnine optere ene; podatke o posjedniku nekretnina i nosiocu obaveza na prihod od poljoprivredne djelatnosti i zgrada. 104 lan 236 (1) U postupku izlaganja podataka stranke mogu stavljati primjedbe na podatke utvr ene premjerom i katastarskim klasiranjem zemlji ta. (2) Ako Vije e nakon razmatranja iznesenih primjedbi u vezi sa stavom 1 ovog lana utvrdi da su primjedbe osnovane, izvr i e odgovaraju e promjene podataka utvr enih premjerom i katastarskim klasiranjem zemlji ta, a za primjedbe koje nije usvojila iznije e razloge u rje enju iz lana 239 ovog zakona. (3) Kada se primjedba odnosi na podatke o kulturi i klasi, Vije e e zatra iti mi ljenje poljoprivrednog stru njaka koji radi na tim poslovima, a kada se radi o zgradama, zatra i e mi ljenje gra evinskog stru njaka. lan 237 (1) Utvr ivanje prava na nekretninama vr i se na osnovu: stanja upisanog prava u zemlji noj knjizi ako se ustanovi da taj upis odgovara stvarnom stanju. pravosna nih sudskih odluka i pravosna nih odluka drugih nadle nih organa, zaklju enih ugovora i drugih isprava, koje su osnov za upis prava u zemlji ne knjige; podataka iz katstarskog operata koji odgovara stvarnom stanju. (2) Smatra se da ne odgovara stvarnom stanju i ne e se upisati u zemlji nu knjigu hipoteka iji je upis stariji od 30 godina ra unaju i unazad od dana izlaganja podataka. (3) Ako ne postoje dokazi o pravu na nekretninama iz ta ke 1 do 3 prethodnog stava, upis prava na zemlji tu mo e se odrediti na osnovu drugih provedenih dokaza (saslu anje svjedoka, poslijednje stanje posjeda, izjava stranaka i dr.) lan 238 (1) Ako se u postupku izlaganja ustanovi da je sporno pravo vlasni tva ili drugo pravo koje se upisuje u Registar, Vije e e stranku sa manje vjerovatnim pravom uputiti da, u roku od 30 (trideset) dana od dana izlaganja kod Osnovnog suda pokrene parni ni postupak i da Vije u u daljem roku od 8 (osam) dana donese dokaz o pokretanju spora . U primjedbi popisnog lista stavi e se zabilje ka o postojanju spora. 105 (2) Ukoliko stranka iz predhodnog stava u odre enom roku ne podnese Vije u dokaz da je kod Osnovnog suda pokrenula spor, brisa e se zabilje ka o postojanju spora, a u popisnom listu e se izvr iti upis prava u korist lica ije je pravo vjerovatnije. lan 239 (1) Na osnovu injenica utvr enih u postupku izlaganja podataka, Vije e donosi rje enje. (2) Rje enje Vije a sadr i naro ito: podatke o zemlji tu, zgradama i drugim objektima; ozna enje prava na zemlji tu i nosilaca tih prava; ograni enje vezano za raspolaganje zemlji tem; nalog za upis podataka o zemlji tu i prava na zemlji tu. (3) Popisni list sa podacima o zemlji tu i pravima na zemlji tu sastavni je dio rje enja iz prethodnog stava. lan 240 Protiv rje enja Vije a done enog u postupku izlaganja ne mo e se ulo iti alba, ali se u roku od 30 (trideset) dana od dana prijema rje enja mo e pokrenuti parnica. lan 241 (1) Rje enje iz lana 239 ovog zakona, u pogledu odre ivanja upisa prava na zemlji tu, Vije e mo e izmijeniti u roku od 90 (devedeset) dana od dana dostavljanja rje enja uz pristanak stranke u iju je korist odre en upis prava na zemlji tu i stranke koja tra i izmjenu rje enja. (2) U slu aju iz prethodnog stava, izmjena rje enja ne e se dozvoliti ako bi dovela do upisa prava koja su nastala nakon dono enja rje enja o odre ivanju upisa prava na zemlji tu. lan 242 (1) Tre a lica koja smatraju da su izvr enim upisom prava na zemlji tu u Registru povrije ena njihova prava, mogu tu bom kod Osnovnog suda osporavati izvr en upis u roku od 2 (dvije) godine od dana stupanja na snagu Registra. 