Law on Air Protection

ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA I OSNOVNE ODREDBE �lan 1. Ovim zakonom ure�uju se tehni�ki uvjeti mjere za spre�avanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju poštovati u procesu proizvodnje, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizi�ka lica. Mjere iz stava 1. ovog �lana preduzimaju se uz primjenu na�ela: integrisanog pristupa zaštiti okoliša, uklju�uju�i zrak, vodu i tlo kao i obvezu smanjenja emisija na najmanju mogu�u mjeru uz koriš�enje najboljih raspoloživih tehnologija; zaga�iva� pla�a, kojim se osigurava da troškove smanjenja zaga�ivanja zraka snose operatori izvora emisija zaga�uju�ih materija; usaglašenosti zaštite na radu sa pravilima zaštite okoliša; poboljšanja kvaliteta zraka i izvan teritorija Federacije BiH. Nadležni federalni i kantonalni organi dužni su osigurati u�eš�e javnosti u pripremi dokumenata prostornog ure�enja i drugih planova koja uti�e na kvalitet zraka, kao i u pripremi politike kvaliteta zraka i akcionih planova o zraku, u odre�ivanju lokacija, postupcima izdavanja dozvola i inspekcijama izvora emisija. II - POJMOVI I DEFINICIJE �lan 2. U smislu ovog zakona sljede�i izrazi imaju zna�enje: "emisija" - zna�i ispuštanje supstanci iz bilo kojeg izvora u zrak; "izvor" - zna�i bilo koje porijeklo ispuštanja supstanci u zrak, uklju�uju�i stacionarne izvore iz industrije i doma�instava, kao i pokretne izvore kao što su motorna vozila i ta�kaste i difuzne izvore "zrak" - zna�i spoljni zrak u atmosferi ne uklju�uju�i radne prostorije "kvalitet zraka" - zna�i koncentraciju zaga�uju�ih supstanci u zraku u toku odre�enog perioda; "zaga�uju�a materija" - zna�i bilo koja supstancua koju �ovjek direktno ili indirektno unosi u zrak i koja vjerovatno može imati štetan uticaj na ljudsko zdravlje i/ili na okoliš u cjelini, uklju�uju�i i neprijatne mirise; "neprijatan miris" - zna�i svojstvo odoranata za koje se ljudskim �ulom mirisa opaža da izaziva negativan fiziološki uticaj; "zaga�ivanje zraka" - zna�i direktno ili indirektno unošenje supstanci u zrak od �ovjeka što rezultira takvim štetnim uticajima koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, nanose štetu životnim resursima i ekosistemima, materijalnim dobrima; "postrojenje" - zna�i bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koji može da izazove zaga�ivanje zraka; "postrojenje sa sagorjevanjem" - zna�i bilo koju tehni�ku napravu u kojoj goriva oksidiziraju kako bi se koristila toplota koja se na taj na�in produkuje; ovaj zakon se primjenjuje samo na pogone sa sagorijevanjem koja su namjenjena za produkovanje energije sa izuzetkom onih pogona koji direktno koriste produkte sagorijevanja u procesima proizvodnje; "postrojenje za spaljivanje otpada" - zna�i bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehni�ku jedinicu namjenjenu termalnoj obradi otpada sa ili bez povrata toplote od sagorijevanja koja se produkuju; ovo uklju�uje spaljivanje putem oksidacije otpada kao i putem ostalih prosesa kao što su procesi pirolize, gasifikacije ili plazme kada se supstance koje nastaju kao rezultat tretiranja naknadno spaljuju; "operator" - zna�i bilo koje fizi�ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontrolira postrojenje. odnosno u slu�ajevima utvr�enim zakonom lice na koje je preneseno javno ovlaštenje; "velika nesre�a/udes" - zna�i pojavu velike emisije, požara ili eksplozije koje nastaju zbog nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja i predstavljaju veliku opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš posredno ili neposredno unutar ili izvan postrojenja uklju�uju�i jednu ili više opasnih supstanci; "zna�ajna promjena" - zna�i promjenu u radu postrojenja koja može imati štetne uticaje na ljude ili okoliš, bilo da su ti uticaji neposredni ili odloženi; "grani�na vrijednost kvaliteta zraka" - zna�i nivo odre�en na osnovu nau�nog znanja ciljem izbjegavanja, spre�avanja ili smanjivanja štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini; ovaj nivo se mora dosti�i u odre�enom periodu i kasnije ne smije biti prekora�en; "grani�na vrijednost emisije" - zna�i koncentraciju i/ili koli�inu zaga�uju�ih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku odre�enog perioda koje ne smiju biti prekora�ene; " ciljana