106 (2) Ovo pravo pripada i licu koje je propustilo rok od 30 (trideset) dana iz lana 238 stav 1 ovog zakona, i licu kome je postavljen privremeni zastupnik u skladu sa lanom 233 ovog zakona. 107 GLAVA III. IZRADA REGISTRA lan 243 Registar se izra uje na osnovu novog premjera i utvr enih prava na zemlji tu upisanih u zemlji nu knjigu u skladu sa ovim zakonom. lan 244 Izradu Registra vr i Osnovni sud, a po potrebi obradu odre enih podataka za Registar mo e mo e vr iti i drugi organ ili preduze e koje odredi predsjednik Osnovnog suda. lan 245 Registar se sastoji od: 1. katastarskih planova; 2. zemlji noknji nog operata; 3. zbirke isprava. lan 246 Katastarski planovi za zemlji nu knjigu izra uju se na osnovu podataka novog premjera, a sadr e podatke o polo aju i obliku katastrskih parcela i objekata na njima, bez vertikalne predstave. lan 247 (1) Zemlji noknji ni operat sadr i: 1. zemlji noknji ne ulo ke; 2. spisak katastarskih parcela; 3. spisak obveznika poreza iz prihoda od poljoprivredne djelatnosti; 4. sumarni pregled povr ina i katastarskog prihoda prema kulturama i klasama. (3) Zemlji noknji ni operat izra uje se i odr ava automatskom obradom podataka. lan 248 108 (1) Zemlji noknji ni ulo ak sadr i: popisni list (A list); vlasni ki list (B list); teretni list (C list). (3) Na sadr aj zemlji noknji nog ulo ka Registra shono se primjenjuju odredbe ovog zakona o sadr aju zemlji noknji nog ulo ka zemlji ne knjige. lan 249 Nekretnine u op toj upotrebi prema njihovoj namjeni upisuju se u posebne zemlji noknji ne ulo ke. lan 250 Bli im propisima koje donosi Pravosudna komisija regulisa e se sadr aj, oblik i na in vo enja obrazaca zemlji noknji nog operata. lan 251 (1) Zbirka isprava je sastavni dio Registra i sastoji se iz originala ili ovjerenih prepisa isprava na osnovu kojih je izvr en upis u Registar. (2) Zbirka isprava se vodi po godinama za sve katastarske op tine na podru ju Distrikta i uva se trajano. (3) Isprave se upisuju po brojevima dnevnika prispe a pismena. 109 GLAVA IV. POSTUPAK UPISA I ODR AVANJE REGISTRA lan 252 (1) Postupak za upis u Registar pokre e se zahtjevom ovla tenog lica na obrascu koji propisuje Pravosudna komisija Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravosudna komisija). (2) Odredbama ovog zakona i propisima donesenih radi primjene ovog zakona odre uje se ko je ovla ten da zahtijeva upis i koje priloge zahtjev mora imati. (3) Na vrste i na in upisa u Registar shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o knji nim upisima u zemlji ne knjige. lan 253 (1) Postupak upisa pred Osnovnim sudom provodi sudija pojedinac, a o albi odlu uje Apelacioni sud Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Apelacioni sud). (2) Postupak je hitan. lan 254 Zahtjev za upis podnosi se Osnovnom sudu neposredno ili putem po te i odmah po prijemu Osnovni sud ga upisuje u dnevnik suda, to se potvr uje na obrascu zahtjeva navo enjem broja dnevnika i dana prijema. O podno enju zahtjeva odmah se informi e centralna baza podataka (u daljem tekstu: CBP), koja se uspostavlja i vodi u Odjeljenju za registar Osnovnog suda. lan 255 (1) Sudija Osnovnog suda e nepotpun ili neuredan zahtjev vratiti podnosiocu, odre uju i rok za otklanjanje nedostataka koji ne mo e biti du i od 7 (sedam) dana. (2) Ako ispravljen odnosno dopunjen zahtjev bude Osnovnom sudu vra en u odre enom roku, smatra e se da je podnesen na dan kada je prvi put primljen, a ako bude vra en po isteku roka, smatra e se novim zahtjevom. 110 lan 256 (1) Sudija Osnovnog suda obrazlo enim rje enjem odbi e zahtjev za upis ako nisu ispunjeni uslovi odre eni zakonom ili je zahtjev vra en bez ispravke ili dopune. (2) Protiv ovog rje enja podnosilac zahtjeva mo e izjaviti albu Apelacionom sudu u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rje enja. (3) Ako Apelacioni sud odbije albu, Osnovni sud nala e brisanje podataka o podnesenom zahtjevu za upis u CBP. (4) Odredbe ovog lana shodno e se primjenjivati i kada sudija Osnovnog suda djelimi no odbije zahtjev za upis. lan 257 (1) Ako sudija Osnovnog suda odobri zahtjev za upis, rje enjem nala e upis koji se odmah obavlja i u CBP. Rje enje kojim je zahtjev u cjelini odobren ne mora biti obrazlo eno. (2) Rje enje se dostavlja podnosiocu zahtjeva i drugoj zainteresovanoj strani, sa informacijom o izvr enom upisu u CBP. (3) Protiv ovog rje enja stranke mogu izjaviti albu u roku od 8 (osam) dana od dana prijema rje enja ije se podno enje zabilje ava u CBP. Ova zabilje ba se bri e ako alba bude odbijena. (4) Ako u postupku po albi rje enje Osnovnog suda bude preina eno tako to je zahtjev za upis odbijen, Osnovni sud nalo i e odmah po prijemu spisa brisanje u CBP. lan 258 (1) Rje enje o zabilje bi u Registru donosi se po slu benoj du nosti im je sudija Osnovnog suda obavije ten o pokretanju postupka i protiv ovog rje enja ne mo e se izjaviti alba. (2) Protiv pravosna nog rje enja donesenog u postupku upisa u Registar nisu dozvoljena vanredna pravna sredstva. lan 259 111 Na postupak upisa u registar shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o postupku u zemlji noknji nim stvarima. 112 ETVRTI DIO PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE lan 260 (1) Pravosudna komisija odlukom utvr uje da je Registar izra en u skladu sa ovim propisima i odre uje dan stupanja na snagu Registra. Do stupanja na snagu Registra, postoje e evidencije nekretnina ostaju na snazi. (2) Odluka iz prethodnog stava objavljuje se u ,,Slu benom Glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine,,. lan 261 Pravosudna komisija u sporazumu sa Vladom Distrikta odredi e na in tro enja sredstava predvi enih za provo enje ovog zakona. lan 262 (1) Pravosudna komisija e donijeti pravilnik o vo enju zemlji nih knjiga i obavljanju drugih poslova u Osnovnom sudu u skladu sa odredbama ovog zakona (zemlji noknji ni poslovnik). (2) Pravosudna komisija donosi propise kojima se bli e ure uje na in funkcionisanja Registra (definicije, standardi, klasifikacije, nomenklature, kodiranje, tehni ka obrada, iskazivanje podataka i dr.) kao i obezbje ivanje za tite podataka. lan 263 (1) Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, prilikom svakog novog upisa, a do formiranja Registra, u postoje im zemlji nim knjigama otvori e se novi zemlji noknji ni ulo ak sa injen u skladu sa ovim Zakonom. (2) Na zahtjeve za upise u zemlji nu knjigu i katastar koji nisu provedeni do stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ako ovim Zakonom nije druk ije odre eno. lan 264 113 