vrijednost" - zna�i nivo odre�en sa ciljem izbjegavanja više dugotrajnih štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini; ovaj nivo se mora dosti�i u odre�enom periodu gdje je to mogu�e; "prag uzbune" - zna�i nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem �e biti preduzeti direktni koraci; "prag upozorenja" - zna�i nivo iznad koga postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovništva i o kome je potrebno dati najnovije informacije �lan 3. Svi subjekti �ije aktivnosti imaju uticaja na zrak dužni su da me�usobno sara�uju po pitanjima kvaliteta zraka. Zabranjeno je prouzrokovanje zna�ajnog zaga�ivanja zraka ili nanošenje štete okolišu putem emisija. III - PLANIRANJE �lan 4. Radi postizanja ciljeva ovog zakona Federalno ministarstvo prostornog ure�enja i okoliša (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadležna za poslove okoliša (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) dužni su koordinirati i uskladiti planove koji se ti�u kvaliteta zraka. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Parlament Federacije) donosi Federalnu strategiju zaštite zraka na period od najmanje deset godina kao dio Federalne strategije zaštite okoliša koja ima za cilj poboljšanje kvaliteta zraka. Izvještaj o provo�enju Strategije iz stava 2. ovog �lana svake dvije godine priprema Federalno ministarstvo i podnosi Vladi Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na razmatranje, usvajanje i dostavljanje Parlamentu Federacije. Izvještaj sadrži: a) podatke o kvalitetu zraka, njegovom razvoju i tendencijama, posebno kada su u pitanju zaga�uju�e materije za koje je grani�na vrijednost utvr�ena u provedbenim propisima koji proizilaze iz ovog zakona; b) podatke o razvoju i tendencijama emisija zaga�uju�ih materija koje su navedene u katastru emisija; i c) mjere za poboljšanje kvaliteta zraka koje se preduzimaju u skladu sa ovim zakonom i rezultate preduzetih mjera. Kantonalna zakonodana tijela donose kantonalne planove zaštite kvaliteta zraka na period od najmanje pet godina kao dio kantonalnih planova zaštite okoliša i koja ima za cilj poboljšanje kvaliteta zraka. Kantonalni planovi zaštite kvaliteta zraka moraju biti usaglašeni sa Federalnom strategijom zaštite kvaliteta zraka. �lan 5. Kod izrade dokumenata prostornog ure�enja i drugih planova mora se voditi ra�una o zaštiti kvaliteta zraka. Nijedan plan ne može biti donesen ukoliko nije uskla�en sa utvr�enom Federalnom strategijom zaštite okoliša i Federalnom strategijom zaštite kvalitetu zraka. Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako iz svoje nadležnosti, izra�uju listu podru�ja na kojima se ne može locirati nijedan nov ta�kasti izvor emisija, što se posebno odnosi na pogone i postrojenja, postrojenja sa sagorijevanjem i postrojenja za spaljivanje otpada. U podru�jima iz stava 2. ovog �lanka se ne može vršiti ni zna�ajnije proširenje postoje�ih djelatnosti. Kod izrade dokumenata prostornog ure�enja i drugih planova, pri odre�ivanju lokacija za nove ta�kaste izvore emisija zaga�uju�ih materija na koje se odnosi �lan 7. stav 1. ovog zakona, dužna pažnja se posve�uje zaštiti ventilacionih hodnika i kvalitetu zraka nekog gusto ili stalno naseljenog podru�ja. Lokacija, veli�ina i karakteristike ventilacionih hodnika odre�uju se meteorološkom studijom. �lan 6. Svaki izvor emisija mora da ispunjava slijede�e uvjete: da su emisije zaga�uju�ih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjenje na najmanju mogu�u mjeru uz upotrebu najboljih raspoloživih tehnologija u fazama planiranja, projektovanja, otvaranja postrojenja i njegovog rada i da grani�ne vrijednosti emisija ne smiju biti prekora�ene; Federalni ministar prostornog ure�enja i okoliša (u daljem tekstu: federalni ministar) propisat �e grani�ne vrijednosti emisija. �lan 7. Emisije u zrak koje poti�u iz izvora emisija za koje postoji obaveza procjene uticaja na okoliš i pribavljanja okolinske dozvole reguliraju se okolinskom dozvolom. Za izvore emisija za koje je potrebna okolinska dozvola podnosilac zahtjeva izra�uje studiju o zraku u kojoj opisuje o�ekivane emisije u zrak i njihov uticaj na okoliš. . Nadležno ministarstvo ne�e zahtijevati izradu studije o zraku od podnosioca zahtjeva kome se za izvor emisije izdaje okolinska dozvola, na osnovu Studije o uticaju na okoliš, pod uvjetom da su tom studijom obra�ena pitanja iz �lana 10. ovog zakona. Studija o zraku je integralni dio dokumentacije kod izdavanja okolinske dozvole za izvore emisija. Nadležno ministarstvo ne�e izdati okolinsku dozvolu u slu�aju da studija o zraku ukazuje na znatne štetne uticaje na ljudsko zdravlje i/ili okoliš. U postupku izdavanja okolinske dozvole za izvore emisija iz stava 2. ovog �lana, prije donošenja odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole mora se pribaviti mišljenje bilo koje op�ine koja bi mogla biti pod zna�ajnim uticajem tog izvora. Op�ina mora dostaviti svoje mišljenje sa primjedbama i sugestijama najkasnije 15 dana od dana traženja. Nadležno ministarstvo koje izdaje okolinsku dozvolu vodi ra�una o pribavljenom mišljenju. �lan 8. Za izvore emisija u zrak koji nisu obuhva�eni �lanom 7. st. 2. i 3. ovog zakona, urbanisti�kom saglasnoš�u, odobrenjem za gra�enje i odobrenjem za upotrebu utvrdit �e se dozvoljene emisije u zrak. Uz zahtjev za donošenje rješenja iz stava 1. ovog �lana podnosilac zahtjeva dostavlja: podatke o kvalitetu i koli�ini osnovnih supstanci koje �e se koristiti u radu, podatke o kvalitetu i koli�ini supstanci koje �e biti emitovane u zrak u toku normalnog rada objekta uklju�uju�i rasipaju�e emisije, podatke o kvalitetu i koli�ini supstanci koje �e biti emitovane u zrak iz objekta u slu�aju nesre�a ve�ih razmjera i listu preventivnih mjera ili mjera za ublažavanje posljedica koje se koriste za sprije�avanje ili ako to nije mogu�e za smanjivanje emisija. U slu�aju da se podaci o zraku koji su pripremljeni u ranijoj fazi postupka donošenja rješenja iz stava 1. ovog �lana smatraju nedovoljnim u kasnijim fazama, nadležni organ može tražiti od podnosioca zahtjeva da revidira i dopuni dokumentaciju. �lan 9. Kod zapo�injanja ponovnog rada ve� postoje�ih objekata ili promjene namjene objekata potrebno je provesti postupak i izdati novu okolinsku dozvolu u skladu sa odredbama �lana 7. stav 2 ovog zakona. �lan 10. Studiju o zraku izra�uje firma koja ispunjava uvjete i kriterije utvr�ene u odredbi �lana 59. stav 5. Zakona o zaštiti okiloiša. Troškove izrade studije o zraku snoxi podnosilac zahtjeva za izdavanje dozovole.. Studija o zraku mora da bude izra�ena u skladu sa odobrenim metodama. Studija o zraku obuhvata: podatke o projektu, uklju�uju�i lokaciju, okruženje, infrastrukturu, prirodu aktivnosti i, gdje je to potrebno, tehnologiju koja �e se koristiti; pore�enje tehnologije koja se koristi u odnosu na najbolje raspoložive tehnologije, posebno one koje se odnose na emisije u zrak; kvalitet i koli�inu supstanci koje �e se koristiti za proces proizvodnje i za produkovanje energije, gdje je to potrebno; kvalitet i koli�inu supstance koje �e biti emitovane u toku normalnog rada objekta uklju�uju�i difuzne emisije; kvalitet i koli�inu supstanci koje �e biti emitovane iz objekta u slu�aju nesre�a ve�ih razmjera; opis uticaja na okoliš koje imaju zaga�uju�e materije u toku normalnog rada i u slu�aju nesre�a ve�ih razmjera koji obuhvata: skicu podru�ja koje je pod uticajem u okolini izvora emisije; opis kvaliteta zraka u relevantnom podru�ju u slu�aju da ne do�e do realiziranja datog projekta; opis dodatnog zaga�enja prouzrokovanog projektom uz koriš�enje detaljnih prora�una prenosa i informacija o lokalnim meteorološkim uvjetima gdje je to odgovaraju�e; opis sveukupnog kvaliteta zraka u relevantnom podru�ju; opis uticaja sveukupnog kvaliteta zraka (to jest o�ekivanog kvaliteta zraka nakon realiziranja projekta) na ljude, biljni i životinjski svijet, tlo (putem depozicije), materijalno i kulturno naslije�e koji uklju�uje opis sveukupnog zaga�enja zraka u odnosu na grani�ne vrijednosti predvi�ene povedbenim propisima; listu preventivnih i olakšavaju�ih mjera kojima se spe�ava, ili ukoliko to nije mogu�e, smanjuje uticaj prouzrokovan emisijama datog projekta; opis podataka koji se koriste i metoda koje su primjenjene u pripremi studije, ne-tehni�ki rezime koji se priprema radi informiranja javnosti. Netehni�ki rezime studije o zraku mora biti javno objavljen odmah nakon kompletiranja na na�in prilago�en sredini u kojoj �e objekat biti lociran ili imati uticaja na sredinu u periodu od najmanje dva mjeseca. �lan 11. Nadležno