Odredbe lana 40 i 41 ovog Zakona na odgovaraju i na in se primjenjuju i kad je vanknji no na vi e lica uzastopno preneseno pravo upravljanja, raspolaganja i kori tenja na nekretnini u dru tvenom vlasni tvu, pravo kori tenja odnosno pravo prvenstvenoga kori tenja na gra evinskom zemlji tu u dru tvenom vlasni tvu, kao i ostala prava na nekretninama u dru tvenom vlasni tvu. lan 265 Danom otvaranja Registra zatvaraju se zemlji na knjiga koja je do tada bila u upotrebi, knjiga polo enih ugovora, katastar zemlji ta i katastar nekretnina. lan 266 (1) Prilikom osnivanja Registra upisi prava upravljanja, raspolaganja i kori tenja na nekretninama u dru tvenom vlasni tvu provedeni u zemlji noj knjizi koja e se zatvoriti, odnosno u knjizi polo enih ugovora, po slu benoj du nosti e se, u skladu sa zakonom, provesti kao upisi prava vlasni tva u korist lica koja su bile upisana kao nosioci prava upravljanja, raspolaganja i kori tenja. Ako niko nije upisan kao nosilac prava upravljanja, raspolaganja i kori tenja na nekretnini u dru tvenom vlasni tvu, kao nosilac prava vlasni tva upisa e se Distrikt. (2) Prilikom osnivanja Registra upisi prava kori tenja izgra enog gradskog gra evinskog zemlji ta dok na njemu postoji zgrada (trajno pravo kori tenja zemlji ta) po slu benoj du nosti e se provesti kao upisi prava gra enja lica koja su bila upisana kao nosioci tog prava, a kao nosilac prava vlasni tva na izgra enom gradskom gra evinskom zemlji tu e se upisati Distrikt. (3) Prilikom osnivanja Registra po slu benoj du nosti e se brisati dru tveno vlasni tvo i privremeno pravo kori tenja neizgra enog gradskog gra evinskog zemlji ta (privremeno pravo kori tenja zemlji ta), odnosno prvenstveno pravo kori tenja neizgra enog gradskog gra evinskog zemlji ta radi gra enja (prvenstveno pravo kori tenja zemji ta radi gra enja) te e se kao nosilac prava vlasni tva na zemlji tu upisati Distrikt a kao nosilac prava gra enja upisa e se lice u iju korist je u zemlji noj knjizi koja se zatvara, odnosno u knjizi polo enih ugovora, bilo upisano privremeno 114 pravo kori tenja zemlji ta, odnosno prvenstveno pravo kori tenja zemlji ta radi gra enja. (4) Ostala stvarna prava koja su postojala na nekretnini u dru tvenom vlasni tvu kao i provedene zabilje ke upisa e se s onim prvenstvenim redom kako su bila upisana u zemlji noj knjizi koja se zatvara odnosno knjizi polo enih ugovora. lan 267 (1) Prilikom osnivanja Registra po slu benoj du nosti e se spojiti sva zemlji noknji na tijela upisana u istom zemlji noknji nom ulo ku u zemlji noj knjizi koja se zatvara, kao i zemlji noknji na tijela koja se odnose na istu nekretninu, a upisana su u knjizi polo enih ugovora. Ako su razli ita lica upisana kao nosioci prava vlasni tva ili prava kori tenja na pojedinim zemlji noknji nim tijelima, ona e se upisati kao suvlasnici jedinstvenog zemlji noknji nog tijela na jednake dijelove, osim ako odlukom suda nisu utvr eni druga iji suvlasni ki dijelovi. (2) Ako je na zemlji tu u dru tvenom vlasni tvu izgra ena zgrada, zemlji te i zgrada e se spojiti u jedno zemlji noknji no tijelo, a u skladu sa lanom 259 ovog zakona, kao vlasnik nekretnine odnosno nosilac prava gra enja upisa e se osoba u iju je korist bilo upisano vlasni tvo na zgradi, odnosno pravo kori tenja zgrade. (3) Ostala stvarna prava koja su postojala na odre enom zemlji noknji nom