ministarstvo mora biti obevješteno o bilo kakvoj promjeni u projektu, planu ili radu nekog izvora emisije. U slu�aju manjih promjena, nadležno ministarstvo mora biti obavješteno o prirodi promjene i njenim uticajima na emisiju zaga�uju�ih materija u zrak u roku od sedam dana od nastanka promjene. Operator izvora emisije kod namjeravane zna�ajne promjene dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje okolinske dozvole prije pristupanja izmjenama u slu�aju da: planirana promjena bude zna�ajna, ali da se izvor emisije ne odnosi na �lan 7. stav 1, operator podnosi opis promjene i odgovaraju�u dokumentaciju kako bi dobio odobrenje nadležnog ministarstva; planirana promjena odnosi se na �lan 7. stav 1., operator podnosi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa važe�im propisima. �lan 12. Okolinska dozvola izdata u skladu sa �lanom 71. Zakona o zaštiti okoliša i �lana 7. ovog zakona sadrži i: razloge na osnovu kojih je nadležni organ utvrdio da su preduzete sve potrebne prevenzivne mjere protiv zaga�ivanja zraka, uklju�uju�i primjenu najboljih raspoloživih tehnologija, pod uvjetom da provo�enje takvih mjera ne zahtijeva pretjerane troškove; primjenljivost odre�enih zabrana i ograni�enja na izvor emisije koje su definirane u dokumentima prostornog ure�enja; definiranje odgovaraju�eg na�ina ispuštanja zaga�uju�ih materija iz izvora emisije i definiranje ostalih uvjeta ispuštanja; grani�ne vrijednosti emisija koje dati objekat mora poštovati; izri�itu obavezu da vrijeme rada objekta ne smije prekora�iti grani�ne vrijednosti emisija i kvaliteta zraka; odre�ivanje lokacija za uzimanje uzoraka, mjerenje i odre�ivanje postupaka koji �e se koristiti kako bi se ispunile obaveze koje se ti�u periodi�nog mjerenja, mjere koje �e se preduzeti u slu�aju nesre�a ve�ih razmjera. Federalni ministar �e posebnim propisati regulirati monitoring emisija i kvalitet zraka. Ukoliko se ne može primijeniti ni jedna grani�na vrijednost emisija utvr�ena posebnim propisima, nadležno ministarstvo �e odrediti grani�nu vrijednost emisije za dati izvor. �lan 13. Operator stacionarnog izvora emisije iz �lana 7. stav 1.ovog zakona jednom godišnje dostavlja izvještaj nadležnom ministarstvu. Izvještaj sadrži podatke o emisijama iz datog izvora, o potrošnji energije i goriva, te op�e podatke o potencijalnom uticaju na zdravlje koji mogu imati supstance koje emituje dati izvor. Izvještaj mora biti javno objavljen odmah nakon što je sa�injen na na�in prilago�en datoj sredini u kojoj �e objekat biti lociran u periodu od najmanje dva mjeseca. �lan 14. U slu�aju da redovan izvještaj operatora, promjena u propisima ili nalaz inpekcije pokaže da se grani�ne vrijednosti emisije ne mogu osigurat prema uvjetima utvr�enim u okolinskoj, nadležni organ �e po službenoj dužnosti ponovo razmotriti okolinsku dozvolu. �lan 15. O prekora�enju grani�nih vrijednosti emisija iz izvora emisija iz �lana 7. stav 4. ovog zakona operator je dužan da odmah obavijesti nadležno ministarstvo. Nadležno ministarstvo naložit �e obustavu rada izvora emisije dok se ne preduzmu neophodne mjere radi uskla�ivanja sa standardima emisije. Nadležno ministarstvo odre�uje maksimalni dozvoljeni period za bilo koje tehni�ki neizbježne prekide u toku kojih koncentracije emisija u zrak prelaze predvi�ene grani�ne vrijednosti. U slu�aju kvara operator smanjuje ili prekida rad dok se ne steknu uvjeti za normalan rad. U tom slu�aju izvor emisije ne može ni pod kojim uvjetima rad duže od 8 sati bez prekida , a ukupno godišnje trajanje rada u takvim uvjetima ne može biti duže od 96 sati. Nadležno ministarstvo kao i stanovništvo koje živi u okruženju izvora emisije u najkra�em vremenskom roku bit �e obavješteni o nesre�i ve�ih razmjera u izvoru emisije iz �lana 7 stav 1. ovog zakona. IV - POSEBNI IZVORI EMISIJA �lan 16. Ku�ni izvori emisije Odredbe �l. od 7. do 15.ovog zakona se ne primjenjuju na emisije u zrak iz ku�nih aktivnosti ili ku�nih izvora sagorjevanja �ija je termalna snaga manja od 250 kW. Gradske toplane se ne smatraju ku�nim izvorima. Oprema, ure�aji i ostale mašine koje se koriste u doma�instvima i koje predstavljaju izvore emisija podliježu prethodnom odobravanju odre�enog tipa proizvoda. Federalni ministar odre�uje detaljna pravila odobravanja tipa proizvoda, pravila o emisiji zaga�uju�ih materija, a posebno o spaljivanju biomasa manjeg obima. �lan 17. Odobrenje za goriva U ku�nim izvorima emisije se mogu koristiti samo goriva navedena u standardima utvr�enim od strane Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. �lan 18. Postrojenja sa sagorjevanjem i druga industrijska postrojenja Pitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja sa sagorjevanjem sa nominalnom termalnom snagom jednakom ili ve�om od 50 MW kao i iz postrojenja sa nominalnom termalnom snagom manjom od 50 MW ure�uju se provedbenim propisom koji proizilazi iz ovog zakona. Nadležno ministarstvo organ može dozvoliti privremeno prekora�enje grani�nih vrijednosti emisija odre�enih za pogone sa sagorjevanjem koji koriste doma�a �vrsta goriva. Ovo prekora�enje ne može trajati duže od 6 mjeseci i ne može biti ve�e od dva puta u odnosu na grani�ne vrijednosti emisije. Priovedbenim propisom,u skladu sa ovim zakonom, utvrdit �e se grani�ne vrijednosti emisija i zahtjevi koji se ti�u monitroinga zaga�uju�ih materija za sljede�e industrijske sektore: Proizvodnja metala a) Pogoni za pe�enje metalne rude ili za sinterovanje b) Pogoni za proizvodnju sirovog gvož�a ili �elika uklju�uju�i stalno livenje Proizvodnju cementnog klinkera u rotacionim pe�ima Proizvodnju celuloze iz drveta ili drugih vlaknastih materijala. �lan 19. Postrojenja za spaljivanje otpada Uvjeti za rad postrojenja za spaljivanje otpada uredit �e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom. �lan 20. Motorna vozila Emisija iz motornih vozila kao nestacionarnih ta�kastih izvora zaga�enja ure�uje se posebnim propisima kojim je ure�ena redovna godišnja inspekcija motornih vozila. Nadležni organ ne može izvršiti registraciju vozila koja prekora�uju odre�ene grani�ne vrijednosti emisija. �lan 21. Sadržaj sumpora u gorivu Teška ulja kod kojih sadržaj sumpora prelazi 1,00 % mase ne mogu biti koriš�ena kao goriva za pogone sa sagorjevanjem od 01. januara 2010 godine. Pogon sa sagorjevanjem koji koristi teška ulja kod kojih je sadržaj sumpora ve�i od vrijednosti navedene u stavu 1. ovog �lana mogu da rade samo pod uvjetima da im je izdata okolinska dozvola u skladu sa �lanom 7. ovog zakona. Dizel-goriva koja se koriste za motorna vozila i brodove ne mogu biti koriš�ena kao goriva od: 1. januara 2010. ukoliko je sadržaj sumpora ve�i od 0,20% njihove mase, 1. januara 2015. ukoliko je sadržaj sumpora ve�i od 0,10 % njihove mase. Ograni�enja iz st. 1. do 3.ovog �lana u odre�enim te�nim naftnim derivatima se ne primjenjuju na: goriva namjenjena preradi prije finalnog sagorjevanja, goriva koja �e biti prera�ena u rafinerijskoj industriji. Federalni ministar svojim propisom utvr�uje uvjete mjerenja i kontrole. �lan 22. Goriva za vozila Goriva za motorna vozila moraju biti u skladu sa standardima kvaliteta koje je objavio Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Od 1. januara 2010. ne�e se vršiti promet olovnog benzina. �lan 23. Skladištenje fosilnih goriva i benzina Odredbe ovog zakona primjenjuju se na objekte, postrojenja, vozila i brodove koji se koriste za skladištenje, utovar i prijevoz benzina od jednog skladišta do drugog ili od glavnog skladišta do benzinske stanice. Objekti, postrojenja, vozila i ure�aji �e biti projektirani i korišteni na na�in da: preostala isparenja ostaju u kontejneru nakon istakanja benzina prihvataju i zadržavaju povratna isparenja iz prostora za skladištenje na benzinskoj stanici ili glavnom skladištu se isparenja zadržavaju u pokretnom kontejneru dok ne do�e do ponovnog punjenja u glavnom skladištu. �lan 24. Ostala isparljiva organska jedinjenja Emisije isparljivih organskih jedinjenja utvrdit �e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom. Upotreba organskih jedinjenja u djelatnostima i pogonima mora biti svedena na najmanju mogu�u mjeru. Supstance i preparati koji se usljed sadržaja isparljivih organskih jedinjenja klasifikuju kao kancrenogeni, mutageni ili toksi�ni za biološku reprodukciju �e u najve�oj mogu�oj mjeri i u najkra�em vremenskom roku biti zamjenjeni manje štetnim supstancama i preparatima. �lan 25. Zaštita ozonskog omota�a Zaštita ozonskog omota�a se odnosi na supstance koje ošte�uju ozonski omota�, proizvode i opremu koja sadrži te supstance. Uvjeti i postupak