tijelu, kao i zabilje ke koje se odnose na to zemlji noknji no tijelo, upisa e se s onim prvenstvenim redom kako su bili upisani u zemlji noj knjizi koja se zatvara, knjizi polo enih ugovora odnosno redom kojim su bili osnovani popisom u skladu sa odredbama Zakona o izvr nom postupku. Ti e se upisi provesti u korist suvlasni kog dijela onog lica u iju je korist bilo upisano pravo vlasni tva odnosno pravo upravljanja, raspolaganja ili kori tenja toga zemlji noknji nog tijela. Ako se radi o stvarnim pravima koja se mogu ostvarivati samo na cijelom zemlji noknji nom tijelu, ona e se upisati u korist cijeloga zemlji noknji nog tijela. lan 268 (1) Prilikom osnivanja Registra po slu benoj du nosti e se upisi prava vlasni tva, odnosno prava upravljanja, raspolaganja ili kori tenja na posebnom dijelu zgrade, provesti kao upisi suvlasni tva na kojem je uspostavljeno 115 vlasni tvo posebnog dijela zgrade u korist lica u iju je korist u zemlji noj knjizi koja se zatvara, odnosno knjizi polo enih ugovora bilo upisano pravo vlasni tva, odnosno pravo upravljanja, raspolaganja ili kori tenja posebnog dijela zgrade. Suvlasni tvo e se upisati na jednake dijelove, osim ako zakonom nije druk ije odre eno. (2) Ostala stvarna prava koja su postojala na posebnom dijelu zgrade, kao i zabilje be koje se odnose na taj posebni dio zgrade upisa e se onim prvenstvenim redom kako su bili upisani u zemlji noj knjizi koja se zatvara, knjizi polo enih ugovora, odnosno redom kojim su bili osnovani popisom u skladu sa odredbama Zakona o izvr nom postupku.. Ti e se upisi provesti u korist suvlasni koga dijela onog lica u iju je korist bilo upisano vlasni tvo, odnosno pravo upravljanja, raspolaganja ili kori tenja tog posebnoga dijela zgrade. Ako se radi o stvarnim pravima koja se mogu ostvarivati samo na cijelom zemlji noknji nom tijelu, ona e se upisati u korist cijeloga zemlji noknji nog tijela. (3) Odredba stava 1 ovoga lana na odgovaraju i na in se primjenjuje i kad je u zemlji noj knjizi koja se zatvara vlasni tvo posebnog dijela zgrade upisano zabilje bom. lan 269 Upisi prava privremenog kori tenja nekretnina provode se odgovaraju om primjenom odredbi o upisu prava najma, odnosno zakupa. lan 270 Osnovni sud je du an osnovati Registar u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 116 lan 271 Pravosudna komisija po potrebi mo e donijeti i druge propise za provo enje ovoga zakona. lan 272 Podzakonski akti koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona, primjenjiva e se dok se ne donesu propisi za provo enje ovog zakona. lan 273 Stupanjem na snagu ovog Zakona na podru ju Distrikta prestaje da va i Zakon o premjeru i katastru nekretnina (,,Slu beni list SRBiH,,, br.22/84 i ,,Slu beni list RS,,, broj 19/96), osim u dijelu koji reguli e odr avanje katastra nekretnina. lan 274 Ovaj Zakon stupa na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u ,,Slu benom Glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine,,. B o s n a i H e r c e g o v i n a BR KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE SKUP TINA BR KO DISTRIKT Broj:0-02-022-285/01 Br ko,06.i 11.jula 2001.god. PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA Mirsad apo,dipl.pravnik This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com. The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only. http://www.daneprairie.com