ppstepenog isklju�ivanja iz uoptrebe supstanci koje ošte�uju ozonski omota� i njihove zamjene alternativnim supstancama koje imaju zna�ajno manji štetni uticaj na okoliš i postupak za rukovanje proizvodima koji sadrže ili su napravljeni od supstanci koje ošte�uju ozonski omota�, uredit �e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom. Nadležno ministarstvo vodi evidenciju o izvozu, uvozu i potrošnji supstanci koje ošte�uju ozonski omota� i podnosi izvještaj prema me�unarodnim sporazumima o zaštiti okoliša iz stava 1. ovog �lana. V - KATASTAR EMISIJA �lan 26. Federalno ministarstvo objavljuje,u januaru svake godine, Izvještaj o katastru emisija za zaga�uju�e materije zraka za pretprošlu godinu za Federaciju Bosne i Hercegovine Kantoni, u aprilu svake godine, objavljuju katastre emisija za zaga�uju�e materije zraka (uklju�uju�i emisije iz prirodnih izvora) za pretprošlu godinu za teritorij svog kantona. Me�uentitetsko tijelo za okoliš objedinjuje, u aprilu svake godine Izvještaj o katastrima emisija za pretprošlu godinu, na osnovu informacija dostavljenih od entitetskih ministarstava. Objedinjeni izvještaj se dostavlja Vije�u Ministara Bosne i Hercegovine radi slanja nadležnim tijelima me�unarodnih sporazuma �ija je Bosna i Hercegovina �lanica. Izvještaji moraju biti pripremljeni u skladu sa zahtjevima za davanje izvještaja odre�enih u me�unarodnim sporazumima �ija je Bosna i Hercegovina �lanica. Katastri emisija moraju biti pripremljeni najmanje za slijede�e zaga�uju�e materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzin i �vrste �estice iznad deset mikrometara (PM-10). Katastar emisija se vodi po djelatnostima. Procjene emisija vrše se po me�unarodno prihva�enim metodama i smjernicama do kojih se došlo kroz praksu. Operatori, stru�ne institucije i nadležni kantonalni organi dužni su Federalnom ministarstvu dostaviti sve podatke neophodne za procjenu emisija ili za njihovu kontrolu. Federalno ministarstvo priprema i redovno ažurira registar emisija koji obuhvata sve podatke o emisijama iz velikih ta�kastih izvora. Registar emisija je sastavni dio katastra emisija. Federalno ministarstvo osigurava pristup svim informacijama o emisijama putem javnog objavljivanja. VI - KVALITET ZRAKA �lan 27. Grani�ne vrijednosti kvaliteta zraka, ciljane vrijednosti i pragovi uzbune za zaga�uju�e materije i datum njihovog stupanja na snagu utvrdit �e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom. Nadležno ministarstvo ne može odobriti obavljanje djelatnosti koja bi prouzrokovala prekora�enje grani�nih vrijednosti u podru�ju gdje grani�ne vrijednosti nisu prekora�ene. Kantoni mogu odrediti grani�ne vrijednosti kvaliteta zraka niže od vrijednosti datih u provedbenom propisu iz stava 1. ovog �lana zavisno od specifi�nosti pojedinih podru�ja. �lan 28. Mjerenje kvaliteta zraka Federalno ministarstvo osigurava redovan monitoring kvaliteta zraka od dana stupanja na snagu ovog zakona. Stru�na institucija ovlaš�ena od Federalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva uspostavlja i vrši monitoring kvaliteta zraka u skladu sa provedbenim propisom. Bazu podataka o mjerenju kvaliteta zraka vodi stru�na institucija iz stava 2. ovog �lana. Stru�na institucija iz stava 2. ovog �lana priprema godišnji izvještaj o stanju kvaliteta zraka i dostavlja ga Federalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu zdravlja radi objavljivanja. Prekora�enje grani�nih vrijednosti kvaliteta zraka, pragova upozorenja, ciljanih vrijednosti i dugoro�ni ciljevi za zaštitu zraka moraju biti dokumentovani u izvještaju. �lan 29. Mjere koje se primjenjuju u podru�jima gdje su nivoi viši od grani�nih vrijednosti Kanton u roku od dvije godine donosi Kantonalni akcioni plan zaštite kvaliteta zraka u oblastima u kojima su prekora�ene grani�ne vrijednosti kvaliteta zraka jedne ili više zaga�uju�ih materija. Ukoliko su prekora�ene grani�ne vrijednosti u dva ili više kantona, Federalno ministarstvo vrši koordinaciju me�u kantonima. Planovi iz stava 1. ovog �lana, mogu predvidjeti mjere kontrole, obustavljanja aktivnosti, uklju�uju�i motorni saobra�aj, ukoliko doprinose prekora�enju grani�nih vrijednosti. Kantoni mogu zabraniti koriš�enje odre�enih drumova za neke vrste vozila ukoliko se zaga�ivanje zraka koje je prouzrokovano drumskim saobra�ajem ne može riješiti na drugi na�in.. Plan iz stava 1. ovog �lana dostavlja se Federalnom ministarstvu i ostalim kantonalnim ministarstvima u �ijoj je nadležnosti provo�enje mjera iz Kantonalnog akcionog plana zaštite kvaliteta zraka. Plan mora biti dostupan javnosti radi davanja primjedaba prije donošenja. Plan, pored ostalog, sadrži: lokaciju podru�ja pretjerane zaga�enosti (regioni, gradovi) i stanica za mjerenje; op�e informacije o vrsti podru�ja (grad, industrijska ili ruralna oblast); procjenu zaga�enog podru�ja (km2) i broja stanovnika izloženog zaga�ivanju; potrebne klimatske podatke; relevantne topografske podatke; informacije o vrsti ciljeva koji zahtjevaju zaštitu u datom podru�ju; prirodu i procjenu zaga�ivanja kao što su koncentacije uo�ene u prethodnim godinama, tehnike koje se koriste za procjenu; porjeklo zaga�ivanja kao što je lista osnovnih izvora emisije odgovornih za zaga�ivanje (mapa), ukupna koli�ina emisija iz ovih izvora (tona godišnje), informacije o zaga�ivanju koje dolazi iz drugih podru�ja; analizu situacije kao što je detaljan opis onih faktora koji su prouzrokovali prekora�enje (prijenos, uklju�uju�i prekograni�ni prijenos, oblik), detaljan opis mogu�ih mjerenja za poboljšanje kvaliteta zraka; detaljan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi smanjenja zaga�ivanja; procjenu planiranog poboljšanja kvaliteta zraka i vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciljevi; neophodne budžetske zahtjeve (sredstva, osoblje, informacije, i sl.) koje iziskuju planirano poboljšanje kvaliteta zraka. �lan 30. Situacije izuzetnog zaga�ivanja (SMOG) Kanton donosi Interventni plan kada postoji rizik prekora�enja praga upozorenja navode�i mjere radi smanjenja rizika od prekora�enja i ograni�enje trajanja takvih pojava. Planovima se mogu predvidjeti mjere kontrole, obustava aktivnosti, uklju�uju�i motorni saobra�aj, koje doprinose prekora�enju pragova upozorenja. U slu�aju da problem zaga�enja zraka koje je prouzrokovano drumskim saobra�ajem ne može biti rješen na drugi na�in, kanton može zabraniti koriš�enje odre�enih drumova za odre�ene vrste vozila. U slu�aju da su pragovi uzbune utvr�eni u provedbenim propisima prekora�eni, kantoni preduzimaju neophodne korake kako bi javnost bila obaviještena (npr. putem radija, televizije, štampe ili na na�in uobi�ajen u datoj sredini). �lan 31. Razmjena informacija Institucije i organi nadležni za procjenu kvaliteta zraka, u skladu sa �lanom 28. ovog zakona dostavljaju Federalnom mnistarstvu neophodne informacije za izvještaj, a Federalno ministarstvo ih dostavlja me�uentitetskom tijelu nadležnom za zaštitu okoliša. �lan 32. Informisanje javnosti Stru�na institucija iz �lana 28. ovog zakona osigurava da se ažurirane informacije o koncentracijama zaga�uju�ih materija u zraku redovno dostavljaju javnosti i odgovaraju�im organizacijama kao što su; organizacije za zaštitu okoliša, organizacije potroša�a, organizacije koje predstavljaju osetljive grupacije stanovništva i ostalim relevantnim organima koji se bave zaštitom zdravlja. Informiranje se vrši putem radija, televizije, štampe, displeja ili elektronskim putem. Informacije iz stava 1. ovog �lana obuhvataju podatke o prekora�enju koncentracija utvr�enih grani�nih vrijednosti i pragovima uzbune u toku perioda za koji se daje srednja vrijednost kao i procjenu u vezi sa grani�nim vrijednostima i pragovima uzbune i odgovaraju�e informacije koje se ti�u uticaja na zdravlje. Informirmacije koje se dostavljaju javnosti i organizacijama moraju biti jasne, razumljive i dostupne. VII - NADZOR �lan 33. Nadzor nad provo�enjem odredba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora vrše federalni i kantonalni inspektori u ovisnosti od toga koji organ je izdao okolinsku dozvolu. Inspektor po službenoj dužnosti vrši inspekcijski nadzor kako bi se provjerilo da li su emisije u skladu sa odgovaraju�im grani�nim vrijednostima emisije i sa drugim uvjetima iz okolinske dozvole koja je izdata za dati izvor emisije. Inpsektor uzimanjem uzoraka provjerava da li je sadržaj sumpora u gorivima koja se koriste u skladu sa �lanom 21. ovog zakona. Uzimanje uzoraka zapo�inje u roku od šest mjeseci od dana kada odgovaraju�a maksimalna granica sadržaja sumpora u gorivu stupi na snagu. Operator izvora emisije dužan je inspektoru omogu�iti nesmetan inspekcioni nadzor uz obezbje�ivanje pristupa izvoru, podacima i dokumentima o izvoru, uz prisustvo predstavnika operatora izvora emisije u inspekciji. Inspektor u vršenju inspekcionog nadzora sa�injava zapisnik o nalazima inspekcije koji sadrži: datum, trajanje, mjesto i predmet inspekcije, ime, funkciju i izjavu predstavnika operatora, naziv operatora izvora emisije, tehni�ke podatke o izvoru emisije, ta�nu lokaciju uzimanja uzorka, opis uzimanja uzorka, metode mjerenja i opreme koja je koriš�ena, datum i trajanje uzimanja uzoraka, broj uzetih uzoraka, po�etak i završetak mjerenja, povredu propisa utvr�enu u toku mjerenja potencijalne razloge za nemogu�nost provo�enja inspekcije. Inspektor dostavlja operatoru izvora emisije zapisnik o inspekcionom nadzoru u roku od mjesec dana od izvršene inspekcije. �lan 34. Ukoliko inspektor utvrdi da nije postupljeno u skladu sa odredbama ovog zakona ili uvjetima iz dozvole, donosi rješenje kojim nalaže operatoru izvora emisije: preduzimanje odgovaraju�ih mjera kako bi se u najkra�em roku otklonile utv�ene nepravilnosti; preduzimanje mjera koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta uklju�uju�i i izmjenu ili modifikaciju tehnologije koju koristi; da plati nov�anu kaznu u slu�aju neprekidnog kršenja odredaba iz ovog zakona ili uvjeta iz dozvola; obustavu aktivnosti koje prouzrokuju neposrednu opasnost po ljudsko zdravlje ili okoliš dok se osigura otklanjanje navedenih opasnosti i neprekidno pla�anje nov�anih kazni u slu�aju ponavljanja kršenja odredaba iz ovog zakona i uvjeta iz dozvola. VIII - KAZNENE ODREDBE �lan 35. Nov�anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit �e se za prekršaj svako pravno lice koje: zapo�ne rad bez pribavljena okolinske dozvole iz �lana 7. ovog zakona ili suprotno uvjetima okolinske dozvole; ponovno otpo�ne rad u postoje�em objektu ili promijeni namjenu bez pribavljene okolinske dozvole (�lan 9. ovog zakona); vrši namjerne zna�ajne promjene u projektu, planu ili radu izvora emisije bez pribavljene okolinske dozvole (�lan 11. ovog zakona). ako postupi suprotno odredbama �lana 15. ovog zakona. Nov�anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit �e se za prekršaje iz stava 1.ovog �lana odgovorno lice u pravnom licu. �lan 36. Nov�anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit �e se za prekršaj svako fizi�ko lice koje: ne podnese godišnji izvještaj u skladu sa �lanom 3. ovog zakona i ne obavijesti nadležni organ o prekora�enju grani�nih vrijednosti emisija (�lan 15. ovog zakona). IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE �lan 37. Postoje�i objekti koji su u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona ve� bili pušteni u pogon i koji su dobili potrebne dozvole ili pokrenuli postupak izdavanja dozvola, dužni su uskladiti svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona i provedbenim propisima do 2008. godine. Postoje�i objekti su dužni pripremiti planove prilago�avanja za postepeno poboljšanje karakteristika svojih emisija kako bi se ispunili uvjeti iz ovog zakona. Planovi prilago�avanja se dostavljaju nadležnim organima radi odobravanja ne kasnije od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. �lan 38. Propis iz �lana 4. ovog zakona donijet �e Parlament Federacije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propisi iz �l. 6, 10, 12, 16, 18. st.1 i 2. i 4., 19, 21, 24, 25 i 27. donijet �e federalni ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. �lan 39. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe posebnih zakona koji reguliraju pitanja zaštite zraka. Postoje�i provedbeni propisi koji reguliraju pitanje zaštite zraka iz stava 1. ostaju na snazi do donošenja propisa iz �lana 38. ovog zakona. Periodi�na revizija provedbenih propisa koji proisti�u oz ovog zakona vršit �e se najmanje svakih pet godina, u skladu sa tehni�kim razvojem u odre�ivanju grani�nih vrijednosti, metoda mjerenja, i sl., posebno u skladu sa promjenama u najboljim raspoloživim tehnikama. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju�i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati�, s. r. Predsjedavaju�i Predstavni�kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimvi�, s. r.